Embed Size (px)
Citation preview
HUPSkor1/2019.Plesnažici:zaštojeskorza2018.paoza2
bodauodnosuna2017.?
HRVATSKAUDRUGAPOSLODAVACAlipanj2019.
1HUPSKOR1/2019
DRŽAVNIMPODUZEĆIMAIDENAJBOLJE,DOKJEOPTEREĆENJEGOSPODARSTVA
NAJKRITIČNIJEPODRUČJESNAJLOŠIJOMOCJENOM(19/100)
32
46
38
19
26
31
24
29
73
43
46
24
0
20
40
60
80Produktivnost ikonkurentnost
Fiskalnakonsolidacija
Javnaadministracija
Opterećenjegospodarstva
Investicijskeiposlovnebarijere
Pravosuđe
Tržišterada
Obrazovni,zdravstveniimirovinskisustaviteritorijalni
ustroj
Efikasnostjavnihpoduzeća
Ponudakapitala
Poduzetničkaklima
Poticanjeinvesticija
2017 2018
HUP Skor2018.=36/100
HUPskorizrađujeArhivanalitika
2HUPSKOR1/2019
Sadržaj
Sadržaj............................................................................2
Sažetak...........................................................................3
Prikazukupnihrezultata.................................................5
Objašnjenjepromjenapopodručjima..........................10
Preporukezaodabirprioritetnihreformi.....................15
Metodološkidodatak...................................................16
3HUPSKOR1/2019
Sažetak
HUP skor pomoću 73 pokazatelja mjeri rezultate reformi u dvanaest područja ključnih zadugoročan i održiv društveni razvoj: (1) produktivnost i konkurentnost, (2) fiskalnakonsolidacija, (3) reforma javne administracije, (4) opterećenje gospodarstva, (5) otklanjanjeinvesticijskih i poslovnihbarijera, (6) reformapravosuđa, (7) reforme tržišta rada, (8) reformeobrazovnog,zdravstvenogimirovinskogsustava,(9)unaprjeđenjeefikasnostijavnihpoduzeća,(10) ponuda kapitala, (11) poduzetnička klima i (12) poticanje investicija. Skor se računa dvaputagodišnje.Skorkojijepredstavljenuovomdokumentupredstavljakonačanrezultatza2018.jersusvebitnestatistikezatugodinuraspoloživeutrenutkusastavljanjaizvještaja.
HUP skor kombinira podatke koje objavljuju Eurostat, Državni zavod za statistiku, HNB iMinistarstvo financija s komparativnim međunarodnim podacima koji se objavljuju u DoingBusiness IFC-a i Svjetske banke, Globalnom indeksu konkurentnosti Svjetskog gospodarskogforumaidrugimrelevantnimmeđunarodnimusporedbama.Ukupnosekoristesedamdesetitripokazatelja, od toga šezdeset i jedan međunarodno usporediv. Međunarodna usporedba seračunazadesetnovihčlanicaEUizsrednjei istočneEuropeizaHrvatsku(EU11).Uusporedbuulaze Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija. Prema tome, nije dovoljno da Hrvatska napreduje; ako druge zemlje brže provodereformeinapreduju,njihovićepokazateljibržerastiuodnosunaHrvatsku.Zbogtogahrvatskiskormožepastiikadaapsolutnavrijednostnekogpokazateljaraste.
Upravotosedogodilo2018.:skorsepogoršaoiakoHrvatskabilježigospodarskirast.
HUP skornijepretjeranoosjetljivna tekući gospodarski rast. Podatako rastuBDP-autječenaskorproduktivnosti ikonkurentnosti (prvopodručje),alisustav indikatoraoblikovan jetakodabude prvenstveno osjetljiv na relativne strukturne promjene, a ne na poslovni ciklus. Ukupanskorjenajvišepovećanutoku2017.kadajedostigao38bodova.U2018.paojena36bodova,uglavnomzbogtogaštosudrugezemljeusrednjoj i istočnojEuropibrženapredovale.Skornatemeljuužegskupaod61-ogmeđunarodnousporedivogpokazateljamalo jeboljiodukupnogskora (iznosi 39bodova) i također pokazuje daHrvatska strukturno zaostaje za drugimnovimzemljamačlanicamaizNoveEurope.
Skor omogućava identifikaciju područja napretka i kritičnih područja zaostajanja u kojima sunužne hitne reforme. Najniži skorovi zabilježeni su u područjima opterećenja gospodarstva itržištarada.Metodološkidodataksdetaljnimobjašnjenjimanalazisenakrajudokumenta.
4HUPSKOR1/2019
Linijapokazujekretanjaskoranatemelju73pokazateljauvremenu,apodaciukućicamapokazujuusporediveskorovenatemelju61pokazateljaza11državasrednjeiistočneEurope
31 3032 33 32
3538
36
0
10
20
30
40
50
60
70
2011 2012 2013 2014 2015 2016 2017 2018
BUGARSKA=52 SLOVAČKA =51POLJSKA=52 ČEŠKA=53
LATVIJA=59 SLOVENIJA=56
LITVA=66 ESTONIJA=70
MAĐARSKA =42RUMUNJSKA=43
HR=39
PODRUČJE 2018 2017 Brojindikatora
Produktivnostikonkurentnost 32 34 -2 9
Fiskalnakonsolidacija 46 54 -8 6
Javnaadministracija 38 45 -7 4
Opterećenjegospodarstva 19 19 0 4
Investicijskeiposlovnebarijere 26 35 -9 6
Pravosuđe 31 33 -2 6
Tržišterada 24 23 0,3 9
Obrazovni,zdravstveniimirovinskisustaviteritorijalniustroj
29 26 3 7
Efikasnostjavnihpoduzeća 73 65 7,6 4
Ponudakapitala 43 37 6 8
Poduzetničkaklima 46 49 -3 5
Poticanjeinvesticija 24 39 -15 5
HUPSKOR-ukupno 36 38 -2 73
5HUPSKOR1/2019
Prikazukupnihrezultata
Hrvatskanapredujerelativnosporo,kaoovaj puž. Gospodarski rast osciliraznatno ispod 3% na godinu. U 2018.dodatno je usporen na 2,6%. Osobnapotrošnja je glavni pokretač rasta.Strukturniproblemi idaljepredstavljajuozbiljnu prijetnju prilagodbi nekojsljedećoj krizi, te trajno ograničavajubrzinu gospodarskoga rasta. Fiskalniskor (skor fiskalne konsolidacije) bio jeperjanica poboljšanja skora 2016. i 2017., no fiskalna prilagodba je usporena 2018. Državniprihodi i rashodiostali su izrazitovisokiuodnosunaBDP.Hrvatska imanajvećeprihodeopćedržaveuodnosunaBDPusrednjoj i istočnojEuropi,aomjeriopterećenja idalje rastu.Drugoključno pogoršanje vidi se u skoru poticanja investicija. Smanjuju se FDI, a bruto investicije upostotkuBDP-aostalesurelativnoniskedokudrugimzemljamasrednjeiistočneEuroperastu.Struktura investicijanijepovoljna -previše jeoslanjanjanadomaće investicije iEU fondove,apremalo na izravna strana ulaganja, osobito ona s greenfield obilježjima. Pogoršane su iprepreke ulaganjima zbog rasta broja procedura za dobivanje građevinskih dozvola i troškovaosnivanjapoduzeća.Primjetnopoboljšanjeostvarenojeusamodvapodručja-efikasnostjavnihpoduzećazbograstanjihovedobiti,štonemorabitidobrozakonkurentnost,iponudakapitala,zbogsmanjenjakamatnihstopa.
HUPskordetektirastrukturneslabosti inereagiranacikličkepromjeneekonomskeaktivnosti.Metodološki je oblikovan takodanemjeri konjukturu, već strukturnaobilježja gospodarstva iinstitucionalnog okvira.Osjetljiv je na učinke strukturnih reformi.HUP skor služi za praćenje iotvaranje pitanja o dugoročnoj održivosti rasta i kapaciteta društva za održiv društveni igospodarskirazvoj.
HUP skor se mjeri na skali od 0 do 100. Mjerenje se obavlja na temelju 73 pokazateljagospodarskog i društvenog razvitka grupiranih u 12 područja. Područja odražavaju strateškerazvojne ciljeve koje zagovaraHUP: (1)povećanjeproduktivnosti i konkurentnosti, (2) fiskalnakonsolidacija, (3) reforma javne administracije, (4) smanjenje opterećenja gospodarstva, (5)otklanjanje investicijskih i poslovnih barijera, (6) poboljšanje funkcioniranja pravosuđa i (7)tržišta rada, (8) reforme u obrazovnom, mirovinskom, zdravstvenom i sustavu teritorijalneorganizacije (potonje senemjeri), (9) povećanje efikasnosti javnihpoduzeća, (10) poboljšanjeponudekapitala i (11)poduzetničkeklime te (12)poticanje investicija.Pokazatelji suodabranitakodanemjereaktivnosti,negorezultateodnosnoishode.PostojiitrinaestistrateškiciljHUP-a - društveni dijalog s dionicima - ali realizaciju tog cilja teško je kvantificirati pa se on neuključujeusustavmjerenja.
6HUPSKOR1/2019
Interesantno da je najveće poboljšanje 2018. zabilježeno kod efikasnosti javnih (državnih)poduzećačijajeprofitabilnostrasla,tejeovajskorprvikojijeprešaouzelenuzonu.
Uokvirudvanaestpodručjazakojaseobavljamjerenjepostojenekedimenzijekojesenemogukvantificirati.Naprimjer,uokviruosmogpodručjamjereseparametriobrazovnog,zdravstvenogi mirovinskog sustava, ali nema pouzdanog indikatora koji bi izmjerio kvalitetu teritorijalneorganizacije (iako kvalitativne analize pokazuju da u tom segmentu postoji ozbiljan problem).Između73pokazatelja,vrijednost61-ogseodređujenatemeljurezultatausporedbivrijednostiza Hrvatsku s vrijednostima za deset sličnih zemalja Nove Europe (EU10: Bugarska, Češka,Estonija,Latvija,Litva,Mađarska,Poljska,Rumunjska,Slovačka iSlovenija, sHrvatskomEU11).MeđunarodnousporedivakomponentaHUPskorauovomemjerenjuvariraod39uHrvatskojdo 70 u Estoniji. Hrvatska je uvjerljivo najlošije pozicionirana zemljaNove Europe. Taj položajzauzimajošodprvogmjerenjaza2011.RelevantnostovogrezultataočitavaseučinjenicidajeHrvatskaupromatranomrazdobljuimalanajnižustopurastaodsvihpromatranihzemalja.
