UPOZNAVANJE S KURIKULUMOM GRAĐANSKOG ODGOJA

OŠ “DORE PEJAČEVIĆ”, NAŠICEUČITELJSKO VIJEĆE, 25. RUJNA

2012. GODINENositelj teme: Lea Liović, pedagoginja

TEMELJNA POSTAVKA

Učenik nije dijete, nego građanin sa svojim

dužnostima, odgovornostima, pravima te

obvezama

Potrebno je razvijati građansku kompetenciju

Građanski odgoj treba pridonijeti

osposobljenosti učenika za aktivno i

učinkovito obavljanje građanske uloge koja

potiče na aktivno i učinkovito sudjelovanje

u razvoju demokratskih odnosa u školi,

lokalnoj zajednici i društvu

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi

čl. 61.,67.,70.,71., govori o pravima i obvezama

učenika, zaštiti prava učenika, o vijećima učenika te

stvaranju uvjeta za aktivno uključivanje učenika

u život škole – zajednice koja uči.

ŠTO UĈENICI TREBAJU ZNATI I MOĆI?

Učenici će objasniti, prihvaćati i provoditi pravila ponašanja prema sebi, članovima u skupini te odraslima

Učenici će opisati što za njih znači pravo na ljudsko dostojanstvo te prepoznati da to pravo pripada svima u razredu i školi iako su različiti s obzirom na dob, spol, zdravstveno stanje, poteškoće i slično

Učenici će opisati svoja prava i dužnosti te procijeniti njihovu važnost za svakodnevni život

Učenici će sudjelovati u procesu donošenja zajedničkih odluka i pravila važnih za život u razredu i školi

KLJUĈNE KOMPETENCIJE (ZNANJE,

VJEŠTINE I STAVOVI)

Komuniciranje na materinjem jeziku

Komuniciranje na stranom jeziku

Matematička pismenost i osnovna znanja iz

znanosti i tehnologije

Digitalna kompetencija

Učiti kako učiti

Međuljudska i građanska kompetencija

Poduzetništvo

Kulturno izražavanje

Ključni pojmovi: vrlina, moralni odgoj,

moralno djelovanje, građanska vrlina

Vrline osobe koja uči: pozornost, interes,

svjesna želja i namjera da se upozna nešto

novo te intelektualna snaga za rješavanje

nove problematike

Moralni odgoj građanska vrlina

Moralni odgoj – razvijanje dispozicija za ispravno

i moralno djelovanje

Zašto je to nama važno???

Demokracija bez moralne kompetencije stvara

prigodu za nasilje – odatle zahtjev za

građanskom vrlinom

Što je građanska vrlina?

Poučavati učenike građanskoj vrlini znači učiti ih

preuzimanju odgovornosti te djelovanju za opće

dobro (škole, zajednice)

ŠTO JE SMISAO GRAĐANSKOG ODGOJA I

OBRAZOVANJA?

Iz smisla/svrhe proizlaze zadaće i način rada pri

poučavanju – u konačnici – vrijednosti koje su

definiranje NOK-om:

znanje, solidarnost, identitet i odgovornost

Učenici trebaju znati odgovoriti na pitanja:

1. Kakvi trebamo biti? (karakterne osobine –

vrline)

2. Što trebamo činiti? (postupci proizlaze iz

dužnosti)

3. Što slijedi iz naših djelovanja? (posljedice)

PREMA NOK-U IZ 2010. GRAĐANSKI

ODGOJ UTVRĐEN JE KAO:

1. Obvezni kroskurikularni predmet u

cjelokupnom odgoju i obrazovanju,

2. kao jedna od ključnih kompetencija za

cjeloživotno učenje,

3. kao izborni predmet u višim razredima

osnovne škole te

4. kao redovni predmet u srednjoj školi (postojeći

predmet politika i gospodarstvo).

Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja

treba omogućiti školama sustavno uključivanje

građanskih kompetencija u kurikulume škola na

fleksibilan i kreativan način- uvođenje novih

oblika učenja - metoda koje vode

iskustvenom učenju

Načine provedbe će utvrditi same škole sukladno

mogućnostima i osposobljenostima nastavnika

Metode koje vode iskustvenom učenju:

razni oblici grupnog rada,

suradničko učenje te radioničko učenje,

metoda socijalnih projekata (suradnja sa

roditeljima, predstavnicima lokalne vlasti),

metoda volonterskog rada (u suradnji s

predstavnicima civilnog sektora: Crveni križ,

Caritas..),

metoda mirotvornog rada,

metoda radionice budućnosti (iskustvo osobnog

otkrivanja budućnosti).

