Stranica 1 od 16

I N T E G R I R A N A A N A L I Z A

RAZVOJNIH RESURSA PODUZETNIKA SVIH PARTNERA

U PROJEKTU SLOHRA GLOBALNET

Razvojna agencija Karlovačke županije – KARLA d.o.o. Stručnjak za malo i srednje poduzetništvo: Skolan Vladimir dipl.oecc.

Karlovac, rujan 2012 god.

Stranica 2 od 16

INTEGRIRANA ANALIZA RAZVOJNIH RESURSA PODUZETNIKA SVIH PARTNERA U PROJEKTU SLOHRA GLOALNET

1. Ova integrirana analiza sveukupnih razvojnih resursa biti de prikazana po

razvojnim agencijama i državama, s posebnim osvrtom na grupirane podatke na državnom nivou, od podataka koji su dobiveni u anketnom upitniku od strane poduzetnika

2. U ovoj analizi biti de analizirano 113 vrsta informacija dobivenih od strane poduzetnika, koji de nam prikazati stvarno stanje u poduzetništvu u 3 regije Republike Hrvatske, i 4 regije Republike Slovenije.

3. Podaci se kredu od toga da se vidi oblik organizacije poduzetnika, vlasništvo pa sve do toga, kakve su mogudnosti koristiti potporne institucije osnovane u pojedinoj regiji s namjerom pomodi poduzetnicima početnicima. Također smo dobili i podatke na koje su sve načine koristili pomod poduzetnici na nivou države, a u svrhu lakšeg početka rada poduzetnika početnika.

4. Na kraju treba redi da je prilog ovoj pisanoj analizi Integrirana analiza po poduzetnicima iskazana u kvantificiranim podacima i pisanom obliku iskazana po pojedinoj regiji, kao i pojedine grafičke ilustracije podataka za karakteristične podatke u analizi.

GRUPA PODATAKA A - Osnovni podaci o poduzetnicima U ovoj grupi podataka analizirati demo pravne oblike poduzetnika na koji su način registrirani na sudu, vlasništvo, iskustvo u poslovanju, stupanj stručne spreme poduzetnika i radnika i ono najvažnije povod za osnivanje poduzeda. A-1 Pravni oblici poduzeda Anketirani poduzetnici u Republici Hrvatskoj 51.43 % je organizirano kao d.o.o, a 31,43 % je organizirani kao obrti, te 11 ,43 % kao Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, čija je pretežna djelatnost bavljenje poljoprivredom. Podaci nam govore da je u Hrvatskoj donesena pravna regulativa s manje alternativnih mogudnosti poslovnog organiziranja na uobičajeni oblik pravne regulative. Anketirani poduzetnici u Republici Sloveniji su 20.34 % registriranih kao Javno trgovačko društvo, 38,98 kao d.o.o., a 5,25 kao Obiteljsko poljoprivredno

Stranica 3 od 16

gospodarstvo, te 23.73 % poduzetnika je registrirano kroz ostale oblike mogude registracije djelatnosti. Iz navedenih podataka je vidljivo da je liberalniji oblik organizacije kroz s.p. , čiji oblik lakše omogudava samozapošljavanje, i tržišno egzistiranje poduzetnika. A – 2 Vlasnici u odnosu na spol osnivača Prema iskazanim podacima, vidljivo je da upravo tradicionalizam prisutan u poduzetničkoj praksi, u odnosu na spol koji otvara poduzede ili obrt. U Republici Hrvatskoj 66,67 % i Republici Sloveniji 70,00% su osnivači muški spol. Nešto je liberalnije i uobičajenije u Sloveniji da i žene otvaraju poduzetništvo, ali podaci govore da smo tu negdje blizu. Međutim treba redi da je liberalniji trend ipak u Republici Sloveniji. A – 3 Iskustvo u poslovanju poduzetnika Podaci govore da su poslovni subjekti u Republici Sloveniji više ambiciozni, jer dosta mlađi otvaraju poduzetništvo, tj. ima mnogo poduzetnika s poslovnim stažem manjim od 5 godina. U Republici Hrvatskoj su poduzetnici više tradicionalisti u poslovnim odnosima, pa koriste uobičajene oblike osnivanja poduzeda. Međutim treba redi da u Republici Sloveniji postoje više liberalniji zakoni o pokretanju poduzetništva, da vrijeme otvaranja obrta je krade i da je postupak jednostavniji, a poslovno okruženje sigurnije i prevladava dobro poslovno ponašanje. No ved u samom toku provođenja ovog programa došlo je do liberalizacije postupaka za osnivanje poslovnog subjekta, u području zakonske regulative u Republici Hrvatskoj. A – 4 Stručna sprema vlasnika i svih zaposlenih u poduzedima Analiza podataka vezano za stručnu spremu poduzetnika i njihovih radnika, pokazuje nam slijedede činjenično stanje:

- VSS u Republici Hrvatskoj učestvuje s 29,69 % u radu poduzeda, a u Republici Sloveniji s 42,17%. Nadalje SSS u Republici Sloveniji učestvuje s 32,53 % , a u Republici Hrvatskoj učestvuje s 63,54 %, a VŠS u Republici Sloveniji učestvuje 12,05 %, a dok u Republici Hrvatskoj svega 3,13 %.

Stranica 4 od 16

- Ti podaci potvrđuju pravilo da se u Republici Sloveniji brže i s manje radnog iskustva otvaraju poduzeda, zato što je sigurnije poslovanje i ima više povjerenja u poduzetničko okruženje.

A – 5 Razlozi za pokretanje poslovanja Razlozi za pokretanje biznisa, koji su imali poduzetnici su približno isti, tj. U Republici Hrvatskoj se izjasnilo 88,89 % ispitanika da je pokrenulo posao na bazi poduzetničke ideje, a u Republici Sloveniji njih 83,33%. Činjenica je da su u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj prethodile slične političke i gospodarske prilike i da su ta dva naroda vrlo mnogo surađivala prije rata u toku 90 godina, pokazuje međusobnu ovisnost u ljudskom ponašanju i gospodarskim prilikama, pa je potrebno gore navedene podatke sagledavati i u svjetlu pokretanja biznisa iz nužde, što se danas tim poduzetnicima i ne čini takvim. Zaključci po točci A:

1. Dosadašnji društveni i poslovni odnosi su pokazali da su poduzetnici podjednako međusobno vezani na tržišta Republike Slovenije i Republike Hrvatske. Poslovne se navike međusobno razmjenjuju, a reklo bi se da Slovenija prednjači u prenošenju međunarodnih iskustava Evropske unije, u poslovno okruženje Republike Hrvatske.

2. Teme koje su prezentirane poduzetnicima na seminarima, tema razmjene iskustava u međunarodnoj poduzetničkoj praksi i tema mogudnosti suradnje na izvozu proizvoda u susjedne zelje, su upravo najpotrebnije informacije, a svakako de biti i ubudude.

3. Razmjena iskustva pokazala je da vede šanse za uspjeh u poduzetničkom pothvatu u izvozu imaju poduzeda, kod kojih su zaposleni radnici s VSS, iako i ovi drugi imaju mogudnosti, međutim lakše i brže prihvadaju nove uvjete poslovanja i potrebe za kvalitetom proizvoda.

Stranica 5 od 16

GRUPA PODATAKA B - Podaci o materijalno financijskim pokazateljima, vlasništvu, cijenama i provođenju ekoloških standarda B 1 – 2 Vrijednost osnivačkog kapitala, te izvori stjecanja kapitala Analiza podataka o vrijednosti imovine poduzeda s kojima poduzetnici upravljaju, pokazuje da u Republici Hrvatskoj je u kategoriji vrijednosti imovine 100 000€ ima 55,56 % ispitanih, dok je u Republici Sloveniji 83,33 %. U kategoriji vrijednosti do 500 000 € u R Hrvatskoj ima 29,63 %, a u R Sloveniji 11,67%, a broj poduzetnika s vedim iznosom od 500 000 € ima u Republici Hrvatskoj 14,81, a u Republici Sloveniji 5,00%. Analiza izvora sredstava pokazuje nam da su poduzetnici u R Hrvatskoj duplo više (10 naprama 5 poduzetnika) imali nasljedstvo kao izvor osnivačkog kapitala, dok su gotovo podjednako imali izvor vlastito investiranje ( RH 83,61% i RS 91,67%), a sve prisutniji postupak, preuzimanje poduzeda u stečaju, restrukturiranje i ponovni početak niti jedan poduzetnik nije počeo s poduzetništvom u tom obliku. Podaci pokazuju da je u Bilanci poduzeda evidentirano slijededi izvori kapitala. -vlastiti izvori poduzetnika u Republici Hrvatskoj su 65,57 % a u Republici Sloveniji 62,96 %, što pokazuje da su poduzetnici uglavnom koristi vlastiti kapital kao izvor investiranja, podjednako i dosta neuobičajeno. Podatak da tuđi izvori kapitala učestvuju u Republici Hrvatskoj svega 2,1 i Republici Sloveniji 3,28 znači da nisu razvijeni bankarski sustavi kreditiranja Malog i srednjeg poduzetništva, te da imovina kao garant za povrat kredita nije uobičajena. - Dugoročni izvori sredstava su više korišteni u Republici Hrvatskoj njih 29,51 % u odnosu na Republiku Sloveniju 9,88 %, a podatak da su poduzetnici u Republici Sloveniji koristili kratkoročne izvore izjavilo je njih 25,93 % što pokazuje: - da su u Republici Sloveniji mlađi poduzetnici i više riskiraju, - te da su tržišni odnosi fleksibilniji i stabilniji, te mogu izvršiti brži povrat sredstava iz redovitog poslovanja.

