Info

rmat

ivn

i mje

sen

ik U

red

a za

stu

pn

ice

u E

uro

psk

om p

arla

men

tu Iv

ane

Mal

eti

9/10rujan/listopad/2015.

ISSN 1849-0735

Info

rmat

ivn

i mje

sen

ik U

red

a za

stu

pn

ice

u E

uro

psk

om p

arla

men

tu Iv

ane

Mal

eti

9/10rujan/studeni/2015.

ISSN 1849-0735

Impressum

IzdavaUred zastupnice u Europskom parlamentu Ivane MaletiGlavna urednicaIvana MaletiUrednitvoAndrea VodanoviMarija TufekiIvana PetrikoTvrtko LovriKristina KosorIvan Dvornik Grafiko oblikovanjeBlanka Poljak

PrijevodToni Orlandini

Izlazi mjeseno.

Fotografije: PromoArt Studio d.o.o.Piite nam!ZAGREBTrg Josipa Jurja Strossmayera 410 000 Zagreb

STRASBOURGParlement europenBt. Louise WeissT090331, avenue du Prsident Robert SchumanCS 91024F-67070 Strasbourg Cedex+33(0)3 88 1 75734+33(0)3 88 1 79734BRUXELLESParlement europenBt. Altiero Spinelli14E21860, rue Wiertz / Wiertzstraat 60B-1047 Bruxelles/Brussel+32(0)2 28 45734+32(0)2 28 49734

www.ivana-maletic.comivana.maletic@europarl.europa.eufacebook.com/ivana.maletic.crowww.twitter.com/maleticivanawww.youtube.com/user/MEPOfficeMaletic

Autor fotografije: Barbara Vui

Sadraj4 mr. sc. Ivana Maleti i Darija Jurica Vukovi, dipl. oec.Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku otkrivaju istinu: Hrvatska tone u siromatvo

12 Ivana Petriko, mag. oec.Usporedba Hrvatske s drugim dravama na temelju meunarodnih analiza konkurentnosti

20mr. sc. Ivana MaletiKoritenje EU fondova u Republici Hrvatskoj 27dr. sc. Davor GalinecUspjenost fiskalnih konsolidacija Republike Hrvatske i usporedivih novijih drava lanica41Aktivnosti IM ureda44Vijesti iz Europskog parlamenta

Zastupnica u Europskom parlamentuIvana Maleti

Zadnjih mjesec dana uvjerava Vlada sve u Hrvatskoj kako rastemo i ivimo puno bolje nego prije par mjeseci. Potaknuta tim zanimljivim sloganom odluila sam istraiti detaljnije makroekonomske pokazatelje i usporediti Hrvatsku s najslabije razvijenim dravama Europske unije, dravama petog vala proirenja.

Rezultat je izuzetno zanimljiv, a detaljan pregled donosimo u prvom tekstu ovog broja naeg Informativnog Mjesenika. Hrvatska je na dnu koji god pokazatelj usporeivali: od najnieg gospodarskog rasta, najnie industrijske proizvodnje, izvoza temeljenog na prodaji roba inozemnog porijekla te je tako Hrvatska postala poznata izvoznica banana i automobila, do najnegativnije neto meunarodne investicijske pozicije, najnie zaposlenosti i najmanjeg udjela aktivnog stanovnitva u radno sposobnom stanovnitvu. Po nekim pokazateljima smo i najvei poput najveeg duga i deficita ili najvee stope nezaposlenosti.

Upravo ova usporedba makroekonomskih pokazatelja s najslabije razvijenim dravama lanicama otkriva razlog paradoksa s kojim se svi susreemo: Vlada nas uvjerava da sve raste, a ivot u Hrvatskoj je sve tei i sve vei broj naih ljudi naputa zemlju. Prava istina je da Hrvatska tone, tone u siromatvo i bijedu, sve vie se udaljava od Europske unije i ostaje bez proizvoaa, poduzetnika i obrtnika - glavnih pokretaa rasta i motora gospodarstva. Ne iznenauje da smo vrlo nisko na ljestvicama raznih pokazatelja, od kreditnog rejtinga koji je 2012. pao u rang smea, a u 2015. dobio i negativan predznak pokazujui da i od najgoreg ima gore, preko niskih ocjena konkurentnosti do lakoe poslovanja.

Uvodna rije

Brojni su propisi zastarjeli, javna uprava je neuinkovita, teko se dolazi do odgovora i dozvola. Vlada je ocijenjena kao esta najgora na svijetu, neodluna, rastrona i neuinkovita. Hrvatska ima puno resursa, ali nema Vladu koja zna upravljati resursima i kompetencijama kojima kao drava raspolaemo te ih staviti u funkciju odrivog i dugoronog rasta.

Mala smo ekonomija s puno potencijala, kada sve resurse stavimo u funkciju i dobro se organiziramo imat emo prostora za pametna ulaganja, vee plae i mirovine te openito bolji standard naih graana temeljen na kvalitetnom ekonomskom rastu.

Mjerama usmjerenim na racionalizaciju dravne potronje kroz bolju organizaciju, ubrzavanje i smanjivanje skupih i dugotrajnih administrativnih procedura moemo ostvariti utede i olakati poslovanje poduzetnika i svakodnevni ivot graana.

Mjerama na prihodovnoj strani kroz proirivanje porezne baze i smanjivanje sive ekonomije mogu se poveati ukupni prihodi prorauna. Tako se stvara prostor za smanjivanje prevelikih poreza koji gue nau ekonomiju, od ogromnog PDV-a do doprinosa na plae i poreza na dohodak. Tako se stvara i prostor za ulaganja u pokretae rasta poput obrazovanja, znanosti, zdravstva, a da ne govorimo o obiteljima, djeci i mladima, bez njih nema budunosti ili umirovljenicima kojima moramo osigurati dostojanstveno starenje.

Samo bolje koritenje EU fondova koji su nam na raspolaganju moglo bi ubrzati rast BDP-a za dva postotna poena. Rije je o 10 milijardi kuna investicija godinje koje se, kada pridodamo sufinanciranje, penju na minimalno 15 milijardi kuna, a uz multiplikativne efekte, ukupna ulaganja su trebala biti etiri do devet puta vea ovisno o vrsti. Minimalan efekt na gospodarski rast je 2 % i to je prilika koju je ova Vlada zbog neznanja, nesnalaenja i sporosti propustila iskoristiti za Hrvatsku. Hrvatska je postala gubitnik na EU sceni i na kraju 2014. ukupne uplate u EU proraun bile su za 30 milijuna eura vee od isplata. Slabo koritenje EU fondova nastavlja se i u 2015. godini. Trenutno je od planiranih (i to nakon smanjena plana rebalansom) 6,7 milijardi kuna Vlada realizirala svega 3,3 milijarde kuna. Praksu neispunjavanja ionako neambicioznih planova Vlada uporno nastavlja. ak se nije potrudila biti bolja niti zadnju godinu pred izbore. Svojim neradom i neznanjem svima se rugaju i umjesto da odgovaraju za tetu koju Hrvatskoj nanose, imaju obraza traiti jo jedan mandat.

4332.1

Makroekonomski pokazatelji za Hrvatsku otkrivaju istinu: Hrvatska tone u siromatvoHrvatska, iako punopravna lanica, sve vie zaostaje za ostalim dravama Europske unije. Nezaposlenost, siromatvo i broj blokiranih rastu, kao i iseljavanje talenata i visokoobrazovanih mladih osoba. Vlada se hvali da Hrvatska raste, ali makroekonomski pokazatelji otkrivaju pravu istinu. Hrvatska tone u siromatvo i ostaje bez proizvoaa, poduzetnika i obrtnika glavnih pokretaa rasta i motora gospodarstva.

1. Kretanje proizvodnje i izvoza

Na kraju 2014. industrijska proizvodnja u Hrvatskoj bila je 16 % nia u odnosu na 2008., dok je dravama srednjoistone Europe iz petog vala proirenja (eka, Estonija, Maarska, Latvija, Litva, Poljska, Slovaka, Slovenija, Bugarska i Rumunjska) industrijska proizvodnja porasla 8 % u 2014. u odnosu na razdoblje prije krize. Grafikon 1.

U 2015. prema kvartalnim podacima Eurostata, desezoniranim i kalendarski prilagoenim, industrijska proizvodnja u Hrvatskoj pada u prvom kvartalu za 0,3 %, a u drugom za 0,7 % u odnosu na prethodno razdoblje. Prema kalendarski prilagoenim podacima, industrijska proizvodnja neznatno raste u odnosu na isto razdoblje prole godine: 0,3 % u prvom, te 2,4 % u drugom kvartalu. Tablica 1.

