36

36

47

18

20

35

1935

56

37

37

26

0

20

40

60

80

Produktivnostikonkurentnost

Fiskalnakonsolidacija

Javnaadministracija

Opterećenjegospodarstva

Investicijskeiposlovnebarijere

Pravosuđe

Tržišterada

Obrazovni,zdravstvenii

mirovinskisustavi…

Efikasnostjavnihpoduzeća

Ponudakapitala

Poduzetničkaklima

Poticanjeinvesticija

2015 2016HUP Skor2016.=33/100

HUPSkor2017.br.1

1HUPSKOR1/2017

Sadržaj

Sadržaj............................................................................1

Sažetak...........................................................................2

Uvod...............................................................................4

IProduktivnostikonkurentnost...................................11

IIFiskalnakonsolidacija................................................12

IIIJavnaadministracija.................................................14

IVOpterećenjegospodarstva.......................................16

VInvesticijskeiposlovnebarijere................................18

VIPravosuđe................................................................20

VIITržišterada..............................................................21

VIIIObrazovni,zdravstveniimirovinskisustav............22

IXEfikasnostjavnihpoduzeća......................................24

XPonudakapitala.........................................................25

XIPoduzetničkaklima..................................................27

XIIPoticanjeinvesticija.................................................29

Izdvojeno:skorza11zemaljaNoveEurope.................30

Preporukezaodabirprioritetnihstrukturnihpromjena32

Metodološkidodatak...................................................35

HUPskorizrađujeArhivanalitika

2HUPSKOR1/2017

Sažetak

HUP skor pomoću73 pokazateljamjeri rezultatereformi u dvanaestpodručja ključnihza dugoročan iodrživ društvenirazvoj: (1)produktivnost ikonkurentnost, (2)fiskalnakonsolidacija, (3)reforma javneadministracije, (4)opterećenjegospodarstva, (5)otklanjanjeinvesticijskih iposlovnih barijera,(6) reforma pravosuđa, (7) reforme tržišta rada, (8) reforme obrazovnog, zdravstvenog imirovinskog sustava, (9) unaprjeđenje efikasnosti javnih poduzeća, (10) ponuda kapitala, (11)poduzetnička klima i (12) poticanje investicija. Skor se računa dva puta godišnje. Skor koji jepredstavljenuovomdokumentupredstavljakonačanskorza2016.

HUP skor kombinira vremenske serije podataka koje objavljuju Eurostat, Državni zavod zastatistiku, HNB i Ministarstvo financija s komparativnim međunarodnim podacima koji seobjavljujuuDoingBusinessIFC-aiSvjetskebanke,GlobalnomindeksukonkurentnostiSvjetskoggospodarskog foruma i u drugim relevantnimmeđunarodnim usporedbama. Šezdeset i jedanmeđunarodnousporedivpokazateljkoristisezaizračunužegskorazadesetnovihčlanicaEUizsrednjeiistočneEurope(slikagore).Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska, Slovačka i Slovenija određuju međunarodni okvir za usporedbu. Zbog toga skormože pasti i kada apsolutna vrijednost nekog pokazatelja raste, ako pokazatelji drugdje rastubrže.Riječje,dakle,orelativnompokazateljubrzinepromjena.

U toku 2016. u Hrvatskoj je zabilježeno ubrzanje gospodarskoga rasta na 2,9%, od toga uzadnjemtromjesečjuna3,4%.Međutim,HUPskornepratigospodarskirast.Smanjenjes34na33bodaoznačavastrukturnustagnaciju.HUPskormjeristrukturnekarakteristikeipromjene,pase neelastičnost skora na tekući gospodarski rast može tumačiti kao pokazatelj njegovogcikličkog, a to znači prolaznog karaktera, kao i rigidnosti duboke strukture gospodarstva i

3HUPSKOR1/2017

institucija.Izostanakstrukturnihreformiinjihovihmjerljivihučinakapostavljapitanjeodrživostiaktualnogtemparastairazvijenostikapacitetazadugoročandruštveniigospodarskirazvoj.

Pogoršanjeskorazabilježeno jeu6od12područja.Najvećipad (s30na20) zabilježen jekodinvesticijskihiposlovnihbarijera.Znatnojepogoršaninačenetakološskorjavneadministracije.Razlog leži u pogoršanju pokazatelja neovisnosti i povjerenja u institucije u sustavu WorldGovernanceIndicators.Pogoršaoseiskoropterećenjagospodarstva,jersefiskalnakonsolidacijauglavnom odvijala preko prihodne umjesto preko rashodne strane proračuna. Iz istog razloganije došlo do osjetnijeg poboljšanja skora fiskalne konsolidacije, premda je deficit osjetnosmanjen. Zanemariva smanjenja skora zabilježena su u područjima provosuđa i obrazovnog,zdravstvenog imirovinskog sustava. Tržište rada i dalje ima najlošiji i nepromijenjen skor. Doosjetnijegrastaskoradošlo jeupodručjimaproduktivnosti ikonkurentnosti,ponudekapitala ipoduzetničke klime. Skor poticanja investicija također se popravio (za 3 boda), no ostao je ucrvenomzbogsmanjenjaproizvodnihFDI.

PODRUČJE 2016 2015

Produktivnostikonkurentnost 36 30

Fiskalnakonsolidacija 36 35

Javnaadministracija 47 56

Opterećenjegospodarstva 18 24

Investicijskeiposlovnebarijere 20 30

Pravosuđe 35 36

Tržišterada 19 19

Obrazovni,zdravstveniimirovinski

sustaviteritorijalniustroj35 36

Efikasnostjavnihpoduzeća 56 55

Ponudakapitala 37 26

Poduzetničkaklima 37 33

Poticanjeinvesticija 26 23

HUPSKOR-ukupno 33 34

4HUPSKOR1/2017

Uvod

Hrvatska napreduje puževim korakom.Gospodarski rast je osjetan. Sve većiudjel izvoza (i roba i usluga) u BDP-uobećava trajniji rast. Međutim,strukturni problemi ostaju ipredstavljaju ozbiljnu prijetnjukapacitetima za prilagodbu u nekojsljedećoj krizi. Stagnacija HUP skora nagranici između crvene i žute zone (okovrijednosti33-34odmaksimalnih100ilinapolovicivrijednostizanajboljuusporedivučlanicuEU-Estoniju)pokazujestvarnostrazvojneslikeHrvatske.

HUP skor detektira strukturne slabosti i ne reagira na cikličke promjene, jer je metodološkioblikovantakodanemjerikonjukturunegostrukturnaobilježjagospodarstvaiinstitucionalnogokvira te učinke strukturnih reformi.Općenito,HUP skor služi za otvaranje pitanja dugoročneodrživostirastaikapacitetazadruštveniigospodarskirazvoj.

HUP skor se mjeri na skali od 0 do 100, a mjerenje se obavlja na temelju 73 pokazateljagospodarskogidruštvenograzvitkagrupiranihu12područjakojaodražavajustrateškerazvojneciljevekojezagovaraHUP.

Ciljevi odnosno područja su: (1) povećanje produktivnosti i konkurentnosti, (2) fiskalnakonsolidacija, (3) reforma javne administracije, (4) smanjenje opterećenja gospodarstva, (5)uklanjanjeinvesticijskihiposlovnihbarijera,(6)poboljšanjefunkcioniranjapravosuđai(7)tržištarada,(8)reformeuobrazovnom,mirovinskom,zdravstvenomisustavuteritorijalneorganizacije,(9)povećanjeefikasnostijavnihpoduzeća,(10)poboljšanjeponudekapitalai(11)poduzetničkeklime te (12) poticanje investicija. Pokazatelji su odabrani tako da ne mjere aktivnosti, negorezultate.PostojiitrinaestistrateškiciljHUP-a-društvenidijalogsdionicima-norealizacijutogciljateškojekvantificirati,paseonneuključujeusustavmjerenja.

Uokvirudvanaestpodručjazakojaseobavljamjerenjepostojenekedimenzijekojesenemogukvantificirati.Naprimjer,uokviruosmogpodručjamjereseparametriobrazovnog,zdravstvenogi mirovinskog sustava, ali nema pouzdanog indikatora koji bi izmjerio kvalitetu teritorijalneorganizacije.

U sustavu postoji 61 pokazatelj čija se vrijednost određuje na temelju rezultata usporedbivrijednosti zaHrvatsku s vrijednostima zadeset sličnih zemaljaNoveEurope (EU10:Bugarska,Češka,Estonija,Latvija,Litva,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).Skorzaostalepokazateljekojinisumeđunarodnousporedivi,ilizakojesekoristeiskustvenoodređenipragovi,

5HUPSKOR1/2017

zavisi o tome prelaze li indikatori vrijednosti poželjnih intervala za odabrane pokazatelje. Naprimjer,dabi skor rastapoprimiomaksimalnuvrijednost100,nijedovoljnodaHrvatska rastenajbrže u skupini EU-10 (što ionako nije slučaj), nego stopa rasta mora prijeći prag od 4%godišnje, što iskustveno smatramo izvanrednim postignućem s obzirom na strukturnekarakteristike hrvatskog gospodarstva i društva. Metodološki detalji prikazani su na krajudokumenta.

Skorovizausporedivepokazateljeračunajusemetodominterpolacijenaskaliod0do100.NulajeskorzanajlošijuvrijednostpokazateljameđudržavamačlanicamaizskupineEU-10ilipremaekspertnozadanojreferentnojvrijednosti,askor100sedodjeljujezanajboljuvrijednost.Prematome,akoHrvatskaimavrijednostpokazateljakojajeboljailijednakavrijednostipokazateljazanajbolju zemlju iz referentne skupine EU-10, ili ako je, u slučaju pokazatelja koji se neuspoređuju, vrijednost bolja ili jednaka gornjoj vrijednosti iskustvenog intervala, skor ćepoprimitivrijednost100.Istovrijediisdrugestrane,gdjejevrijednostskorajednakanuli.Skorzameđuvrijednostiračunasemetodomlinearneinterpolacijenatemeljuvrijednostipokazatelja.

Primjer: u ovom izdanju HUP skora došlo je do pogoršanja skora investicijskih i poslovnihbarijera, između ostaloga, zbog rasta troška pokretanja posla s 3,4% na 7,3% dohotka postanovniku. To je posljedica primjene javnobilježničkih tarifa u slučaju osnivanja društva sograničenomodgovornošću.Skorovogpokazateljazbogtogasesmanjiosa72na40bodova.40je jednakoudaljenood0 i100,kao što je7,3%udaljenood0%, što jenajmanji trošakkoji sebilježiuSloveniji,i12,1%,štojenajvećitrošakkojijezabilježenuPoljskoj.Prematome,skorovimjererelativnuudaljenostvrijednostipokazateljazaHrvatskuodnajboljihinajlošijihvrijednostiza zemlje iz skupineEU10.Uvijek treba imatinaumuda je skorpokazatelj relativnoguspjehakojimožemotumačitikaomjerumeđunarodnekonkurentnosti.

MjerenjeHUPskoraprovodisedvaputagodišnje.Primjerenjuusvibnjuvećinapodatakaodnosisenakrajprethodnegodine,pasetajskorstogasmatrazavršnimzaproteklugodinu.Podložanje naknadnim revizijama u mjeri u kojoj se metodologija naknadno izmijenila ili se izvornistatistički podaci revidiraju unatrag. Dosadašnje iskustvo u računanju skora pokazuje danaknadne revizije nemaju značajan učinak na ukupan skor; uglavnom je riječ o promjenamaunutarjednogaboda.

Izvori podataka su Državni zavod za statistiku, HNB,Ministarstvo financija, Hrvatski zavod zamirovinskoosiguranjeteEurostat,akoristeseisustavimjerenjainstitucionalnekvalitete,poputWorld Governance Indicators te Doing Business pokazatelja Svjetske banke i IFC-a, i GlobalCompetitiveness IndexSvjetskoggospodarskog foruma.U izračunulaze i specijalizirani sustavimjerenja za pojedina područja poput Global Enterpreneurship Monitor-a koji mjeripoduzetničku aktivnost i Transparency International indeksa percepcije korupcije. HUP skordodajejošnekeizvorepodataka-poputpodatakaizfinancijskihizvještajapoduzeća–ipovezujeihtakodamjererealizacijuciljevakojezagovaraHUP.

6HUPSKOR1/2017

Rezultat pokazuje da Hrvatska dramatično zaostaje za državama članicama EU iz srednje iistočne Europe (EU10) s kojima dijeli geografiju, povijest i razvojni zaostatak za ZapadnomEuropom.Osobito zabrinjava što je hrvatski skor lošiji od skorova za zemlje koje su još uvijekslabije razvijene od Hrvatske (Bugarska, Rumunjska). Tamjera zaostatka objašnjava zašto nasspomenutezemljesustižuurazvojnomsmislu.

Rezultat bi trebao zvoniti kao alarm za uzbunu. Alarm bi trebao prenuti svakoga tko jeeventualno pomislio da rast 2015. i 2016. predstavlja indikator gospodarske snage, dobrihizgledazabudućnostiodlaskakriznihvremenaudalekuprošlost.

Poziv na buđenje koji odašilje skor treba tumačiti kao naznaku da aktualni impuls rasta imaciklički, dakle, prolazan karakter, dok dubine gospodarske i institucionalne strukture zbogizostankareformiostajuslabe.Alarmjevažan,jerHrvatskajeumornaodapsolutnogirelativnogzaostajanja,padonjuslikutrebatumačitikaopozivnabuđenjeimotivacijudaHrvatskanaslicizauzmemjestokojejojpremapotencijalimapripada.

31 3032 33 34 33

0

10

20

30

40

50

60

70

2011 2012 2013 2014 2015 2016

RUMUNJSKA=48

POLJSKA =51MAĐARSKA=52

SLOVENIJA=58

LATVIJA=59ČEŠKA=62

LITVA=65ESTONIJA=66

SLOVAČKA=46BUGARSKA =50

7HUPSKOR1/2017

Usporedivi skorovi se računaju za 11 od 12 područja, jer nema podataka za usporedbuefikasnostidržavnihpoduzeća.Hrvatskiskorovi(velikicrvenikvadrat)pozicionirajuseudonjemdijelu slikenakojoj supodaci zaostale zemljeprikazani kao točkeu raznimbojama.Hrvatskaima minimalnu vrijednost za skorove fiskalne konsolidacije, opterećenja gospodarstva,investicijskebarijereitržišterada.Blizujeminimumazapodručjapoticanjainvesticijaiponudekapitala. Pozicionirana je bliže sredini za skorove produktivnosti i konkurentnosti, pravosuđa,poduzetničkeklimeteobrazovanja,zdravstvaimirovina.

