Marko Ljubešić

Hrvatsko-slovenski književni dodiri u gimnazijskoj nastavi

Sažetak

Istraživanje prikazuje zastupljenost hrvatskih književnika u slovenskom

gimnazijskom programu kao i slovenskih književnika u hrvatskom gimnazijskom

programu. Kako postoji razlika u ponuđenoj količini među programima, ovime se radom

ta neujednačenost nastoji smanjiti kako bi učenici bolje upoznali književnost susjednih

naroda. Teorijske pretpostavke prenijete su u praksu koristeći metodički model po kojem

se obradila novela Ivana Cankara Sluga Jernej i njegovo pravo u trećem razredu

gimnazije. Nakon obrade novele, uslijedila je anketa iz koje se doznaje kako hrvatski

učenici nedovoljno poznaju slovensku književnost, ali ju žele bolje upoznati, te kako je

novela recepcijski prihvatljiva za njih jer ju mogu sagledati u današnjem obzoru.

Ključne riječi: gimnazijski program, slovenska književnost, hrvatska književnost,

metodički model, Ivan Cankar, Sluga Jernej i njegovo pravo.

Uvod

Bez obzira na geografsku, kulturno-povijesnu i jezičnu bliskost, hrvatsko-

slovenski književni dodiri iz dana u dan sve su udaljeniji. Uzrok tome prije svega valja

tražiti u nastavnim programima koja ministarstva propisuju. "Nastavni su programi, koji

u okviru nastave književnosti određuju sadržaje, ciljeve i strukturu toga nastavnog

područja, svojevrstan odraz dosega književne znanosti, stupnja razvijenosti metodološke

teorije i nastavne prakse kao i odgojnih ideala društvene sredine i pedagoškopsiholoških

pogleda na nastavni proces; oni su dakle stručnometodičko djelo." [1: 69] Razmatrajući

spomenuti citat zaključujemo kako bi nastavni programi, kao temeljni dokumenti

nastavne prakse jedne društvene sredine, doista trebali voditi brigu i o interkulturalnom

povezivanju bliskih društvenih sredina. Uvidom u ta stručnometodička djela prikazat

ćemo kakve su književne veze između dviju susjednih država (koje su prije nepuna dva

desetljeća bile zajedno u jednoj državi), odnosno koliko se još uvijek vodi briga o tome

da se upozna književnost susjeda. Istraživanjem ćemo nastojati otkriti zastupljenost

1

hrvatskih književnika u slovenskom obrazovnom programu kao i zastupljenost

slovenskih književnika u hrvatskom obrazovnom programu. Isto tako, ponudit ćemo

metodički model koji će nastojati izjednačiti nerazmjere koji postoje prilikom učenja

susjedne književnosti.

Slovenski nastavni program1

Slovenski jezik (slovenščina) kao materinski jezik2 uči se 140 nastavnih sati

godišnje. Gradivo prvoga razreda obuhvaća književnoteorijsku nastavu na početku, a

zatim se književnopovijesno počinje obrađivati klasike pojedinih razdoblja. U prvom

razredu obrađuje se gradivo do slovenskog prosvjetiteljstva. Učenici prvog razreda

trebaju kod kuće pročitati ukupno pet naslova dok se ostala djela obrađuju na satu. Od

velikog broja ponuđenih izbornih naslova (od kojih za lektiru učenici trebaju pročitati

samo jedan naslov) većinom iz slovenske književnosti, u prvom razredu našao se i Dundo

Maroje Marina Držića. Drugi razred započinje s europskim romantizmom i završava

europskom novom romantikom. Učenici za lektiru trebaju ukupno pročitati šest naslova,

a među ponuđenim izbornim naslovima nalaze se i Nazorove pjesme. Treći razred

započinje sa slovenskom modernom i završava sa svjetskom književnošću nakon Drugog

svjetskog rata. Učenici za lektiru trebaju pročitati šest naslova, a među ponuđenim

izbornim naslovima nalazi se Miroslav Krleža (Povratak Filipa Latinovicza i Gospoda

Glembajevi). Četvrti razred počinje pjesništvom nakon Drugog svjetskog rata i završava

dramom nakon Drugog svjetskog rata. Učenici četvrtog razreda čitaju za lektiru jedno

djelo po izboru, a ostatak vremena provode spremajući se za maturu. Iz izloženog

programa za slovensku gimnaziju uočljivo je da je većina gradiva smještena u prva tri

razreda, dok je četvrti razred ostavljen pripremi za maturu. Učenici za lektiru trebaju u

sklopu četverogodišnjeg obrazovanja pročitati ukupno osamnaest djela što im omogućuje

da ostatak vremena čitaju djela po vlastitom izboru. Gimnazijalci u slovenskom

obrazovnom sustavu u sklopu učenja slovenskog kao prvog (materinskog) jezika susreću

se s ukupno tri hrvatska književnika.

1 Slovenski nastavni program za srednju školu nalazi se na internetu razvrstan po predmetima. Nastavni program za slovenski jezik nalazi se na stranici: http://portal.mss.edu.si/msswww/programi2005/programi/gimnazija/3sloven.htm2 Moguće je učiti slovenski kao drugi jezik.

