IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … Novosti JUNI 2016 IN FONDACIJA.pdf · lagana i u javnosti se o ovoj temi razgovara isključivo kada se već dogodi nasilje

0

IDEA WSDC WIFI NVO

VIJEĆE MREŽA

PRAVDE GRAD

SARAJEVO VLADA

KS

1

CILJ PROJEKTA:

Ojačati aktivizam mladih u

prevenciji vršnjačkog nasilja

kroz edukativne, istraživačke i

posebno kompetitivne

aktivnosti, i prezentirati

rezultate najširoj javnosti.

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

SADRŽAJ NAZIV PROJEKTA: “SNAGA ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE – NASTAVAK” Cilj projekta 1

Uvod 2

Pjesmom da ti kažem 3

Intervju o međuvršnjačkom nasilju 4

Nasilje nije moj izbor 7

Moja priča o vršnjačkom nasilju 8

Poruke nenasilja 9

Predlažemo radionicu 10

Stripom da ti kažem 13

Državno debatno natjecanje – analiza

postignutih rezultata 04. – 05.06.2016. 14

Međuškolsko takmičenje 17

Mediji o nasilju – Nema reakcija

naldežnih na vršnjačko nasilje u

Sarajevu: Zlostavljali dječaka, pa ga

ucjenjivali

18

Mediji o nasilju – Osnovana Fondacija

„Mahir i Aleksa“ 19

Mediji o nasilju – Cijelo društvo mora se

uključiti u rješavanje problema nasilja u

školama

20

BLOG – Nenasilje 21

Kad izađeš iz pakla nasilništva 22

Dokle ide nasilje? 22

Sve ponovo... 23

Završava li nasilje završetkom školske

godine? 23

Specijalni dodatak – Istraživački

materijal Državnog debatnog

takmičenja: Behram-begova medresa

Tuzla

24

Debatologija 62

Facebook: Stop vršnjačkom nasilju i

maloljetničkom prestupništvu u BiH 63

Završna riječ 64

2

UVOD

Dragi naši čitaoci,

i u ovom izdanju Debanih novosti nastavljamo izučavati temu vršnjačkog nasilja i

maloljetničkog prestupništva. Iza nas su brojna izdanja Debatnih novosti u vezi sa

temom nasilja među mladima, a u kojima smo se trudili prezentirati ovu temu,

kreirati moguće zajedničke korake prevencije i javnost educirati o važnosti

rješavanja problema vršnjačkog nasilja. Tema o kojoj razgovaramo nije nimalo

lagana i u javnosti se o ovoj temi razgovara isključivo kada se već dogodi nasilje.

Ipak, mladi iz cijele BiH su pakazli odvažnost u kreiranju različitih zajedničkih

akcija kojima bi prevenirali nasilje. Kreirali su brojne argumente i planove za

rješavanje problema i pokazali da itekako mogu biti nosioci pozitivnih promjena u

BiH. Odvažno su krenuli u bitku protiv nasilja i polako ali sigurno pobjeđuju.

Osvajaju javnost svojim riječima i na sve načine nastoje izbjeći bilo kakav sukob.

Spremni su otvoreno razgovarati sa neistomišljenicima i kroz argumentiranu

raspravu riješiti uočene probleme. U ovom broju nastavljamo zajedničku botbu

protiv bullyinga i zajedno pokušavamo riješiti jedan od najvećih problema sa kojim

se suočavaju mladi u BiH.

3

Pjesmom da ti kažem

ASILJE JE LOŠA STVAR

GO NJEGOV JE DAR-MAR

IKAD NEMOJ NASILAN BITI

KO ŽELIŠ LJUDE USREĆITI.

VI ĆE DA TE VOLE

STARI I MLADI

UBAV U SVOM SRCU SLOBODNO POSADI

ČINI DA LJUBAV BOLJE SUTRA GRADI

4

Intervju o vršnjačkom nasilju

(Intervju sa Amelom Ibrahimagić, program asistentom

Centra za kulturu dijaloga)

Centar za kulturu dijaloga kontinuirano radi na preveniranju vršnjačkog

nasilja i maloljetničkog prestupništva u BiH. Koje aktivnosti

implementirate kako bi problem nasilja među mladima bio riješen?

CKD zaista kontinuirano nastoji riješiti problem

vršnjačkog nasilja i maloljetničkog prestupništva u BiH.