00

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

8HUPSKOR1/2017

Na temelju usporedbe skorova po područjima 2015. i 2016. u paukovojmreži (uočite pomakcrvenelinijelijevogore)trebauočitida:

1. niti jedan skor za 12 područja ne prelazi 2/3 maksimalne vrijednosti, što znači daHrvatskanemaizrazitukonkurentskuprednostunekompodručju;

2. svi skorovi su relativno slabi i vrlo se malo mijenjaju, što ukazuje na strukturnustagnacijukojajezahvatilasvapodručjadruštvenogigospodarskogživota;

3. najveći napredak ostvarili su skorovi produktivnosti i konkurentnosti (+6), poticanjainvesticija(+3),poduzetničkeklime(+4)iponudekapitala(+11);

4. najveća pogoršanja su se dogodila u područjima javne administracije (-9), kodinvesticijskihiposlovnihbarijera(-10),tekodopterećenjagospodarstva(-6);

5. Skorfiskalnekonsolidacijeprešaojeizcrveneužutuzonujošprošlegodine,alijeunatočvelikom smanjenju deficita vrlo malo napredovao zbog rasta omjera javnih prihoda iBDP-a(prihodnafiskalnakonsoliacijačijajeodrživostupitna);

6. Tržište rada ostaje najkritičnije područje zbog niskih stopa aktivnosti i visokih stopanezaposlenostisvihkategorijaradnesnage,osobitomladihidugotrajnonezaposlenih.

36

36

47

18

20

35

1935

56

37

37

26

0

20

40

60

80

Produktivnostikonkurentnost

Fiskalnakonsolidacija

Javnaadministracija

Opterećenjegospodarstva

Investicijskeiposlovnebarijere

Pravosuđe

Tržišterada

Obrazovni,zdravstvenii

mirovinskisustavi…

Efikasnostjavnihpoduzeća

Ponudakapitala

Poduzetničkaklima

Poticanjeinvesticija

2015 2016HUP Skor2016.=33/100

9HUPSKOR1/2017

Postojipoglednaskor,kojipokazujeodređeninapredak.Brojcrvenihpodručjasesmanjiosa72015. na 4 2016. Pogoršanja su se dogodila u okviru područja koja su i inače bila kritična, ucrvenom.

PODRUČJE 2016 2015

Produktivnostikonkurentnost 36 30 6

Fiskalnakonsolidacija 36 35 1

Javnaadministracija 47 56 -9

Opterećenjegospodarstva 18 24 -6

Investicijskeiposlovnebarijere 20 30 -10

Pravosuđe 35 36 -1

Tržišterada 19 19 0

Obrazovni,zdravstveniimirovinskisustaviteritorijalniustroj

35 36 -1

Efikasnostjavnihpoduzeća 56 55 0,9

Ponudakapitala 37 26 11

Poduzetničkaklima 37 33 4

Poticanjeinvesticija 26 23 3

HUPSKOR-ukupno 33 34 -0

10HUPSKOR1/2017

Međutim, pogled na pojedine indikatore pokazuje da promjene uistinu nisu značajne. Brojindikatoraucrvenomizelenompovećaosezajedan,jersebrojindikatoraužutomsmanjiozadva.

Preostajeobjasnitipromjenepopodručjima.Štojeuzrokovalopoboljšanjeskoraproduktivnostiikonkurentnosti?Zaštosusevrijednostiskorovazajavnuadministracijuiinvesticijskeiposlovnebarijeretolikopogoršali?Unastavkuseprikazujudetaljnirezultatizapojedinapodručja.Potomse izvode preporuke za prioritetne reforme koje bi mogle povećati vrijednost HUP skora ubudućnosti.

Crveno(0-33,3)

Žuto(33,3-66,6)

Zeleno(66,6-100)

Ukupanbroj

indikatora

Skor2016. 40 20 13 73 Skor2015. 39 22 12 73

Skor2014. 42 22 9 73Skor2013. 40 23 10 73Skor2012. 42 22 9 73Skor2011. 41 22 10 73

11HUPSKOR1/2017

IProduktivnostikonkurentnost

CILJ: Povećanje produktivnosti kroz realizaciju strategije razvoja RH s naglaskom naindustrijskeidrugepolitikeuklopljeneuEUstrategijuSkorproduktivnosti i konkurentnosti zabilježio je značajnopoboljšanje za6bodova iprešao izcrvene u žutu zonu. Poboljšanje je posljedica rasta BDP-a (taj skor je narastao s 40 na 80bodova), povećanja udjela izvoza u BDP-u (za 9 bodova, što jemnogo, ali omjer je još uvijekrelativnonizak, pa se taj skor i dalje nalazi u crvenoj zoni) i poboljšanja relne relativne cijeneelektričneenergijeuusporedbisdrugimzemljama,štojeposljedicaznatnograstaovecijeneuzemljamakojesuranijeimalebitnonižecijeneodHrvatske(npr.Bugarska).Promjene produktivnosti rada (dobar skor od 89 - zeleno), udjela energije proizvedene izobnovljivih izbora(solidanskorod63-žuto) iudjela izdatakazaR&D(lošskorod21-crveno)nisuutjecalenapromjenu2016.uodnosuna2015.Glavni razlog zašto ukupan skor produktivnosti i konkurentnosti nije jače rastao leži u vrloslabomrastuzaposlenosti.Podatakkojiseovdjekoristi jeizAnketeoradnojsnazikojasadrži iprocjenuzaposlenostiusivojekonomiji,aprematomizvoru,brojzaposlenihuHrvatskoj jenakraju2016.bio1,577milijuna,ilisvega0,6%(za9,000)većinegopotkraj2015.Takomaliporastsveojeskorpovećanjabrojazaposlenihnanulu.

R.br. HUPSKOR-premapojedinimindikatorima Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

36 30 25 25 18 151 PromjenarealnogBDP-a 80 40 20 0 0 0

2 OmjerizvozaiBDP-a 24 15 12 7 0 0

3 Promjenabrojazaposlenih 0 40 80 40 0 0

4 Promjenaproduktivnostirada 89 89 0 56 44 60

5 Promjenajediničnogtroškarada 0 0 20 0 0 0

6 Udjelizdatakazaistraživanjairazvoj(R&D)uBDP-u 21 21 19 14 14 13

7 Cijeneplina(prilagođenozarazinuBDPp.c.PPS)€/GJ 0 3 9 13 19 0

8 Cijeneelektričneenergije(prilagođenozarazinuBDPp.c.PPS)€/KWh 52 0 5 21 36 30

9 Udjelenergijeproizvedeneizobnovljivihizvoraupotrošnjienergije 63 63 63 67 66 67

IPRODUKTIVNOSTIKONKURENTNOST

12HUPSKOR1/2017

IIFiskalnakonsolidacija

CILJ:Hitnosmanjenjedeficitadaneprijeđe3%BDP-aijavnogdugadaneprijeđe60%BDP-a

Skor fiskalne konsolidacije nastavio se poboljšavati, no pomak je u 2016. simboličan (1 bod) idogađaseuzvelikudisperzijupokazatelja.Iakosesmanjenjedeficitaopćedržavena0,8%BDP-ačini kao velik uspjeh, cjelovit pogled na veći broj fiskalnih indikatora pokazuje problematičnunaravhrvatskogmodelafiskalnekonsolidacije,zbogčeganijeostvarenvećinapredak.

Poboljšanje salda (smanjenje deficita) snažno je podiglo skor. Primarni fiskalni saldo (ukupansaldokorigiranzaplaćenekamate)za2016.jepozitivaninajboljimeđupromatranimzemljamaNoveEurope.Otudskor100.

Smanjila se i premija rizika (CDS Spread) i omjer javnog duga, pa su i ta dva skora zabilježilapoboljšanje(iakosejošuvijeknalazeucrvenojzoni,štoukazujenanužnostdaljnjihpoboljšanja).

I dok dva prethodna indikatora koja rastu ali su još uvijek u crvenom služe kao upozorenje,problematičnanaravfiskalnekonsolidacijerazotkrivaseusnažnompadudvastrukturnafiskalnapokazatelja - jedanmjeri promjenu i razinu omjera prihoda opće države i BDP-a, a drugi istutehnikumjerenjakoristizarashodnustranuproračuna.

SkoroviodnulaodnosnotriukazujudasefiskalnakonsolidacijauHrvatskojdogađanaizrazitovisokoj razini udjela prihoda i rashoda države u BDP-u (najvećoj u Novoj Europi). Osim štoveličina javnog sektora na strani prihoda znači velike terete za gospodarstvo (vidjeti skoropterećenjaunastavku-podaciza2016.neobuhvaćajuefekteporeznereformeod1.1.2017.),velikadržavanastranirashodamožeznačitiplodnotlozakorupciju,neefikasnost ipogreškeualokacijiresursa,štousporavadugoročnirast.

Prikazani tip fiskalne konsolidacije je upitan u pogledu dugoročnih učinaka, jer na prihodimazasnovanefiskalnekonsolidacijekojenisupraćenestrukturnimreformamačestone izdržetestvremena.

9 Udjelenergijeproizvedeneizobnovljivihizvoraupotrošnjienergije 63 63 63 67 66 67

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

36 35 27 16 28 1510 CDS"spread"(premijarizikadugadržave) 32 8 10 4 30 011 PromjenairazinaomjerajavnogdugaiBDP-a 32 26 10 0 0 2212 PromjenairazinaomjeraprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 3 42 48 54 53 3013 PromjenairazinaomjerarashodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 0 58 39 22 44 2414 Ukupnisaldokonsolidiraneopćedržaveu%BDP-a 61 0 0 0 0 1115 Primarnisaldokonsolidiraneopćedržaveu%BDP-a 100 40 28 0 14 1

IIFISKALNAKONSOLIDACIJA

13HUPSKOR1/2017

Slikaprikazujeomjerprihodaopćedržave iBDP-akoji jeuHrvatskoj2016.uodnosuna2015.povećanza2,4boda,dostigavši47,6%BDP-a.TojeosminajvećiomjeruEU,znatnovećiodEUprosjeka(44,9%)ivećiodprosjekazaEU10kojisekrećeoko40%.

Izvor:Eurostat

0

10

20

30

40

50

60

Finska

Francuska

Danska

Šved

ska

Belgija

Grčka

Austrija

Hrvatska

Italija

Mađ

arska

Njemačka

EU28

Nizo

zemska

Sloven

ijaPo

rtugal

Luksem

burg

Estonija

Češka

Slovačka

Cipar

Malta

U.K.

Poljska

Španjolsk

aLatvija

Bugarska

Litva

Rumun

jska

Irska

%

Prihodopćedržave/BDP2016.

ProsjekEU=44,9%

47,6

14HUPSKOR1/2017

IIIJavnaadministracija

CILJ: Manja, efikasnija, potpuno informatizirana javna administracija koja je uslužnoorijentiranapremagrađanimaipoduzetnicimaipredstavljakonkurentskuprednostzemlje.

ZanemarivanjebitnihreformipočinjeuzimatidanakuvidusmanjenjaHUPskorareformi javneadministracije za čakdevetbodova, čime jeponištennapredakuovom skoru iz 2014. i 2015.HrvatskajeostalanazačeljuskupinezemaljaNoveEuropeupogledubrojadanakojisupotrebnizaregistracijuvlasništvanadnekretninom.Sa62dana,kolikojepotrebnouglavnomgradugdjese provodi mjerenje, Hrvatska je jako daleko od Litve, gdje registracija traje 3,5 dana, iliSlovačke,gdjeregistracijatraje16,5dana.

Poboljšaoseskorbrojadanapotrebnihzapokretanjeposla(brojdanajesmanjens12na7),nokao što je isticanou ranijim izdanjimaHUP skora,Hrvatska poovom indikatoru oduvijek stojisolidno, te se skraćivanje broja dana za pokretanje posla nije trebalo nalaziti visoko na listiprioritetapolitike.

Do pogoršanja ukupnoga skora došlo je zbog naglog pada pokazatelja efektivnosti vlade. Usustavu indikatora kvalitete javnog upravljanja Svjetske banke World Governance Indicators,pokazatelj mjeri percepciju neovisnosti i povjerenja u institucije. Ispitanici očito smatraju davladine institucije ne djeluju na efikasan i depersonilizan način, uz jednak tretman građana.PosebnozabrinjavaštojeskorpogoršanizbogapsolutnogizbogrelativnogpogoršanjarezultatazaHrvatskuuusporedbisdrugimzemljamaNoveEurope.

15 Primarnisaldokonsolidiraneopćedržaveu%BDP-a 100 40 28 0 14 1

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

47 56 53 44 45 4116 Efektivnostvlade(neovisnostipovjerenjeuinstitucije) 30 62 62 63 63 4517 Brojdanapotrebnihzapokretanjeposla 90 68 57 60 62 6018 Brojdanapotrebnihzaizdavanjegrađevinskihdozvola 86 86 50 0 0 019 Brojdanapotrebnihzaregistracijuvlasništvanadnekretninom 0 0 35 35 35 52

IIIJAVNAADMINISTRACIJA

15HUPSKOR1/2017

Štojepokazateljefektivnostivlade,zbogkojegjedošlodopogoršanjaHUPskorareformijavneadministracije?

PremametodologijiSvjetskebanke,efektivnostvlademjeripercepcijukvalitete javnihuslugasnaglaskomna kvalitetu javne administracije i stupanj njeneneovisnosti odpolitičkihpritisaka,zatim, kvalitetu procesa oblikovanja i provedbe politika, te vladinu vjerodostojnost, u smislunjezinih nastojanja da se pridržava zacrtanih politika. Vrijednosti pokazatelja kreću se odminimalnih -2,5 do maksimalnih 2,5. U Hrvatskoj je došlo do najvećeg pogoršanja međupromatranimdržavama (pogoršanje su zabilježile još iMađarska, Poljska, Slovenija, Slovačka iRumunjska).Kakosupritomenarasleiminimalnavrijednostuovojskupinidržava(Bugarskaseodpočetkamjerenjauzimakaominimum-Rumunjska se isključuje iz izračunazbogsnažnog isistematskogodstupanjakojeneutječenaskor),kaoimaksimalnavrijednost(Litva),došlojedoznatnogpogoršanjarezultatazaHrvatsku.Trebaimatinaumudasepodatakza2016.odnosinamjerenjeu2015.godini.

Zadnjipodatakza2015.primjenjujeseuizračunuskoraza2016.Izvor:Svjetskabanka,WorldGovernanceIndicators

-0,2

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

PokazateljefektivnostivladepremaWorldGovernanceIndicators

2014 2015

16HUPSKOR1/2017

IVOpterećenjegospodarstva

CILJ: Fiskalnom konsolidacijom i reformama u javnom sektoru stvoriti uvjete za smanjenjeporeznihstopaiukidanjevećegadijelaparafiskalnihnameta.

