r e d p l a t a v a n Š i b e n i k a na t r o m j e s e c 3 K,

i p f i g o d i n e 6 K .

ta u Š i b e n i k u inataiijBni l i s t a u k u ć u

l a k a j e k a o i v a n Š i b e n i k a .

silini b r o j s t o j i o p a r a .

Šibenik, u subotu 7. srpnja i 906.

HRVATSKI RIEt Br. 30.

P r e d p l a t e i p i s m a š a l j u s e U r e d n i š t v u . N e f r a n k i r a n a s e p i s m a ne p r i m a j u . R u k o p i s i s e ne v r a ć a j u . O g l a s i , p r i -o b ć e n a p i s m a , z a h v a l e i t d -t i s k a i u s e po 20 p a r a r e d a k <= = i l i po p o g o d b i . ° -

I Z L A Z I S V A K E S l KO T E l Z V OK U

Union Bau-Gesellschaft . Kojom ljubavi i brigom bečka vlada obda-

OVH našu Dalmaciju, koje namjere ona prema

rpiji, u koju j e svrhu drži, to snio mi nmo-

| | u t & dokazivali, ali sve to naše dokazivanje

slabo prema činjoiiieani, koje sve te vrline

BSetno bečke vlade prikazivaju u svojoj goleti.

Činjenice u poslu trgovine, prometa, po-

pl tva svakomu SH poznate, a takove s u , da je

iko miči težjib i u najzaptištenijini kolonijam

isvietljonih država. Nego reklo bi s e da sve

fcečkoj vladi nije jos doslutilo. j i . r U M U - o d

j radila proti interesima Dalmacije, koliko god

izrabljivala na svakom privrednom polju,

naš siromašan čovjek svojom žuljevitoni

i svojom uztrajnošču opire posvemašnjoj

rolji i propasti . Istina, j e d a j e nuićeništvo

Daroda, kroz vise o d stotine godina izra-

ivanja i sistematičnog ugnjetavanja, došlo d o

h m i r a . Istina je d a je nevolja počela čutit se

'oni ciele Dalmacije, i da s e naš čovjek počeo

ijoj boriti napokon i izselivanjem s a svoje

ali opet i to j e bečkoj vladi malo. Zna

da je naš čovjek znao odoliti svim njezinim

n i s k i m a za ugnjetavanje, z n a , da. j o j o n i u

ijem siromaštvu uspješno odolieva dok god ima

bije i zarade, z n a o n a da j o j ni izscljivanje

p o n i o č i , j e r j e n a s čovjek privržen svojoj

i d i , pa j o j i iz daleka gleda pomoći miiko-

I I I I I I trudom.

ika vlada j e u z te obstojnosti počela n o -

aavalom. O n d j e nismo do sada imali utak-

:e, o n d j e g d j e j e velika većina našeg svieta

i š la d o h i r e , ondje gdje se j e naš radnik počeo

u s a v r š i vat i udruživati, da, bolje odoli zali-

vremena, i ondje je bečka vlada po­

da n a š e radništvo i obrtništvo uništava.

Nije joj b i l o dosta :la nas i i t u č e u t rgo­

vina, u l j a , bajama, da n a m dovede utakmicu

. našoj kući u ribarstvu i pomorstvu, da n a s

Če naše, n e , sve j o j to nije lulo dosta, hoće

e da nam utur.fi i o n o malo obrtništva i

uhiistva, ko je s e je po sebi i po svojoj snazi

;ojilo i š t o g o d podiglo, obr tnik i radnik to j e

p a m l i v i e k a u našoj zemlji snaga gradova i

/ećih v a r o š i , to j e onaj stališ, koji je po Dal-

laciji podigao spomenike umjetnih gradjevina,

odj.dskih i klesarskih, koje su i danas

k a ove zemlje. Naši spomenici te struke to su

l o i i u n i e i i t a l n e radnje, koje su n a diku ljudske

istine, i kojima s e divi cieli izohraženi sviet.

radnje dokaz s u da kod našeg svieta ima i

ljetnićkog dara i poleta kakova za stalno nema

Ugovdjo. Pa i danas imademo mi samouka pra-

umjeliiika. a sto bi tek bilo, kakovo bi se

k o l j e n j e uzgojilo, kad bi vlada poticala i pod-

lagala naravsku naklonost našeg svieta? Zar

jlanas ne bi nicali graditelji kakovi s u b i l i s i -

mski, trogirski, splitski, hvarski, dubrovački

a. ? Z a r i danas naši ljudi n e bi bili kadri

lodići zgrado, kakava j e o n a našeg svetog J a -

>va ili toranj sv. D n j i n a , ili trogirske crkve.'

Bi, ali z a to bi trebalo da nismo izloženi

»tavnoin nastojanju osiromašivanja i zagluplji-

mja neprijateljske vlade, koja i na tom polju

>s|e naše veličine, hoće da utuče sve, što za-

ieca u te struke.

U tu svrhu dovela je vlada u Dalmaciju

iko družtvo „Union Bau-Gesellschaft". Vidik

j e ona da su se i naši ljudi počeli udruživat u

graditeljske zadruge, da su i naši ljudi počeli

proiisvadjV sve što moderna umjetnost od gra-

atvtuja zahtieva, da imademo i radionica kamenja

i tvornica cementa, da imademo i iiuog kamena

i mramora, vidite u jednu rieč, da se i naš sviet

po svojoj snazi i pozivu počeo micati, a to je

bilo dosta da ona uznastoji sve to u zametku

utuci. Druge države podpomažu domaću industriju,

pa to čini i austrijska vlada u Dalmaciji tako,

da svako domaće poduzeće gleda uništit .

„Union Bau-Gesellschaft" ima zadaću da.

utuče ono, što vlada drugim načinom nije mogla

uništit . Po Dalmaciji se grade tvrdjave, kasarne,

zgrade za sudove u Zadru, u Šibeniku, u Ko­

toru, dižu se palače namjestništvene civilne i

vojničke, dižu se i druge državne zgrade, a to

sve daje se u zakup ne našim ljudima ili na­

šim družtvima, nego onom tudjiuskom, bečkom,

njemačkom, jer ovo družtvo zna raditi i graditi

tako da sve, što treba, dasku i kamen i vas

drugi material dobavlja i pripravlja u tudjini.

Tu je od krova do podnožja sve tudje Tu su

zaposleni sve samo tugjinci. Tu zarade nema

naš zanatljija, nego najviše onaj jadnik, koji mora

da prigiba svoja pleća, da kao živina, vuče težke

terete uz neznatnu plaću.

Vidi se „naša" vlada radi sve po opre-

dieljenom planu. K ovim zgrađam moraju do-

prinašati ogromne svote naše obćine, naša zemlja,

a. zarada, a dobit radilje idje u Indjinu. u žep

nhmicu. Naši zanatlije niti se mogu na ovaj na­

čin razvijati niti mogu uspjevati kako bi t re­

balo, jer im eto tudjinac, zauzimanjem one vlade,

koja bi ih morala štititi , u njihovoj kući otimlje

zaradu.

Na ovaj nov pokušaj osiromašivanja, na ovaj

nov način uništenja naših obrtnika, graditelja,

kamenara, drvodjelaca, poduzetnika i t. d. nije

ovim upozorili i zanatljije i sve one, kojima je

štititi napredak ove prokušane zemlje, na ovu

novu tudjinsku Invaziju kojoj je svrhajedino po­

svemašnje izrabljivanje ove oguljene Dalmacije.