Skoro je nemoguće nabrojati sve aktivnosti kojima

nastojimo prevenirati nasilje i pronaći jedinstveno

rješenje. Ono što je možda najvažnije naglasiti jeste da

sve aktivnosti realiziramo u saradnji sa mladima (na

koje se ovaj problem najviše odnosi), sa vladinim

institucijama (koje pozitivnim zakonskim rješenjima i

ovlastima koje imaju mogu značajno doprinijeti rješenju

problema) i nevladinim organizacijama (koje imaju

značajan uticaj na formiranje svijesti kod građana u BiH). Trudimo se ostvariti

saradnju i sa medijima, koji vrlo često izvještavaju o vršnjačkom nasilju kada

se ono dogodi, ali izostaje izvještavanje o aktivnostima kojima se nasilje

prevenira. Neka vrsta „zaštitnog znaka” CKD-a jesu državne javne debate o

vršnjačkom nasilju tokom kojih predstavnici institucija imaju priliku prezentirati

svoj rad i izvijestiti javnost o aktivnostima koje se realiziraju kako bi problem

bullyinga bio riješen. Rad sa mladima na ovom problemu je također vrlo važan

dio rješenja i CKD redovno organizira različita predavanja, radionice, seminare

i takmičenja sa ciljem boljeg upoznavanja mladih sa temom nasilja i načinima

mirnog rješavanja konflikta. Pored toga nastojimo redovno organizirati i

aktivnosti u kojima učestvuju i srednjoškolski profesori koji usvojena znanja

prenose novim generacijama kako kroz vannastavnu aktivnost debatne

sekcije tako i kroz redovne nastavne jedinice u školama. Dosta pažnje

posvećujemo i online debatama, webinarima, debatnim novostima i drugim

online aktivnostima kako bi o problemu nasilja educirali što veći broj osoba.

5

Javnost često osuđuje mlade zbog nasilničkog ponašanja. Šta vi mislite

o tome?

Nezahvalno je govoriti o osudama javnosti jer je najlakše nekoga osuditi i

kritizirati. Smatram da mladi u BiH imaju potencijal da se odupru nasilničkom

ponašanju ali ne smijemo zaboraviti da je okruženje u kojem odrastaju daleko

od idealnog. Roditelji su često vrlo zaposleni kako bi obezbijedili normalan

život svom djetetu, u školama se akcenat daleko više stavlja na ocjenjivanje

djece nego na njihovo vaspitanje, društvo na mlade često gleda kao na teret

umjeste da mlade cijeni i poštuje jer su oni osnova za bolju budućnost.

Naravno, mladi se trebaju aktivnije uključiti u rješavanje problema sa kojima

se suočavaju ali nerijetko misle da se nemaju kome obratiti i da svaki problem

moraju samostalno riješiti.

Šta mislite, ko je najodgovorniji za postojanje nasilja među mladima?

Nemoguće je uprijeti prstom samo u školu, ili samo u vladine institucije ili

samo roditelje ili samo u medije… Bh. društvo mora aktivnije raditi na

rješavanju problema i treba biti otvoreno i za nova rješenja koja primjenjuju i

druge države koje se uspješnije od BiH bore protiv vršnjačkog nasilja.

Znači li to da BiH nema dobar zakonski okvir kada govorimo o problemu

nasilja među mladima i maloljetničkom prestupništvu?

Ne znači. Bosna i Hercegovina je usvojila neka od najnaprednijih zakonskih

rješenja. Ipak, nerijetko ne postoje kapaciteti koji bi omogućili implementaciju

postojećih zakona. Osim toga javnost u BiH je spremnija zatvoriti počinitelja

nasilja u zatvor nego poduzeti korake za preveniranje nasilja.

6

U javnosti se mnogo govori o žrtvama nasilja. Da li je važnije govoriti o

njima ili štititi njihovu privatnost?

Treba govoriti o nasilju i nasilničkom ponašanju. To treba biti prioritet. Javnost

ne treba biti zainteresirana za ime žrtve nego za rješavanje problema.

Naravno da je žrtvama teško i mislim da im otkrivanje identiteta ne pomaže,

posebno ukoliko imamo u vidu da žrtve nasilja vrlo često susreću svoje

zlostavljače na ulici ili u školi.

Da li se problem može riješiti odstranjivanjem zlostavljača iz blizine žrtve

i njegovim kažnjavanjem kaznom zatvora?

Mislim da svako treba biti kažnjen za loše postupke, ali bh. javnost često

burno reagira smatrajući da zlostavljače treba zauvijek zatvoriti. Zlostavljači su

nerijetko i sami žrtve zlostavljanja i zbog izostanka pomoći i nepostojanja

izgrađenih socijalnih vještina okreću se nasilničkom ponašanju. Zaboravljamo

da su i počinitelji vršnjačkog nasilja djeca i da zaslužuju resocijalizaciju i

ravnopravan tretman u društvu.