Skoropterećenjagospodarstvanalaziseucrvenojzoniod2014.U2015.i2016.opterećenjejenastavilo rasti, najviše podutjecajem rasta omjera prihoda konsolidirane opće države i BDP-a(premapodacimaEurostata)iomjeratekućihprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a(podaciMinistarstvafinancija).

Oba omjera državnih prihoda i BDP-a bilježe razmjerno brz rast. Tekući prihodi opće države(porezi,doprinosiitekućiprihodiodprodaje)povećalisuses33,5%utrećemtromjesečju2012.na37,7%uistomtromjesečju2016.Uzrokležiurealnomrastuporeznogopterećenjauproteklihpet godina. Ono je osobito došlo do izražaja u godinama oporavka kad je poboljšana iprofitabilnost sektora poduzeća te je i porez na dobit počeo znatnije doprinositi državnimprihodima.

NajjačidoprinospaduskoradajuEurostatovipodacioprihoduopćedržave.Skorkojijenanuliznači da Hrvatska ima najviši omjer među jedanaest država članica Nove Europe (slika nasljedećojstranici).Osimranijespomenutograstućegtrendaomjeratekućihprihoda,nultiskorjeuzrokovan isvepreciznijimobuhvatomsektoraopćedržavepremametodologijiEurostata,štoznačidaseteknakonulaskauEUpokazujerealnaslikaveličinesektoraopćedržaveinjegovogopterećenjazapoduzećaipotrošače.

Hrvatskaodranije imakroničnoslabskorbrojaprocedurakoje jepotrebnoobavitizaplaćanjeporeza. Sliku donekle poboljšava relativnomali broj radnih dana potrebnih za ispunjenje svihporeznih obveza premametodologiji Doing Business. To znači da brojne procedure ipak nisuodveć radno intenzivne u usporedbi s drugim zemljama. 206 radnih dana godišnje koji supotrebni za ispunjavanje poreznih obaveza manje je nego u Sloveniji, Poljskoj, Mađarskoj,Bugarskoj iČeškoj.Tajskorseblagopoboljšaozatribodauodnosuna2015., jer jeuEstoniji,kojaodređujeminimalanbrojpotrebnihdana,došlodopogoršanjas81na84dana.

19 Brojdanapotrebnihzaregistracijuvlasništvanadnekretninom 0 0 35 35 35 52

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

18 24 32 39 37 4220 OmjerprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 0 24 29 30 33 3621 OmjertekućihprihodakonsolidiraneopćedržaveiBDP-a 3 10 25 42 41 5322 Brojdanagodišnjepotrebnihzaispunjenjeporeznihobveza 67 64 66 69 69 7623 Brojprocedurakojejepotrebnoobavitizaplaćanjeporeza 0 0 8 8 0 4

IVOPTEREĆENJEGOSPODARSTVA

17HUPSKOR1/2017

MetodologijaHUPSkoraneuzimauobzirtzv.neporeznadavanjakojasusedosadaveomanepreciznomjerila.Registarovihdavanjajeuožujku2017.preseljenuMinistarstvogospodarstva,poduzetništvaiobrta,gdjejeiupotpunjen.Premastanjuregistrasredinom2017.5,2milijardikunaili1,5%BDP-aodnosisenagospodarstvo.Diotihnametanijeuključenuprikazanepokazatelje.Takozvanineporezninametisezasadanećeuključivatiuizračunskora,alićeseodovegodinepratitiiizvještavatiotempunjihovasmanjenjasobziromdaNacionalniprogramreformi2017.određuje20%-tnosmanjenjekaociljpolitikepoticanjakonkurentnosti.

30%

31%

32%

33%

34%

35%

36%

37%

38%

39% 2005Q2

2005Q3

2005Q4

2006Q1

2006Q2

2006Q3

2006Q4

2007Q1

2007Q2

2007Q3

2007Q4

2008Q1

2008Q2

2008Q3

2008Q4

2009Q1

2009Q2

2009Q3

2009Q4

2010Q1

2010Q2

2010Q3

2010Q4

2011Q1

2011Q2

2011Q3

2011Q4

2012Q1

2012Q2

2012Q3

2012Q4

2013Q1

2013Q2

2013Q3

2013Q4

2014Q1

2014Q2

2014Q3

2014Q4

2015Q1

2015Q2

2015Q3

2015Q4

2016Q1

2016Q2

2016Q3

Porezniisličniprihodiopćedržave/BDP

05101520253035404550

%

Ukupniprihodiopćedržaveu%BDP-a2014.

Izvor:Eurostat

18HUPSKOR1/2017

VInvesticijskeiposlovnebarijere

CILJ:Uklanjanjepropisazakojenemadokazaotomedaproizvodevećedruštvenekoristiodtroškova,smanjenjetroškovaprovedberegulacijeiprimjenaprocjenaučinakapropisa.

Skorinvesticijskihiposlovnihbarijerazabilježiojenajvećepogoršanjezačakdesetbodova,štoposebnozabrinjava,jerseovajskor,kojijevrlobitanzainvesticije,odranijenalaziucrvenom.

Troškovi izdavanja građevinskih dozvola i registracije vlasništva ostali su na maksimumu, štodovodidominimalnevrijednostiskorakojisebilježiodpočetkamjerenja.

Srednjejakapogoršanjaskoraza17odnosno13bodovazabilježenasukodbrojaprocedurazapokretanjaposlaiizdavanjegrađevinskihdozvola.Brojprocedurapotrebnihzapokretanjeposlapovećan je sa 7 na 8, čime se Hrvatska izjednačila s Češkom koja od ranije ima najveći brojprocedura.Brojproceduraza izdavanjegrađevinskihdozvolaostaojenepromijenjenna19,nokakojeMađarskakojajeranijedeterminiralamaksimalanbrojod23procedureprovelareformukojom je broj procedura smanjen na 17, sada maksimalnu vrijednost određuje Češka s 21procedurom,teserelativanpoložajHrvatskepogoršao,iakonijebilopromjenautomdijelu.

Najvećiutjecajnapogoršanjeskorainvesticijskihiposlovnihbarijeraimaskortroškapokretanjaposla, za čak 33 boda.Na tu je promjenumanje utjecalo smanjenjemaksimalne vrijednosti s12,2%na12,1% zaPoljsku. Puno je veći utjecaj pogoršanjapodatka zaHrvatsku, jer je trošakpokretanjaposla (kojineuključujeulogminimalnogkapitala)u2016.povećans3,3%na7,3%dohotkapostanovniku,štopribližnoodgovaraiznosuodoko1,000EUR.

23 Brojprocedurakojejepotrebnoobavitizaplaćanjeporeza 0 0 8 8 0 4

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

20 30 31 38 41 4224 Brojprocedurapotrebnihzapokretanjeposla 0 17 29 43 43 4325 Brojprocedurapotrebnihzaizdavanjegrađevinskihdozvola 18 31 21 91 96 9626 Brojprocedurapotrebnihzaregistracijuvlasništvanadnekretninom 60 60 60 60 60 6027 Trošakpokretanjaposla 40 73 73 35 50 5128 Trošakizdavanjagrađevinskihdozvola 0 0 0 0 0 029 Trošakregistracijevlasništva 0 0 0 0 0 0

VINVESTICIJSKEIPOSLOVNEBARIJERE

19HUPSKOR1/2017

Zaštojedošlodotakodramatičnogpogoršanjaskoratroškapokretanjaposla?

Prema pokazateljima Doing Business IFC-a i Svjetske banke, trošak pokretanja posla uključujesve troškove (osimminimalnogkapitala)koji supovezani sosnivanjemdruštva sograničenomodgovornošću. Uključuju službene troškove koje propisuje država (npr. takse i naknade) iprocijenjene troškove odvjetničkih i sličnih profesionalnih usluga koje su nužno povezane spokretanjem tvrtke. Porast troška osnivanja tvrtke s 3,4% na 7,3% nacionalnog dohotka percapitapovezanjestarifnimsustavomjavnobilježničkekomorekojmsuodređenesljedećecijeneusluga:(1)3,400HRK+PDV+800HRKnacrtisolemnizacijadruštvenogugovora,(2)700HRK+PDV + 10HRK + 100HRK + PDV + 75HRK po direktoru nacrt aplikacije i izjava o prihvaćanjudužnosti,(3)30HRK+PDV+10HRKizjavaonepostojanjudugova,(4)30HRK+PDV+10HRKovjerapotpisadirektora,čemutrebadodatijoš(5)400HRKsudskepristojbe.Uslugeseodnosenaosnivanjed.o.o., sobziromdametodologija višenedopušta, kao ranije,procjenu troškovaosnivanjajednostavnogd.o.o.-a.

Izvor:DoingBusiness

0

2

4

6

8

10

12

14

Troškovipokretanjatvrtkeu%dohotkapercapita

2015(DB2016) 2016(DB2017)

20HUPSKOR1/2017

VIPravosuđe

CILJ:Formiranjemspecijaliziranihsudova,smanjivanjemtroškova idrugimmjeramaubrzati ipojeftinitisudskeprocesekojisuodkritičnevažnostizafunkcioniranjegospodarstva,kaoštosuprisilnenaplate,stečajeviilikvidacije.

PravosuđejeodpočetkamjerenjaHUPskorazauzimalo jednuodtrinajlošijepozicije,ali jeod2015. zabilježenopoboljšanje koje je uzrokovanometodološkimpromjenamau sustavuDoingBusiness, Jedan raniji pokazatelj zamijenjen je pokazateljem troška prisilne naplate, koji uHrvatskojnijevisokuusporedbisdrugimzemljama.Skorsezbogtogapoboljšao.

Međutim, kritična područja ostaju sva ona vezana uz rješavanje problema nesolventnosti - itrošak i vrijeme i povrat odnosno naplata iz likvidacijske odnosno stečajne mase. Premaposljednjem kriteriju Hrvatska zauzima najlošijemjesto u usporedbi s 10 država članica EU izNoveEurope.

Također treba primijetiti da je nakon određenog napretka na ljestvici percepcije korupcijeTransparency International2015.,u2016.došlodopada.Zbogtoga jeukupanskorpravosuđa2016.pogoršanzajedanboduodnosuna2015.

29 Trošakregistracijevlasništva 0 0 0 0 0 0

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

35 36 18 20 19 2330 Brojdanaprisilnenaplate 40 33 29 29 29 5131 Trošakprisilnenaplate(novood2015.) 80 80 0 0 0 032 Vrijemepotrebnozarješavanjenesolventnosti 28 28 36 36 36 3633 Trošakrješavanjanesolventnosti 25 25 25 21 21 2134 Stopapovratauslučajurješavanjanesolventnosti 0 0 0 1 3 435 Indekspercepcijekorupcije 28 35 19 26 22 23

VIPRAVOSUĐE

21HUPSKOR1/2017

VIITržišterada

CILJ:Olakšatizapošljavanjeiotpuštanjeteliberalizacijomradnogvremena,minimalneplaćeidrugihbitnihelemenataugovoraoraduomogućitivećusloboduugovaranjaizmeđuradnikaiposlodavacasciljempovećanjazaposlenosti.

TržišteradaseuHUPskorukontinuiranopotvrđujekaokritičnopodručjesnajlošijomocjenom.Strukturnipokazateljiaktivnosti,zaposlenostiinezaposlenostiodpočetkamjerenjazaHrvatskubilježe najlošije vrijednosti među zemljama Nove Europe. U pogledu rezultata funkcioniranjatržišta rada izlazak iz krize zasad ne ostavlja traga, ako se Hrvatska uspoređuje s drugimzemljama.

Institucionalni indikatori također su stabilni u dugom roku. Hrvatska stoji relativno dobro upogledufleksibilnostiodređivanjaplaćaikvalitetesuradnjeradnikaiposlodavaca,dokjetržištejošuvijekrigidnoupogledulakoćezapošljavanjaiotpuštanja.

Najbolji skor se postiže u pogledu promjene indeksa nominalnih jediničnih troškova rada, novrijednosttogindikatoratrebatumačitikaoposljedicugospodarskeslabosti.U2016. jošuvijeknijebilopretjeranihpritisakanarastplaćauodnosunarastproduktivnosti.

35 Indekspercepcijekorupcije 28 35 19 26 22 23

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

19 19 19 18 18 2236 Stopaaktivnosti 0 1 1 0 0 037 Stopazaposlenosti 0 0 0 0 0 038 Stopanezaposlenosti 0 0 0 0 7 1839 Stopanezaposlenostimladih 0 0 0 0 0 040 Stopadugotrajnenezaposlenosti 0 0 0 0 0 1041 Promjenanominalnogindeksajediničnihtroškovarada 100 91 89 85 91 7942 Indekslakoćezapošljavanjaiotpuštanjaradnika 28 30 32 33 36 3743 Indekskvalitetesuradnjeradnikaiposlodavaca 42 43 45 42 40 4044 Indeksfleksibilnostiodređivanjaplaća 68 70 75 72 69 69

VIITRŽIŠTERADA

22HUPSKOR1/2017

VIIIObrazovni,zdravstveniimirovinskisustav

CILJ: Zdravstveni, obrazovni, mirovinski i teritorijalno-politički sustav moraju se reformiratiradipovećanjaefikasnostiidoprinosakonkurentnostiirazvojučitavogadruštva.

NakonštojeEurostatrevidiraojedanvažanindikator-udjelmladihudobiod15do24godinestarostikojinesudjelujuniusvijetuobrazovanjaniusvijeturada-premakojemu jeHrvatskaranije stajala lošije, a sada dobro stoji (s 6% oko prosjeka EU), razina skora se podigla sprosječnih27uproteklihnekolikogodinana35(izcrveneužutuzonu).Problemještounatočtomenematrendarastaskoraobrazovnog,zdravstvenogimirovinskogsustava.

ZdravstveniindikatoribilježeboljevrijednostiiužutojsuzonizbogrelativnodugogočekivanogtrajanjazdravogživotauHrvatskojuusporedbisdrugimzemljamaNoveEurope.Međutim,utegkojivučeukupanskorpremadoljejenizakudjelvisokoobrazovanihupopulacijiizmeđu30i34godinestarostiiistotakonizakudjelodraslihudobi25-64godinekojisuuključeniuobrazovneprograme(indikatorcjeloživotnogučenja).

