IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … · 2018-02-09 · drugima i nenasilno rješavanje sukoba. SAVJETI ZA RODITELJE – Što roditelji mogu učiniti ako sumnjaju

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

UMJESTO UVODA

Dragi čitatelji, Prvi mjesec u Novoj godini polako prolazi. Vjerujem da ste uživali u zimskom raspustu i odmorili od svih školskih obaveza. Od debatnih baš i niste jer je januar bio rezerviran za online aktivnosti. Posebno je bilo živo na Debatologiji na kojoj su svakih sedam dana osvitale nove natjecateljske teze. Veliki broj komentara i učesnika ukazuje na ozbiljnost kojom su debatanti shvatili poziv koji im je upućen. Kao što je i najavljeno bodovi sa svih online aktivnosti će biti zbrojeni i prezentirani 11.2.2015. na web stranici CKD-a. U februaru će velika debatna obitelj da se posjećuje. A susreti će biti organizirani u Mostaru, Tuzli, Sarajevu i Banja Luci. Kroz brojne radionice, prezentacije i debatna natjecanja izabrat ćemo najbolje debatante u pojedinačnoj konkurenciji i najbolje ekipe po regijama. Treba samo valjano istražiti sve teme koje se nalaze na debatologiji, a tri će biti postavljene na dan međuškolskih susreta. Kako biste imali u vidu o kojim tezama je riječ prezentiramo vam ih i ovdje – na jednom mjestu.

Problem nasilja među mladima treba rješavati cijelo društvo?

Za ili protiv pritisaka na novinare koji ne žele odati izvor informacija (pored postojećih dokaza) o kriminalnim radnjama?

Veliki broj žrtava vršnjačkog nasilja: realnost ili neobjektivno izvještavanje medija?

Ekonomska kriza - jedan od glavnih preduslova za pojavu vršnjačkog nasilja?

Škola ima bitnu ulogu u sprečavanju vršnjačkog nasilja i promoviranju ljudskih prava?

Žrtve vršnjačkog nasilja su sklonije suicidu?

Država treba uložiti više novaca u omladinske projekte za smanjenje vršnjačkog nasilja?

Nereagiranje nastavnika i stručnih suradnika na nasilna ponašanja učenika čini ih saučesnicima nasilja?

Može li se edukacijom spriječiti vršnjačko nasilje?

Krše li obrazovne institucije ljudska prava mladih izbjegavanjem rješavanja slučajeva vršnjačkog nasilja?

Gledanje nasilnih crtanih filmova može utjecati na povećanje vršnjačkog nasilja u školama?

Škole koje šute o vršnjačkom nasilju štite počinitelje bullyinga?

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO ARGUMENT

SNAGE - NASTAVAK

2

Niska stopa vršnjačkog nasilja na internetu u BiH je znak dobre zaštite djece ili neprijavljivanja slučajeva nasilja?

Roditeljima treba zabraniti fizičko kažnjavanje djece kako bi bio smanjen broj vršnjačkih nasilnika jer „nasilje rađa nasilje“?

Država koja ne prevenira vršnjačko nasilje na najgrublji način krši dječja prava?

Vršnjačko nasilje narušava zdravlje?

Sportske utakmice gradskih rivala treba organizirati u gradu iz kojeg ne dolaze klubovi kako bi bilo smanjeno nasilje među mladima?

Djevojke uvijek trebaju biti kažnjene podjednako rigorozno kao mladići zbog nasilničkog ponašanja?

Nesuzbijanje vršnjačkog nasilja u BiH dugoročno moglo dovesti do trajnog propadanja društva i kontinuiranog kršenja ljudskih prava?

Da li je vršnjačko nasilje i online narušavanje ljudskih prava najrasprostranjenije na internetu?

Vršnjačko nasilje se negativno odražava na razvoj ljudskih prava i cijelog društva?

Loše vaspitne metode roditelja odgovorne za nasilničko ponašanje djece?

Uvođenje uniformi u školama: šansa za sprečavanje vršnjačkog nasilja ili narušavanje ljudskih prava?

Vršnjačko nasilje – šala koja je otišla predaleko ili ozbiljan problem?

Koje teze će biti natjecateljske?

SADRŽAJ:

Umjesto uvoda

PRIRUČNIK „NASILJE MEĐU DJECOM I

MLADIMA” (III dio)

PRIRUČNIK “NASILNA PONAŠANJA

MLADIH – ZAŠTO JE LJUBAV VAŽNA?

(III dio)

PUTOVANJE KROZ BH. ŠKOLE

MEDIJI O VRŠNJAČKOM NASILJU

BLOG – NEnasilje

Sama i u Novoj godini

Bila sam nasilnica

Nema rješenja

Sunce sija iza svakog oblaka

Jedna sasvim (ne)obična priča

FORUM „ISPRIČAJ SVOJU PRIČU”

NENASILJE KROZ RADIONICE –

POSVETIMO VRIJEME DJECI

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I

MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU

U BiH

3



SNAGE - NASTAVAK

O PRIRUČNIKU:

I u ovom broju

Debatnih

novosti

nastavljamo s

objavljivanjem

dijelova veoma

značajnog i

korisnog

Priručnika pod

nazivom

„Nasilje među

djecom i

mladima” koji je

2013. godine

izdalo

Savjetovalište

''Luka Ritz'‘ iz

Zagreba.

„NASILJE MEĐU DJECOM I MLADIMA” (III dio)

SAVJETI ZA UČENIKE – Kako se nositi s nasilništvom u školi

Ako imaš problema u školi, netko te izaziva, ruga ti se, udara te,

uzima tvoje stvari, govori ružne riječi, ismijava te – postoji puno

stvari koje možeš učiniti da se zaštitiš:

Nemoj misliti da se to događa samo tebi – događa se mnogima

i na svimmogućimmjestima.

Ne misli da to zaslužuješ zbog nekog razloga – ne moraš

osjećati sram; nasilnici su ti koji imaju problem.

Budi čvrst/a i jasan/na – gledaj ga/je u oči i reci prestani!

Ne možeš promijeniti nasilnika, ali možeš reći odrasloj osobi

koja može s njim razgovarati i kazniti ga (oni ponekad prijete

ako želiš nekome reći, ali samo zato jer znaju da mogu biti

spriječeni).

Nastavi govoriti dok netko nešto ne poduzme.

Ne koristi nasilje nad nasilnikom.

Ne suočavaj se sam/sama s tim problemom.

Ako znaš za neki slučaj nasilja, ispričaj ga roditeljima,

pedagogu, psihologu, nastavniku…

Ako ti se netko ruga reci mu samo: „ … aha, da, štogod ..“ i

pokaži mu da te to ne uznemiruje. Druži se sa što više ljudi! Da

bi stekao/stekla prijatelje, važno je potruditi se biti prijatelj (budi

ljubazan, razgovaraj s njima, slušaj ih…). Potpora roditelja (ili

neke druge odrasle osobe u koju imaš povjerenja) je jako

važna, pa uvijek podijeli s njima svoju uznemirenost.

4



SNAGE - NASTAVAK

U ovom broju pročitajte:

Savjeti za učenike

Savjeti za roditelje

Ne izbjegavaj školu jer time se samo odgađa problem, a i

zaostaješ u gradivu. Ne srami se zatražiti pomoć.

Često braća, sestre i prijatelji znaju za zastrašivanje puno prije

nego roditelji ili nastavnici te ne reagiraju jer ih je to žrtva

zamolila ili iz straha da i oni ne postanu žrtve. Progovorite, jer

će se jedino tako zastrašivanje i nasilničko ponašanje

zaustaviti.

SAVJETI ZA RODITELJE – Što roditelji mogu učiniti ako

sumnjaju da im je dijete žrtva zastrašivanja i nasilja u školi?

Sumnjate li da vam je dijete žrtva zastrašivanja i nasilničkog

ponašanja u školi, neka vam ispriča što se događa. Potrudite se

da:

saslušate dijete i ne prekidate ga;

uvjerite ga da nije ono krivo i da je učinilo pravu stvar rekavši

vam;

potražite pomoć nastavnika i školskog suradnika;

ne ohrabrujte dijete da se samo odupre tome (npr. „Vratimu“!);

potaknete dijete da se druži s prijateljima u školi i na putu u

školu;

budite svjesni znakova i simptoma zastrašivanja, koje ne

zanemarujete nego kontaktirate školu;

ne držite zastrašivanje tajnom;

potaknite pitanje uvođenja programa za suzbijanje nasilničkog

ponašanja i zastrašivanja u školi;

pružite djetetu priliku da kaže štomisli o tome;

okupite i druge roditelje te raspravite o problemu i načinu

njegova suzbijanja;

predložite školski pravilnik za rješavanje sukoba – dokument u

kojem se navodi kako se škola suočava s incidentom i rješava

svaki incident;

dogovorite se da otpratite dijete u školu ako se nasilničko

ponašanje događa na putu prema školi;

predložite da se nasilnika zadrži u školi dok svi ne odu kući;

odvedite dijete na tečaj samoobrane ako to može pomoći

njegovu samopouzdanju i osjećaju sigurnosti;

zapisujte sve incidente.

5



SNAGE - NASTAVAK

Roditelji, vi možete

zaustaviti nasilničko ponašanje

1. Razgovarajte s

djetetom, objasnite

mu posljedice

nasilja za žrtve,

budite prisutniji u

djetetovim

aktivnostima.

2. Potičite cijelu

obitelj na drukčije

ponašanje, budite

primjer.

3. Ne dopustite da

vaše dijete svjedoči

nasilničkom

ponašanju kod

kuće.

4. Pokažite djetetu

druge načine

druženja.

5. Dogovorite

sastanak sa

nastavnicom,

ravnateljem,

pedagogom…

6. Razgovarajte s

djetetom o svemu,

pa i o školi (Oprez!

Na pitanje kako je

bilo u školi najčešće

odgovara „dobro" i

tu razgovor

prestaje. Budite

uporni.).

7. Ohrabrujte dijete i

pohvalite ga za

suradnju s

drugima i nenasilno

rješavanje sukoba.

SAVJETI ZA RODITELJE – Što roditelji mogu učiniti ako

sumnjaju da im je dijete nasilnik u školi?

Ako posumnjate da vam je dijete nasilnik u školi, važno je odmah

potražiti pomoć, prije nego što dođe do većih obrazovnih,

socijalnih, emocionalnih i zakonskih teškoća.

Važno je saznati što izaziva takvo ponašanje te razviti plan

mijenjanja nasilničkog ponašanja i pritom razgovarati s djetetom,

pedijatrom, ravnateljem škole, školskim pedagogom, psihologom,

defektologom, psihijatrom.

Djeca nasilnici mogu imati brojne razloge za svoje ponašanje:

oponašaju stariju braću, roditelje, rodbinu, ne znaju druge, bolje

načine komunikacije s drugom djecom, sami su doživjeli

zlostavljanje, napeti su zbog raznih izvora stresa i sl..

SAVJETI ZA RODITELJE – Kako spriječiti da dijete postane

nasilnik?

Istraživanja su pokazala da se nasilno i

agresivno ponašanje uči u ranim

godinama života. Roditelji, članovi

obitelji i svi drugi kojima je stalo mogu

dijete naučiti kako se nositi s osjećajima

ljutnje bez upotrebe nasilja. Svi

možemo poduzeti korake kojima će se

smanjiti agresivno ponašanje.

Pojava nasilničkog ponašanja djeteta može upozoravati na

smetnje u ponašanju. Preporučuje se da potražite pomoć

stručnjaka koji može pomoći djetetu. Cilj terapije ili

savjetovanja je povećanje samopoštovanja i nalaženje

prihvatljivih načina nošenja s ljutnjom. Također je korisno za

dijete pronaći aktivnost u kojoj je uspješno i za koju

pokazuje interes.

6



SNAGE - NASTAVAK

Roditelji, vi možete

zaustaviti nasilničko ponašanje

Djeca trebaju osjetiti

da pogreške mogu i

popraviti. Naučite ih

kako da uče iz

svojih pogrešaka.

Pomozite im da

shvate kako mogu

izbjeći ponavljanje

istih sukoba u

budućnosti. Vrlo je

važno da ih u tim

trenucima ne

osramotite i

ponizite. Djeca se

stalno trebaju

osjećati voljeno i

poštovano. Problem

je ponašanje, a ne

dijete! Možete reći

nešto poput: „Volim

te i prihvaćam, ali

ovo što si napravio/

napravila mi se ne

sviđa.“ Radije

pohvalite dobro

ponašanje, a ne

kažnjavajte za loše,

jer djeca žele

ugoditi roditeljima.

Zapamtite da su

pohvala i pažnja

najbolje nagrade.

Pružite djeci ljubav i pažnju

Bez čvrstog oslonca na odraslu osobu dijete može postati

agresivno, tjeskobno i nesigurno. Manja je vjerojatnost da će se u

djeteta javiti poremećaj u ponašanju ili delinkvencija ako se

roditelji posvete djetetu i puno njime bave, pogotovo u ranim

godinama razvoja.

Budite prisutni u djetetovom životu

Djeca ovise o roditeljskoj potpori, zaštiti i ohrabrenju kada uče

razmišljati „svojom glavom“. Bez pravilnog nadzora, djeca ne

dobiju potrebnu sigurnost. Studije su pokazale da djeca koja

nemaju kvalitetan nadzor roditelja vrlo često razviju poremećaj u

ponašanju. Budite sigurni gdje su vam djeca u svakom trenutku i

tko su prijatelji s kojima se druže. Kad ne možete biti s djecom,

povjerite ih nekome kome vjerujete. Nikada ne ostavljajte malu

djecu samu kod kuće, pa ni na kratko vrijeme (djecumlađu od 10

godina).

Budite model prihvatljivog ponašanja svojoj djeci

Djeca uglavnom uče prema primjerima. Ponašanje, vrijednosti i

stajališta roditelja i drugih odraslih osoba imaju veliki utjecaj na

djecu. Vrijednosti poput poštovanja, istine i ponosa u vašoj obitelji

mogu biti važni izvori snage za vašu djecu, pogotovo ako se

susreću s negativnim pritiskom vršnjaka, žive u nasilnom

susjedstvu ili idu u školu punu nasilja.

Ne tucite djecu!!!

Udaranje, šamaranje i batine djeci pokazuju kako je u redu

udarati druge kako bi se riješio problem i može ih potaknuti da

kažnjavaju druge na isti način kako se i njih kažnjava. Fizičko

kažnjavanje sprečava određeno ponašanje samo na kratko

vrijeme. Čak se i na teško kažnjavanje djeca mogu naviknuti tako

da kasnije ono nema nikakvog utjecaja na njih. Batine s

vremenom postaju nedjelotvorne.

.

7



SNAGE - NASTAVAK

U narednom broju čitajte:

Savjeti za škole

Kako prepoznati

vrstu i fazu nasilja

Vrste nasilja s

obzirom na motiv

Faze nasilja

SAVJETI ZA RODITELJE – Evo nekih prijedloga kako postupiti

kad nas zabrinjava djetetovo ponašanje:

Dajte djetetu „time out“ – neka sjedi mirno i tiho, onoliko minuta

koliko ima godina starosti (nije za jako malu djecu).