Stranica 6 od 16

B 3 – 5 Tehnološka pripremljenost poduzeda i konkurentnost cijena na tržištu Tehnološka pripremljenost poduzeda zapravo potvrđuje sve dosadašnje konstatacije o osnivanju i nastajanju te financiranju rada poduzeda. Podatak da su poduzetnici Republike Slovenije, njih 21,92 % koristili inovativan pristup tehnologiji u proizvodnji proizvoda, te da 75,93 % poduzetnika u Republici Hrvatskoj ima riješenu tehnologiju, govori zapravo da Republika Slovenija je bliže novim tehnologijama, mlađi poduzetnici više riskiraju, a i bliže su novim tržištima, te su bolje obrazovani od poduzetnika Republike Hrvatske. Konkurentnost cijena je kod poduzetnika u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj, po njihovom mišljenju konkurentna na tržištu (88,33 i 83,33 %). Manji broj njih misli da nisu konkurentni s cijenom, što može biti trenutno stanje na tržištu tih proizvoda za vrijeme trajanja projekta. B – 6 Provođenje ekoloških standarda Ekološka svijest o procesima proizvodnje proizvoda, prepoznaje se iz podataka da su poduzetnici u Republici Sloveniji i u Republici Hrvatskoj organizirali proizvodnju u industrijskim zonama (38,10 i 31,91 %), te da koriste uređaje za pročišdavanje otpadnih voda u RH 51,06% i u RS 61,54 %. Drugi važan pokazatelj je korištenje kolektora s sunčevom energijom u proizvodnji u Republici Hrvatskoj 10,65 i Republici Sloveniji 9,52 %, znači da pored ekologije poduzetnici podjednako vode računa o troškovima proizvodnje. Inače ovakvo korištenja energije je danas najbrže rastudi trend opdenito, dakle vrlo propulzivni način snižavanja troškova proizvodnje. Zaključci po točci B:

1. Korištenje kapitala za pokretanje poslovanja poduzetnici su uglavnom koristili vlastiti kapital – ušteđevinu, što je zastarjeli način financiranja poduzetništva. Međutim, također je vidljivo da zapravo nerazvijeni oblici izvora sredstava još uvijek optereduju početak poduzetništva. Korištenje kratkoročnih kredita je za proizvodnju je pokazatelj nerazvijenosti tržišta kapitala i nedovoljne obučenosti poduzetnika u financijsko poslovanje.

2. Tehnologija koju primjenjuju poduzetnici je pretežito tradicijska ili naslijeđena. 3. Ti podaci zapravo govore da poduzetnici ne koriste obrazovne ustanove i

institute za modernizaciju procesa rada, što je pogubno za poduzetništvo. Kako

Stranica 7 od 16

je više tradicije na strani Republike Hrvatske , a više inovatorstva na strani poduzetnika Republike Slovenije, nepobitno je da poduzetnici moraju više surađivati kako bi bili zajedno produktivniji i konkurentniji na Europskom tržištu.