Industrijska proizvodnja je motor gospodarstva. Jedno radno mjesto stvoreno u proizvodnji u pravilu znai jo dva jedno u nabavi i jedno u uslugama.

Ogroman pad proizvodnje u zadnjih osam godina i zaostatak od 24 % za tranzicijskim dravama srednje i istone Europe, Hrvatska mora nadoknaditi te na tome temeljiti svoj gospodarski procvat. Graf 2.

Darija Jurica Vukovi, dipl. oec.**

mr. sc. Ivana Maleti*

* mr. sc. Ivana Maleti, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu** Darija Jurica Vukovi, dipl. oec., lanica Odbora za financije HDZ-a i Odbora za regionalni razvoj i EU fondove HDZ-a.

5Pokazatelj koji Vlada najee istie kao dokaz gospodarskog rasta jest rast robnog izvoza od 12,2 % u prvih est mjeseci 2015. Navedeno bi bilo tono kada bi se taj rast izvoza temeljio na rastu proizvodnje. Ali s obzirom na nisku razinu proizvodnje u odnosu na

pretkrizno razdoblje te daljnji pad u 2015., jasno je da Hrvatska ima koristi od izvrsnog geostratekog poloaja, te je kao drava lanica znatno poveala trgovinu robama inozemnog porijekla.

Grafikon 1. Indeks industrijske proizvodnje, 2008Q2 = 100

Izvor: Eurostat, CPB Netherlands Bureau for Economic Policy Analysis (Nizozemski ured za ekonomske analize)

Tablica 1. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj

2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014. Q1 2015 Q1 2015

Industrijska proizvodnja, desezonirano i kalendarski prilagoeno za Q1 i 2 (u odnosu na prethodno razdoblje)

0,7 -8,9 -1,5 -1,2 -5,3 -1,9 1,3 -0,3 -0,7Industrijska proizvodnja, kalendarski (u odnosu na prethodno razdoblje)

0,7 -8,9 -1,5 -1,2 -5,3 -1,9 1,3 0,3 2,4Izvor: DZS, Eurostat

6Naalost prodaja dobara i roba proizvedenih u drugim dravama nije motor gospodarstva i ne moe generirati odriv i dugoroan rast. Grafikon 3.

U usporedbi s dravama petog vala proirenja, Hrvatska ima najnii robni izvoz u postotku BDP-a. Takoer, Hrvatska ima najniu pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmjeni usporedbi s promatranim dravama. Grafikon 4.

2. Izrazito negativna neto meunarodna investicijska pozicija

Neto meunarodna investicijska pozicija (NIIP) zemlje pokazuje razliku izmeu njene inozemne imovine i obveza. To je vrijednost inozemne imovine domaeg privatnog i javnog sektora umanjena za vrijednost domae imovine inozemnih rezidenata. Pokazatelj neto meunarodne investicijske pozicije, kao udjela u BDP-u, posebno koriste

financijski investitori, kako bi ocijenili bonitet zemlje. to je negativnija neto meunarodna investicijska pozicija, to je zemlja podlonija volatilnosti na meunarodnim financijskim tritima.

Europska komisija, u okviru procedure makroekonomskih neravnotea (u kojoj se i Hrvatska nalazi zbog prekomjernih makroekonomskih neravnotea), kao jednu od vanjskih neravnotea, posebno prati i NIIP, u postotku BDP-a, pri emu je granica postavljena na 35 %. Hrvatska je u 2014. godini zabiljeila NIIP od -88,6 %, a u prvom tromjeseju 2015. od -89,4 %, to je najvie u usporedbi s dravama petog vala proirenja. Grafikon 5.

Hrvatska mora poveati svoju konkurentnost kako bi izvoz dosegnuo svoj potencijal. To e se postii stvaranjem povoljnog poslovnog okruenja, koje e omoguiti naim poduzetnicima nesmetano djelovanje i ulaganja.

Grafikon 2. Industrijska proizvodnja u Hrvatskoj i dravama srednjoistone Europe, stope rasta, kalendarski prilagoene i desezonirane za Q1 i Q2 2015 (u odnosu na prethodno razdoblje)

Izvor: Eurostat

7Pritom je nuno osigurati izvore financiranja poduzetnitva i gospodarskih aktivnosti, jer je dostupnost kapitala jedan od glavnih prepreka ulaganju i rastu poduzetnitva. Znaajnu pozornost treba posvetiti privlaenju stranih direktnih ulaganja, ali ne onih koji e stimulirati uvoz, ve onih koji imaju veliki potencijal rasta. Tonije provodit emo novu strategiju privlaenja stranih direktnih ulaganja, koja e ciljati greenfield ulaganja i ulaganja u izvozne industrije. Prema procjenama Europske komisije, kako bi Hrvatska stabilizirala svoj NIIP na 60 % BDP-a do 2024., prosjean viak meunarodne razmjene mora biti 3,2 % BDP-a. Pritom treba zaustaviti rast vanjskog duga.

3. BDP raste zadnja tri kvartala, ali stalno sporije od drugih

Hrvatska gospodarski pada u odnosu na prosjek Europske unije, postaje sve siromanija i nerazvijenija drava lanica.

Vlada RH postala je neslavni rekorder u kvartalima uzastopnog pada. esto smo ukazivali na injenicu da se Hrvatska kao drava lanica gospodarski udaljava od Europske unije. Dogaa se potpuno suprotno od oekivanog umjesto konvergencije Hrvatska divergira. Kada Europa u prosjeku zabiljei pad, on je u Hrvatskoj vei; a kada Europa u prosjeku zabiljei rast, on je u Hrvatskoj manji. To je tako kad imamo Vladu bez plana i cilja, koja eka da kapljice pozitivnih kretanja u Europi padnu na Hrvatsku. Skroman rast BDP-a kojim se Vlada hvali istiui da smo izali iz recesije u usporedbi s dravama jugoistone Europe poraavajui je. Zadnji kvartal 2014. zabiljeili smo rast od 0,2 %, a drave s kojima se trebamo usporeivati u prosjeku su rasle 2,5 %. Isti je sluaj i u 2015., s rastom od 1,2 % BDP-a u drugom kvartalu Hrvatska je na dnu. Drave istone Europe u drugom kvartalu 2015. u prosjeku su rasle 2,8 %.

Grafikon 3. Robni izvoz u Hrvatskoj i dravama srednje i istone Europe, % BDP-a

Izvor: Eurostat

8 Grafikon 4. Pokrivenost uvoza izvozom u robnoj razmjeni u Hrvatskoj i dravama srednje i istine Europe, %

Izvor: Eurostat

Tablica 2. Stope rasta BDP-a u Hrvatskoj i dravama istone Europe

Drava lanica 2014 Drava lanica 2014Q4 Drava lanica 2015Q2

Maarska 3,7 Estonija 3,4 eka 4,4Poljska 3,4 Maarska 3,3 Poljska 3,6Litva 3,0 Poljska 3,1 Rumunjska 3,3Slovenija 3,0 Slovenija 2,8 Slovaka 3,2Estonija 2,9 Rumunjska 2,7 Latvija 2,7

Latvija 2,8 Litva 2,5 Maarska 2,7

Rumunjska 2,8 Slovaka 2,4 Slovenija 2,6

Slovaka 2,4 Latvija 2,1 Bugarska 2,4

eka 2,0 Bugarska 1,6 Estonija 2,0Bugarska 1,7 eka 1,0 Litva 1,4Hrvatska -0,4 Hrvatska 0,2 Hrvatska 1,2

Izvor: Eurostat

9Grafikon 5. Neto meunarodna investicijska pozicija u Hrvatskoj i dravama srednje i istone Europe

Izvor: Eurostat

Od ovog stalnog zadnjeg mjesta na kojem je Hrvatska, jo su gori planovi Vlade koja namjerava godinama drati Hrvatsku na europskom dnu. Vlada je 31. srpnja 2015. donijela Smjernice ekonomske i fiskalne politike za razdoblje 2016. 2018.

U smjernicama su javno iznijeli plan gospodarskog rasta Hrvatske od svega 1 % u 2016., 1,2 % u 2017., a 1,5 % u 2018.

U vremenu kada sve drave istone Europe rastu od 3 % do 4 %, Vlada za Hrvatsku planira puno manje i svjesno je tjera u siromaenje. Hrvatska tone dok drugi rastu. Uz Vladin plan rasta do 2017. prestii e nas Bugarska i Rumunjska, jedine dvije tranzicijske zemlje EU-a koje imaju jo nii BDP od nas. Na BDP po glavi stanovnika (u PPS) u odnosu na EU28 pada. I na krivulji blagostanja Hrvatska pada i udaljava se od Europske unije. Tablica 3.