RezultatiovegodinepokazujedaHrvatskaznatnozaostajezadržavamačlanicamaEUizsrednjei istočne Europe (EU10) s kojima dijeli geografiju, povijest i razvojni zaostatak za ZapadnomEuropom.Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova za zemlje koje su još uvijekslabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska). Ta mjera zaostatka objašnjava zaštospomenutezemljesustižuHrvatsku.Inaovomseprikazuvididasuopterećenjegospodarstvaitržište rada kritičnapodručja zaostajanja. Svaka zemlja je označena kao točka, aHrvatska kaokvadrat.
0
10
20
30
40
50
60
70
80
90
100
7HUPSKOR1/2019
Skor za ostale pokazatelje koji nisu međunarodno usporedivi, i za koje se koriste iskustvenoodređenipragovi,zavisiotomeprelaze li indikatoripoželjneodnosnociljnevrijednosti ikolikosu daleko od njih. Na primjer, da bi skor rasta poprimio maksimalnu vrijednost od 100, nijedovoljno da Hrvatska raste najbrže u skupini EU-10 (što ionako nije slučaj), nego stopa rastamora prijeći prag od 4% godišnje. Tu stopu iskustveno smatramo izvanrednim postignućem sobzirom na strukturne karakteristike gospodarstva. Metodološke detalje o pragovimazainteresiranićečitateljpronaćiudodatkunakrajudokumenta.
Iako stopa rasta realnog BDP-a pripada užem skupu pokazatelja čiji se skor ne određuje natemeljumeđunarodneusporedbe,negonatemeljuekspertnozadanogkriterija, sljedećiprikazpokazujelogikuskorakojireagiranausporedbe:Hrvatskaraste,alirelativnovrlosporo;štoviše,uzadnjedvijegodinerastjenajsporijiuHrvatskojuusporedivojskupinizemalja.
StoperastarealnogBDP-auEU-112015.-2018.
Izvor:Eurostat.
Skorovizameđunarodnousporedivepokazateljeračunajusemetodominterpolacijenaskaliod0do100.Nula jeskorzanajlošijuvrijednostpokazateljameđudržavamačlanicama izskupineEU10+Hrvatska, ilipremaekspertnozadanojreferentnojvrijednosti.Skor100sedodjeljujezanajboljuvrijednost.Prematome,akoHrvatskaimavrijednostpokazateljakojajeboljailijednakavrijednosti pokazatelja za najbolju zemlju iz referentne skupine EU10, ili ako je, u slučaju
8HUPSKOR1/2019
pokazatelja koji se ne uspoređuju, vrijednost bolja ili jednaka u odnosu na gornju granicuiskustvenog intervala, skor će poprimiti vrijednost 100. Isto vrijedi s druge strane, gdje jevrijednost skora jednaka nuli. Skor za međuvrijednosti računa se metodom linearneinterpolacije.
Skor je pokazatelj relativnog uspjeha koji možemo tumačiti kaomjeru ukupnemeđunarodnekonkurentnosti. Ukupan skor je kompleksna mjera međunarodne konkurentnosti u danommeđunarodnomokviru.
Izvori podataka su Državni zavod za statistiku, HNB,Ministarstvo financija, Hrvatski zavod zamirovinskoosiguranjeteEurostat,akoristeseisustavimjerenjainstitucionalnekvalitetepoputWorld Governance Indicators te Doing Business pokazatelja Svjetske banke i IFC-a i GlobalCompetitiveness IndexSvjetskoggospodarskog foruma.U izračunulaze i specijalizirani sustavimjerenja za pojedina područja poput Global Enterpreneurship Monitor-a koji mjeripoduzetničku aktivnost i Transparency International indeksa percepcije korupcije. HUP skordodaje jošneke izvorepodataka -poputpodataka iz financijskih izvještajapoduzeća– i sve teizvore povezuje tako da mjere realizaciju ciljeva koje zagovara HUP. Metodološki detalji suprikazaninakrajudokumenta.
Blago pogoršanje za 2 boda 2018. u odnosu na 2017. neizravno semože pratiti kroz pregledvrijednostipojedinihpokazatelja.Brojpokazateljaucrvenomsepovećao,auzelenomsmanjiouodnosuna2017.godinu.Detaljanpregledpoindikatorimaipodručjimaprikazanjenasljedećojstranici,azatimjeprikazankratakpreglednajvažnijihpromjenapopodručjima.
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015
.
Skor2014
.
Skor2013
.
Skor2012.
Skor2011
.
Crveno(0-33,3) 39 37 39 40 42 39 43 41 Žuto(33,3-66,6) 22 19 22 21 22 23 20 21
Zeleno(66,6-100) 12 17 12 12 9 11 10 11Ukupanbrojindikatora 73 73 73 73 73 73 73 73
9HUPSKOR1/2019
0
R.br. HUPSKOR-premapojedinimindikatorimaSkor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011. Usporedb
asEU-10
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
32 34 31 34 19 25 16 161 PromjenarealnogBDP-a 60 60 80 60 20 0 0 0 Ne
2 OmjerizvozaiBDP-a 14 23 18 16 10 5 0 0 Ne
3 Promjenabrojazaposlenih 60 80 0 40 40 60 0 0 Ne
4 Promjenaproduktivnostirada 0 0 50 93 0 57 44 60 Da
5 Promjenajediničnogtroškarada 0 0 0 0 20 0 0 0 Ne
6 Udjelizdatakazaistraživanjairazvoj(R&D)uBDP-u 26 26 21 21 19 14 14 13 Da
7 Cijeneplina(prilagođenozarazinuBDPp.c.PPS)€/GJ 40 31 0 0 9 7 18 0 Da
8 Cijeneelektričneenergije(prilagođenozarazinuBDPp.c.PPS)€/KWh 26 22 43 10 11 13 36 30 Da
9 Udjelenergijeproizvedeneizobnovljivihizvoraupotrošnjienergije 63 63 63 63 63 67 66 67 Da
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
46 54 50 23 27 16 28 1510 CDS"spread"(premijarizikadugadržave) 59 50 32 10 10 4 30 0 Da
11 PromjenairazinaomjerajavnogdugaiBDP-a 30 33 32 26 10 0 0 22 Da
12 PromjenairazinaomjeraprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 19 48 0 42 48 54 53 30 Da
13 PromjenairazinaomjerarashodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 28 41 11 58 39 22 44 24 Da
14 Ukupnisaldokonsolidiraneopćedržaveu%BDP-a 64 81 61 0 0 0 0 11 Da
15 Primarnisaldokonsolidiraneopćedržaveu%BDP-a 96 100 100 40 28 0 14 1 Da
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
38 45 47 56 53 44 45 4116 Efektivnostvlade(neovisnostipovjerenjeuinstitucije) 35 30 30 62 62 63 63 45 Da
17 Brojdanapotrebnihzapokretanjeposla 43 90 90 68 57 60 62 60 Da
18 Brojdanapotrebnihzaizdavanjegrađevinskihdozvola 68 76 86 86 50 0 0 0 Da
19 Brojdanapotrebnihzaregistracijuvlasništvanadnekretninom 7 0 0 0 35 35 35 52 Da
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
19 19 20 26 33 39 37 4220 OmjerprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 0 0 0 24 29 30 33 36 Da
21 OmjertekućihprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 7 7 7 20 28 42 41 53 Ne
22 Brojdanagodišnjepotrebnihzaispunjenjeporeznihobveza 61 61 67 64 66 69 69 76 Da
23 Brojprocedurakojejepotrebnoobavitizaplaćanjeporeza 0 0 0 0 8 8 0 4 Da
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
26 35 20 30 31 38 41 4224 Brojprocedurapotrebnihzapokretanjeposla 0 0 0 17 29 43 43 43 Da
25 Brojprocedurapotrebnihzaizdavanjegrađevinskihdozvola 14 43 43 31 21 91 96 96 Da
26 Brojprocedurapotrebnihzaregistracijuvlasništvanadnekretninom 60 60 60 60 60 60 60 60 Da
27 Trošakpokretanjaposla 44 85 40 72 73 35 50 51 Da
28 Trošakizdavanjagrađevinskihdozvola 20 0 0 0 0 0 0 0 Da
29 Trošakregistracijevlasništva 20 20 20 0 0 0 0 0 Da
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
31 33 35 36 18 20 19 2330 Brojdanaprisilnenaplate 31 31 40 33 29 29 29 51 Da
31 Trošakprisilnenaplate(novood2015.) 88 88 80 80 0 0 0 0 Da
32 Vrijemepotrebnozarješavanjenesolventnosti 28 28 28 28 36 36 36 36 Da
33 Trošakrješavanjanesolventnosti 25 25 25 25 25 21 21 21 Da
34 Stopapovratauslučajurješavanjanesolventnosti 0 0 0 0 0 1 3 4 Da
35 Indekspercepcijekorupcije 17 21 28 35 19 26 22 23 Da
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
24 23 20 21 19 18 18 2236 Stopaaktivnosti 0 2 2 1 1 0 0 0 Da
37 Stopazaposlenosti 0 0 0 0 0 0 0 0 Da
38 Stopanezaposlenosti 0 0 0 0 0 0 7 18 Da
39 Stopanezaposlenostimladih 0 0 0 0 0 0 0 0 Da
40 Stopadugotrajnenezaposlenosti 56 95 63 1 0 0 0 10 Da
41 Promjenanominalnogindeksajediničnihtroškovarada 98 92 89 91 89 85 91 79 Da
42 Indekslakoćezapošljavanjaiotpuštanjaradnika 27 27 28 30 32 33 36 37 Da
43 Indekskvalitetesuradnjeradnikaiposlodavaca 37 42 42 43 45 42 40 40 Da
44 Indeksfleksibilnostiodređivanjaplaća 65 68 68 70 75 72 69 69 Da
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
29 26 27 25 30 37 49 4045 Postotakgrađanaudobi35-44g.sazavršenimtercijarnimobrazovanjem 25 25 25 32 32 16 10 6 Da
46 Postotakgrađanaudobi25-64g.uključenihuobrazovneprograme 14 9 15 16 12 10 15 10 Da
47 Postotakmladihudobi15-24kojinisuuključeniuobrazovanje 89 74 92 100 99 76 97 85 Da
48 Očekivanotrajanjezdravogživota 23 23 23 12 43 44 92 73 Da
49 Rastbrojaumirovljenika 40 60 40 40 0 100 40 20 Ne
50 Omjerbrojazaposlenihibrojaumirovljenika 20 0 0 0 0 0 0 20 Ne
51 Udjelsveukupnihstarosnihmirovinauukupnombroju 0 0 0 0 0 0 0 0 Ne
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
73 65 55 55 56 56 29 3452 Omjerdobitiiprihoda 83 60 20 24 29 42 22 24 Ne
53 Udjeltroškovaosobljaiostalihtroškovaurashodima 43 37 34 35 35 34 16 18 Ne
54 Omjerpoduzećakojaostvarujudobitigubitak 100 100 100 100 100 89 22 39 Ne
55 Ekonomičnostposlovanja-omjerprihodairashoda 65 63 64 61,7 60 60 28 34 Ne
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
43 37 35 26 39 36 36 5356 Indekszaštitepravakreditora 42 42 42 42 42 50 70 70 Da
57 Indeksobuhvatakreditnihinformacija 75 75 75 75 75 75 83 83 Da
58 Indeksobuhvatakreditnogregistra 100 100 100 100 100 100 100 100 Da
59 Dostupnostrizičnogkapitala 0 13 13 0 12 17 4 7 Da
60 Zaduženostikapitalizacijakompanija 40 40 40 20 0 20 40 40 Ne
61 Ponudakreditapoduzećima 29 38 30 35 66 11 0 89 Da
62 Kratkoročnekamatnestopenakreditepoduzećima 83 17 18 38 65 60 60 24 Da
63 Dugoročnekamatnestopenakreditepoduzećima 66 27 35 8 23 40 40 50 Da
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
46 49 47 30 33 32 20 1864 Učinkovitostpravosuđauprocesimaprotivregulatora 0 0 5 0 0 8 21 15 Da
65 Indekszaštitemanjinskihinvestitora 83 92 62 46 46 48 0 0 Da
66 Stopapokretanjanovihpoduzeća(TEA) 31 33 32 0 0 0 0 14 Da
67 Poželjnostpoduzetništva 39 59 53 49 60 56 77 58 Da
68 Stopastrahaodneuspjeha 94 76 52 87 94 71 44 41 Da
Skor2018.