2

Hrvatski nastavni program3

Hrvatski jezik kao materinski jezik u hrvatskim gimnazijama zastupljen je sa 140

sati godišnjeg nastavnog programa. U nastavni književnosti prevladavaju djela domaćih

književnika. Prvi razred gimnazije započinje upoznavanjem s teorijom književnosti i

osnovnom podjelom na liriku, epiku i dramu, nakon toga slijedi kronološko proučavanje

povijesti književnosti sve do kraja srednjovjekovne književnosti. Nastavni program nema

jasno definiranu lektiru koju bi učenici čitali kod kuće, a što bi obradili na satu, ima više

od 80-ak obvezatnih književno-nastavnih jedinica od kojih neke zahtijevaju više od

jednog sata obrade (pr. Ilijada i Odiseja, Biblija...) što postaje teško izvedivo budući da

predmet obrađuje i jezik kao i jezično izražavanje. Izborni program iz književnosti za

prvi razred gimnazije nudi još desetak djela pretežito domaćih autora. U okviru prvog

razreda učenici hrvatskih gimnazija upoznaju, u sklopu obrade anakreontske pjesme,

France Prešerna i njegovu pjesmu, ujedno i slovensku himnu, Zdravicu. Drugi razred

učenici započinju predrenesansom i humanizmom te završavaju romantizmom.

Obvezatni program književnosti sastoji se od 60-ak nastavnih jedinica dok se izborni

program od 10-ak ponuđenih književnih djela isključivo usredotočuje na hrvatske

književnike. Od slovenskih književnika ponovno susrećemo Prešerna sa sonetnim

vijencem u okviru romantizma. Treći razred započinje ilirskim pokretom i završava

modernom. Učenici su obvezatni proći kroz 50-ak književnih naslova dok im izborni dio

programa nudi osam naslova od kojih je sedam naslova iz hrvatske književnosti. Četvrti

razred počinje modernom i završava suvremenom književnošću. Učenici se susreću sa

40-ak književnika u obvezatnom dijelu programa i 10-ak autora u izbornom dijelu

programa. U trećem i četvrtom razredu učenici hrvatskih gimnazija ne susreću se s

nijednim slovenskim književnikom, odnosno kroz sve četiri godine gimnazije upoznaju

jedino France Prešerna.

Usporedba dvaju programa i odabir novog metodičkog modela

Proučavajući usporedbe dvaju programa, slovenskog i hrvatskog, možemo

primijetiti kako slovenski gimnazijski program nudi četiri tematske jedinice iz hrvatske

književnosti (Marin Držić, Dundo Maroje; Nazor, pjesme; Miroslav Krleža, Povratak 3 Hrvatski nastavni program nema cjelovito izdanje. Nastavni program iz Hrvatskoga jezika za gimnazije objavljen je u Glasniku Ministarstva prosvjete i športa, Zagreb, 1995. i od tada nije doživio promjene.

3

Filipa Latinovicza i Gospoda Glembajevi). S druge strane, u hrvatskom gimnazijskom

programu, imamo samo dvije tematske jedinice iz slovenske književnosti i to obje vezane

uz djelo France Prešerna.

Tablica 1: Zastupljenost književnika susjedne književnosti u hrvatskom i slovenskom

gimnazijskom nastavnom programu

Razred Slovenski nastavni program Hrvatski nastavni program

1. Marin Dražić, Dundo Maroje France Prešern, Zdravica

2. Nazor, pjesme France Prešern, sonetni vijenac

3.Miroslav Krleža, Povratak Filipa

Latinovicza; Gospoda Glembajevi

/

4. / /

Ovdje svakako nije riječ o tome kako slovenska književnost nema dovoljno eminentnih

književnika koji bi svoje mjesto mogli naći i u susjednim gimnazijskim programima,

stoga nam se valja osvrnuti na povijest slovenske književnosti i u njoj pronaći autora

kojega bismo mogli ponuditi učenicima u hrvatskim gimnazijama. Naravno, pritom

moramo voditi računa da djelo koje odaberemo bude primjereno učeničkim recepcijskim

sposobnostima i da im prije svega bude zanimljivo. Generacije koje su završavale

osnovnu školu do 1990. godine zasigurno će se sjetiti jednog iznimno velikog slovenskog

književnika s prijelaza stoljeća i do Prvog svjetskog rata Ivana Cankara4. Naime, u