I za kraj, gdje se krije rješenje problema bullyinga?

Rješenje je u svima nama. Ukoliko zajedno budemo odlučni da riješimo

problem, problem će biti riješen. Ukoliko budemo pasivni, problem neće biti

riješen. Rješenje moramo svi zajedno kreirati, uključiti sve dijelove društva i

napokon kreirati multidisciplinarno rješenje koje će biti primjenjivo u bh.

društvu i koje će mlade tretirati kao ravnopravne učesnike dijaloga u kreiranju

održivih rješenja.

7

Nasilje ne bi trebalo biti ničiji izbor. Nasilje bi trebalo napokon postati relikt

prošlosti, daleki pojam o kojem ćemo učiti ali nikada nećemo praktično zanti šta je

nasilje. Nažalost, naša je stvarnost drugačija. Nasilje se krije svuda oko nas. Ono je

tu i kada okrenemo glavu, jer ako nešto ne vidimo ne znači da to ne postoji. Zato

moramo svi skupa raditi na smanjenju nasilja i na edukaciji o mirnom rješavanju

konflikata. Nažalost, često se dešava da prepirka o boljem fudbaleru ili boljoj

reprezentaciji preraste u tuču, ili da slučajno guranje u tramvaju bude osnova za

fizički obračun. A te tuče često imaju i publiku, one koji ne žele da tuča prestane

nego žele da bude nastavljena, da navijaju za svoga favorita, da objave video koji

snime i da podrže nasilje nad drugima. A ja se pitam šta se dešava sa našim

društvom. Kada nas je prestalo biti briga? Kada nam je nasilje postalo zanimljivo?

Kada smo odlučili podržati nasilje? Kada smo sami sebi rekli da je nasilje ok?

Mnogi će sada reći da niko ili malo ko podržava nasilje, ali nije nasilje samo tuča.

Nasilje je i kada okrenete glavu i glumite da ne vidite tuču. Nasilje je kada

dozvolite da neko drugoga vrijeđa. Nasilje je i kada ne pozovete policiju, a mogli

ste. Da, i vi ste nasilnici ako svjesno nasilje podržavate. Ne morate uputit udarac da

budete nasilnik. Dovoljno je da ne spriječite udarac koji ste mogli spriječiti i tako

postajete nasilnik. To je jednostavno tako. Nema izgovora! Svi koji ne spriječe

nasilje, a mogu, nisu ništa bolji od nasilnika. Ne, ja ne kažem da trebate da

rizikujete svoj život, ali možete pozvati policiju. Nije tako teško, vjerujte mi: 122!

Nasilje nije moj izbor

8

Bila sam sedmi razred osnovne škole kada sam se prvi put susrela sa nasiljem. Sada

mi se čini kao da se sve dešavalo nekome drugom. Bila sam nova učenica u razredu

i nisam nikoga poznavala. Znate, dovoljno je teško biti novi, ali biti novi koga će

neko zlostavljati, a niko zaštiti je još teže. Sjela sam na slobodno mjesto i uskoro je

počeo čas. Dvije klupe ispred mene je sjedio neki momak koji mi je tokom časa

drsko zatražio gumicu. Rekla sam da ne može dobiti gumicu jer je drzak i nastavila

sam pratiti čas. On mi je pokretom pokazao da sam „gotova“ nakon časa. Nisam

mislila da je ozbiljan. Mislila sam da se pravi važan. Međutim, nakon časa mi je

prišao i povukao me za kosu, jako. Rekla sam da me pusti ali je on rekao da je on

glavni u razredu i da se njemu niko ne suprotstavlja. Ja sam zgrabila olovku i zabola

špic u njegovu nogu. Moja namjera nije bila da ga povrijedim nego da učinim da

prestane mene povređivati. Pustio me, a njegovi prijatelji su mu se smijali. Bojala

sam se da će se on htjeti osvetiti ali nije. Zamolio me da nikome od nastavnika ne

kažem šta se desilo. Nisam rekla. I da jesam, ne bi se ništa pomijenilo. Ovaj je

momak nastavio biti problematičan, ali ne prema kolegama iz razreda. Bio je drzak

prema nastavnicima, a meni ni danas nije jasno kako neko može raditi sa djecom i

nemati autoritet. Nastavnici su mu svašta dozvoljavali: da izađe iz razreda kada

poželi, da zatraži odgovore u knjizi kada je kontrolni, da jede tokom časa, da se

glasno smije i da ne prati čas. Zbog njegovog ponašanja koje su nastavnici tolerisali

ni mi ostali nismo imali puno poštovanja prema njima. Sada kada se osvrnem na

ovaj dio školovanja mislim da bih samo pokušala izbjeći fizički obračun. A

nastavnici? Oni su odrasle osobe i morali bi znati kako da uspostave autoritet u

razredu i učine da ih grupa tinejdžera sluša. No, to je već neka druga priča.