Umirovinskomsustavuseidaljebilježeblagipomacinabolje,nooniidaljenisudovoljnidasepromijeni zabrinjavajući nulti skor, koji ukazuje da je mirovinski sustav strukturna rak-ranahrvatskog gospodarstva i društva. Detaljan prikaz na sljedećoj stranici potvrđuje da jezaustavljentrendpadaomjerabrojazaposlenihibrojaumirovljenika,kojisesadakrećeoko1,2.Međutim,nemavidljivograsta.

S jedne strane, broj zaposlenihmjeren brojemmirovinskih osiguranika prijavljenih kodHZMOraste.Sdrugestrane,usporenjerastbrojaumirovljenika,takodajemeđugodišnjastoparastabroja umirovljenika, koja je potkraj prošle godine iznosila 0,4%, bila niža od stope rasta brojaosiguranika,kojasekrećeizmeđu1%i2%.Radiseotrendovimakojiohrabrujuikojisunastalikaoposljedicagospodarskogaoporavka i očitomanje sklonosti prijevremenimumirovljenjima.Međutim, skorpokazuje kako je riječopromjenamakojenisudovljnedabi skorovih reformizabilježionapredak.

44 Indeksfleksibilnostiodređivanjaplaća 70 70 75 72 69 69

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

35 36 32 40 48 4145 Postotakgrađanaudobi30-34g.sazavršenimtercijarnimobrazovanjem 12 16 25 10 5 1446 Postotakgrađanaudobi25-64g.uključenihuobrazovneprograme 16 16 12 10 15 1047 Postotakmladihudobi15-24kojinisuuključeniuradiobrazovanje 91 91 91 81 90 8848 Očekivanotrajanjezdravogživota 53 53 53 52 94 7449 Rastbrojaumirovljenika 40 40 0 100 40 2050 Omjerbrojazaposlenihibrojaumirovljenika 0 0 0 0 0 2051 Udjelsveukupnihstarosnihmirovinauukupnombroju 0 0 0 0 0 0

VIIIOBRAZOVNI,ZDRAVSTVENIIMIROVINSKISUSTAV

23HUPSKOR1/2017

Izvor:StatističkaizvješćaHZMO

0

0,2

0,4

0,6

0,8

1

1,2

1,4

1,6

-3,0%

-2,0%

-1,0%

0,0%

1,0%

2,0%

3,0%

4,0%

2007Q4

2008Q2

2008Q4

2009Q2

2009Q4

2010Q2

2010Q4

2011Q2

2011Q4

2012Q2

2012Q4

2013Q2

2013Q4

2014Q2

2014Q4

2015Q2

2015Q4

2016Q2

2016Q4

Indikatorimirovinskogsustava

Rastbrojaumirovljenika

Omjerzaposlenihiumirovljenika

6per.Mov.Avg.(Omjerzaposlenihiumirovljenika)

24HUPSKOR1/2017

IXEfikasnostjavnihpoduzeća

CILJ: Depolitizacija upravljanja, uvođenje mjerljivih kriterija efikasnosti i odgovornosti,zaustavljanje gomilanja gubitaka kod gubitaša u javnom sektoru, privatizacija i povećanjeizvještavanjajavnostioposlovanju

Ciljevi upravljanja javnim i državnim tvrtkama sadrže kvalitativne elemente koje nije mogućemjeritipomoćufinancijskihizvještaja.Međutim,HUPskorefikasnostijavnih(državnih)poduzećakoristi isključivopodatke iz financijskih izvještajazanajvećestrateškedržavnetvrtke, štoznačidatrebaimatiuvidulimitiranuvažnostodabranemetodeuodnosunaciljeve.

HUP skorefikasnosti javnihpoduzećabilježimalinapredak za jedanbod.Uzmalopoboljšanjeekonomičnosti,dopomakajedošlozbogsmanjenjaudjelatroškovaosobljaiostalihtroškovauukupnimrashodimazaosamnaestnajvećihstrateškihdržavnihtvrtki(bezINA-e,HAC-aiARZ-a).

Iako je financijski položaj državnih tvrtki nespornopoboljšanuodnosuna stanje 2011./2012.,relativnuuspješnost financijskogposlovanja treba tumačiti soprezom,sobziromna todanijemoguće procijeniti koliko na financijski položaj utječumonopolske, regulatorne i druge rentekojesuuobičajenopovezanesposlovanjemtakvihpoduzeća.

51 Udjelsveukupnihstarosnihmirovinauukupnombroju 0 0 0 0 0 0

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

56 55 56 56 29 3452 Omjerdobitiiprihoda 22 24 29 42 22 2453 Udjeltroškovaosobljaiostalihtroškovaurashodima 37 34 35 34 16 1854 Omjerpoduzećakojaostvarujudobitigubitak 100 100 100 89 22 3955 Ekonomičnostposlovanja-omjerprihodairashoda 65 62 60 60 28 34

IXEFIKASNOSTJAVNIHPODUZEĆA

25HUPSKOR1/2017

XPonudakapitala

CILJ: Poreznim poticajima, deregulacijom, smanjivanjem transakcijskih troškova i drugimmjeramapotrebno jepovećati iproširitiponudukapitalanahrvatskomfinancijskomtržištu,uz posebnu pažnju usmjerenu kapitalnom jačanju malih i srednjih poduzeća i povećanjudostupnostikredita.

Ponuda kapitala je područje s najvećim napretkom u ovogodišnjem skoru (11 bodova).Međutim, zapravo se radi o povratku skora ponude kapitala na ranije zabilježene vrijednosti,nakonštojeu2015.došlodovelikogpadaskora,najvišezbogzaostajanjasmanjenjakamatnihstopazadrugimzemljama.

Kratkoročnekamatnestopenakreditepoduzećimanastavilesuuzrokovatidaljnjipadskora,nonjihovsuučinakneutraliziraledugoročnekamatnestopenakreditepoduzećima.Onesupočelebržekonvergiratipremarazinamaudrugimzemljamatejeskorpovećans8na35.No,skorovikratkoročnih i dugoročnih kamatnih stopa gotovo se potiru, pa razloge povećanja ukupnogaskora treba tražiti u poboljšanju skora ponude kredita poduzećima i skora zaduženosti ikapitalizacije kompanija. Skorovi institucionalnih varijabli (zaštita prava kreditora te indeksikreditnihinformacijaodnosnoregistra)ostalisunasolidnimrazinama.Najmanjaraspoloživostrizičnogkapitalazaranefazerastapoduzećaostajekroničnarak-ranaskoraponudekapitala.

Poboljšanje skora ponude kredita poduzećima objašnjava se činjenicom da je oporavakkreditiranjadoveodovrlomalogsmanjenjazalihekreditaunatočprodajamakreditnihportfelja.Zbogtoga jeuHrvatskojpotkraj2016.zabilježnomalosmanjenjestanjakreditapoduzećimaubilancamakreditnihinstitucijauusporedbisRumunjskomiSlovenijom.

55 Ekonomičnostposlovanja-omjerprihodairashoda 65 62 60 60 28 34

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

37 26 39 36 36 5356 Indekszaštitepravakreditora 42 42 42 50 70 7057 Indeksobuhvatakreditnihinformacija 75 75 75 75 83 8358 Indeksobuhvatakreditnogregistra 100 100 100 100 100 10059 Dostupnostrizičnogkapitala 0 0 12 17 4 760 Zaduženostikapitalizacijakompanija 40 20 0 20 40 4061 Ponudakreditapoduzećima 40 35 66 11 0 8962 Kratkoročnekamatnestopenakreditepoduzećima 0 38 65 60 60 2463 Dugoročnekamatnestopenakreditepoduzećima 35 8 23 40 40 50

XPONUDAKAPITALA

26HUPSKOR1/2017

Skor zaduženosti i kapitalizacijekompanijanarastao je s20na40bodova jer se iza smanjenjaprosječnog omjera duga i kapitala (crvena linija na donjoj slici) krije pad omjera za dvijekompanije ispod kritičnog praga od 187%. Prosječni neponderirani prosjek koeficijentazaduženostiza43kompanijesdionicamaizlistanimanaZagrebačkojburzismanjioses242%naoko234%,alikadajeriječoprosjekutrebaimatinaumudaseonnalazipodutjecajemmanjegbrojakompanijaugraditeljstvu,brodaraiPetrokemijesizrazitovisokimomjerimazaduženosti.Sjednestrane,radiseostandardnojhrvatskojboljcivezanojuznerazvijenotržištekapitala,slaburaspoloživost rizičnog kapitala (prema tom pokazatelju Hrvatska je i dalje najlošije rangiranameđuzemljamaNoveEurope)inespremnostivlasnikanadokapitalizacije.Tržišnakapitalizacijase smanjila u odnosu na zadnje mjerenje za treće tromjesečje 2016. isključivo zbog padakapitalizacijekompanijaizsastavakoncernaAgrokor.

Izvor:izračunArhivanalitikenatemeljuwww.mojedionice.com

211,3

241,8

234,1

53.835

64.94361.968

30.000

35.000

40.000

45.000

50.000

55.000

60.000

65.000

70.000

195

200

205

210

215

220

225

230

235

240

245

Q12016 Q32016 Q12017

Tržiš

nakapita

lizacijaum

lnHRK

Dug/kapitalu%

Tržišnakapitalizacijaiprosječnazaduženost43kompanijesnajlikdivnijimdionicamanaZagrebačkojburzi

Dug/kapital Tržišnakapitalizacija

27HUPSKOR1/2017

XIPoduzetničkaklima

CILJ:Promjenaklimeikultureodnosapremapoduzetništvusciljemafirmacijespoznajedajepoduzetništvoključrazvoja.

Skor poduzetničke klime blago se poboljšao, premda je razina još uvijek niska. Odnos dvajupokazatelja-najboljeginajlošijeg-razotkrivavažanaspekthrvatskihekonomskihpoteškoća.Sjedne strane, ispitanici u istraživanju Global Enterpreneurship Monitora pokazuju jednu odnajmanjih stopa straha od poduzetničkog neuspjeha. Skor iznosi 53 i niži je nego 2015. DopogoršanjajedošlozbogvelikogsmanjenjastopestrahaodneuspjehauBugarskoj.HrvatskaimatrećunajnižustopustrahaodneuspjehanakonBugarske iSlovenijemeđu11državačlanica izNoveEurope.Ipoželjnostpoduzetništvakaoživotnogodabirajesrednjevisoka.Međutim,stopapokretanjanovihpoduzećajeniska,premdatakođerblagopoboljšana,štojedijelompovezanosneizvjesniminstitucionalnimokvirom.Djelovanjetogaokviraodražavaseuvrlomalojvrijednostipokazatelja učinkovitosti pravosuđa u pogledumogućnosti poduzetnika da se sudskim putemsuprotstave eventualnim pogrešnim odlukama regulatora (pokazatelj iz Indeksa globalnekonkurentnostiSvjetskoggospodarskogforuma).Skorovogpokazateljanarastaojesnule2015.napet2016.zbogpadaocjenezaSlovačku,takodajeHrvatskasadapredzadnjameđuzemljamakojeuspoređujemo.

Poboljšanjeskoraobjašnjavaseirastomindeksazaštitemanjinskihinvestitora(DoingBusiness).HrvatskajejedinazemljauusporedbisaskupinomEU10(NovaEuropa)kojajeu2016.(mjerenjeza Doing Buisness 2017) poboljšala vrijednost pokazatelja; takozvana udaljenost od granicesmanjena je s 63,3% na 66,7%, čime se Hrvatska približila najboljoj Sloveniji koja bilježivrijednostod75%.Zaovajpomakjezaslužnapromjenaregulacijeudijeluzahtijevaodčlanovaupravaulistanimdruštvimadaobjavekonflikteinteresa.

63 Dugoročnekamatnestopenakreditepoduzećima 35 8 23 40 40 50

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

37 33 33 32 20 1864 Učinkovitostpravosuđauprocesimaprotivregulatora 5 0 0 8 21 1565 Indekszaštitemanjinskihinvestitora 62 46 46 48 0 066 Stopapokretanjanovihpoduzeća 31 24 0 0 0 1467 Poželjnostpoduzetništva 47 49 60 56 77 5868 Stopastrahaodneuspjeha 53 87 94 71 44 41

XIPODUZETNIČKAKLIMA

28HUPSKOR1/2017

Izvor:WorldEconomicForum,GlobalCompetitivenessIndex

Izvor:GEM,GlobalEnterpreneurshipMonitor

0,0

0,5

1,0

1,5

2,0

2,5

3,0

3,5

4,0

4,5

5,0

Učinkovitostpravosuđauprocesimaprotivregulatora(max=7)2016.

0 5 10 15 20 25 30 35 40 45 50

Bugarska

Češka

Estonija

Hrvatska

Latvija

Litva

Mađarska

Poljska

Rumunjska

Slovenija

%

Stopastrahaodpoduzetničkogneuspjeha

29HUPSKOR1/2017

XIIPoticanjeinvesticija

CILJ:Aktivnoprivlačenjeipoticanjeinvesticijamorabitisustavno,ciljanoitrajno,umandatuposebnoga tima koji će stalnoobilaziti najvažnije svjetske centre i investitoreprezentirajućidobropripremljeneinvesticijskepotencijale.

Skor investicija se blago povećao za tri boda. Povećanje bi bilomnogo veće da nije došlo dosmanjenjaskoraproizvodnihizravnihstranihulaganja(FDI),jersutrikomponenteinvesticijskogskorazabilježileosjetnopovećanje:

• indekspouzdanjainvestitorapovećaoseza10bodovaiprešaoizcrveneužutuzonu,

• udjelinvesticijauBDP-uzabilježiojenajvećepovećanjeiakojejošostaoucrvenojzoni,

• skorpromjene izravnih stranihulaganjau%BDP-apovećan je za21bodod2015. do2016.

Potonja promjena može se između ostaloga objasniti solidnom profitabilnošću banaka itelekomau2016.,dokseproizvodna(industrijska)FDIračunajutakodaseodukupnogpriljevaFDI oduzmu ulaganja u u financijsko posredovanje, ostale poslovne djelatnosti, trgovinu naveliko imalo, nekretnine i telekomunikacije. Ovaj je iznos u 2016. iznosio svega 281milijunaeura, što jenajmanji iznosnakon2012.Brojka zabrinjava, jerbi seočekivalodaulazakuEU igospodarskioporavakdonesuznačajnijivalFDI,kojizasadaizostaje.

68 Stopastrahaodneuspjeha 53 87 94 71 44 41

Skor2016.

Skor2015.

Skor2014.

Skor2013.

Skor2012.

Skor2011.

