HRVATSKI JEZIK5.razred osnovne kole

RIJErijei mogu biti:-jednoznane -vieznaneJednoznane rijei imaju samo jedno (osnovno) znaenje, npr. pisati, minuta, kilogram, mrkva

Vieznane rijei imaju i osnovno i preneseno znaenjenpr. glava (dio tijela ili otac) kada kaemo: glava kue

Hrvatski jezik ima 10 vrsta rijei. Dijele se na promjenjive i nepromjenjive rijei.Osnova je nepromjenjiv dio rijeiNastavak je promjenjiv dio rijei Promjenjive rijei imaju osnovu i nastavak (mogu mijenjati oblik)Nepromjenjive rijei ne mogu mijenjati svoj oblik (nastavak)

OSNOVANASTAVAKRIJEgradgradgradagradagradugradugradegradegradomgradom

VRSTE RIJEI

PROMJENJIVENEPROMJENJIVEIMENICEPRILOZIZAMJENICEPRIJEDLOZIGLAGOLIVEZNICIPRIDJEVIUSKLICIBROJEVIESTICE

PRILOZIPrilozi nam kazuju okolnosti vrenja glagolske radnje. Imamo vie vrsta priloga:4. KOLIINSKI(ovoliko, toliko, nekoliko, malo, mnogo, ...)1. MJESNI(ovdje, ondje, tu, tamo, ...)2. VREMENSKI(sada, tada, sutra, veeras, ...)3. NAINSKI(ovako, tako, onako, brzo, nikako, ...)5. UPITNI (gdje, kuda, kamo, ...)

PRIJEDLOZIPrijedlozi oznauju odnose meu drugim rijeima. Na primjer: s, sa, k, na, bez, ispod, iznad, pored, ...na stolu

ispred stola

VEZNICIVeznici vezuju dvije rijei ili reenice. Npr. :i, pa, te, ni, niti, a, ali, nego, ve, dakle, stoga, samo, da, dok, jer, ...

USKLICIUskolici izraavaju osjeaj, raspoloenje, doziv, poticaj u prirodi. Npr. :uh, joj, uf, hej, oho, oh, bu, pljus, ...

ESTICEestice utjeu na oblikovanje i preoblikovanje reenice. Npr. :bar, zar, li, da, ne, ma, ...

GLAGOLIsu promjenjive rijei kojima izriemo radnju, stanje i zbivanje

GLAGOLI RADNJEGLAGOLI STANJAGLAGOLI ZBIVANJAOznaavaju radnju koju mi namjerno radimo.(bacati, trati, raditi, veseliti,)Oznaavaju stanja u kojima se nita ne radi.(leati, bdjeti, utjeti, biti, )Oznaavaju namjerno djelovanje uzrokovano prirodnim silama.(grmjeti, cvasti, mirisati, )

imaju broj jednine i mnoineimaju tri osobe jednine i tri osobe mnoine

imaju tri vremena:prolost (sam pisao)sadanjost (piem)budunost (u pisati)

Hrvatski jezik ima dva pomona glagola: biti i htjeti

OSOBE (LICA)JEDNINAMNOINA1. ja piem1. mi piemo2. ti pie2. vi piete3. on, ona, ono pie3. oni, one, ona piu

Osobe(lica)bitiNESVRENI OBLIKZANIJEKANIOBLIKSVRENIOBLIKNAGLAENINENAGLAENI1. jajesamsamnisambudem2. tijesisinisibude3. onjestjenijebude4. mijesmosmonismobudemo5. vijestestenistebudete6. onijesusunisubudu

Osobe(lica)htjetiNAGLAENI OBLIKNENAGLAENI OBLIKZANIJEKANI OBLIK1. jahouuneu ne u2. tihoeenee ne e3. onhoeenee ne e1. mihoemoemoneemo ne emo2. vihoeteeteneete ne ete3.onihoeenee ne e

SKLONIDBA IMENICASklonidba ili deklinacija je promjena imenica po padeimaU hrvatskom jeziku ima sedam padea u jednini i mnoini : nominativ, genitiv, dativ, akuzativ, vokativ, lokativ i instrumentalPadei odgovaraju na odreena pitanja

ime padeapitanje1.Nominativtko? to?2.Genitivkoga? ega?3.Dativkomu? emu?4.Akuzativkoga? to?5.VokativOj!6.Lokativ(o) kom(u,e)? (o) em(u)? 7.Instrumental(s) kim(e)? (s) im(e)?