Moja priča o vršnjačkom nasilju

9

Nenasiljem protiv nasilja!

Poruke nenasilja

Zajedno možemo više, zajedno možemo jače,

zajedno možemo bolje da se borimo protiv

nasilja!

Jedan cilj: društvo bez nasilja!

Zajedno smo jači i samo zajedno možemo

učiniti da nasilje nestane!

Mladi mogu i žele riješiti problem nasilničkog

ponašanja!!!

10

Predlažemo radionicu: Rješavanje konflikta

„Nenasilje je put do više etike, koja je cilj svekolike evolucije. Sve dok ne prestanemo da nanosimo zlo svim

živim bićima, bićemo samo divljaci.“ Thomas Edison

Koliko često u konfliktu ispoljavate navedene oblike ponašanja?

PONAŠANJE RIJETKO PONEKAD ČESTO

Biti uljudan, a u sebi bjesniti

Eksplodiranje

Ispravljanje

Mrzovolja

Osjećati se loše (bolesno)

Osjećati se loše i depresivno

Osveta

Pokušaj zaboravljanja problema

Povlačenje

Prekidanje

Pričanje nekome iza leđa

Razgovaranje s pogrešnom osobom

Sarkazam

Tvrditi da je to nepravedno

Upozoravanje

Ustrajavanje

Vikanje

Vrijeđanje

Zanovijetanje

TRAJANJE: 60 minuta

CILJ: Upoznati i vježbati proces, stilove i ishode rješavanja konflikata. MATERIJAL ZA UČESNIKE: •Flomasteri •Papir •Test za sudionike aktivnosti „Napad i izbjegavanje” •Tekst za sudionike aktivnosti „Robert”

11

„Ti si učenik sedmoga razreda. U školi ti baš i nije zanimljivo jer ne postižeš neki uspjeh. Doduše, tvoji roditelji su i tako suviše zaposleni, pa te malo kad i pitaju za školu. Oni, inače, nemaju vremena za tebe i misle da ćeš se već u životu nekako snaći. Imaš računar i bezbroj igrica, televizor imaš u svojoj sobi i možeš ga gledati do mile volje. Uvijek ti daju novaca koliko trebaš, a ti se uvijek na kraju provučeš s nekom pozitivnom ocjenom i svi su zadovoljni. U posljednje vrijeme u školi ti je postalo zanimljivo. U vaš razred je došao jedan seljačić. Ime mu je Martin, ali ti si mu dao nadimak Pavo. On nekako čudno govori i tako je smiješan, a i manji je od vas pa je kao stvoren za zabavu. Kad s onim svojim plavim uplašenim okicama pogleda u tebe, ti se kidaš od smijeha. Neki od vaših nastavnika uredno kasne na nastavu. Kad dolazi njihov sat, vi dječaci pošaljete djevojke, a njih je samo četiri, pred vrata da drže stražu i da jave čim vide da nastavnik dolazi. Vi tada počinjete zabavu s Pavom. To bude zaista ludo. Jednom si smislio da vam Pavo liže cipele, drugi put da se skine pa ste mu hlače namazali kremom za cipele. Bruno je to sve snimao mobitelom pa ste se još danima zabavljali gledajući te slike. Najzanimljivije je bilo kad ste njegovu jaknu zajedno s njim objesili na vješalicu, a on onako bespomoćno mahao rukama i nogama. No, tada je Bruno rekao da to nema smisla pa ga je skinuo. No, posljednjih dana sve se zakompliciralo. Iako si djevojkama zaprijetio da ne smiju gledati što vi radite, one su izgleda virile dok su držale stražu. Tea je neki dan otišla razrednici i sve ispričala. Tužibaba. Sad je nekoliko vas pozvano kod pedagoga kako bi se sve ovo raspravilo. Bit će pozvani i tvoji roditelji. Najgore je što sad svi svaljuju krivnju na tebe, iako ste se svi zajedno lijepo zabavljali. Bila je to samo šala, iako se i tebi sad čini da ste ipak pomalo pretjerali.“ OPIS:

Radionica „Rješavanje konflikta“ ima sljedeći tok:

Uvodna aktivnost (10 minuta)

Voditelj dijeli učesnicima test u kojemu trebaju napisati koliko često u

konfliktu ispoljavaju neki vid navedenih ponašanja. Nakon rada svi

sudionici saopštavaju rezultate i obrazlažu zašto su, kada se nalaze u

konfliktu, neka ponašanja rijetka, neka se javljaju ponekad, a neka često.