Oduzmite mu određene povlastice – poput kratkotrajne zabrane

igranja s drugom djecom ili gledanja TV-a.

Recitemu kako se osjećate kad se tako ponaša.

Budite dosljedni u pravilima i disciplini

Kada stvarate pravila, držite ih se. Djeci je potrebna struktura s

jasnim očekivanjima. Postavljati pravila, a zatim ih se ne pridržavati

za njih je zbunjujuće i ne pruža im uvid s kakvim ponašanjem moću

proći bez kazne. Roditelji trebaju uključiti djecu u postavljanje pravila

kada god je to moguće. Objasnite djeci šta se od njih očekuje i koje

su posljedice nepridržavanja pravila. Zajedno se dogovorite kako se

nećete ponašati jedni prema drugima.

Budite sigurni da djeca nemaju pristup oružju

Oružje i djeca mogu biti smrtonosna kombinacija. Naučite djecu o

opasnostima oružja, ako ga već imate u vlasništvu. Ako u svojoj kući

držite pištolj, ispraznite ga i zaključajte odvojeno od metaka. Nikada

ga, pa čak i nenapunjenog, ne ostavljajte na dohvat djece. Ne nosite

oružje sa sobom, jer tako učite djecu da se oružjem rješavaju

problemi!

Zaštitite djecu od nasilja u kući ili u susjedstvu

Nasilje u kući je za djecu uvijek zastrašujuće i štetno. Djeci je

potreban siguran dom s puno ljubavi gdje ne trebaju odrastati u

strahu. Djeca koja svjedoče nasilju u obitelji ne moraju uvijek postati

nasilna, ali će vjerojatno posegnuti za nasilnim rješenjem konflikata.

Radite na stvaranju sigurnog, nenasilnog doma i ne podržavajte

nasilno ponašanje među braćom i sestrama. Uzmite u obzir da

neprijateljska i agresivna svađa među roditeljima plaši djecu i pruža

im loš primjer. Ponekad djeca ne mogu izbjeći situaciju kada su

svjedoci nasilja na ulici, u školi ili kod kuće, pa im treba pomoć da se

nose s nastalim osjećajima straha i doživljenim situacijama.

8



SNAGE - NASTAVAK

O PRIRUČNIKU:

Nastavljamo sa

objavljivanjem

dijelova teksta iz

Priručnika

“Nasilna

ponašanja mladih

– Zašto je ljubav

važna?“ koji je

2013. godine

objavila

“Poliklinika za

zaštitu djece

Grada Zgreba”

U ovom broju

pročitajte o:

Nesigurnoj

privrženosti

“NASILNA PONAŠANJA MLADIH – ZAŠTO JE LJUBAV

VAŽNA? (III dio)

Djeca čiji roditelji nisu uspjeli zadovoljavajuće odgovarati na

njihove potrebe u najranijoj dobi, svijet doživljavaju kao nesigurno

mjesto. Uskraćeni su za iskustva koja im omogućuju razvoj

samopouzdanja i povjerenja u druge, te razvijaju nesiguran tip

privrženosti. S obzirom na to da je privrženost jedan od temelja

dječjeg razvoja, nesigurna privrženost kasnije se u djetinjstvu i

odrasloj dobi može očitovati na različite načine:

Pokazatelji nesigurne privrženosti:

uspostavljanje površnih odnosa s drugima

neselektivno prilaženje i uspostavljanje emocionalnih veza s

drugima

nepovjerenje prema drugima

samodestruktivnost ili destruktivnost prema drugima i/ili

stvarima

izbjegavanje kontakta očima

nedostatak bliskih kontakata s roditeljima

okrutnost prema braći i sestrama i/ili životinjama

nedostatak sposobnosti razmišljanja o uzrocima i posljedicama

loši odnosi s vršnjacima i autoritetima

problemi u školskom uspjehu i ponašanju u razredu

teškoće s učenjem i razvojem govora

problemi u ponašanju, krađe, laganje, uništavanje tuđe imovine

narušena savjest i moralnost, te nedostatak kajanja

loša samokontrola

nasilno ponašanje u adolescenciji

borba za nadmoć i kontrolu u različitim situacijama.

9



SNAGE - NASTAVAK

Poremećaji privrženosti

utječu na mnoge razvojno važne

funkcije:

1. Ponašanje: prkos

i suprotstavljanje,

impulzivnost,

destruktivnost,

laganje, krađe,

agresivnost,

zlostavljanje,

hiperaktivnost,

samodestruktivnost,

okrutnost prema

životinjama,

izazivanje požara.

2. Emocije:

intenzivna ljutnja,

depresivnost i

beznađe,

razdražljivost,

prestrašenost,

anksioznost,

zlovoljnost,

neadekvatne

emocionalne

reakcije.

3. Misli: negativna

temeljna uvjerenja o

sebi, odnosima i

životu općenito;

nedostatak

sposobnosti

razmišljanja o

uzrocima i

posljedicama;

teškoće pažnje

i učenja.

Rizični čimbenici za razvoj nesigurne privrženosti:

djetinjstvo provedeno u institucijama

česte promjene udomiteljskih obitelji ili skrbnika, neuspjela

posvojenja

mladi, neiskusni roditelji ili skrbnici kojima nedostaju roditeljske

vještine

dugotrajna hospitalizacija u ranoj dobi

iskustvo zlostavljanja i zanemarivanja, neprimjereni odgojni

postupci

smrt roditelja

konfliktni razvod roditelja

postporođajna depresija majke

roditelji koji boluju od psihičkih poremećaja, imaju probleme u

kontroliranju vlastite ljutnje, ili su ovisnici o alkoholu i/ili

drogama.

Poremećena ili nesigurna privrženost ne vodi samo do teškoća u

emocionalnom i socijalnom funkcioniranju djece, nego uzrokuje

biokemijske promjene i oštećenja u njihovu organizmu. Djeca

odgajana bez nježnog dodira i osjećaja osnovne sigurnosti imaju

izrazito visoku razinu hormona stresa u organizmu, što je rizičan

faktor za njihov zdrav intelektualni, emocionalni i socijalni razvoj.

Neurobiološke posljedice zanemarivanja emocionalnih potreba

kod djece mogu uzrokovati poremećaje u ponašanju,

depresivnost, apatičnost, otežano učenje i osjetljivost na kronične

bolesti.

U usporedbi sa sigurno privrženima, nesigurno privržena djeca u

znatno su većem riziku da budu agresivna, destruktivna i

antisocijalna. Primjerice, dječaci tinejdžeri koji su u ranim

godinama života imali teškoće u razvoju sigurne privrženosti u tri

puta su većem riziku da počine nasilna djela. Poremećaji

privrženosti tijekom ključne prve tri godine života mogu dovesti do

razvoja “nesuosjećajne ličnosti”, koja nema sposobnost

uspostaviti odgovarajuće emocionalne odnose, kronično je ljuta i

frustrirana, ima slabu kontrolu impulsa i nema razvijenu moralnost

i savjest.

10



SNAGE - NASTAVAK

4. Odnose:

nedostatak

povjerenja,

kontroliranje drugih

(šefovanje),

manipulativnost,

nemogućnost

pružanja i primanja

iskrene ljubavi i

naklonosti,

nediskriminativna

naklonost prema

strancima, formiranje

nestabilnih

prijateljskih odnosa,

okrivljavanje drugih

za vlastite pogreške

ili probleme, nasilna

ponašanja prema

drugima ili postajanje

žrtvom nasilnih

ponašanja

drugih.

5. Zastoj u razvoju,

loša osobna higijena,

obrambeno

reagiranje na dodir,

mokrenje i teškoće u

kontroli stolice,

sklonost nesrećama,

visoka tolerancija na

bol.

6. Moral: nedostatak

suosjećanja, kajanja

i ostalih prosocijalnih

vrijednosti;

identificiranje sa zlim

i mračnim stranama

života.

Ako je dijete razvilo nesigurnu privrženost zbog neadekvatna ili

nedostatna odgovaranja roditelja na njegove potrebe i signale,

vjerojatnije će sebe vidjeti kao nevrijedno ljubavi, a svoje

okruženje kao ono kojemu se ne može vjerovati, koje je

nepredvidivo, ili čak neprijateljsko i zlonamjerno.

Djeca čiji roditelji nisu adekvatno odgovarali na njihove

emocionalne potrebe, prema sebi, drugima i svijetu logično

razvijaju sljedeće zaključke i uvjerenja, koja onda uopćavaju na

cjelokupni doživljaj sebe, sve buduće odnose, kao i svijet u cjelini:

„Ja sam loš/a, neželjen/a, bezvrijedan/na, i nisam vrijedan/na

ljubavi drugih; roditelji su neosjetljivi na moje potrebe, prijeteći i

ugrožavajući, te se u njih ne može imati povjerenja; moj život je u

osnovi nesiguran i nije vrijedan življenja“. U skladu s tim, i u svim

drugim odnosima će očekivati istu neosjetljivost i/ili okrutnost. Ta

negativna temeljna uvjerenja potiču osjećaj emocionalne

otuđenosti i izolacije od obitelji i društva, potrebu da se

konstantno i u svim situacijama druge kontrolira, a sebe štiti,

osjećaje ljutnje, nepovjerenja, tjeskobe, straha i osvetoljubivosti

prema drugima, te u konačnici i nasilna ponašanja. Osoba s

takvim stavovima vjerojatno će namjere drugih prepoznavati kao

neprijateljske i opasne, zbog čega je moguće da će obrambeno (i

prema njezinu mišljenju, u potpunosti opravdano) reagirati

agresivno i nasilno.

Poremećaji privrženosti

utječu na mnoge razvojno važne

funkcije:

11



SNAGE - NASTAVAK

Djeca koja život temelje na nesigurnoj

privrženosti u povećanom su riziku

za razvoj sljedećih teškoća:

• nisko samopoštovanje

• nesamostalnost,

ovisnost o drugima ili

pseudo-samostalnost

• teškoće u suočavanju

sa stresom i

problemima

• nedostatak

samokontrole

• nedostatak

sposobnosti za

uspostavljanje i razvoj

prijateljstava

• emocionalna

udaljenost od roditelja,

skrbnika i drugih figura

autoriteta

• antisocijalni stavovi i

ponašanja

• agresivnost i nasilje

• teškoće u stvaranju

povjerenja u druge,

intimnosti i bliskih

odnosa

• problemi ponašanja u

školi i lošiji školski

uspjeh

• ovisnost o alkoholu i

drogama

• promiskuitetna

ponašanja

• poremećaji u prehrani

• anksioznost i depresija

• kod vlastite djece

nastavljaju obrazac

zlostavljanja i

poremećaja

privrženosti.

Sve navedeno može

voditi u nasilna

ponašanja.

Budući da takva djeca plačem, dozivanjem i drugim signalima

nisu uspjela prizvati svog skrbnika i osigurati zadovoljenje

vlastitih potreba, počinju vjerovati da u situacijama stresa,

frustracije i potrebitosti svojim ponašanjem ne mogu utjecati na

tuđe ponašanje, niti na događaje u okolini. Stoga se mogu

osjećati nevidljivo i bespomoćno, što postaje uobičajen način

mišljenja i osjećanja i u sličnim situacijama u budućnosti. Ako

dijete povjeruje da se drugi prema njemu nepravedno odnose,

da ne dobiva zadovoljenje osnovnih potreba kad to treba i

traži, te kako nema mogućnosti poboljšati svoj život kroz

prihvatljiva ponašanja, agresivno ponašanje prema sebi ili

drugima i ispadi bijesa mogu mu se činiti ne samo kao

optimalno, nego i kao jedino rješenje. Na taj način nesigurno

privrženo dijete pokušava preuzeti kontrolu odnosa roditelj -

dijete i pritom se služi svim raspoloživim oblicima ponašanja.

Iako takvo ponašanje može povećati predvidivost odnosa, biti

kratkoročno učinkovito i održati povezanost (iako konfliktnu) s

roditeljem, može pridonijeti i razvoju odbijajućih roditeljskih

reakcija, čime se dodatno prekida mogućnost uspostave

zdrave veze između djeteta i skrbnika. Tako se povećava

vjerojatnost i za kasnija nasilna ponašanja, koja postaju prisilni

i ustaljeni obrasci ponašanja. Drugim riječima, ako je dijete

jedino agresijom ili ispadima bijesa na neki način uspjelo dobiti

pažnju i reakciju odraslih, pa čak i ako su to bile kažnjavajuće

ili zlostavljajuće reakcije roditelja, tj. skrbnika, zaključuje da je

to jedini način da ga se vidi ili čuje. Kasnije u životu će, kad

poželi da bude prepoznato, dobije ono što želi ili da se na neki

način istakne (što su česte potrebe u adolescenciji),

automatski posezati za agresijom. Poučeno vlastitim ranim

iskustvom, takvo dijete druge strategije ni ne smatra

učinkovitima.

Istodobno, zbog uvjerenja da vlastitim djelovanjem ne mogu

utjecati na stvari i događaje u okolini, ta djeca počinju vjerovati

u to da su vanjski čimbenici ti koji dovode do određenih

reakcija drugih i različitih događaja, što može biti osnova za

odbacivanje odgovornosti za vlastita nasilna ponašanja, ali i

smanjen osjećaj krivice, žaljenja i grižnje savjesti za počinjena

djela.

12



SNAGE - NASTAVAK

„Nemoj hodati iza

mene; možda te

neću voditi. Nemoj

hodati ispred mene;

možda te neću

slijediti. Samo hodaj

pored mene i budi mi

prijatelj.“

Albert Camus

„Prijateljstvo obilježi

život čak dublje od

ljubavi. Ljubav se

može pretvoriti u

opsesiju, a

prijateljstvo uvijek

ostaje na dijeljenju.“

Elie Wiesel

„Na svijetu je najteže

objasniti prijateljstvo.

To nije nešto što se

uči u školi. No, ako

niste naučili smisao

prijateljstva, stvarno

niste naučili ništa.”

Muhammad Ali

„Zapamti, George,

nijedan čovjek koji

ima prijatelja nije

propalica.“

„Divan život“

„Zar ne uništim

neprijatelja kada ga

pretvorim u

prijatelja?“

Abraham Lincoln

Regulacija emocija i ponašanja ključni je dio zdravoga ranog razvoja

djece, kao i proces koji roditelji i djeca trebaju postići zajedno. Dijete

u interakciji s okolinom uči prilagođavati emocije, nositi se s

frustracijama i stresom, uživati u drugima, prepoznati opasnost,

prevladati strah i tjeskobu, a kako bi postiglo uspješno funkcioniranje

u odnosu s drugima. Taj se uzajamni proces prekida pod uvjetima

koji uzrokuju nesigurnu privrženost. Primjerice, roditelji koji su

depresivni, ovisnici, zanemaruju i/ili zlostavljaju djecu, ili iz nekog

drugog razloga nisu usklađeni s njegovim potrebama i emocijama, te

na njih ne odgovaraju na odgovarajući način, dijete ostavljaju bez

nužne vanjske pomoći i potpore da samo upravlja svojom ljutnjom,

tugom, strahom, uzbuđenjem i sl., kao i ponašanjima koja proizlaze

iz tih emocija. Ako roditelj ne pomogne djetetu da se na učinkovit

način suoči s ljutnjom, bit će prepušteno vlastitom, nezrelom

repertoaru ponašanja, što u ovom slučaju može uključivati ispade

bijesa, agresivnost ili neka druga neprimjerena ponašanja.