4 Cankar, Ivan (1876.-1918.), najznačajniji slovenski pisac na razmeđu stoljeća i do prvog svjetskog rata, novelist, romanopisac, dramatičar, kritičar, prevodilac (prevodio W. Shakespearea). Cankar je svestrano zahvatio u neposredan slovenski život i najšire ga ponio u svom književnom djelu: obrađivao je gorki put slovenskih intelektualaca, sudbinu seljačkih sinova u gradu, prodor kapitalizma u Sloveniju i pojave proleterizacije seljaštva, početke socijalizma u Sloveniji, borbe liberalnih i progresivnih snaga konzervatizma i klerikalizma; uočio je moderna kulturna i književna strujanja. S toliko širine i svestranosti nitko nije razradio slovensku stvarnost kao Cankar. Obrađivao je veliku i bogatu građu, mijenjao je književna opredjeljenja (od dekadentizma preko simbolizma do artizma i tendenciozne književnosti). Najsnažniji je i umjetnički najzreliji u kraćim, lirski intoniranim crticama i novelama: osobito kada obrađuje lik svoje majke. U novelama, romanima, a posebice u dramama, Cankar je nastupao kao neumoljivi kritik svoga društva; bič satire pogađao je sve negativne pojave njegova vremena. Njegova je umjetnost težila da pomogne izgradnju novijeg i pravednijeg društva, da zaštiti slobodu i dostojanstvo čovjekovo. Djela: pjesme Erotika, 1899.; romani Na klancu, 1902., Martin Kačur, 1906.; pripovijetke Hiša Marije Pomočnice, 1904., Hlapec Jernej i njegova pravica, 1907. i dr.; autobiografija Moje življenje, 1914.; drame: Za narodov blagor, 1902., Hlapci, 1910. i dr. [2: 75-76]

4

programu za osmi razred osnovne škole nalazila se njegova najpoznatija novela Sluga

Jernej i njegovo pravo. Ukoliko promatramo slovenski gimnazijski program primijetit

ćemo da se navedena novela obrađuje u trećem razredu u sklopu slovenske moderne,

stoga metodički model koji slijedi bit će namijenjen učenicima trećeg razreda gimnazije

koji bi u vrijeme kada uče hrvatsku modernu imali i jedan sat s izbornom lektirom Sluga

Jernej i njegovo pravo. Učenici u trećem razredu gimnazije već imaju razvijene

recepcijske i komparativne sposobnosti tako da će lakše razumjeti i doživjeti novelu od

učenika osnovne škole, a ujedno će moći korelirati hrvatsku sa slovenskom modernom.

Metodički pristup predloženoj noveli

Metodički pristup noveli Ivana Cankara Sluga Jernej i njegovo pravo obuhvaća

ove faze:

a) motivirajući razgovor za čitanje novele

b) usmjereno čitanje novele

c) analiza novele

c) zadavanje domaće zadaće

d) ispunjavanje anketnog listića.

Motivirajući razgovor za čitanje pripovijesti

Motivacija učenika za čitanje književnog djela predstavlja veoma zahtjevan

posao. Metodička literatura nudi nam niz rješenja kako možemo provesti motivaciju za

čitanje pripovjedne proze. U ovoj prilici odlučit ćemo se za motivaciju na primjeru

sudbine glavnog lika. Takvu motivaciju možemo napraviti sljedećim pitanjima

filozofskog i moralnog karaktera:

● Što mislite je li pravedno da današnji radnici rade za najmanju moguću plaću, a da

njihovi poslodavci kupuju velike jahte i automobile?

● Imaju li radnici koji rade kod poslodavaca cijeli svoj radni vijek određeni udio u toj

tvrtki ili ih poslodavac može bez pitanja otjerati kad mu više nisu potrebni?

● Što biste vi napravili da vas netko otjera iz tvrtke u kojoj ste proveli čitav život?

Učenici nakon motivacijskog razgovora zaključuju kako sustav koji se danas primjenjuje

na radnike nije najbolji. Zaključuje se isto tako kako današnji radnik nema pravo glasa,

5

on je samo brojka na papiru koja se može lako izbrisati, a pravdu je nemoguće otići tražiti

jer je zakon naklonjen poslodavcu.

Usmjereno čitanje novele

Učenici tijekom motivirajućeg razgovora dobivaju smjernice za čitanje.

Usmjereno čitanje će im pomoći da bolje dožive tekst i da se osvrnu na glavne probleme

kojima se djelo bavi. "Ono (usmjereno čitanje) uklanja moguća lutanja i stranputice te

upozorava na bitne sastavnice djela." [4: 186]

Zadatci koje će učenici dobiti prije čitanja su sljedeći:

- Smjestite autora u književno razdoblje u kojemu je stvarao.

- Pronađite osnovne karakteristike razdoblja u kojem djelo nastaje i potkrijepite

primjerima u djelu.

- Prikažite kompoziciju novele.

- Kako ljudi doživljavaju Jernejevo traženje pravice?

- Do kakve definicije pravde dolazi sluga Jernej?

- Što mu odgovara sudac u Ljubljani?

- Objasnite razgovor sluge Jerneja sa svećenikom.

- Smatrate li ispravnima zadnje Jernejeve postupke?

Analiza novele

Učenici nakon samostalnog rada kod kuće dolaze spremni na sat školske analize

novele Sluga Jernej i njegovo pravo. Analizu novele napravit ćemo u sustavu problemske

nastave. "To je takva nastava u kojoj se učenik/učenica postavlja pred književni problem

i potiče na samostalno istraživanje. Postavljeni problem pobuđuje zanimanje, stvara

problemsku situaciju, izaziva dvojbe, iziskuje opredjeljivanje, postavljanje teza.