Ne, to ne smije da bude. Niemac neka radi

u SVOJOJ kuci. a naši 6s ljudi u naecj Klimi ne

treba nikakva tudjinska „Union Bau Gesell-

schaft". Imademo mi i svoga kamenja, i svoga

cementa i klaka, imademo mi i tesara i drvo­

djelaca i kamenara i bravara i graditelja, neka

dakle nitko ne-dolazi otimati njihov kruh Nismo

ni divljaci, ni kolonija i treba već jed»om da

p r o s u iste vla g n j u s i

zapostavljanje, pače i otimanje svega, što nam

može ekonomično makar i malo koristiti.

Tudjinac nije još nikakovom kupoprodajom

zakupio našu zemlju, da j u posvema izrabi. Ni-

snio roblje ničigovo, i kad- nam se ne pomaže,

ne ćemo da nam se otimlje.

II r v a I s k i S a I) o Hrvatski sabor nakon naknadnih izbora u p o d -

punom je broju (88), i sastoji od sliedećih skupina: a) Udružena oporba: Ljubo Babič, Jovan Ba-

njanin, D.r Ivan Banjavčie, Erazmo Barčie, D.r Ante Bauer, Gjuro pl. Bedeković, D.r lgnjat Brlić, Bude pl. Budisavljević, Stevan Cerović, Dr. Mirko Grnho-vac, D.r August Haramba.šić, Stevo Kutiizović, D.r Gjorgje Krasojević, D.r Vladan Lisavac, Dr. Ivan Lorković, D.r Edmund Lukiuić, D.r Pero Magdić, D.r Bogoslav x\lažurauio, D.r Bogdan Medaković,

J a n k o Modruäan, D.r A n t e P interov ić , Dr. Pran P o -toćnjak, D.r D u š a n P o p o v i ć , S v e t o z a r Pr ib i ćev i ć , Prot . J o s i p P u r i ć , Dr. Milan Koje , Pran Š u p i l o , Dr . Gj',.:v Š u r m i n , Grga T u š k a n , D .r B o z o Vinkov ić , D.r Pran Vtbai i i ć , St jepan Zagorac , U k u p n o 3 2 z a s t u ­p n i k a . !

; l y S t a r c e vi č a n c i : D.r Drag . B o š n j a k , D.r Ivo Elegovik , D.r J o s i p Prank, D.r Vlad imir Frank, Pa-vao Gašparov i ć , D.r A l e k s . Horvat , Andri ja J a m b r u -

D . r JVuk K i š , Franjo pl. Kutr in , Franjo N o v a k , D.i A n t e U ' a v Živ ko Pellričit J m aj Tpii iac, 19 zas tupnika

C.) I z v a , D.i V l a d i m i r D.i D u š a n Fe čić . Ukupno 7 z a s t u p n i k a .

d.) B i v š a narodna s t r a n k a : B e l a A d a m o v i ć , D.r Giga A v a k u m o v i ć , Štetan B a r l o v i ć , D.r Karl B e n u k , Krunoslav Bes l i ć , Levin pl. Ćavrak, Ervin p l . Osch, D.r I V o Gavran ić , grot A l a d a r J a u k o v i ć , Guza pl. J o s i p o v i ć , Fr idol in K o s o v a c , L a d i s l a v pl . Krajač , D.r Luka Marjauov ić , D.r Milau pl. M a k s i m o v i ć , Giro pl. M i l e k i ć , D.r T o d o r Nede l jko ' i i ć , D.r A u d i o Pe'rfić, N i k o l a P e t r o v i ć , S t e v o P o p o v i ć - V a s i n , Barou J o c p Kajać ic , F e r d i n a n d Kies ter , Ivan Sekul i ć , D.r Miijoslav Str iž i ć , D.r J o v a n Šović , D.r N i k o l a Šobat , l'etar š o r a , D.r S v e t i s l a v Š u m a u o v i ć , D.r A n t o n Švarcmajer , D .r T r o p s c b . U k u p n o 3 0 zas tupnika .

I P r e m a o v o m e broju po jed in ih s k u p i n a ' v i d i se , da ni jedna s trauka ne razpo laže v e ć i n o m u saboru.

V l a d a , koja j e napokon i m e n o v a n a , n e m a s ta l ­n o g os lona u saboru o s i m udružene oporbe , koja j e i tu vladu preporuči la . U d r u ž e n u oporbu za s ta lno će p o d p o m a g a t i d iv l jac i , š to čini u s v e 3 9 s ta ln ih vliMiinih g l a s o v a . — Pi tanje j e dak le s k im će udru­žena oporba nastojat i , da sačini p a r l a m e n t a r n u ve­ć inu . S magjaron ima ne smi je , j er to z a h t i e v a narod i pol i t ički moral , ne os taje d r u g o n e g o da p r e m a u t a n a č e n o m s p o r a z u m u s t u p a i unapried u koopera­ciju sa s t i a n k o m prava S tarćev ićeve frakcije.

J e d i n o na ovaj način m o ć i će ovaj sabor da se o d a z o v e narodnim zaht j ev ima , a to su ozakonjenje o b ć e g ta jnog i zbornog prava, s l o b o d e š t a m p e , nasto­janja i n e o d v i s u o s t i s u d a c a , te uvedenje porote i drugih potrebi t ih reforma.

Ova pi tanja mora la bi takodjer biti ona , o koj ima bi se o v o g p u t a i m a l a baviti adresa. Državno­pravna pi tanja mora la bi za s a d a posve os tat i po "Strani, jer j e d i n o dojdući sabor izabran na t e m e l j u o b c e g tajnog i z r a v n o g prava g l a s a biti će kadar, da rieši d r ž a v n o p r a v n a p i tanja o n a k o , kako se do l ikuje čast i , korist i , i pravu hrvat skoga naroda, a ta Čast, korist i pravo ue m o g u bit vezani na zaht jeve ni u-j a r s k e ni bečke v lade .

J e d i n o , ako se ovaj sabor bude o v o g a držao , i z p u u i t će svoju d u ž n o s t , inače ue m o ž e biti n e g o na š te tu ć a s t n o g riešenja h r v a t s k o g p i tanja .

L i o č n i k a k o ni o r a.

; Koncem ovog mjeseca navršuju se tri go­dine, da se je i kod nas u Dalmaciji ustanovila liočnička komora. Sjedišteu je komore bio odre-djen grad Špljet. Kao i kod svih drugih izbora tako se je i pri ustanovljenju komoro bila ra­zvila jaka agitacija, da za upravne članove budu izabrani ljudi, koji će šavjestno shvatiti dato im povjerenje, te odmah iz početka urediti komoru na način, da u svakom pogledu bude odgovo-vala svojoj svi«si.

kova, da su jamčila, da će i naša liočnička ko­mora steći kakvog takvog ugleda ne sanio kod liečnika nego i kod ostalog svieta. Liečnici su u pokrajini bilo prilično uvjereni, da će ta, ako i ne odmah, ali barem malo po malo urediti sve neprilike i nedostašice, koje vladaju u njihovim redovima, te da će komora svojim radom podi­gnuti liećničke interese i čast do one visine, na kojoj bi morali biti radi preteških i veoma od­govornih dužnosti.