12

Glavna aktivnost – Robert (30 minuta)

Voditelj formira manje grupe i dijeli sudionicima tekst „Robert”. Sudionici

trebaju unutar grupe podijeliti uloge navedene u tekstu, utvrditi sve faze

rješavanja konflikta, izabrati stil rješavanja i pripremiti moguće rješenje

konflikta. Voditelj obavještava participante da tokom rješavanja konflikta

trebaju postaviti jasno svoje ciljeve; pokušati shvatiti ciljeve svoga

suparnika; naglasiti zajedničke ciljeve i objektivno predstaviti činjenice koje

su važne za konflikt.

Završna aktivnost (20 minuta)

Osvajanje dvorca

Sudionici se čvrsto zagrle i formiraju zatvoren krug. Njihova tijela

predstavljaju zidine dvorca. U drugu prostoriju voditelj pošalje nekoliko

dobrovoljacaa koji zatim jedan po jedan ulaze u prostoriju i pokušavaju ući

u unutrašnjost dvorca. Skupina u prvoj prostoriji dogovori se što će biti

„ključ” za ulazak u tvrđavu (npr. riječ „molim”; neki drugi postupak itd.). Igra

traje 10 minuta. Nakon isteka vremena voditelj postavlja pitanja:

Kako ste se osjećali kad vas nisu htjeli pustiti u dvorac?

Jeste li bili iznenađeni što je bio „ključ” za ulazak u tvrđavu?

13

Stripom da ti kažem

14

DRŽAVNO DEBATNO NATJECANJE –

ANALIZA POSTIGNUTIH REZULTATA

04.-05.06.2016.

Centar za kulturu dijaloga je u periodu 04.06. - 05.06.2016. organizirao

Sastanak - analizu postignutih rezultata tijekom Državnog debatnog

natjecanja. Na sastanku su prisustvovali treneri CKD-a koji su upoznati sa

temom vršnjačkog nasilja i koji su bili uključeni u implementaciju aktivnosti

koje su u vezi sa preveniranjem nasilja među mladima. Sastanku je

prisustvovalo 25 osoba.

15



04.-05.06.2016.

SUBOTA 04.06.2016. 12.00. - 13.00 Uvodna riječ organizatora; analiza aktivnosti u protekloj

školskoj godini, analiza suđenja u protekloj školskoj godini, izbor novih koordinatora CKD-a

13.00 - 14.30 Video debata 14.30 - 15.30 Ručak 15.30 - 17.00 Analiza debate I 17.00 - 18.00 Svečana dodjela certifikata, diploma, plaketa 18.30 - Zakuska i druženje NEDJELJA 05.06.2016. 09.30 - 11.00 Analiza debate II 11.00 - 12.00 Zaključci i preporuke sa analize debate

PLAN RADA

16



04.-05.06.2016.

17

MEĐUŠKOLSKO TAKMIČENJE – KŠC SARAJEVO

18

MEDIJI O NASILJU

http://www.cafe.ba/vijesti/221405_Nema-reakcija-nadleznih-na-vrsnjacko-

nasilje-u-Sarajevu-Zlostavljali-djecaka-pa-ga-ucjenjivali.html

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Šta mislite o slučaju

koji ste pročitali?

Kako biste vi

postupili da ste

roditelj dječaka kojeg

su zlostavljali

vršnjaci?

Šta mogu učiniti

nadležne institucije?

Šta biste vi učinili?

Kako biste kaznili

napadače?

Da li biste kaznili

roditelje napadača?

Zašto?

Kako biste ih kaznili?

Kako škole mogu

doprinijeti smanjenju

stope vršnjačkog

nasilja?

http://www.cafe.ba/vijesti/221405_Nema-reakcija-nadleznih-na-vrsnjacko-nasilje-u-Sarajevu-Zlostavljali-djecaka-pa-ga-ucjenjivali.html


























19

MEDIJI O NASILJU

http://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/osnovana-fondacija-mahir-

i-aleksa/229146

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Šta mislite o

osnivanju Fondacije?

Mogu li Fondacije

poput one iz teksta

doprinijeti smanjenju

stope vršnjačkog

nasilja?