4. Ekološki standardi u procesu proizvodnje su dobri, barem što se tiče zbrinjavanja otpadnih voda i nus-proizvoda.

GRUPA PODATAKA C – Podaci o tržišnom ponašanju poduzetnika C – 1 Načini i oblici nabave sirovine Poduzetnici u Republici Sloveniji, a posebno u Republici Hrvatskoj, prošli su značajno tranzicijsko poslije ratno razdoblje, koje je imalo utjecaja na organizaciju poslovanja, a time i nabave sirovina za poslovanje. Izvor sirovine od stalnih dobavljača i sve to regulirano ugovorima u Republike Slovenije poduzetnici imaju 29,13 % slučajeva, a u Republike Hrvatske imaju 26,36 % slučajeva, što kada se generalno gleda podjednako su regulirali nabavu sirovine. Isti skoro identični broj poduzetnika nabavlja robu iz inozemstva (RS 21,36 a RH 20,91). Međutim kako se zna da dvije zemlje imaju veliku međusobnu razmjenu roba, to je za pretpostaviti da su upravo u najvedem broju slučajeva, poduzetnici iz te dvije zemlje i kupci i dobavljači sirovine za svoje potrebe . Podaci koji govore o izvoru sirovine za vlastite potrebe koje nastaju u vlastitoj proizvodnji (RH 20.91 a RS 10,68%) pokazuju koliko je više prisutno svaštarenje u proizvodnji u Republici Hrvatskoj, u odnosu na Republiku Sloveniju. Poduzetnici iz Slovenije više su specijalizirani, u procesu rada i prodaji svojih proizvoda na tržištu. Što se tiče likvidnosti, iz podataka je vidljivo da su poduzetnici u Sloveniji ažurniji u pladanju, vjerojatno su prije odustali od principa rada platit du kada budem imao, dok u Hrvatskoj taj princip još uvijek vrijedi, u vezi s tim su i podaci o produženim rokovima pladanja. C – 2 Načini i oblici prodaje proizvoda i usluga U ovom poglavlju se nalaze pokazatelji, koji govore, o različitim poduzetničkim filozofijama. Podaci za Republiku Hrvatsku govore da 40,63 % poduzetnika prodaje svoje proizvode stalnim kupcima (korespondira sa starošdu poduzetnika u početku

Stranica 8 od 16

rada), za razliku od Republike Slovenije gdje svega 16,13 % prodaje proizvode stalnim kupcima, znači brži je proces pronalaženja novih tržišta, novih kupaca, a vjerojatna je veda ponuda novih proizvoda. Podaci koji govore da 46,24 slovenskih poduzetnika prodaje svoje proizvode maloprodaji i veleprodaji, dok svega 28,13% hrvatskih poduzetnika prodaje svoje proizvode u maloprodaji i veleprodaji, potvrđuju prethodne činjenice. Prodaja proizvoda na vlastitom kudnom pragu (vlastita maloprodaja) kod slovenskih poduzetnika je uzela učešda 20,43 %, a kod hrvatskih poduzetnika10,42 %. Ovi podaci govore da su slovenski poduzetnici cca 5 godina unaprijed, vezano za nove metode prodaje proizvoda. Izvoz proizvoda uglavnom je podjednako prisutan i kod jednih i drugih poduzetnika (RH 20,83 a RS 17,20 %) potvrđuje tezu o međusobnoj razmjeni roba između dviju država. C – 3 Vrste promocije poduzetnika Metode i vrste promotivnih aktivnosti poduzetnika su vrlo mobilne i brzo se prenose putem svih mogudih društvenih mreža, pa su poduzetnici u mogudnosti svakodnevno primjenjivati (kopirati), vrste i načine promocije. Web stranicu ima podjednaki broj poduzetnika (Republici Hrvatskoj 23,91 a Republici Sloveniji 22.09 %), promotivne materijale i brošure također ima podjednaki broj poduzetnika (RH 21,01 a RS 23,31%). U promo industriji najstariji načini promoviranja su putem Web-a, letaka i promo brušura pa je vjerojatno i zbog toga takva sličnost u korištenju tih načina promoviranja. Oglasi i radio poruke su prisutne kod svega 9 – 10 % poduzetnika, što znači da je na jednom i drugom tržištu uočenu da ta vrsta oglašavanja ima najmanje učinke. Značajna razlika je u visini izdvojenih sredstava za promociju i oglašavanje. Poduzetnici u Republici Sloveniji njih 30,67 % izdvaja više od 1000 a manje od 5000€ za promociju, dok u Republici Hrvatskoj 17,39 % izdvaja za taj iznos. Ako se uzme podatak da slovenski poduzetnici imaju više novih kupaca, da prodaju na više tržišta i da izbacuju više novih proizvoda, onda je logično da izdvajaju manje iznose za propagandne akcije, ali zato na širem tržištu i više načina promocije. C – 4 Strategije poslovanja i nastupa na tržištu Cjelokupna analiza odjeljka C – Podaci o tržištu, nam govori da su poduzetnici u dvjema državama (Republika Hrvatska i Republika Slovenija) sasvim različito pristupili