Ali na vidiku žalost izjaloviše se sve nade. Malo kojeg liečnika zbilja ima, te bi znao, da naša Kočnička komora zbilja i obstoji. »Sto je uzrok tomu i Nikakav rad ni zauzetuost sa strane

u p r a v n i h č l a n o v a k o m o r e . K r o z pune tri godine u p r a v n i s u s e č l a n o v i s a s t a l i s a m o j e d a n pu t i t o d a u r e d e s t a t u t k o m o r e . S t a t u t j e bio doista i u r e d i e n , a l i j e l i g a k o j i o d l i e č n i k a u po­k r a j i n i p r i m i o ? N i j e n i j e d a n ; j e r j e i to, jedino d j e l o n a š e k o m o r e kroz p u n e tr i g o d i n i , otišlo i z g u b l j e n o . J e d a n g a j e o d č l a n o v a uprave i z ­g u b i o , a d a n i s a m n « z n a g d j e . Takovu j e va­ž n o s t d a v a o j e d i n o m r a d u o n e komore, u čije č l a n o v i ! u p r a v e i on s p a d a . D r u g i su put opet bi l i p o z v a n i na s a s t a n a k č l a n o v i u p r a v e , ali iz c i e l e s u s e p o k r a j i n e o d a z v a l a n a p o z i v samo d v o j i c a .

K a d o g l e d a m o rad l i e č j i i č k i h komora u dru­g i m p o k r a j i n a m te n j i u o v u z a u z e t n o s t oko šti-ć e n j a č a s t i i i n t e r e s a l i e č n i ć k o g z v a n j a , mora da s e o ž a l o š t i m o nad o n i m , š t o s e k o d nas do-g a d j a .

U n a š o j p o k r a j i n i i m a v e o m a m a l o liečnika, koj i m o g u d a ž i v e l i u d o b n o s t i m a bilo usljed v l a s t i t o g i m e t k a bi lo radi z l a t n e p r a k s e u svo­j o j s t r u c i . Z a cakove s j e g u r n o l i e č n i č k a komora kao d a n e m a ve l ike v a ž n o s t i . A l i n a j v e ć i broj lie­č n i k a m o r a da vrši b i lo b o l n i č k u , b i l o k o t a r s k u , b i lo ko je b o l e s t n i č k e k a s e , b i l o o b ć i n s k u službu.

K a k o v e ih d u ž n o s t i n a t a k o v o m mjestu v e ž u , k a k v i m s u n e p r i l i k a m i z l o ž e n i znadu n a j b o l j e o n i , koj i t e s l u ž b e v r š e . K a d im s e k a k o v a n e p r a v i c a u č i n i , k o m u će d a s e u te -č u ? Tko ć e d a n j i h o v e i n t e r e s e b r a n i ? Danas u i s t i n u n i t k o , p a i v i d j a m o s v a k i h n e p o d o b š t i n a , k o j e n e ć e m o d a n a b r a j a m o .

B i l i s e s l i č n i h s t v a r i d o g a d j a l o , kad bi l i e č n i č k a k o m o r a d j e l o v a l a i v r š i l a s v o j e dužno­s t i ? N e b i j e r k o l i k u m o ć i m a j e d n a dobro ure-djena l i e č n i č k a k o m o r a v idje l i s m o prigodnu za­d n j e g š t r a j k a l i e č n i k a u d o n j o j Austriji .

A š t o d a r e č e m o o n e k ' o l e g i a l n o s t i m a , k o j e s e č e s t o d o g a d j a j u m e d j u l i e č n i c i m a u n a š o j po­kraj in i , i k o j e z a s l u ž u j u o š t r a u k o r a ? K a d bi k o m o r a v r š i l a s v o j u d u ž n o s t r j e g j e bi s e do-g a g j a l e , a m a l o po m a l o bi ih i n e s t a l o , kad bi s e u p o t r e b i l o s t r o g i h m j e r a .

N o v i s u i zbor i r a s p i s a n i z a k o n a c o v o g m j e ­s e c a . I m a j u ć p r e d o č i m a s v e o v e s t v a r i , m o r a d a s e svi l i e č n i c i s v o j s k i z a u z m u , d a k o d ovit i i z ­bora b u d u izabrani on i koji ć e s h v a t i t i d u ž n o s t d a t o g i m p o v j e r e n j a i s v o m z a u z e t n o š ć u n a s t o j a t i , da s e l i e č n i č k o s t a n j e i u n a š o j p o k r a j i n i p o b o l j š a . .._ b. Ij.

Opazlca Uredništva. G o s p o d i n l iećnik govor i u o v o m s v o m č lanku na više mjes ta o potrebi č u ­vanja časti i o uništenju neko leg ia luos t i koje da v ladaju medju l i ečn ic ima. S v e bi ovo trebalo da poprav i l i e ­čnička komora . Ona bi , po mnienj i i g o s p o d i n a , t reba la da čuva čast i da uništ i n e k o l e g i a l u o s t . N e g o u ko­l iko p o z n a m o iz razgovora sa l i e č n i c i m a n j i h o v e stvari , s o v o m tvrdnjom mi se ne m o ž e m o s lož i t i . Ćast i k o l e g i a l n o s t nisu svo j s tva koja se m o g u k o m u pris i lno navrnut i . Oast, ako ju ne obrani š s a m n e ć e drugi , a i ko l eg ia lnos t j e takodjer svo j s tvo s a m o onog pojed inca koji drži do sebe i do svo je č a s t i . Onaj koji nije takav , nije za to jer n e m a k o m o r e , nego to j e do pomanjkanja u j e g o v o g o s e b n o g l jud­s k o g pono.-a. A ovakove m a n e teško da ukloni ko­mora. Mogl i bi ih valjda uklon i t i , kad bi ht je l i , s a ­mi l iečnic i u s v o m krugu dje lovanja , al i u t o m n i s u se oni j o š i zkaza l i . T o m u je više uzroka o k o j i m mi ne ć e m o da g o v o r i m o , s a m o k a ž e m o , da s v a k a i š t i tnc i ja pa i ona l i ećn ičke k o m o r e vriedi s a m o kad su i pojedini koji ju sačinjavaju na s v o m m j e s t u . K a d bi ovo pos l jednje b i lo , komora bi d je lova la kako treba jer bi ona bila odraz svoj ih č lanova , inače j e j e d n o l i cumjers tvo više .

Ovol iko o p a z i s m o u najboljoj namjeri i ž e l j o m da kor i s t imo išt i tucij i kakova bi mora la biti I ječnička komora .

Pr imjer zdravstvenih prilika na našoj krnj željeznici.

K o j e p u t o v a o n a š o m z n a m e n i t o m željeznicom, bit će s j egurno opaz io u tri j e z i k a napisane table : , zabranjeno j e p l j u v a t i " ! — K a d a vidiš taj nadpis, moraš priznati s lavuoj upravi , da se brine za obće zdravije i da se j e ako ne u n i č e m u a ono barem u t o m e pove la za d r u g i m europejsk im željeznicama. N u potražiš li pl juvaljku uvjerit ćeš se odmah, da j e p o d p u n o opravdan i zgodan onaj upit nekoga put­nika, koji j e na istoj tabli napisao: ,>a zar <3u u kapu ?"

N u o s i m toga dos ta tno j e pog ledat i debe le na­s l a g e prašine koli u s a m i m v a g o n i m a , to l i i u poje­d in im š tac i jama, pak onda neč i s toću u njima i oko lo nj ih , da se uvjeriš kol iko j e S lavnoj Upravi s ta lo do reda i zdravlja. J a ću kao primjer navest i š tac i ju u P e r k o v i ć - S l i v n u , gd je s a m se na svoje v las t i t e oč i uvjerio o s tvar ima , koje će se činit i n e m o g u ć i m . N e ­daleko s a m e štaci je nalazi s e nešto l judskih s tanova , koj ima j e sudbina odred i la , da se nauži ju neč i s toće , kojoj su uzrok sami č inovnic i i s tanovn ic i š tac i je .