Kako biste vi

podržali rad

Fondacije?

Šta biste preporučili

osnivačima?

O kojim pravcima

borbe protiv nasilja

među mladima

govori ministar

Kazazović?

Koje institucije

trebaju biti pozvane

na konferenciju

borbe protiv

vršnjačkog nasilja, a

koja je planirana za

jesen?

http://www.radiosarajevo.ba/metromahala/teme/osnovana-fondacija-mahir-i-aleksa/229146













20

MEDIJI O NASILJU

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/cijelo-drustvo-mora-se-

ukljuciti-u-rjesavanje-problema-nasilja-u-skolama/172777

PITANJA ZA

RAZMIŠLJANJE:

Kako objašnjavate

činjenicu da je

vršnjačko nasilje

veliki problem ali ne

postoji značajan

broj prijavljenih

slučajeva nasilja?

Koji oblik nasilja je

najviše uočen?

Rade li vladine

institucije dovoljno

na suzbijanju i

preveniranju nasilja

među mladima?

Koje dodatne

korake je potrebno

poduzeti kako bi

stopa vršnjačkog

nasilja bila

smanjena?

Koliko i kako mladi

mogu doprinijeti

smanjenju bullyinga

u školama?

http://www.oslobodjenje.ba/vijesti/bih/cijelo-drustvo-mora-se-ukljuciti-u-rjesavanje-problema-nasilja-u-skolama/172777























21

Centar za kulturu dijaloga je u septembru 2014.

godine pokrenuu Blog Nenasilje kako bi mladima

iz cijele BiH omogućio jedinstven elektronski

način za borbu protiv vršnjačkog nasilja i

otvoreno pisanje o problemima sa kojima se

suočavaju. Od tada, pa do zaključenja ovog

broja Debatnih novosti objavljeno je 135 različitih

tekstova o nasilju među mladima i razmišljanjima

koja su mladi željeli podijeliti sa drugim

posjetiocima bloga. Tekstove uobičajeno

objavljujemo ponedjeljkom, a ukoliko želite da i

vaš tekst objavimo, pišite nam na:

[email protected]

BLOG – NEnasilje

.

mailto:[email protected]





22

Ja sam bila nasilna. Ustvari svo to nasilje koje sam činila bilo je kao

uticaj društva. Ne želim da se pravdam niti da objašnjavam. Nisam taj

tip, ali bih voljela pojasniti da ipak nisu svi izbori isključivo naši izbori.

Dešava se da društvo utiče na nas i da mislimo da nemamo izbora.

Često moraš biti nasilna prema drugima da drugi ne bi bili nasilni prema

tebi. Možda zvuči jednostavno izvući se iz tog začaranog kruga ali nije

nimalo jednostavno. Ako se usprotiviš navodim prijateljima i

nasilnicima najvjerovatnije ćeš i ti biti žrtva nasilja. To ne želiš biti

jednostavno zato što znaš da biti žrtva znači trpiti mnogo fizičke i

psihičke boli. A tu su i nastavnici koje često ne interesuje šta se dešava.

Misle da su to tinejdžerske gluposti i da su naši problemi bezvezni.

Dobro, nemamo porodicu koju trebamo prehraniti ali to ne znači da

nemamo problema. Zato mislim da je vrlo važno raditi i sa nastavnicima

i ubijediti ih da mogu pomoći. Bila sam nasilna i to mi nije donijelo ništa

dobro. I nadam se da nikada više neću zakoračiti u svijet koji me umalo

koštao moje budućnosti.

KAD IZAĐEŠ IZ PAKLA NASILNIŠTVA

Pročitala sam prije nekoliko dana da se u Americi ubila tinejdžerka jer ju

je neko od "prijatelja" snimio dok se tuširala i onda sa mnogima

podijelio/la taj snimak. Tinejdžerka roditeljima nije ništa rekla, a kolege

su je nastavile valjda ucjenjivati, provocirati i šta već ne. Ovo je još

jedan tragičan slučaj kada djetinjstvo prestaje biti djetinjstvo i kada

pokušaji da odrastemo završe tragično. Ja sam se uvijek pitala kako

neko postane nasilnik i kako tačno biraju žrtve? Šta bi nagnalo tzv

kolege da se poigravaju sa tuđom intimom? Koji mentalni sklop može

imati neko kome nije žao mučiti drugu osobu? U šta se pretvore ti ljudi

kada odrastu? U roditelje koji djeci kažu da je ok zlostavljati slabije? U

akademske građane koji ne biraju sredstva da uzmu sve što požele?