Zlostavljanje i zanemarivanje djece osobito dovodi do dugotrajne

nesposobnosti djece da upravljaju i prilagođavaju svoja emocionalna

stanja, ponašanja i impulse, zbog čega takvu djecu često

karakteriziraju brojni psihosocijalni problemi, poput agresije prema

sebi i drugima.

U osnovi neosjetljivosti roditelja na dječje potrebe je njihova

nesposobnost da prepoznaju unutarnja stanja djeteta, što utječe na

neadekvatan razvoj takvih sposobnosti i kod djeteta. Naime, dijete

od roditelja uči važne prosocijalne vještine, vrijednosti, stavove i

ponašanja, poput brižnosti, suosjećanja, ljubaznosti i moralnosti, i to

tako da oponaša roditelja ili druge figure privrženosti, te postupno

njihove vrijednosti i ponašanja usvaja kao vlastita.

Uz to, malo dijete ne razlikuje vlastitu osobu od drugih, te o sebi kao

jedinki uči i razvija vlastiti identitet ogledajući se u reakcijama i

ponašanjima drugih, prije svega roditelja. Tako se empatija, ili

sposobnost uživljavanja u tuđa emocionalna stanja, može razumjeti

kao djetetovo postupno preuzimanje roditeljskih sposobnosti da

odgovore na njegove potrebe, tj. kao prijelaz ili zrcaljenje

sposobnosti za empatičnu brigu s roditelja na dijete.

Rekli su o prijateljstvu

13



SNAGE - NASTAVAK

Empatija djeluje tako da kontrolira neprihvatljiva ponašanja zato što je

osoba svjesna njihova učinka na druge. Ako roditelj ne odgovara na dječje

signale i potrebe, time pokazuje da ne shvaća kako se dijete osjeća, niti

razumije koja su njegova unutarnja stanja i potrebe. Zbog toga dijete nije u

mogućnosti naučiti, niti razviti vlastitu sposobnost da shvaća i bude

osjetljivo na unutarnja stanja i potrebe drugih ljudi.

Budući da se dijete zrcali u ponašanjima njegovih roditelja, ako oni ne

smatraju dijete vrijednim svoje pažnje i brige, ono će sebe i druge vidjeti na

isti način. S obzirom na manjak ili izostanak suosjećanja, neće moći

razumjeti kako njegova nasilna ponašanja i agresivnost utječu na druge, te

ga u agresivnom ponašanju neće zaustaviti ni tuđa bol.

Zlostavljana i zanemarena djeca osjećaju se nevoljeno, neželjeno i

bezvrijedno, za što smatraju odgovornim sebe i svoje ponašanje, a ne

roditelje i njihove postupke. Naime, dijete se osjeća manje ugroženim ako

prihvati ideju da je ono odgovorno i da svojim postupcima možda može

kontrolirati situaciju, nego da je potpuno bespomoćno i ovisno o

neadekvatnim postupcima svojih roditelja.

S druge strane, zlostavljanje i zanemarivanje roditelja može voditi

zaključku da su tuđe namjere nepredvidive, neprijateljske i opasne.

Bezopasnim, neutralnim, pa čak i dobronamjernim ponašanjima drugih

često pripisuju loše namjere. Razlog tome je u činjenici da tijekom ranog

djetinjstva nisu imali iskustva kroz koja bi razvili osjećaj sigurnosti, zaštite i

povjerenja u odrasle. Stoga im je i u ponašanjima drugih ljudi teško uočiti

dobru namjeru, nego suprotno tome pretpostavljaju i očekuju da će ih drugi

iznevjeriti, ili na neki drugi način povrijediti, što može rezultirati agresivnim

reakcijama na tako pretpostavljene namjere drugih.

Adolescencija,

nesigurna

privrženost i

nasilje

U narednom broju čitajte zanimljivo

poglavlje koje govori o:

14



SNAGE - NASTAVAK

Rekli su o prijateljstvu:

„Radije bih hodala s

prijateljem u mraku,

nego sama na svijetlu!“

Helen Keller

„Vi ste najbolji prijatelji

koje itko može imati. I

smiješno je, ali imam

osjećaj kao da vas

poznajem cijeli život,

no ne poznam vas

tako dugo, zar ne?“

Čarobnjak iz Oza

„Prijateljstvo je rođeno

u trenutku da jedna

osoba kaže drugoj:

„Što? Zar i ti? Mislilo

sam da sam jednini!““

C. S. Lewis

„Prijatelj je onaj koji te

poznaje kakav stvarno

jesi, shvaća što si

prošao, prihvaća što si

postao i još uvijek ti

dopušta da rasteš.“ –

William Shakespeare

„Potrebno je mnogo

hrabrosti za

suprotstaviti se

neprijatelju, ali još više

hrabrosti je potrebno

da se suprotstavimo

prijatelju.“

Harry Potter i kamen

mudraca

PUTOVANJE KROZ BH. ŠKOLE

Dragi čitatelji, pred vama se nalazi raspored aktivnosti koje će

članovi mreže debatnih klubova CKD-a realizirati u narednom

periodu, a koje se odnose na podizanje svijesti o zastrašujućim

posljedicama vršnjačkog nasilja. Kroz sasvim različite aktivnosti,

jedinstvenog naziva “Međuškolske susrete”, putovat ćemo kroz

bh. gradove. Kako će izgledati putovanje, tko će biti domaćin, a

tko gost pogledajmo zajedno!

U Mostaru će 14.02.2015. biti organizirano druženje mladih iz

sljedećih škola: Gimnazija Mostar, Internacionalna privatna

gimnazija s pravom javnosti Mostar, Mješovita srednja škola Donji

Vakuf, Srednja medicinska škola Mostar, Srednja škola Konjic,

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar. Njihovi domaćini,

koji obećavaju nezaboravno druženje, su mladi iz Srednje

elektrotehnička škola Mostar.

Nakon Mostara, druženje nastavljamo u Tuzli dan kasnije

(15.02.2015.). Tu nas očekuju uvijek dobri domaćini iz Behram-

begove medrese Tuzla. A sa njima se druže mladi iz: Mješovite

srednje škole Srebrenik, Gimnazije „Dr. Mustafa Kamarić“

Gračanica, Gimnazije „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj, Mješovite

srednje škole “Musa Ćazim Ćatić“ Kladanj, Gimnazije „Mustafa

Novalić” Gradačac, Srednje tehničke škole Tešanj i MSŠ „Hasan

Kikić” Gradačac, Srednje elektrotehničke škole Tuzla, Ekonomske

škole Brčko i Mješovite srednje škole Čelić.

15



SNAGE - NASTAVAK

CKD poziv:

U narednom broju

Debatnih novosti

donosimo detalje sa

druženja u četiri

grada. Vjerujemo da

će atmosfera biti

pozitivna. Mi ćemo

je nastojati prikazati

kroz tekst i sliku.

Pozivamo sve

učesnike

međuškolskih

susreta da nam pišu

svoje utiske i šalju

fotografije kako

bismo

vjerodostojnije

prenijeli djeliće

atmosfere.

Svoje priloge šaljite

na e-mail izvješ[email protected]

najkasnije do

25.02.2015. godine

Nakon dva susreta za koja vjerujemo da će učesnicima biti

dobra prilika za druženje i razmjenu iskustava i nakon još

jedne uspješne školske sedmice, naredni vikend je također

ispunjen susretima mladih u Sarajevu i Banja Luci.

U Sarajevu će 21.02.2015. biti organizirano druženje mladih iz

sljedećih škola: Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu

Sarajevo, Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo, Gimnazija i

SŠC Istočna Ilidža, KŠC „Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica,

KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo, MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko, MSŠ Kakanj, Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo, Srednja

škola „28. juni“ Istočno Sarajevo, Srednja škola za tekstil kožu i

dizajn Sarajevo, Srednja zubotehnička škola Sarajevo,

Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović” Ilijaš, Srednjoškolski

centar „Petar Kočić“ Zvornik, Njihovi sjajni domaćini, bit će mladi

iz KŠC - Srednja medicinska škola Sarajevo.

Nakon Sarajeva, posljednje druženje u ovom ciklusu

međuškolskih druženja završavamo u Banja Luci 22.02.2015. Tu

nas očekuju naši iskusni domaćini iz Gimnazije Banja Luka. A sa

njima se druže mladi iz: Gimnazije „Petar Kočić“ Srbac, KŠC -

Opće gimnazije Banja Luka, Srednje elektrotehničke škole

Prijedor i SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad.

mailto:izvješ[email protected]

16



SNAGE - NASTAVAK

Analizirajmo zajedno:

Svaki novinski tekst

analizirajmo putem

sociološke metode

“analize sadržaja”.

Prvo naučimo šta je

analiza sadržaja

Analiza sadržaja je

metoda u društvenim

znanostima koja služi

za proučavanje

sadržaja komunikacije.

Američki sociolog Earl

Babbie definira je kao:

“Učenje o zabilježenim

ljudskim

komunikacijama kao

što su knjige, web

stranice, slike i

zakoni.“ Najčešće je

korištena od strane

istraživača u

društvenim znanostima

za analizu zabilježenih

prijepisa intervjua sa

sudionicima.

Analiza sadržaja

također se smatra

školskom

metodologijom u

društvima kod kojih su

tekstovi proučavani

prema autorstvu,

autentičnosti i

značenju. Zadnji

subjekt uključuje

filologija, hermeneutika

i semiotika.


Svakog mjeseca CKD istražuje pisanje medija o nasilju,

prestupništvu, vršnjačkom nasilju. Za ovaj broj izdvajamo

nekoliko, a vi procijenite o čemu je riječ i na koji način je

nasilje preneseno čitateljima.

http://www.avaz.ba/clanak/159857/visoko-pronadeni-maloljetnici-koji-su-

pisali-uvredljive-grafite

http://www.avaz.ba/clanak/159857/visoko-pronadeni-maloljetnici-koji-su-pisali-uvredljive-grafite















17



SNAGE - NASTAVAK


Harold Lasswell je

formulirao temeljna

pitanja analize

sadržaja: “Tko kaže

što, kome, zašto,

koliko opširno i s kojim

učinkom?” Ole Holsti

nudi široku definiciju

analize sadržaja: “Bilo

koji način za izradu

zaključaka tako da

objektivno i sustavno

identificira određena

obilježja poruka.”

Kimberly A. Neuendorf

također nudi definiciju

analize sadržaja:

“Analiza sadržaja je

dubinska analiza koja

se koristi kvantitativnim

i kvalitativnim

tehnikama poruka

koristeći znanstvenu

metodu (pazeći na

objektivnost,

pouzdanost, valjanost,

mogućnost

generalizacije,

zamjenjivost i

testiranje hipoteze) i

nije limitirana na tipove

varijabli koji bi mogli

biti izmjereni ili

kontekst u kojem su

poruke kreirane ili

predstavljene."


http://www.nezavisne.com/novosti/ex-yu/Maloljetnici-krali-i-palili-opele-

282261.html

http://www.nezavisne.com/novosti/ex-yu/Maloljetnici-krali-i-palili-opele-282261.html













18



SNAGE - NASTAVAK


Godine 1931. Alfred R.

Lindesmith razvio je

metodologiju koja je

pobijala tadašnje

hipoteze. Postala je

poznata kao tehnika

analize sadržaja i

stekla je popularnost u

1960-ima u

Glaserovom članku

objavljenom 1964-65,

nazvana je

„Konstantna

usporedna metoda

kvalitativne analize“.

Metoda analize

sadržaja omogućuje

istraživaču uključivanje

velikih količina

tekstualnih informacija

i sistematično

identificiranje njegovih

karakteristika (npr.

frekvencija

pojavljivanja najviše

korištenih ključnih

riječi).

Ipak, takve količine

tekstualnih informacija

moraju biti kategorički

analizirane, pružajući

na kraju suvislo čitanje

sadržaja.


http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/nasilje-medju-ucenicima-

uzima-maha-490183

http://www.glasistre.hr/vijesti/pula_istra/nasilje-medju-ucenicima-uzima-maha-490183











19



SNAGE - NASTAVAK


Od 1980-ih, analiza

sadržaja postala je

važan alat u mjerenju

uspjeha u programu

odnosa s javnošću i

procjeni medijskih

profila. U tim

okolnostima, analiza

sadržaja je element

medijske procjene ili

medijske analize. U

analizama ovih tipova,

podaci iz analize

sadržaja obično su

kombinirani s

medijskim podacima

(npr. broj gledatelja i

slušatelja, frekvencija

objavljivanja…).

Također je korištena

za predviđanje i

identificiranje trendova.

S pristupa procjene,

analizu sadržaja neki

smatraju

kvaziprocjeniteljska, jer

odluke analize

sadržaja ne moraju biti

bazirane na vrijednosti

izjava, ako objekt

istraživanja cilja na

predstavljanje

subjektivnog doživljaja.

Dakle, mogu biti

bazirane na znanju

svakodnevno

proživljenih iskustava.

Takve analize sadržaja

nisu procjeniteljske.


http://svijetsigurnosti.com/blogs/5124-katastrofalno-stanje-sigurnosti-u-

zagrebackim-skolama-telefonisti-i-cistacice-kao-zastitari-kamere-zastarjele

http://svijetsigurnosti.com/blogs/5124-katastrofalno-stanje-sigurnosti-u-zagrebackim-skolama-telefonisti-i-cistacice-kao-zastitari-kamere-zastarjele



























20



SNAGE - NASTAVAK


S druge strane, kada

su odluke analize

sadržaja bazirane na

vrijednostima, kao što

su studije, tada su

procjeniteljske.

Kao što je pokazano,

samo dobre

znanstvene hipoteze

mogu voditi razvoju

metodologija koje će

dopustiti empirijski

opis, bile dinamične ili

statične. Analiza

sadržaja je blisko

vezana i često

uključivana pod

generalnom rubrikom

„kvalitativne analize“ i

korištena je primarna u

društvenim

znanostima.

