Izlazi jedamput na mjesec. Uredništvo i uprava: ,,SOČA" Šibenik.============= Rukopisi se ne vraćaju.

Anonimno u koš. ,,

il:; . l l

Poštarina pla~ena u gotovo m. :~ Pojedini broj 1 Dinar. :-:

Pr e t pl a t a 12 Din. godišnje. Oglasi po cijeniku.

filavni urednik : l o V R o fi U B fR l n B.

31asilo organizacije jugoslavenskih nacijonalista u S ibeniku.

God. 1. Br. 2. v

Sibenik, G rujna 1922.

Spomen. "V" elik.ome ~ral j u... D divovsku borbu naroda za minulog svjetskog rata ušao je i naS narod svom gvojom ispolinskom magom, njom je plivao u vrtlagu ulamog

satiranja, njom se odr!ao i pobijedio. Neobil!na veli~ina duha i njegova sila, dorasla veli~ini vremena i događaja, proistekla je iz narodne proSlostj kao pravi izra1 i plod vjekovnoga atradanja, neprekidne borbe i vje~ne, neutažive žeđe za slobodom.

Čudna strancima i tuđinu, a na»\a tako ra#umljiva i naravna l Velik ućinak, vetika i posljedica. Ogromna tragedija Kosova morala je silno da pro§iri srce da se u nj smjesti. A srce, koje je moglo da vjekovima nosi veliku i velilfanstvenu bol, moglo je zacijelo da primi u se i tako veliku misao oslobođenja i ujedinjenja, i da je i izvede.

To se vidi osobito jasno i lijepo na prototipu na~eg posljednjeg vremena, Kralju Osloboditelju. Kao sto se ogleda Kosovo u Lazaru, tako raaJe oslobođenje i ujedinjenje u Petru Velikom. Jo§ ~e: jer se u njemu ponovila čitava i.storija na§a. Stradanje od postanka dalo je u njemu strpljivoga Patnika i neumrlog O$Vetnika. Na njemu, kao predstavniku narodnt duSe, završila je sudbina svojim izkusenjima i posljednju ponajgorCJu ~ podni-}ela na iskap arbanaJkim alpama.

Nasa borbenost iz vjerne težnje za slobodom, ·ima u istom Velikom Kralju svoga Borca, koji se cio !ivot bije za rod i slobodu i za pravdu božju na ovome svijetu. Sve najljepSe bm·aćke odlike skupljene su u Kralju najboljih bora.ca na svijetu.

Patnik i Borac je patnja netuvenih i borbi neviđenih, dolazi do skoro nenaslućene pobjede, pobjede istorijske i zavjetne misli, do obnove s}aja svih na§ih kruna On dovodi do uskrsa Lazara i Svačića, do uskrsa radosti trajne troimenu bratu, trostruku slobodu.

Sudbina, koja je doslija izlijevala na naSe oCJeve najmutnije darove) naplatila je jednim radosnim pokumom sve pretrpljene muke. Tako je najveći događaj u naSoj povijesti, CJa.s najteže tragedije i najsjajnije sreće, usko vezan uz lice, kao tJ-jelo uz dufu, uz lil!nost Kralja

Patnik

u godini, o godimjici Velikog K;·a lj a, d4 razmi§ ljajući o Njemu , bar za ćas ispune dušom velii!iuom i ne zaborave na Pred slikom Petra Velikoga zastanite n pobožnosti i ljuba'Vi prama otadžbini i pijetetu prama Velikoj Zrtvi!

-------~--------.~~---------------------~~--------~

U III. ~oni i u .Zadl'u. Nigdje na. svijetu, pa ni u najdivljim

predelima Afrike, gde čovek ne zna ni da je čoTek, ne 1trada l!le toliko koliko u t. zv. trećoj zoni. Dok 1i pre nailazio na 11ude sa malim tračkom nade, sada ih nalaziš gde bd očajavaju. Njihovo je očajanje najgore vrsti, jer 1e ne mogu nadati ničemu, baš kaQ osuđenik koji gleda kako mu di~u va-lala, da njima okaje svoj zločin. Ta sigur-nolit propasti, to je eto ono što opažamo kod svih naših i u trećoj zoni i u Zadru. Nemaju [usto nikoga, koji bi im do-bacio barem lijepu riječ, ta om su u takoTom stanju, da i kad bi se ndao neko, koji bi · im pričao o najljepšoj budu-ćnosti. ne samo da mu ne bi poverovali, nego bi ga. l& ironijom od sebe odbacili. Eto tako je tamo! Učitelji, sveštenici, tr-IOTci, radnici i puk svi su takvi. Pa kakvo audo kad I!IU oni svačiji i ničiji. Treba li te auditi, sude ti dvojica, treba. li ti pomoći, odmaiu ti dvojica. Pitd se čiji sam? ... Ničiji . . . Na§ te zapustio, tuđinac za te ne mari. Skapavaš i usudi se pritužit, rugaju ti 111e, tuku li te, tražiš pravdu, zatvore te. Dakle šuti i trpi l