Očito da nije problem ni kada požele uzeti nečiji život. I ono što mene

još nervira jeste da za ishod ovog slučaja nećemo čuti jer će novinar

koji je vijest prenio na to zaboraviti i ova žrtva će biti izgubljena u masi

drugih...

DOKLE IDE NASILJE?

23

Čini se da nema dana a da ne čujemo za neku vrstu nasilja. Posebno

među mladima. Ili ja to najviše vidim jer me ova tema interesira. Znate,

kao ono kada volite crveni auto pa ga viđate svuda po gradu. Samo što

ja ne volim da viđam nasilje. Ni u gradu ni u novinama. A ono se stalno

dešava. Digne se prašina, svi osude, možda se i neki dokument napravi

i sve se nastavi po starom. Čini se da je svake teme dosta nakon tri

dana i da niko ne želi riješiti problem jer ne znamo onda o čemu bismo

pisali. Dakako, čast izuzecima. Može se desiti da neko i radi predano na

rješavanju problema ali jedna osoba ili jedna organizacije nije dovoljno.

Treba raditi više. Daleko više. Sve dok ne budemo tako raditi vrtit ćemo

se u krug i sve ponovo...

Lucija

SVE PONOVO...

Ponekad se pitam završava li nasilje završetkom skolske godine. Ja

mislim da ne završava. Mislim da se ono tada samo malo primiri jer ako

idete u srednju školu vrlo često ne živite blizu onih koji vas zlostavljaju.

Ipak, u maloj sredini nasilje nikada ne spava. Ljudi obično misle da u

malim sredinama nema nasilja i da su ljudi više upućeni jedni na druge,

da se više pomažu, da se vole...Ja tvrdim da to nije tako. Živim u maloj

sredini i nasilje ovdje nikada ne spava. Imate manje opcija za zaposlenje

što znači veću zavist. Ako imate dobar posao komšija želi da nemate. Ja

sam odličan učenik i često čujem od komšija koje su kao zabrinute da

bih trebala više izlaziti a manje učiti. Ja ustvari ne učim puno, ali i ne

izlazim puno jer nemam s kim. Onda ljudi pomisle da sam ufurana, a

nisam. Ne volim izlaziti jer to znači da ću sresti nekoga ko će mi

dobaciti da sam štreber, ufurana, gospođica i tako dalje. A ja bih zaista

voljela izaći s nekim. Prijateljica koju imam u srednjoj je otišla u Austriju

kod rodbine i tamo će biti cijeli raspust. A ja ću nastaviti da maštam i

kujem planove za budućnost daleko od zavidih pogleda malog mjesta.

ZAVRŠAVA LI NASILJE ZAVRŠETKOM ŠKOLSKE GODINE?

24

SPECIJALNI DODATAK – ISRAŽIVAČKI MATERIJAL DRŽAVNOG DEBATNOG

TAKMIČENJA: BEHRAM-BEGOVA MEDRESA TUZLA

25



26



27



28



29



30



31



32



33



34



35



36



37



38



39



40



41



42



43



44



45



46



47



48



49



50



51



52



53



54



55



56



57



58



59



60



61



62

DEBATOLOGIJA

Gube li roditelji nadzor nad djecom, što za posljedicu ima pojavu

vršnjačkog nasilja?

Povećanje tolerancije znači smanjenje stope vršnjačkog nasilja?

Psihičko zlostavljanje je gore od fizičkog, posebno u doba

adolescencije?

Programe o postupanju i prevenciji vršnjačkog nasilja treba ugraditi

u nastavu?

Je li moguće prevenirati nasilje među mladima?

63

Nema reakcija nadležnih

na vršnjačko nasilje u

Sarajevu: Zlostavljali

dječaka, pa ga ucjenjivali

http://www.nezavisne.com

/novosti/drustvo/Nema-

reakcija-nadleznih-na-

vrsnjacko-nasilje-u-

Sarajevu-Zlostavljali-

djecaka-pa-ga-

ucjenjivali/374892

VASPITANJE: Za

vršnjačko nasilje nije

kriva škola već roditelji-

predatori

http://mnemagazin.me/201

6/05/31/vaspitanje-za-

vrsnjacko-nasilje-nije-

kriva-skola-vec-roditelji-

predatori/

Vršnjačko nasilje u

porastu

http://www.kanal-

ri.hr/hr/vrsnjacko_nasilje_

u_porastu/4983/2

Tokom mjeseca, na ovoj stranici objavljujemo

zanimljivosti u vezi sa vršnjačkim nasiljem i

maloljetničkim prestupništvom. Na ovoj stranici

možete naći različite materijale, a mi vas pozivamo

da nam date „lajk” i da nas redovno pratite!