Prein j e kako tako uredjeno mjes to gd je se ima da baca s m e t l i š t e , to ipak ti ljudi rek bi n a l a z e oso­bi to zadovol j s tvo u t o m e da bacaju sve te o d p a d k e oko lo s tan ice , koja j e malo po m a l o n j ihov im na­stojanjem posta la tako odvratna, da joj se čovjek ue m o ž e ni da pribl iž i . K o se žel i o t o m e uvjeriti neka se s a m o potrudi do iza s tan ice i neka p o g l e d a niz „ r a m p u " . Voda , koja s luži gos t i on i i č i n o v n i c i m a za pranje posuda i rublja prol iova se takodjer niz taj z iv ić , t e tako s tvara l okve , koje okužnjn čitav zrak. Ali najljepše u či tavoj Btvari je to dfl g o d i n u nekol iko p u t a č i s t e zahodi i da se to pro-l ieva takodjer uiz rampu , koja j e udaljena od štacije kakovih dese t , a od najbl iže kuće p e t n a j « ! metara . Za to se ne izkopa j a m a , već so sva ta kužna neči­s t o ć a pokrije s m a l o kamenja i zeml je pak mirna B o s n a .

Malo koračaja od štacije a upravo i zmedju pu­ta, koji vodi na s tan icu , i j e d n o g pr ivatnog puteljka s m j e š t e n a j e košara za svinje . T a košara ni iz da­leka ne odgovara ni mjes tu ni svrsi te j e i- o n a uz­rokom n e s n o s n o g o k u ž e n o g zraka.

Uz svu tu s i lnu neč i s toću neka se promis l i na jako visoku temperaturu u ljetno doba , pak će se o d m a h shvat i t i kako to mora da kobno djeluje na čovječje zdravlje. — D o sada s m o se barem imal i da p o h v a l i m o sa smrdl j iv im z a g o r s k i m l o k v a m a , ma­lari jom i o s t a l i m n e v o l j a m a a sada , hvala ž e l j e z n i č ­k im č inovn ic ima , m o ž e m o se pohva l i t i i p o g u b n i m s m r a d o m i uzornom n e č i s t o ć o m .

Mora se j o š t e upozorit i S lavnu Upravu na g o ­st ionicu u P e r k o v i ć - S l i v n u , od koje se m o ž e tražit i barem to l iko , da d?.va zdravu hranu. B i l o j e do sa ­da dos ta puta pr i tužaba š to se toga t iče , nn sva j e pri l ika, da se nije niko na to ni osvrnuo . Mogl i bi ovdje pr ipoviedat i j ednu z a n i m i v u š to se dogod i la pratnji g o s p . na injes tn ika Narde l la a valjda i n jemu,

jB i lo bi p r e d u g o da se ovdje dalje nabrajaju br ige že l j ezn ičke uprave za zdravlje putnika i onih , koji s tanuju u bl iz ini s tanice . Kadi t o g a za danas s v r š a v a m o i upućujemo koli S lavnu Upravu žel jez­n i ce toli do t i čne zdravs tvene urede, da ne zaborave , da i m j e s t a uda l jena od g r a d o v a imaju pravo zahtje-vati , da s e ne čine atentat i proti n j i h o v o m zdravlju. N e k a s e ne zaboravi , da i seljani imadu ista ona prava kao i gradjani i da m o g u zaht jevat i , da se ukine n e u m j e s t n a s a m o v o l j a i bezobz irnos t č inov­nika. N e k a s e s tane j e d n o m na kraj ov im n e p o d o b -š t i n a m a .

D o p o t r e b e m i ć e m o se opet na ovu s tvar na­vrat i t i . N. N.

V v e r e v n o s t v l a s i i. N a š a » H r v a t s k a Kieč" ne m o ž e se tuž i t i . I suđ­

ena i po l i t i čka v las t j u vol i . I m a d e m o do sada više t u ž a b a i razprava. Kadi d o p i s a iz S inja od 3 0 pro­s inca 1 9 0 5 naš urednik i m a o j e da o d g o v o r a pred p o r o t o m , ali l ibera lnos t d r ž a v n o g odvje tn ika m e t n u l a g a pod obični s u d , a to da m u bude lašnje . J a d a n V i c i é ! Biedui težak iz Sinja ne s m i j e da i m a brani­te l ja , jer eto tako h o ć e v las t .

Kadi d o p i s a iz P r o m i n e od 3 ožujka mora ta­kodjer da naš urednik odgovara pred p o r o t o m , prem j e dopisnik uzeo o d g o v o r n o s t na s e i prem j e to izjavio pred s u d o m . To j e on učinio bez našega zna­nja, pa j e d n o m kad j e tako, š to se j o š hoće ?

Kadi dop i sa iz K o g o z n i c e od 2 7 Kujna bio j e takodjer naš urednik tužen , ali se j e od tužbe odu­s ta lo , jer su navodi bili i s t ini t i . J e li za to odgovarao vlast i krivac V

P o l i t i č k a v las t pak uprav nas mi luje , 1 za naj­manju g l o b i . N a p o k o n i tuži . Pred par dana dali s m o njekol iko brojeva » H r v a t s k e Kteči" m l a d i ć i m a , da ju d ie le . Oni to i učini l i , a s a d a po l i t i čka vlast i državno odvje tn i š tvo hoće da progoni onih 8 m l a ­dića. Zaš to ? Zar u i s m o mi g o s p o d a r i darivat i ? Zar nisu oui gospodar i die l i t i ?

Ali da, » H r v a t s k a Kieč" tuče po p r s t i m a njeke z loporabe , ruga se n e s p o s o b n i m a u svojoj nesposo bnost i prerevnim, pa eto mora da ju progone . D o -gadja j se njoj kao i o n o m u s u d c u , koji s t rankam nije nikada niš ta z la uč in io , nego uvjek kor is t io , koji j e poštenjak od g lave do pe te , ali ipak jer se ne ul iz iva n e s p o s o b n i m , jer j e savjestan i mis l i da mu je dosta kad z d u š n o vrši svoju d u ž n o s t , nauckao j e na s ebe gnjev sv ih o l impi j sk ih p i g m e a , koji h o ć e da u v e d u eru puzanja i s t rahov lade . N a njega svi su se survali i kao da uživaju tko će g a prvi i prije utu­ci. To im j e s l a s t d u š e i srdcar j er za d r u g o nisu ni sposobni. Kad bi b i l i , oni ne bi proganja l i prave­

dnika, nego bi j edan d r u g o g a ruši l i , jer znadu da svaki od njih n e m a onih vrlina koje i m a čovjek od njih progonjen .

Mi z n a m o da dot ičniku o v i m ue ć e m o p o m o ć i , ali n a m e ć e uam se pr i spodoba . Š to j e nezav i sno , po­š teno i pravedno treba rušit i , utuci . L o z i n k a j e : u-

Bez nje stanovitim l judima napredka

Pokrajinski sivi zavod. Rekli s m o , da ć e m o dokazat i , kako po d a n a š ­

n jemu s ta tutu pol jodje lski zavod u Sp l i tu neće biti uredjen onako , kako bi i m a o biti i kako g a j e g. Zotti u svojoj osnov i pr ikazao .