Bilo je u trećoj zoni i u vreme mira dosta siromaštva, ali su ljudi ipak s dana na dan namirivali 1voje sitne potrebe. A danas 7 ••• Narod ie tako 08iromašio, da nema ni pare da kupi svojoJ obitelji ni ko-ricu suha. hljeba, nema ni rada, da ~i što zaslužio. Osim malo švercera, koj! će sutra da budu najveći patriote i narodni mučenici, i opet će prosti, ali pošteni narod da 1trada, a. u tome će im biti od velike po-moći i današnji nd režim, ako do evakua-cije potraje. Režim ih je dobrim delom na

to i nagnao, režim im je postavio rusku po-graničnu stratu, režim protežira kojekakve izmete i podržava ih. Eto, sve je to naš dobri i pošteni narod doživio kao nagradu za eve moralne i materijalne patnj e za vreme okupacije. Ni po jada što ti jo tuđinac stao nogom za vrat, ali je žalosno, da. mu naš nogu drži i još više pritiska\&, da je ne bi brzo digao. Mnogi će se valjda čuditi ova-kovom pisanju, ali tko nije na noja oči vidio, zaista mu je teško i verovati. Ova-kove su prilike u trećoi zoui, a ~ Z'adru?

U Zadru još danas živi preko dvije hi-ljade našeg naroda, idealnih Jugosla vena, dvije hiljade goliša i kukavaca. To su oni, koji su u svoj e doba došli u Zadar, da i3ko-luju svoju decu, to su udovice i jadili niži pen!ionirci, koje je suuba. o Zadar vezala, to su sitni trgovčići i krčmarčići, koji su živeli sitnom trgovinom, to su bivši općin8ki metlari, fakini, nosači drva, opančari i sli-čno! Eto. to je svet naš u Zadru l Dok je tu još bilo naših ljudi dobra srca, dok je tu bilo Narodno Veće, bilo je za njih utehe, kakve male potpore i blage reči, a l!lada? Sada su oni ničiji. nitko za njih ne pita, nitko se za njih ne stara.

Kad udovice i pensionirci prime ku-kavnu mirovinu, dovoljno im je da pet-šest dana proživu, a ostale dane gladuju najcr-niju glad. U mirno doba, u varošu zadar-skom živelo je mnogo našeg sveta svojim napornim radom, a sada? Sada je taj svet o1tao, ali rada nema, jer je u vlastitoj kući postao rob i tuđiuac. Sada je bojkotovan, a ni otkuda pomoći. Mnogi će primjetiti, ali tu je naš konsulat. J est, ali i on je tu da. našima odmože. Pođeš li u Zadar, treba da platiš eda sc natrag vra.tiš. Ustreba li ka-kova potvrda, da. si Jugoslaven moraš da.

platiš. I eto bd oni, koji bi morali pomoći najviše škode.

ZaUo se konsulat ne pobrine, da za-viri u kuće naših dr!a.vljana., da l!le uveri, kako su 11ve pro~ali i na goloj zemlji spa· Taju d& 1e prehrane. Zar konaulat ne bi znao naći pomoći? lli ~ni neuetnici nijeau ndi gradjani nala m pa ne &aslu!uju ni toliko obzira, da se anjima barem ljudski postupa? Zašto ih ae ne razmesti po ddavi našoj, kako se je u~inilo u svoje doba za one, koji su pobegli pred mađarskim tero-rom? Zar se to moglo učiniti za nekoliko de11etaka hiljada, anda se ne može za dve hiljade? Je li se barem naš kon11ulat pobri-nuo da sakupi samo imena ndih ru·~avljana? J e li o ovoj bijedi i patnji izve1tio i kad nadležne svoje oblasti i Ministarstvo So-cialne Skrbi 7

Dobro bi zaista bilo da naša.Jvlada dođe u susret ovim bijednicima. Neka na konsulat dodjuljudi, kojima će više na srcu ležati do-bi~bro naših državljana nego kojekakovi lju-bavni prizori, pa se neće odllojalnih i dobrih «ra· djana, kakvi su bili bez razlike svi nali dr-!avljani u trećoj zoni i u Zadru načiniti najgore državne neprijatelje.

Omladlno Digni pesnicu ogor~enj a l N e daj, da nam umiru naša braća! Tamo je isto neoslobođena Jugoslavija,

tamo je kraj koji vapi slobodu, tamo je nab krv!

Tra~imo koli od vlade toli od celoea 1veta, što je naše nek nam se da l

Nacionalna štampo ne ogluši na Tapaj maHša Jugoslavena, koji su ~eljni da dodju u okrilje naše mile domaje i da zagrle ne-okaljani barjak bratske 1la.ve!

Dignimo glas i protestujmo. .4. G. D.