Skor2017.
Skor2016.
Skor2015.
Skor2014.
Skor2013.
Skor2012.
Skor2011.
XIIPOTICANJEINVESTICIJA 24 39 36 23 36 17 16 2469 UdjelinvesticijauBDP-u 29 40 38 0 2 10 28 20 Da
70 SkorproizvodnihFDI 0 10 0 45 39 5 0 15 Ne
71 Izravnastranaulaganja(FDI)-stanjeu%BDP 48 49 45 45 39 39 33 41 Da
72 Izravnastranaulaganja(FDI)-promjenau%BDP 31 96 0 0 100 56 18 41 Da
73 Indekspouzdanjainvestitora 26 33 34 24 21 15 10 20 Da
36 38 35 32 33 32 30 31HUPSKOR
IPRODUKTIVNOSTIKONKURENTNOST
IIFISKALNAKONSOLIDACIJA
IIIJAVNAADMINISTRACIJA
IVOPTEREĆENJEGOSPODARSTVA
VINVESTICIJSKEIPOSLOVNEBARIJERE
VIPRAVOSUĐE
VIITRŽIŠTERADA
VIIIOBRAZOVNI,ZDRAVSTVENIIMIROVINSKISUSTAV
IXEFIKASNOSTJAVNIHPODUZEĆA
XPONUDAKAPITALA
XIPODUZETNIČKAKLIMA
10HUPSKOR1/2019
Objašnjenjepromjenapopodručjima
IPRODUKTIVNOSTIKONKURENTNOST(2018.32<342017.)
Ukupan skorproduktivnosti i konkurentnostipromijenio se za2boda, s342017.na322018.Takomalapromjenainačenebiprošlazapaženodanijeriječopromjeninagraniciod33boda,koja odvaja žutu (iznad 33) od crvene zone (ispod toga praga). Pogoršanje je nastupilo zbogusporavanja rasta broja zaposlenih prema Anketi o radnoj snazi (smanjenje skora s 80 na 60bodova) i zbog zaustavljanja trenda rasta izvoza i BDP-a (smanjenje skora s 23 na 14). Nultiskorovi pokazatelja koji utječu na produktivnost i konkurentnost zabilježeni su kod promjenajediničnihtroškovaradairastaproduktivnosti.
IIFISKALNAKONSOLIDACIJA(2018.46<542017.)
Nakon osjetnog poboljšanja skora fiskalne konsolidacije 2016. i 2017., skor se pogoršao s 54boda2017. na 46bodova2018. Prvapromjenaodnosi se napogoršanje skoraukupnog saldakonsolidiraneopćedržaves84na61bod,štojepovezanosasmanjenjemsuficitas0,8%BDP-a2017.na0,2%2018.Drugapromjenaodnosisenaskorrashodadržavekojijepogoršans89na39 bodova i predstavlja najveće smanjenje jednog indikatora u ovogodišnjem skoru. To jerezultatrastaomjerarashodaopćedržaveuodnosunaBDPs45,3%na46,4%iliza2,4%.Samoje Češka zabilježila veće povećanje od Hrvatske u prošloj godini, ali na mnogo nižoj razinidržavnih rashodaodoko40%BDP-a.Trećapromjenaodnosi sena skorprihodadržavekoji jepao s 48 na 19 bodova. Glavni uzrok leži u povećanju omjera prihoda opće države i BDP-a s46,1% na 46,6% BDP-a, čime se Hrvatska učvrstila na vrhu liste bivših tranzicijskih zemalja snajvećimdržavnimopterećenjem.Fiskalnakonsolidacijaočitogubisnagu,uzizrazitonepovoljnostrukturno opterećenje gospodarstva prihodima i rashodima opće države, koje se daljepovećava.
IIIJAVNAADMINISTRACIJA(2018.38<452017.)
Pogoršanjeovogskoras45na38bodovaregistriranojevećupreliminarnomskoruza2018.kojije objavljen potkraj prošle godine. Radi se o utjecaju pogoršanja u sustavu mjerenja DoingBusiness,vezanouzbrojdanazapokretanjeposlaibrojdanazaizdavanjegrađevinskihdozvola(u glavnom gradu). Kako je vlada u međuvremenu poduzela reforme u dijelu postupakaosnivanjapoduzeća,očekujesepoboljšanjeovogskorau2019.
11HUPSKOR1/2019
IVOPTEREĆENJEGOSPODARSTVA(2018.19=192017.)
Ukupni skor opterećenja gospodarstva ostao je ocijenjen kao najkritičniji skor, uznepromijenjenuvrijednostuodnosuna2017.Naovajskorprvoutječebrojproceduraivrijemekoje jepotrebnozaplaćanjeporeza -parametrikoji se zaprošlugodinunisumijenjali, iako jeskor broja procedura 0 što znači da Hrvatska prema tom kriteriju najlošije stoji. No, ono štoHrvatskudržinajjačepritisnutuuzdno,poreznasuisličnaopterećenja.Omjerporezaisocijalnihdoprinosa opće države u postotku BDP-a ponovo raste i sada premašuje maksimum koji jedostignut prije početka recentnih podešavanja poreznog sustava. Sve se događa na izrazitovisokoj razini opterećenja. Prihodi opće države u postotku BDP-a u Hrvatskoj su najveći usrednjojiistočnojEuropi,aHrvatskajemeđuosamdržavačlanicaEUsnajvećomvisinomovogomjera,uzbokmnogorazvijenimdržavamai-Grčkoj.
30%
31%
32%
33%
34%
35%
36%
37%
38%
2005
Q120
05Q2
2005
Q320
05Q4
2006
Q120
06Q2
2006
Q320
06Q4
2007
Q120
07Q2
2007
Q320
07Q4
2008
Q120
08Q2
2008
Q320
08Q4
2009
Q120
09Q2
2009
Q320
09Q4
2010
Q120
10Q2
2010
Q320
10Q4
2011
Q120
11Q2
2011
Q320
11Q4
2012
Q120
12Q2
2012
Q320
12Q4
2013
Q120
13Q2
2013
Q320
13Q4
2014
Q120
14Q2
2014
Q320
14Q4
2015
Q120
15Q2
2015
Q320
15Q4
2016
Q120
16Q2
2016
Q320
16Q4
2017
Q120
17Q2
2017
Q320
17Q4
2018
Q120
18Q2
2018
Q3
Poreziidoprinosi/BDP
ŠUKER DALIĆ LINIĆ LALOVAC MARIĆ
Izvor:M
fin,nacionalnam
etod
ologija
12HUPSKOR1/2019
VINVESTICIJSKEIPOSLOVNEBARIJERE(2018.26<352017.)
Veliko pogoršanje s 35 na 26 bodova registrirano je zbog sve većeg zaostajanja Hrvatske upogledubrojaprocedurapotrebnihzaizdavanjegrađevinskihdozvola,štojedijelomposljedicaapsolutnog povećanja broja procedura registriranog u sustavu Doing Business 2019. naspramprethodne godine (promjena s 18 na 22). Trošak izdavanja građevinskih dozvola od 4%vrijednosti investicije idalje jenajvišimeđuusporedivimzemljama(uzČešku).Naslabrezultatutječe i veliki broj procedura za pokretanje poduzeća te visoki troškovi registracije vlasništva.Smanjenjeporezanaprometnekretninas4%na3%nećebitnoutjecatinarezultat jer jeovajteret uHrvatskoj i dalje najvećimeđu usporedivim zemljama, no pozitivan se pomak očekuje2019.zbogreformikojesuusmjerenenasmanjenjebrojaspomenutihprocedura.
VIPRAVOSUĐE(2018.31<332017.)
Zabilježeno je blago pogoršanje skora s 33 na 31 bod zbog pogoršanja percepcije korupcijepremaocjeniTransparencyInternational:ocjenajepalas4,9na4,8bodova.NaskorjeutjecaloitoštojenajmanjekorumpiranazemljasrednjeiistočneEuropeEstonijanastavilanapredovatisa7,1na7,3bodovaod2017.do2018.godine.Skor reformepravosuđadrži sečvrstoucrvenojzoniizbogneučinkovitihinsolvencijskihpostupakakojinedovoljnoštitevrijednostzavjerovnike.Skor«spašava»relativnomalibrojproceduraprisilnenaplate.
VIITRŽIŠTERADA(2018.24>232017.)
Tržište rada je ostalo među kritičnim područjima s približno nepromijenjenim skorom. Stopeaktivnosti i zaposlenosti, te stopa ukupne i nezaposlenosti mladih nose nulti skor - Hrvatskabilježinajlošijepokazateljemeđuusporedivimzemljama.Skor jepozitivansamozadugotrajnunezaposlenost koja je veća u Bugarskoj, Slovačkoj, Latviji, Rumunjskoj i Sloveniji nego uHrvatskoj.
VIIIOBRAZOVNI,ZDRAVSTVENIIMIROVINSKISUSTAV(2018.29>262017.)
