I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU - Filozofski FakultetI. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija FILOZOFIJA ODGOJA Studij Filozofija Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija FILOZOFIJA ODGOJA Studij Filozofija Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Četvrtkom 10,15 – 11,45 h; predavaonica 401 Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Aleksandra Golubović Suradnik Vrijeme za konzultacije Uto 9, 30-11,00; čet 12,00-13,30

Kabinet 423 Telefon 265-643 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

- Uvod u kolegij filozofija odgoja. - odabir i obrada najznačajnijih filozofa odgoja. - analiza temeljnih filozofskih stavova filozofa odgoja. - temeljne etičke teorije filozofa odgoja. - problematika spoznavanja (s osvrtom na filozofe odgoja). - pregled odgojnih koncepcija kroz povijest filozofije. - suvremena koncepcija filozofije odgoja.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

- da studenti budu sposobni opisati, definirati, objasniti, analizirati i vrednovati temeljne odgojne stavove filozofa odgoja polazeći od antičkih filozofa (Platon) pa sve do danas (J. J. Rousseau, John Dewey).

- da mogu opisati, objasniti i usporediti temeljne etičke teorije filozofa odgoja (kao i ovisnost etike o znanju).

- da mogu opisati i objasniti na koji način znanost danas napreduje (tj. tumači znanstvenu metodu).

- da mogu opisati i objasniti temeljne epistemološke stavove filozofa odgoja. - da studenti mogu primijeniti odgojne principe najznačajnijih filozofa odgoja (s

ciljem unapređenja nastave). NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja x Seminari x Konzultacije x Samostalni rad Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo

III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS

BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave Kontinuirana provjera znanja 3 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje:

mailto:[email protected]

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE

UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA

MAX BROJ BODOVA

Način bodovanja

Pohađanje nastave

- - -

Aktivnost u nastavi

0,2 10 Studentima aktivno sudjelovanje u nastavi donosi max. 10 bodova.

Esej 0,8 20 Studenti pišu esej za koji mogu ostvariti max. 20 bodova

Kontinuirana provjera znanja

2 40 Pišu se dva kolokvija. Na svakom kolokviju studenti mogu ostvariti max. 20 bodova. Primjer ostvarivanja bodova:

Broj bodova Broj dodijeljenih ocjenskih bodova

10 10 11 – 12 12 13 – 14 14 15 - 16 16 17 - 18 18 19 - 20 20

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 Studenti polažu usmeni ispit (odgovaraju na 3 usmena pitanja, svaki pojedinačni odgovor donosi max. 10 bodova)

UKUPNO 4 100 Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A

80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura:

1) . Filozofska hrestomatija 1-9 (odabrani dijelovi), Školska knjiga, Zagreb 1996. 2) Nigel Warburton, Filozofija (odabrani dijelovi), KruZak, Zagreb 1999. 3) Milan Polić, K filozofiji odgoja, Znamen i Institut za pedagogijska istraživanja,

1993. 4) Milan Polić, Činjenice i vrijednosti, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb 2006. 5) William K. Frankena, Philosophy of Education, Macmillan, New York 1965.

Izborna literatura: - Steven M. Cahn, Classic and Contemporary Readings in the Philosophy of Education, New York, 1997. - Filozofija odgoja, ur. I. Čehok, Školska knjiga Zagreb 1997.

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU

POHAĐANJE NASTAVE Studenti trebaju redovito pohađati nastavu (uvažavaju se opravdani razlozi za izostanak). U slučaju većeg izostanka pisat će dodatni pismeni rad koji trebaju predati zajedno s obveznim pismenim pripremama. Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. Tijekom nastave mobiteli trebaju biti utišani ili isključeni. Od studenata se očekuje aktivno sudjelovanje u nastavi te izvršavanje svih zadanih obveza tijekom nastave. Za sve zadane obveze potrebno je pridržavati se rokova. Neizvršavanje obveza rezultirati će smanjenjem ocjenskih bodova. Studenti će napisati esej na zadanu temu. Krajnji rok za predaju eseja je 10. prosinca 2010. „Svako neovlašteno preuzimanje tuđeg teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima”. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Web stranice Fakulteta, tj. odsjeka za filozofiju. Oglasne ploče odsjeka za filozofiju. Elektronička pošta. Tajništvo odsjeka za filozofiju. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U vrijeme konzultacija. Elektronička pošta.