Kako svi nastavnici mogu poduprijeti

građanski odgoj i obrazovanje?

Učitelji su pozvani kreirati i osmišljavati

nova rješenja za nastavne procese

usmjerene prema učeniku i

individualiziranim oblicima učenja- daroviti

učenici, učenici s teškoćama, različite

sposobnosti, pronalaženje u čemu učenik može

biti uspješan, pružanje mogućnosti za stjecanje

samopouzdanja i uspješnog učenja

Učenici nisu u ulozi pasivnog slušatelja, suočeni

su s određenim nastavnim materijalom te su

pozvani na su-oblikovanje istog

POSEBNE TEME ODNOSNO MODULI GOO

1. Modul odgoja za mir i nenasilno rješavanje sukoba

2. Osnove demokracije: vlast, pravda, odgovornost,

privatnost

3. Projekt građanin – socijalni projekti

4. Razvoj identiteta i interkulturalnosti – tako se i naš

Comenius projekt uklapa u GOO!!

5. Učenje volontiranja i razvoj socijalne solidarnosti

Humane vrednote i humanitarno pravo -

Humanitarna akcija “Naučimo dobrotu”!!

6. Prevencija trgovanja ljudima

7. Modul zaštite i promicanja ravnopravnosti spolova

8. Modul obrazovanja za zaštitu potrošača

UĈINAK INTEGRIRANJA MEĐUPREDMETNIH

TEMA GOO NA ŠKOLSKI KURIKULUM

Predmetne teme se povezuju sa:iskustvenim, praktičnim učenjem usmjerenom prema stvarnom životu,

socijalnim komunikacijskim vještinama, stavovima vezanim uz predmetnu upotrebu znanja

..što rezultira time da predmetna znanja:1. Dobivaju svoj nastavak u kreativnim rješenjima s

upotrebnom vrijednošću u stvarnom životu2. Pospješuju interdisciplinarno povezivanje apstraktnih

predmetnih znanja s mogućnošću praktične primjene3. utječu na kvalitetnije učenje s otkrivanjem talenata i

sposobnosti, te na4. stjecanje samopouzdanja i motivacije za daljnje učenje,

istraživanje i rješavanje problema.Ključno – otvorenost prema sposobnostima

I ZBOG TOGA ....

Povećava se horizontalna

povezanost kurikuluma

Potrebna je suradnja na svim

razinama u školi

Dolazi do snažnijeg i

sadržajnijeg povezivanja

škole, obitelji i društva

UĈINAK NA RAZVOJ OSOBNOSTI I

NA DRUŠTVO

Na razvoj osobnosti jer potiče:

mišljenje,

rješavanje problema i odlučivanje

kreativnost

suradnju s drugima

upravljanje sobom-samovrednovanje svojih prednosti i nedostataka –postavljanje ciljeva

razvoj identiteta

.............

Na društvo jer u konačnici vodi razvoju kvalitetne osobnosti i kvalitetnog građanskog života(građanska svijest i kultura)

Za kraj..

Izgradnja demokratskih institucija i načina ponašanja

nikada nije dovršena – to je vječna izgradnja

Ostaje otvoreno – stalno promišljanje o

tome što možemo učiniti, te u konačnici

kako potaknuti učenike na razvijanje

građanske kompetencije!

Literatura:

Etičke vrijednosti u građanskom odgoju i

obrazovanju sukladno NOK-u, Tomislav

Ogrinšak, viši savjetnik za nacionalne programe

(2011)

Građanski odgoj i obrazovanje u hrvatskom

odgojno-obrazovnom sustavu, Nevenka Lončarić

Jelačić, viša savjetnica za nacionalne programe

(2011)

Kurikulum građanskog odgoja i obrazovanja

sukladno Nacionalnom okvirnom kurikulumu

(NOK-u), 14.06.2011.godine

www.azoo.hr/programi

HVALA NA POZORNOSTI!