Psihološka i pedagoška istraživanja pokazuju da je stjecanje spoznaja utemeljeno na

takvim psihološkim pretpostavkama mnogo dublje i intenzivnije." [4: 205] Analiza

novele obavit će se na jednom školskom satu čija bi struktura izgledala ovako:

1. Lokalizacija Ivana Cankara u razdoblje slovenske moderne

2. Provjera recepcije djela na temelju učeničkih bilješki (uz potrebnu korekciju)

6

3. Stvaranje problemske situacije

4. Izdvajanje problema

5. Samostalan istraživački rad učenika

6. Objava rezultata i razgovor o rezultatima istraživanja

7. Zadavanje domaće zadaće.

Struktura nastavnog sata

1. Lokalizacija Ivana Cankara u razdoblje slovenske moderne

Nastavni sat započinjemo lokalizacijom književnika u razdoblje kojem pripada i to

činimo samostalnim izlaganjem učenika utemeljenom na njihovim bilješkama tijekom

čitanja.

2. Provjera recepcije djela na temelju učeničkih bilježaka (uz potrebnu korekciju)

Pri provjeri recepcije djela učenici se služe bilješkama koje su samostalno napravili, vrši

se korekcija odgovora do kojih su učenici usmjerenim čitanjem lektire došli. Nastavnik se

pri provjeri recepcije djela može poslužiti i drugim pitanjima kako bi učenicima približio

djelo i omogućio im da lakše uđu u sljedeću etapu nastavnog sata.

3. i 4. Stvaranje problemske situacije i izdvajanje problema

Kroz dijalog tijekom provjere recepcije djela dolazimo do osnovnog problema koji ćemo

razrađivati na satu analize, a to je problem karakterizacije glavnog lika i određivanja

njegovih postupaka od početaka do kraja djela.

5. Samostalan istraživački rad učenika

Učenike ćemo podijeliti u četiri grupe i svakoj ćemo grupi dostaviti radni list5 s pitanjima

koja učenici trebaju istražiti. Svaka grupa izabrat će svog voditelja koji će pročitati

ulomak i postaviti ostalim učenicima pitanja vezana uz ulomak i novelu u cjelini.

6. Objava rezultata i razgovor o rezultatima istraživanja

5 Vidi prilog 1-4.

7

Nakon samostalnog istraživačkog rada učenici izlažu svoje rezultate istraživanja i

zajedno s ostalim učenicima vrši se provjeravanje i korekcija dobivenih rezultata.

7. Zadavanje domaće zadaće

Učenicima se za domaću zadaću predlaže esej na temu Današnji sluga Jernej.

Ispunjavanje anketnog listića

Nakon zadane domaće zadaće, pristupa se ispunjavanju anketnog listića kojim će

se nastojati utvrditi svrha i rezultati čitanja novele Sluga Jernej i njegovo pravo. Postupak

s anketnim listićem obuhvaća sljedeće:

- problem istraživanja

- ciljevi i zadatci istraživanja

- polazne hipoteze

- ispitanici

- instrumenti

- postupak istraživanja

- rezultati i diskusija.

Problem istraživanja

Nakon provedenog nastavnog sata na kojemu se pristupilo obradi nastavnog

sadržaja koji je obuhvatio književnika iz susjedne slovenske književnosti, učenici

ispunjavaju anketni listić kojim ćemo prepoznati dojmove nakon čitanja i obrade novele.

Vrlo je važno ustanoviti kakvi su njihovi dojmovi nakon čitanja i obrade novoga djela -

neobaveznog u popisu lektirnih naslova. Osnovni problem ovoga istraživanja jest utvrditi

jesu li učenici zaintersirani za čitanje djela pisaca susjedne (slovenske) književnosti.

Drugi problem istraživanja odnosi se na suvremenost pročitanoga djela i nastoji utvrdit je

li novelu Sluga Jernej i njegovo pravo moguće analizirati i shvatiti u obzoru današnjeg

načina gledanja na zbivanja u svijetu očima mladih ljudi (učenika u dobi od 17 godina).

Ciljevi i zadaci istraživanja

8

Hrvatski obrazovni sustav u dijelu koji se odnosi na nastavni plan i program nema

dovoljno prostora za književnosti koje su nama bliske, kako po tematskoj tako i po

socijalnoj osnovi. Primarni cilj ovoga istraživanja jest poboljšati postojeću situaciju o

hrvatsko-slovenskim književnim dodirima u gimnazijskoj nastavi te su teorijska

proučavanja i eksperimentalno istraživanje podređeni cilju do kojega dolazimo

rješavajući sljedeće zadatke:

- utvrđivanje količine poznavanja slovenske književnosti kod učenika trećeg

razreda gimnazijskog odjeljenja

- utvrđivanje shvaćanja o važnosti poznavanja susjedne književnosti kod učenika

- utvrđivanje količine poznavanja klasika slovenske književnosti I. Cankara

- uočavanje interesa za čitanje predložene novele Sluga Jernej i njegovo pravo

- ispitivanje recepcije kod učenika nakon pročitane novele

- utvrđivanje interesa za daljnje čitanje sličnih djela

- provjeravanje mogućnosti suvremenizacije pročitane novele.