Ona je „sistematična,

replikativna tehnika za

sažimanje gomilu riječi

teksta u manje

kategorije sadržaja

bazirana na

eksplicitnim pravilima

kodiranja“ ili fiksnom

rječniku termina

baziranih na riječima iz

tekstualnih podataka.


http://www.24sata.rs/u-ovom-gradu-u-srbiji-vise-niko-ne-spava-mirno-a-

razlog-treba-sve-da-nas-plasi/1908

http://www.24sata.rs/u-ovom-gradu-u-srbiji-vise-niko-ne-spava-mirno-a-razlog-treba-sve-da-nas-plasi/1908

































21



SNAGE - NASTAVAK


Ole Holsti je grupirao

15 primjena analize

sadržaja u 3 osnovne

kategorije:

Napraviti

zaključke o

prethodnicima

komunikacije.

Opisati i napraviti

zaključke o

karakteristikama

komunikacije.

Napraviti

zaključke o

učincima

komunikacije.

On je također

svrstao ove

primjene u

kontekst osnovne

komunikacijske

paradigme.

Prema dr. Klausu

Krippendorffu treba

obratiti pozornost na

6 pitanja u svakoj

analizi sadržaja: Koji

podaci su analizirani?

Kako su definirani?

Koji je uzorak

populacije iz koje su

oni izvučeni? U kojem

su kontekstu

analizirani ti podaci?

Koje su granice

analize? Koji je cilj

zaključaka?


http://www.avaz.ba/clanak/158512/dva-maloljetnika-provalila-u-stan-u-

mjestu-prutace-kod-brckog

http://www.avaz.ba/clanak/158512/dva-maloljetnika-provalila-u-stan-u-mjestu-prutace-kod-brckog



















22



SNAGE - NASTAVAK

ANALIZA SADRŽAJA

Sljedeća tablica pokazuje 15 primjena analize sadržaja u smislu njihove opće namjene, elementa

komunikacijske paradigme na koju se primjenjuju i osnovnog pitanja na koje su namjeravali

odgovoriti.

Pretpostavka je da riječi i fraze koje su najčešće spomenute odražavaju važna pitanja u svakoj

komunikaciji. Dakle, kvantitativne analize sadržaja počinju s frekvencijama riječi, mjerenjem razmaka

(centimetri stupca), vremena (za radio i televiziju) i frekvencijama ključne riječi. Međutim, analiza

sadržaja daleko nadilazi obično brojenje riječi. Kvalitativno, analiza sadržaja može uključivati bilo

koju vrstu analize gdje je sadržaj komunikacije (govor, pisani tekst, intervjui, slike...) kategoriziran i

klasificiran. U svojim počecima, koristeći prve novine na kraju 19. stoljeća, analiza je rađena ručno,

mjerenjem broja linija i količini prostora dana predmetu. S razvojem zajedničkih računalnih objekata

kao što su osobna računala, popularnost računalnih metoda temeljenih na analizi je u rastu.

Odgovore na otvorena pitanja, novinski članci, manifestacije političkih stranaka, medicinske

evidencije ili sustavna motrenja u eksperimentima mogu biti objekti sustavnoj analizi tekstualnih

podataka. Imajući sadržaje komunikacije dostupne u strojno čitljivom obliku, ulaz je analiziran za

frekvencije i kodiran u kategorije za kreiranje zaključaka. Philip Robert Weber je zapazio: "Da bi

kreirao valjan zaključak iz teksta, važno je da postupak klasifikacije bude pouzdan u smislu da bude

dosljedan: 'Razni ljudi bi trebali kodirati isti tekst na isti način.' " Još je jedna razlika između

manifesta sadržaja (komunikacija) i njegovog skrivenog značenja. “Manifest“ opisuje što je

definitivno napisano (od strane autora ili govornika), dok latentno značenje opisuje što je autor želio

reći odnosno napisati. Analize sadržaja mogu biti primjenjene samo na manifestni sadržaj; riječi,

rečenice ili sami tekstovi.

http://hr.wikipedia.org/wiki/Analiza_sadr%C5%BEaja













23



SNAGE - NASTAVAK

Riječ – dvije o Blogu

NEnasilje

Blog Nenasilje je

kreiran sa ciljem

davanja

mogućnosti svima

da pišu svoje priče

o životnim

iskustvima u vezi

sa nasiljem.

Posebno,

vršnjačkim

nasiljem.

Ponekad

zažmirimo pred

situacijama za

koje procijenimo

da su tek malo

napete, možda i

agresivnije, ali dok

tako žmirimo

zanemarujemo da

je svaka napetija

ili agresivnija

situacija put u

nasilje. Stoga, ne

ustručavajte se,

pišite svoje priče a

mi ćemo ih

zajedno sa vama

analizirati.

BLOG – NEnasilje

Jedna od mogućnosti za pisanje naših stavova, priča,

primjera iz života o temama koje smo prepoznali kao

najveći izazov za mlade ljude se nalaze na našem blogu

Nenasilje.

U prvom mjesecu 2015. godine objavljeno je 5 tekstova

o nenasilju koje su kreirali mladi iz BiH dokazujući da

država ima mladost koja je spremna uložiti svoje vrijeme

kako bi sistemski radila na preveniranju i sprečavanju

vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva. Na

narednim stranicama pročitajte tekst ove i odgovorite na

pitanja u vezi ispričane priče.

24



SNAGE - NASTAVAK

Analizirajmo zajedno

Da li nas prijatelji

uvijek razumiju?

Da li treba uvijek da

razumiju?

Da li ste ikada

razmišljali kako je

drugima prije nego

ste sebe stavili u

prvi plan?

Da li su prijateljice iz

priče uopće

razmišljale o onoj

kod koje su trebale

slaviti Novu godinu?

Da li su je u ime

prijateljstva trebale

pozvati van, s

obzirom na “nove”

okolnosti zbog kojih

nisu kod nje slavili?

SAMA I U NOVOJ GODINI

Kažu ljudi da je život težak. Ja se slažem. Još je teži ako vam je 17

godina i paraplegičar ste. Moje ime je Ivana, i prije nekoliko godina

sam imala tešku saobraćajnu nesreću zbog koje sada ne mogu

hodati. A doktori kažu da vjerovatno nikada više i neću moći hodati.

Bilo mi je teško navići se na kolica, ali mi je posebno teško bilo

krenuti u srednju školu. Ne mogu se požaliti da mi je u srednjoj školi

loše. Svi su me prihvatili ovakvu kakva jesam, i što je posebno

važno, prije nego mi pomognu, pitaju da li mi treba pomoći. Ono što

ljudi često ne shvataju jeste da ne smiju podrazumijevati da ću rado

prihvatiti njihovu pomoć. Neke stvari želim i sama ponovo naučiti da

radim. Ipak, ljude sa nekim oblikom invaliditeta nije lako prihvatiti jer

druženje sa nama „drugačijima“ iziskuje više truda, mašte, upornosti

i htijenja. Eh, za doček Nove godine, ja sam planirala organizirati

druženje sa tri prijateljice koje su se navodno radovale dočeku.

Mamu i tatu sam „istjerala iz kuće“ i čekala prijateljice. Mama nam je

priremila mnogo hrane, a tata nam je rekao da možemo malo popiti i

njegovog specijalnog crvenog vina.

Oni su otišli, a ja sam dobila tri poziva od tri prijateljice sa kojima

sam trebala slaviti: Jednoj se momak vratio iz Njemačke (bilo je

iznenađenje) pa je morala slaviti sa njim (a eto, on baš ne bi da

dolazi kod mene...), druga se nije osjećala najbolje pa je odlučila

proslaviti doček u komšiluku (a kako sam vidjela na FB, čini se i da

se počela osjećati najbolje) dok je treća u zadnji čas pozvana van u

ultra popularni klub sa mega kul ljudima, među kojima je bio dečko

koji joj se sviđa. Ja sam na sve pozive odgovorila da je ok. Ali nije

bilo ok. Nije ok nikoga na taj način ostaviti na cjedilu. I šta sam

uradila? Plakala? Sažalijevala se? Proklinjala sudbinu? Ma jok, šta

vam je!? Ja sam jela koliko sam mogla, pojačala muziku, pjevala,

plesala u kolicima, pila vino i ludo se zabavila. Znam da bi bilo bolje

da su bili ljudi sa mnom (oni koji žele biti sa mnom), ali znam da ću i

sljedeći put bolje izabrati ljude sa kojima želim slaviti. Kada su se

mama i tata vratili sa proslave, rekla sam im da je moja

novogodišnja odluka da se družim sa ljudima koji me prihvaćaju

ovakvu kakva jesam i koji prijateljstvo smatraju ravnopravnim

odnosom koji znači da će naći vrijeme za mene baš kao i ja za njih.

Sretna vam NOVA GODINA i sretna MI NOVA JA! :-)

25



SNAGE - NASTAVAK


Da li je “biti najbolji”

u svim okolnostima

pozitivna osobina?

Da li čovjek

popravlja svoje

rezultate nanoseći

štetu drugome?

Da li ljubomorom

popravljamo naše

kvalitete?

Kako objašnjavate

postojanje

ljubomore u

ljudima?

BILA SAM NASILNICA

Otkako znam za sebe, bila sam ambiciozna i kompetitivna. Uvijek

sam željela, u stvarima koje sam radila, biti najbolja. Ne najbolja

što mogu biti, nego najbolja od svih koji to nešto rade. Ni sama ne

znam kada je moja kompetitivnost prešla u agresivnost, ali znam

da sam počela tjerati ljude od sebe i do momenta kada sam

krenula u srednju školu niko se nije htio družiti sa mnom. Ni u

srednjoj, barem na početku, stanje nije bilo bolje, jer ja nisam bila

bolja… Barem što se tiče odnosa sa ljudima. Ubrzo sam bila

najbolji učenik u razredu, pa u školi. Profesori su me hvalili i ja

sam bila vrlo sretna. Svi školski predmeti su mi išli od ruke, dobro

sam učila, svirala sam klavir još od šeste godine, osvajala

medalje na raznim takmičenjima i mislila da je cijeli svijet moj, da

niko od vršnjaka koji su me okruživali ne može biti bolji od mene.

Sve dok se jedan dan u mom razredu nije pojavila učenica.

Razredna ju je predstavila kao

superodlikaša, reprezentativku BiH u

nekoj borilačkoj vještini (ko bi pamtio

nevažne stvari?!), djevojku koja će

svakako doprinijeti povećanju prosjeka

razreda i koja će se brzo uklopiti u

razred. Eh, dok su drugi bili oduševljeni

njome, ja sam mislila da je ona skroz

bezveze. Bila je puno niža od mene,

činila se vrlo slabašnom, a čak sam

zaključila i da je prilično glupa jer se

vrlo brzo počela slagati sa svima, čak

im i pomagati sa školskim predmetima.

„Koja glupača“ - mislila sam - „Zašto pomagati konkurenciji da te

pobijedi?“ Međutim, činilo se ne samo da postaje omiljena u

razredu nego da postaje i miljenica svih profesora. Profesor

matematike je rekao da ima odličan osjećaj za zadatke, profesor

fizike da se neki Njutn krije u njoj, a razredna je rekla da su

zahvaljujući njoj neki učenici iz razreda popravili ocjene čime je

popravljen i prosjek razreda… Ja sam kod profesora pala u

zaborav. Svi su hvalili nju. Ja sam počela da je „slučajno“ gurkam

kada prolazim pored nje, da je kao „slučajno“ vučem za kosu, a

jednom sam joj u školskom toaletu rekla da se prestane ulizivati

profesorima ili ću je „srediti“.

26



SNAGE - NASTAVAK


Gdje počinje, a gdje

treba da se postavi

granica

kompetitivnosti?

Da li je opravdano

“sklanjati”

konkurenciju od

sebe?

Kako nam zdrava

konkurencija

pomaže da,

zapravo, budemo

bolji?

Da li su solidarnost i

suosjećajnost

neophodne vrline za

zdrave odnose

među ljudima?

Ona je na sve moje prijetnje i čupanja ostala nijema. Učinila je

najgore što je mogla učiniti. Ignorisala me je!!! Vrhunac je bio

kada smo radili kontrolni iz matematike i ja sam više bila

skoncentrisana da vidim da li ona dobro radi i uočim da je

napravila grešku, nego da ja dobro uradim. Ona je dobila 5, a ja

4. To nisam mogla dozvoliti. Nisam mogla dozvoliti da me ta

osrednja osoba pretekne u mom „osvajanju svijeta“. Nakon

kontrolnog je slijedio veliki odmor i ona je bila redar pa je ostala u

razredu. Drugi redar je izašao, ali ja nisam. Ostale smo same.

Prišla sam joj i govorila da prestane da se takmiči, da je sigurno

varala na kontrolnom, da je obični kepec koji je zalutao u srednju.

Ona mi je govorila da prestanem. Ali nisam. Dijelilo nas je svega

par centimetara. U razred su se vraćale ostale kolege, ali ja

nisam marila. Nastavljala sam sa uvredama dok mi je ona

smireno govorila da prestanem. Ja sam bila bijesna. Zamahnula

sam da je udarim, i, ni sama ne znam kako, ona me oborila na

pod i rekla da prestanem jer se neće dobro završiti. Mene je to još

više naljutilo i kada sam ustala zamahnula sam da je udarim,

promašila sam jer se ona izmakla i ona je uzvratila udarac. Skoro

sam se onesvijestila. Ležala sam na podu. Svi iz razreda su se

skupili oko mene, i hvalili su NJU kako me „sredila“. Ubrzo je

došla razredna, i kada su joj kolege iz razreda htjele objasniti šta

se desilo, ONA je rekla da sam pala slučajno i da će mi pomoći

da se dignem. Znala je da bi mi učešće u tuči i napad donijeli

sniženo vladanje, a to bi značilo da se ne bih mogla baviti

vannastavnim aktivnostima. Kada sam je pitala zašto nije

dozvolila da me kazne rekla je da svi imamo pravo na greške,

samo je važno da greške ne ponovimo. I tada sam odlučila da niti

jednu grešku ne ponovim. Prestala sam biti onoliko kompetitivna,

i počela sam dozvoljavati ljudima da mi se približe, i nisam u

svima vidjela konkurenciju. A one u kojima sam vidjela

konkurenciju sam počela cijeniti jer su činili da ja budem bolja, a

čak sam počela pomagati kolegama u razredu sa gradivom.

Naravno, još uvijek se borim sa sobom i željom da nema niko bolji

od mene, ali shvaćam da svi imamo pravo da se borimo za svoje

mjesto pod suncem s tim da ne smijemo zaboraviti da ostanemo

ljudi.

Lemana

27



SNAGE - NASTAVAK


Društvo činimo svi

mi. Društvo nije

“negdje tamo” jer

svaki čovjek je dio

jedne veće cjeline.

No, društvo ipak

utječe na nas.

Kako okolica utječe

na vas?

Navedite nekoliko

pozitivnih i

negativnih primjera!

Kada ste vi kao dio

društva za neku

drugu osobu

napravili loš utjecaj

na druge?

Kako ste se tada

osjećali?