4. Egzodus stanovnitva: u Hrvatskoj najvea nezaposlenost i najmanja zaposlenost

Hrvatska je na dnu ljestvice po pokazateljima trita rada, kada se usporedimo s dravama iz petog vala proirenja. Tako je u drugom kvartalu 2015. Hrvatska s 15,5 % imala najveu stopu nezaposlenosti u odnosu na promatrane drave. Tablica 4.

Hrvatska ima najniu stopu zaposlenosti meu dravama lanica Europske unije iz petog vala proirenja, svega 44,5 % u drugom kvartalu 2015. Sve druge drave, osim Bugarske, imaju stopu zaposlenosti iznad 50 %. Tablica 5.

Udio zaposlenih u radno sposobnom stanovnitvu izmeu 20 i 64 godine najnii je u Hrvatskoj od svih srednjoistonih drava EU. U drugom tromjeseju 2015. Hrvatska je zabiljeila stopu od 60,9 % dok je prosjek EU28 bio 69,9 %. Grafikon 6.

10 Tablica 3. BDP po glavi stanovnika u PPS, u odnosu na EU28 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.EU 28 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100 100Cipar 94 97 99 99 100 105 105 102 96 94 89 85Malta 82 81 81 79 78 81 84 86 84 85 86 85eka 77 79 80 81 84 82 83 81 83 82 82 84Slovenija 83 86 86 86 87 89 85 83 83 82 82 83Slovaka 55 57 60 63 67 71 71 73 73 74 75 76Litva 48 50 53 56 61 63 57 60 65 69 73 74Estonija 52 55 60 64 69 68 62 63 68 71 73 73Maarska 62 62 62 62 61 63 64 65 65 65 66 68Poljska 48 49 50 50 53 55 59 62 64 66 67 68Latvija 45 48 51 55 60 60 53 53 57 60 64 64Hrvatska 56 57 58 58 61 64 62 59 60 61 61 59Rumunjska 31 34 35 38 42 48 49 50 51 53 54 54Bugarska 33 34 36 37 40 43 44 43 44 45 45 45

Izvor: Eurostat

Tablica 4. Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj i dravama istone Europe 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015Q1 2015Q2Hrvatska 8,6 9,2 11,7 13,7 16,0 17,3 17,3 18,1 15,5Slovaka 9,5 12,0 14,4 13,6 14,0 14,2 13,2 12,4 11,2Bugarska 5,6 6,8 10,2 11,3 12,3 12,3 11,4 10,6 9,9Latvija 7,7 17,5 19,5 16,2 15,0 15,0 10,8 10,2 9,8Litva 5,8 13,8 17,8 15,4 13,4 13,4 10,7 10,0 9,4Slovenija 4,4 5,9 7,3 8,2 8,9 8,9 9,7 9,8 9,2Poljska 7,1 8,2 9,7 9,7 10,2 10,1 9,0 8,6 7,4Maarska 7,8 10,0 11,2 11,0 11,0 11,0 7,7 7,8 6,9Rumunjska 5,8 6,0 7,0 7,2 6,8 6,8 6,8 7,4 6,7Estonija 5,5 13,5 16,7 12,3 10,0 10,0 7,4 6,6 6,5eka 4,4 6,7 7,3 6,7 7,0 7,0 6,1 6,0 4,9

Izvor: Eurostat

Tablica 5. Stopa zaposlenosti u Hrvatskoj i dravama istone Europe 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015Q1 2015Q2Estonija 57,8 52,5 50,4 53,7 55,2 56,0 56,6 56,7 58,2

eka 55,9 54,8 54,2 54,4 54,5 55,2 55,7 55,8 56,4

Latvija 56,8 49,6 47,4 49,0 50,7 52,4 52,8 53,2 54,2Litva 52,6 48,8 46,7 48,6 50,0 51,2 52,6 52,8 53,7Slovaka 53,7 51,8 50,5 50,8 50,9 50,9 51,5 52,1 52,5

11

Iz svih ovih pokazatelja vidi se da Hrvatska zasad naalost ne raste nego tone sve dublje u bijedu i siromatvo, nezaposlenost i iseljavanje. Vidi se i da nema povratka na stare stope rasta iz pretkriznog razdoblja. Vlada bez ideja, radnih navika i ambicija da Hrvatsku uini jakom dravom pokuava na vlasti ostati marketinkim trikovima. Narod poraavajue podatke osjea u svakodnevici i bit e s novom Vladom sukreator bolje budunosti Hrvatske.

Izvor: Eurostat

2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014 2015Q1 2015Q2Slovenija 56,9 56,0 54,9 53,2 52,5 51,5 52,1 51,0 52,5

Poljska 50,4 50,4 50,0 50,2 50,2 50,2 51,2 51,1 51,6

Rumunjska 51,4 50,7 51,1 50,2 50,9 50,7 51,1 49,0 50,9Maarska 46,0 44,9 44,7 45,1 46,0 46,9 49,5 49,9 50,9Bugarska 50,8 49,4 46,7 46,6 46,6 46,9 48,0 47,7 48,7Hrvatska 48,6 48,2 46,5 44,7 43,2 42,1 43,3 42,7 44,5

Izvor: Eurostat

Grafikon 6. Stopa zaposlenosti meu radno sposobnim stanovnitvom (u dobi od 20 do 64 godina) u Hrvatskoj i dravama srednje i istone Europe

12

338.1

Ivana Petriko, mag. oec.*

Usporedba Hrvatske s drugim dravama na temelju meunarodnih analiza konkurentnosti1. Uvod

Svjetsko gospodarstvo je pod utjecajem globalizacijskih procesa postalo fleksibilno, otvoreno i integrirano. Tehnoloki napredak, znanje, obrazovanje, slobodno kretanje ljudi i kapitala i drugi imbenici kvalitete postali su generatori rasta, koji uzrokuju stalne promjene na putu razvoja i podizanja nacionalne konkurentnosti. Preobrazba hrvatskoga gospodarstva predstavlja cilj prepun izazova. Rezultati istraivanja pokazuju da Hrvatska znaajno zaostaje za dravama Europske unije. Imamo potencijal i resurse (47. mjesto prema Izvjeu o drutvenom razvoju ili 36. prema Indeksu drutvenog kapitala), ali ne znamo njima upravljati. Potrebno je usmjeriti se na provoenje strukturnih reformi posebice u onim segmentima u kojima je Hrvatska najslabije ocijenjena poput: efikasnost trita rada, optereenost regulativom, povjerenje javnosti u politiare, uinkovitost pravnog okvira, intenzitet lokalne konkurentnosti, sposobnost drave u privlaenju i zadravanju motiviranih pojedinaca, visoka razina nezaposlenosti, niska razina razvijenosti klastera, nizak inovacijski kapacitet i drugi.

Potrebno je poveati suradnju sredinje drave, poslovnog sektora, akademske zajednice i civilnog drutva, poeti koristiti financijska sredstva EU-a koji potiu regionalni razvoj, jaati poduzetniki kapacitet, poveati investicije u istraivanje i razvoj, jaati infrastrukturne kapacitete te poveati kvalitetu ivota hrvatskih graana.

Razlozi niske konkurentnosti Hrvatske jesu nefleksibilne politike Vlade, visoka cijena kapitala, visoki porezi i doprinosi, neefikasan regulatorni i pravni okvir, nizak ekonomski rast, slaba otpornost na krizu, brojne trine i administrativne barijere, izrazito visoka stopa nezaposlenosti, slaba razvijenost poduzetnitva, niska razina ulaganja u razvoj tehnologija, niska razina ulaganja u istraivanje i razvoj i transfer znanja.

Tablica u nastavku prikazuje poziciju Hrvatske na svjetskim ljestvicama konkurentnosti.

* Ivana Petriko, mag. oec., asistentica u Uredu zastupnice Ivane Maleti

2. Godinjak svjetske konkurentnosti

Institut za razvoj poslovnog upravljanja (IMD) iz Lausanne objavio je rezultate Godinjaka svjetske konkurentnosti 2015., pod nazivom World Competitiveness Report, prema kojem je Hrvatska zauzela 58. mjesto od ukupno 61 drave ukljuene u istraivanje.

Ovo istraivanje Hrvatsku svrstava meu najloije drave po konkurentnosti izmeu razvijenih ekonomija. Ljestvica konkurentnosti prikazuje vie od 300 kriterija od kojih se 2/3 odnose na statistike indikatore, a 1/3 na istraivanje miljenja gospodarstvenika.