Skor obrazovnog, zdravstvenog i mirovinskog sustava ostao je u crvenoj zoni uz blagopoboljšanjeza3boda,štoproizlaziizrastaudjelaosobauradnoaktivnojdobikojesuuključeneucjeloživotnoučenjes2,3%2017.na2,9%2018.Skorjenizakzbogniskihudjelapunihstarosnihmirovina i niskog omjera brojamirovinskih osiguranika i korisnikamirovina, te zbog relativnoniskog očekivanja godina zdravog života u usporedbi s drugim zemljama srednje i istočneEurope.
13HUPSKOR1/2019
IXSKOREFIKASNOSTIJAVNIHPODUZEĆA(2018.73>652017.)
Skorsekontinuiranopoboljšava.U2018.zabilježenjenapredakna73sa65bodova2017.,štojeposljedicapoboljšanjapokazateljanetoprofitnemarže javnihodnosnodržavnihpoduzeća.Naukupanrezultatnajvišejeutjecaorezultatjednogdržavnogpoduzeća.
XPONUDAKAPITALA(2018.43>372017.)
Ukupanskorponudekapitala zabilježio jepoboljšanjeunatoč smanjenju skoraponudekreditazbogsporijegrastakreditapoduzećimauHrvatskojnegouvećiniusporedivihzemalja.Razlogzapoboljšanje ležiu velikomrastu skorakratkoročnih idugoročnihkamatnih stopa.One su sadaniženegouvećiniusporedivihzemalja.
XIPODUZETNIČKAKLIMA(2018.46<492017.)
Skorpoduzetničke klime zabilježio je blago smanjenje za tri postotnaboda.Međunajvažnijimpromjenama ističe se poboljšanje skora straha od neuspjeha (Hrvatski poduzetnici se ne bojeneuspjeha - pri vrhu su sa skorom od 94 boda), no taj napredak je više nego poništenpogoršanjemskorapoželjnostipoduzetništvakaoizborakarijere.
XIIINVESTICIJSKISKOR(2018.24<392017.)
Hrvatskaje2018.zabilježilapadizravnihstranihulaganjauapsolutnomirelativnomiznosu.FDIupostotkuBDP-asmanjenjes3,8%2017.na2,1%2018.,odnosnos1,8na1,1milijardieura.Uistovrijeme,zabilježenjeznačajanrastunekimaodzemaljaskojimaseuspoređujemo.Primjerice,uBugarskojjepriljevizravnihstranihulaganjaupostotkuBDP-apovećans1,9%na4%uistomrazdoblju.
Dopogoršanjaskoras39na24bodadošlojeizbogpogoršanjapoložajaHrvatskeuokviruintervalaomjerainvesticijaiBDP-apozemljama.OmjerseuHrvatskojkrećeoko22%,dokbržerasteiuzemljisnajnižimomjerom(Litva)iuzemljisnajvišim(Mađarska),zbogčegajeovajskorzabilježiosmanjenjes40potkraj2017.na292018.
14HUPSKOR1/2019
10
15
20
25
30
35
40%
OmjerbrutoinvesticijaiBDP-a2006.- 2018.
Bugarska Češka Estonija Hrvatska Latvija Litva
Mađarska Poljska Rumunjska Slovenija SlovačkaIzvor: Eurostat
15HUPSKOR1/2019
Preporukezaodabirprioritetnihreformi
HUPskorsemožekoristitiikaoalatzaodabirprioritetaiupravljanjestrukturnimpromjenama.Natemeljurezultataza2018.preporučajuseprioriteta:
1. Reforme u javnom sektoru koje će omogućiti bolji nadzor javnih rashoda i otvoritiprostorzadodatnarasterećenjagrađanaipoduzetnikazaminimalno2%BDP-a
Razlogzaciljanerasterećenjaza2-3postotnabodaBDP-ajevraćanjenatežinuopterećenjakojeje postojalo prije 2012. Dosadašnja i najavljena porezna rasterećenja nisu adekvatna premarazmjerima i po strukturi, a najspornije je to što nemaju velik učinak na izvozni sektor. To seodnosi inanajavljenosmanjenjeopćestopePDV-a.Međunarodnakonkurentnost i rastudjelaizvozauBDP-atrebalibibitiglavnistrateškiciljeviekonomskepolitike,arasterećenjadirektnihtroškovaradaikapitalatrebalabibitiufunkcijitogcilja.
2. Olakšano zapošljavanje i otpuštanje radnika, naročito kod malih poduzeća kojastvarajugospodarskidinamizaminajvišedoprinosezapošljavanju.
Hrvatskoradnozakonodavstvojeidaljerigidnoudijeluotpuštanja,štootežavazapošljavanjeistimulira sklapanje ugovora na određeno vrijeme (zbog očekivanih troškova otpuštanja),naročito kod mikro i malih poduzeća gdje je dinamika najveća. Daljnja liberalizacija radnogzakonodavstvamožeohrabrititrajnozapošljavanje.
3. Hitna modernizacija obrazovanja kroz djelomičnu liberalizaciju, uvođenje sustavapoticajaisveobuhvatnureformu
Pokazateljivisokogicjeloživotnogobrazovanjaukazujunaozbiljnukrizuškolskogsustava.Čestoponavljanufrazuousklađivanjuobrazovnogsustavaspotrebamatržištaradatrebaoživotvoritikonkretnim mjerama liberalizacije radi što šireg uključivanja privatnog sektora u ponuduobrazovnih usluga, uvođenja poticaja za obrazovanje i provedbe sveobuhvatnemodernizacijesustavajavnogobrazovanja.
Odabir ovih prioritetnih područja ne isključuje ostale reforme koje proizlaze iz HUP skora,osobito kada je riječ o poticanju ulaganja rizičnog kapitala, depolitizaciji, profesionalizaciji idjelomičnoj privatizaciji državnih poduzeća, poticanju tržišnog natjecanja, otklanjanju barijeraposlovanju i ulaganjima (mjere povećanja lakoće poslovanja), reformama u mirovinskom izdravstvenomsustavuisustavujavneadministracijeisl.
16HUPSKOR1/2019
Metodološkidodatak
NajvažnijemetodološkepromjeneuHUPskoruza2014.
Važnemetodološkepromjeneuovom,uodnosunaprethodnaizdanjaHUPSkora,odnosesenaEurostatovu statistiku cijena energije. Osim prijelaza na polugodišnje izvještavanje na krajurazdoblja (ranije se o cijenama izvještavalo na početku godine), u iskaz cijena uključene supreciznije metodološke instrukcije u pogledu definicija cijena. Stoga su svi podaci revidiraniunatragod2011.godine.
Nadaljesvifiskalnipodacirevidiranisuunatrag, jer jeHrvatskateknedavnopočela izvještavatipremaEurostatovojESAmetodologijikojajeumeđuvremenumijenjana,takodasusepromjeneu fiskalnimstatistikamauzadnjevrijeme javljalepodvijeosnove:kaopočetniku izvještavanjupremaESAmetodologijiHrvatskajeimalaznatnepovremenekorekcijepodatakaunazad,alisuipodacizadrugezemljeprolazilikrozrevizijezbogvelikihmetodološkihpromjenanakonprijelazanaizvještajnisustavESA2010.
Skor efikasnosti javnih poduzeća sada se računa na temelju podataka za 18 velikih državnihpoduzeća. ARZ i HAC više ne ulaze u uzorak jer su troškovi rada formiranjem HAC ONC-anajvećim dijelom prebačeni na novu kompaniju, pa se stvarna troškovna efikasnost iprofitabilnost državnih cestovnih poduzeća više ne može uspoređivati s ranijim godinama.Također,Croatiaosiguranjenakonprivatizacijeneulaziuizračunskora.Svipodacisurevidiraniunazadbeznavedenihpoduzeća.
Skor ponude kapitala također je doživio metodološke izmjene po nekoliko osnova: (1) skorkamatnihstopasadaseračunanatemeljunovemetodologijeizvještavanjaokamatnimstopamakoja je usklađena s metodologijom ECB-a, (2) metodološke izmjene ugrađene su i u DoingBusiness sustav u dijelu skoringa kreditnih registara, te (3) u izračun skora kapitalizacije sadaulaze45,aneviše46kompanija(jerjenadjednomkompanijomizuzorkapokrenutstečaj).
Na posljetku, prijelaz na novu Eurostatovumetodologiju nacionalnih računa ESA2010 bitno jeutjecaonainvesticijskiskoruodnosunaranijaizdanjaHUPskora,jersumijenjanistaripodacioinvesticijama za sveuključene zemlje. Iznosi investicijaudrugimdržavamačlanicamabitno surevidiranipremagore,višenegouHrvatskoj,štojedovelodoumanjenjaskoraomjerainvesticijaiBDP-a.
NajvažnijemetodloškepromjeneuHUPskoruza2015.
Uveden je (i revidiranunatrag)novi skorproizvodnihFDIumjesto starog skoragreenfield FDI.PromjenajeuvedenaodHUPSkora2015/2.
Raniji indeks produktivnosti koji je funkcionirao kao pod-indeks u okviru skora tržišta rada natemelju podataka o realnom jediničnom trošku rada zamijenjen je indeksom troškovne
17HUPSKOR1/2019
konkurentnosti rada koji se na temelju Eurostatovih podataka računa kao indeks nominalnogjediničnogtroškaradasbazomu2010.godini.Nominalnijediničnitrošakradapredstavljaomjerprosječnogtroškaradapozaposlenomioutputapozaposlenom,askorzavisiopromjenamauodnosuna2010.uusporedbisdrugimdržavamaNoveEurope.
UHUPSkoru1/2016(za2015.)došlojedoznatnepromjeneskorovafiskalnihprihodairashodaiza ranije godine, no tonijebio rezultatmetodološkihpromjenau Skoru. Eurostat je revidiraopodatkezanekezemljeunazadtakodasupromjenenastalezbogpromjenaulaznihpodataka.Metodološkapromjenaubroju1/2016zbilasekodračunanjaukupnogiprimarnogdeficita,jersu svi izvori iz domaćih podataka po nacionalnoj metodologiji obračuna zamijenjeniEurostatovimapremametodologijiESA2010.
HUP Skor 2016/1 za 2015. koristi podatke o konsolidiranoj općoj državi prema nacionalnojmetodologijizaizračunomjeratekućihprihodazaključnosmjesecomrujnom2015.,jerdodanazaključenjaskoraMinistarstvofinancijajošnijeobjavilopodatkezacijelugodinu.
Ranije korišten pokazatelj očekivanog broja godina školovanja počeo je kasniti s objavom naEurostatunakonobjavepodatkaza2012.,pajeodHUPSkorabr.12016.pokazateljzamijenjenažurnijimpokazateljempostotkamladihudobi između15 i24godinekojinisuni zaposleniniuključeniunekioblikformalnogškolovanja.
MetodološkapromjenauHUPskoruza2018.