NEMA RJEŠENJA

Ja vam slabo kontam ovo što vi ovdje radite. Mislim, divno je to

što se trudite ali ne vidite da problem nije ni u nasilnicima ni u

žrtvama. Problem je u društvu, u porodici, u svim državnim

organima koji okreću glavu kada se desi nasilje. Ili optuže nekog

drugog jer je tako lakše. Lakše je reći da niste krivi i da nešto nije

vaš problem. I skoro svi to rade. Vide problem i ako se ne odnosi

direktno na njih, okrenu glavu. Tako jednostavno. To vam je kao

kad na mjestu gdje ima puno ljudi nekome treba pomoć. Svi misle

da to nije njihova dužnost nego dužnost osobe do njih. I na kraju

onaj kome treba pomoć, pomoć ne dobije. To je bezveze, ali su to

ljudi. Ja vidim da se vi trudite, ali znam možda još jednu

organizaciju koja radi sa mladima tako da se čuje njihov glas. Svi

iskoriste mlade za projekte, peticije, strategije, dokumente, i

ostalo, i kažu mladima da im je drago da su učestvovali i to je to.

Nikada mi se nije pružila prilika da sa tim starijima odem u neku

vladinu instituciju i budem tu dok se prikazuju i usvajaju rješenja.

Pa da kažem da rješenje nije okupiti mlade na jednom mjestu,

izdeklamovati par definicija, dati im da jedu i reći doviđenja.

Rješenje je konsultovati mlade i stvarno ih uključiti u aktivnosti.

Rješenje je dati nam da govorimo i onda kada su pred nama

važni ljudi iz javnog života, a ne samo pred vršnjacima. I zato su

mi pravo čudni ovi usamljeni pokušaji da ovaj svijet učinite boljim

mjestom…

JA

28



SNAGE - NASTAVAK

Rekli su o prijateljstvu

Prijateljstvo je, kažu

svi, zlata vrijedno.

Bogat je, najbogatiji

čovjek koji ima

prijatelje.

Prijatelji su tu da

budu uz nas u

dobru i zlu.

Prijatelji su tu da

nam upućuju i

kritike. Kritike baš i

ne volimo, ali one

su nužne.

Prijateljima treba da

vjerujemo.

Kažu: Ako budete

imali previše

povjerenja možda

će vas netko i

prevariti ali ako ne

budete imali

povjerenja živjet

ćete u mukama.

SUNCE SIJA IZA SVAKOG OBLAKA

Obično nisam emotivna niti patetična. Ali sada sam odlučila da to

budem. Prije nekoliko dana mi se dogodio jedan predivan

događaj. U srednjoj sam školi. Nisam popularna, niti sam nešto

druželjubiva, ali imam zasita divan razred. Nekako smo svi tu

jedan za drugoga, i trudimo se da jedni drugima pomognemo što

je više moguće. Ali ja ne govorim samo o školskim obavezama.

Govorim o svemu. Jedan nam je kolega trebao ići na liječenje i

njegovi nisu imali dovoljno novaca, pa smo skupili dio. Trebali

smo ići na zajednički izlet ali kolegica nije mogla da plati, pa smo

to platili. Prijateljica je napisala predivan rad za jedno online

takmičenje i svi smo glasali. I uvijek sam mislila da to tako i treba

da bude. Ja ću vam ispričati jedan banalan problem koji sam

imala. (Sada mi se čini banalan, a tada se činio velik poput

Himalaja.) Na putu do škole me često presretala jedna djevojčica,

prljava i u poderanoj odjeći tražeći novac. Ja sam joj ponekad

davala. Onda kada nisam imala nisam joj mogla ni dati. Međutim

kako je vrijeme odmicalo djevojčica je postajala sve agresivnija u

traženju novca joj se jedan dan pridružio neki mladić od 17 – 18

godina. Kada sam im prvi put rekla da nemam, priprijetili su mi da

sutra obavezno donesem, ili...

29



SNAGE - NASTAVAK


Prijateljstvo se

stavlja na kušnju u

teškim situacijama.

Da li se ovim

primjerom potvrđuje

“prijateljstvo na

djelu”?

Da li je prijateljica

bila upravu kada je

insistirala na

razlozima

potištenosti?

Da li se djevojka

koja je uistinu bila

žrtva vršnjačkog

nasilja ponašala

prema “modelu”

osoba koje trpe

nasilje?

Nisam prijetnju shvatila ozbiljno. Sutra sam ih opet srela i nakon

što nisam imala ništa da im dam mladić me počupao za kosu i

priprijeto da sam „gotova“ ako im ne budem donijela novac. U

narednih nekoliko dana sam promijenila put dolaska u školu i nisu

me dirali. Mislila sam da su me zaboravili, i odlučila sam ponovo

koristiti isti put na kojem su bili oni, a koji je bio dosta bliži. Bila

sam u krivu. Ovaj put me mladić udario i naredio da dam sve što

imam. Imala sam 5 KM, i to mi je trebalo trajati narednih pet dana

za užinu.

Došla sam u školu neraspoložena i pitali su me šta mi je ali ja

nisam htjela nikome reći. Nekako me bilo stid. Ipak jedna

drugarica je bila baš uporna i ja sam joj rekla, i rekla sam da me

je strah ići tim putem. Ona mi je rekla da i sutra idem istim putem

i da se ne plašim jer će ona biti tamo. I onda je otišla sjesti na

svoje mjesto.

Ja sam se bojala sutra ići istim putem ali sam ipak odlučila to

učiniti. Kada sam se približila mjestu gdje su djevojčica i mladić

stajali moje prijateljice nije bilo. Već sam bila baš uplašena ali

sam nastavila da hodam. Vidjela sam da mi prilaze djevojčica i

mladić, a onda sam krajem oka vidjela da iz obližnjeg prolaza

izlaze kolege iz razreda. Prišli su mi. Pitala me prijateljica da li me

maltretirao ovaj mladić pokazavši upravo na osobu koja me dan

ranije udarila. Rekla sam da jeste. I onda mu je rekla da ako meni

bude falila dlaka sa glave, ili marka iz džepa da će svi oni doći i

prebiti njega. A onda će mu natovariti na vrat i policiju i tužilaštvo i

sud (dobro sa ovim je malo pretjerala).

Mladić je samo nijemo gledao a onda je rekao da će sve biti ok i

da me neće više dirati. Ja ne mogu da vjerujem da mi se ovo

dogodilo. Ne mogu da vjerujem da su ovo uradili za mene! Ne

mogu da vjerujem da bi iko za mene ovo uradio!

HVALA VAM RAJA!

Elmana

30



SNAGE - NASTAVAK


Da li je isključivanje

vrsta nasilja?

Da li ste nekada bili

isključeni?

Da li su vas

isključivali?

Kako ste se osjećali

u jednom, a kako u

drugom slučaju?

Da li je povlačenje

“dobar” put da se

prevaziđe problem

ili da samo

osnažuje?

Da li profesori

dovoljno suosjećaju

sa učenicima?

Da li dovoljno

“gledaju” u njih i

njihove probleme?

Kakvo je vaše

iskustvo?

JEDNA SASVIM (NE)OBIČNA PRIČA

Znate, svi smo se mi nekada suočili sa vršnjačkim nasiljem. Bilo

da se radi o tome da smo bili žrtva ili da smo bili nasilnik. Ali

gledajte. Kada kažemo nasilje svi mi odmah pomislimo na fizičko

nasilje, krvave obračune, tuče, modrice i tome slično. Rijetko

pomislimo o psihičkom nasilju, a još ređe mislimo o nasilju

isključivanja. Da, malo je poznato. Eh ja sam doživjela to nasilje

isključivanja. Zato jer sam se zamjerila pogrešnim djevojkama u

školi, one su učinile sve da me isključe iz skoro svih društvenih

dešavanja u školi, zajedničkih kafa sa školskim kolegama, pa čak

smo jednom bježali svi sa časa, a one su mi otvoreno rekle da

nisam dobrodošla da bježim sa svim kolegama iz razreda. Kako

sam znala da je još gore ostati sam u razredu kada su svi otišli

(pretpostavila sam da mi se mogu i zbog toga osvetiti), otišla sam

sama u drugi kafić. Naručila čaj i pila ga sama.

Cijelo srednjoškolsko školovanje mi prolazi u skoro pa totalnoj

izoliranosti. Srećom, četvrti sam razred i jedva čekam kraj. Neću

ići ni na proslavu mature jer znam da nisam dobrodošla.

Vjerovatno se pitate da li sam ikada ikome rekla za ovo. Nisam i

ne namjeravam. Imali smo jednom jedan seminar o nasilju. Bili su

i naši profesori tu. Svi su se složili da je najteže fizičko nasilje, a

da je psihičko nasilje rijetko i da ga đaci često „umisle“. Eh, da ja

ne bih ništa umišljala nisam nikome ništa rekla.

Borim se sama. Učim koliko mogu, sjedim sama u klupi. Imam

svoju muziku i trudim se svaki dan naći nešto pozitivno čemu ću

se radovati. Da je lako, nije, ali se trudim. I mala poruka za

profesore, nisu sva zadirkivanja samo nevina dječija zadirkivanja.

Ona često bole jače od oštrice noža.

31



SNAGE - NASTAVAK

Rekli su o nasilju:

Jauk se čuje bez

obzira da li tučeš, ili

tebe tuku.

Nasilje je obrana

čovjeka nesigurnosg u

sebe, i koristi samo

onima koji ništa ne

mogu izgubiti.

Ako je moguće da se

ljudi nasiljem primoraju

na pravednost, to još

ne znači da je

pravedno potčinjavati

ih nasiljem.

Nasilje je zaista u rodu

sa strahom.

Pravdi je nasilje

najgori protivnik.

Nasilje je možda

svojstveno čovjekovoj

prirodi, ali joj je

svojstvena i njegova

suprotnost: ljubav.

Sljedeći stadij razvoja

čovječanstva, korak za

koji se pripremamo, bit

će vođen silom te

ljubavi.

…nasiljem se mogu

izvršiti prepadi i postići

korisni preokreti, ali se

ne može trajno

upravljati. Teror kao

sredstvo vladanja brzo

otupi.

http://mudremisli.net/nas

ilje-citati-misli-izreke-

poslovice/#7TBUpETx6

2leum8h.99

FORUM „ISPRIČAJ SVOJU PRIČU”

U sklopu online aktivnosti CKD je kreirao i forum “Ispričaj svoju

priču” kako bi sve vas dragi čitatelji potakao da napišete vaše

iskustvo ili iskustvo dragih ljudi koji su prolazili ili prolaze nasilje.

Samo zajedničkim trudom možemo doprinijeti prevazilaženju

ovog, ali i svih drugih problema oko nas i u nama.

Tijekom novembra je nastavljen rad foruma „ISPRIČAJ

SVOJU PRIČU”. Već smo dobili i stalne članove, a

nadamo se da će broj članova stalno rasti, baš kao što

kontinuirano raste broj posjeta i pregleda foruma. U

novembru smo pokrenuli i anketu „Može li debata

doprinijeti smanjenju vršnjačkog nasilja?”, pa je i to

još jedna prilika za sve da prikažu svoj stav u vezi sa

nasiljem i mogućim rješenjima.

Posjetite nas na:

http://mudremisli.net/nasilje-citati-misli-izreke-poslovice/











http://ispricajsvojupricu.freeforums.net/






32



SNAGE - NASTAVAK

Dragi čitatelji pred

vama je sjajan tekst

preuzet sa

http://www.istrazime

.com/skolska-

psihologija/ogledalc

e-ogledalce-kakav-

sam-ja-i-vrijedim-li/

Nadamo se da ćete

uživati čitajući i da

ćete najbitnije iz

teksta primijeniti u

svakodnevnom

životu.

NENASILJE KROZ RADIONICE – POSVETIMO VRIJEME

DJECI

Ogledalce, ogledalce, kakav sam ja i vrijedim li?

Naslov ne najavljuje bajku o Snjeguljuci i kraljici koja je

opterećena mladolikim izgledom, već naslov upućuje na

propitivanje slike o sebi – kakav sam ja to, tko sam zapravo i

vrijedim li uopće.

Odgoj i samopouzdanje

Prosječni roditelj provede dnevno u prosjeku 14,5 minuta

komunicirajući s djetetom. Od toga 12,5 minuta potroši na

kritiziranje djeteta i njegova ponašanja. Stoga, ne čudi kako

većina djece zaključi kako roditeljima nisu važna i kako ništa ne

mogu učiniti kako treba.

Zašto na početku priča o roditeljima i samopouzdanju djeteta?

Roditelji su obično prvi i glavni izvor informacija, oni su modeli od

kojih djeca uče ponašanja i razne stvari. Dijete od roditelja dobiva

povratne informacije o tome koliko su voljeni, dobri, pametni, lijepi

i uspješni. Ako dijete ne dobiva takve informacije, vjerojatno će

imati nisko samopouzdanje što u velikoj mjeri utječe na školski

uspjeh, odnose s drugim ljudima, kreativnost te drugo. Stoga,

važno je da roditelj bude pravi vrtlar u njegovanju samopouzdanja

kod svog djeteta.

Svaki roditelj želi imati dijete koje će biti visokog samopouzdanja,

odnosno koje će biti sposobno razmišljati, donositi odluke,

rješavati razne probleme, biti otvoreno za druženje i suradnju,

kreativno i primjerenog ponašanja. No, što roditelji mogu učiniti?

Samopouzdanje nije nešto s čime se dijete rodi. Roditelji su

ključni za djetetov rast i razvoj, oni su njegovatelji i graditelji

dječjeg samopouzdanja u najranijoj dobi. Nema recepta niti škole

kako biti dobar roditelj, no pokazalo se da roditelji koji imaju

autoritativni stil odgoja postižu uspjeh u odgoju djece jer su brižni i

topli, postavljaju djetetu zahtjeve primjerene dobi i

sposobnostima.

O TEKSTU:

http://www.istrazime.com/skolska-psihologija/ogledalce-ogledalce-kakav-sam-ja-i-vrijedim-li/



















33



SNAGE - NASTAVAK

Razmislite o

relacijama u vašem

okruženju:

Roditelji – dijete

Dijete – roditelj

Nastavnik – dijete

Dijete – nastavnik

Pedagog – učenici

Učenici – pedagog

A evo vam i jedna

teza za debatu:

“U obrazovnom

sustavu je

prenaglašena

akademska

komponenta

postignuća učenika”

DA/NE

Komunikacija im je dvosmjerna jer pitaju dijete za mišljenje i vode

računa o njegovim osjećajima, a objašnjavaju svoje odluke. Takav

stil odgoja doprinosi razvoju visokog samopouzdanja kod djeteta.

Često roditelji zbog raznih obveza ne slušaju dijete kada im nešto

govori ili paralelno obavljaju neki drugi posao. Dijete traži pažnju,

ponekad ima potrebu samo nešto podijeliti s roditeljima, svoj

doživljaj ili osjećaj, a ne slušati kritike i ono što nije dobro učinilo.

Često su roditelji ti koji pitaju dijete kako je bilo u školi, na što

dijete odgovori „Dobro“ i tu staje razgovor. Takva komunikacija je

jednosmjerna jer je obično usmjerena na akademsko postignuće,

tj. samu ocjenu, a zanemaruju se djetetovi osjećaji, sposobnosti i

trud.