Polazne hipoteze

U istraživanju su se za polazište uzele sljedeće hipoteze:

- učenici trećeg razreda opće gimnazije zainteresirani su za bolje upoznavanje

književnosti susjednih književnosti

- novela Sluga Jernej i njegovo pravo na pravi način oslikava situaciju u

današnjem društvu te je njezin vremenski odmak od nastanka do danas zanemariv

- učenici trećeg razreda opće gimnazije na jednostavan i zanimljiv način

uspijevaju proniknuti u sadržaj novele.

Ispitanici

U ispitivanju je sudjelovalo 47 učenika Srednje škole Buzet, od toga 18 muškoga

spola i 29 ženskoga spola. Ispitivanje se provodilo s učenicima trećeg razreda u školskoj

godini 2005./2006. (22 učenika) i 2006./2007. (25 učenika).

Instrumenti

9

Ovo istraživanje ima za polazište anketni listić koji se primijenjivao anonimno.

Anketni listić sastojao se od 10 pitanja zatvorenog tipa kojima su se ispitivala mišljenja

učenika glede njihova interesa za slovenskom književnosti kao i pitanja "suvremenoga

sluge".

Rezultati i diskusija

Anketni listić započinje pitanjem: Koliko poznajete slovensku književnost? Na

ponuđena četiri odgovora ispitanici su odgovorili ovako: najveći postotak ispitanika

(68,1%) odgovorio je kako ne zna ništa o slovenskoj književnosti, da malo zna o

slovenskoj književnosti izjavilo je 25,5% ispitanika dok je 6,4% ispitanika izjavilo kao

zna dosta o slovenskoj književnosti. Na četvrti ponuđeni odgovor koji je označavao

veliko poznavanje slovenske književnosti nije se odlučio nitko od ispitanika. Ovakvi

rezultati prikazuju očekivano stanje poznavanja susjedne književnosti kod učenika koji su

se sa slovenskom književnosti susreli svega u nekoliko navrata tijekom osnovnog i

srednjeg obrazovanja.

Grafikon 1: Poznavanje slovenske književnosti

U sljedećem pitanju koje glasi: Mislite li da je važno poznavati književnost susjednih

naroda? ispitivalo se mišljenje učenika o potrebi upoznavanja susjednih književnosti.

Ovo se pitanje nadovezalo na prethodno, a rezultati pokazuju kako učenici u većini

(87,2%) smatraju da je to važno, a tek ih mali broj (12,8%) smatra kako nije potrebno

poznavati književnost susjednih naroda. Viskoki postotak onih koji smatraju da je

poznavanje susjedne književnosti važno, govori o razvijenoj interkulturalnoj svijesti.

10

Grafikon 2: Važnost poznavanja susjednih književnosti

Kako je Ivan Cankar jedan od najpoznatijih književnika slovenske književnosti,

sljedećim pitanjem nastojalo se uvidjeti koliko su učenici upoznati s likom i djelom tog

književnika. Svega je 55,2% ispitanika odgovorilo kako je čulo za njega, a tek 2,1% kako

je čitalo neko njegovo djelo. O njemu nije nikada ništa čulo 42,7% učenika. Iako

očekivani, rezultati na ovome pitanju pokazuju kako je ipak više od polovice učenika

čulo za ovoga književnika, iako nisu nikada čitali neko njegovo djelo. Prema Nastavnom

planu i programu za osnovnu školu jedino moguće susretanje s likom i djelom ovoga

književnika (budući da se nudi kao izborna lektira) moguće je u petom razredu gdje je

ponuđeno njegovo djelo Istina i ljubav.

Grafikon 3: Poznavanje lika i djela Ivana Cankara

Sljedeća dva pitanja istraživala su zainteresiranost i očekivanja od lektire koju

preporučuju nasatvnici. Na prvo pitanje: Jeste li s interesom počeli čitati zadanu

novelu? većina učenika odgovorila je kako se na čitanje odlučila s interesom (74,5%),

dok je tek četvrtina učenika čitala novelu bez interesa (25,5%) što pokazuje kako su

11

učenici zainteresirani za štivo koje im proporučuju nastavnici i kako imaju povjerenja u

nastavničke odluke glede odabira lektire.

Grafikon 4: Interes za čitanje zadane novele

Drugo pitanje: Kakva su bila vaša očekivanja od ove novele? pokazuje kako su učenici

prije čitanja same novele očekivali zanimljivu radnju (53,2%), dok je podjednak postotak

onih koji su očekivali dosadnu radnju (21,3%) i onih koji nisu imali posebnih očekivanja

(25,5%).