Ocijenjenojedaudjelvisokoobrazovanihupopulaciji35-44gimavećiučinaknagospodarskirastiproduktivnostodistogudjelaupopulaciji30-34g.,pajedrugiindikatorzamijenjenprvim.
18HUPSKOR1/2019
SKORPRODUKTIVNOSTIIKONKURENTNOSTI
Skor produktivnosti i konkurentnosti sastoji se od dva pod-skora koji mjere produktivnost,inovativnost,izvoznuorijentacijuikorištenjeenergije:
- Skorproduktivnosti,inovativnostiiizvozneorijentacije
- Skorkorištenjaenergije
Ukupanskorproduktivnostiikonkurentnostiračunasekaovaganiprosjekgornjadvapod-skora.Ponder skora korištenja energije iznosi 1/3, a ponder skora produktivnosti, inovativnosti iizvozneorijentacijeiznosi2/3.
Skorproduktivnosti,inovativnostiiizvozneorijentacijeračunasenatemeljušestpokazatelja:
• StoperastarealnogBDP-a
>4%-100
3%-4%-80
2%-3%-60
1%-2%-40
0%-1%-20
<0%-0
• Omjeraizvoza(robaiusluga)iBDP-a
Prvosuutvrđeniminimalni(35%zaRumunjsku) imaksimalni(88%zaSlovačku)omjerirealnogizvoza i BDP-a za 11 država postsocijalističke srednje Europe u razdoblju od 2006. do 2012.Koristeći približne rubne vrijednosti od 40% i 85%, skor se računa interpolacijom na temeljuomjerarealnogizvozaiBDP-anatemeljupodatakaiznacionalnihračuna(DZS).
• Produktivnosti
PodatakorealnomBDP-upercapitapremaparitetukupovnemoći (YPPS)korigirasezaomjerbrojazaposlenihibrojastanovnika(E/N)tesenatajnačindobivarealniBDPp.c.pozaposlenomkaomjeraproduktivnosti:
Izračunajusegodišnjestopepromjeneovogpokazateljaza11zemalja–Hrvatsku i10srodnihčlanica EU (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija).Potomsezasvakugodinuračunajuminimalnaimaksimalnastopapromjene,stimeda, ako postoji zemlja s godišnjom stopom većomod 10%u jednoj godini, to se opažanje ne
19HUPSKOR1/2019
uzimauobzir.Nakonutvrđivanjaminimalneimaksimalnevrijednostiskorseračunametodominterpolacijeizmeđuminimalne(0)imaksimalnevrijednosti(100).
Metodološka promjena od 2014/12: koristi se izravna mjera produktivnosti rada iz statistikenacionalnihračunaEurostata,pomoćniindikatori.
• Zaposlenosti
Računa se stopapromjene zaposlenosti izAnketeo radnoj snaziDZS (kvartaluodnosuna istikvartalprethodnegodine)kojasepretvarauskorpomoćusljedećihpravila:
>2,5%-100
2%-2,5%-80
1,5%-2%-60
1%-1,5%-40
0,5%-1%-20
<0,5%-0
• Jediničnogtroškarada
RačunasestopapromjeneHNB-ovog (Tablica J.3Statističkogpregleda) jediničnogtroškarada,kojasepretvarauskorpomoćusljedećihpravila:
>0,5%-0
0%-0,5%-20
-0,5%-0%-40
-1%-0,5%-60
-1,5%-1%-80
<-1,5%-100
• Izdatakazaistraživanjairazvoj(engl.R&D)
Eurostatov podatak o udjelu ukupnih izdaka za istraživanja i razvoj u BDP-u za 11 država(Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija)služizaizračunavanjeminimumaimaksimuma.Skorseračunainterpolacijomizmeđuminimuma(0)imaksimuma(100)natemeljupodatkazaHrvatsku.
20HUPSKOR1/2019
Skorproduktivnosti, inovativnosti i izvozneorijentacije računasekao jednostavanprosjekšestgornjihskorova.
Skorkorištenjaenergijeračunasekaojednostavanprosjekskorovazatripokazatelja:
• Cijena plina za industrijske potrošače računa se na temelju Eurostatova podatka o cijenigigajulaplinauindustriji,izraženoueurima.NominalnacijenaueurimakorigirasezarazinuBDPpercapitapremaparitetukupovnemoći(PPS).PokazateljseračunazaHrvatsku idesetsličnihzemaljačlanica(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,Slovačkai Slovenija). Za svaku se godinu računa minimalna i maksimalna vrijednost za gornjih desetdržava i Hrvatsku. Minimalna vrijednost dobiva skor 0, maksimalna 100, te se na temeljupodatkazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskorzaHrvatsku.
• Cijena električne energije za industrijske potrošače računa se na temelju EurostatovapodatkaocijeniKWhu industriji, izraženoueurima.Nominalnacijenaueurimakorigirasezarazinu BDPper capita premaparitetu kupovnemoći (PPS). Pokazatelj se računa zaHrvatsku ideset sličnih zemalja članica (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).ZasvakusegodinuračunaminimalnaimaksimalnavrijednostzagornjihdesetdržavaiHrvatsku.Minimalnavrijednostdobivaskor0,maksimalna100,tesenatemeljupodatkazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskorzaHrvatsku.
• Udjelaenergijeproizvedeneizobnovljivihizvorauukupnojpotrošnji.PokazateljseračunazaHrvatsku i deset sličnih zemalja članica (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska,Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) na temelju podataka Eurostata. Za svaku se godinuračuna minimalna i maksimalna vrijednost za gornjih deset država i Hrvatsku. Minimalnavrijednostdobivaskor0,maksimalna100,tesenatemeljupodatkazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskorzaHrvatsku.
21HUPSKOR1/2019
SKORFISKALNEKONSOLIDACIJE
Skorfiskalnekonsolidacijejednostavanjeprosjekskorovarizika,prihoda,rashoda,saldaiduga.Svakiodskorovarizika,prihoda,rashoda,saldaidugaračunasekaoponderiraniprosjekskorovazapojedineindikatore.SkorrizikaSkorrizikaseračunanatemeljudvaskoraindikatora:skorCDSspreadaiskorCDSusporedbe.
SkorCDSspreadailiCDSskorračunasenasljedećinačin:akoje5-godišnjiCDSspreadzahrvatskedržavneobveznicemanjiodnuleskorpoprimanajvišuvrijednost(100).Akojeveći od 400 bps, poprimanajnižu vrijednost (0). Za vrijednosti između 0 i 400 skor seračunainterpolacijompomoćuformulekojajeopisanadaljeutekstu.Podacisuskrajakvartala.Skor CDS usporedbe računa se na temelju usporedbi sa CDS spreadovima skupinesrodnih zemalja: Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. Za tu seskupinuprvoračunaprosječniCDSspread.ZatimseračunaodstupanjeCDSspreadazaHrvatskuodprosjekazašestsrednjoeuropskihzemalja.Ako jespreadzaHrvatskuvišeod100bpsmanjiodprosjeka,ocjenaje100.Akojehrvatskispreadzavišeod150bpsiznadprosjeka,ocjenaje0.Zasvemeđuvrijednostiskorseračunainterpolacijom.
SkordugaSkordugaseračunanatemeljutriskoraindikatora:skorrazineduga,skorpromjenedugaiskorusporedbeduga.
Skorrazinedugaiznosi0akojeomjerjavnogdugaiBDP-avećiod70%i100akojetajomjermanjiod40%.UobračunjavnogdugaulaziidugHBOR-aidržavnajamstva.OmjerseračunakvartalnokaoomjerjavnogduganakrajuzadnjegizvještajnogkvartalaiBDP-automizadnjatrikvartala(pomičnačetirikvartala).Skor promjene duga iznosi 100 ako je međugodišnja stopa promjene duga (kvartaltekućenakvartalprethodnegodine)manjaod-2%i0akojevećaod8%.Skor usporedbe duga računa se tako da se prvo izračunajuminimum i maksimum zaomjerbruto javnogduga iBDP-a izbazeEurostatazaEU-10.Ako jeomjerzaHrvatsku(kojiuključujedugHBOR-ai jamstva)manjiodminimumaskoriznosi100,aakojevećiodmaksimuma,skoriznosi0.Podacisugodišnji.ZavrijednostiizmeđuminimumaimaksimumaskorseračunainterpolacijomnatemeljupodatkazaHrvatsku.
22HUPSKOR1/2019
SkorpromjeneudjelaprihodairashodauBDP-uZa svaku zemlju u uzorku (EU-10 + Hrvatska) izračunaju se godišnje stope promjene udjelaprihoda ili rashoda opće konsolidirane države u BDP-u, na temelju podataka Eurostata, te seizračunaju maksimalna (max) i minimalna (min) promjena za svaku pojedinu zemlju u svakojgodini.Na temeljudobivenihpodatakaomaksimalnim iminimalnimpromjenamavrši se interpolacijapodatakapremaformuli:𝐼 = 100 − 100 ∗ ( )*+,)-./
)-01,)-./),
gdje je𝑋45vrijednost promjene prihoda/rashoda u BDP-u Hrvatske,𝑋678najmanja promjenaudjelaprihoda/rashoda,a𝑋69:najvećapromjenaudjelaprihoda/rashodauBDP-u,uukupnomuzorkuzemalja.UsljedećemkorakusekonstuiraSkorpromjeneudjelaprihodaiskorpromjeneudjelarashodauBDP-unanačindaskorpoprimivrijednost:a)0(najslabijirezultat),ako je porast udjela prihodauBDP-u uHrvatskoj najveći u promatranoj skupini ili ako je padudjelaprihodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupiniiliako jeporastudjela rashodauBDP-uuHrvatskoj najveći upromatranoj skupini ili ako jepadudjelarashodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupinib)100(najboljirezultat),ako jeporastudjelaprihodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupini iliako jepadudjelaprihodauBDP-uuHravtskojnajvećiupromatranojskupiniiliako jeporastudjela rashodauBDP-uuHrvatskojnajmajiupromatranoj skupini ili ako jepadudjelarashodauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupinic)I(interpolacija,vrijednostiizmeđuminimax)uostalimslučajevimaKodizračunamaksimumaskoraprihodaizostavljenjepodatakzaMađarsku2011.kadajedošlodojednokratnogskokaomjeraprihodaiBDP-aradiuključivanjasredstavamirovinskihfondovaudržavni proračun. U toj su godini zadržani podaci o maksimumu iz 2010. Kod izračuna skorarashoda izostavljen je podatak za Sloveniju za 2014. zbog naglog jednokratnog skoka rashodakojijebioposljedicasanacijebanaka.SkorprihodaiskorrashodaZasvakuzemljuuuzrokuseprikupljajupodacioudjeluprihoda ili rashodaopćekonsolidiranedržaveuBDP-u,natemeljupodatakaEurostata,teseizračunajumaksimalan(max)iminimalan(min)udioprihodairashodazasvakupojedinuzemljuusvakojgodini.