Stranica 9 od 16

planiranju otvaranja poduzeda, da su sasvim drugačije zamislili poslovni poduhvat putem pokretanja vlastitog biznisa. Podaci govore da su: Putem poslovnog plana započelo je poslovanje njih svega 54,90 % u Republici Hrvatskoj, a u Republici Sloveniji njih 78,18 %, i obrnuto njih 45,10 % u Republici Hrvatskoj nije imalo poslovni plan, a u Republici Sloveniji 21,82 % nije imalo poslovni plan. Iskazani podaci govore i potvrđuju da je nedostajalo razmjene poslovnih iskustava, te da u bududnosti treba više međusobnih razmjena iskustava, kako bi si olakšali poslovne aktivnosti, i organiziranije ušli u poslovni poduhvat. Zaključci po točci C:

1. Tržišno poslovanje poduzetnika u Republici Hrvatskoj i Republici Sloveniji je vrlo slično, prvenstveno u nabavi i prodaji proizvoda. Nešto više svaštarenja je prisutno na hrvatskoj strani, a nešto više originalnih načina prodaje na slovenskoj strani.

2. Promotivne aktivnosti, su skoro identične, što zapravo govori da susjedi jedni od drugih dobro kopiraju (takva je to navika), ali svakako treba redi da količina novca potrošena na tu vrstu aktivnosti ima obilježje načina prodaje proizvoda i širine tržišta na kojima se prodaje proizvodi. Šire tržište prodaje i više manjih propagandnih akcija.

3. Početak poduzetničke aktivnosti, i sama zamisao za pokretanje posla, te potreba za izradom poslovnog plana, prisutnija je kod slovenskih poduzetnika, nego kod hrvatskih. Analiza ukupnih podataka pokazuje da je Slovenija bila bliže Europskoj uniji i prije nego je formalno ušla u nju, i zbog toga je više poduzetnika prišlo poslovnim aktivnostima putem izrađenog poslovnog plana, u odnosu na Hrvatske poduzetnike.

4. Analiza ovog odjeljka pokazuje da nedostaje međusobne razmjene iskustava među poduzetnicima dviju zemalja, a kako se vidi ona je evidentno potrebna.

Stranica 10 od 16

GRUPA PODATAKA D – Ekonomski pokazatelji poslovanja poduzetnika Analiza odjeljka C – Podaci o tržištu, govori da su slovenski poduzetnici bliže poslovnoj fleksibilnosti, što je generiralo i pokazatelje u ovom odjeljku ekonomskih pokazatelja. D – 1 Veličina Ukupnog prihoda Veličina Ukupnog prihoda po pojedinom poduzetniku pokazuje da je u Republici Hrvatskoj svega 61,22 % poduzetnika koji imaju prihod manji od 150 000 €, a u Sloveniji je visokih 85,71 % poduzetnika s prihodom manjim od 150 000 €. Visina prihoda od 150 000 – 500 000 €, u RH ima 26,53 % poduzetnika, a u Sloveniji 12,5 % poduzetnika. Ukupan prihod vedi od 500 000 € imaju u poduzetnici u Hrvatskoj njih, 12,24 %,a u Sloveniji 1,78 %. Prema pokazateljima možemo zaključiti da je malo i srednje poduzetništvo u Sloveniji bliže manjim poslovnim poduhvatima, nego je slučaj u Hrvatskoj. D – 2 Rezultati poslovanja poduzetnika Podaci o ostvarenoj dobiti približno su podjednaki kod svih poduzetnika, u Republici Sloveniji 84,61, a u RH 87,50 % poduzetnika posluje s dobitkom, što ne treba posebno komentirati, ali pokazuje visoki stupanj poslovne odgovornosti. D – Podaci o broju radnika Podaci koji govore o broju zaposlenih po jednom poduzetniku potvrđuju da do 5 zaposlenih u Republici Hrvatskoj ima 75,93 % poduzetnika, a Republici Sloveniji ima 96,77 % poduzetnika. Iz navedenih podataka proizlazi i kompatibilnost podataka o ukupnom prihodu, o novim proizvodima, fleksibilnosti na tržištu i ukupnom poslovnom ponašanju. U Republici Hrvatskoj ostao je mentalitet i tradicija privatizacije iz velikih poduzeda u privatna s vedim brojem radnika, tradicionalnim proizvodima prije privatizacije, te uhodanom tehnologijom iz vremena prije privatizacije. Dok kod slovenske strane je prisutno malo i novo osnovano poduzetništvo, neopteredeno prošlim vremenima i starim navikama