D a j edan zavod bude koristan i da p o s t i g n e žudjeni uspjeh treba, da bude providjen potrebi t im s r e d s t v i m a . K o j a su sredstva nuždna , koj ima treba da j e providjen poljodjelski zavod za našu pokrajina, kaže n a m u svojoj poznato j osnovi s a m g. Zott i , » ta su : Znaus tvena tehnička knj ižnica , b o g a t a zbirka ruda i kamenja , koja s luže za proučavanje pretvorbe i naravi t la , anal i t ički uzorci za proučavanje n/iarvo-go j s tva , ž iv iuars tva i botan ike , uzorci strojeva 1 i po­ljodjelska rat i la , dendro log i čka zbirka, mejeorolG-g i čke i t i / jka lne sprave , s i tnozor i i t. d. n'a način da se napravi poučni muze j poljodjelski i t e l ino ložk i , a o s im toga , kao kemična postaja , m^rao bi imat i na razpoloženje b o g a t i izabrat material za pokušaje i i / .traživanje pa b a š ; 1. K e m i č n u i mikroskopićnu radionicu ( laboratori j ) . 2 . Pokušajno polje , najmanje 5 hektara . 3 . Pokušajni v inograd od 5 hektara. I. Pokušajni mas l injak od najmanje j e d n o 5 hektara. Pokušajni voćnjak sa najmanjom površ inom od 2 hektara. 6. Naravna l ivada i umje tne l ivade sa po ­vršinom najmanjom od G hekt . 7. V i tao sa najma­njom površ inom od po hektara za gojenje povrća. 8.. Pokušajna pivnica uzorna g l e d e prodje i g l e d e uredbe. Pokušajua uljarnica koje bi morala biti providjena sa sv im najmoderni j im s trojev ima. 10 . S ta ja , koja bi i m a l a s luž i t i kao pokušajna postaja goveda . 1 1 . Si-rarnica. čedna ali dobro uredjena osob i t im obzirom na pravljenje ovč i jeg sira. 12 . Svi larnica za uzgaja-janje nude kol ikoće s j emena raznih p a s m i n a . 1 3 . Pče l i ­njak su najmanje 5 0 ul iš ta , sa p o m i č n i m s a ć e m . 1 4 . Mala radionica za ple tenje š tura za s m o k v e i sprta-va za voće. 15 . Suš ion i ce voća , a osob i to za sušenje s m o k a v a i višanja. 16 . S p r e m i š t e strojeva i orndja, kuji- hi imalo s luž i l i kao stalna izložbu Ovakoi bi morao biti i ovakov j e zavod za našu pokrajinu bio zamiš l jen i po vladi u osnovi uvršten. Poš to pak. pol j . zavod u Grnžu nije i m a o sve gornje ustave to je »najbolje da se zatvori" . Ovako se govori n a s t r a ­ni 19 o s n o v e .

Mjes to ove prvobitne osnove , za koju je narod­no z a s t u p s t v o bi lo zaneseno i preziralo pisanje »Go­spodarskog poučnika" , kao tobož , da bi se kritika vodi la radi osobnih , a ne načelnih raz loga , danas nam se dariva s r a m o t n a krpanja , puno kontras ta i os tr i -žaka, koji n a m nisu nit najmanje na čas t , a najbo­lje su o g l e d a l o za one, koji s e j o š daju vodit i za nos i m i s l e da će ikada š to imat i koristna po narod od vladinih krugova b e č k o g a soja.

U n o v o m s ta tutu za poljodjelski zavod n e m a ni govora o s v e m u o v o m e , š to s m o gore navel i , a č im bi morao bit i providjen j edan pokrajinski zavod u pokrajini e m i n e n t n o po l jodje l skoj , kao što j e naša.

S l o b o d n a inst i tucija pokraj inskog po l jodje l skog zavoda biva spućena na način, da se \raćarao nastartr t. j . da j e po današnjem s ta tutu pokrajinski pol jo­djelski zavod u Spl i tu kud ; kamo gore uredjen, a daleko gore providjen potrebi t im z e m l j i š t e m , nego l i j e u p o č e t k u b io Gružki zavod , a k o g a j e bilo od, potrebe »kao vel iko zlo zatvor i t i" .

Sad bi mi boti l i pitati onu g o s p o d u , koja mi­šje , da im j e pod v lad inom kahan icom dozvo l jeno varati narod, dali s u oni znal i , kao š to s m o znali m i , da poljodjelski zavod pod ignut u neposrednoj blizini Sp l i ta , neće m o ć i n ikada biti providjen z e m ­l j i š tem, koje treba da jedau pok. polj . z i v o d po nje dnje, ako hoće da p o s t i g n e svoju svrhu ? Jes t , oni su to znal i , ali nisu imal i srdca , da to pok. l lu la tu reču u lic,:. Danas , kad j e Bula t umro i kad j e zgra­da tu , moraju radi s v o g a obraza da stvore kojeksj-kovu krpanju , koju neka D a l m a c i j a nosi na svoj im ledj ima nj ihovom kr iv icom.

D a s m o mi pod m a kojom d r u g o m v l a d o m , ili da j e sudbina D a l m a c i j e povjerena »drugim rukama, više s m o nego uvjereni, da bi se nastoja lo popravi t i pogrešku učinjenu, te da bi se već podignut i zavod u Sp l i tu obskrbio i potreb i t im zeml j i š t em uz ma koje žrtve i cionu. N u l jud ima, koji su na vladi m a l o je s ta lo , a da ne rečemo ništa , do naroda i njegova b lagostanju , nj ima j e s ta lo s a m o do njihovih zlatnih ga lona i mas tn ih namirnica Ah ! da bi se naši biro­krati natjecali u radu za narodno dobro , kao š t o - s e j a g m e za z latne g a l u n e , kako bi nam druge vesele p j e s m e narod p o p i e v a o , mjes to tužnih jad ikovka .

D a se opravda dje t insk im opravdanjem, zašto se j e odus ta lo od prve zdrave osnove pol j . zavoda u Spl i tu iznos i se , s /egurno od kupljenog pera, kako

za Da lmac i ju nije zavod poljodjelski dobro uredjen, jer da bi se sinovi naš ih g o s p o d a r a tada pogospod i l i , da bi odbjeg l i od otč inskoga praga tražeći namir­nicu.

Kol iko j e laži i s m i o n o s t i u ov im r i eč ima , da­nas nam nije da izpit ivame. , ali i da bi sve ovo bilo ovako , osudi t i j e ipak one , koji su sve ovo znal i , a ipak su varali narod i narodno z a s t u p s t v o . One, koji m i s l e , da su se s ovo par rieči opravdal i , upućuje­m o , da u z m u u ruku s t a t u t e drugih pokrajina ove monarh i j e ,pa će uvidit i , da prvobitni pravilnik za poljo­djelski zavod u Spl i tu , nije u n i čem razl ič i t od ov ih . Ako dakle dobro uredjeni zavodi poljodjelski u dru­g i m pokraj inama daju žudjeni uspjeb, č e m u ga ne bi

da iaj u D a l m a c i j i ? Zašto baš /.a ovu pokrajinii treba »dvoriti i z n i m a k a ? Zašlo d a l m a t i n c u pr igova-rat, da bi g r a m z i o za n a m i r n i c o m , a to odobravat i nie incu i t. d ? Hi .zar mi n e m a m o pravo tražit i , da naša djeca budu vazp i tana dobro u pol jodje ls tvu u našoj kući i da upoznadu dobro g o s p o d a r s k e pri l ike svoje z e m l j e ? Ili s m o zar mi kojekakovi — -• t• inferiorna rasa, kojoj nije d o p u š t e n o , da vrsi i radi o n o , š to m o ž e h'iemac, tal i jan ? Ovako m o g u d a m i s le i govore s a m o ljudi u s lužbi on ih , k o j i m a nije nikad bilo do narodnog dobra i b lagos tanja , već do t lačenja , ugnjetavanja i preziranja svega o. ioga, š to

puni z n a n j e m , kako će moć i da prkosi svakoj buri, koja um se nad g l a v o m vije. Od ovakove čeljadi t r a ž i t i m a koje dobro / a n a r o d p r o s t a j e obmana i