Nominativ (tko? to?)Sluba u reenici: subjekt ili dio imenskog predikataZnaenje u reenici: imenuje vritelja radnjePrijedlozi: nema ihGlasovne promjene: sibilarizacija i nepostojano aSibilarizacija je glasovna promjena koja nastaje kada k, g, h ispred i prelaze u c, z, s.Nepostojano a je glasovna promjena u kojoj se glas a pojavljuje samo u nekim oblicima rijei izmeu zavrnih suglasnika osnove.

GENITIV (koga? ega?)Sluba u reenici: /Znaenje u reenici: pripadnost, djelominost, graaPrijedlozi: od, do, bez, zbog, kod, ...Glasovna promjena: nepostojano - a

Nepostojano a je glasovna promjena u kojoj se glas a pojavljuje samo u nekim oblicima rijei izmeu zavrnih suglasnika osnove.Npr.N bijelciG bijel /a/ca

DATIV (komu? emu?)Sluba u reenici: dio predikatnog skupaZnaenje u reenici: namjena ili ciljPrijedlozi: k(a), nasuprot, unato, usprkosGlasovna promjena: sibilarizacijaSibilarizacija je glasovna promjena koja nastaje kada k, g, h ispred i prelaze u c, z, s.NAPOMENA!Sibilarizacija se ne provodi ako rije izgubi svoje znaenje.npr. N baka, D baki (ne baci)

AKUZATIV (koga? to?)Sluba u reenici: dio predikatnog skupaZnaenje u reenici: oznaava predmet glagolske radnjePrijedlozi: na, u, o, kroz, meu, po, za, ...Glasovne promjene: nepostojano aNepostojano a je glasovna promjena u kojoj se glas a pojavljuje samo u nekim oblicima rijei izmeu zavrnih suglasnika osnove. npr.N otac, sudac A oca, sucaNAPOMENA 1!Akuzativ i genitiv su jednaki kada imenica m.r. oznaava ivo, osim biljke A djeaka G djeakaNAPOMENA 2!Akuzativ i nominativ su jednaki kada imenica m.r.jd. i s.r.jd. i mn. i .r.mn. oznaavaju (ne)ivo. A klju N klju

VOKATIV (Oj!)Sluba u reenici: nezavisan pade, uvijek odijeljen zarezom ili usklinikom Znaenje u reenici: dozivi, obraanje, ...Prijedlozi: nema ihGlasovne promjene: palatalizacija i sibilarizacija

Sibilarizacija je glasovna promjena koja nastaje kada k, g, h ispred i prelaze u c, z, s.N jastog V jastoziPalatalizacija je glasovna promjena koja nastaje kada k, g, h ispred e prelaze u , , .N junak V junae

LOKATIV (o)komu? (o)emu?Sluba u reenici: dio predikatnog skupaZnaenje u reenici: mjesto radnje i drugoPrijedlozi: o, na, po, pri, prema, ...Glasovna promjena: sibilarizacija

Sibilarizacija je glasovna promjena koja nastaje kada k, g, h ispred i prelaze u c, z, s.N orah L (o) orasima

INSTRUMENTAL s kim(e)? im(e)?Sluba u reenici: dio predikatnog skupaZnaenje u reenici: drutvo ili sredstvoPrijedlozi: s(a),za, meu, ...Glasovna promjena: jotacijaJotacija je glasovna promjena kada se nenepani suglasnik stapa s glasom j u nepanik.t+j = d+j = l+j = lj n+j = nj c+j = g+j = h+j = k+j = s+j = z+l =

ime padeapitanjerije1.Nominativtko? to?gradkua2.Genitivkoga? ega?gradakue3.Dativkomu? emu?gradukui4.Akuzativkoga? to?gradkuu5.VokativOj!gradekuo6.Lokativ(o) kom(u,e)? (o) em(u)? gradukui7.Instrumental(s) kim(e)? (s) im(e)?gradomkuom

Odreeni i neodreeni oblik pridjevaPridjevi kazuju osobine bia, stvari i pojavaPodjela pridjeva na: opisneposvojnegradivne (kakav?)(iji?)(od ega?) zelen bratovdrven

Oblici opisnih pridjeva: odreeni i neodreeni (koji?) (kakav?) crvenicrven

npr. Volim crveni cvijet u tvojoj ruci. (koji?) Netko voli crven cvijet. (kakav?) oblik koji se ne odnosi na neki odreeni cvijet, ve na openitu izjavu!