Stranica 11 od 16

D – Korištenje bankarskih kredita Fleksibilnost poslovanja, brzina poslovnih poteza, vrijeme trajanja proizvodnje uvjetovali su i različite načine financiranja proizvodnje. Benificirane kredite u Republici Sloveniji koristilo je 19,23 % poduzetnika, a u RH 9,75 % poduzetnika. Ti pokazatelji potvrđuju da su poduzetnici u Sloveniji puno prije imali bolju potporu institucija za pomod malom i srednjem poduzetništvu, a vjerojatno su time i dobili prednost i više iskustva od hrvatskih poduzetnika. -Kratkoročne kredite u Republici Sloveniji koristilo je 38,46 % poduzetnika dok je 24,39 % koristilo hrvatskih poduzetnika, - Nenamjenske kredite zbog toga je vjerojatni više koristilo hrvatskih poduzetnika 7,31 %, a svega 3,84 % slovenskih poduzetnika. -Dugoročni krediti kao osnovu za pokretanje poduzetništva, hrvatski poduzetnici su koristili 58,53 %, a slovenski 38,46 %. Ako imamo na umu da je veliki broj poduzetnika koristio kao izvor sredstava vlastitu imovinu za pokretanje poduzetništva, onda je ovaj podatak potpuno jasan. Zaključci po točci D:

1. Visina Ukupnog prihoda kod anketiranih poduzetnika se uglavnom krede do 150 000 €, što predstavlja ograničen proizvodni potencijal pojedinog poduzetnika. Naime pitanje je koliko tržišta mogu samostalno bez povezivanja osvojiti tako mali poduzetnici.

2. Podatak da najvedi broj poduzetnika ima zaposleno do 5 radnika, također upuduje na usitnjenost poslovnih pothvata, i mogudnosti proizvodnje za potrebe velikih tržišta.

3. Izvori sredstava za financiranje poslovnih poduhvata su najviše dugoročni krediti, iako kod slovenskih poduzetnika su značajni i kratkoročni krediti, što također govori o relativno slaboj financijskoj jakosti poduzetnika pojedinačno, i namede potrebu za međusobnim povezivanjem, kako bi se osposobili za nadolazedu konkurenciju poduzetnika porijeklom iz Europske unije.

Stranica 12 od 16

GRUPA PODATAKA E - Društveno okruženje za razvoj poduzetništva Poticanje Malog i srednjeg poduzetništva u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj, imalo je vrlo velike značajke za početak planiranja poduzetničkih poduhvata, za načine i metode osvajanja tržišta, promocija poduzetnika na tržištu, kao i financiranja poduzetničkog poduhvata, kako za investicijska sredstva tako i sredstva za premošdivanje likvidnosti. Značajnu ulogu odigrala je činjenica, da je Republika Slovenija ranije ušla u Europsku uniju, jer je znatno prije stekla iskustva u poduzetništvu, u načinu i svrsi korištenja pretpristupnih fondova EU, kao pomodi za razvoj Malog i srednjeg poduzetništva. E – 1 Korištenje potpora na državnoj i EU razini Analiza podataka o korištenju sredstava za poticanje malog i srednjeg poduzetništva pokazuje slijedede:

- Sudjelovanje poduzetnika u operativnim programima pojedinih potpornih institucija je u Republici Hrvatskoj je 35,29 %, a u Republici Sloveniji 16,66 %,

- Korištenje bespovratnih sredstava s državne razine u Republici Hrvatskoj 58,82 %, a Republici Sloveniji 0,00%,

- Korištenje sredstava Europske unije – pretpristupnih fondova u Republici Hrvatskoj je 5,88 %, a u Republici Sloveniji je 83,33 %.

Iz navedenih podataka vidimo kolika je prednost slovenskih poduzetnika vezano za korištenje sredstava EU, ne samo kao financijskog čimbenika, ved i povedanih mogudnosti nastupa na tržištu puno širem od Slovenije. Državne institucije za pomod Malom i srednjem poduzetništvu u Republici Sloveniji su:

Institucija Kontakti

Javna agencija Republike Slovenije za podjetništvo in tuje investicije (JAPTI)

http://www.japti.si

Slovenski podjetniški sklad http://www.podjetniskisklad.si./ Tehnološka agencija Slovenije http://www.tia.si/

Ministarstvo za gospodarski razvoj in tehnologijo

http://www.mgrt.gov.si/

Ministarstvo za izobraževanje,znanost,kulturno in špo

Http://www.mizks.si/

Slovenski okoljski javni sklad http://www.ekosklad.si/ Gospodarska zbornica Slovenije http://www.gzs.si/slo/