Str. 2

polo taj. Mi jugo lavensk.i 1acij onaliste smo posli·

jeratni a imamo idea an cilJ . i zato je n aš

rad težak. Ali je oh oren i čist; dizanj ~ vi-

so ~o naCljonalnog e uha, ... r ih irna, koji

•paTaju, Jer ih ima koj! ' e od same ob-

mame, pa . mrze i ne ć~.- , da razu miju

jugoslavenstva. Mi nijesmo teroriste; kao

nacijonaluo moralni, govorimo i pristupačni

_smo svima, koji nas ne vole, mrze i ne ra-

zumiju, svima nacijonalno demoralizovanima,

jer znan:o, da je to jedini način, kojim

se n:iiti izopačeuost, da je to jedini put,

koji vodi u viši nacijonalni niveau, u na-

še !hvaćanje, da smo živi jedino kao · ul-

truni, bogati, moderno naoijonalni. Sreč~eni

-i vedri ne možemo biti teroriste, možemo

biti samo borbeni; kao što je naš pokret

buna energičnih, ne rolitavih, tako je naš

bo:--beni stav izražaj naše mlade snage, na

iza zov degenerovanih, zlo čestih beznadnih.

Mi tako uzimamo položaj izloženih, akcio-

nih i nd se govor čuje: jer je Jugoslavija

jedinstvena i cjelina, treba da ima i svoj

jedinstveni život; život nacijonalni, život

civilizacije, život materijalne i moralne snage.

Nde pouzdanje i vjera u snagu jugo-

r oslavenskog naroda, opravdat će naš rad,

put i na.čin. Današnje prilike zamijenit će

se no-rim, mi nevjerujemo i manifestiramo

veliku ideju. .J er je potrebno, da se način rada u-

desi prema danas, osvijetlit ćemo i uočiti

prilike i atmosferu okoline. Naš pogled j e

ovakaT: Kroz dim upaljenog strančarstva, i

plemenskog trenja u kulminaciji, nasuprot

~a- stoje srpski i hrvatski separatiste,

između stoji gr.:~pa stranaka mlitavih u

jugoalavenstvu, crnih, crvenih i zelenih, iz-

nad sviju počiva i ti!ti. partizanski režim.

Čini .se, da su rđavi režim, nesređene

prilike itd. samo povod separatizmu kod

nu. Dublje razloge treba tražiti u men-

talitetima onih Srba, kojima su malovideći

odaTDa injicirali ambicije za velikosrpska,

u ment.&litetima onih Hrvata, kojima je kroz

dugo robovanje bila ulijevana mržnja na

sTe !§to je srpsko, kojima je Starčević učvr

stio tu mržnju i naučio ih na negativan

, rad. Prema takvim iskvarenim, uskim i zlim

ljudima, mi stojimo kao obnovitelji. Jer se

jugoslavenstvo diglo iz krvi i patnje. naci-

onalni duhovi su preporođeni. Rad je pre-

garaqje mržnje. Ćuti se potreba prijaznosti

u načinu, zbliženja, liječenja, obnove.

O onima1 koji stoje između ovisi malo.

Nwm pogledom oni se u običnom duše-

vnom stanju sredina j mlitavi, mlohavi u-

Ipa vani be~ akcijonog nacijonalnog duha.

Iz neupućenosti neshvaćanja, puni sitnih

mržnja gledaju antipatijom u nas u svaki

nai rad, igraju uloge onih, koji omalova-

žavaja druge jer se ne pouzdavaju u se.

Doimlje 1e kao oni, koji kolebaju, pa onda

predbacivanjem i prezirom, traže isprika

svojoj nutrini. Prema takovima naš način

i rad ograničen je u primjerno i odgojno

podizanje vjere u se, u ideju, u naciju.

Ako je režim rđav i nejugoslavenski,

1tojimo prema njem..I najneprijateljskije,

jer hoćemo ovoj državi dobro, ako je do-

bro, hoćemo bolje. Stojimo dakle zasebno visoko i znažno.

Sigurni amo, da je sutra naše, vjeruje-

mo u naše sutra, u nai§u sutrašnju novu

jugosla v ensku Generaciju. L. G.

Trumbić ~ Pribičevic. Istraživa i koliko je istine bilo u na-

padaj ima g. rrumbića na ministra !'ribiče

vića, s kojim je dvije godine zaj edno radio,

a da se tug~ prije sjetio nije, t eško bi bilo,

ali jedna je stvar upadna, a J je, ~to je

to iznešeno pred Izbore, na spl tt~koj obali,

a ne u skup~ tini, ;~ dje je zato _. mje!to bi-

lo A g. Trumbić, imao je dužnost, ne sa-

mo pra vo, da kroli ove četiri godine, kao

ministar ili narodni zastupnik iznese i to u

parlamentu ono što je iznio nekidan u Spli-

tu, a kad to nije učinio, ogriješio se je

svojih dužnosti. Nego pred izbore se odje ..

dnom sjetiti porađa bumnju, da je to bila

obićna predizborna agitacija, u kojoj žali'-

baže i naši ponajbolji političari upadaju u

greh pretjerivanja, a kadgod i podvaljivanja,

držeći se Macchiavelia, da cilja opravdana

sredstva.