Izvjee mjeri koliko dobro drave upravljaju svim svojim resursima i kompetencijama, kako bi osigurale dugorono stvaranje vrijednosti.

SAD je zadrala prvu poziciju zahvaljujui efikasnosti poslovnog i financijskog sektora, svojoj inovativnosti i dobroj infrastrukturi. Slijede je Hong Kong (2.) i Singapur (3.), koji su na ljestvici konkurentnosti preskoili vicarsku. U Europi najkonkurentnije drave su vicarska (4.), Luksemburg (6.), Norveka (7.), Danska (8.), vedska (9.) i Njemaka (10.). Zemlje istone Europe imaju razliite rezultate. Poljska, eka i Slovenija poboljale su svoju poziciju dok su Estonija, Latvija, Rusija i Ukrajina pale na ljestvici.

13Tablica 1. Pozicija Hrvatske na svjetskim ljestvicama konkurentnostiGodinjak svjetske

konkurent-nostin/61

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

n/140

Izvjee o lakoi

poslovanjan/189

Izvjee o drutvenom

razvojun/187

Indeks odrivog

blagostanjan/151

Izvjee o ljudskom kapitalu n/124

Svjetska ljest-vica talenata

n/60

1. SAD 1. vicarska 1. Singapur 1. Norveka 1. Kostarika 1. Finska 1. vicarska

2. Kina Hong Kong

2. Singapur 2. Novi Zeland 2. Australija 2. Vijetnam 2. Norveka 2. Danska

8. Danska 3. SAD 4. Danska 3. vicarska 30. vicarska 3. vicarska 3. Njemaka

10. Njemaka 4. Njemaka 7. SAD 5. SAD 43.Njemaka 7. Danska 12. SAD

28. Litva 12. Danska 14. Njemaka 6. Njemaka 68. Poljska 15. Slovenija 16. Singapur

29. eka 31. eka 20. vicarska 10. Danska 75. Slovaka 17. SAD 29. Litva

33. Poljska 36. Litva 24. Litva 25. Slovenija77. Bosna i Hercegovina

18. Litva 36. Poljska

46. Slovaka 41. Poljska30. Makedonija

28. eka 78. Hrvatska 22. Njemaka 37. eka

49. Slovenija60. Makedonija

32. Poljska 35. Poljska 82. Srbija 24. Singapur 46. Slovaka

58. Hrvatska 59. Slovenija 37. Slovaka 35. Litva 83. eka 25. eka 49. Slovenija

60. Ukrajina 67. Slovaka 44. eka 37. Slovaka 85. Slovenija 28. Poljska 58. Hrvatska

61. Venezuela 77. Hrvatska 51. Slovenija 47. Hrvatska 93. Danska 34. Slovaka 59. Venezuela 94. Srbija 65. Hrvatska 77. Srbija 104. SAD 36. Hrvatska 60. Bugarska 139. ad 91. Srbija 84. Makedoni-ja 119. Litva 50. Srbija 140. Gvineja 107. Bosna i Hercegovina

86. Bosna i Hercegovina

143. Makedonija

55.Makedonija

188. Libija 186. Kongo 150. Bocvana 123. ad 189. Eritreja 187. Nigerija 151. ad 124. Jemen Izvor: Godinjak svjetske konkurentnosti, Izvjee o globalnoj konkurentnosti, Izvjee o lakoi poslovanja, Izvjee o drutvenom razvoju, Indeks odrivog blagostanja, Izvjee o ljudskom kapitalu, Svjetska ljestvica talenata

14

Pored ukupne pozicije na rang ljestvici, bitno je promatrati i dinamiku finalne ocjene konkurentnosti, pri emu najkonkurentnija zemlja svijeta ima ocjenu 100. Razvidno je kako Hrvatska od pretkrizne 2008. kontinuirano pada na ovoj ljestvici konkurentnosti.

Prema miljenju gospodarstvenika kao najpovoljniji indikatori izdvojeni su: kvalificirana radna snaga, pouzdana infrastruktura i trokovna konkurentnost. Kao temeljne slabosti hrvatskog gospodarstva istiu se neprilagodljive politike Vlade, lo pravni i regulatorni okvir, birokracija, niski ekonomski rast, niska zaposlenost, slaba otpornost na krizu, cijena kapitala, porezi i doprinosi,

slabo poduzetnitvo, zastarjelost proizvodne tehnologije, niska razina inovativnosti, nedovoljan transfer znanja, neadekvatno visokokolsko i menadersko obrazovanje.

3. Izvjee o globalnoj konkurentnosti

Osim IMD-a, mjerenje konkurentnosti na godinjoj razini provodi i Svjetski gospodarski forum. U posljednjem Izvjeu o globalnoj konkurentnosti 2015. 2016. (engl. Global Competitiveness Report) koje je objavljeno 30. rujna, Hrvatska je zadrala istu poziciju kao i prethodne godine, te je na 77. mjestu od 140 drava svijeta ukljuenih u istraivanje.

Grafikon 1. Pozicija Hrvatske i drava u okruenju u Godinjaku svjetske konkurentnosti u razdoblju od 2006. do 2015.

Izvor: Godinjak svjetske konkurentnosti

Tablica 2. Pozicija Hrvatske i drava u okruenju u Izvjeu o globalnoj konkurentnosti u razdoblju od 2010. do 2015.

Redni broj

Drava

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2010./2011. n/139

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2011./2012. n/142

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2012./2013. n/144

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2013./2014. n/148

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2014./2015. n/144

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2015./2016. n/1401 Estonija 33 33 34 32 29 30

2 eka 36 38 39 46 37 313 Litva 47 44 45 48 41 364 Poljska 39 41 41 42 43 415 Latvija 70 64 55 52 42 44

15Redni broj

Drava

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2010./2011. n/139

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2011./2012. n/142

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2012./2013. n/144

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2013./2014. n/148

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2014./2015. n/144

Izvjee o globalnoj

konkurent-nosti

2015./2016. n/1406 Malta 50 51 47 41 47 487 Rumunjska 67 77 78 76 59 538 Bugarska 71 74 62 57 54 549 Slovenija 45 57 56 62 70 5910 Makedonija 79 79 80 73 63 6011 Maarska 52 48 60 63 60 63

12 Cipar 40 47 58 58 58 6513 Slovaka 60 69 71 78 75 6714 Crna Gora 49 60 72 67 67 7015 Hrvatska 77 76 81 75 77 7716 Albanija 88 78 89 95 97 9317 Srbija 96 95 95 101 94 9418 Bosna i

Hercegovina102 100 88 87 n/a 111

Izvor: Izvjee o globalnoj konkurentnosti

Meu 140 gospodarstva svijeta vicarska je najkonkurentnija zemlja svijeta i ove godine, a slijede Singapur, SAD, Njemaka i Nizozemska. Iznimno je vana i usporedba s drugim dravama, posebno onima na istoku Europe. Sve su ocijenjene bolje od Hrvatske, neke znaajno rastu, dok Hrvatska drastino zaostaje. Iza nas su samo Albanija, Srbija, Bosna i Hercegovina, dok je primjerice Slovenija poboljala svoju poziciju na ljestvici konkurentnosti za 11 mjesta (sa 70. na 59. mjesto),

Slovaka za osam mjesta (sa 75. na 67. mjesto), Rumunjska za est mjesta (s 59. na 53. mjesto), Litva za pet mjesta (s 41. na 36. mjesto). Razlozi znaajnog pomaka na ljestvici konkurentnosti odnose se na orijentaciju drava prema provoenju strukturnih reformi, a to ukljuuje fiskalnu disciplinu, izvozno orijentiranu proizvodnju, te jaanje poduzetnitva radi pokretanja investicija i otvaranja novih radnih mjesta.

Tablica 3. Pojedinane ocjene dodijeljene Hrvatskoj u Izvjeu o globalnoj konkurentnosti te usporedba s rezultatima iz prethodne godine

2014./2015. 2015./2016. Promjena

Institucije 87 89 -2Infrastruktura 44 46 -2Makroekonomsko okruenje 91 107 -16Zdravstvo i osnovno obrazovanje 60 63 -3Visoko obrazovanje i trening 53 51 2

Efikasnost trita roba 105 105 0Efikasnost trita rada 106 105 1Razvijenost financijskog trita 74 88 -14Tehnoloka spremnost 44 43 1

16 2014./2015. 2015./2016. PromjenaVeliina trita 79 79 0Poslovna sofisticiranost 83 84 -1Inovativnost 93 92 1

Izvor: Izvjee o globalnoj konkurentnosti

Iako se ovogodinjim rezultatom nismo pomaknuli sa 77. mjesta, uvidom u pojedinanu analizu faktora uoljivo je znaajno zaostajanje u podrujima u kojima su potrebne intenzivnije reforme, posebice u makroekonomskom okruenju, gdje je uoen pad za 16 mjesta i razvoju financijskog trita za 14 mjesta.