Politička rovarenja po Dalmaciji. o d njcko doba pronose se postojani g la sov i ,

kako se po Dalmac i j i nastoji podići aust i i janski i s tranku. U ove g l a s o v e njetko vjeruje a njetko ne vjeruje, prema t o m e kako s h v a ć a po l i l i ćke pril ike i poi i t ićku zre lost Da lmac i j e . J er u i s t i n u , tko pozna pril ike u Dalmaci j i nije m o g u ć e , da bi m o g a o povje­rovati , te bi se našlo ljudi pripravnih raditi za tu s t r a n k u . Takovi ne m o g u biti nego plaćenic i koj ima nije s ta lo ni do zemlje ni do naroda. P a baš to i znadu začetnic i te stranke, pa se i skrivaju i rovare i nastoje mit i t i . »Prava Crvena Hrvatska" j e njeki dan jav i la , kako su joj nudili u tu svrhu l u n a r a , koje je ona po svojoj dužnos t i odbi la . Dok mi ovaj korak . Trave Crvene H r v a t s k e " h v a l i m o , m i s l i m o ipak, da njezina dužnos t bila jav i t i , t ko i odakle i"i je taj novac i iudjao. Jer bez t o g a m o g l a bi s tvar iz­gledat i kao njekakvo s a m o h v a l i s a n j e , -tu u ovako važuim s tvar ima bilo bi da se pokudi . Ovo k a ž e m o ne s toga š to bi mi u ono suml ja l i , n e g o jer s m o uvjereni da je d u ž n o s t obznani t i j a v n o s t tko j e taj mešetar . Ako j e domać i čovjek i j o š u položaju treba g a razkrinkati neka ga j a v n o s t prezire. Ako je tu­djinac treba mu o n e m o g u ć i t i obstanak kod nas. Ka­di toga d u ž n o s t j e rodoljubne nov ine , da svoju iz-puni do k r a j a .

Ovo n a g l a s i v a m o i nag las i t ć e m o , jer s m o o t o m a u s t n j a n s k o m rovarenju uvjereni , i jer i m a m o za to s talnih dokaza .

Iz Zadra p u t o v a l o j e po D a l m a c i j i po l i t ikasa , koji se nikad nisu p o l i t i k o m bavi l i , a putoval i su svrhom da utemel je austi ijanskii stranku tobož pod p u č k o m firmom. I ovdje u Šibenik doš lo j e p i s a m a profesora bogos lov l ja , koj ima su snubi l i poznate i prokušane pravaše , neka s tupe na če lo te s tranke .

P o s v e m u i z g l e d a , da njeki fer njeki kandidat i mitre hoće da s teku z a s l u g a kod austr i janske v lade , pa na mjes to da to zadobiju znanjem, revnošću u zvanju i do l i čn im o d g a j a n j e m d u h o v n e m l a d e ž i , g l e ­daju da joj budu na us lugu u t e m e l j e n j e m robske stranke, koja bi bila na uztuk hrvatsk im narodnim z a h t i e v i m a .

S p o m e n u t a g o s p o d a i z g l e d a da zaboravl jaju , kako naše dično svećens tvo c i e lom s v o j o m po l i t i čkom prošlošću a i sadašujošću nije nego a n t i t e z a stranci za koju se oni zagrijavaju. Zaboravljaju oni da sve­ć e n s t v o , crpi svoju snagu i ut jehu iz s v o g a puka , kojemu treba s l o b o d e e da m o ž e udovolj i t i pos lan­s tvu Prov idnos t i . Kadi t i prot i , taj s lobodi s v o g a na­roda ne m o g u nego oni koji su se od naroda o t u -dji l i , a t i m a da leko od nas kuća. N e k a se oni gri ju ua suncu v ladine mi los t i , ta i m je i potreb i ta , a ne­ka narod puste da g a grije sunce božje .

P o s t o j e oč i to , da će vlada ići i j o š dalje u s v o m e uastojanju, d u ž n o s t j e s v a k o g a , da tjera od

stva , da ih odkriva i da narod upozori na svaki i najmanji pojav ovake vrsti . Mora se ići za t i m , da se odmah u poče tku suzb i ju ovi pokušaj i , a u s lu­ča jev ima , kao š to j e onaj „ P r a v e Crvene H r v a t s k e " mora se izići na iavu s p o d p u n i m i m e n i m a .

t—lOA / A T I I u p o t r e b l j a v a j t e n a r o d n e mar n i V M I I! ke D r u ž b e S . K i r i l a i M e t o d a

Kad delegacija.

Kad bismo rad ovogodišnjih delegacija

htjeli sintetizirati, morali bismo se poslužiti

onom narodnom : gdje si bio, nigdje, što si ra­

dio n iš ta ! Sva su se viećanja ograničila i ovog

puta na već uobičajenu formalnost, pa su se

grdno razočarali svi oni, koji su od ovogodiš­

njih delegacija očekivali nešto osobito, izvanre­

dno. — p „ starom adetu iznio se i ovog puta

p r o r a č u n zajedničkih troškova za god. 1 9 0 6 .

Po tome proračunu izkazana je potreba

ovako : ministarstvo izvanjih postila 1 2 , 6 5 9 . 5 3 6

K , ministarstvo r a t a , i to vojska

K redovit li i 1 3 , 2 6 5 . 2 6 1

ukupno

31 145

taka za oružanje.

. 6 2 0 K i

2 9 2 , 9 0 4 . 7 8 0

K izvanrednih izda-

3 0 6 , 1 7 0 . 0 4 1 K,

110 K : od toga

2 9 , 8 4 5 . 6 2 0 K rodovMog i 1,296 7 9 0 K iz­

vanrednog izdatka, s v e u k u p n o d a k l e potreba ra­

tnog m i n i s t a r k a iznosi 3 3 7 , 3 1 2 . 4 5 1 K. Z a ­

j e d n i č k o ministarstvo financija 4 . 4 2 7 . 5 7 1 K ;

račun . t r ska kontrola 3 2 0 . 0 4 0 K. Sveukupna po­

treba 3 5 4 , 7 1 9 . 5 9 8 K.

Odbije li se od toga prihod spomenutih

ministarstva od 7 . 9 9 9 . 2 3 3 K. pokazuje se po­

trebe od 346 ,720 .36 .> K.

Ova se potreba podmiruje u prvom redu

prigodom zajedničkih carina, koje se za ovu

godinu predvidjajn za austrijske zemlji

1 0 7 , 6 2 o . 0 0 0 K. a za zemlje ugarske krune sa

15,SS 1 . 0 5 0 K, te za Bosnu i Hercegovinu sa

9 6 9 3 0 0 K, ukopno sa 1 2 4 , 4 7 5 , 3 5 0 K. 0$\

ove svete imadu se odbili troškovi sa 6 , 6 0 0 . 0 0 0

K i carinski paušal za zemalj. upravu u Herceg.

Bosni sa 1 ,428 ,57 ] K, te prema tome ostaje

čistih 1 1 6 , 4 4 6 , 7 7 9 K za pokriće zajedničkih

izdataka cieloj monarhiji. Odbije li se ova svoja,

od gore izkazane potrebe, onda ostaje potreba,

od 2 3 0 , 2 7 3 . 5 8 3 K koju obje pole monarhiji

ni »raju podmiriti svojim prinosima.