Da Pribičević nije nikada pogrešio,

i držati da on nije smrtnik, bila bi smije-

šna stvar, ali da je javni radenik koji je

za. državu dosta toga učinio, mora priznati

i sam g. Trumbić, a da je u tom svom ra-

du imao i pogrešaka priznavamo i mi,

jer samo onaj koji radi podvrgnut) je i

greškama. Ali jednog čovjeka suditi,

samo po njegovim negativnim (strana-

ma, a pozitivne prešutjeti, dovodi do

zlobnog suđenja. A da se je tako sudilo

g. Trumbiću nakon Rapalla, ne bi bio za-

stalno upao ovih dana u poznate ekscese.

G. se Trumbić dobro sjeća, da je bilo tekom

pregovora zgodnijih momenata za sporazum

s Italijom, bilo je čak i časova, kada je

Zadar bio ponudjen Jugoslaviji. I kad je

Pašić htjeo, da se taj predlog primi, od

Francuza i Engleza zagarautovan, - on kao

ministar vanjskih posala nije htjeo. I

tako ne primajući taj predlog, bili smo

dovedeni u Rapallo, gdje smo izgu.bili i o-

no, što nam se nudjalo. Da je to pogreška

g. Trumbića mora nam sam priznati, da

nije predTidio budućnost i da su time hiljade

naših pali radi njegove krivnje u ropstvo,

jasno je. I ne samo to, kad se radilo o Za-

dru i ono naših sela g. Trumbić je izjavio,

da je u tom kraju većina talijanska i

ako je plebisitorn u rukama znao, da je

tu 70°/0 naših. On je dakle rekao jednu netačnost na našu štetu po kojoj erno bez

borbe izgubili glavni grad Dalmacije s oku-

licom. A ipak nitko mu nije predbacio nave-

deno, i svak ga je sudio po boljim stranama

njegovim!

Nakon Rapalla bioje ministar Trumbić

dočekan slavljem nevidjenim do onda u

Splitu i u onoj mati, koja ·ga je ushićenjem

pratila do kuće, bilo je na stotine beguna-

ca, koji su izgubili bili užu 1domovinu; ~ih

je opće dobro domovine, rad Trumbića u

inozemstvo privuklo i prinukalo da zabo-

rave i pogreške i jade svoje!

U tom duhu da seje nastavilo, mi erno

željeli, ovaj drugi izabrani put vodi stram-

puticom. Mi se nadamo i želimo da nas u buduće

posjete i da nas nađu zadovoljnije vedrijim

pogledom u budućnost, da ih uzmognemo

obojicu i Pribičevića i Trumbića istovremeno

u istoj povorci triumfalno nositi, biti će to

dan mnogo ljepši i za nas i za njih i za

cijelu našu - domovinu !

Nakon Splita g. ministar Pribičević po-

sjetio je i Šibenik, gdje je i održao jedno

predavanje. Lakim stilom i dubokom logi-

kom razložio je svoje ciljeve. Na jednom

Br. 2.

mjesiu datakao ~:~e i slobode mišljenja i re-

kao po prilici: "ja sam za jaku državnu

vlast, a i zato sam da svaki gradjanin bu-

de slobodan, ali ako bi se ta sloboda shva-

tila kao slabost državne vlasti, kad bi ta

sloboda išla za tim, da sruši ovu državu,

onda sam za to, da se pokaže gvozdena

ruka". I mi velimo - Amen. J. K.

NE ZABORAVIT E! ...

Na otoku smrti. Između mnskih talasa, tko spomeru~

prirone, junacima paliru, koči se - otck

smrti. U noćnoj tišini govore, da se kostu i

dižu i obalom hodaju. N~mirni u sTom vj ~

čnom snu, bude se, kada tama. sastre dan.

Hodaju, mira ne mogu naći, još bi je·

dnom htjeli oživjeti, al besmrtni zorom opet

lijegaju. U te aveti svete, koje otokom smrti

plaše, kosturi su naših divova, koji na Krtu

ostaviše svoj zadnji dah ....

I mira ne mogu naći, jer do njih do-

pire glas nesloge naše, smrti naše ... i tek

onda, k3d Srbin. b::de Hrvat, a Hrvat Srbin j

smirenja će naći l J. K.

Sjene koje čekaju. Noć - puna oblaka i vjetra. Smije se

Mjesec sa zapada na Kras, provirujuć kat-

kad kroz o blake. Hridi bacaju duge, crne sjene. One

priliče prikazama . I čini se ko da se medju "njima šuljaju

aveti! Vjetar plače ! To je glas zemlje nad

kojom ima obl~alr n~ koju ._!e smue .Mje- -

sec sa zapada. I sjene su one nemirne ..

U plaču vjetra čuju te uzdasi i vapaji •..

"Vjetar nariče. Tmaste oblačine valjaju

se nad Krasom i sipaj u tuču.

Gromovi udaraju u lipe ... One gore,

a na ~esecu, aa zapada svedj titra ironi-

čki osmjeh. "Nevjere".! Vjetar ispovjed& patnički vapaj zemlje,

koja. gori, koja trpi ... !

Sjene otaca nas mole!- One čekaju

uslišenje molbe, izvršenje zavjeta, a Kras

- Zoru, Sunce ! Nad Krasom je noć puna oblaka., tma-

stih oblaka. A sjene one nemirno lutanju ,

i u krutoj boli pouzdano . . . čekaju! M J adraJt.Ski.