Negativan trend u makroekonomskom okruenju rezultat je fiskalnog deficita te slabog razvoja financijskog trita zbog nedostatka svjeeg kapitala, jer se investitorima isplati investirati samo tamo gdje je najmanji rizik i najvei povrat.

Tablica 4. Pojedinane ocjene dodijeljene Hrvatskoj u Izvjeu o globalnoj konkurentnosti i usporedba s rezultatima iz 2010./2011.

2010./2011. 2015./2016. PromjenaInstitucije 86 89 -3Infrastruktura 41 46 -5Makroekonomsko okruenje 51 107 -56Zdravstvo i osnovno obrazovanje 48 63 -15Visoko obrazovanje i trening 56 51 5Efikasnost trita roba 110 105 5Efikasnost trita rada 113 105 8Razvijenost financijskog trita 88 88 0Tehnoloka spremnost 39 43 -4Veliina trita 70 79 -9Poslovna sofisticiranost 92 84 8Inovativnost 70 92 -22

Izvor: Izvjee o globalnoj konkurentnosti

Sveukupna ocjena isto kao i pojedinani indeksi pokazuju da je hrvatsko gospodarstvo bilo jae i konkurentnije u 2011. u usporedbi s 2015. Primjerice, u 2011. zauzimali smo 51. mjesto od 139 drava, dok 2015. zauzimamo 107. mjesto u podruju makroekonomskog okruenja i time je zabiljeen pad za 56 mjesta u posljednje etiri godine. Ukupna ocjena makroekonomskog okruenja sastoji se od analize ravnotee dravnog prorauna, javnog duga, dravnog kreditnog rejtinga i bruto nacionalne tednje.Nadalje, drastino zaostajanje za drugim dravama svijeta zabiljeeno je i u podruju inovativnosti u kojem smo pali za 22 mjesta u posljednje etiri godine, te podruju zdravstva i osnovnog obrazovanja za 15 mjesta.

Usporedba razliitih pokazatelja koji mjere inovativne sposobnosti otkriva da inovativnu sposobnost Hrvatske treba unaprijediti u dugom roku. MMF (2015.) nedavno je identificirao inovacije kao pokretae rasta u dravama jugoistone Europe i istaknuo velike praznine u Hrvatskoj u odnosu na prosjek. Europska komisija takoer mjeri inovacijski potencijal drava lanica, te je prema tome Hrvatska umjereni inovator i spada u treu od etiri kategorije.

Radi niske stope ulaganja u inovacije, Hrvatskoj u dugom roku prijeti rizik od pada u najniu kategoriji skromnih inovatora (Europska komisija, 2014.).

Analiza je pokazala da kasnimo u pokretanju strukturnih reformi vanih za gospodarski napredak. Stoga se hitno moraju stvoriti preduvjeti za pokretanje investicija i stvaranje novih radnih mjesta, to bi posljedino dovelo do poboljanja ivotnog standarda i razine blagostanja, jer Hrvatska mjereno po razvijenosti i blagostanju pada, te tone duboko u odnosu na druge drave lanice EU, i to je zapisano u svim ekonomskim pokazateljima. Ova Izvjea, osim to pokazuju da Hrvatska znaajno zaostaje za ostalim dravama, upozoravaju i na kljune probleme u Hrvatskoj, a to su nedostatak volje i znanja na razini Vlade za pokretanje strukturnih reformi vanih za gospodarski napredak.

4. Izvjee o globalnoj konkurentnosti, evaluacija o uinkovitosti Vlada

Svjetski gospodarski forum u svom Izvjeu o globalnoj konkurentnosti objavio je popis drava s najuinkovitijim i najneuinkovitijim vladama u svijetu, prema kojem hrvatska Vlada spada u kategoriju est najloijih vlada na svijetu, odnosno iza nje nalaze se Libija, Libanon, Argentina, Italija i Venezuela. U Izvjeu je navedeno da vlada ima znaajan utjecaj na konkurentnost pojedine drave i njezin gospodarski rast, a pretjerana birokracija i regulacija, manjak transparentnosti i neodgovarajui pravni okvir predstavljaju dodatni troak na gospodarstvo i njegov rast.

Tablica 5. Popis najuinkovitijih i najneuinkovitijih vlada temeljem indikatora iz Izvjetaja o globalnoj konkurentnosti 2014./2015.

Najuinkovitije Vladen/144

Najneuinkovitije Vladen/144

Rang Drava Rang Drava1 Katar 1 Venezuela2 Singapur 2 Italija3 Finska 3 Argentina4 Hong Kong 4 Libanon

5Ujedinjeni Arapski Emirati 5 Libija

6 Novi Zeland 6 Hrvatska

Izvor: Izvjee o globalnoj konkurentnosti

Prema ovom istraivanju zauzeli smo 139. mjesto od 144 drave ukljuene u istraivanje. Kriteriji na temelju kojih se ocjenjuju Vlade povezani su: s transparentou, jasnoom i brzinom donoenja politikih odluka (u emu smo sa 71. mjesta 2011. pali na 121. mjesto u 2014.), te s kompliciranou i brojem propisa, kao i s kvalitetom i

efikasnou dravne potronje (u emu smo sa 121. mjesta pali na 129.). Na temelju navedenog, Vladu u Hrvatskoj moemo opisati kao neuinkovitu, rastronu i sporu.

Osim toga, rezultat indeksa mrene spremnosti koji je razvijen na Sveuilitu Harvard i proveden od Svjetskog ekonomskog foruma, otkriva i da je hrvatska Vlada izuzetno loa u promicanju informacijsko-komunikacijske tehnologije (110. mjesto), te da mu pridaje nizak prioritet u ukupnoj politikoj agendi (98. mjesto). Prema rezultatima drugih drava moemo vidjeti da se na globalnoj razini procesi ubrzano mijenjaju, te su pomaci u Hrvatskoj premali da bi se podigli na ljestvici konkurentnosti. Druge drave napreduju puno bre. Nuno je pokrenuti reforme koje e poboljati nau poziciju na ljestvici konkurentnosti i time stvoriti preduvjete za pokretanje investicija i stvaranja novih radnih mjesta.

5. Izvjee o ljudskom kapitalu

S druge strane, analizirajui rezultate Izvjea o ljudskom kapitalu (engl. Human Capital Indeks) koje takoer provodi Svjetski gospodarski forum i prema kojem se Hrvatska nalazi na 36. mjestu u konkurenciji sa 124 drave svijeta, jasno je vidljivo da Hrvatska ima sve preduvjete za uspjeh. Svaka nacionalna ekonomija i njena konkurentska pozicija ovise prvenstveno o kvaliteti njenih ljudskih resursa. Koritenje tih resursa i ulaganje u njihovu kvalitetu primarni su faktori razvoja. Obrazovanje sudjeluje u poveanju konkurentnosti gospodarstva osiguravajui potrebne kvalitete ljudskog kapitala, kao glavnog razvojnog resursa.

Imamo kvalitetnu radnu snagu koja moe biti kljuan faktor u povezivanju znanja i inovacija, podizanju konkurentnosti i postizanju gospodarskog rasta. Pozicija Hrvatske u ovome Izvjeu bila bi i bolja da nismo loe ocjenjeni u drugoj potkategoriji, koja se odnosi na postotak stanovnitva od 15 do 24 godine, koje je zaposleno ili aktivno trai posao (114.) i visoke stope nezaposlenosti (119.).

6. Svjetska ljestvica talenata

Imamo kvalificiranu radnu snagu, obrazovane mlade ljude koji naalost nemaju priliku steena znanja i inovacijski potencijal primijeniti u praksi stvarajui tako nove vrijednosti kljune za cijelo gospodarstvo, rast i razvoj. Na navedeno upozorava i izvjee IMD-a pod nazivom: Svjetska ljestvica talenata (engl. World talent ranking), kojim se ocjenjuje sposobnost drave da razvije, privue i zadri nadarene ljude u trgovakim drutvima koje posluju u toj dravi. Prema ovome Izvjeu, Hrvatska se nalazi na 58. mjestu od 60 drava ukljuenih u istraivanje.