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!

VI. POPIS TEMA

Tjedan Tema Prethodna priprema studenata

1. Uvodni dio – predstavljanje kolegija, tj. izvedbenog plana Na seminarima će se čitati i analizirati tekstovi svjetskih i hrvatskih filozofa

2. Definicija, ciljevi, metode, principi

3. Sokrat – epistemologija i etika u službi odgoja

4. Platon – filozofija politike i odgoj

5. Aristotel – o krepostima

6. Ravnoteža između slobode i discipline

7. Intelektualni i moralni odgoj

8. Kolokvij 1

9. Razum i navika: paradoks moralnog odgoja

10. R. Descartes i J. Locke (promišljanja o odgoju)

11. J. J. Rousseau – Emil ili o odgoju

12. I. Kant – moralni odgoj

13. John Dewey – suvremeni filozof odgoja

14. Završna razmatranja 15. Kolokvij 2

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metode učinkovitog učenja Studij Nastavnički modul – diplomski studiji nastavničkog smjera Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 1+1+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijeda 16,15 – 18,00 Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Svjetlana Kolić-Vehovec Suradnik Martina Didović Vrijeme za konzultacije Utorak 10,00-12,00

Četvrtak 13-14,00 Kabinet 365 Telefon 265 605 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA

Cilj je upoznati studente s učinkovitim metodama učenja i načinima poučavanja učenika tim metodama s ciljem

osposobljavanja učenika za cjeloživotno učenje. Sadržaji kolegija su slijedeći: organizacija vremena; kognitivne strategije

učenja - strategije ponavljanja, strategije elaboracije, strategije organizacije; metakognitivne strategije učenja - planiranje,

nadgledanje i regulacija vlastitog učenja; metode poučavanja strategijama učenja; samoregulacija učenja; motivacija za

upotrebu strategija.

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Nakon položenog ispita student će biti u stanju:

1. primijeniti učinkovite metode učenja: strategije ponavljanja, elaboracije i organizacije;

2. procijeniti vlastite metode učenja i planirati promjene u načinu vlastitog učenja;

3. primijeniti neke metode poučavanja učenika učinkovitim metodama učenja.

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad

X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo – vježbe, e-učenje X



Aktivnosti u nastavi 1 30 Kontinuirana provjera znanja 2 70 ZAVRŠNI ISPIT UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Pohađanje nastave Studenti su obavezni prisustvovati najmanje na 70% predavanja i vježbi čime stječu 1 ECTS kredit. Za prisustvovanje nastavi ne dobivaju se ocjenski bodovi. Aktivnost u nastavi Studenti na nastavi trebaju napraviti dva zadatka (Organizacija vremena i Mnemotehnike) i za svaki zadatak mogu steći 15 bodova. Samostalno trebaju napraviti još jedan praktični rad primjene recipročnog poučavanja i pismeno izvješće o radu i za to mogu steći 40 bodova, te jedan pismeni rad o poučavanju samoregulacije i za njega steći 30 bodova. Zadacima koje samostalno obavljaju studenti ostvaruju 1 ECTS. Student može dobiti bodove na svakom zadatku samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:

90 do 100 ocjenskih bodova 5 A 80 do 89,9 ocjenskih bodova 4 B 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 C 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 D 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 E 40 do 49,9 ocjenskih bodova 1 FX 0 do 39,9 ocjenskih bodova 1 F

IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Arar, Lj., Kolić-Vehovec, S., Milotić, B. (2009). Kako lakše učiti fiziku: Mnemotehnike – pomoć pri učenju. Zagreb:

Školska kniga. (str. 8 – 42).