Grafikon 5: Očekivanja od novele

Možete li u današnjem svijetu prepoznati likove iz novele? pitanje je koje se odnosi na

suvremenizaciju novele. Veliki postotak ispitanika (87,2%) izjavio je kako može

prepoznati likove iz novele u svom neposrednom okruženju dok je preostali postotak

ispitanika (12,8%) izjavio kako ne može. Rezultat na ovome pitanju pokazuje kako je

zadana novela suvremena po svojim osnovnim karakteristikama te kako ju učenici mogu

12

doživjeti bez obzira na vremenski odmak od njezina nastanka, stoga nije potrebno ovo

djelo analizirati iz povijesne, već iz suvremene perspektive.

Grafikon 6: Likovi iz novele u današnjem svjetlu

Kako biste Vi postupili da se nađete u situaciji sluge Jerneja? sljedeće je pitanje koje

nastoji prikazati uspijevaju li se učenici poistovjetiti s likom sluge Jerneja. Najveći

postotak učenika (46,8%) izjasnio se kako bi u situaciji u kojoj se našao Jernej pomirio se

s odlukom nadređenih i nastavio živjeti sagnute glave, malo manji postotak (42,6%)

postupio bi kao što je postupio Jernej, a svega bi nekoliko učenika (10,6%) misli kako bi

u takvoj situacijui pronašlo neko treće rješenje.

Grafikon 7: Poistovjećenje s likom sluge Jerneja

LEGENDA:

a) Pomirio/la bih se postojećom situacijom i nastavio/la živjeti sagnute glave

b) Postupio/la bih kao što je postupio Jernej

c) Pronašao/la bih treće rješenje

13

Posljednja tri pitanja odnose se na vrednovanje ovoga djela kao i na buduće čitateljske

interese ispitanika. Ovo djelo učenici su ocijenili kao jako dobro djelo (74,5%), dobro

djelo (21,3%) te kao loše djelo (4,2%). Ovakvi rezultati pokazuju uspješnost ovoga

književnog odabira i mogućnost uvršenja u izborni dio lektirnih naslova.

Grafikon 8: Učeničko vrednovanje djela

Biste li u sklopu školske lektire htjeli čitati još neko djelo iz slovenske književnosti?

pitanje je na koje se pozitivno izjasnilo 80,9% ispitanika dok se protiv čitanja izjasnilo

19,1% ispitanika. Ovo pitanje valja promatrati povezano sa sljedećim pitanjem: Hoćete li

se samoinicijativno odlučiti za čitanje još nekog djela iz slovenske književnosti? na

kojemu su odgovori znatno niži tako da je 38,3% ispitanika izjavilo kako će

samoinicijativno pročitati neko djelo, a 61,7% ispitanika izjavilo je kako to neće učiniti.

Uspoređujući rezultate posljednja dva pitanja zaključujemo kako su učenici

zainteresiraniji za čitanje ovakvih djela u sklopu školske lektire, a kako se mali broj njih

odlučuje samoinicijativno čitati takva djela. Ove rezultate možemo potkrijepiti

činjenicom kako učenici u svoje slobodno vrijeme radije čitaju suvremena djela

modernijih žanrovskih opredjeljenja i kako je interes za klasičnim djelima ipak usko

povezan uz školsku lektiru.

Grafikon 9: Interes za drugim djelima iz slovenske književnosti u sklopu školske lektire

14

Grafikon 10: Samoinicijativno čitanje djela iz slovenske književnosti

Zaključak

Istražujući učenje materinskog jezika u slovenskom i hrvatskom nastavnom

programu, uočili smo kako je učenicima hrvatskog jezika u hrvatskim školama ponuđeno

nedostatno sadržaja povezanog uz upoznavanje susjedne slovenske književnosti. S druge

strane, učenici slovenskog jezika u slovenskim gimnazijama imaju mogućnosti

upoznavanja nekoliko hrvatskih književnika. Na temelju obavljenog istraživanja u oba

nastavna programa zaključujemo kako je potrebno obogatiti hrvatski nastavni program

nekim slovenskim književnikom. U odabiru slovenskog književnika odlučili smo se za

Ivana Cankara i njegovu novelu Sluga Jernej i njegovo pravo. Iako se novela nekada

obrađivala u osnovnoj školi, odlučili smo slijediti slovenski nastavni program i obraditi

novelu u trećem razredu gimnazije. Prilikom odabira metodičkog sustava, izabrali smo

problemsko-stvaralački sustav, odnosno problemsku nastavu, smatrajući kako će u tom

sustavu učenici dublje i intenzivnije steći potrebne spoznaje. Učenici nakon usmjerenog

čitanja kod kuće, samostalno rade u grupnom obliku rada na radnim listovima koji su im

15

podijeljeni. Temeljni problem koji valja istražiti jest karakterizacija glavnog lika i

procjena njegovih postupaka kroz djelo. Nakon završene analize, učenici dobivaju

domaću zadaću posvećenu njihovom istraživanju i pronalasku ljudi s karakteristikama

sluge Jerneja u današnjem društvu. Nastavni sat završava se anketnim listićem s

pitanjima o suvremenosti djela, interesu za čitanjem ovakvih djela i vrednovanjem istoga.