Da bi roditelji zaista čuli svoje dijete, poželjno je da ga slušaju

otvorenim umom, da zaista čuju što im dijete poručuje. Trenuci u

kojima ih roditelji aktivno slušaju važni su za razvoj njihova

samopouzdanja jer razvijaju pozitivnu sliku o sebi i svojim

sposobnostima. Da bi dijete voljelo sebe, treba imati osjećaj da

ga roditelji vole. Mnogi roditelji svoju ljubav prema djeci

automatiziraju, odnosno misle da se podrazumijeva sama po

sebi, no iskustva pokazuju suprotno – djeci je potrebno to

pokazati. Nakon podatka da oko 15% djece ima emocionalnih

poteškoća, zasigurno ćete se pitati je li vaša slika o sebi pozitivna

ili negativna, te kako se osjeća vaše dijete ili učenik.

U hrvatskom se obrazovnom sustavu prenaglašava akademska

komponenta postignuća učenika, odnosno zanemaruje se socio-

emocionalni status djeteta pa stoga ne čudi što sve veći broj

djece ima nekakve emocionalne probleme, stalno su izložena

nekakvom natjecanju, uspoređivanju jednih s drugima.

Budući da je još u 19. st., u području psihologije ličnosti, porastao

interes za pitanje kako osoba doživljava i vrednuje sebe, ne treba

marginalizirati važnost pozitivne slike o sebi. Svatko se kad-tad

zapitao tko je i kakav je. Konstrukt self-koncepta ili samopoimanja

sve se češće ističe po svojoj važnosti. James, koji je 1980. g. i

uveo pojam self-koncepta, navodi kako se osoba prosuđuje na

osnovi sposobnosti.

Razmislite:

34



SNAGE - NASTAVAK

Potreba za

poštovanjem je

urođena čovjekova

potreba

DA/NE

Negativne

informacije iz škole

utječu na agresivno

ponašanje djeteta

DA/NE

Učenici niskog

samopouzdanja

skloniji su pritisku

vršnjaka

DA/NE

Ohrabrivanje djece

je siguran put do

uspjeha

DA/NE

Prema Rogersu, svatko od nas trebao bi imati realnu sliku o sebi,

kao i idealnu sliku, onakav kakav bi volio biti. Prema tome, može se

reći da je samopoštovanje uvjerenje pojedinca u vlastite

sposobnosti, važnost, uspješnost ili vrijednost. Ima tri dimenzije –

znanje o sebi (samoopisi u terminima dobi, spola, zanimanja i

drugo), očekivanja od sebe (što osoba jest i što bi mogla/željela biti)

i vrednovanje sebe (u pozitivnom ili negativnom terminu). Svatko

ima sliku o sebi, bilo pozitivno, bilo negativnu. Na temelju slike o

sebi osoba objašnjava svoja prošla, sadašnja i buduća ponašanja.

Visoko i nisko samopouzdanje

Kako je čovjek društveno biće tako ima potrebu za poštovanjem

(kada drugi misle da vrijediš) i za samopoštovanjem (kada sam

misliš da si važan). Svatko je unikat na svoj način i mala djeca ne

gledaju druge oko sebe prosuđujući i etiketirajući po izgledu i

drugim osobinama, no „problem“ nastaje s odrastanjem.

Polaskom u školu, dijete već ima određenu sliku o sebi. S

vremenom, počinje se vrednovati na osnovi povratnih informacija

koje mu drugi šalju o njemu te se počinje uspoređivati s

vršnjacima. Problem je kada dijete neprestano dobiva negativne

povratne informacije (Nisi ovo dobro uradio. Stvarno si glup.

Pogledaj se, vidi kako si debeo.). Učenik se počinje osjećati

tužno, misli da nije dovoljno dobar poput drugih, da ne može

uspjeti, povlači se iz društva i počinje se gledati „iskrivljenim

naočalama“ drugih. Nastaju negativne misli i osjećaji, što

automatski narušava djetetovu sliku o sebi i rezultira niskim

samopoštovanjem koje se odražava i na uspjeh u školi.

Takav učenik misli da ne može uspjeti, da ne može dobro riješiti

test ili nešto učiniti, postaje plašljiv i nesiguran, obeshrabren te se

boji novih stvari. Učenici niskog samopouzdanja skloniji su

pritisku vršnjaka i daju se nagovoriti na razne stvari ne bi li dobili

pažnju i naklonost drugih. Ako se na vrijeme ne prepozna što je

razlog da se učenik počinje tako osjećati i doživljavati, može se

dogoditi da dijete počinje mrziti školu jer ju doživljava kao

negativno mjesto zbog takvog iskustva. Također, važno je na

vrijeme ohrabriti dijete, biti podrška i ukazati mu na dobre strane i

sposobnosti, da je vrijedan.

Teze za debatu:

35



SNAGE - NASTAVAK

Neuspjeh je samo

mogućnost učenja

na vlastitim

greškama

DA/NE

Škola ima najveću

ulogu u odgoju

djeteta

DA/NE

Nasilje je davanje

nadimaka

vršnjacima na

temelju fizičkog

izgleda

DA/NE

Nastavnik je

najodgovorniji za

razvijanje pozitivnih

osobina kod djeteta

DA/NE

Za razliku od učenika niskog samopouzdanja, učenici visokog

samopouzdanja su sigurni u sebe, vole svoje vrline i mane,

osjećaju se vrijedno, uporni su, misle pozitivno i vjeruju da mogu

uspjeti, poštuju sebe i druge, pažljivi su i brižni. Na neuspjeh

gledaju kao na mogućnost učenja na vlastitim greškama i druga

djeca i odrasli lako ih prepoznaju.Takvo doživljavanje sebe i

pozitivne misli dovode do boljeg raspoloženja, otvorenosti za

druženje.

Kako ne biste dobili sliku o tome da je sve crno ili bijelo glede

samopouzdanja, treba reći kako većina osoba ima

samopouzdanja u nekim situacijama i na nekim mjestima, dok je

u drugima nesigurna. Važno je raditi upravo na tim „nekim drugim

situacijama i mjestima“ – što je to što potiče nelagodu,

nesigurnost i narušenu sliku o sebi. Isto je i kod učenika.

Školski uspjeh i samopouzdanje

Škola ima veliku ulogu u odgoju djeteta jer dijete na osnovi

uspjeha koji postiže u školi formira sliku o sebi. Djeca već od

prvog do četvrtog razreda počinju shvaćati tko su oni i kakvi su,

shvaćaju da imaju određene sposobnosti, da su (ne)uspješniji od

drugih. Već u tom periodu sebe opisuju na osnovi samoevaluacije

te se vole uspoređivati. Važno im je što o njima misle vršnjaci.

U tom periodu, osim opisa na osnovi fizičkih osobina, djeca se

opisuju i na osnovi manje vidljivih obilježja kao što su emocije

(„Sretan sam.“), određene kategorije („Ja sam nogometaš.“) te

usporedbe s vršnjacima („Ja najljepše crtam u razredu.“).

Navedeno je posebno značajno za period od sedme do devete

godine, a kasnije školski uspjeh nije toliko važan temelj za

formiranje slike o sebi. Atribuiranje (ne)uspjeha značajno utječe

na sliku koju dijete ima o sebi.

Uz roditelje, nastavnici imaju ključnu ulogu u razvoju

samopoštovanja kod djece. Važno je prepoznati u čemu je učenik

dobar te ga poticati da dodatno razvija određene sposobnosti.

Teze za debatu:

36



SNAGE - NASTAVAK

Primjerice, ako se učenik odlično likovno izražava, važno ga je

poticati u tome području i poslati mu poruku da je sposobno, ali i

poticati ga u onim područjima u kojima je možda manje dobro.

Dakle, ukazati na pogreške, ali uz neku pohvalu, ili pronaći onu

„svjetlost na kraju tunela“ (Uvijek ima nešto što je dobro napravilo,

samo je važno da odrasli žele gledati tim naočalama).

Važno je da se svaki učenik osjeća sigurno i da mu učitelj

pomogne u otkrivanju dobrih strana i spoznaja za što je sve

sposoban. Zbog nesigurnosti u obiteljskom ili školskom

okruženju, mnogi učenici skloni su lažnom samopoštovanju što se

negativno odražava na njihovu emocionalnost i odnose s

drugima. Kako bi se to spriječilo, važno je poslati poruku kako

loša ocjena ne znači i biti loša osoba. Tada će dijete biti

motivirano za rad i osjećat će se prihvaćeno u razredu i školi.

Učitelji su važne osobe u životu svakog djeteta, stoga je korisno

da mu pomognu upoznati sebe kako bi mogao razvijati i ojačati

svoje dobre strane.

Na kraju, može se reći kako je

slika o sebi prilično stabilna

struktura, no nije na odmet

ponekad poraditi na sebi i

odnosima s drugima. Najbolje

se ostvaruje kroz komunikaciju

s drugima uz kvalitetne

povratne informacije.

Samopoštovanje je novi korak na putu prema uspjehu te je važno

da roditelji, učitelji i „svi veliki“ pomognu djetetu napraviti prvi

korak na njegovom putu prema uspjehu.

Preuzeto sa: http://www.istrazime.com/skolska-psihologija/ogledalce-

ogledalce-kakav-sam-ja-i-vrijedim-li/

Učenika treba

poticati u

područjima za koje

ima talenat

neovisno o

ocjenama iz drugih

predmeta

DA/NE

Ocjene su važnije

od razvijanja nekog

posebnog talenta

DA/NE

Samopoštovanje je

najbitniji korak ka

uspjehu

DA/NE

Loša ocjena ne

znači biti loš čovjek

DA/NE

Teze za debatu:
























37



SNAGE - NASTAVAK

Nasilje je od koristi samo onima

koji nemaju što izgubiti.

Vjerujem da svaka takva revolucija

mora kao svoj jedini cilj imati

uspostavljanje demokracije; pod

demokracijom ne mislim na nešto

tako neodređeno kao što je

‘vladavina naroda’ ili ‘vladavina

većine’, nego na skup ustanova

(između ostalog na opće izbore, to

jest pravo ljudi na raspuštanje

svoje vlade) koje bi dopustile javnu

kontrolu vladara i njihovo

otpuštanje od strane onih kojima

se vlada i koje bi potčinjenima

omogućile dobiti reforme bez

upotrebe nasilja, čak i protiv volje

vladara. Drugim riječima, upotreba

nasilja je opravdana samo pod

tiranijom koja onemogućuje

nenasilne reforme, i ona mora

imati samo jedan cilj, stvaranje

državnog uređenja koje omogućuje

reforme bez nasilja (…) Produžena

upotreba nasilja može dovesti do

gubljenja slobode, budući da takva

situacija može izazvati ne

nepristrasnu vladavinu razuma,

nego vladavinu jednog čovjeka.

Nasilna revolucija koja hoće više

od rušenja tiranije vjerovatno bi

izazvala novu tiraniju kao

vjerovatno ostvarenje svojih realnih

ciljeva.

Tamo gdje se mora birati između

kukavičluka i nasilja, ja sam za

nasilje.

http://mudremisli.net/nasilje-citati-misli-

izreke-

poslovice/#7TBUpETx62leum8h.99

FACEBOOK!

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU U BiH

U ovoj grupi bilježimo sve vijesti, zapažanja i konstatacije,

nudimo teze koje se odnose na nasilje. Svi ste dobrodošli.

Zajedno napravimo korake u prevazilaženju ovog

problema.

Globalna akcija „Nulta tolerancija za nasilje” se nastavlja.

Objavljeni su novi materijali na Facebook-u, i tamo se

možete komentirati i postavljati svoje prijedloge i materijale.

Posebno pozivamo debatante iz bh. debatnog programa da

se priključe, i nastave zajedničku akciju preveniranja

vršnjačkog nasilja u BiH.

Potražite nas na:

Rekli su o nasilju:










38

O Debati

DEBATOLOGIJA

U januaru smo na online natjecanjima mogli čitati

razmjenu argumenata o aktuelnim problemima koji se

odnose na nasilje u BiH. Pogledajmo kojim.

DEBATNE TEZE ZA PERIOD

29.12.2014. – 01.02.2015.

Ekonomska kriza - jedan od glavnih preduslova za

pojavu vršnjačkog nasilja?

Škola ima bitnu ulogu u sprečavanju vršnjačkog nasilja i

promoviranju ljudskih prava?

Žrtve vršnjačkog nasilja su sklonije suicidu?

Država treba uložiti više novaca u omladinske projekte

za smanjenje vršnjačkog nasilja?

Je li neznanje najnasilniji element društva koji vodi i

kršenju ljudskih prava?

Nereagiranje nastavnika i stručnih suradnika na nasilna

ponašanja učenika čini ih saučesnicima nasilja?

Može li se edukacijom spriječiti vršnjačko nasilje?

Ljudska prava za životinje - da ili ne?

Rasprava, diskusija ili

debata može biti

usmena ili pismena,

temelji se na iznošenju

misli (za razliku od

pripovijedanja i

opisivanja koji se

temelje na zapažanju

promjena u vremenu i

prostoru).

U raspravljačkim se

tekstovima tumači,

obrazlaže i prosuđuje

na osnovi istinitih

činjenica i dokaza

(argumenata). Kao

dokazi i potvrde

mišljenja iznose se

navodi/citati,

dokumenti, statistički

podatci,

općeprihvaćene

činjenice, spoznaje i

vrijednosni sudovi.

Rasprava se često

pokreće oko neke

postavljene teze ili

tvrdnje, pa se sudionici

odlučuju za ili protiv

obrazlažući i

argumentirajući svoje

mišljenje.

http://hr.wikipedia.org/

wiki/Debata

http://hr.wikipedia.org/wiki/Debata


39

Riječ – dvije o

Debatologiji:

DEBATOLOGIJA

INTERVJU S POBJEDNIKOM ZA DECEMBAR 2014.

GODINE

ISMAIL ĆIDIĆ, BEHRAM-BEGOVA MEDRESA TUZLA

Kao i svakog mjeseca obavili smo i sada razgovo sa

najboljim online debatantom za decembar. Pobjednik

je Ismail Ćidić iz Behram-begove medrese Tuzla

1. Možete li nam se predstaviti?

- Zovem se Ismail Ćidić. Učenik sam 4.

razreda Behram-begove medrese u

Tuzli i kapiten sam debatnog kluba

Kelam.

2. Koliko dugo se bavite debatom?

- Debatom se bavim od prvog razreda

Medrese, što bi značilo gotovo četiri

godine aktivnog učestvovanja u

debatnim aktivnostima.

3. Ismaile, već ste osvajali titule najboljeg mjesečnog

online debatanta. Koliko vam znače nagrade koje

dobijete?