23HUPSKOR1/2019
Na temelju dobivenih podataka o maksimalnim i minimalnim udjelima vrši se interpolacijapodatakapremaformuli:𝐼 = 100 − 100 ∗ ( )*+,)-./
)-01,)-./),
gdje je 𝑋45 veličina udjela prihoda/rashoda u BDP-u Hrvatske, 𝑋678 najmanji udioprihoda/rashoda,a𝑋69:najvećiprihoda/rashodauBDP-u,uukupnomuzorkuzemalja.UsljedećemkorakusekonstuiraskorpromjeneudjelaprihodaiskorpromjeneudjelarashodauBDP-unanačindaskorpoprimivrijednost:a)0(najslabijirezultat),akojeudioprihodauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupiniiliakojeudiorashodauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupinib)100(najboljirezultat),akojeudioprihodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupiniiliakojeudiorashodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupinic)I(interpolacija,vrijednostiizmeđuminimax)uostalimslučajevima.Hrvatska jošuvijeknijeprilagodilakvartalne fiskalnestatistikeEurostatovojmetodologiji.Zbogtoga se kvartalni omjeri prihoda i rashoda povećavaju za 2,5 postotna boda, koliko iznosiprocijenjenaprilagodbastatističkemetodologijenaprihodnojirashodnojstrani.KodizračunamaksimumaskoraprihodaizostavljenjepodatakzaMađarsku2011.kadajedošlodojednokratnogskokaomjeraprihodaiBDP-aradiuključivanjasredstavamirovinskihfondovaudržavni proračun. U toj su godini zadržani podaci o maksimumu iz 2010. Kod izračuna skoraizostavljenjepodatakzaSlovenijuza2013.godinuzbognaglogjednokratnogskokarashodakojijebioposljedicasanacijebanaka.
Ukupni skor prihoda i rashoda računa se kao jednostavan prosjek skorova promjene udjelaprihodairashodaiskorovaprihodairashoda.SkorukupnogiprimarnogdeficitaZasvakuzemlju(EU-10+Hrvatska)prikupljajusepodacioudjeluukupnogiprimarnogdeficitaproračuna opće konsolidirane države u BDP-u te se izračunajumaksimalan (max) iminimalan(min)udjelzaobjevrstedeficitazasvakupojedinuzemljuusvakojgodini.Na temelju dobivenih podataka o maksimalnim i minimalnim udjelima deficita vrši seinterpolacijapodatakapremaformuli:
24HUPSKOR1/2019
𝐼 = 100 − 100 ∗ ( )*+,)-./
)-01,)-./),
gdje je𝑋45 veličina udjela ukupnog/primarnog deficita u BDP-u Hrvatske,𝑋678najmanji udioukupnog/primarnog deficita, a𝑋69: najveći udio ukupnog/primarnog deficita u BDP-u, uukupnomuzorkuzemalja.UsljedećemsekorakukonstuiraskorpromjeneudjelaprihodaiskorpromjeneudjelarashodauBDP-unanačindaSkorpoprimivrijednost:a)0(najslabijirezultat),akojeudioukupnog/primarnogdeficitauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupiniiliakojeudioukupnog/primarnogsuficitauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupinib)100(najboljirezultat),akojeudioukupnog/primarnogdeficitauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupiniiliakojeudioukupnog/primarnogsuficitauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupinic)I(interpolacija,vrijednostiizmeđuminimax)uostalimslučajevima.KodizračunaskoraizostavljenjepodatakzaSlovenijuza2013.godinuzbognaglogjednokratnogskokarashodakojijebioposljedicasanacijebanaka.
25HUPSKOR1/2019
SKOREFIKASNOSTIJAVNEADMINISTRACIJE
(0-najnižiskor;100-najvišiskor)
Skorefikasnostijavneadministracijesastojiseoddvapod-skorakojimjere:
- Skorefektivnostidržave(izvor:WorldGovernanceIndicators;WGI)
- Skorbrojadanatrajanjaprocedura(izvor:DoingBusiness,Svjetskabanka)
UkupanSkorefikasnosti javneadministracije računa se kaoponderiraniprosjeknavedenadvapod-skora.Skorefektivnostidržaveuračunukupnogskoraulazisponderom0,4 ,askorbrojatrajanja procedura s ponderom 0,6. Skor koji se temelji na podacima Svjetske banke (brojtrajanjaprocedura)uračunulazisvećimponderomjerskorefektivnostidržavesadržipojedinekomponentekojenisudirektnopovezanesodnosombirokracijeipoduzetnika.
Skor efektivnosti države računa se interpolacijom na temelju usporedbe bodova komponenteindeksa WGI Government Effectiveness Hrvatske sa srodnim državama (Bugarska, Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,SlovačkaiSlovenija).Priizračunuekstremaupostupkuinterpolacije iz izračunaje isključenaRumunjskabudućida imaznačajnonegativnijirezultatodsvihostalihzemaljapabiserezultatiostalihzemaljačiniliboljimnegoštouistinujesu.
Skor broja dana trajanja procedura računa se kao prosjek skorova za broj dana trajanjapokretanja posla, izdavanja građevinske dozvole i registracije vlasništva. Svaki od skorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepodatakaopojedinojvrstistopenezaposlenostizaHrvatsku sa srodnimdržavama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).
26HUPSKOR1/2019
SKOROPTEREĆENJAGOSPODARSTVA
Skorporeznogopterećenjagospodarstvasastojiseoddvapod-skora:(1)skoraprihodadržavei(2)skoraadministrativnogteretaporeznogsustava.
Skorprihodadržavesastojiseoddvapokazatelja: (1)usporedbeomjeraprihodaopćedržave iBDP-a za odabrane zemlje srednje i istočne Europe temeljem podataka Eurostata (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) i (2) trendaomjeratekućihprihodadržaveiBDP-a.
SkorsetemeljemusporedbeomjeraprihodaopćedržaveiBDP-azaodabranezemljesrednjeiistočne Europe računa tako da se prvo izračunajuminimalni i maksimalni omjeri za pojedinezemlje,teseskorzaHrvatskuizračunainterpolacijom:
I=100-100*((X_RH-X_min)/(X_max-X_min)),
Iznimno, iz izračuna minimuma i maksimuma isključuju se velika odstupanja, poput onog zaMađarsku 2011., kada je došlo do velikog rasta omjera zbog uključenja prijenosa sredstava izmirovinskih fondova u proračun. U tom slučaju, za tu se godinu u računicu uključuje prosjekprethodnegodineigodinenakonpojaveekstremnogopažanja.Podacisugodišnji.
Skor trenda omjera tekućih prihoda države i BDP-a računa se na temelju kvartalnih podatakaMinistarstvafinancijaRHoprihodimaodporezaisocijalnihdoprinosaopćedržaveteprihodaodprodajeroba iuslugaučemuadministrativnetakse imajunajvažnijuulogu. Izukupnihprihodaopće države isključeni su kapitalni prihodi, prihodi od imovine, prihodi od prodaje, pomoći,naknade, globe i kazne i ostali prihodi. Skor se računa tako da se arbitrarno (ekspertnomprocjenom) odredeminimum imaksimum, te se primjeni formula za interpolaciju. Ekspertnaprocjena minimuma i maksimuma određuje se imajući u vidu zatečenu razinu opterećenja uHrvatskojiusporedivimzemljama,tehistorijskitrend.Skorseračunauzminimumna28%(kadabi Hrvatska postigla taj omjer skor bi biomaksimalan) imaksimumna 38% (kada bi Hrvatskapostiglatajomjerskorbibiominimalan).
Skor prihoda države računa se kao jednostavni prosjek skora usporedbe i skora trenda. Skorusporedbe se računa na temelju godišnjih podataka Eurostata, a skor trenda na temeljukvartalnihpodataka(MinFiniDZS).UrazdobljimaukojimaseskorračunadokjošnisuobjavljeninovipodaciEurostata,izbazepodatakaEurostatauzimajusezadnjiraspoloživipodaci.
Razmatrani su i drugi pokazatelji, poput implicitne porezna stopa na rad (Eurostat), no bazapodatakanijeažurna.
SkoradministrativnogteretaporeznogsustavakonstruirasenatemeljupodatakaDoingBusinessSvjetskebanke i IFC-a.Uobzir seuzimajudvapokazatelja: (1) godišnjibrojdanapotrebnih zaispunjavanje obaveza prema državi temeljem tri najvažnija porezna oblika (PDV, porezi idoprinosi na rad i porez na dobit), te (2) lakoća plaćanja poreza. Pokazatelj lakoće plaćanja
27HUPSKOR1/2019
porezauzimauobzirukupnibrojporezaidoprinosakojiseplaćaju,metoduiučestalostplaćanjatebrojdržavnihagencijakojimaseplaća.
PodataksebilježigodinuunatraguodnosunabazuDoingBusiness.PodaciizDoingBusinessseobjavljujuugodinizasljedećugodinu(npr.udrugojpolovici2013.za2014.).UbaziHUPSkorapodatakobjavljenugodini„t“,smatrasepodatkomzagodinu„t“.
Skoradministrativnogteretaračunasekaojednostavniprosjekskorabrojadanaiskoralakoćeplaćanjaporeza.
Skor poreznog opterećenja gospodarstva je jednostavni prosjek skora prihoda države i skoraadministrativnogteretaporeznogsustava.
U razdobljima u kojima se skor računa dok još nisu objavljeni novi podaci Eurostata, iz bazepodatakaEurostatauzimajusezadnjiraspoloživipodaci.
28HUPSKOR1/2019
SKORPREPREKAINVESTITORIMA
Skorpreprekainvestitorimasastojiseoddvapod-skorakojimjere:
- Skorbrojaprocedura(izvor:DoingBusiness;Svjetskabanka)
- Skortroškova(izvor:DoingBusiness;Svjetskabanka)
Ukupan Skor prepreka investitorima računa se kao jednostavan prosjek navedena dva pod-skora.
Skor broja procedura računa se kao jedostavan prosjek skora broja procedura pri pokretanjuposla, izdavanju građevinske dozvole i registracije vlasništva. Pojedinačni skorovi dobivaju seinterpolacijom na temelju usporedbe stope aktivnosti i zaposlenosti Hrvatske sa srodnimdržavama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija).
Skor troškova računa se kao jednostavan prosjek skorova za troškove pri pokretanju posla,izdavanjugrađevinskedozvoleiregistracijevlasništva.SvakiodskorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepodatakaopojedinojvrstistopenezaposlenostizaHrvatskusasrodnimdržavama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija).