Stupnjevanje (komparacija) pridjeva3 stupnja komparacije:pozitivjasanmladkomparativjasniji mlaisuperlativnajjasnijinajmlaiJotacija u komparativuNastavci ak, -ek, -ok + ji =i, i, i(kratak-krai, nizak-nii, visok-vii, )Nastavci b, -p, -v + ji = l = lj(grub-grublji, plav-plavlji, )POZOR!Predmetak NAJ pie se skupa s pridjevom!

BROJEVIBrojevi kazuju koliinu i poredakPodjela brojeva na: glavni i redni jedan prvi dva drugi tri trei Brojevi jedan, dva, tri i etiri se dekliniraju, kao i brojevi: stotina, tisua, milijarda, milijun.

BROJEVNE IMENICEekala su me dvojica, trojica, etvorica mukaraca.ekalo me je dvoje. (muko i ensko)

BROJEVNI PRIDJEVIStigoe dvoji, troji, etveri svatovi.

ZAMJENICEZamjenice su promjenjive rijei koje zamjenjuju druge rijei.Ima vie vrsta zamjenica:Osobne (ili line) zamjenice:ja, ti, on, ona, onomi, vi, oni, one, ona

Ja itam.Mi itamo.Ti ita.Vi itate.On/Ona/Ono ita.Oni/One/Ona itaju.

PREDIKATje glavni dio reenicekazuje to subjekt radinajee je glagol, ali moe biti i druga vrsta rijeije jezgra reenice

PREDIKATNI SKUPPredikatni skup ine rijei koje dopunjuju predikat, a zajedno s predikatom ine predikatni skup. To su: objekt i prilona oznakaVranacpasetravuna polju.subjektpredikatobjektPOM

SUBJEKTje jedan od glavnih dijelova u reenicije vritelj radnjenajee je imenica, ali moe biti i druga vrsta rijeiotkrivamo ga pomou pitanja tko ili to

SUBJEKTNI SKUPSubjektni skup ine rijei koje dopunjuju subjekt, a zajedno sa subjektnom ine subjektni skup. To su: atribut i apozicija

BrzikonjVranacpase.atributapozicijasubjektpredikat

VELIKO POETNO SLOVO U NAZIVIMA KONTINENATA, DRAVA, ZEMALJA, NARODA I NASELJENIH MJESTAI. Ope pravilo svi lanovi se piu velikim slovom1. imena drava, zemalja i kontinenata (Republika Hrvatska)2. imena gradova, sela i zaselaka (Babina Greda, Starigrad)3. imena stanovnika (Splianin, Zagrepanka, Afrikanac, ...)

II. Ope pravilo velikim slovom pie se samo prvi lan1. imena pokrajina, podruja, otoka, polja, mora, ...(Dalmacija, Gorski kotar, Veliki Drvenik, Jadransko more, Korana, ...)

HRVATSKI JEZIK PROLOST I SADANJOSTHrvatski knjievni jezik moramo svi uiti. On je odreen pravilima koja se nalaze u pravopisu, gramatici, rjenicima i jezinim savjetnicima. Hrvatski jezik ima 3 narjeja:

tokavskokajkavskoakavsko Hravatski jezik ima 3 govora:(i)jekavskiikavskiekavskiStandardni (knjievni) govor je samo (i)jekavski, a pismo latinica.

Materinji jezik je onaj koji smo nauili od majke.

Slubeni jezik je onaj koji se govori u kolama, javnim ustanovama, dravnoj upravi, medijima, ...

Manjinski jezik je onaj kojim govori jedna manjina u jednoj dravi.

Dvojezinost nazivamo onda kada u jednoj dravi postoje dva slubena jezika. Ima drava u svijetu gdje su i tri jezika slubena.

Glasovi i Nije vidljiv postanak u rijei(bava, bi, aa, dra, gr, juer, klju, pela, ...)

u izvedenicama prema osnovnom k,c(junak-junae, ruka-runi, jak-jai, zec-zeevi, ptica-ptiev, stric-striev)

Nije vidljiv postanak u rijei(elav, ud, bear, ki, kua, duan, mo, plea, ...)

u izvedenicama prema osnovnom t(radost-radou, ljut-ljui, brat-braa, pamtiti-pamenje)

Glasovi ije/je/e/iU hrvatskom jeziku postoji dvoglas ie. U prolosti se razliito pisao, a zadnjih sto godina se pie ije. Nazivamo ga glasom jat. U knjievnom jeziku jat se ostavaruje kao ije/je/e/i.Kada emo pisati ije/je/e/i ovisit e o promjeni oblika rijei ili pri tvorbi novih rijei.

Pravila? *vidi ppt8 12 i 13 stranu