Buzan, T. (2004). Kako izrađivati mentalne mape. Zagreb: Veble commerce

Pletenac, V. (2004). Put prema uspješnom učenju ili kako treba učiti. Jastrebarsko: Slap

Zarevski, P. (1994). Psihologija pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap

Izborna literatura: Boban, A.(2002). Kako učiti, a što manje se mučiti. Zagreb: Birotehnika.

Browne, M.N., Keeley, S.M. (2000). Striving for Excellence in College: Tips for Active Learning. Prentice Hall.


POHAĐANJE NASTAVE Prisustvovanje nastavi je obavezno, jer se aktivnosti koje se ocjenjuju provode tijekom nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Predmet se izvodi kao hibridni predmet, pa će sve relevantne informacije studenti dobivati putem sistema MudRi. Studenti su obavezni redovito konzultirati materijale koji će biti postavljeni na MudRi. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Nastavnicima se mogu s pitanjima obratiti putem portala za e-učenje ili e-maila ili u terminima konzultacija.


VI. POPIS TEMA


1. Uvod – opis kolegija i obaveza studenata 2. Organizacija vremena; Odugovlačenje 3. Kognitivne i metakognitivne strategije učenja 4. Koncentracija 5. Metode ponavljanja i njihovo poučavanje 6. Metode elaboracije 7. Mnemotehnike 8. Poučavanje sažimanja 9. Recipročno poučavanje 10. Metakognitivna strategija planiranja učenja 11. Nadgledanje vlastitog učenja 12. Samoregulacija učenja 13. Poučavanje samoregulacije 14. Analiza plana poučavanja samoregulacije 15. Motivacija za samoregulaciju

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija OSNOVE JEZIČNE KULTURE Studij Nastavnički modul na nastavničkim diplomskim studijima Semestar 3. semestar Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje 15 + 15 Vrijeme i mjesto održavanja nastave ponedjeljkom 12,15 – 13,00 (P), 13,15 – 14,00 (S); F – 105 Nositelj kolegija dr. sc. Anastazija Vlastelić, viša asistentica Vrijeme za konzultacije srijedom 11,00 – 12,00 i četvrtkom 10,00 – 11,00 Kabinet F – 615 Telefon 265 – 683 E-adresa [email protected] Suradnik Borana Morić-Mohorovičić, znanstvena novakinja Vrijeme za konzultacije ponedjeljkom 10,00 – 12,00 Kabinet F – 615 Telefon 265 – 676 E-adresa [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Jezik kao sustav i jezik kao standard (sistemske norme i funkcionalne norme); standardni jezik i njegove norme; realizacija standardnoga jezika i funkcionalni stilovi (stilističke norme); elementi gramatičke (morfološke, sintaktičke) i leksičke norme; normativni priručnici (gramatike, rječnici, pravopisi) i način njihove uporabe. Pismeno izražavanje; ortografska (pravopisna) norma; pravopisna pravila; pravopisni priručnici; oblici pismenog izražavanja i struktura teksta. Usmeno izražavanje; ortoepska norma; vrednote govornoga jezika (rečenična melodija, intonacija, rečenični naglasak); rečenica kao komunikativna jedinica (iskaz); nadrečenično jedinstvo (tekst, diskurs); kompozicija govora; oblici usmenog izražavanja; retorika. Jezik u funkciji struke; znanstveni stil kao jedan od funkcionalnih stilova standardnoga jezika; značajke i unutarstilska raslojavanja (stručni, popularnoznanstveni, znanstveni itd.); stručno nazivlje; terminologijski rječnici; hrvatski jednojezični rječnici; organizacija znanstvenoga/stručnoga teksta (pisanoga i/ili izgovorenoga). Administrativni stil; administrativne pisane forme (molba, žalba, poslovno pismo, izvještaj itd.). OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušane će nastave studenti moći: • samostalno pretraživati jezikoslovne priručnike i mrežne stranice i tumačiti prikupljene podatke; • samostalno interpretirati osnovne značajke hrvatskoga standardnoga jezika u 21. stoljeću; • iščitavati osnovne značajke različitih funkcionalnih stilova i primjenjivati ih; • u nastavi primjenjivati stečene spoznaje u pisanom (na nastavnom materijalu, prezentacijama, ploči i dr.) i usmenom izričaju (izlaganju, raspravi, ispitivanju i sl.). NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X X Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo X

