11
2. TRADICIONALNI DRVENI KROVOVI NA RASPINJAČE Kada dužina rogova pređe 4,50 – 5,00m, što kod strmih nagiba nastaje već pri umerenim širinama zgrade, mora se svaki par rogova učvrstiti sa po jednom horizontalnom gredom – raspinjačom – koja skraćuje slobodnu dužinu rogova.

II nedelja

Embed Size (px)

DESCRIPTION

zgradarstvo 1

Citation preview

Page 1: II nedelja

2. TRADICIONALNI DRVENI KROVOVI NA RASPINJAČE

Kada dužina rogova pređe 4,50 – 5,00m, što kod strmih nagiba nastaje već pri umerenim širinama zgrade, mora se svaki par rogova učvrstiti sa po jednom horizontalnom gredom – raspinjačom – koja skraćuje slobodnu dužinu rogova.

Rogovi se u tom slučaju ponašaju kao grede sa tri oslonca. Najekonomičnije je ako se postavi raspinjača na polovini dužine roga.

Page 2: II nedelja

Rogovi su od vertikalnog opterećenja i pritiska vetra napregnuti na savijanje i pritisak a tavanjače na zatezanje.

Oslonjene sile kod spoja raspinjače i roga dele se na kosu silu u rogu i horizontalnu silu koja napreže raspinjaču na pritisak.

Raspored krovnih nosača i rogova, vrši se tako što se pored zabatnih zidova, koji moraju imati debljinu min 25 cm, postavi na odstojanju od 2 cm po jedan par rogova sa odgovarajućom tavanjačom. Ostali između njih postavljaju se na jednakim razmacima od 60 – 90 cm.

Page 3: II nedelja

KROVOVI NA RASPINJAČE

Kada dužina raspinjača prelazi 4,0m, potrebno je postaviti podužnu horizontalnu gredu – podvlaku, na koju će nalegati raspinjača.

Podvlaka naleže na vertikalne stupce postavljene na međusobnom razmaku od 4,0 – 5,0m.

Page 4: II nedelja

KROVOVI NA ROŽNJAČE

Kod krovova na rožnjače rogovi naležu na horizontalno postavljene grede u krovu, koje se oslanjaju na vertikalno ili koso položene stupce. Ove grede se zovu rožnjače.

Rožnjače u krovu zauzimaju različita mesta i prema svom položaju nazivaju se: venčanica, rožnjača, slemenjača.

Svaki krov će imati venčanicu, osim u slučaju kada su rogovi učepljeni u tavanjače.

Zidovi se u poprečnom pravcu povezuju kleštima koja obuhvataju i rožnjače i slemenjače i par rogova u ravni stubaca.

U podužnom pravcu ukrućenje se postiže koso postavljenim gredama – pajantama. Stubac sa pajantama čini krovnu stolicu.

Sklop greda u vertikalnoj ravni koji sačinjava tavanjača, stupci, klešta, kosnici i par rogova iznad njih je krovni nosač. Tavanjača na kojoj su postavljeni stupci nosača zove se osnovica nosača.

Page 5: II nedelja

Vertikalni tereti se prenose sa rožnjače preko stobaca na osnovicu krovnog nosača, dok kosnici služe samo za prenos horizontalnih sila, oni vrše poprečno ukrućenje krova.

Slemenjača kod dvovodnog krova prima sa jedne strane silu vetra koja pritiskuje krovnu ravan, a sa druge strane sišuću silu.

Stupci nose slemenjaču/rožnjaču koja im predaje teret i napreže ih na pritisak. Presek stupca je obično kvadratan, povoljno je da stubac i slemenjača/rožnjača imaju istu širinu.

Page 6: II nedelja

KROVOVI NA ROŽNJAČE SA PRAVIM STOLICAMA

Page 7: II nedelja

1. Kod blagih nagiba ispod 20° rožnjače suprotnih ravni nisu međusobno povezane. One se mogu povečati samo kratkim kleštima koje obuhvataju rožnjaču i stubac ispod nje sa rogovima.

2. Krovovi na rožnjače kod malih nagiba do 25° izvode se bez kosnika s obzirom da je potisak od vetra mali.

3. Za nagibe od 25° - 30° potrebno je dati kosnike i skraćena klešta.

4. Za nagibe od 30° - 45° krovni nosač ima kosnike i cela klešta.

Page 8: II nedelja
Page 9: II nedelja