Svaki pravi Jugoslaven m ora bit i članom

"Ja~ranxte ~trftle" i "]UIDSiouenste MoUce."

Iz Jugoslavije. la•stituiranje l skupštine Or. Ju. Na.

u Brodu na Savi. Primamo Iz Broda o nj inje šta j:

Br o d, 23. VIII. 192~.

Dne 20 t. mj. održana je ovdje koneti-

tuirajuća skup~tina Jug. Nac. Oml. Na

skupštini je bilo prieutno oko sto osoba. G.

Milan Ga§parović pozdravljn prisutne i daje

riječ delegatu oblasnog odbora u Beogradu

g, Branku Vukobratoviću, apa. iur., koji u

lijepom govoru, punom temperamenta i e·

lana, izlaže cilj, zadaću i program Or. Ju. Na.

Napada na §ovenstvo sa srpske strane, koje

je pod firmom velikosrpstva odiozno i pogi-

beljno po državu. Osudjuje najoštrije harangu

izvjesne ~tampe protiv jedinstva i jugosla-

tetošen nji Ill

lieu bliene na od naših ko-~

ll !Ila !llano\' o ĆataJ ' t~ liZa !Jela t- '

-~ul

~ena lstotj· da Je

tese

. One gore, titra. ironi·

Br. 2.

ven stva ("Balkan", "Videlo", mi tro vačka "Srbija"), jer to potkopava i ruši temelje nde jedinstvene države. Oštro napa.da Ra-dića. i rjegovu izdajničku rabotu, pledira na unitarističku Jugoslaviju i unutarnje čišćenje, koje je jedini izlaz iz sadanje teško si-tuacije. Govor jo potrajao oko jedan sat, a govornik je bio burno pozdravljen.

Prelazi se na drugu tačku dnevnoga reda, konstituiranje odbora. Jednogla1no se bira za predsjednika g. Milana Gašparovića, za podpredsjednika g. Luja Stančića, te od-bor od devetčlanova. Uz burno odobravanje prim& se predlog odbora, da se pobije po-zdrav "Pokl·etu"' u kojem se odobrava nje-gov cilj, rad i pisanje, te izraziti jugoslo-venski smjer. .

Predsjednik zaključuje skupltinu i uriče sastanak za 22 t. mj., na kojem će delegat oblasnog odbora iz Zagreba referirati o radu, cilju, programu i zadaći Or. Ju. Na.

Sastanak dne 22. t. mj. otvorio je pred-sjednik g. Milan Gašparović, koji jakim ri-ječima u odužem govoru razlaže, kako se odavna ćutila potreba jednog ovakog po-kreta, koji će zatalasati široke mase i oku-piti u jugoslovenske redo"fe. Daj el riječ dele-gatu oblasnog odbora g. Berislavu Angje-linoviću. koji opisuje početak Or. Ju. Na.., razlaže program i budući rad. Pozivlje u redove Or. J u. Na. sve J ugoslovene pripa-dali ma kojoj partiji, koji su na čistu o je-dnoj stvari: unitaristitka država sa1dana na jedinstvenog jugoslovenskfJg naroda, a u detalje se Or. Ju. Na. ne upušta. Hoće li •amo-u prave biti šire ili uže, hoće li biti itroži ili blaži eentralizam, to je stvar političkih par-tija. Član svake partije dobro je došao i tada je podvrgnut diseiplini organizacije.

, "Kutiku e-je dvsa.da e:xtremno ietupalo, to je bilo samo nužna obrana i reakcija na. teror. Jugoslavenstvo je texorizirano i po-tisnuto. Navadja slučaj Špilera, Crevara, slu-čajeve, gdje se je bojkotiralo, otpu~talo, i upropašćivalo J ugoslovene sa. strane orga-nizovanih Frankovac&.

Završava poklikom Kralju i Jugoslaviji. Burni "živio!" Otvara se debata. o budućem .-adu org. u Brodu, u kojoj učestvuje dele-gat. odbor i viAe članova. Skupštini je prisu-atvovalo oko 150 članova. Poslije zaključene skupštine pošli su skupštinari na. čelu sa. odborom Or. Ju. Na. preko Broda pjevajući patriotske pje!me i manirestirajući kralju, vojsci i Jugoslaviji.

Uredni§tvu "Soče" Šibenik. Zagre b, 23. VIII. 1922.

Dragi druže Lovro J Nemožeš zamisliti kako me obradovala

vijest da si Ti pokrenuo omladinski list "8oču" u Šibeniku, znajnći koliko Te truda to stoji a da o fmancijalnim prilikama i ne govo-rimo. Nemogu a da Ti se ne divim te isto-dobno obodrim na daljniji intenzivniji rad.