17

Tablica 6. Izvjee o lakoi poslovanja 2015., sveukupna i pojedinane ocjene za Hrvatsku

Drava

Posl

ovno

ok

rue

nje

Pokr

etan

je

posl

ovan

ja

Isho

enj

e gr

aev

insk

e do

zvol

e

Ops

krba

el

ektr

ino

m

ener

gijo

m

Ukn

jiba

vl

asni

tva

Dob

ivan

je k

redi

ta

Zat

ita

ulag

aa

Pla

anj

e po

reza

Pre

kogr

ani

no

trgo

vanj

e

Rje

ava

nje

trgo

vins

kih

spor

ova

Rje

ava

nje

inso

lven

tnos

ti

Slovenija 51 15 90 31 90 116 14 42 53 112 42Poljska 32 85 137 64 39 17 35 87 41 52 32Slovaka 37 77 110 100 11 36 100 100 71 55 31Maarska 54 57 103 162 52 17 110 88 72 20 64Bugarska 38 49 101 125 57 23 14 89 57 75 38Turska 60 100 85 38 71 116 78 82 50 78 54Rumunjska 48 38 140 171 63 7 40 52 65 51 46Hrvatska 65 88 178 59 92 61 62 36 86 54 56Albanija 68 41 157 152 118 36 7 131 95 102 44Srbija 91 66 186 84 72 52 32 165 96 96 48

Izvor: Izvjee o lakoi poslovanja

18 Izvjee se temelji na tri kljuna faktora: 1. ulaganje i razvoj u nadarene ljude u dravi koje se oituje u javnim investicijama u obrazovanje i kvalitetu obrazovnog sustava, 2. privlaenje talenata koje se oituje u sposobnosti drave da zadri nadarene ljude i privue nadarene ljude iz inozemstva i 3. spremnost drave koja se oituje u tome da ispunjava zahtjeve trita rada za raspoloivim nadarenim ljudima.

Egzodus najpametnijih ljudi iz Hrvatske dokaz je da je ova ocjena vrlo precizna i tono ukazuje na probleme u Hrvatskoj. Tablica 6.

7. Izvjee o lakoi poslovanja

Izvjee o lakoi poslovanja (engl. Doing Business Report) odnosi se na lakou ili teinu s kojom poduzetnici osnivaju i vode poduzea. Izvjee mjeri i prati promjene u propisima koje utjeu na 10 podruja poslovanja malih i srednjih poduzea, a to se odnosi na: pokretanje poslovanja, ishoenje graevinskih dozvola, opskrbu elektrinom energijom, uknjibu vlasnitva, dobivanje kredita, zatitu ulagaa, plaanje poreza, prekogranino trgovanje, rjeavanje trgovinskih sporova te rjeavanje insolventnosti.

Od 189 drava ukljuenih u istraivanje, Hrvatska je 2014. zauzela 65. mjesto i tako napredovala za dva mjesta u odnosu na prethodnu godinu.

Zanimljivo je kako se Vlada hvali napretkom na ljestvici za 25 mjesta, koji je zapravo rezultat promijenjene metodologije, a ne stvarnih reformi koje su se dogodile kako bi olakale poslovanje naim poduzetnicima. Primjerice, postoji samo 11 drava u svijetu u kojima je tee doi do graevinske dozvole nego u Hrvatskoj.

Hrvatska je izrazito loe ocijenjena u etiri podruja: osnivanju poduzea, ishoenju graevinskih dozvola, uknjibi vlasnitva i prekograninom trgovanju. Ova bi podruja trebala biti u sri budue reforme jaanja hrvatskog poduzetnitva. Shema 1.

Kada se detaljnije sagledaju pojedine kategorije, vidljivo je drastino zaostajanje za ostalim dravama. Primjerice, u kategoriji koja se odnosi na osnivanje poduzea, Hrvatska je nazadovala s 85. mjesta na 88., koje je zauzimala 2013. godine. Drava s najboljom ocjenom u ovoj kategoriji je Novi Zeland u kojem je za osnivanje poduzea potrebna jedna procedura te svega nekoliko sati. Uz to, ne postoje zakonski odreeni minimalni kriteriji razine kapitala (kao to je sluaj u 111 drava od ukupno 189). Drutvo s ogranienom odgovornou moe se registrirati elektroniki ispunjavanjem registracijske prijave, podlone naknadi koja trenutano iznosi otprilike 750 kuna. Druge su drave poduzele velike napore kako bi poboljale poslovno okruenje i radi toga rastu bre i bolje, dok se u Hrvatskoj reforme presporo dogaaju, i to je dovelo do pada u rangu hrvatskog gospodarstva.

19Oigledno je da poduzea u Hrvatskoj podnose velika administrativna optereenja u pogledu i vremena i trokova poslovanja.

Budui da Izvjee o lakoi poslovanja ne uzima u obzir vrijeme utroeno na prikupljanje informacija o potrebnim i zahtjevnim procedurama, njihovo je optereenje jo znaajnije. Kod osnivanja poduzea, procedure bi se mogle znatno olakati podravanjem pune provedbe usluga e-vlade, te uspostavljanjem e-potpisa kao potpuno valjanog elementa za sve relevantne procedure. Ono to postaje jasno analizom poslovnog okruenja jest injenica da globalno najvie rangirana gospodarstva u veini sluajeva imaju uspostavljeno digitalizirano poslovanje drave. Kako bi se u potpunosti iskoristio potencijal koji nude elektronike prijave, njihovo bi usvajanje i koritenje trebalo promicati na svim razinama javnih agencija povezanih s poslovanjem. Jedna od europskih drava koja je bila vrlo uspjena u promicanju usluga e-vlade je Estonija u kojoj je elektronika osobna iskaznica uvedena davne 2002. Slui za putovanja unutar Europske unije i priznaju je sve drave lanice, podrava digitalni potpis koji je zakonski istovjetan runom potpisu od 2000., dozvoljava pristup razliitim bazama podataka poput provjere medicinske dokumentacije te online prijavu poreza.

Estonija je na drugom mjestu po digitalnim javnim uslugama prema Indeksu digitalne ekonomije i drutva 2015. (gdje je Hrvatska na 19. mjestu). Ne iznenauje da je Estonija na 17. mjestu prema Izvjeu o lakoi poslovanja 2015., ispred vicarske i vrlo blizu Njemake. Sve te injenice pokazuju da bi Hrvatska trebala usmjeriti napore na razvoj digitalnih javnih usluga.

Takvo bi usmjerenje moglo dovesti do trostruke koristi: prvo, Hrvatska bi mogla poboljati svoj status u Izvjeu o lakoi poslovanja primjenom usluga e-vlade. Drugo, javna nabava inovativnih rjeenja u sustavu e-vlade mogla bi potaknuti R&D poduzea u podruju ICT-a. I tree, smanjile bi se mogunosti za korupciju brojnim proceduralnim koracima.

Hrvatska mora i moe iskoristiti potencijale koje ima. Stvaranje preduvjeta za koritenje potencijala i zapoljavanje je na Vladi. Dosadanja Vlada pokazala je koliko i to moe, a prezentirana meunarodna istraivanje i ocjene najbolje pokazuju kakvi su joj rezultati. Od drave pune potencijala i resursa Vlada je stvorila gubitnika. A Hrvatska moe biti pozitivan primjer i uzor ostalim dravama.

Shema 1. Usporedba rezultata Hrvatske s najboljima u etiri podruja: osnivanju poduzea, ishoenju graevinskih dozvola, uknjibi vlasnitva i prekograninom trgovanju

Izvor: Izvjee o lakoi poslovanja

- Hrvatska: uknjiba vlasnitva traje 72 dana - Gruzija: postupak traje 1 dan

- Hrvatska: 6 dokumenata, 16 dana, trokovi iznose 1.335 dolara- vedska: 3 dokumenta, 9 dana, trokovi iznose 735 dolara

- Hrvatska: proces traje 188 dana i zahtjeva 21 proceduru- Hong Kong: proces traje 66 dana

i zahtjeva 5 procedura

- Hrvatska: proces traje 188 dana i zahtjeva 21 proceduru- Hong Kong: proces traje 66 dana i zahtjeva 5 procedura

Pokretanje poslovanja

88/189

Ishoenje graevinske

dozvole178/189

Prekograninotrgovanje

86/189

Uknjiba vlasnitva

92/189

20

338.246

mr. sc. Ivana Maleti*

Koritenje EU fondova u Republici Hrvatskoj

1. Ukupna iskoritenost EU sredstava

Prema zadnjim podacima objavljenim na slubenim stranicama Europske komisije, Republika Hrvatska je do 30. 9. 2015. povukla 51,8 % EU sredstava iz razdoblja 2007. 2013. i time Vlada Hrvatsku dri kontinuirano na posljednjem mjestu po iskoritenosti EU fondova u odnosu na ostale drave lanice. U nastavku se daje graf objavljen na stranicama Europske komisije, Uprave za regionalni razvoj. Graf 1.