Izvanredna potreba za čete u H e r c e g Bosni

izkazane je sa 7 , 5 8 3 . 0 0 0 K.

Preko proračuna zaiskato se za izvanredni

vojni kredit za naoružavanje ukupno 7 5 , 3 0 0 . 0 0 0

K. Od toga broja iz redovitog proračunu ide

2 7 , 0 7 9 . 0 0 0 K.

Napokon se je za god. 1 9 0 5 zaiskao na­

knadni kredit od 5 , 4 7 8 . 5 7 7 K.

Proračun za Herceg-Bostui izkazuje potre­

bu od 5 1 , 6 8 1 , 3 0 8 K, a pokriće sa 56,074 ,8iH

K, dakle suvišak od 4 , 3 3 6 , 5 6 7 K. Ovaj u su-

višak sa pretićkom iz blagajničke gotovine i

zajedničkih poslova se ima upotrebiti za ndpla-

tu zemaljskih zajmova.

Oioli ovaj proračun bio j e od austrijske

i od ugarsko hrvatske delegacije odobren. Tim"*

je ministar Goluch vvski postigao svoj cilj. 1

ako ih je čuo- dosta oštrih i gorkih od pojedi­

nih delegata, i ako j e njegova politika od nin

gih bilo kritizirana, ipak je proračun glasova;

te sad njega za sve drugo ne boli ni nijmanje

glava.

Mislilo se j e , da će izpasti drukčije, t. J.

da će Magjari ovog puta zauzeti stanovište pro­

tivno Goluchovvskome, ali su oni takodjer pri­

hvatili proračun. Zadovoljili su se samo tim,

što su nekoji ddl>'g.iti napali Golucuovskoga.

Tim se je ispostavilo čisto i bistro, da je koa­

licija u Magjarskoj došla n i vladu i.z uvjet, da

odobri proračun zajedničkih troškova, jer šta

vriede svi govori, sve kritike proti stanovitoj

politici, ako se onome, koji tu politiku vodj,

votira proračun, ako mu se tim izrazuje povje­

renje ?

Prema tome -, dakle ovogodišnje delegacije

nemaju u obće nikakvi; važnosti. Čuli su se do­

duše u njima glasovi s hrvatske strati", ali ti

glasovi nisu proiiiienili ništa u stvari, niti će

promieniti, dok traju sadašnji vanjski i nutarnji

odnošaji.

« 1 1 1 1

i 3

Q0

H O T E L B A L K A N T R S T .

K A V A N A I R E S T A U R A C I J A .

Nova zgrada, 70 elegantnih soba, Lift, elekrična razsvjeta, kupelji

ciene umjerene.

P o c k a j a K o g l .

1 0 1

t a

t a

t a

t a

t a

"2. © N = ŠL

Najveća Dalmatinska Zlatarija A n t e R a d i t ' a - S p U t T r g v o ć a ( G r a d s k a v r a t a n a oba l i )

Bogata zaliha briljantnih, zlatnih i srebrnih predmeta, • žepnih satova uz tvorničke ciene. —

Kupuje i prima u zamjenu z la to , srebro i drago kamenje . UuBlrovane cieniko šalju baavait.

Hl C *O

IS Q * i* ~ =L te"

>• s o -1 skl 8

skl 1 l i •

> I 1 -•

IT* •—i

i *

[eto

đ

• I

P

I

I

l i

1 7 3 ¿5. i 13 EF- O — <"3 : o . W S ' 2 * ^

2 . *2 c i . C" O G

l i « - i

ta* 2 * e

2?. i o O

l i jg-J

* te*

1 3 3

i o Vi i<:

dalmatinske, navmute na amerikan­

skoj podlozi, pripravlja za jesen g.

1 9 0 0 . za okušeno područje

i * v K % 1 4 o i l i u s i <» 1 4 O U M ' I I - l ' i i i i i o i s l t o .

Ciene s u :

Navrtci na rnpestris mouticola 1000 km. K120 „ aramom rupestris b. I . . ., „ 140

„ „ riparia • runestris „ „ „ 140 Naručbe primaju se do 3 1 . sie-

čnja g. 1 9 0 6 . • Sa namčbom zali

tjeva se 20 % kapare.

Tko želi baš svoju lozu, može po­

slati poštom mladike srednje debeljine.

^ I T © ò i t a t ì é I t u s a l i Be m o r a

mkuáání medicinski

i l u i n M Sapi

o d I j i l j a n o v a n i l i o k a

od B U R G M A N N A i d r u g a , Draždjani i T e t s c h e n n a / L . od prije p o z n a t pod

i m e n o m BERGMANNOVA S t i l NA od Ijiljanova mlieka

Predplatue k o m a d M l

V7ATA'̂ 1 VUČIĆ/

S o c i e t à a n o n i m a p e r l ' u t i l i z z a z i o n e d e l l e f o r z e i d r a u l i c h e d e l l a D a l m a z i a .

D I O N I Č K A G L A V N I C A K SOOO.000

Sjedište u TRSTU Radnja u ŠIBENIKU.

| > l t l « 1 1 S S I V I i

* C A L C I U M C A R B I D f 1 KOD KUPNJE 100 KILOGRAMA STOJI Kr. 26franko Šibenik ~~~

•Novac se šalje unapried ili uz pouzeće Za velike količine popust nz pogodbu. P R E D S T A V N I K I S K L A D I Š T A R

FAUSTO IN« IÍIOSTHI ŠIBENIK.

ganea Commercials Tribina

uložuićke Listove

dana uz 2 ; 1 / 4 %

zlatnini Napoleonima ili u engl, fiintim

(Stcrlinum) nz uložuićke Listove:

I tŽNO ZA DJECI :

Jedan od n a j b o l j i h načina, da se d j e c a

M t t ' i i v a J u s M l r a v a . da. im se poboljša krv

i ojačuju pluća jest davati im više puta na

dan meda, ili sama, ili s kruhom i s mliekom.

— Preporuča se i starijima proti nazebam.

Čista naravskog meda po 6 0 novč., klg.

može se dobit samo kod

V ladimira Kulica'.

Svaki trgovac, koji no pgla-

mje svoju robu, ustupa tijesto

svojim takmacima, koji oglasuju.

O r o g a r i j a V i n k a

%

IHM

i ~ hm < 5 3 ¡z¡

SB « .3

' (prije A. M a k o v i c a ) preporuča svoj bogato obskrbljei

dućan raznim ljekovitim lnirođijnim

predmetima iz gume, svakovrstnii

mineralnim vodama, velikim i zboro i

najfinijih parfima i predmeta nnždnih WjL

za bolestnike. .Tb

JJggT D O B I V A J U SE S A M O U S K L A D I Š T U Š I V A Ć I H S T R O J E V A „ § I N G K K " IVAN G RIMANI ŠIBENIK

81 8 HRVATSKA TjERESUSKA BANKA PODRUŽNICA ŠIBENIK

(Centralna n Dubrovniku i Podružnica n Zadru) obavlja sliedeće p o s l o v e :

/'///na novac u svrhu ukamadivaiija ua u ložn ice i b lagajn ičke doznačn ice , te uz p o ­tvrde na tekući ili na ček račun.

Pretísima vriednosne papire i iue vr iednote u pobranu. P r e u z i m a u svrhu naplate mjenice, naputuice i č ekove zt

Daje predujmove na Kupuje i [»odaje orii

vatnih srećaka, državnih' zadir obveznica, inostranskog novca u papiru, dev iza , z l a t n o g i srebrenog novca naše z e m l j e i inostranstva.