Visoko, visoko dižimo baljak nacijonal-nog i integralnog Jugoslavenstva, natopljen krvlju naših najboljih div-junaka, dižimo iz današnjeg blata simbol jedinstva i slobode tetošen na talasima plavog Jadrana da skoro šnjim obavijemo siroticu Istru, Trst i Go. ricu. Čuvajmo ljubomorno uspomenu zaro-bljene nam braće ostavljenu nam u amanet od naših otaca, braće i rodjaka, na čijim su kostima sagrađeni temelji ove države. Ku-manovo, Bregalnica, KosmaJ, Kajmakčalan, Cataldža, Dobrudža, Bečko Novo ~esto Bela-Kula to ·naše svetište sveta su to i-mena narodu našemu, svijetle su to tačke istorije Srba, Hrvata i Slovenaca, koje će da rese anale istmije civilizovanog svijeta.

Svako je to mjesto dostojno Termopila, a pojedini naš osvetnik dostojan džinovskog Leonid e.

Kosti naših miljunskih mrtvaca zahtje-vaju da se njihev grob ne profanira, zahtje· vaju da se cijelina, radi koje su one razba-cane kojekuda u tuzemstvu i inozemstvu gnjiju ne ruši. A tko je zato prvi pozvan da sa gm·doMu brani uspomenu tih naših svetinja nego omladina. Mi smo pozvani u prvom redu, jngoslavem1ka omladina Srba, Hrvata i Slovenaca da stu pi na poprištu u gustim redovima u discipliniranim organi-zacijama kao jedan, iz kojih će da čuva uspomene i digne santuarij prahu naših mučenika na licu mj esta kamo mora svake godine slati na poklon svoje odaslanstvo.

Omladina nek poruči javnu svima koji je mrze pa. bilo s kojeg m:1 drago razloga, iz principa ili zbog tjesnogrudnog lokalnog ličnog renome·a.l neka je proganjaju ako se ufaju, neka je omalovažuju to ništa ne mari, mi imamo svoj cilj, a tko nije uz nas taj je protiv nas, srednjeg puta nema, mi ne trpimo u našim redovima hermafrodita.

Neka drhću defetiste te izdajice, jer će skoro osetiti težinu naše mladenačke pesti, neka znadu te crne orlušine da su im se Beč, Rim i Pešta za vijećnost slili u Beograd.

Ne čemo da uzmemo kormilo javnog mijenja pri vrednog i političkog života u naše mladenačke ruke, naše će uho biti napeto a oči budne nad s-vim onim koji naokolo sa tendencijoznim vestima gledaju da ugroža-vaju normalni razvitak našeg konsolidovanja. šireći lažne i ipokritne vijesti o državi u kojoj 11e tove i grnu grdne pare. Dok ti dotepenci bljuju na nju dotle se nitko ne nalazi da im začepi njušku da im zubi u grlo pođu, njih zakon štiti? Oni se bune u ovoj dr-žavi, koju nijesu nikad snijevali a kamo da bi ju voljeli.

Mi ne trpimo sredovječnog gospodstva na kojem je osnovan i koji uzdržava. tali-janski tašizam, u čijim se redoTima nalazi ološ i izmet talijanskog društva. Mi 11a ta-talijanskim banditima nemamo ništa sro-dnoga kako nam se sa nekojih izvjesnih atrana prebacuje; u našim se omiadinsk:im redovima nalazi kao cvijet liljan čista ju-goslavenska inteligencija Srba, Hrvata i Slovenaca, idejalna višu vrijednost ima naš pojedinac nego njihov D' .Annunzio, to čedo da srži korumpiranog talijanskog bo· lja.rstva, za čiji je imetak stavio na raspo-laganje fašističke horde.

O Italia grande nei tempi passati Sopravvivesti da lungo La Tua eppopea Cos' hai oggl l? l' istoria ... i polverosl avanzi Tuo Ercolano, Taro, Capitolio e Pompea.

Zdravo! ORU NBA UM.

GRONBAUM RADOSLAV član Or. Ju. Na. u Zagrenb.

Atentator Jnhasz uapšen. "Beogradski Dnevnik" javlja da su nje-

mačke vlasti n Dortmundu uapsile nekog Aleksijevića čiji se izglud potpuno podudara opisu atentatora na našeg kralja. Naša će vlada zatražiti smesta njegovo izručenje i pod jakom pratnjom biti dopremljen u Beo-grad na vagu pravde.

Novi listovi. Sa prvim septembra počeo je u Beo-

gradu izlaziti dnevni nezavisni list n Prepo-rod", koji će obuhvaćati 8 straua te će biti informativan a po progsamu državotvoran, a specijalno bavit će se nacionalnim pita-njima, obraćajuć pažnju na opće ekonomske i kullurne prilike u n · šoj zemlji. Adresa: Uredništvo i administracija "Preporoda", Knez Mihajlova 3, telefon 15 .. 24 (Beograd).

8tr. l.

- "Novi Pokret". U Vukovaru počinje izlaziti novi liat pC)d gornjim naslovom.

- "Jugoslavija{( naslov je listu kojeg pokreće bratska Or. Ju. Na. u Osijeku. List je isključivo naeiionalan i bit će branik pro-tiv tamošnjeg anacionalnog rada separa-tista.

v v

SIRITE "SOCU"!

So kolstvo. "Sokolski Veauik" zagrebačke župa br.