Iz programskog razdoblja 2007. 2013. Republici Hrvatskoj je na raspolaganju ukupno 1.290,68 milijuna eura (pretpristupnih fondova i ESIF fondova za est mjeseci lanstva). Na dan 15. 9. 2015. Republika Hrvatska primila je od Europske komisije ukupno 752,88 milijuna eura, po obvezama iz sklopljenih ugovora plaeno je ukupno 620,73 milijuna eura, dok je certificirano (dakle, stvarno utroeno i potvreno od Europske komisije) 578,52 milijuna eura od ukupno raspoloivih sredstava.Dravni ured za reviziju objavio je Izvjee o obavljenoj reviziji uinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u Republici Hrvatskoj u kojem ukazuju na sve slabosti sustava: od nedostatka administrativnih kapaciteta,

preko nedovoljnog ulaganja u pripremu projekata, sporosti sustava, nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa, kompliciranih procedura osobito javne nabave do nedostatka edukacije, koordinacije, vodstva i sl. Zbog svega navedenog, a osobito zbog Vlade koja ne razumije kako su upravlja EU sredstvima, Republika Hrvatska sigurno gubi EU sredstva u 2016. (300 milijuna eura) i 2017. (500 milijuna eura).

Apsurdno je da Vlada tek sad, nakon gotovo etiri godine loeg rada, krajem srpnja 2015. osniva Nacionalni koordinacijski odbor za europske strukturne i investicijske fondove u RH. Posao ovog Odbora je da osigura sveukupnu koordinaciju i praenje provedbe EU fondova i usklaenost izmeu razliitih izvora financiranja i ulaganja koja se financiraju iz EU fondova, drugih instrumenata i programa EU, nacionalnih izvora i EIB-a. lanovi Odbora su ministri (koji mogu imenovati svoje zamjenike). Loa koordinacija je itavo vrijeme jedan od glavnih problema Vlade, a rjeenje za to sigurno nije jo jedan novi Odbor s kojim se treba dodatno koordinirati itav sustav, ve bolji i kvalitetniji rad Ministarstva zaduenog za koordinaciju Ministarstva regionalnog razvoja i fondova europske unije.

* mr. sc. Ivana Maleti, zastupnica HDZ-a u Europskom parlamentu

21

2. Ugovaranje i provedba projekata Razina ugovaranja EU sredstava u potpunom je nesrazmjeru s raspoloivim sredstvima i pokazuje da e znaajan dio sredstava ostati neiskoriten i morat e biti vraen u EU blagajnu. Tako je u 2012. ugovoreno 157,4 milijuna eura projekata od kojih je veina samo ekala potpis i bila zavrena u ranijim godinama. Slino se dogodilo i u 2013. kada je ugovoreno 149,3 milijuna eura projekata, a planovi za tu godinu iz vremena pregovaranja bili su minimalno ugovaranje od 450 milijuna eura.

Vlada se hvalila da e ugovoriti 600 milijuna eura u 2013.Za razliku od plana da e ugovoriti milijardu i 120 milijuna eura projekata u 2014. Vlada je ugovorila svega 450 milijuna eura, to je nedovoljno za izbjegavanje gubitka sredstava na kraju 2016. kada sva sredstva iz razdoblja 2007. 2013. (a to je 1,3 milijardi eura) trebaju biti potroena (ugovorena, realizirana i projekti certificirani u EU, te sredstva iz EU povuena). Ve 2017. treba potroiti nova sredstva dodijeljena za 2014. od milijardu eura, a dovoljno ugovorenih projekata nema. Zbog sporosti sustava i nemara Vlade gubitak sredstava je zajamen.

Grafikon 1: Postotak EU sredstava isplaenih po dravama lanicama za razdoblje 2007. 2013. (stanje rujan 2015.)

Izvor: https://cohesiondata.ec.europa.eu/

Tablica 1: Pregled stanja i realizacije EU sredstava po godinama (u milijunima eura)

Stanje 1. 12.201

1.

Rea

lizac

ija

2012

.

Stan

je 3

1. 1

2.

2012

.

Real

izac

ija

2013

.

Stan

je 3

1. 1

2.

2013

.

Rea

lizac

ija

2014

.

Stan

je. 3

1.

12.

2014

.

Rea

lizac

ija

sije

anj

r

u-ja

n 20

15.

Sta

nje

15.

ruja

n 20

15.

Vla

din

plan

ug

ovar

anja

u

2013

.

Vla

din

plan

ug

ovar

anja

u

2014

.

Vla

din

plan

ug

ovar

anja

u

2015

.

Ugovoreno 252,7 157,4 410,1 149,3 559,4 450,7 1.010,1 430,9 1.441,0 601,3 1.128,1 630,0Plaeno 127,0 111,5 238,5 133,3 371,8 136,4 508,2 112,5 620,7 Primljeno iz EK

210,4 80,6 291,0 127,0 418,0 258,2 676,2 76,6 752,8 **Napomena: dodijeljena sredstva u 2014., od oko milijardu eura moraju biti potroena do kraja 2017. *Napomena: dodijeljena sredstva 2007. 2013., od 1,3 milijarde eura moraju biti potroena (projekti ugovoreni, provedeni i certificirani u Briselu te novci povueni iz EU prorauna) do kraja 2016.

22Sljedei grafikon prikazuje ogroman jaz izmeu raspoloivih sredstava, ugovorenih, primljenih od Europske komisije i stvarno utroenih plaenih. Tijekom 2013. i 2014. Vlada je donosila zakljuke kojima je obvezivala nadlena ministarstva i samu sebe da e u odreenim rokovima ugovoriti velike infrastrukturne projekte i sheme dodjele bespovratnih sredstava. Meutim, realizacija planova Vlade podbacila je, i jaz izmeu planiranog i realiziranog iz godine u godinu je sve vei. Graf 2.

3. Nerealizirani planovi Vlade

Kada se potpredsjednik Gri hvalio da je u 2015. do kraja kolovoza iskoristio 2,9 milijardi kuna EU fondova i da je to uspjean rezultat zaboravljao je javnosti pojasniti da je u proraunu planirao iskoristiti 7,1 milijardu kuna i da je sad ve listopad, a postotak izvrenja je na svega 51,8 %. Uz to zaboravlja objasniti da je u ovih 2,9 milijardi kuna, ak 1,2 milijarde direktnih isplata poljoprivrednicima za koje potpredsjednik nije prstom mrdnuo, jer se isplauju po hektaru obradive povrine, a ne za projekte.

Od preostalih 1,7 milijardi kuna IPA projekti ine 411,1 milijun kuna. To su ostaci ostataka prolog razdoblja, sredstva koja su puno prije mogla biti potroena da je koritenje EU fondova u Hrvatskoj brzo i efikasno.

U ovom iznosu se krije i fijasko u koritenju sredstava za Schengen. Od planiranih 411 milijuna kuna do 31. 8. ove godine izvreno je 148,9 milijuna kuna. U 2014. je od planiranih 229,6 milijuna kuna potroeno 13,4 milijuna kuna, a od EU smo dobili 918 milijuna kuna (120 milijuna eura). Dakle tijekom vie od dvije godine Vlada nije uspjela potroiti vie od petine dodijeljenih sredstava, odnosno ukupno svega 162,3 milijuna kuna. Sada je ostalo manje od godinu dana (rok za koritenje ovih sredstava je 1. 7. 2016) za potroiti najvei dio novca odnosno 755,7 milijuna kuna.

U 2013. dodijeljeno nam je 450 milijuna eura, odnosno 3,4 milijarde kuna koje moraju biti potroene do kraja 2016. U vie od dvije godine Vlada je uspjela potroiti svega 1,1 milijardu kuna (s tim da se dio odnosi na IPA komponente III i IV, koje su se spojile sa sredstvima Europskog socijalnog fonda, Kohezijskog fonda i Europskog fonda za regionalni razvoj dodijeljenima 2013.). Ovaj podatak pokazuje da su predvianja: da e Hrvatska uz ovako sporu dinamiku koritenja EU fondova i lo rad Vlade na kraju 2016. izgubiti 300 milijuna eura vie nego tona. Preostali iznos od 7 milijuna kuna odnosi se na ribarske fondove, fondove za izbjeglice i povratak te instrument europskog gospodarskog prostora. U ovoj godini planirano je potroiti 236,4 milijuna kuna iz ribarskih fondova, a na kraju kolovoza izvreno je svega 3,2 milijuna kuna.