- Ovo je moja 4. nagrada za najboljeg mjesečnog online

debatanta. Mnogi su me znali upitati kako mi ne dosadi

istraživati iz sedmice u sedmicu i pisati nove argumente.To

je nešto što jednostavno volim i čime se dodatno

izgrađujem kao ličnost, a nagrade koje uslijede su samo

potvrda rada. Naravno, svaka nagrada je motivacija za

daljnji rad i napredak.

4. Koja teza iz prvog polugodišta školske 2014./2015.

godine vam se najviše dopala i zašto?

- Najviše mi se dopala teza "Sportske utakmice gradskih

rivala treba organizirati u gradu iz kojeg ne dolaze klubovi

kako bi bilo smanjeno nasilje među mladima" jer je

predstavljala aktuelnu situaciju u našoj državi. Znate, mi,

mladi, nemamo često priliku javno govoriti o aktuelnim

temama i problemima, iako osjećamo potrebu da nešto

kažemo. Debatologija nam je ta "prilika".

Debatologija je

online debata kojom

CKD nastoji da

doprinese smanjenju

govora mržnje i

jezika ulice na

Internetu. Kako su

ove dvije poja sve

prisutnije u

ogromnom

internetskom

prostoru kroz

debatologiju se

nastoji promaknuti

obrazac

komunikacije u

kojem se poštuju i

forma i sadržaj.

Ismail očito uspijeva

da postigne i jedno i

drugo.

Iskrene čestitke

Ismaile!

40

O pisanoj raspravi:

DEBATOLOGIJA

5. Koje teme bi se mogle činiti interesantne debatantima?

- Svaka teza na Debatologiji je interesantna na svoj način jer

su često vezane za aktuelne probleme s kojima se

suočavamo. Zato bih rekao da nema dosadne teze/teze.

6. Šta mislite o stanju ljudskih prava u BiH?

- Stanje ljudskih prava u BiH je zaista teško i gotovo svaki dan

možemo pročitati nečiju ispovijest o kršenju ljudskih prava.

Nije dovoljno potpisati konvenciju ili kreirati zakon. Potrebno

je mijenjati svijest ljudi, a to je, složit ćete se, dugotrajan

proces.

7. Vršnjačko nasilje u BiH je sve veći problem. Kako

biste ga pokušali riješiti?

- Aktivno sam učestvovao u projektima Centra za kulturu

dijaloga koji su vezani za ovaj problem još od prvog razreda. I

to je jedan put kojim možemo ići ukoliko želimo riješiti ovaj

problem. Otežavajuća okolnost je to što ljudi koji mogu

promijeniti situaciju ne žele da čuju naš glas iako im mi, svi

zajedno kao debatna porodica, to sve govorimo.

8. Da li poznajete neke od debatanta koji debatiraju na

Debatologiji i šta mislite o njima?

- Većinu debatanata koji učestvuju u ovom projektu poznajem

lično. Osim članova debatnog kluba Behram-begove

medrese, poznajem i Mirzu Halilčevića i Jovanu Tatić, kao

najaktivnije članove u posljednje vrijeme, a od ranijeg perioda

tu su Kanita Krdžalić, Stefan Ličina, Milica Malešević i dr.

9. Šta biste poručili o debati mladima u BiH?

- Poručujem im da bez argumenata, koji su glavni dio debate,

u životu ne mogu gotovo nigdje stići. Nekoliko puta će se

provući bez njih, ali poslije će im biti teže. Također, možda svi

ne mogu biti članovi debatnog kluba u svojoj školi, ali neka

barem poštuju kolege koji to jesu, jer oni to stvarno zaslužuju.

10. Da li je učešće na Debatologiji korisno za mlade? Ako

da, koje su prednosti?

- Naravno da je učešće na Debatologiji korisno. Kada ne

bismo imali druge koristi osim te da se upoznajemo s

aktuelnim temama, to bi bilo dovoljno. Također, imamo priliku

da usavršimo "pisanu" riječ, jer na Debatologiji pišemo, a ne

govorimo kao što je to slučaj u klasičnim debatama. Nadam

se da će u budućnosti više mladih prepoznati ove koristi i da

će postati dio Debatologije.

Rasprava može biti i

pisana, posebno ako

su problem i

postavljena teza

složeniji, pa je

potrebno više vremena

da se svi zainteresirani

upoznaju s različitim

gledištima, ili ako ne

postoji mogućnost

osobnog sučeljavanja.

Rasprave su

uglavnom unaprijed

dogovorene, a mogu

se odvijati i spontano.

U dogovorenoj, uvijek

postoji voditelj koji vodi

debatu, određuje

redoslijed govornika i

prekida ih ako su

nepristojni ili

preopširni. Na početku

rasprave voditelj

kratko izloži temu,

početnu tvrdnju. Zatim

sudionici iznose

protutvrdnje i

sukobljavaju mišljenja.

http://hr.wikipedia.org/

wiki/Debata



41

RIJEČ – DVIJE SA AMINOM KRDŽALIĆ

1. Možeš li se ukratko predstaviti?

- Zovem se Amina Krdžalić, učenica sam

4. razreda Behram-begove medrese u

Tuzli. Trenutno obnašam funkciju

predsjednika Vijeća učenika Medrese.

Također, ove godine sam zamjenik

glavnog urednika školskog lista Misak.

Aktivan sam učenik Medrese te učesnik

više godina na takmičenjima iz

Matematike i Informatike.

2. Vršnjačko nasilje jedan je od najvećih problema s

kojim se suočavamo danas. Da li si zadovoljna

angažmanom državnih, entitetskih ili kantonalnih

nadležnih institucija u vezi prevencije ovog problema?

- Ne, nisam zadovoljna. Mislim da bi se moglo više raditi

na tome zajedno sa omladinom i roditeljima kroz razne

institucije, fondacije i organizacije na različite načine. Ne

iskorištava se maksimum od sredstava namijenjenih za tu

svrhu, ni snaga mladih ljudi, a ni onih koji su zaduženi da

se angažuju na tom polju.

3. Da li mlade osobe mogu ostvariti veći efekat po

pitanju prevencije ovog problema?

- Mladi ljudi koji uvide problem vršnjačkog nasilja mogu

uraditi dosta toga, počevši od djelovanja u svom užem

krugu sa svojim prijateljima iz razreda koji su izvršioci

nasilja pričajući o tome pa idući do toga da organizuju

različite tribine, predavanja, radionice i sl. za mlade

osobe koje imaju problem sa vršnjačkim nasiljem.

Također, među svojim vršnjacima mogu širiti ideju

dobrog, odvarćati od loših navika, poroka te kroz

razgovore i različita primjerena druženja indirektno

promovirati prave vrijednosti. Danas su mladi ljudi postali

jako pasivni kada je u pitanju poboljšanje općeg stanja u

društvu. Trebalo bi se prvo raditi na buđenju i podsticanju

na iskren odnos i hrabrost s ciljem formiranja što ugodnije

i sigurnije atmosfere u društvu.

CKD odgovara:

DEBATNI KLUBOVI NAM PIŠU

Vrijedni članovi

debatnog kluba

Behram-begove

medrese se

predstavljaju velikoj

CKD obitelji i naglas

razmišljaju o pitanjima

i problemima koji

okupiraju pažnju

javnosti pa tako i

CKD-a.

42

4. Šta misliš o stanju ljudskih prava u Bosni i

Hercegovini?

- Pojedina ljudska prava u BiH su zapostavljena, a ona

koja se sprovode ne sprovode se na onaj način na koji bi

trebala i u nolikoj mjeri koliko bi to trebalo. Za svaku

osobu ne važe ista prava. To ovisi o njihovom

društvenom statusu. Mislim da se na tome mora dosta

raditi upoznavajući ljude sa njihovim pravima, ali iz toga

ne izostavljajući koje su to njihove obaveze, jer svako

pravo povlači i obavezu prema nečemu ili nekome.

Upoznavajući ljude sa njihovim pravima i obavezama

postigao bi se sklad i harmonija u društvu.

5. Koliki udio ljudska prava, prema tvom mišljenju,

imaju u demokratskom uređenju?

- Ljudska prava trebalo bi da su na 1.mjestu, ali su

danas, na žalost, vrijednosti veoma izmješane i kriteriji su

opali. Danas vlada kriza nepoštivanja ljudskih prava na

razne načine. Nedavno smo imali slučaj vrijeđanja

svetinja religija u frnacuskom časopisu Charlie Hebdo.

Mediji i građani podržavaju slobodu govora, ali se ne

obaziru na krajnost te slobode. Sloboda javnog vrijeđanja

je nešto što ne bi trebalo da postoji u demokratskom

sistemu. Čitava situacija u demokratskim sistemima

pokazuje da su ljudska prava pala na nižu ljestvicu, tako

da ljudska prava ne zauzimaju mjesto koje bi trebala, a

tome je doprinjeo svaki pojedinac u svojoj društvenoj

zajendici. Kada bi svaki pojedinac počeo od sebe i

preispitao svoje ponašanje svijet bi bio u mnogo boljem

stanju.

6. Da li smatraš da vršnjački nasilnik može postati

potencijalni prekršioc ljudskih prava ukoliko ne

bismo radili na prevenciji vršnjačkog nasilja?

- Naravno, samim tim što je vršnjački nasilnik on već jest

prekršioc ljudskog prava. Ukoliko se ne bude radilo na

suzbijanju nasilja među vršnjacima i prevenciji istog ne

možemo se nadati da će se situacija sama od sebe

promijeniti na bolje već možemo očekivati samo

uznapredovanje pojave nasilja i kršenja ljudskih prava

obzirom na šutnju, a ona se shvata kao odobravanje.

IZDVAJAMO:


“Sloboda javnog

vrijeđanja je nešto što

ne bi trebalo da

postoji u

demokratskom

sistemu. Čitava

situacija u

demokratskim

sistemima pokazuje

da su ljudska prava

pala na nižu ljestvicu,

tako da ljudska prava

ne zauzimaju mjesto

koje bi trebala, a tome

je doprinjeo svaki

pojedinac u svojoj

društvenoj zajendici.

Kada bi svaki

pojedinac počeo od

sebe i preispitao svoje

ponašanje svijet bi bio

u mnogo boljem

stanju.”

43

RIJEČ – DVIJE SA INES BOTIĆ

1. Možeš li se ukratko

predstaviti?

- Zovem se Ines Botić i dolazim iz

Tešnja. Imam 16 godina i drugi

sam razred Behram-begove

medrese u Tuzli. Od prvog razreda

uključena sam u rad debatnog

kluba Kelam.




nadležnih institucija u vezi prevencije ovog

problema?

- Prije svega potrebno je naglasiti da je državu osnovalo

društvo, dakle država pripada njenim stanovnicima i oni

upravljaju njome. Da stanje u našoj državi nije

zadovoljavajuće po pitanju angažmana državnih,

entitetskih ili kantonalnih nadležnih institucija svjedoče

brojni primjeri različitih vrsta vršnjačkog nasilja koji

egzistiraju unutar naše države. Nadležne institucije svoje

najveće djelovanje usmjeravaju na druge grane

anomalija, ali i loša politička organizacija, zatim

nedovoljno djelovanje institucija kao i problemi s kojima

se suočavamo danas su odgovorni za to da su mladi

danas, ali ne samo mladi, vršnajčko nasilje obuhvata

svakog čovjeka koji je istih godina kao neki drugi čovjek

nad kojim vrši nasilje; većinom prepušteni vlastitim

djelovanju i opredjeljenju, a svi ti uslovi vode ka

pojavama vršnjačkog nasilja.



- Naravno da mogu, upravo mladi ljudi su potencijalni

nosioci društva i ako sami ne djeluju najvećim

zalaganjem, ako sami ne daju doznanja da je prevencija

vršnjačkog nasilja jedan od dominantnih problema

društva i ako ne počnu preventivno djelovati po pitanju te

vrste nasilja, kako onda da reaguju oni koji su zaokupljeni

drugim, njima ''alarmantnijim'' problemima?!

CKD odgovara:


Evo još jednog

razgovora koji je

vrijedni kapiten kluba

Behram-begove

medrese napravio sa

svojim kolegicama.

Sa Ines je razgovarao

o vršnjačkom nasilju,

prevenciji nasilja,

ljudskim pravima,

demokratskom

uređenju, slobodi

govora.

Pogledajmo zajedno

šta je Ines odgovorila.

44


Hercegovini?

- Smatram da stanje ljudskih prava u Bosni i Hercegovini

nije na zavidnom nivou. Imamo evidentirane brojne

primjere odstupanja od normi koje nalažu ljudska prava

kao što su: upis djece u matičnu knjigu rođenih,

zlostavljanje djece, sloboda govora i štampe kao i mnogi

drugi.

5. Koliki udio, prema tvom mišljenju, imaju ljudska

prava u demokratskom sistemu?

- Demokratski sistem i jeste zasnovan na ljudskim

pravima, ali pitanje je koliko je demokratski sistem

djelotvoran u našoj državi, što dovodi u pitanje i

djelotvornost ljudskih prava unutar njega. Formalno

ljudska prava u demokratskom sistemu imaju veliki udio,

ali u praktičnom planu se udio smanjuje.



budemo radili na prevenciji problema vršnjačkog

nasilja?

- Smatram da vršnjački nasilnik može postati potencijalni

prekršioc ljudskih prava ukoliko ne zaustavimo takvo

njegovo djelovanje. U prirodi čovjeka jeste da se nakon

što se zadovolji nečime, krene ka nečemu što je na

većem nivou ukoliko primjeti da to može dosegnuti,

upravo naše nedjelovanje preventivno na njegovo štetno

djelovanje dovodi do težnje ka većem prekršaju, a često i

do kršenja ljudskih prava.

CKD odgovara:


Ideja o predstavljanju

stavova i mišljenja o

aktuelnim debatnim

temama je sjajna i

trebala bi poslužiti kao

primjer drugim

klubovima da urade

isto.

Naprave razgovore, a

CKD će taj razgovor

objaviti u Debatnim

novostima.

45

RIJEČ – DVIJE SA VELIDOM KRAJINIĆ

1. Možeš li se ukratko predstaviti?

-Zovem se Velida Krajinić, rođena

sam u Zavidovićima, gdje sam

završila osnovnu školu, potom sam

upisala Behram-begovu medresu, u

Tuzli. Zajedno sa svojim kolegama iz

debatnog kluba osvojila sam 3.

Mjesto na Državnom debatnom

takmičenju 2012. godine.

-Trenutno sam studentica treće godine arhitektonskog

fakulteta, Internacionalnog Burč Univerziteta, gdje

planiram nastaviti školovanje, ako Bog da. Volim ljude,

argumentovan govor i odbojku. Pričam dva strana jezika,

na akademskom nivou. Zbog prekomjernih obaveza,

jedini hobi mi je, trenutno, čitanje.




nadležnih institucija u vezi prevencije ovog

problema?

-Mi zakone imamo, a ako zakone imamo, imamo i

državu, to što koči sav ovaj sistem, te stvara predstavu

„neuspjeha“, ja doista ne znam koji je, ali ono što mogu

reći, apsulutno subjektivno, nisam zadovoljna načinom na

koji se problemi rješavaju, odnosno ne rješavaju.