XIIPOTICANJEINVESTICIJA 26 23 36 17 16 2469 UdjelinvesticijauBDP-u 31 0 2 10 28 2070 SkorproizvodnihFDI 0 45 39 5 0 1571 Izravnastranaulaganja(FDI)-stanjeu%BDP 45 45 39 39 33 4172 Izravnastranaulaganja(FDI)-promjenau%BDP 21 0 100 56 18 4173 Indekspouzdanjainvestitora 34 24 21 15 10 20

30HUPSKOR1/2017

Izdvojeno:skorza11zemaljaNoveEurope

Šezdeset i jedan pokazatelj koji sudjeluje u izračunu HUP skora predstavlja međunarodnousporedive pokazatelje koji se računaju prema usklađenim metodologijama UNCTADA,Eurostata, Europske središnje banke, Bloomberga, GEM-a, Svjetske banke (Doing Business iWorldGovernance Indicators), Transparency International-a i Svjetskog gospodarskog foruma.Od 12 područja za koja se mjeri HUP skor, usporedivi pokazatelji postoje za njih 11. Jedinopodručjezakojenemausporedbijeefikasnostdržavnihpoduzeća.Stogaseza11područjai11zemalja(HrvatskaiEU-10:Bugarska,Rumunjska,Slovenija,Mađarska,Slovačka,Poljska,Češka,Litva,Latvija,Estonija)možeizračunatipojednostavljeniHUPskornatemelju61indikatora.

PojednostavljeniHUPskor računase takodaseprvo izračunaskorzasvakipokazatelj.Skor jelinearnainterpolacijaizmeđuminimalneimaksimalnevrijednosti,pričemujeminimalniskor0,a maksimalan 100. Skor za pojedina područja računa se kao jednostavna sredina skora zapripadajućepokazatelje.Ukupanskorjejednostavnasredinaskorovaza11područja.

Rezultat pokazuje dramatičan zaostatak Hrvatske za drugim usporedivim državama članicamaEU.Vrijednostpojednostavljenogskoraod34malojevećaodvrijednostipotpunogskora(33)ijedva prelazi 50%maksimalne vrijednosti za Estoniju koja ima najveću vrijednost usporedivogskora:

0

10

20

30

40

50

60

70

31HUPSKOR1/2017

Promatranopremapodručjima,hrvatskiskorovi(velikicrvenikvadrati)pozicionirajuseudonjemdijeluslike.TočkepredstavljajuskorovezapojedinezemljeEU-10.Hrvatskaodređujeminimalnuvrijednostzaskoroveučakčetiriodpodručja;fiskalnekonsolidacije,opterećenjagospodarstva,investicijskih barijera i tržišta rada. Pozicionirana je u sredini distribucije skorova zaproduktivnostikonkurentnosttepoduzetničkuklimu,auostalimpodručjimaHrvatskajepridnudistribucije zemalja. Čak i kod skora koji bilježi najvišu apsolutnu vrijednost - skora javneadministracije,samojednazemlja(Poljska)imalošijiskor.

Prikazanipoložajuodnosunadrugeusporedive zemlje trebaobi zvonitinauzbunu.Relativnupozicijudržavetrebahitnopromijenitidosljednomprovedbomstrukturnihreforminaključnimrazvojnimpodručjima.

00

10

20

30

40

50

60

70

80

90

100

32HUPSKOR1/2017

Preporukezaodabirprioritetnihstrukturnihpromjena

HUPskorsemožekoristitiikaoalatzaodabirprioritetaiupravljanjestrukturnimpromjenama.Na temelju rezultata skorapreporučenepolitikemogusepodijelitinadvije skupine.Prvučineteškeisveobuhvatnereformekojezahtijevajupažljivuidugotrajnurazradu.SamHUPskornijedovoljno detaljno razrađen alat, da bi se samo na temelju njega mogle dati preporuke zakonkretnemjereudijeluovihpolitika.No,dovoljno jedetaljan,pa jasnoukazujenaprioritetekoji semogu kvantificirati na temelju skora.Drugu skupinu čine konkretnemjere.HUP skorutom dijelu jasno ukazuje na konkretne neuralgične točke i omogućava preciznu kvantifikacijuciljevareformiiidentifikacijumjera.

1. Teške i sveobuhvatne reforme: promjena gospodarske strukture u pravcu izvoza,oživljavanjetržištaradaireformaobrazovnogsustava

HUP skor nemože postići znatnije povećanje ako se ne povećaju udjel izvoza roba i usluga uBDP-u, ulaganja u R&D, industrijska izravna strana ulaganja, udjel visokoobrazovanih u radnoaktivnojpopulacijitecjeloživotnoučenje.

Postavlja se pitanje što je potrebno učiniti da bi proizvodna izravna strana ulaganja dostiglaiznos od približno milijardu eura godišnje ili oko 2% BDP-a, da bi se omjer izvoza i BDP-adugoročno povećao s aktualnih oko 50% na oko 85% BDP-a, da bi ulaganja u R&D porasla saktualnih 0,85% BDP-a na 2,2%, koliko iznose u Sloveniji, da bi udjel visokoobrazovanih upopulacijidobi30-34godinenarastaosasadašnjih31%na57%,kolikoiznosiuLitvi,tedabisepostotak odraslih osoba uključenih u programe cjeloživotnog učenja sa sadašnjih 3%učetverostručioidostigaooko12%,kolikoiznosiuSlovenijiiEstoniji?

Odgovorinaovapitanjadefinirajuprioritete,avećsamskorpružakvantifikacijuciljevakojebi,akosepostignuusporedoskonkretnimmjeramakojesuopisaneunastavku,Hrvatskupodiglevisoko u okviru sustava HUP skora. To bi vrlo vjerojatno trajno povećalo razvojne kapacitetezemlje.KrozrealizacijutihciljevariješilibiseinekidrugiproblemikojiutječunaHUPskor,akojinisuposebnonavedenikaoprioriteti.Naprimjer,poboljšalibiseparametrimirovinskogsustavakaoštojeomjerbrojazaposlenihibrojaumirovljenikaibitnobisesmanjioudjelmladihudobiizmeđu15i24godinestarostikojinisuuključeniniusvijetradaniusvijetobrazovanja,kojihjeoko6%.

Uz ove prioritete iz fokusa ne smiju nestati neka područja koja samo naizgled imaju solidne(žute)skorove.Vrijednostioko50suveomaslabeiakoucrveniluhrvatskogaskoraneizgledajuloše.Toseprijesvegaodnosinajavnuadministracijuidržavnapoduzeća.

33HUPSKOR1/2017

HUP skor mjeri efikasnost državnih poduzeća kroz financijske pokazatelje. Oni pokazujunapredak. Skor efikasnosti državni tvrtki kreće se u žutoj zoni i blago je poboljšan.Međutim,ciljevi koje HUP zagovara vezano uz državna poduzeća izlaze izvan okvira financijskihpokazatelja. HUP zagovara depolitizaciju, transparentnost, uvođenje mjerljivih kriterijaefikasnosti iodgovornostiuposlovanje,tedjelomičnuprivatizaciju.Širokispektarciljevakojesovim sustavom treba postići podsjeća na činjenicu da bolje upravljanje sustavom državnihpoduzećaimavelikpotencijalzapostizanjeprioritetnihciljevapromjenagospodarskestruktureupravcuizvoza,oživljavanjatržištaradaiobrazovanja.

Na primjer, uređenje transparentnog i povezanog sustava javne nabave državnih tvrtki, osimvelikihušteda,donijetćeimogućnostvođenjapolitikepametnenabavekrozkojuseuskladusEUpravilimamoževoditi industrijskapolitika.Kroztakvuorganiziranualikrajnjetransparentnupolitiku nabave, državne tvrtke mogu okupljati strateške klastere dobavljača tehnološkihrješenja ili obrazovanih programa, u kojima će se razvijati izvozni potencijali koje će te tvrtkerealiziratisamostalnoiliusuradnjisdrugimtvrtkama.Privatizacijomcjelineilidijelovadržavnihtvrtki koje sudjeluju na tržištimamogu se odabirati strateški partneri koji će preuzeti najvećeobvezeupogledutehnološkemodernizacije,izvozneorijentacijeiobrazovanjazaposlenika.

Naravno,kolikogodreformaupravljačkogsustavadržavnihpoduzećabilavažna,onanikakonemože biti jedina politika kojom će vlada pokušati ostvariti teške i sveobuhvatne strukturnereforme.Zbogtogasuvažneikonkretnemjerekojeseopisujuunastavku:

2. Konkretnemjere

2.1. Poreznareformanijedovršena,opterećenjegospodarstvaprihodimadržaveraste:trebanastavitisasmanjivanjemopterećenja,osobitorada,radipovećanjatroškovnekonkurentnosti

2.2. Dovršetakfiskalnekonsolidacijestrožomkontrolomrashodnestraneproračunakakobiseistovremenostvaraliuvjetizasmanjenjeporeznogineporeznogopterećenja,rastrejtingaismanjenjepremijerizikadržaveikamatnihstopa

2.3. Donošenjeiprovedbaprogramapoticanjaulaganjarizičnogkapitalaskrajnjimciljempovoljnogporeznogtretmanaipredvidivogregulatornogokvirakojisezajamčenonećemijenjatitijekominvesticijskogciklusa

2.4. Smanjenjebrojaprocedurapotrebnihzapokretanjeposla(osnivanjed.o.o.)sasadašnjih8na4

2.5. Transakcijsketroškovepokretanjatvrtkesmanjitisasadašnjih7,3%nacionalnogdohotkapercapitasvestipribližnonanulu,kaouSloveniji

2.6. BrojdanapotrebnihzaregistracijuvlasništvanazemljišnoknjižnomsuduuZagrebuprepolovitisasadašnjih62dana

34HUPSKOR1/2017

2.7. Minimaliziratitrošakregistracijevlasništvanadnekretninom,prvenstvenokrozukidanjeporezanaprometnekretnina

2.8. Radikalnosmanjitisadašnji31postupakgodišnjezaplaćanjeporeza,jerjeprematompokazateljuHrvatskaunajlošijempoložajuuodnosunausporedivezemlje

2.9. Dosadašnjereformesustavazarješavanjenesolventnosti(npr.predstečajnenagodbe)nisudalerezultata:potrebnajecjelovitareformasciljemdaseprepolovitrajanjeipojeftinestečajnipostupci,asvesciljemudvostručenjastopenaplatevjerovnika(cilj:70%)

2.10. DrastičnosmanjitibrojproceduraitroškoveizdavanjagrađevinskihdozvolakojisuuHrvatskojnajvećimeđuusporedivimzemljama

2.11. Povećatiučinkovitostupravnihsudovausporovimapoduzetnikaprotivdržavnihtijelairegulatoraibitnopovećatipredvidivostregulatornogokružja,naročitomišljenjaipostupakaporezneuprave

35HUPSKOR1/2017

Metodološkidodatak

NajvažnijemetodološkepromjeneuHUPskoruza2014.

Važnemetodološkepromjeneuovom,uodnosunaprethodnaizdanjaHUPSkora,odnosesenaEurostatovu statistiku cijena energije. Osim prijelaza na polugodišnje izvještavanje na krajurazdoblja (ranije se o cijenama izvještavalo na početku godine), u iskaz cijena uključene supreciznije metodološke instrukcije u pogledu definicija cijena. Stoga su svi podaci revidiraniunatragod2011.godine.

Nadaljesvifiskalnipodacirevidiranisuunatrag, jer jeHrvatskateknedavnopočela izvještavatipremaEurostatovojESAmetodologijikojajeumeđuvremenumijenjana,takodasusepromjeneu fiskalnimstatistikamauzadnjevrijeme javljalepodvijeosnove:kaopočetniku izvještavanjupremaESAmetodologijiHrvatskajeimalaznatnepovremenekorekcijepodatakaunazad,alisuipodacizadrugezemljeprolazilikrozrevizijezbogvelikihmetodološkihpromjenanakonprijelazanaizvještajnisustavESA2010.

Skor efikasnosti javnih poduzeća sada se računa na temelju podataka za 18 velikih državnihpoduzeća. ARZ i HAC više ne ulaze u uzorak jer su troškovi rada formiranjem HAC ONC-anajvećim dijelom prebačeni na novu kompaniju, pa se stvarna troškovna efikasnost iprofitabilnost državnih cestovnih poduzeća više ne može uspoređivati s ranijim godinama.Također,Croatiaosiguranjenakonprivatizacijeneulaziuizračunskora.Svipodacisurevidiraniunazadbeznavedenihpoduzeća.

Skor ponude kapitala također je doživio metodološke izmjene po nekoliko osnova: (1) skorkamatnihstopasadaseračunanatemeljunovemetodologijeizvještavanjaokamatnimstopamakoja je usklađena s metodologijom ECB-a, (2) metodološke izmjene ugrađene su i u DoingBusiness sustav u dijelu skoringa kreditnih registara, te (3) u izračun skora kapitalizacije sadaulaze45,aneviše46kompanija(jerjenadjednomkompanijomizuzorkapokrenutstečaj).

Na posljetku, prijelaz na novu Eurostatovumetodologiju nacionalnih računa ESA2010 bitno jeutjecaonainvesticijskiskoruodnosunaranijaizdanjaHUPskora,jersumijenjanistaripodacioinvesticijama za sveuključene zemlje. Iznosi investicijaudrugimdržavamačlanicamabitno surevidiranipremagore,višenegouHrvatskoj,štojedovelodoumanjenjaskoraomjerainvesticijaiBDP-a.

NajvažnijemetodloškepromjeneuHUPskoruza2015.

Uveden je (i revidiranunatrag)novi skorproizvodnihFDIumjesto starog skoragreenfield FDI.PromjenajeuvedenaodHUPSkora2015/2.

Raniji indeks produktivnosti koji je funkcionirao kao pod-indeks u okviru skora tržišta rada natemelju podataka o realnom jediničnom trošku rada zamijenjen je indeksom troškovne

36HUPSKOR1/2017

konkurentnosti rada koji se na temelju Eurostatovih podataka računa kao indeks nominalnogjediničnogtroškaradasbazomu2010.godini.Nominalnijediničnitrošakradapredstavljaomjerprosječnogtroškaradapozaposlenomioutputapozaposlenom,askorzavisiopromjenamauodnosuna2010.uusporedbisdrugimdržavamaNoveEurope.

UHUPSkoru1/2016(za2015.)došlojedoznatnepromjeneskorovafiskalnihprihodairashodaiza ranije godine, no tonijebio rezultatmetodološkihpromjenau Skoru. Eurostat je revidiraopodatkezanekezemljeunazadtakodasupromjenenastalezbogpromjenaulaznihpodataka.Metodološkapromjenaubroju1/2016zbilasekodračunanjaukupnogiprimarnogdeficita,jersu svi izvori iz domaćih podataka po nacionalnoj metodologiji obračuna zamijenjeniEurostatovimapremametodologijiESA2010.