III. SUSTAV OCJENJIVANJA

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA

Pohađanje nastave 1,5 - Aktivnosti na nastavi 0,5 30 Kontinuirana provjera znanja

a) Međuispit I. 0,8 30 b) Međuispit II. 1,2 40

ZAVRŠNI ISPIT Nema završnoga ispita Nema završnoga ispita UKUPNO 4 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju

kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Aktivnost u nastavi Redovito pohađanje nastave, priprema za nastavu i sudjelovanje u njezinu tijeku. Planirane su i dvije kratke pisane vježbe te istraživački zadatak koji će biti proveden i izložen na satima seminara u dogovoru s nastavnikom, a prema potrebama studenata. U slučaju neopravdanoga kašnjenja s predajom rada studentu se od postignutih oduzima 8 ocjenskih bodova. Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pišu se dva međuispita, prvim se provjerava usvojenost pravopisne norme, a drugim gramatičke norme. Prvi međuispit nosi 30 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način: Izvrstan (5) – 27 – 30 bodova Vrlo dobar (4) – 23 – 26 bodova Dobar (3) –19 – 22 boda Dovoljan (2) – 15 – 18 bodova. Drugi međuispit nosi 40 ocjenskih bodova. Klasične se ocjene u ocjenske bodove preračunavaju na sljedeći način: Izvrstan (5) – 36 – 40 bodova Vrlo dobar (4) – 31 – 35 bodova Dobar (3) –25 – 30 boda Dovoljan (2) – 20 – 24 bodova. Napomena: Prvi se međuispit piše krajem studenoga, a drugi sredinom siječnja. Uvjet za izlazak na drugi međuispit je pozitivno ocijenjen prvi međuispit. Eventualni popravci međuispita bit će 20. siječnja 2014. i u vrijeme zimskih ispitnih rokova nositelja kolegija. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Babić, Stjepan – Finka, Božidar – Moguš, Milan, Hrvatski pravopis, Školska knjiga, Zagreb 1996. Frančić, Anđela – Hudeček, Lana – Mihaljević, Milica, Normativnost i višefunkcionalnost u

hrvatskome standardnom jeziku, Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 2005. Hrvatski pravopis, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, http://pravopis.hr/ Silić, Josip, Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Disput, Zagreb 2006. Težak, Stjepko – Babić, Stjepan, Gramatika hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb (od) 71992.

Izborna literatura:

Anić, Vladimir, Rječnik hrvatskoga jezika, Novi Liber, Zagreb 31998. (ili koje ranije izdanje). Anić, Vladimir – Goldstein, Ivo, Rječnik stranih riječi, Novi Liber, Zagreb 1999. Badurina, Lada – Marković, Ivan – Mićanović, Krešimir, Hrvatski pravopis, Matica hrvatska, Zagreb

2007. Barić, Eugenija – Lončarić, Mijo – Malić, Dragica – Pavešić, Slavko – Peti, Mirko – Zečević, Vesna

– Znika, Marija, Hrvatska gramatika, Školska knjiga, Zagreb 1995. Barić, Eugenija – Hudeček, Lana – Koharović, Nebojša – Lončarić, Mijo – Lukenda, Marko –

Mamić, Mile – Mihaljević, Milica – Šarić, Ljiljana – Švaćko, Vanja – Vukojević, Luka – Zečević, Vesna – Žagar, Mateo, Hrvatski jezični savjetnik, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb 1999.