Iz rezultata anketnih listića zaključujemo kako učenici nedovoljno dobro poznaju

slovensku književnost, ali su isto tako zainteresirani za čitanje novih djela iz te

književnosti. Pročitano djelo učenici uspijevaju osuvremeniti i radnju prilagoditi

današnjim životnim situacijama. Takva i slična djela oni bi radije čitali u sklopu školske

lektire nego samostalno što pokazuje kako bi se takvim djelima školska lektira obogatila,

ali isto tako kako su njihovi čitateljski interesi razlikuju od ovakvih djela. Bez poznavanja

kulturne razolikosti susjednih zemalja nemoguća je interkulturalna komunikacija, stoga

upoznavanje susjedne književnosti može biti prvi korak.

Literatura

[1] Mirjana Benjak, Književnost(i) u kontaktu, Izdavački centar Rijeka, 276 str.,

Rijeka, 2001.

[2] Tvrtko Čubelić, Književni leksikon, 558 str., Zagreb, 1972.

[3] Nastavni program iz Hrvatskoga jezika za gimnazije, Glasnik Ministarstva

prosvjete i športa, Zagreb, 1995.

[4] Dragutin Rosandić, Metodika književnog odgoja, Školska knjiga, 735 str.,

Zagreb, 2005.

[5] Slovenščina, predmetni katalog - učni načrt,

http://portal.mss.edu.si/msswww/programi2005/programi/gimnazija/3sloven.htm

Rapporti tra letteratura croata e letteratura slovena nell'insegnamento liceale

Riassunto

Questa ricerca mostra la frequenza dei scrittori croati nel programma liceale

sloveno e la frequenza dei scrittori sloveni nel programma liceale croato. Siccome esiste

il divario nella frequenza dei scrittori tra i programmi, con questa ricerca cerchiamo di

16

diminuire la ingiusta proporzione nel modo che gli allunni possono al meglio conoscere

la letteratura della nazione vicina. La teoria viene messa in prassi usando un modello

didattico con il quale viene elaborata la novella di Ivan Cankar Servo Jernej e il suo

diritto nel terzo anno del liceo. Dopo l'elaborazione viene eseguita un'inchiesta dalla

quale si apprende che gli allunni croati conoscono insufficente la letteratura slovena ma

che la vorrebbero conoscere meglio, e anche che la novella si può interprettare come un

testo contemporaneo.

Parole chiavi: programma liceale, letteratura slovena, letteratura croata, modello

didattico, Ivan Cankar, Servo Jernej e il suo diritto.

PRILOG 1

17

Radni list 1

Pročitajte pažljivo ulomak!

- Ta dobro sam te čuo i razumio sam te mladiću! Ali da si rekao: pođi i zapali kuću - dobro bih te čuo, dobro razumio, ali ne bih zapalio! Govori pametno pa ću te čuti i razumjeti i poslušati! A što to znači: zaprti zavežalj na leđa i idi od kuće? Kako da u toj riječi bude božje pameti i pravde? Kršćanskije bi bilo, i ti ništa ne bi okaljao koljena da si iza karmina klekao pred mene, posljednjeg gospodara ove kuće. A ja bih ti rekao: Sada gospodari ti, tvoja je kuća, tvoja sjenokoša, tvoje polje - uzmi sve to što je tako neobično poraslo iz moje krvi iz moga znoja da je sad moje tijelo prignuto i iscijeđeno, da su slabe moje ruke i da se tresu stara koljena! Sve uzmi - a ja starac, umorni gospodar, zapalit ću lulu i sjesti u zapećak... Tako bi ti bio učinio, tako bih ja odgovorio, i Bogu bi se svidjelo i ljudima!

Sitar se okrenu, veselim pogledom pogleda družinu.- Ljudi božji, gledajte ga, zar da kleknem preda nj?Družina se grohotom nasmijala.Onda se on okrenuo k Jerneju, dugo mu gledao u lice i nato progovorio:- Zar misliš da sam ti pokazao vrata zato što sam bio pijan i zle volje? Ili jer mi se

na karminama prohtjelo šale i lakrdije? Tako je, slugo: shrvala me očeva smrt, ali vaga je bila pravedna, uz tugu je bila i utjeha. Nikad nisam bio gospodar, bio sam zadnji sluga, moja je žlica bila kraj pastirove. Ti, slugo, bio si s nepravdom moj gospodar, tvoj pogled zapovijed, tvoja riječ nalog. A ja sam te u svom srcu vidio kako ćeš moliti na mom pragu, i uživao sam slast...

● Okarakterizirajte lik mladog Sitara.● Čija je zemlja oko koje se spore mladi Sitar i sluga Jernej?● Kakav je Cankarev jezik u ovoj noveli?● Objasnite paraboličnost ove novele.

PRILOG 2

18

Radni list 2

Pročitajte pažljivo ulomak!

Cesta je postajala šira, u daljini je Jernej ugledao sivu prašinu nad gradom. Onda mu je u susret došla žena, u naručju je držala dijete, teturala je kao pijana i plakala naglas. I dijete je cviljelo i ovijalo se objema rukama oko majčina vrata. A kad je ugledala Jerneja, uzdigla je nabreklo rasplakano lice i uskliknula: - Je li to pravica, recite mi, čovječe, bili vi tko mu drago?