Unovčujc i zvučene srećke, z a d u ž n i c e i dospje le k u p o n e , te nabavlja nove k u p o n s k e arke. Provadja os iguranje proti t ečajnom g u b i t k u ižr iebanih srećaka i z a d u ž n i c a .

Ohnrlja vinkulacija i deoiñkulacija svih vrsti vr iednosnih papira, polaže vojničko-ženitbenc i sve druge jamčev ine u v r i e d n o s n i m papir ima, te provadja konversije .

Izrršuji hphitc na sv im m j e s t i m a naše i drugih država, te izdaje kreditna pisma. Eskomptira mjenice, naputu ice i k u p o n e vriednosnih papira. — Prodaje p r o m e s e

za sva vučenja. — Obavlja bezp la tuo reviziju sv ih srećaka naša države i drugih u njoj do -zvul jenib . —* O s i m toga obavl jat će i sve osta lo transakci je , koje zasjecaju u bankovnu struku, uz najpovoljnije uvjete. S v e potanje obav ies t i daje rado u s m e n o i p i s m e n o .

H r v a t s k a V j e r e s i j s k a H r t u k a (Podružnica Šibenik) .

odkazom od 1"> d a n a uz

N B . Za uložne l i s tove sada u toku, novi ka-matnik ulazi u kriepost 1 5 . o g N o v e m b r a i lO .od D e c e m b r a o. g. ; izdaje b lagajničke doznačn ice na donos ioca sa š k a d e n c o m od 1 mjeseca uz kamatnjak od 1 ' / . ,%.

Banko-ŽAro i Tekući račun. Valuta od dana uloženja, uz kamatnjak koji će s e ustanovi t i ; obav­lja iukasso mjestnib računa, mjenica g laseć ih na Trst , B e č , B u d i m p e š t u , Prag i druge g lavne gra t f„ . e M o ­narhije, ie plaća d o m i c i l e svoj ih korent i s ta bez ika­kvog troška.

Izdaje uložne knjižice na štednju uz d o b i t od

Otvara tekuće račune u raznim vriednotama. Inkassi: Obavlja utjerivanje mjen ica na sva m j e s t a Inostranstva, odrezaka i izžriebanih vriednostnih pa pira uz umjerene uvjete .

Izdaje svo j im korent i s t ima doznačnice na Beč , A u s s i g , B ie l i t z , Brno, B u d i m p e š t u , Car lsbad, Cer-vignano, Cormons , Cernovicu, Kger, Riekn, Friedek, Gablonz , Goricu, Graz. Innsbruck, Klageöfurt , La-vov, Linz, O lomuc , Pi l sen , Polu , Prag, P r o s s n i t z , Dubrovnik , So lnograd ( S a l z b u r g ) , S p l i t , ' T e p l i t z , Troppau, Warnsdorf , Bečko N o v o m j e s t o i druge g l a ­vne gradove Monarhije bez ikakvog troška, a na Inozemstvo po najboljem dnevnom tečaja.

Izdaje Kredit.te listove s v a na m j e s t a M

bije i I n o z e m s t v a .

Bav i se kupnjom i prodajom dev iza , valu

j a v n i h papira.

Otvara kredite, uz tovarite dokumente u

Jork , L o n d o n , P a r i z , H a m b u r g i td . i td . uz umje

k a m a t n j a k .

Daje predujmove na vriednostne papire, r

icarrants i tovarne dokumente uz uvje l e , koje

l i s tano viti .

Daje jamčevinu za carine sk lad i š ta Konti

( C o u t i r u n g s - L a g e r ) .

Preuz imanje u pol i ranu i up rav l j an j e :

ciju pr i kojoj je j kocu ih org,

<ti kojot mu drago pogibelji provale ¡e vosvećen osobiti nadzor sa strah

Jato, ebro i dru

lohram

; te se na zaidjev preuzima i upravljanji

BANCA COMMERCIALE T R I E S T I N A .

J O S I P C A D E L opticar-speeijalisla.

ZADAH.

Zakleti procjenitelj za Dalmaciju,

R a z p o l a ž e b o g a t o m zb irkom optičnih pred' obavl ja naručbe i spram Iječnićkog propisa

Pr ima naručbe tab l i ca od kovine i od p~ ljena že l jeza bud koje ve l ič ine i boje .

I Š ibeniku uzorke tab l i ca drži g o s p . N. Bo koji takodjer pr ima naručbe .

SVOJ K SVOME SVOJ K SVOME

JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIJEĆA U ŠIBENIKU

Častim se preporučit p. n. obćinstvu, poštovanom svećenstvu, crkvama,

bratovštinama svoju krasno uredjenju

TVORNICU VOŠTANIH SVIJEĆA Kod mene se dobit mogu izvr.4ne, a od mnogih i i r l a n a i c u svim

veličinama

- s f l j e ž ® o d p r a v o g p č e l i n j e g v o s k a . —

kao i finog crkvenog tamjana. Prodajem dobra i sviježa po zdravlje — koriš'na meda Klg.

po K 1:20 para,. Kupujem uz dobru c i j e n u u svim kolikoćama žutog voska. Svaku i najmanju nariićbu p. u. mušterija obavljam najspretnije, kao

i, uz najpovoljniji; uvjele.

S veleštovanjem

v i , i m u i i t n i I . I C

Šibenik (Dalmacija) glavna ulica

JEDINA HRVATSKA TVORNICA VOŠTANIH SVIJEĆA U ŠIBENIKU

re i iue vr iednote u pohranu. P r e n z i u iu državu i za inos traus tvo .

I n o s n e papire , z latni i srebreni novac i robu. sue papire i vr iednote , naročito sve vrsti državnih i pri-

dustrijaluih papira, za ložnica prioritetnih :eljezničkih i

Štovanom obćinstvu preporučujem upo­

trebljavanje MAG AZINO VE SMREKOVAČK.

k o j a o k r j e p l j n j e želudac, razgrijava živce, zau-

stavlja, proljev i l i e ć i od groznice, tilusa,

hitnjavice i t. d.

š i s t a , o d l i k o v a n a „ S m r e k o v a ć a *

u foru $

Bankovne prostorije u ulici Nic Macchiavelli, br. 26.

započela je svoje poslovanje, t e

obavlja sve bankovne i mjenične dobiva se kod distileura

R I S T A P . M A G A Z I N A e s k o U , P t " J e mjenice, daje predujmove na

Šibenik (Dalmacija). nostne papire, kao i na robu l e ž e ć u u javn

skladištima.

GHuuöMjeMßl koji se p o s t i z a v a uporabom najnovi jeg rj

ličila za kose od orahova ekstrakt,

X T i x i s o l - a

od Bergmanna i "i. i druga u Draždjan im

f e s c h e n n a / L . , 1 D„l,tro sr u staklenkama Po K 2.50 H

« Drogariji VISKA VUČIĆA, Šibenik. ¡¡j|

Kupuje i prodaje vriednostne papire, sv~

vrsti, devize, inozemni zlatni i srebrni novac,

_^ banknote, i imovčnje kupovne i izždriebantf p

pire uz najpovoljnije uvjete.

Izdaje doznake na sva glavnija tržiš'

monarkije i inozemstva, te otvara vjeresije

izprave (dokumente) ukrcavanja.

Prima novac na štedioničke knjižice u t

kući i giro račun.

Obavlja sve burzovne naloge najbrže

najsavjestiiijo uz vrlo umjerene uvjete.

Posreduje i konvertira hipoteke kod prv

hipotekarnih zavoda uz najniže uvjete.