Batnožić, Slaven – Ranilović, Branko – Silić, Josip, Hrvatski računalni pravopis

http://pravopis.hr/

(Gramatičko-pravopisni računalni vodič), Matica hrvatska – SYS, Zagreb 1996. Brodnjak, Vladimir, Razlikovni rječnik srpskog i hrvatskog jezika, Školske novine, Zagreb 1991. Govorimo hrvatski (jezični savjeti), priredio M. Dulčić, Zagreb 1997. Govorimo hrvatski (jezični savjeti) – na www.hrt.hr Hrvatski jezični portal, Novi Liber, http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza Hudeček, Lana – Milica Mihaljević, Jezik medija: publicistički funkcionalni stil, HSN, Zagreb, 2009. Jezični priručnik Coca-Cola HBC Hrvatska, Zagreb, 2011. www.prirucnik.hr Opačić Nives: Reci mi to kratko i jasno: Hrvatski za normalne ljude, Novi Liber, Zagreb, 2009. Rječnik hrvatskoga jezika, ur. Jure Šonje, Leksikografski zavod – Školska knjiga, Zagreb 2000

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU POHAĐANJE NASTAVE • Studenti mogu maksimalno izostati s 30% sati predavanja i seminara. • Za više izostanka studenti će dobiti dodatni seminar. • U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-poštom na adresu nastavnika. • Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. • U vrijeme nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. • Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. • Studenti su dužni aktivno sudjelovati u izvođenju nastave te provoditi zadatke što su im povjereni. Rezultati njihovih samostalnih istraživanja bit će predočeni tijekom seminara, a moraju se unaprijed pripremati za izvođenje seminarskih sati jer moraju poznavati građu koja se problematizira. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA • konzultacije • mrežne stranice Odsjeka za kroatistiku i Fakulteta • e-pošta • oglasna ploča KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA • u vrijeme konzultacija • e-poštom • Nastavnik nije dužan u vrijeme tjednoga odmora i praznika pružati uslugu elektroničke komunikacije.


VI. POPIS TEMA


1. Uvod u kolegij Inicijalni test 2. Jezik / književni jezik / jezične razine / jezikoslovno nazivlje - 3. Tipologija normi i od normi Svladani prethodni nastavni sadržaji kolegija 4. Pravopisna norma I. Rad na tekstu 5. Pravopisna norma II. Rad na tekstu 6. Gramatička norma I. Rad na tekstu 7. Gramatička norma II. Rad na tekstu 8. Leksikologija i leksikografija Rad na rječnicima 9. Funkcionalni stilovi Pisana vježba I. 10. Stručno nazivlje Rad na tekstu 11. Jezično savjetništvo I. Rad na tekstu 12. Jezično savjetništvo II. Studentska izlaganja 13. Usmeno izražavanje Rad na tekstu 14. Vrednote govorenoga jezika Pisana vježba II. 15. Zaključno predavanje Zaključivanje ocjena

evaluacija nastave

http://www.hrt.hr/

http://hjp.novi-liber.hr/index.php?show=baza

http://www.prirucnik.hr/

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Primjena računala u nastavi Studij Nastavnički modul Semestar 3 (Diplomski studij) Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje Predavanja: 1 Seminari: 1 Vježbe: 0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Nositelj kolegija Doc. dr. sc. Marko Maliković Suradnik Vrijeme za konzultacije Utorak 11:00 - 12:30, Četvrtak 11:30 - 13:00

Kabinet F-335 Telefon 265-765 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje, utjecaj uporabe računala u odgoju i obrazovanju, uporaba računala u nastavi, učenje i Internet i poučavanje na daljinu, obrazovni portali, uporaba multimedije u nastavi, Online provjeravanje znanja, programiranje u obrazovanju, korištenje računalnih prezentacija u nastavi, primjeri primjene računala u nastavi raznih školskih predmeta. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog kolegija studenti će moći navesti i opisati osnovne mogućnosti primjene informacijsko-komunikacijskih tehnologija u nastavi kao i mogućnosti integracije tih primjena u klasične oblike nastave, znat će nabrojati i opisati utjecaje uporabe računala u odgoju i obrazovanju, navesti i opisati osnovne mogućnosti primjene Interneta u nastavi i mogućnosti i posebnosti učenja i poučavanja na daljinu. Znat će opisati što su to obrazovni portali i njihovu svrhu. Moći će navesti osnovne mogućnosti i prednosti uporabe multimedije u nastavi. Uz to što će znati nabrojati prednosti Online provjeravanja znanja, znati će i nabrojati neke alate za izradu testova za takvu provjeru znanja. Znati će nabrojati, klasificirati i ukratko opisati programske jezike, posebno one koji su pogodni za izradu programa koji se mogu koristiti u nastavi. Moći će izraditi PowerPoint prezentacije i upotrebljavati projektor. Ovisno o školskom predmetu za kojeg pokažu zanimanje, u seminaru će opisati mogućnosti primjene odabrane vrste informacijskih tehnologija u nastavi tog školskog predmeta i izložiti svoj seminar pred drugim studentima i nastavnikom. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo x