29HUPSKOR1/2019
SKORREFORMEPRAVOSUĐA
Skorreformepravosuđasastojiseodtripod-skorakojimjere:
- Učinkovitostovršnihpostupaka(izvor:DoingBusiness)
- Učinkovitostpostupakarješavanjanesolventnosti(izvor:DoingBusiness)
- Raširenostkorupcije(TransparencyInternational)
Ukupanskorreformepravosuđaračunasekaojednostavniprosjekgornjatripod-skora.
Skor učinkovitosti ovršnih postupaka računa se kao jednostavni prosjek skorova broja dana ibroja administrativnih postupaka za provedbu postupka prisilne naplate. Svaki od skorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,Slovačka iSlovenija).Pri računanjumaksimumaizračuniceseizbacujeSlovenijakojaimadalekonajvećibrojdanapotrebnihzaprovedbupostupkaprisilnenaplate(gotovodvostrukovećiodprvogsljedećeg),kojisenesmanjuje.
Skor učinkovitosti postupaka rješavanja nesolvenstnosti računa se kao jednostavni prosjekskorova za broj dana postupka, trošak postupka i prosječnu stopu naplate. Svaki od skorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).
Skor raširenosti korupcije računa se na temelju skora percepcije korupcije TransparencyInternational-a.Kaoikodprethodnihpokazatelja,riječjeoskoruusporedbesa11sličnihnovihčlanicaEU.
30HUPSKOR1/2019
SKOREFIKASNOSTITRŽIŠTARADA
(0-najnižiskor;100-najvišiskor)
Skorefikasnostitržištaradasastojiseodčetiripod-skorakojimjere:
- Skoraktivnostiizaposlenosti(izvor:Eurostat)
- Skornezaposlenosti(izvor:Eurostat)
- Skorjediničnogtroškarada(izvor:AMECO;Eurostat)
- Skorrigidnosti(izvor:WorldCompetitivenessReport)
Ukupan Skor efikasnosti tržišta rada računa se kao jednostavan prosjek navedena četiri pod-skora.
Skor aktivnosti i zaposlenosti računa se kao jedostavan prosjek skora aktivnosti i skorazaposlenosti.Pojedinačniskoroviaktivnostiizaposlenostidobivajuseinterpolacijomnatemeljuusporedbe stope aktivnosti i zaposlenosti Hrvatske sa srodnim državama (Bugarska, Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).
Skornezaposlenostiračunasekaojednostavanprosjekskorovazaukupnustopunezaposlenosti,stopu nezaposlenosti mladih i stopu dugotrajne nezaposlenosti. Svaki od skorova računa seinterpolacijom na temelju usporedbe podataka o pojedinoj vrsti stope nezaposlenosti zaHrvatsku sa srodnim državama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).
Skor jediničnog troška rada računa se interpolacijom na temelju usporedbi visina indeksajediničnih nominalnih troškova rada za Hrvatsku sa srodnim državama (Bugarska, Češka,Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), pri čemu je bazaindeksajednaka100u2010.godini.UranijimizdanjimaSkoraovajsepokazateljzvaodrugačijeimjerionatemeljuHNB-ovaindeksajediničnogtroškarada.Od2015.svipokazateljisekoristeizEurostat/AMECObazepodataka,aranijiskorovisurevidiraniunazad.
Skor rigidnosti računa se kaoponderiraniprosjek skorova za lakoću zapošljavanja i otpuštanjaradnika (ponder 0,4), kvalitetu suradnje poslodavaca i zaposlenika (ponder 0,3) i fleksibilnostiodređivanjaplaća(ponder0,3).Skorlakoćezapošljavanjaiotpuštanjaradnikauračunukupnogskora ulazi s najvišim ponderom jer se taj pokazatelj često ističe kao dominantna preprekafleksibilnosti tržiišta rada. Svaki od skorova računa se interpolacijom na temelju usporedbepodataka o pojedinoj vrsti stope nezaposlenosti za Hrvatsku sa srodnim državama (Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).
31HUPSKOR1/2019
SKOROBRAZOVANJA,ZDRAVLJAIMIROVINSKOGSUSTAVA
Skorobrazovanja,zdravljaimirovinskogsustavasastojiseod:
- Skoraobrazovanja
- Skorazdravlja
- Skoramirovinskogsustava
Ukupanskorseračunakaojednostavniprosjekgornjatriskora.
Skorobrazovanjaračunasekaojednostavanprosjekskorovaza:
- Udjel osoba u dobi između 35 i 44 godine starosti koje su završile tercijarno obrazovanje(izvor:Eurostat)
- Cjeloživotno učenje: udjel osoba u dobi između 25 i 64 godine starosti koje su polazileobrazovniprogramuzadnjačetiritjednaprijeprovođenjaankete(izvor:Eurostat)
- Očekivani broj godina školovanja (izvor: Eurostat) (Pokazatelj je zbog neažurnosti odHUPSkora1/2016zamijenjenpokazateljemudjelamladihudobi15-24kojinisuzaposleniiliuključeniunekioblikformalnogobrazovanja,uukupnombrojumladihutojdobnojskupini)
Svi se skorovi računaju takodase zaHrvatsku i10 sličnihnovih zemaljačlanicaEU (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) izračunajuminimalneimaksimalnevrijednosti(0i100)tesenatemeljuvrijednostipokazateljazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskor.
Skorzdravljaseračunakaojednostavanprosjekskorovaza:
- Očekivanotrajanjezdravogživotaprirođenju,kojeseposebnoračunazaženeimuškarce;skorjeprosjekskorovazaženeimuškarce(izvor:Eurostat)
Svi se skorovi računaju takodasezaHrvatsku i10sličnihnovih zemaljačlanicaEU (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) izračunajuminimalneimaksimalnevrijednosti(0i100)tesenatemeljuvrijednostipokazateljazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskor.
Skormirovinskogsustavaračunasekaojednostavanprosjekskorovaza:
- Stopu rasta ukupnog broja umirovljenika (kvartal na isti kvartal prethodne godine premapodazima iz Mjesečnog statističkog izvještaja HZMO), tako da se primjenjuje sljedeći sustavocjena:
<-2%-100
32HUPSKOR1/2019
>-2%i<-1%-80
>-1%i<0%-60
>0%i<0,75%-40
>0,75%i<1,5%-20
>1,75%-0
- Omjerbrojaosiguranikaibrojaumirovljenika(izvor:StatističkeinformacijeHZMO),takodaseprimjenjujesljedećisustavocjena:
>2–100
>1,8i<2–80
>1,6i<1,8–60
>1,4i<1,6–40
>1,2i<1,4–20
<1,2–0
HUPSkorseračuna2xgodišnje,takodasepripijenosuocjenauglavnutablicuuvijekpazidaseprenesuskoroviizistogkvartalaprethodnihgodinakakobiseotklonioutjecajsezonskihfaktora.
- Udjel sveukupnih starosnihmirovina u ukupnimmirovinama (izvor: Tromjesečni statističkiizvještajHZMO);skorseračunapomoćusljedećegsustavaocjena:
<50%-0
50%-55%-20
55%-60%-40
60%-65%-60
65%-70%-80
>70%-100
33HUPSKOR1/2019
SKORPOSLOVANJAJAVNIHPODUZEĆA
(0-najnižiskor;100-najvišiskor)
Skorposlovanjajavnihpoduzećasastojiseodčetiripod-skorakojimjere:
- Skornetoprofitnemarže(izvor:Ministarstvofinancija)
- Skortroškovaosoblja(izvor:Ministarstvofinancija)
- Skoromjeradobitašaigubitaša(izvor:Ministarstvofinancija)
- Skorekonomičnostiposlovanja(izvor:Ministarstvofinancija)
Ukupan Skor poslovanja javnih poduzeća računa se kao jednostavan prosjek navedena četiripod-skora.
Skornetoprofitnemarže računase interpolacijomprosječnenetoprofitnemarže (omjernetodobiti iukupnihprihoda)izmeđuminimalneimaksimalneostvarenenetoprofitnemaržeza18velikih nefinancijskih strateških državnih poduzeća, uz uvjet da minimalna profitna marža nesmije bitimanja od nule.Ovakva konstrukcija skora neto profitnemarže uvažava specifičnostdržavnihtvrtkičijiciljnemorabitimaksimalizacijadobiti,uzuvjetdaneostvarujugubitak.Skorćesesmanjitiakojednopoduzećeodskočiiznimnomprofitabilnošću,jerjetoindicijapostojanjamonopolističkerente.
Skor troškovaosoblja računa se interpolacijomna temelju usporedbepodatakao prosječnomudjelu troškova osoblja i ostalih vanjskih troškova (outsourcing) u ukupnim rashodima uusporedbisminimalnimudjelomnavedenih troškovauukupnimrashodimaupojedinojgodinitemaskimalnoprihvatljivimudjelomod(arbitrarnoodređenih)60%ukupnihrashoda.
Skor omjera dobitaša i gubitaša računa se interpolacijom na temelju usporedbe podataka oomjeru poduzeća koja su u pojedinoj godini ostvarila dobit i onih koja su ostvarila gubitak sminimalnimomjerom0(svapoduzećaposlujusgubitkom)imaksimalimomjerom6:1(3od21poduzećaposlujusgubitkom).
Skor ekonomičnosti poslovoanja računa se interpolacijom na temelju usporedbe podatakaprosječnoj ekonomičnosti poslovanja (omjer prihoda i rashoda) s minimalnim omjerom 0,5(prihodiduplomanjiodrashoda)imaksimalnimomjerom1,5(prihodi1,5putavećiodrashoda).
Problem s podacima je što na stranicama www.mfin.hr često nema cjelovitih financijskihizvještajaskrajemgodinenegosamozaI-IXtekućegodine.
34HUPSKOR1/2019
SKORPONUDEKAPITALA
Skorponudekapitalasastojiseodpetpod-skorovakojimjere:
- Dostupnostkredita(izvor:DoingBusiness)
- Dostupnostrizičnogkapitala(izvor:WorldEconomicForum)
- Ponudukredita(izvor:ECB)
- Kamatnestope(izvor:ECB)
- Kapitalizacijuhrvatskihkompanija(izvor:godišnjifinancijskiizvještajiuzorkakompanija)
Ukupanskorponudekapitalaračunasekaojednostavniprosjekpetgornjihpod-skorova.