Uhvati dijete i uzdigne ga pa ga pokaže Jerneju. Bilo je to lijepo dijete, ali oči su mu bile crvene i tupe.

- Čovječe, ni u Boga nema pravde, ni u nebu! Što je učinilo ovo moje dijete Bogu, Materi božjoj i svecima? Što je učinilo da nikad neće vidjeti ni matere ni oca? Neka se osuši ruka koja je udarila sljepoćom njega, sina moga, nedužnoga, bez grijeha prokletoga! - Recite mi, čovječe, ima li pravde na svijetu i na nebu?

Obuhvatila je dijete žestoko dršćući, zaplakala glasno i pošla dalje.Jernej je oborio glavu.

● Usporedite slugu Jerneja i njegovu potragu za pravdom sa slijepim djetetom.● Prepoznajte realističke i simbolističke elemente u ovom ulomku.● Što je prethodilo ovom ulomku, odnosno što slijedi? ● Kako Cankar niže svoje scene i jesu li one međusobno povezane?

PRILOG 3

19

Radni list 3

Pročitajte pažljivo ulomak!

- Sad ti vjerujem da doista nisi krao! Tko se pouzdaje u pravdu, nije krao ni ubijao. Ali gore po tebe koji nisi ni krao ni ubijao, a ipak si se zamjerio pravdi! Zao i sebičan gospodar je pravda, ne da protusloviti. Ako ti je nedužnomu naprtila ubojstvo, onda si ubijao i gotovo! Ako ti je naprtila krađu, krao si obim rukama. A ako kažeš da si nedužan, a ako kažeš da nisi ubijao, da nisi krao - jao tebi! Uvijek je bolje ako na lijep način pridodaš još par ubojstava ili krađa jer ćeš pokazati poniznu i pokajničku dušu. A pravdi se sviđaju ovakve duše, pa makar bile baš posve ciganske i grijesima natovarene; ona ne voli okorjele duše, ne pita za nedužnost. Poslušaj mene, ravnaj se po meni. Ja s njom sasvim pošteno izlazim na kraj; mi smo kao dva susjeda koji se katkada malo popravdaju, a inače žive kako je Bog zapovjedio. Danas prevari ona mene, sutra prevarim ja nju, pa smo oboje zadovoljni. Kad me zahvati nevinoga, ne plačem i ne cerim se, nego griješim odmah i točno u onolikoj mjeri da je stvar odmah poravnana. Tako izlazimo na kraj s pravdom mi učenjaci i mudrijaši. Ne pravdaj se s njom, pogotovo ako si nedužan, nikad se ne pravdaj! - Razloži mi svoju parnicu da ti priskočim s korisnim naukom!

● Na koji način lopov doživljava pravdu?● Je li sluga Jernej promijenio način razmišljanja nakon razgovora s lopovom u zatvoru?● Pronađite u suvremenom životu primjere ljudi koji razmišljaju poput sluge Jerneja i lopova.

PRILOG 4

20

Radni list 4

Pročitajte pažljivo ulomak!

Jernej je ispustio župnikovu ruku, gledao mu je oštro u lice, s bogosvijetlim očima, i govorio je tvrdim glasom kao nikad prije.

- Ne govorim ništa o milosrđu, ni o oproštenju - o pravdi govorim! Presudite po božjoj riječi; po naucima njegovim i zapovijedima! Vi ste službenik božji, on će govoriti iz vaših usta, vašim jezikom! Je li bog na kojoj strani, ili je na strani pandura i nepravednih sudaca - to presudite! Umoran sam, htio bih ući u svoju kuću, htio bih leći na svoju postelju!

- Zle su i krive tvoje misli, Jerneju!- Prosudite!- Pokori se, Jerneju, i nepravdi se pokori; Bog će suditi!- On je beskrajno pravedan - gdje je njegova pravičnost? Je li dom po njegovoj

pravdi moj, ili čiji je? To neka presudi, to mi recite vi koji ste njegov apostol!Tvrd je bio i osoran Jernejev pogled, njegovo lice kao od kamena, sva tuga je

nestala iz njegova srca i sva nada.- Ima li pravde u Boga, ili je nema?- Bogohulne su tvoje riječi, Jerneju! - zgrozi se župnik i uzmakne za korak natrag

jer ga je bilo strah.- Ako stupiš pred Boga, ne zahtijevaj stojeći, već klekni i moli i plači!- Neću moliti niti ću plakati, moje pravo je božje pravo; što je sam odredio, neće

poništavati; što je govorio, neće tajiti! On je moj dužnik; ne klečim - stojim pred njim i

zahtijevam!

● S kojim biblijskim likom bismo mogli usporediti slugu Jerneja?● Što se zbilo s Jernejevom religioznošću?● Što predstavlja požar na kraju novele? Zašto upravo seljaci bacaju Jerneja u vatru, a on se za njih borio?● Objasnite alegoričnost ove novele.

21