HUP Skor 2016/1 za 2015. koristi podatke o konsolidiranoj općoj državi prema nacionalnojmetodologijizaizračunomjeratekućihprihodazaključnosmjesecomrujnom2015.,jerdodanazaključenjaskoraMinistarstvofinancijajošnijeobjavilopodatkezacijelugodinu.

Ranije korišten pokazatelj očekivanog broja godina školovanja počeo je kasniti s objavom naEurostatunakonobjavepodatkaza2012.,pajeodHUPSkorabr.12016.pokazateljzamijenjenažurnijimpokazateljempostotkamladihudobi između15 i24godinekojinisuni zaposleniniuključeniunekioblikformalnogškolovanja.

37HUPSKOR1/2017

SKORPRODUKTIVNOSTIIKONKURENTNOSTI

Skor produktivnosti i konkurentnosti sastoji se od dva pod-skora koji mjere produktivnost,inovativnost,izvoznuorijentacijuikorištenjeenergije:

- Skorproduktivnosti,inovativnostiiizvozneorijentacije

- Skorkorištenjaenergije

Ukupanskorproduktivnostiikonkurentnostiračunasekaovaganiprosjekgornjadvapod-skora.Ponder skora korištenja energije iznosi 1/3, a ponder skora produktivnosti, inovativnosti iizvozneorijentacijeiznosi2/3.

Skorproduktivnosti,inovativnostiiizvozneorijentacijeračunasenatemeljušestpokazatelja:

• StoperastarealnogBDP-a

>4%-100

3%-4%-80

2%-3%-60

1%-2%-40

0%-1%-20

<0%-0

• Omjeraizvoza(robaiusluga)iBDP-a

Prvosuutvrđeniminimalni(35%zaRumunjsku) imaksimalni(88%zaSlovačku)omjerirealnogizvoza i BDP-a za 11 država postsocijalističke srednje Europe u razdoblju od 2006. do 2012.Koristeći približne rubne vrijednosti od 40% i 85%, skor se računa interpolacijom na temeljuomjerarealnogizvozaiBDP-anatemeljupodatakaiznacionalnihračuna(DZS).

• Produktivnosti

PodatakorealnomBDP-upercapitapremaparitetukupovnemoći (YPPS)korigirasezaomjerbrojazaposlenihibrojastanovnika(E/N)tesenatajnačindobivarealniBDPp.c.pozaposlenomkaomjeraproduktivnosti:

Izračunajusegodišnjestopepromjeneovogpokazateljaza11zemalja–Hrvatsku i10srodnihčlanica EU (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija).Potomsezasvakugodinuračunajuminimalnaimaksimalnastopapromjene,stimeda, ako postoji zemlja s godišnjom stopom većomod 10%u jednoj godini, to se opažanje ne

38HUPSKOR1/2017

uzimauobzir.Nakonutvrđivanjaminimalneimaksimalnevrijednostiskorseračunametodominterpolacijeizmeđuminimalne(0)imaksimalnevrijednosti(100).

Metodološka promjena od 2014/12: koristi se izravna mjera produktivnosti rada iz statistikenacionalnihračunaEurostata,pomoćniindikatori.

• Zaposlenosti

Računa se stopapromjene zaposlenosti izAnketeo radnoj snaziDZS (kvartaluodnosuna istikvartalprethodnegodine)kojasepretvarauskorpomoćusljedećihpravila:

>2,5%-100

2%-2,5%-80

1,5%-2%-60

1%-1,5%-40

0,5%-1%-20

<0,5%-0

• Jediničnogtroškarada

RačunasestopapromjeneHNB-ovog (Tablica J.3Statističkogpregleda) jediničnogtroškarada,kojasepretvarauskorpomoćusljedećihpravila:

>0,5%-0

0%-0,5%-20

-0,5%-0%-40

-1%-0,5%-60

-1,5%-1%-80

<-1,5%-100

• Izdatakazaistraživanjairazvoj(engl.R&D)

Eurostatov podatak o udjelu ukupnih izdaka za istraživanja i razvoj u BDP-u za 11 država(Hrvatska, Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija)služizaizračunavanjeminimumaimaksimuma.Skorseračunainterpolacijomizmeđuminimuma(0)imaksimuma(100)natemeljupodatkazaHrvatsku.

39HUPSKOR1/2017

Skorproduktivnosti, inovativnosti i izvozneorijentacije računasekao jednostavanprosjekšestgornjihskorova.

Skorkorištenjaenergijeračunasekaojednostavanprosjekskorovazatripokazatelja:

• Cijena plina za industrijske potrošače računa se na temelju Eurostatova podatka o cijenigigajulaplinauindustriji,izraženoueurima.NominalnacijenaueurimakorigirasezarazinuBDPpercapitapremaparitetukupovnemoći(PPS).PokazateljseračunazaHrvatsku idesetsličnihzemaljačlanica(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,Slovačkai Slovenija). Za svaku se godinu računa minimalna i maksimalna vrijednost za gornjih desetdržava i Hrvatsku. Minimalna vrijednost dobiva skor 0, maksimalna 100, te se na temeljupodatkazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskorzaHrvatsku.

• Cijena električne energije za industrijske potrošače računa se na temelju EurostatovapodatkaocijeniKWhu industriji, izraženoueurima.Nominalnacijenaueurimakorigirasezarazinu BDPper capita premaparitetu kupovnemoći (PPS). Pokazatelj se računa zaHrvatsku ideset sličnih zemalja članica (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).ZasvakusegodinuračunaminimalnaimaksimalnavrijednostzagornjihdesetdržavaiHrvatsku.Minimalnavrijednostdobivaskor0,maksimalna100,tesenatemeljupodatkazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskorzaHrvatsku.

• Udjelaenergijeproizvedeneizobnovljivihizvorauukupnojpotrošnji.PokazateljseračunazaHrvatsku i deset sličnih zemalja članica (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska,Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) na temelju podataka Eurostata. Za svaku se godinuračuna minimalna i maksimalna vrijednost za gornjih deset država i Hrvatsku. Minimalnavrijednostdobivaskor0,maksimalna100,tesenatemeljupodatkazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskorzaHrvatsku.

40HUPSKOR1/2017

SKORFISKALNEKONSOLIDACIJE

Skorfiskalnekonsolidacijejednostavanjeprosjekskorovarizika,prihoda,rashoda,saldaiduga.Svakiodskorovarizika,prihoda,rashoda,saldaidugaračunasekaoponderiraniprosjekskorovazapojedineindikatore.SkorrizikaSkorrizikaseračunanatemeljudvaskoraindikatora:skorCDSspreadaiskorCDSusporedbe.

SkorCDSspreadailiCDSskorračunasenasljedećinačin:akoje5-godišnjiCDSspreadzahrvatskedržavneobveznicemanjiodnuleskorpoprimanajvišuvrijednost(100).Akojeveći od 400 bps, poprimanajnižu vrijednost (0). Za vrijednosti između 0 i 400 skor seračunainterpolacijompomoćuformulekojajeopisanadaljeutekstu.Podacisuskrajakvartala.Skor CDS usporedbe računa se na temelju usporedbi sa CDS spreadovima skupinesrodnih zemalja: Češke, Mađarske, Poljske, Rumunjske, Slovačke i Slovenije. Za tu seskupinuprvoračunaprosječniCDSspread.ZatimseračunaodstupanjeCDSspreadazaHrvatskuodprosjekazašestsrednjoeuropskihzemalja.Ako jespreadzaHrvatskuvišeod100bpsmanjiodprosjeka,ocjenaje100.Akojehrvatskispreadzavišeod150bpsiznadprosjeka,ocjenaje0.Zasvemeđuvrijednostiskorseračunainterpolacijom.

SkordugaSkordugaseračunanatemeljutriskoraindikatora:skorrazineduga,skorpromjenedugaiskorusporedbeduga.

Skorrazinedugaiznosi0akojeomjerjavnogdugaiBDP-avećiod70%i100akojetajomjermanjiod40%.UobračunjavnogdugaulaziidugHBOR-aidržavnajamstva.OmjerseračunakvartalnokaoomjerjavnogduganakrajuzadnjegizvještajnogkvartalaiBDP-automizadnjatrikvartala(pomičnačetirikvartala).Skor promjene duga iznosi 100 ako je međugodišnja stopa promjene duga (kvartaltekućenakvartalprethodnegodine)manjaod-2%i0akojevećaod8%.Skor usporedbe duga računa se tako da se prvo izračunajuminimum i maksimum zaomjerbruto javnogduga iBDP-a izbazeEurostatazaEU-10.Ako jeomjerzaHrvatsku(kojiuključujedugHBOR-ai jamstva)manjiodminimumaskoriznosi100,aakojevećiodmaksimuma,skoriznosi0.Podacisugodišnji.ZavrijednostiizmeđuminimumaimaksimumaskorseračunainterpolacijomnatemeljupodatkazaHrvatsku.

41HUPSKOR1/2017

SkorpromjeneudjelaprihodairashodauBDP-uZa svaku zemlju u uzorku (EU-10 + Hrvatska) izračunaju se godišnje stope promjene udjelaprihoda ili rashoda opće konsolidirane države u BDP-u, na temelju podataka Eurostata, te seizračunaju maksimalna (max) i minimalna (min) promjena za svaku pojedinu zemlju u svakojgodini.Na temeljudobivenihpodatakaomaksimalnim iminimalnimpromjenamavrši se interpolacijapodatakapremaformuli:𝐼 = 100 − 100 ∗ ( )*+,)-./

)-01,)-./),

gdje je𝑋45vrijednost promjene prihoda/rashoda u BDP-u Hrvatske,𝑋678najmanja promjenaudjelaprihoda/rashoda,a𝑋69:najvećapromjenaudjelaprihoda/rashodauBDP-u,uukupnomuzorkuzemalja.UsljedećemkorakusekonstuiraSkorpromjeneudjelaprihodaiskorpromjeneudjelarashodauBDP-unanačindaskorpoprimivrijednost:a)0(najslabijirezultat),ako je porast udjela prihodauBDP-u uHrvatskoj najveći u promatranoj skupini ili ako je padudjelaprihodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupiniiliako jeporastudjela rashodauBDP-uuHrvatskoj najveći upromatranoj skupini ili ako jepadudjelarashodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupinib)100(najboljirezultat),ako jeporastudjelaprihodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupini iliako jepadudjelaprihodauBDP-uuHravtskojnajvećiupromatranojskupiniiliako jeporastudjela rashodauBDP-uuHrvatskojnajmajiupromatranoj skupini ili ako jepadudjelarashodauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupinic)I(interpolacija,vrijednostiizmeđuminimax)uostalimslučajevimaKodizračunamaksimumaskoraprihodaizostavljenjepodatakzaMađarsku2011.kadajedošlodojednokratnogskokaomjeraprihodaiBDP-aradiuključivanjasredstavamirovinskihfondovaudržavni proračun. U toj su godini zadržani podaci o maksimumu iz 2010. Kod izračuna skorarashoda izostavljen je podatak za Sloveniju za 2014. zbog naglog jednokratnog skoka rashodakojijebioposljedicasanacijebanaka.SkorprihodaiskorrashodaZasvakuzemljuuuzrokuseprikupljajupodacioudjeluprihoda ili rashodaopćekonsolidiranedržaveuBDP-u,natemeljupodatakaEurostata,teseizračunajumaksimalan(max)iminimalan(min)udioprihodairashodazasvakupojedinuzemljuusvakojgodini.

42HUPSKOR1/2017

Na temelju dobivenih podataka o maksimalnim i minimalnim udjelima vrši se interpolacijapodatakapremaformuli:𝐼 = 100 − 100 ∗ ( )*+,)-./

)-01,)-./),

gdje je 𝑋45 veličina udjela prihoda/rashoda u BDP-u Hrvatske, 𝑋678 najmanji udioprihoda/rashoda,a𝑋69:najvećiprihoda/rashodauBDP-u,uukupnomuzorkuzemalja.UsljedećemkorakusekonstuiraskorpromjeneudjelaprihodaiskorpromjeneudjelarashodauBDP-unanačindaskorpoprimivrijednost:a)0(najslabijirezultat),akojeudioprihodauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupiniiliakojeudiorashodauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupinib)100(najboljirezultat),akojeudioprihodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupiniiliakojeudiorashodauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupinic)I(interpolacija,vrijednostiizmeđuminimax)uostalimslučajevima.Hrvatska jošuvijeknijeprilagodilakvartalne fiskalnestatistikeEurostatovojmetodologiji.Zbogtoga se kvartalni omjeri prihoda i rashoda povećavaju za 2,5 postotna boda, koliko iznosiprocijenjenaprilagodbastatističkemetodologijenaprihodnojirashodnojstrani.KodizračunamaksimumaskoraprihodaizostavljenjepodatakzaMađarsku2011.kadajedošlodojednokratnogskokaomjeraprihodaiBDP-aradiuključivanjasredstavamirovinskihfondovaudržavni proračun. U toj su godini zadržani podaci o maksimumu iz 2010. Kod izračuna skoraizostavljenjepodatakzaSlovenijuza2013.godinuzbognaglogjednokratnogskokarashodakojijebioposljedicasanacijebanaka.

Ukupni skor prihoda i rashoda računa se kao jednostavan prosjek skorova promjene udjelaprihodairashodaiskorovaprihodairashoda.SkorukupnogiprimarnogdeficitaZasvakuzemlju(EU-10+Hrvatska)prikupljajusepodacioudjeluukupnogiprimarnogdeficitaproračuna opće konsolidirane države u BDP-u te se izračunajumaksimalan (max) iminimalan(min)udjelzaobjevrstedeficitazasvakupojedinuzemljuusvakojgodini.Na temelju dobivenih podataka o maksimalnim i minimalnim udjelima deficita vrši seinterpolacijapodatakapremaformuli:

43HUPSKOR1/2017

𝐼 = 100 − 100 ∗ ( )*+,)-./

)-01,)-./),

gdje je𝑋45 veličina udjela ukupnog/primarnog deficita u BDP-u Hrvatske,𝑋678najmanji udioukupnog/primarnog deficita, a𝑋69: najveći udio ukupnog/primarnog deficita u BDP-u, uukupnomuzorkuzemalja.UsljedećemsekorakukonstuiraskorpromjeneudjelaprihodaiskorpromjeneudjelarashodauBDP-unanačindaSkorpoprimivrijednost:a)0(najslabijirezultat),akojeudioukupnog/primarnogdeficitauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupiniiliakojeudioukupnog/primarnogsuficitauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupinib)100(najboljirezultat),akojeudioukupnog/primarnogdeficitauBDP-uuHrvatskojnajmanjiupromatranojskupiniiliakojeudioukupnog/primarnogsuficitauBDP-uuHrvatskojnajvećiupromatranojskupinic)I(interpolacija,vrijednostiizmeđuminimax)uostalimslučajevima.KodizračunaskoraizostavljenjepodatakzaSlovenijuza2013.godinuzbognaglogjednokratnogskokarashodakojijebioposljedicasanacijebanaka.