Potražite nas na:

Vijesti sa Facebook stranice

AKTUELNI PROJEKTI: SNAGA

ARGUMENTA UMJESTO

ARGUMENT SNAGE -

NASTAVAK

FACEBOOK!

STOP VRŠNJAČKOM NASILJU I

MALOLJETNIČKOM PRESTUPNIŠTVU U BiH

http://www.nezavisne.com/novosti/drustvo/Nema-reakcija-nadleznih-na-vrsnjacko-nasilje-u-Sarajevu-Zlostavljali-djecaka-pa-ga-ucjenjivali/374892






























http://mnemagazin.me/2016/05/31/vaspitanje-za-vrsnjacko-nasilje-nije-kriva-skola-vec-roditelji-predatori/





















http://www.kanal-ri.hr/hr/vrsnjacko_nasilje_u_porastu/4983/2





64

Završna riječ

Priča o preveniranju vršnjačkog nasilja nema svoj kraj sve dok postoji makar

jedno dijete koje se plaši otići u školu ili izaći na ulicu zbog nasilnih vršnjaka.

Priča o nasilju ne prestaje sve dok postoji makar jedno dijete koje svoj unutrašnji

nemir pokušava riješiti nasilno. Naša priča o pokušajima da problem bude

riješen neće imati svoj kraj sve dok svaki roditelj ne bude imao podršku u

odgajanju svoga djeteta, sve dok svaka vladina institucije ne bude dala svoj

maksimalan doprinos rješenju bullyinga, sve dok svaka škola ne bude sigurno

utočište za sve đake, sve dok mediji ne dadnu punu podršku rješavanju problema

i sve dok postoji makar jedna osoba koja mislim da je nasilje ok. Već dugo se

trudimo prevenirati nasilje i ponekad se čini da nema pomaka. Pomaka ima ali

rješenje problema ne može doći preko noći. To ne znači da trebamo odustati.

Možda se čini da se danas, više nego jučer, priča o vršnjačkom nasilju. I neko

može reći da je to loše i pogrešno. Nije! Da bismo bilo koji problem riješili

neophodno je da o problemu što više razgovaramo. Ne smijemo ga sakrivati niti

ignorirati. Moramo odlučno pokušati naći rješenje kroz dijalog sa svim

društvenim akterima. Vrlo je važno i mlade uključiti u kreiranje rješenja jer se

problem najviše tiče njih i jer na njih najviše utiču eventualna rješenja. Priča o

vršnjačkom nasilju neće biti završena sve dok problem u potpunosti ne bude

iskorijenjen iz bh. društva i sve dok svi ne budemo zadovoljni rješenjima koja su

namijenjena svima.

65

ZA „CENTAR ZA KULTURU DIJALOGA“ Sanja Vlaisavljević

IZVRŠNA UREDNICA Nadina Balagić

REDAKCIJA Tijana Ljuboje, debatni klubovi, Anja Gengo, Amela Ibrahimagić, Amer Musić, Anesa Vilić,

Nadina Balagić, Zoran Marčeta DTP

Anesa Vilić

WEB INFO Nadina Balagić

IZDAJE I UMNOŽAVA Centar za kulturu dijaloga

Debatne novosti, br. 06. Juni , 2016. godine

SVAKO UMNOŽAVANJE I KORIŠTENJE SADRŽAJA IZ NOVINA JE VEOMA

POŽELJNO! Cijena: 0 KM + obaveza da ponekad napišete članak za novine Izlazi mjesečno, a nekada i

češće

Fra Anđela Zvizdovića 1 71 000 Sarajevo

Bosna i Hercegovina +387 33 203 668

TRN: 1610000047260060 Raiffeisen banka BiH

[email protected] www.ckdbih.com

CKD STRANICA:

https://www.faceb

ook.com/groups/1

34200443968/?fre

f=ts

DEBATOLOGIJA:

https://www.faceb

ook.com/Debatolo

gija?fref=ts




http://www.ckdbih.com/

https://www.facebook.com/groups/134200443968/?fref=ts




https://www.facebook.com/Debatologija?fref=ts



Documents

IDEA WSDC WIFI NVO MREŽA GRAD VLADA VIJEĆE PRAVDE … Novosti JUNI 2016 IN FONDACIJA.pdf · lagana i u javnosti se o ovoj temi razgovara isključivo kada se već dogodi nasilje