Obrtno-podjetniška zbornica slovenije http://www.ozs.si/

Slovenski regionalni razvojni sklad http://www.regionalnisklad.si/

Stranica 13 od 16

Institucije koje pomažu u Republici Hrvatskoj : Institucija kontakti

Ministarstvo gospodarstva http://www.mingo.hr/

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije

http://www.mrrfeu.hr/

Ministarstvo poljoprivrede http://www.mps.hr/ Ministarstvo obrtništva i poduzetništva http://www.minpo.hr/

Hrvatska gospodarska komora http://www.hgk.hr/ Hrvatska obrtnička komora http://www.hok.hr/

Razvojna agencija Karlovačke županije KARLA d.o.o.

http://www.ra-kazup.hr/

E – 2 Korištenje potpora na Županijskoj razini Na županijskoj razini relativno je malo poduzetnika koristilo poticaje, što i nije čudno jer županije nemaju ili imaju vrlo malo direktnih prihoda iz kojih bi mogli poticati poduzetništvo. Nešto više ima slučajeva u Hrvatskoj, a to su uglavnom poticaji za poljoprivredne djelatnosti. E – 3 Korištenje pomodi nevladinih institucija Korištenje nevladinih institucija u razvoju malog i srednjeg poduzetništva promatramo kroz slijedede podatke: Poslovne škole u RH nije nitko od ispitanih koristi za pružanje pomodi, dok su slovenski poduzetnici koristili u 31,25 % slučajeva, što govori samo po sebi o povezanosti poduzetništva s privatnim poslovnim školama. Pomod Veleučilišta i Sveučilišta u Republici Hrvatskoj je koristilo (17,85 i 14,28 %), dok je u Republici Sloveniji koristilo 6,25 %. Naročito je interesantno da je u Republici Hrvatskoj 53,57 % poduzetnika koristilo iskustva vedih poduzeda, ( to je pokazala i činjenica da je puno velikih poduzeda privatizirano, pa se nastavila koristiti postojeda tehnologija), dok je u Republici Sloveniji svega 37,50 % poduzetnika koristilo iskustva velikih poduzeda, ali je zbog toga u »ostalim izvorima znanja« koristilo 25 % poduzetnika.

Stranica 14 od 16

E – 4 Korištenje Potpornih institucija na nivou Županija Značajna podrška Malim i srednjim poduzetnicima pružana je na nivou Županija. Organizacije koje su pružale usluge su Razvojne agencije (RH 76,08 %, a RS 49,49%), Centre za poduzetništvo u RH koristilo je 6,52 %, a RS 31,31 % poduzetnika. Republika Slovenija je prije 10 godina krenula s Centrima za poduzetništvo, pa je i više vremena bilo postojanje mogudnosti pružanja usluga iz Poduzetničkih centara. Poslovne inkubatore koristilo je podjednaki broj poduzetnika, vjerojatno iz jednakih uvjeta i namjene osnivanja u Republici Hrvatskoj 11,72, a u Republici Sloveniji 10,87 % anketiranih. E - 5 Usklađenost poslovnih investicija s Regionalnim razvojnim prioritetima županija Razvoj poduzetništva, a posebno Malog i srednjeg, često nije u skladu s razvojnim strategijama opdina , županija pa i Republika. Usklađenost planova poduzetnika s planovima razvoja višeg reda, po našoj anketi s poduzetnicima utvrdilo se da su njihovi poslovni planovi usklađeni s »višim planovima« u slijededem postotku:

- Razvoj ruralnog prostora u RH ima 20,29 % , a u RS 12,50 % poduzetnika, - Razvoj Ruralnog turizma u RH ima 10,14%, a u RS 5,00 % poduzetnika, - Jačanje konkurentnosti gospodarstva RH 24,63 %, a u RS 40,00 % poduzetnika, Ako analiziramo anketirane poduzetnike u Republici Hrvatskoj najviše je poduzetnika u poljoprivredi i turizmu, u Republici Sloveniji u industriji.

Zaključak točke E:

1. Velik broj poduzetnika je koristilo pomod potpornih institucija cca 85 %, bilo da se radi o institucijama na nivou opdine, županije i države.

2. Države Republike Hrvatska i Slovenija imaju dosta osnovanih potpornih institucija koje vrše pomod Malom i srednjem poduzetništvu, ako bismo to kvantificirali onda je to barem na svakoj strani po nekoliko različitih institucija na različitim nivoima: Gospodarske komore, Obrtničke komore, Udruženja obrtnika Strukovna udruženja obrtnika, Ministarstvo za poduzetništvo, Ministarstvo gospodarstva, Ministarstvo poljoprivrede, Razvojne agencije u županijama i gradovima, Centri za poduzetništvo, Poduzetnički inkubatori, te različiti oblici učilišta i veleučilišta na razini države i županije.