44HUPSKOR1/2017

SKOREFIKASNOSTIJAVNEADMINISTRACIJE

(0-najnižiskor;100-najvišiskor)

Skorefikasnostijavneadministracijesastojiseoddvapod-skorakojimjere:

- Skorefektivnostidržave(izvor:WorldGovernanceIndicators;WGI)

- Skorbrojadanatrajanjaprocedura(izvor:DoingBusiness,Svjetskabanka)

UkupanSkorefikasnosti javneadministracije računa se kaoponderiraniprosjeknavedenadvapod-skora.Skorefektivnostidržaveuračunukupnogskoraulazisponderom0,4 ,askorbrojatrajanja procedura s ponderom 0,6. Skor koji se temelji na podacima Svjetske banke (brojtrajanjaprocedura)uračunulazisvećimponderomjerskorefektivnostidržavesadržipojedinekomponentekojenisudirektnopovezanesodnosombirokracijeipoduzetnika.

Skor efektivnosti države računa se interpolacijom na temelju usporedbe bodova komponenteindeksa WGI Government Effectiveness Hrvatske sa srodnim državama (Bugarska, Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,SlovačkaiSlovenija).Priizračunuekstremaupostupkuinterpolacije iz izračunaje isključenaRumunjskabudućida imaznačajnonegativnijirezultatodsvihostalihzemaljapabiserezultatiostalihzemaljačiniliboljimnegoštouistinujesu.

Skor broja dana trajanja procedura računa se kao prosjek skorova za broj dana trajanjapokretanja posla, izdavanja građevinske dozvole i registracije vlasništva. Svaki od skorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepodatakaopojedinojvrstistopenezaposlenostizaHrvatsku sa srodnimdržavama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

45HUPSKOR1/2017

SKOROPTEREĆENJAGOSPODARSTVA

Skorporeznogopterećenjagospodarstvasastojiseoddvapod-skora:(1)skoraprihodadržavei(2)skoraadministrativnogteretaporeznogsustava.

Skorprihodadržavesastojiseoddvapokazatelja: (1)usporedbeomjeraprihodaopćedržave iBDP-a za odabrane zemlje srednje i istočne Europe temeljem podataka Eurostata (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) i (2) trendaomjeratekućihprihodadržaveiBDP-a.

SkorsetemeljemusporedbeomjeraprihodaopćedržaveiBDP-azaodabranezemljesrednjeiistočne Europe računa tako da se prvo izračunajuminimalni i maksimalni omjeri za pojedinezemlje,teseskorzaHrvatskuizračunainterpolacijom:

I=100-100*((X_RH-X_min)/(X_max-X_min)),

Iznimno, iz izračuna minimuma i maksimuma isključuju se velika odstupanja, poput onog zaMađarsku 2011., kada je došlo do velikog rasta omjera zbog uključenja prijenosa sredstava izmirovinskih fondova u proračun. U tom slučaju, za tu se godinu u računicu uključuje prosjekprethodnegodineigodinenakonpojaveekstremnogopažanja.Podacisugodišnji.

Skor trenda omjera tekućih prihoda države i BDP-a računa se na temelju kvartalnih podatakaMinistarstvafinancijaRHoprihodimaodporezaisocijalnihdoprinosaopćedržaveteprihodaodprodajeroba iuslugaučemuadministrativnetakse imajunajvažnijuulogu. Izukupnihprihodaopće države isključeni su kapitalni prihodi, prihodi od imovine, prihodi od prodaje, pomoći,naknade, globe i kazne i ostali prihodi. Skor se računa tako da se arbitrarno (ekspertnomprocjenom) odredeminimum imaksimum, te se primjeni formula za interpolaciju. Ekspertnaprocjena minimuma i maksimuma određuje se imajući u vidu zatečenu razinu opterećenja uHrvatskojiusporedivimzemljama,tehistorijskitrend.Skorseračunauzminimumna28%(kadabi Hrvatska postigla taj omjer skor bi biomaksimalan) imaksimumna 38% (kada bi Hrvatskapostiglatajomjerskorbibiominimalan).

Skor prihoda države računa se kao jednostavni prosjek skora usporedbe i skora trenda. Skorusporedbe se računa na temelju godišnjih podataka Eurostata, a skor trenda na temeljukvartalnihpodataka(MinFiniDZS).UrazdobljimaukojimaseskorračunadokjošnisuobjavljeninovipodaciEurostata,izbazepodatakaEurostatauzimajusezadnjiraspoloživipodaci.

Razmatrani su i drugi pokazatelji, poput implicitne porezna stopa na rad (Eurostat), no bazapodatakanijeažurna.

SkoradministrativnogteretaporeznogsustavakonstruirasenatemeljupodatakaDoingBusinessSvjetskebanke i IFC-a.Uobzir seuzimajudvapokazatelja: (1) godišnjibrojdanapotrebnih zaispunjavanje obaveza prema državi temeljem tri najvažnija porezna oblika (PDV, porezi idoprinosi na rad i porez na dobit), te (2) lakoća plaćanja poreza. Pokazatelj lakoće plaćanja

46HUPSKOR1/2017

porezauzimauobzirukupnibrojporezaidoprinosakojiseplaćaju,metoduiučestalostplaćanjatebrojdržavnihagencijakojimaseplaća.

PodataksebilježigodinuunatraguodnosunabazuDoingBusiness.PodaciizDoingBusinessseobjavljujuugodinizasljedećugodinu(npr.udrugojpolovici2013.za2014.).UbaziHUPSkorapodatakobjavljenugodini„t“,smatrasepodatkomzagodinu„t“.

Skoradministrativnogteretaračunasekaojednostavniprosjekskorabrojadanaiskoralakoćeplaćanjaporeza.

Skor poreznog opterećenja gospodarstva je jednostavni prosjek skora prihoda države i skoraadministrativnogteretaporeznogsustava.

U razdobljima u kojima se skor računa dok još nisu objavljeni novi podaci Eurostata, iz bazepodatakaEurostatauzimajusezadnjiraspoloživipodaci.

47HUPSKOR1/2017

SKORPREPREKAINVESTITORIMA

Skorpreprekainvestitorimasastojiseoddvapod-skorakojimjere:

- Skorbrojaprocedura(izvor:DoingBusiness;Svjetskabanka)

- Skortroškova(izvor:DoingBusiness;Svjetskabanka)

Ukupan Skor prepreka investitorima računa se kao jednostavan prosjek navedena dva pod-skora.

Skor broja procedura računa se kao jedostavan prosjek skora broja procedura pri pokretanjuposla, izdavanju građevinske dozvole i registracije vlasništva. Pojedinačni skorovi dobivaju seinterpolacijom na temelju usporedbe stope aktivnosti i zaposlenosti Hrvatske sa srodnimdržavama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija).

Skor troškova računa se kao jednostavan prosjek skorova za troškove pri pokretanju posla,izdavanjugrađevinskedozvoleiregistracijevlasništva.SvakiodskorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepodatakaopojedinojvrstistopenezaposlenostizaHrvatskusasrodnimdržavama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka iSlovenija).

48HUPSKOR1/2017

SKORREFORMEPRAVOSUĐA

Skorreformepravosuđasastojiseodtripod-skorakojimjere:

- Učinkovitostovršnihpostupaka(izvor:DoingBusiness)

- Učinkovitostpostupakarješavanjanesolventnosti(izvor:DoingBusiness)

- Raširenostkorupcije(TransparencyInternational)

Ukupanskorreformepravosuđaračunasekaojednostavniprosjekgornjatripod-skora.

Skor učinkovitosti ovršnih postupaka računa se kao jednostavni prosjek skorova broja dana ibroja administrativnih postupaka za provedbu postupka prisilne naplate. Svaki od skorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,Slovačka iSlovenija).Pri računanjumaksimumaizračuniceseizbacujeSlovenijakojaimadalekonajvećibrojdanapotrebnihzaprovedbupostupkaprisilnenaplate(gotovodvostrukovećiodprvogsljedećeg),kojisenesmanjuje.

Skor učinkovitosti postupaka rješavanja nesolvenstnosti računa se kao jednostavni prosjekskorova za broj dana postupka, trošak postupka i prosječnu stopu naplate. Svaki od skorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

Skor raširenosti korupcije računa se na temelju skora percepcije korupcije TransparencyInternational-a.Kaoikodprethodnihpokazatelja,riječjeoskoruusporedbesa11sličnihnovihčlanicaEU.

49HUPSKOR1/2017

SKOREFIKASNOSTITRŽIŠTARADA

(0-najnižiskor;100-najvišiskor)

Skorefikasnostitržištaradasastojiseodčetiripod-skorakojimjere:

- Skoraktivnostiizaposlenosti(izvor:Eurostat)

- Skornezaposlenosti(izvor:Eurostat)

- Skorjediničnogtroškarada(izvor:AMECO;Eurostat)

- Skorrigidnosti(izvor:WorldCompetitivenessReport)

Ukupan Skor efikasnosti tržišta rada računa se kao jednostavan prosjek navedena četiri pod-skora.

Skor aktivnosti i zaposlenosti računa se kao jedostavan prosjek skora aktivnosti i skorazaposlenosti.Pojedinačniskoroviaktivnostiizaposlenostidobivajuseinterpolacijomnatemeljuusporedbe stope aktivnosti i zaposlenosti Hrvatske sa srodnim državama (Bugarska, Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

Skornezaposlenostiračunasekaojednostavanprosjekskorovazaukupnustopunezaposlenosti,stopu nezaposlenosti mladih i stopu dugotrajne nezaposlenosti. Svaki od skorova računa seinterpolacijom na temelju usporedbe podataka o pojedinoj vrsti stope nezaposlenosti zaHrvatsku sa srodnim državama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

Skor jediničnog troška rada računa se interpolacijom na temelju usporedbi visina indeksajediničnih nominalnih troškova rada za Hrvatsku sa srodnim državama (Bugarska, Češka,Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), pri čemu je bazaindeksajednaka100u2010.godini.UranijimizdanjimaSkoraovajsepokazateljzvaodrugačijeimjerionatemeljuHNB-ovaindeksajediničnogtroškarada.Od2015.svipokazateljisekoristeizEurostat/AMECObazepodataka,aranijiskorovisurevidiraniunazad.

Skor rigidnosti računa se kaoponderiraniprosjek skorova za lakoću zapošljavanja i otpuštanjaradnika (ponder 0,4), kvalitetu suradnje poslodavaca i zaposlenika (ponder 0,3) i fleksibilnostiodređivanjaplaća(ponder0,3).Skorlakoćezapošljavanjaiotpuštanjaradnikauračunukupnogskora ulazi s najvišim ponderom jer se taj pokazatelj često ističe kao dominantna preprekafleksibilnosti tržiišta rada. Svaki od skorova računa se interpolacijom na temelju usporedbepodataka o pojedinoj vrsti stope nezaposlenosti za Hrvatsku sa srodnim državama (Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

50HUPSKOR1/2017

SKOROBRAZOVANJA,ZDRAVLJAIMIROVINSKOGSUSTAVA

Skorobrazovanja,zdravljaimirovinskogsustavasastojiseod:

- Skoraobrazovanja

- Skorazdravlja

- Skoramirovinskogsustava

Ukupanskorseračunakaojednostavniprosjekgornjatriskora.

Skorobrazovanjaračunasekaojednostavanprosjekskorovaza:

- Udjel osoba u dobi između 30 i 34 godine starosti koje su završile tercijarno obrazovanje(izvor:Eurostat)

- Cjeloživotno učenje: udjel osoba u dobi između 25 i 64 godine starosti koje su polazileobrazovniprogramuzadnjačetiritjednaprijeprovođenjaankete(izvor:Eurostat)

- Očekivani broj godina školovanja (izvor: Eurostat) (Pokazatelj je zbog neažurnosti odHUPSkora1/2016zamijenjenpokazateljemudjelamladihudobi15-24kojinisuzaposleniiliuključeniunekioblikformalnogobrazovanja,uukupnombrojumladihutojdobnojskupini)

Svi se skorovi računaju takodase zaHrvatsku i10 sličnihnovih zemaljačlanicaEU (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) izračunajuminimalneimaksimalnevrijednosti(0i100)tesenatemeljuvrijednostipokazateljazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskor.

Skorzdravljaseračunakaojednostavanprosjekskorovaza:

- Očekivanotrajanjezdravogživotaprirođenju,kojeseposebnoračunazaženeimuškarce;skorjeprosjekskorovazaženeimuškarce(izvor:Eurostat)

Svi se skorovi računaju takodase zaHrvatsku i10 sličnihnovihzemaljačlanicaEU (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) izračunajuminimalneimaksimalnevrijednosti(0i100)tesenatemeljuvrijednostipokazateljazaHrvatskuinterpolacijomizračunaskor.

Skormirovinskogsustavaračunasekaojednostavanprosjekskorovaza:

- Stopu rasta ukupnog broja umirovljenika (kvartal na isti kvartal prethodne godine premapodazima iz Mjesečnog statističkog izvještaja HZMO), tako da se primjenjuje sljedeći sustavocjena:

<-2%-100

51HUPSKOR1/2017

>-2%i<-1%-80

>-1%i<0%-60

>0%i<0,75%-40

>0,75%i<1,5%-20

>1,75%-0

- Omjerbrojaosiguranikaibrojaumirovljenika(izvor:StatističkeinformacijeHZMO),takodaseprimjenjujesljedećisustavocjena:

>2–100

>1,8i<2–80

>1,6i<1,8–60

>1,4i<1,6–40

>1,2i<1,4–20

<1,2–0

HUPSkorseračuna2xgodišnje,takodasepripijenosuocjenauglavnutablicuuvijekpazidaseprenesuskoroviizistogkvartalaprethodnihgodinakakobiseotklonioutjecajsezonskihfaktora.