7 izašao je, koji je jedan od najozbilniji 1vo .. jom sadržinom. U samom broju nalazi se u tančine kritički prikaz sleta zagrebačke župe. a medju inim odlikuje 11e specijalnim pre-gledom rada JugoslaTenskog Sokolstva, te se svakom daje prilike da upozna ra.d So· kolstva. Vjesnik preporučamo naiim čitaocima. Uprava i uredništvo: Zagreb, Nova Ves br. 23. Cjena listu godišnje 15 dinara pa se mogu dobiti svi do sada izašli brojevi.

Odlazak šibenskog Sokola za Lju· bljanu. Prigodom svesokolskog sleta u Lju-bljanu, otputovaše okolo 200 vježbača i članova šibenske župe. Naša je sokollka po· vorka krenula od sokolana praćena šiben-akom glazbom i mnoštvom građanstva. Pa-robrod koji je dolazio iz Splita, bijaše po-zdravljen od velike mase čekaoca burnim pozdravima. Splitska sokolska fanfara i ercegnovska glazba udarale su razne nar~ dne koračnice, na što je odsvirala šiben1ka &la.zba, solcolsku koračniou. ErcegnoTaka glazba isticala se majstorskom tehničkom vjeitinom i bezprikornom disciplinom, tenam je pružila umjetni izvanredni uiitak. 8&-!tanak j e bio isto tako srdačan kao i do dak.

Dolazak českih sokolova. Na po-vratku sa Ljubljanskog sleta poduzeše oko 800 českih sokolova jednu turneju kroz na-šu kraljevinu i dođoše parobrodom u naš grad. Bili su dočekani glazbom i pa-ljenjem mužara a mnoštvo gradanatva pri· rediše im burne ovacije, na što odzdrame braća česi burnim u Nazdar.

Slavenstvo. Kongres slavenskih studenata u Prap.

U mjesecu decembru ove godine obdr-ža vati će se n Pragu kongres studenata Slavena i to iniciativom praškog centralnog saveza studenata. Priredjivalaćki odbor za-ključio je da se na ovaj kongres pcrzovu i studenti iz Rusije.

Književnost i umetnost. t Jaka Stoka. Dne 15. pr. mj. umro

je u Trstu veliki slovenski rodoljub pisac i knjižar Jaka Štoka. Njegova smrt duboko je dojmila naš narod u Trstu i Primorju, jer je pok. Štoka bio neumorni radenik koli na polju nacionalizma, toli na polju kulture, gdje je uvijek spl'eman bio ne žaleći svoga truda. Utemeljio je i vodio brojna pjevačka dramatska društva, a napose se zadužio Tršćanskom dramatskom društvu, kojemu je bio glavna potpora u najkritičnijim časovima. Kao pisac pokojnik je napisao ta-kodjer nekoliko omiljelih narodnih komada. Njegova najpoznatija dela jesu "Moć uni· forme", "Anarhista", ,,Ne zovi vraga" i nTri ptice" koje se i danas rado igraju na. pu· čkim pozornicama. Prije rata. otvorio je u.

-----

,

Str.

Tr~tu prvu ~ -IoveM -u u1i~ ru t

"VI.l~GJ n· adi IZ je vt.:~ nLil'~ih lon~n-

l.itera.lcih i z.n.,.rutve ·h djelu.

K e - 'Ii bud: e traJ n · po men m d n -

'dem'

il

~~,~~,~~~~~.·,.·ce ~

ne -. pr. II'J. n vr-

od. smrti pj->..:ni ·a i vla-

He ·torovića iz -..ta.ro0 0 rnd:s.

r· d"ani otkr~e m· spomen-

Tvrdalju'" koju bješe

eogra u.

Z vreme slom... tir rje i ropa. 1je bu je N dna. B blioteka. u Be \_D Ju prene~ena.

n jvećim jell.!m u >..Jurij ..... Posle oslobođenja

na. jene 8U !Ulji e j· ~ u .:an.du ima i po-

na 'ene na.t:'•"lg. Iz::::-ubljene ~u .::un o nd -~

z irke ruk p..;;a. i ne -o-i -o ji~ . Sve je o-

povra ·en • ~-a.rodn:J. Bib11 te · ..:me-

t~n je ""d;1; u vla.stno· z:'"" t"' di. no -a -o je

• krećit i malo poerso~a.la. ima iz~:~ledu..

a. ć~ z d ' godine biti sređen ... i otvor na.

rad. - • r drm bib lio tie - ·ma d:.w~

.. O Imjigc. ll~r .,tarili rukop~a, 50

p am inku.nabula i -ole- iju ..:rp -·

n vina prvih _ odi:n.a o dan ....s.

viće v izl žeJ:.o "l -vo ·dj cl. n~ še

eštrovi a. a to ;e b" !e. ugle o

m-a D.= R.._ ić-a. :Ye~o:ovi~ je tovan·a p - onio d..r R. ~ica.

O J. n.IĆ MLAĐ

kud ta. z-velo!. ma~.:e.m, k nam to mir potre~a

N~to ~j gromsio po ·- Cez.ars · bara-ljana;

T J be mučni vihor va.rvars ·og di-vljeg be.:& Iz ouadžbm~ vnog Virgila i Katona ?