Pohađanje nastave 1 0 Seminarski rad 1 70 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Studenti pišu seminarski rad na odabranu temu i prema dogovoru sa nastavnikom. Seminarski rad nosi maksimalno 70 bodova. Završni ispit nosi maksimalno 30 bodova. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Pristup popravku međuispita Završni ispit UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Preddiplomski studij:

Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Ljubica Bakić-Tomić, Mario Dumančić: "Odabrana poglavlja iz metodike nastave informatike", Sveučilišna skripta, Učiteljski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2012 Steve Johnson: "Microsoft Office PowerPoint 2007 On Demand", Que, 2006

Izborna literatura: Odabrana stručna i znanstvena literatura potrebna za izradu seminara


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni prisustvovati na 70% predavanja i seminara NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti se informiraju na nastavi, konzultacijama i putem elektronske pošte KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom dolaskom na konzultacije i putem elektronske pošte


VI. POPIS TEMA


1. Informacijsko-komunikacijske tehnologije i obrazovanje 2. Utjecaj uporabe računala u odgoju i obrazovanju 3. Uporaba računala u nastavi 4. Učenje i Internet - uvod 5. Učenje i Internet - učenje i poučavanje na daljinu 6. Učenje i Internet - posebnosti učenja i poučavanja na daljinu 7. Obrazovni portali 8. Uporaba multimedije u nastavi 9. Online provjeravanje znanja 10. Alati za izradu online testova znanja 11. Primjeri programa za unapređenje procesa učenja 12. Programiranje u obrazovanju 13. Korištenje aplikacije PowerPoint u nastavi 14. Primjeri primjene računala u nastavi raznih školskih predmeta I 15. Primjeri primjene računala u nastavi raznih školskih predmeta II

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Psihologija darovitih učenika Studij Diplomski studij – nastavnički modul Semestar 3 Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a 3 Nastavno opterećenje 2+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja nastave Petak, 9:15-11:00h, učionica 105 Nositelj kolegija Barbara Rončević Zubković Suradnik Vrijeme za konzultacije Ponedjeljak i četvrtak, 12:00h-13:30h Kabinet 360 Telefon 265-778 E-mail [email protected]

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Povijesni pregled; definicije darovitosti; osobine i potrebe darovitih učenika; identifikacija darovitih i posljedice identifikacije; školski neuspjeh darovitih; obrazovanje i poticanje darovitih učenika - akceleracija, obogaćivanje, izdvajanje, suradnja psihologa, nastavnika i roditelja OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA

Cilj je ovog kolegija upoznati studente s osobinama darovitih učenika i osposobiti ih za prepoznavanje darovitih učenika i rad s njima. Nakon položenog kolegija studenti će biti u stanju: Student će biti u stanju - Usporediti različita shvaćanja darovitosti/talenta i njihove implikacije za darovite učenike. - Razumjeti osobine, prirodu, potrebe darovitih učenika - Upoznati se s metodama za procjenu darovitosti - Upoznati se s načinima poticanja darovitih učenika i različitim mogućnostima rada s njima NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo



POHAĐANJE NASTAVE 0,7 PROCJENA DAROVITOSTI 0,2 15 ESEJ 0,3 25 RADIONICA 0,8 30 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 3 100