- Udjel sveukupnih starosnihmirovina u ukupnimmirovinama (izvor: Tromjesečni statističkiizvještajHZMO);skorseračunapomoćusljedećegsustavaocjena:

<50%-0

50%-55%-20

55%-60%-40

60%-65%-60

65%-70%-80

>70%-100

52HUPSKOR1/2017

SKORPOSLOVANJAJAVNIHPODUZEĆA

(0-najnižiskor;100-najvišiskor)

Skorposlovanjajavnihpoduzećasastojiseodčetiripod-skorakojimjere:

- Skornetoprofitnemarže(izvor:Ministarstvofinancija)

- Skortroškovaosoblja(izvor:Ministarstvofinancija)

- Skoromjeradobitašaigubitaša(izvor:Ministarstvofinancija)

- Skorekonomičnostiposlovanja(izvor:Ministarstvofinancija)

Ukupan Skor poslovanja javnih poduzeća računa se kao jednostavan prosjek navedena četiripod-skora.

Skornetoprofitnemarže računase interpolacijomprosječnenetoprofitnemarže (omjernetodobiti iukupnihprihoda)izmeđuminimalneimaksimalneostvarenenetoprofitnemaržeza18velikih nefinancijskih strateških državnih poduzeća, uz uvjet da minimalna profitna marža nesmije bitimanja od nule.Ovakva konstrukcija skora neto profitnemarže uvažava specifičnostdržavnihtvrtkičijiciljnemorabitimaksimalizacijadobiti,uzuvjetdaneostvarujugubitak.Skorćesesmanjitiakojednopoduzećeodskočiiznimnomprofitabilnošću,jerjetoindicijapostojanjamonopolističkerente.

Skor troškovaosoblja računa se interpolacijomna temelju usporedbepodatakao prosječnomudjelu troškova osoblja i ostalih vanjskih troškova (outsourcing) u ukupnim rashodima uusporedbisminimalnimudjelomnavedenih troškovauukupnimrashodimaupojedinojgodinitemaskimalnoprihvatljivimudjelomod(arbitrarnoodređenih)60%ukupnihrashoda.

Skor omjera dobitaša i gubitaša računa se interpolacijom na temelju usporedbe podataka oomjeru poduzeća koja su u pojedinoj godini ostvarila dobit i onih koja su ostvarila gubitak sminimalnimomjerom0(svapoduzećaposlujusgubitkom)imaksimalimomjerom6:1(3od21poduzećaposlujusgubitkom).

Skor ekonomičnosti poslovoanja računa se interpolacijom na temelju usporedbe podatakaprosječnoj ekonomičnosti poslovanja (omjer prihoda i rashoda) s minimalnim omjerom 0,5(prihodiduplomanjiodrashoda)imaksimalnimomjerom1,5(prihodi1,5putavećiodrashoda).

Problem s podacima je što na stranicama www.mfin.hr često nema cjelovitih financijskihizvještajaskrajemgodinenegosamozaI-IXtekućegodine.

53HUPSKOR1/2017

SKORPONUDEKAPITALA

Skorponudekapitalasastojiseodpetpod-skorovakojimjere:

- Dostupnostkredita(izvor:DoingBusiness)

- Dostupnostrizičnogkapitala(izvor:WorldEconomicForum)

- Ponudukredita(izvor:ECB)

- Kamatnestope(izvor:ECB)

- Kapitalizacijuhrvatskihkompanija(izvor:godišnjifinancijskiizvještajiuzorkakompanija)

Ukupanskorponudekapitalaračunasekaojednostavniprosjekpetgornjihpod-skorova.

Skor dostupnosti kredita računa se na temelju tri pokazatelja: (1) indeksa pravne zaštitekreditora, (2) indeksaobuhvata informacijaukreditnimregistrirama i (3)postotkagrađanačijisu podaci obuhvaćeni u kreditnim registrima. Prva dva indeksa se u sustavu Doing Businessmjere na skali 0-10 odnosno 6, no od 2014. (DB 2015) skale su podignute za 2 boda zbogdodavanja po dva kriterija u oba indeksa, pa se skor računa dijeljenjem s 12 odnosno 8 imnoženjemsa100.Postotakgrađanačijisupodaciobuhvaćeniukreditnimregistrimaračunasekaozbrojpostotkagrađanaobuhvaćenihjavnimiprivatnimkreditnimregistrima.Skorseračunatakodaseizračunaminimalnaimaksimalnavrijednostza10usporedivihčlanicaEU(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), te sevrijednost skora zaHrvatsku izračuna interpolacijom izmeđuminimuma imaksimumaod0do100.Skordostupnostikreditaračunasekaojednostavanprosjekskorovazatripokazatelja.

Skor dostupnosti rizičnog kapitala računa se na temelju skora dostupnosti rizičnog kapitalaSvjetskoggospodarskogforuma(engl.WorldEconomicForum).SkorsemjerinaLikertovojskali1-7 ipredstavljasubjektivnidojam ispitanikao raspoloživosti rizičnogkapitala. Skorse računatakodaseizračunaminimalnaimaksimalnavrijednostza11usporedivihčlanicaEU(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija), te sevrijednost skora zaHrvatsku izračuna interpolacijom izmeđuminimuma imaksimumaod0do100.

Skorponudekredita(poduzećima)računasetakodaseza10usporedivihčlanicaEU(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) prvoizračunajuminimalne i maksimalne stope rasta (kvartal na kvartal prethodne godine) kreditapoduzećima,pričemujeminimalnajednaka0,amaksimalnajednaka100,teseskorzaHrvatskuizračuna interpolacijomnatemeljupodatkao istovrsnomrastukreditapoduzećima između0 i100.Podaciseodnosenaukupnekreditenefinancijskimtrgovačkimdruštvima,aizvorpodatakajeECBStatisticalDataWarehouse.

54HUPSKOR1/2017

Skor kamatnih stopa računa se tako da se za 10 usporedivih članica EU (Bugarska, Češka,Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija)izračunajuminimalneimaksimalnekamatnestopenakratkoročnekreditepoduzećimado1god.ipreko1mln€,tenadugoročnekreditepoduzećimaod1do5godinasvihdospijećabudućidasepodaciokreditimapreko 1 mln € pojavljusu samo sporadično (izvor: ECB Statistical Data Warehouse). Skor zakratkoročne kamatne stope računa se interpolacijom kamatne stope na kratkoročne kreditepoduzećimaizmeđuminimalneimaksimalnezasrodnezemlje(štouključujeihrvatskekamatnestope),askorzadugoročnekamatnestopepoduzećimaračunaseinterpolacijomkamatnestopena dugoročne kredite poduzećima između minimalne i maksimalne za srodne zemlje (štouključuje i hrvatske kamatne stope). Ukupni skor kamatnih stopa računa se kao jednostavanprosjekskorovakratkoročnihidugoročnihkamatnihstopa.

Skorkapitalizacijemjeri kapitalkojinedostajehrvatskimkompanijama.Mjerenje seobavljanauzorku kompanija čije su dionice (razmjerno) likvidne na Zagrebačkoj burzi, bez financijskihinstitucijaikompanijakojeredovitonedostavljajuizvještaje.Obuhvaćenesu43kompaniječijaukupnatržišnakapitalizacija iznosioko60mlrdkuna ilioko15%BDP-a (INAnijeušlauuzorakkompanija – najveće su HT i Adris). Za taj se uzorak računa prosječni omjer duga i kapitala istandardna devijacija omjera. Prosječni omjer duga i kapitala uvećan za jednu standardnudevijaciju za pred-kriznu 2007. (187%) uzima se kao referentna vrijednost. Za svako razdobljebrojesekompanijekojeimajuvišiomjerdugaikapitalaodreferentnevrijednosti,teseračunanjihovudjeluukupnomuzorkukompanija.Skorseračunapremapravilukojeseodnosinaudjelkompanijasomjeromdugaikapitalaiznad187%uukupnomuzorku:

<10%-100

10%-15%-80

15%-20%-60

20%-25%-40

25%-30%-20

>30%-0

55HUPSKOR1/2017

SKORPODUZETNIČKEKLIME

Skorpoduzetničkeklimesastojiseodtripod-skorakojimjere:

- Učinkovitost pravosuđa u sudskim procesima protiv odluka regulatora (izvor: WorldEconomicForumGlobalCompetitivenessIndex)

- Zaštituinvestitora(izvor:DoingBusiness)

- Skorpoduzetništva(izvor:GlobalEnterpreneurshipMonitor)

Ukupanskorpoduzetničkeklimeračunasekaojednostavniprosjekgornjatripod-skora.

Učinkovitost pravosuđa u sudskim procesima protiv odluka regulatora računa se na temeljuodgovora ispitanika u sklopu ankete Svjetskog ekonomskog foruma koja se koristi za izraduIndeksa globalne konkurentnosti. Na skali od 1 (najlošije) do 7 (najbolje) ispitanici ocjenjujuučinkovitost pravosuđa kada je riječ o tužbama poduzetnika protiv odluka nadležnih tijela /regulatora.Skorseračunainterpolacijomnatemeljuusporedbesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija): računa seminimalna imaksimalnavrijednost tesenatemeljupodatkazaHrvatsku interpoliravrijednostizmeđu0i100.

Skorzaštite investitoraračunasenatemelju indeksasnagezaštite investitora izsustavaDoingBusiness Svjetske banke i IFC-a. Indeks zaštite investitora (od 0 do 10) računa se kao prosjekindeksa odgovornosti uprava trgovačkih društava, indeksa transparentnosti društava i indeksalakoće tužbi od strane dioničara. Skor se računa interpolacijom na temelju usporedbe sasrodnim državama (Bugarska, Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska,SlovačkaiSlovenija):računaseminimalnaimaksimalnavrijednosttesenatemeljupodatkazaHrvatskuinterpoliravrijednost između0 i100.NakonmetodološkihpromjenausustavuDoingBusiness (od 2014. za 2015.) skor semjeri na temelju „distance to frontier“ (DTF)-a ukupnogindeksazaštitemanjinskihdioničara.

Skor poduzeništva računa se na temelju ankete Global Enterpreneurship Monitor-a opoduzetničkojaktivnosti.Ukonstrukcijiskorakoristesetripodatka:

• Stopapokretanjanovihpoduzećajedo2016.mjerenapostotkomosobaudobiizmeđu18i64godinekojesunajmanje3anajviše42mjesecavlasnici-menadžeriunovopokrenutoj tvrtkikojajeisplatilaplaćuilidobitosnivaču.Zbogmetodološkihpromjenaod2016.skorseračunanatemeljuTEAindeksa(engl.totalentrepreneurialactivityindex)kojimjeripostotakispitanikakojisuvlasniciposlakojiisplaćujeplaćedo42mjeseca.

• Stopa poželjnosti poduzetništva: postotak ispitanika u dobi između 18 i 64 godine kojismatrajudavećinaljudiunjihovojzemljismatrapokretanjepoduzećapoželjnomkarijerom

56HUPSKOR1/2017

• Stopastrahaodneuspjeha:postotakispitanikaudobi između18i64godinekojipozitivnopercipiraju poslovne prilike, ali smatraju da bi ih strah mogao spriječiti u poduzetničkompokušaju

Skorovi za stopu pokretanja novih poduzeća i stopu straha od neuspjeha računaju seinterpolacijom na temelju usporedbe sa srodnim državama (Češka, Estonija, Litva, Latvija,Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija) : računa se minimalna i maksimalnavrijednost te se na temelju podatka za Hrvatsku interpolira vrijednost između 0 i 100. Skorpoduzetništvajednostavanjeprosjekskorovazatrigornjaindikatora.Skorzastopupoželjnostipoduzetništvajednakjevrijednostiindikatora.

57HUPSKOR1/2017

INVESTICIJSKISKOR

(0-najnižiskor;100-najvišiskor)

Investicijskiskorsastojiseodčetiripod-skorakojimjere:

- Skorinvesticija(izvor:Eurostat)

- SkorFDI*(izvor:UNCTAD)

- SkorproizvodnihFDI(izvor:HNB)

- Skorpouzdanjainvestitora(izvor:Europskakomisija;)

Ukupaninvesticijskiskorračunasekaojednostavanprosjeknavedenačetiripod-skora.

Skor investicija dobiva se interpolacijom na temelju usporedbe podataka o udjelu brutoinvesticija u fiksni kapital u BDP-u Hrvatske sa srodnim državama (Bugarska, Češka, Estonija,Litva,Latvija,Mađarska,Poljska,Rumunjska,SlovačkaiSlovenija).

SkorFDI računasekao jednostavanprosjekskorovazakumulativFDI (eng.FDIstock) i tokoveFDI(eng.FDIflow).SvakiodskorovaračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepodatakaoudjeluovedvijeveličineuBDP-uHrvatskesasrodnimdržavama(Bugarska,Češka,Estonija,Litva,Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Za godišnje podatke koriste sepodaciUNCDAT-a.UCDATje2016.revidiraopodatkeunazad,pamogupostojatirazlikeizmeđustarijih i novijih izdanja HUP skora. Privremeni skor koji se računa na kraju godine za tekućugodinu računa se tako da se skor stanja FDI kopira iz prošle godine, dok se tekući tokoviprocjenjujunatemeljupodatakaizplatnihbilancikojeobjavljujusredišnjebanke.

SkorproizvodnihFDIračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbepriljevaizravnihulaganjauproizvodne djelatnosti (HNB, statistika inozemnih ulaganja prema djelatnosti - od ukupnogpriljeva izravnih ulaganja oduzimaju se ulaganja u financijsko posredovanje, ostale poslovnedjelatnosti, trgovinuna veliko imalo, nekretnine i telekomunikacije), pri čemupriljev izravnihulaganja u proizvodnedjelatnosti ispod300miljuna eura nosi 0 bodova, a iznad 1,1milijardueura100bodova.Pri izračunupreliminarnogskoranatemeljupolugodišnjihpodataka iznossemnožisdva,radiaproksimacijeiznosanagodišnjojrazini.

Skorpouzdanjainvestitoraračunaseinterpolacijomnatemeljuusporedbeindikatorapouzdanjai očekivanja poduzetnika u sektoru industrije (Industry/Business Climate Indicator, koji namjesečnoj razini objavljuje Europska komisija) za Hrvatsku sa srodnim državama (Bugarska,Češka, Estonija, Litva, Latvija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka i Slovenija). Mjesečnipodacisuprijeizračunaskorapreračunatiukvartalnepodatke.Zbogvelikevolatilnostiskorakojise dobiva iz neobrađenih podataka konačan skor je dobiven korištenjem metodeeksponencijonalnog vaganog pomičnog uprosječivanja (engl. exponential smoothing), čime sene narušavaju temeljni zaključci o kretanju skora. Pri unošenju rezultata u konačnu tablicu za

58HUPSKOR1/2017

obračunukupnogHUPSkora,unoseseskoroviizodgovarajućihkvartalaprethodnihgodinakakobi se otklonio utjecaj sezonskih faktora. Takav se postupak provodi samo kod indikatora kojivarirajuunutargodine.

*FDI–stranedirektneinvesticije