Stranica 15 od 16

3. Najviše poduzetnika je koristilo za pružanje pomodi Razvojne agencije kao potporne institucije »najbliže poduzetnicima » u osmišljavanju, provođenju i financiranju poduzetničke ideje.

4. Poduzetničke ideje poduzetnika jednim dijelom su u skladu s planovima razvoja Županija i Jedinica lokalne samouprave, što je vjerojatno dio rezultata suradnje poduzetnika s lokalnom samoupravom i županijama.

ZAKLJUČNA RAZMATRANJA PO ANALIZI

1. Analizirajudi problematiku poduzetnika u pograničnim regijama Republike Hrvatske i Republike Slovenije, Uočilo se da postoji ista vrsta problema koji poneki puta predstavljaju nepremostive prepreke za poslovnu suradnju (granice, propisi). Procjena je da je upravo zbog tih problema i izostala poslovna suradnja između poduzetnika u pograničnom području.

2. Institucije koje reguliraju zakonodavne odnose previše namedu administrativne specifičnosti (različiti propisi o carinama i carinskom postupku), pa je stvarna mogudnost poslovne suradnje izrazito mala i skoro neprovediva.(šengen)

3. Ne postoje pisana saznanja (brošure) koja bi ukazala na probleme u zajedničkom

nastupu na tržištu, užoj specijalizaciji u proizvodnji, u nabavi sirovina ili plasmanu gotovih proizvoda. Naime, usitnjena proizvodnja i ograničena visina kapitala u fondovima poduzeda predstavljaju problem za postizanje serijske proizvodnje i masovniji nastup na tržištu, bez čega danas skoro da i nema ekonomskog prosperiteta, na globalnom tržištu.

4. Analiza podataka iz ankete koje su poduzetnici dali, govori da zapravo postoje

kompatibilne sličnosti među poduzetnicima, i poduzetničkim pothvatima i to u segmentu:

- veličine poduzeda i broj zaposlenih, - načina financiranja poduzetničkog poduhvata, - metoda traženje i dobivanje pomodi od potpornih institucija za pružanje pomodi

Malom i srednjem poduzetništvu, kao i različitosti u segmentu: - veličini i različitostima tržišta na kojima se prodaje roba, - visini korištenja sredstava i načina prezentiranja proizvoda na tržištu, - visini korištenja sredstava iz predpristupnih fondova Europske unije,

Stranica 16 od 16

Ove različitosti u konačnici potenciraju potrebu za međusobnom suradnjom, od stvaranja poduzetničke ideje, procesa proizvodnje do plasmana proizvoda na globalnom tržištu 5. Potporne institucije koje imaju zadatak pomagati Malom i srednjem

poduzetništvu s nivoa države, županija, gradova i Jedinica lokalne samouprave u mnogome su pomogle poduzetnicima u osmišljavanju, pokretanju, financiranju proizvodnje, te u području plasmana proizvoda. Razlike u dvjema državama su slijedede:

- Republika Hrvatska više je davala bespovratnih potpora svojim poduzetnicima, - Republika Slovenija više je upudivala svoje poduzetnike na bespovratna sredstva

Europske unije. Dalji proces pomodi biti de prema usvojenim pravilima zajednice Europske unije, jer demo za nekoliko mjeseci bili zajedno članice. Takav proces mnogo više de pogoditi poduzetnike iz Republike Hrvatske, zbog zabrane direktnog subvencioniranja na različite načine cijene koštanja proizvoda ili kredita za financiranje proizvodnje. 6. Iz svega što je dosad rečeno možemo preporučiti poduzetnicima da počnu

tješnju poslovnu suradnju u svim segmentima poslovnog poduhvata (organizacije, tehnologije, plasmana proizvoda) kako bi mogli opstati na globalnom Europskom tržištu, ne samo u izvozu svojih proizvoda nego i u lakšem odupiranju konkurenciji na domadem tržištu, vezano za dolazak poduzetnika iz Europske unije.

7. Također preporučamo poduzetnicima da putem strukovnih udruženja i Razvojnih agencija hitno pristupe i formalnim načinima stvaranja konzorcija ili klastera, kako bi zajedno lakše i jeftinije mogli egzistirati na tržištu, postizati vede profite s proizvodima na otvorenom Europskom tržištu.