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Studenti će samostalno trebati izvršiti četiri zadatka, a za uradak na tim zadacima mogu maksimalno dobiti 70 bodova. Izvršavanje svih zadataka uvijet je za dobivanje potpisa. Student može dobiti bodove na ovim zadacima samo ako je zadatak izvršio u skladu s uputama. Zadaci su:

1.Student će ispuniti PRINAD upitnik za jednog učenika i napisati osvrt na dobiveni profil. Bodovat će se: 5 bodova – komentar dobivenih rezultata 10 bodova – komentar skale i preporuke

2. Esej. Student će napisati esej o temi po interesu Bodovat će se:

5 bodova – ispravno navođenje literature, korištenje relevantne literature, integriranost literature 10 bodova – relevantnost sadržaja, argumentacija, primjenjivost prezentiranih spoznaja 5 boda – struktura rečenica, stil pisanja, jasnoća izražavanja 5 bodova – zaključak, osobni osvrt

3. Izrada i prikaz radionice za darovite učenike. Bodovat će se:

7 bodova – objašnjenje teorije u osnovi radionice i motivacije za radionicu 8 bodova – koncept radionice, planirani materijali i aktivnosti 10 bodova – prezentacija radionice (ppt i izlaganje) 5 bodova – studentska ocjena (studenti procjenjuju jedni druge)

Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 50 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 40 i 49,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju mogućnost tri izlaska na popravni ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave Pristup popravku međuispita Završni ispit Završni ispit je pismeni i usmeni. U pismenom dijelu studenti mogu dobiti maksimalno 20 ocjenskih bodova. Na usmenom ispitu student može skupiti još 10 bodova prema sljedećem kriteriju:

1-2 bod – odgovor jedva zadovoljava minimalne kriterijume 3-4 boda – zadovoljavajući odgovor, ali sa značajnim nedostacima 5-6 boda – prosječan odgovor s primjetnim greškama 7-8 boda – iznadprosječan odgovor, s ponekom greškom 9-10 bodova – izuzetan odgovor Kriterij prolaznosti na završnom ispitu je 50%. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se konačna ocjena: Diplomski studij:



IV. LITERATURA

Obvezna literatura: Čudina-Obradović, M. (1991). Nadarenost: razumijevanje, prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. Vlahović-Štetić,V. (Ur.) (2005). Daroviti učenici: teorijski pristup i primjena u školi. Zagreb Institut za društvena istraživanja u Zagrebu.

Izborna literatura: George, D. (2005). Obrazovanje darovitih: Kako identificirati i obrazovati darovite i talentirane učenike. Educa, Zagreb. Koren, I. (1989). Kako prepoznati i identificirati nadarenog učenika. Školske novine, Zagreb. Shavinina, L.V. (2009). International handbook on giftedness. Springer. Thomson, M. (2006). Supporting gifted and talented pupils in secondary school. London: PCP, Sage


POHAĐANJE NASTAVE Studenti su obvezni prisustvovati na 70% nastave. NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Studenti će biti informirani preko sustava Mudri, te po potrebi putem e-maila i oglasne ploče. KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA U terminu konzultacija osobno, te putem e-maila


VI. POPIS TEMA Tjedan Tema Prethodna priprema

studenata 1. Uvod: opis i ciljevi kolegija, povijesni pregled 2. Pristupi darovitosti 3. Daroviti – video 4. Kognitivne osobine darovitih učenika 5. Socio-emocionalne osobine darovitih učenika 6. Motivacijski razvoj darovitih učenika 7. Identifikacija darovitih učenika – metode 8. Posljedice identifikacije i podbačaj darovitih učenika 9. Daroviti u hrvatskom obrazovnom sustavu 10. Posjet gosta 11. Rad s darovitima u školskom sustavu – akceleracija 12. Rad s darovitima u školskom sustavu – grupiranje i obogaćivanje programa 13. Suradnja psihologa, nastavnika i roditelja 14. Prikaz radionica za darovite učenike 15. Završni sat, rasprava o radionicama

Documents

I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU - Filozofski FakultetI. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija FILOZOFIJA ODGOJA Studij Filozofija Semestar 3. Akademska godina: 2013/2014 Broj ECTS-a