Skor dostupnosti kredita računa se na temelju tri pokazatelja: (1) indeksa pravne zaštitekreditora, (2) indeksaobuhvata informacijaukreditnimregistrirama i (3)postotkagrađanačijisu podaci obuhvaćeni u kreditnim registrima. Prva dva indeksa se u sustavu Doing Businessmjere na skali 0-10 odnosno 6, no od 2014. (DB 2015) skale su podignute za 2 boda zbogdodavanja po dva kriterija u oba indeksa, pa se skor računa dijeljenjem s 12 odnosno 8 imnoženjemsa100.Postotakgrađanačijisupodaciobuhvaćeniukreditnimregistrimaračunasekaozbrojpostotkagrađanaobuhvaćenihjavnimiprivatnimkreditnimregistrima.Skorseračunatakodaseizračunaminimalnaimaksimalnavrijednostza10usporedivihčlanicaEU(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), te sevrijednost skora zaHrvatsku izračuna interpolacijom izmeđuminimuma imaksimumaod0do100.Skordostupnostikreditaračunasekaojednostavanprosjekskorovazatripokazatelja.
Skor dostupnosti rizičnog kapitala računa se na temelju skora dostupnosti rizičnog kapitalaSvjetskoggospodarskogforuma(engl.WorldEconomicForum).SkorsemjerinaLikertovojskali1-7 ipredstavljasubjektivnidojam ispitanikao raspoloživosti rizičnogkapitala. Skorse računatakodaseizračunaminimalnaimaksimalnavrijednostza11usporedivihčlanicaEU(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), te sevrijednost skora zaHrvatsku izračuna interpolacijom izmeđuminimuma imaksimumaod0do100.
Skorponudekredita(poduzećima)računasetakodaseza10usporedivihčlanicaEU(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) prvoizračunajuminimalne i maksimalne stope rasta (kvartal na kvartal prethodne godine) kreditapoduzećima,pričemujeminimalnajednaka0,amaksimalnajednaka100,teseskorzaHrvatskuizračuna interpolacijomnatemeljupodatkao istovrsnomrastukreditapoduzećima između0 i100.Podaciseodnosenaukupnekreditenefinancijskimtrgovačkimdruštvima,aizvorpodatakajeECBStatisticalDataWarehouse.
35HUPSKOR1/2019
Skor kamatnih stopa računa se tako da se za 10 usporedivih članica EU (Bugarska, Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija)izračunajuminimalneimaksimalnekamatnestopenakratkoročnekreditepoduzećimado1god.ipreko1mln€,tenadugoročnekreditepoduzećimaod1do5godinasvihdospijećabudućidasepodaciokreditimapreko 1 mln € pojavljusu samo sporadično (izvor: ECB Statistical Data Warehouse). Skor zakratkoročne kamatne stope računa se interpolacijom kamatne stope na kratkoročne kreditepoduzećimaizmeđuminimalneimaksimalnezasrodnezemlje(štouključujeihrvatskekamatnestope),askorzadugoročnekamatnestopepoduzećimaračunaseinterpolacijomkamatnestopena dugoročne kredite poduzećima između minimalne i maksimalne za srodne zemlje (štouključuje i hrvatske kamatne stope). Ukupni skor kamatnih stopa računa se kao jednostavanprosjekskorovakratkoročnihidugoročnihkamatnihstopa.
Skorkapitalizacijemjeri kapitalkojinedostajehrvatskimkompanijama.Mjerenje seobavljanauzorku kompanija čije su dionice (razmjerno) likvidne na Zagrebačkoj burzi, bez financijskihinstitucijaikompanijakojeredovitonedostavljajuizvještaje.Obuhvaćenesu43kompaniječijaukupnatržišnakapitalizacija iznosioko60mlrdkuna ilioko15%BDP-a (INAnijeušlauuzorakkompanija – najveće su HT i Adris). Za taj se uzorak računa prosječni omjer duga i kapitala istandardna devijacija omjera. Prosječni omjer duga i kapitala uvećan za jednu standardnudevijaciju za pred-kriznu 2007. (187%) uzima se kao referentna vrijednost. Za svako razdobljebrojesekompanijekojeimajuvišiomjerdugaikapitalaodreferentnevrijednosti,teseračunanjihovudjeluukupnomuzorkukompanija.Skorseračunapremapravilukojeseodnosinaudjelkompanijasomjeromdugaikapitalaiznad187%uukupnomuzorku:
<10%-100
10%-15%-80
15%-20%-60
20%-25%-40
25%-30%-20
>30%-0
36HUPSKOR1/2019
SKORPODUZETNIČKEKLIME
Skorpoduzetničkeklimesastojiseodtripod-skorakojimjere:
- Učinkovitost pravosuđa u sudskim procesima protiv odluka regulatora (izvor: WorldEconomicForumGlobalCompetitivenessIndex)
- Zaštituinvestitora(izvor:DoingBusiness)
- Skorpoduzetništva(izvor:GlobalEnterpreneurshipMonitor)
Ukupanskorpoduzetničkeklimeračunasekaojednostavniprosjekgornjatripod-skora.
Učinkovitost pravosuđa u sudskim procesima protiv odluka regulatora računa se na temeljuodgovora ispitanika u sklopu ankete Svjetskog ekonomskog foruma koja se koristi za izraduIndeksa globalne konkurentnosti. Na skali od 1 (najlošije) do 7 (najbolje) ispitanici ocjenjujuučinkovitost pravosuđa kada je riječ o tužbama poduzetnika protiv odluka nadležnih tijela /regulatora.Skorseračunainterpolacijomnatemeljuusporedbesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija): računa seminimalna imaksimalnavrijednost tesenatemeljupodatkazaHrvatsku interpoliravrijednostizmeđu0i100.
Skorzaštite investitoraračunasenatemelju indeksasnagezaštite investitora izsustavaDoingBusiness Svjetske banke i IFC-a. Indeks zaštite investitora (od 0 do 10) računa se kao prosjekindeksa odgovornosti uprava trgovačkih društava, indeksa transparentnosti društava i indeksalakoće tužbi od strane dioničara. Skor se računa interpolacijom na temelju usporedbe sasrodnim državama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska,SlovačkaiSlovenija):računaseminimalnaimaksimalnavrijednosttesenatemeljupodatkazaHrvatskuinterpoliravrijednost između0 i100.NakonmetodološkihpromjenausustavuDoingBusiness (od 2014. za 2015.) skor semjeri na temelju „distance to frontier“ (DTF)-a ukupnogindeksazaštitemanjinskihdioničara.
Skor poduzeništva računa se na temelju ankete Global Enterpreneurship Monitor-a opoduzetničkojaktivnosti.Ukonstrukcijiskorakoristesetripodatka:
• Stopapokretanjanovihpoduzećajedo2016.mjerenapostotkomosobaudobiizmeđu18i64godinekojesunajmanje3anajviše42mjesecavlasnici-menadžeriunovopokrenutoj tvrtkikojajeisplatilaplaćuilidobitosnivaču.Zbogmetodološkihpromjenaod2016.skorseračunanatemeljuTEAindeksa(engl.totalentrepreneurialactivityindex)kojimjeripostotakispitanikakojisuvlasniciposlakojiisplaćujeplaćedo42mjeseca.
• Stopa poželjnosti poduzetništva: postotak ispitanika u dobi između 18 i 64 godine kojismatrajudavećinaljudiunjihovojzemljismatrapokretanjepoduzećapoželjnomkarijerom
37HUPSKOR1/2019
• Stopastrahaodneuspjeha:postotakispitanikaudobi između18i64godinekojipozitivnopercipiraju poslovne prilike, ali smatraju da bi ih strah mogao spriječiti u poduzetničkompokušaju
Skorovi za stopu pokretanja novih poduzeća i stopu straha od neuspjeha računaju seinterpolacijom na temelju usporedbe sa srodnim državama (Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) : računa se minimalna i maksimalnavrijednost te se na temelju podatka za Hrvatsku interpolira vrijednost između 0 i 100. Skorpoduzetništvajednostavanjeprosjekskorovazatrigornjaindikatora.Skorzastopupoželjnostipoduzetništvajednakjevrijednostiindikatora.
38HUPSKOR1/2019
INVESTICIJSKISKOR
(0-najnižiskor;100-najvišiskor)
Investicijskiskorsastojiseodčetiripod-skorakojimjere:
- Skorinvesticija(izvor:Eurostat)
- SkorFDI*(izvor:UNCTAD)
- SkorproizvodnihFDI(izvor:HNB)
- Skorpouzdanjainvestitora(izvor:Europskakomisija;)
Ukupaninvesticijskiskorračunasekaojednostavanprosjeknavedenačetiripod-skora.
Skor investicija dobiva se interpolacijom na temelju usporedbe podataka o udjelu brutoinvesticija u fiksni kapital u BDP-u Hrvatske sa srodnim državama (Bugarska, Češka, Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).
SkorFDI računasekao jednostavanprosjekskorovazakumulativFDI (eng.FDIstock) i tokoveFDI(eng.FDIflow).SvakiodskorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepodatakaoudjeluovedvijeveličineuBDP-uHrvatskesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Za godišnje podatke koriste sepodaciUNCDAT-a.UCDATje2016.revidiraopodatkeunazad,pamogupostojatirazlikeizmeđustarijih i novijih izdanja HUP skora. Privremeni skor koji se računa na kraju godine za tekućugodinu računa se tako da se skor stanja FDI kopira iz prošle godine, dok se tekući tokoviprocjenjujunatemeljupodatakaizplatnihbilancikojeobjavljujusredišnjebanke.
SkorproizvodnihFDIračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepriljevaizravnihulaganjauproizvodne djelatnosti (HNB, statistika inozemnih ulaganja prema djelatnosti - od ukupnogpriljeva izravnih ulaganja oduzimaju se ulaganja u financijsko posredovanje, ostale poslovnedjelatnosti, trgovinuna veliko imalo, nekretnine i telekomunikacije), pri čemupriljev izravnihulaganja u proizvodnedjelatnosti ispod300miljuna eura nosi 0 bodova, a iznad 1,1milijardueura100bodova.Pri izračunupreliminarnogskoranatemeljupolugodišnjihpodataka iznossemnožisdva,radiaproksimacijeiznosanagodišnjojrazini.
Skorpouzdanjainvestitoraračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbeindikatorapouzdanjai očekivanja poduzetnika u sektoru industrije (Industry/Business Climate Indicator, koji namjesečnoj razini objavljuje Europska komisija) za Hrvatsku sa srodnim državama (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Mjesečnipodacisuprijeizračunaskorapreračunatiukvartalnepodatke.Zbogvelikevolatilnostiskorakojise dobiva iz neobrađenih podataka konačan skor je dobiven korištenjem metodeeksponencijonalnog vaganog pomičnog uprosječivanja (engl. exponential smoothing), čime sene narušavaju temeljni zaključci o kretanju skora. Pri unošenju rezultata u konačnu tablicu za
39HUPSKOR1/2019
obračunukupnogHUPSkora,unoseseskoroviizodgovarajućihkvartalaprethodnihgodinakakobi se otklonio utjecaj sezonskih faktora. Takav se postupak provodi samo kod indikatora kojivarirajuunutargodine.
*FDI–stranedirektneinvesticije