-Nisam dovoljno upućena u statistike, ali činjenica da

nema pozitivnih odgovora, nema uspješnih akcija, šta da

očekujem, čemu da se nadam? Ne kažem da nadležni

organ nikad nije riješio jedno, kako vršnjačko prekršajno

djelo, tako i ma koje drugo, ali koliko je ti slučajeva.

Pitanje sigurnosti, jedno je od ključnih stvari. Ne plašiš se

serijskog ubice, jer njegovi planovi su veći, plašiš se svog

vršnjka, koji za deset konvertibilnih mrka, može da uradi

bilo što.

CKD odgovara:


I konačno, evo jednog

razgovora sa bivšom

članicom debatnog

kluba Behram-begove

medrese Tuzla.

Ima li išta ljepše nego

vidjeti žar u riječima

bivšeg debatanta.

Od osobe koja nije

zaboravila svoj

debatni život, sve

prednosti koje donosi

bavljenje debatom i

koje je htjela da

razgovara sa svojim

mlađim kolegama, a

ujedno da najbolji

primjer ostalima.

Svaka čast Ismaile!

Hvala Velida!

46



- Ako je naša trenuta politiška situacija loša, ja se nadam,

ako Bog da, da mi kao mladi ljudi, ja, Vi, moje kolege,

ako se sada akademski obrazujemo, da će doći vrijeme

kada će vladati inetelekt koji ćemo mi formirati. To inicira

jedan dug period, da se naše generacije izškoluju, to

dalje implicira da ćemo mi rješavati problem, ali ne smo

to, mnogo mladih akvista već sada rješava, i uspjeva sa

svojim projektima, lokalnog nivoa. Dakako, bila sam

svjedok, kao i sam izvršilac samih prijekata. Sve je to

pozitivno, sve ovo daje jedan pzitivn odgovor.


Hercegovini?

- Još uvijek nemam izgrađen stav po tom pitanju, jer, kao

što zate, čovjek se nije opekao, pa nije osjetio. U

prethodnom odgovoru pomenula sam to da zakone

imamo, mi imamo zakonsu potkrepu za svakog

pojedinca. Ako je problem nepoštivanje istim, onda uzrok

nepotivanja nije sam zakon, nego, jednostavno, izvršilac.

5. Koliki udio, prema tvom mišljenju, imaju ljudska

prava u demokratskom sistemu?

- Ljudska prava su temelj demokratskog sistema. Sam

sistem se nije zasnovao na pravu, na ekonomiji, na

poljoprivredi, do li na pojedincima, njihovim pravima u

svim pomenutim poljim, i u mnogim drugim. Mislim da je

to fundament.



budemo radili na prevenciji problema vršnjačkog

nasilja?

- Svakako, većina prekršaja danas, idu ka povredi

ličnosti, krađa, fizičke povrede, duševna bol, po mom

misljenju većina vršnjačkih prekršaja jeste kršenje

ljudskih prava.

CKD izdvaja:


“Zovem se Velida

Krajinić, rođena sam u

Zavidovićima, gdje

sam završila osnovnu

školu, potom sam

upisala Behram-

begovu medresu, u

Tuzli. Zajedno sa

svojim kolegama iz

debatnog kluba

osvojila sam 3. Mjesto

na Državnom

debatnom takmičenju

2012. godine.

Trenutno sam

studentica treće

godine arhitektonskog

fakulteta,

Internacionalnog Burč

Univerziteta, gdje

planiram nastaviti

školovanje, ako Bog

da. Volim ljude,

argumentovan govor i

odbojku. Pričam dva

strana jezika, na

akademskom nivou.

Zbog prekomjernih

obaveza, jedini hobi

mi je, trenutno,

čitanje.”

47

Plan aktivnosti za januar

JANUAR

PROJEKTNE – ŠKOLSKE AKTIVNOSTI

Klupske aktivnosti

Internet debatiranje – Debatologija - online natjecanje ljudska prava - vršnjačko nasilje i ljudska prava

Priprema i štampanje mjesečnog magazina za debatu „Debatne novosti“

Priprema analize medijskog sadržaja

Ažuriranje i administriranje bloga „Nenasilje“ - vršnjačko nasilje

Ažuriranje i administriranje foruma „Ispričaj svoju priču“ - vršnjačko nasilje

Snimanje i distribuiranje WEBINAR-a (2/6) - vršnjačko nasilje

Javne debate u lokalnim zajednicama „Stop vršnjačkom nasilju“ - vršnjačko nasilje

Radionice simuliranja nasilja u relaciji prema spolovima - vršnjačko nasilje

Uspostavljanje suradnje sa Disciplinskim centrom i Porodičnim savjetovalištem u Sarajevu i sa centrima

„Gnijezdo“ koji djeluju u sklopu IN Fondacije (sastanci, interaktivne radionice, uspostavljanje kontakata sa

štićenicima i organiziranje radionica - vršnjačko nasilje

Školske i međuškolske aktivnosti koje kreiraju treneri i debatanti debatnih klubova mreže CKD klubova (3/9) -

vršnjačko nasilje

Učešće u radu FB grupa i stranica - Debatologija, vršnjačko nasilje, diskriminacija, ljudska prava

STUDENTSKE AKTIVNOSTI

Javne debate na fakultetima

48

CKD Tim

Sanja Vlaisavljević, direktorica

Jasmin Čečo, počsni član

Skupštine CKD

Zoran Marčeta, finansijski asistent

i Predsjednik Skupštine CKD

Anesa Vilić, IT asistent

Nadina Balagić, program asistent

Amela Ibrahimagić,

program asistent

Tijana Ljuboje, stalni spoljni

saradnik

Anja Gengo, stalni spoljni

saradnik

Demond Đonko

MOSTAR

Danijela Zuletović

SARAJEVO

Midhat Čaušević

TUZLA

Branka Kukić

BANJA LUKA

Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo KŠC „ Sveti Pavao“

Opća gimnazija Zenica Srednjoškolski centar

Pale Srednja zubotehnička

škola Sarajevo Gazi Husrev-begova

medresa Sarajevo Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Gimnazija i SŠC Istočna Ilidža

KŠC - Srednja medicinska škola

Sarajevo Srednjoškolski centar “Nedžad Ibrišimović”

Ilijaš MSŠ Kakanj

Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo Gimnazija “Muhsin

Rizvić” Breza MSŠ „Hazim šabanović”

Visoko KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Srednja elektrotehnička škola Mostar Srednja škola

Konjic Gimnazija Mostar

Srednja medicinska škola

Mostar Internacionalna

privatna gimnazija s

pravom javnosti Mostar

Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

MSŠ Donji Vakuf

Gimnazija „Petar Kočić“

Srbac Gimnazija Banja Luka KŠC - Opća gimnazija

Banja Luka Srednjo-

školski centar „Petar Kočić“

Zvornik Srednja elektro-

tehnička škola Prijedor

SŠC „Đuro Radmanović”

Novi Grad

Mješovita srednja škola Srebrenik Gimnazija „Dr.

Mustafa Kamarić“ Gračanica

Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“

Tešanj Behram-begova medresa Tuzla

Mješovita srednja škola „Musa Ćazim Ćatić“

Kladanj Gimnazija

„Mustafa Novalić” Gradačac

Srednja tehnička škola Tešanj MSŠ „Hasan

Kikić” Gradačac Srednja

elektrotehnička škola Tuzla

REGIONALNI KOORDINATORI

ONLINE DEBATE, AKTIVNOSTI I ONLINE

KOMUNIKACIJA SA ŠKOLAMA

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA facebook.com/Debatologij

a STOP VRŠNJAČKOM

NASILJU I MALOLJETNIČKOM

PRESTUPNIŠTVU facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnicko

mPrestupnistvu STOP NETOLERANCIJI

U BiH facebook.com/pages/Stop

-netoleranciji-u-BiH DEBATOM PROTIV DISKRIMINACIJE

facebook.com/debatomprotivdiskriminacije

BLOG NENASILJE http://nenasilje.blogger.ba

FORUM ISPRIČAJ SVOJU PRIČU


Abdulah Bećirović

BRČKO

Ekonomska škola Brčko Mješovita

srednja škola Čelić

Bojana Radović

DOBOJ

Žarko Brkanlić –

počasni koordinator

49

Škola Ime i prezime kapitena Gimnazija „Mustafa Novalić“ Gradačac Elma Delić

Srednja tehnička škola Srebrenik Belmin Salihbašić Srednja škola za tekstil kožu i dizajn Sarajevo Rijad Milić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar Tarik Lizde Mješovita srednja elektrotehnička škola Tuzla Faruk Ćidić

Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar Klara Galić Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Selma Nukić

Mješovita srednja škola Donji Vakuf Melika Balihodžić Gimnazija Mostar Lamija Aliman

Gimnazija Banja Luka Violeta Vuletić Srednja elektrotehnička škola Amin Sejfić

SŠC „Nedžad Ibrišimović“ Amina Ramić KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Melita Spahić

Srednja elektrotehnička škola Anđela Knežević Srednja škola Konjic Amina Avdić

Srednja ekonomska škola Brčko Dženana Kukić Srednja zubotehnička škola Sarajevo Irma Balićevac

Gimnazija i srednja stručna škola „Petar Kočić“ Zorana Mičić Prva bošnjačka gimnazija Merima Kovačević Behram-begova medresa Ismail Ćidić

MSŠ Kakanj Nihada Hrusto Gimnazija "Musa Ćazim Ćatić" Tešanj Almina Mujezinović

MSŠ Čelić Adelisa Čaluković Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka Sonja Kosanović

Gazi Husrev-begova medresa Benjamin Fajić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj Rifet Turkić

MSŠ Srebrenik Amila Bričić

Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Fatima Velić

Zamjenik: Tea Drmač Gimnazija Istočno Sarajevo Jovana Marković

Srednja škola „28. juni“ Istočno Sarajevo Darinka Kenjić

50

IME I PREZIME TRENERA ŠKOLA MJESTO

SREDNJE ŠKOLE

Aida Muminović/Samra Šečić MSŠ Srebrenik Srebrenik

Aida Sahačić Gimnazija „Mustafa Novalić” Gradačac

Alma Ahmethodžić Srednja škola za tekstil, kožu i dizajn Sarajevo

Amela Redžić Srednja tekstilna i poljoprivredna škola Mostar

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Anđela Džidić Internacionalna privatna gimnazija s pravom javnosti Mostar

Albin Softić Srednja tehnička škola Tešanj

Amra Selimović Srednja elektrotehnička škola Tuzla

Nikolina Knezar/Vlatko Malbašić Opća gimnazija KŠC-a Banja Luka

Azijada Jukan Gimnazija „Dr. Mustafa Kamarić“ Gračanica

Azra Džananović Mješovita srednja škola Donji Vakuf

Bojana Radović Doboj

Branka Barać Gimnazija Mostar

Branka Kukić Gimnazija Banja Luka

Danijela Zuletović KŠC -Srednja medicinska škola Sarajevo

Dario Vrdoljak KŠC „ Sveti Pavao“ Opća gimnazija Zenica

Demond Đonko Srednja elektrotehnička škola Mostar

Dragana Kartal Srednjoškolski centar „Nedžad Ibrišimović“ Ilijaš

Dušanka Marin Srednja elektrotehnička škola Prijedor

Dušica Čukle Srednja škola Konjic Konjic

Dževad Genjac MSŠ „Hazim Šabanović” Visoko

Edin Balta Gazi Husrev-begova medresa Sarajevo

Emilija Pavičević KŠC Opća-Realna gimnazija Sarajevo

Fajza Gavranović Gimnazija “Muhsin Rizvić” Breza

Jelena Ćirić/Branka Malinić Čugalj (KLUB U MIROVANJU) SŠC Pale

Lejla Bajraktarević/Abdulah Bečirović Ekonomska škola Brčko

Ljiljana Mučibabić Srednja zubotehnička škola Sarajevo

Marija Stepanović Srednjoškolski centar "Petar Kočić" Zvornik

Meliha Saračević Prva bošnjačka gimnazija Sarajevo

Midhat Čaušević Behram-begova medresa Tuzla

Muhedin Lemeš Mješovita srednja škola Kakanj

Nađa Brkić Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Nasiha Mulahalilović Mješovita srednja škola Čelić

Sabahudin Ćeman Gimnazija „Musa Ćazim Ćatić“ Tešanj

Sanja Mrđa SŠC „Đuro Radmanović” Novi Grad

Sadeta Subašić MSŠ „Hasan Kikić” Gradačac

Sedika Cerić Centar za slijepu i slabovidnu djecu i omladinu Sarajevo

Snežana Čokić Gimnazija Istočno Sarajevo Istočno Sarajevo

Ulfeta Imamović MSŠ “Musa Ćazim Čatić” Kladanj

Vedrana Mijović Pantelić Srednja škola „28. juni” Istočno Sarajevo

Vesna Milavić Srednja medicinska škola Mostar

Žarko Brkanlić Gimnazija „Petar Kočić“ Srbac

51

IME I PREZIME TRENERA FAKULTET MJESTO

Časlav Umičević Prirodno - matematički fakultet Banjaluka

Stefan Dragičević Ekonomski fakultet Brčko

Tajma Hatić Univerzitet Džemal Bijedić Mostar

Marko Kovačević Sveučilište Mostar

Din Herdželaš Pravni fakultet Kiseljak

Armin Ridžalović Ekonomski fakultet Sarajevo

Belma Ibrahimović/ Edita Gondžić Elektrotehnički fakultet Sarajevo

Dževad Sarač Filozofski fakultet Sarajevo

Esma Osmanbegović Medicinski fakultet Sarajevo

Fuad Avdagić Prani fakultet Sarajevo

Nataša Tandir Ekonomski fakultet, International Burch University Sarajevo

Irma Borovina Sarajevo School of Science and Technology Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Istočno Sarajevo

Sanja Tepavčević Pravni fakultet Bijeljina

Minel Abaz i Ardanela Ridžalović Fakultet političkih nauka Sarajevo

Igor Pavlić Pravni fakultet Tuzla

Jusuf Hasić Filozofski fakultet Tuzla

Armin Bohm Fakultet informacijskih tehnologija Mostar

52

CKD FACEBOOK STRANICA

facebook.com/groups/134200443968

DEBATOLOGIJA

facebook.com/Debatologija

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU

facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu

WEB STRANICA

http://www.ckdbih.com/

http://nenasilje.blog.hr/


https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts

https://www.facebook.com/Debatologija

https://www.facebook.com/StopVrsnjackomNasiljuiMaloljetnickomPrestupnistvu



http://nenasilje.blog.hr/



53

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja

Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić, Nadina Balagić, Zoran Marčeta

DTP Nadina Balagić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 1, januar, 2015. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts

mailto:[email protected]








https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … · 2018-02-09 · drugima i nenasilno rješavanje sukoba. SAVJETI ZA RODITELJE – Što roditelji mogu učiniti ako sumnjaju