Zgasivš: ča.c: i pra. vo, prezrevši ~l s nebeski

Rmnulov puk se cliž.e ko okeUI1.8- plim·,,

I u ludilu mržnje ponosa preti. besni

Od .Pize do Palerma od Mletaka do Rima

O o.rdi bersa.ljeri vitezi n.a~.Lh dana1 Bije viteštv-o r:irnUo ... umljiri lovor kici

Ne kvrnjavc.jte s topom heroj ko tlo B ·ana

Balkaz: e znajte nekad robnica va.i:a. biti.

Pamti1>e l' ono do b , kada ~ e u punoj ili

Baratjerom ala:vnim po::li pobedničkom vikom!

Al nazad ? Sa pur:.o ~rama ~vo· rimski bar-jak ... vilit

Pred k::i::r:n? Pred abesmskim heguBom Mene-likom t

Znate li pohod o~i pira t .:.Iri ne heroj

Na Tripo.l.is i mvne Darda..nele;

Kad vas je bolni Mujo izlema tako svojski,

D e od ilnog smeha" Evropa tresla cela?

Pa.mcite r trenut, -ada. ... te izgubili gla.ve 7 O ri tirani malih. džel ti vih vreme-c.a r Kada te e pa.nii::nome begstvu od &i!t -ve

do Piave

Padali, pod -v z~ ~nom pe-nicom Ma.b.enzena?

Koliko ludih mv: e. krv-i. mu~i, znoju? Pa k.a.mo pokajanju, i kustva? -nigdje znaka

O Italija, nu.žd n j ti ćitam povest tvoju

I Tidim neeto jaja i mnogo, mnogo- mraka!

Lamarten, Hugo, "'ek..spir, - isti neke ve-ličine

Usleteli na .rilima. Bogom dana

I tvoj D' Anuncio takodjer leci u ruine

Al na žalost uve krilima monoplana

Do drugi a visin.a. grleć zvučnu liru,

Lepote večrie pruž3.r bac~ obie nije ti najpr stijim. rijecilu &Taje

podeinj ne? l Jo bi im.ili D?it ti l · · · tra dAli Dlll

p oz~ato, d je isti tužen eu ~u, 1 pokui j t Akt

jelf;tDe oded•. i ako mu je ln te pomato, dali tani

poT 1ti n&jetrolu i tra u, njep kun.iti, a &T&đllllbo

i njeron pod mj ne oal•boditi tc ~nllnontoc ~c

Tj..tt.

Jug. ak d. klub a Šibeniku ptiređufe u

petak, dne . se p. n ar • i Korova• ce liku zaba-

t•n-u večer, na kojoj C:e si m~ ostalim inađat.I

Nu!i.eeT; ,D~:etto•, tub te-on: ,.D emu.Ae;Jjan•,

rnai k.upleti, maj:~tor e1!h •lova~b tdk• atietik~,

Telika lutrija ~jtn po t itd. Uh:ak Din. 5. Tko

iili da im 1e rezerriru slal. mole to u~initi U%

posebnu taksu od Din. 10 u duć:r.nu • Babie~. Po-

četak n 8 sa.ti.

Članovima i cijenj. preplatnicima naleg

lista javjamo, da prvi br j lis n~sm. mo(li poslati -

s razloga ~to je bio sav taz.rra.bljen, slog odmu

uništen, te molim a se rnje uvaži Pošto su se

javili prepla.tnid vile ne o ~to smo misiJi, list ovai

puta tiskat će se u dvostrukoj prij šnJcj količinL

Uredništvo i administracija lista "Soča" na-

I:ui se na Ob · kra1 m povrh res ura.nb ... lavija•.

U fond ,Soče" darorue da pflčaste uspome-

nu blagopokojne~ Tome Bogdana.: ~- Iljadica Vice

Ra.po, Laurie i dru I urisić Niko b i Ivo Ta.rle, po

Din. 10; kao i ifOsp. Ruda!! Dominis u poča.:t uspo-

mene blaip. Gu~tavo če.-varu, g-.11•-

cama: V ujas OTić Biskupa vi , Ma.r ović, Tarle. i H s-

ba e kao i 1:1jelom. eenj. općinstvu' rada i okolice

Šibenika, imji su _a svojim prisu~tvom iz\šli u su-

sret bme dokumentirajJc viso u svijesl

Otvor ~olsk.e godine 1922-23 poeet te tu.• 16. IX., a redovito pred.an.nje 21. IX.

Mladen d. N a 6 o l TO ZU. Tjtln~.;ali lU • ro-

1podJica li.a.rifa Čt.l.et i osp. .l.'lrjel Yata~ć. Buo

uetno l Čestitamo l

Izdav t lj: O g. Jugosl. Na jon .ist.1 u Šiba. i kg Odgo ornt ured i : GJELKO G. DUJ OV C ns k: gr tičnog z vodi E. Vitallani- - Šl em k..

IMG_0001IMG_0002IMG_0003IMG_0004