Grafikon 2: Pregled ugovorenih, primljenih i plaenih EU sredstava po godinama

23Loije od ovoga ne moe. Ribarima su sredstva vie nego potrebna, a koritenja nema.

Kod preostala dva instrumenta od planiranih 28,4 milijuna kuna realizirano je svega 3,8 milijuna kuna.

Ove brojke ukazuju na probleme hrvatskog izuzetno slabog koritenja EU fondova. U ovoj godini smo trebali poeti realizirati projekte i koristiti sredstva od milijardu eura dodijeljena u 2014. kako ne bismo izgubili novce 2017., a Vlada jo uvijek muku mui s IPA sredstvima i

450 milijuna eura iz 2013. U godini kada bi u proraunu morali izvravati barem 10 milijardi kuna projekata Vlada se hvali s 2,9 milijardi kuna odnosno s 1,7 milijardi povezanih s projektima. Hvaliti se ovakvim poraavajuim rezultatima potpuno je apsurdno.

U tablici u nastavku podsjeamo kako Vlada iz godine u godinu loe realizira vlastite planove i teko da e se i ove godine popeti preko 65 %. Planovi su neambiciozni i nedovoljni da bi se sprijeio gubitak sredstava, a uz to se niti ne uspijevaju realizirati.

Tablica 2. Pregled plana i izvrenja EU projekata u dravnom proraunu (u milijunima kuna)

2012. 2013. 2014.* 2015.*Plan 1.497,2 1.712,0 2.968,7 7.083,7Rebalans 1.410,2 1.524,6 1.800,3 6.743,0Izvrenje 899,9 1.101,4 1.192,2 2.948,3Indeks izvrenja na plan 60,1 64,3 40,2 41,6Indeks izvrenja na rebalans 63,8 72,2 66,2 43,7

Grafikon 3: Pregled plana i izvrenja EU projekata u dravnom proraunu po godinama

2014. * Schengen: od planiranih 229,6 milijuna kuna u 2014. potroeno je 13,4 milijuna kuna, a od EU smo dobili 918 milijuna kuna (120 milijuna eura). ** Potpore poljoprivrednika po hektaru obradive povrine, koritenje jednostavno, jer se sredstva samo prosljeuju poljoprivrednicama. Plan iz 2014. od 829,7 milijuna kuna realiziran je u iznosu od 735,7 milijuna kuna.2015. * Podaci o izvrenju odnose se na 31. 8. 2015.

24to se tie plana izvrenja EU sredstava, treba naglasiti da je Vlada planirala izvrenje na razini od 7,1 milijardi kuna do kraja 2015. godine, ali plan je revidiran i smanjen na 6,7 milijardi kuna. U ovim iznosima je i poveanje od 600 milijuna kuna za Europski poljoprivredni jamstveni fond (s 1,5 milijarde kuna na 2,1 milijardu kuna), odnosno za isplate po hektaru obradive povrine, te e poljoprivrednici dio sredstava za 2015. dobiti u ovoj, a ne u 2016. godini.

Meutim plan realizacije EU projekata smanjen je za 900 milijuna kuna odnosno s 4,3 milijarde kuna na 3,4 milijarde kuna. Od ovog minimalnog novog plana do polovine listopada realizirano je svega 1,3 milijarde kuna EU projekata. Dakle izvrenje je na kraju listopada svega 38 %, i to od umanjenog plana nakon rebalansa. Vlada niti nakon etiri godine ne pokazuje nikakve pozitivne pomake u radu. Na alost to sve skupo plaaju tekim ivotom nai graani.

Plan izvravanja ostalih programa Unije (Schengen, fondovi za izbjeglice i povratak te Instrument europskog gospodarskog programa) smanjen je za 178 milijuna kuna, s prvotnih 449 milijuna kuna na 271 milijun, a gotovo do kraja listopada izvreno je svega 164 milijuna kuna. Ostaje za vidjeti kolika e biti ukupna realizacija do kraja ove godine, s obzirom na to da je od umanjenog plana nakon rebalansa od 6,7 milijardi u listopadu realizirano svega 3,3 milijarde kuna, od ega se ak 1,3 milijarde kuna odnosi na najjednostavnije isplate po hektaru obradive povrine.

Imajui u vidu ovako lou realizaciju EU projekata, ne udi da Vlada nije u stanju iskoristiti niti primljene predujmove, te nam prijeti ak i gubitak dijela tih sredstava. Primjer za to je predujam primljen od Europske komisije poetkom lipnja 2015. godine za Inicijativu za zapoljavanje mladih, namijenjen ubrzanju aktivnosti u podruju zapoljavanja mladih u iznosu od 19,8 milijuna eura.

Ova se sredstva jo uvijek nalaze netaknuta na raunu prorauna, a do svibnja 2016. morala bi ih se iskoristiti za projekte, kako bi se izbjeglo vraanje cjelokupnog iznosa. Preduvjet za to je dozvola za rad sustava, meutim sustav jo nije uspostavljen, nema prirunika za rad niti raspodjele poslova te nije obavljena niti nacionalna provjera sustava kontrola i financijskog upravljanja za EU fondove. Velika je vjerojatnost da e Hrvatska morati vratiti Europskoj komisiji primljeni predujam.

4. Pregled uplata i isplata: EU proraun proraun RH

Hrvatska je po uplatama i isplatama iz EU prorauna u minusu, a Izvjee o prihodima i rashodima koje Vlada ne razumije pokazuje da smo najloiji po koritenju EU fondova.

Izvjee Europske komisije kojim se Vlada hvali i prezentira ga kao izvjee o uplatama i isplatama iz europskog prorauna je Izvjee o prihodima i rashodima europskog prorauna po dravama lanicama i ono je jo jedan dokaz da je Hrvatska zadnja u EU po koritenju EU fondova. Rashodi europskog prorauna bi za Hrvatsku trebali biti od 3 do 4 puta vei od prihoda koji se dobiju iz Hrvatske, kao to je to sluaj u veini drava lanica iz petog i estog vala proirenja, a ne svega 1,36 koliki je omjer za Hrvatsku.

Uplate i isplate u i iz europskog prorauna nisu isto to i prihodi i rashodi europskog prorauna po dravama lanicama. Neke uplate iz naeg prorauna nisu konsolidirane kao prihod EU prorauna, a jesu uplate prema EU, poput uplata Europskoj investicijskoj banci i Agenciji za ugljen i elik. Isto tako neki rashodi EU prorauna nisu uplate u RH poput trokova administracije i prevoenja dokumenata i regulative na hrvatski jezik ili troka sudjelovanja u programima Unije.

Dravni ured za reviziju je u svom Izvjeu o obavljenoj reviziji uinkovitosti upravljanja sredstvima EU fondova u Republici Hrvatskoj dao pregled na str. 37 uplata u europski proraun i isplata iz europskog prorauna u proraun Republike Hrvatske od poetka lanstva do 31. 12. 2014., te je i ovaj rezultat poraavajui. Uplatili smo ukupno 751 milijun eura, a dobili 721 milijun eura te smo u minusu od 30 milijuna eura. http://www.revizija.hr/datastore/filestore/57/izvjesce_o_obavljenoj_reviziji_ucinkovitosti_upravljanja_sredstvima_eu_fondova_u_rh.pdf

Europska komisija je jo u srpnju ove godine objavila Izvjee o prihodima i rashodima europskog prorauna po dravama lanicama:

http://ec.europa.eu/budget/financialreport/2014/foreword/index_en.html

I ovo izvjee kao i sva ostala izvjea Europske komisije pokazuje da je Republika Hrvatska na najloijoj poziciji. Drave lanice za koje su prihodi EU prorauna (sredstva koja drava lanica uplauju u EU proraun) u pravilu manji od rashoda (sredstva koja EU vodi kao troak za dravu lanicu, a ukljuuju i sve isplate prema dravi lanici) su manje razvijene drave, drave korisnice sredstava iz Kohezijske politike.

Republika Hrvatska je po razvijenosti odnosno po visini BDP-a u odnosu na prosjek Europske unije trea odozdo i iza nas su samo Rumunjska i Bugarska uz trend da nas prestignu, jer rastu bre. Dakle, razlika izmeu rashoda EU prorauna i prihoda mora biti znaajno pozitivna (rashodi

25moraju biti tri do etiri puta vei od prihoda) za drave lanice petog i estog vala proirenja: Slovenija, Maarska, Slovaka, ehoslovaka, Poljska, Litva, Latvija, Estonija, Malta, Cipar, Bugarska, Rumunjska, i naravno za Hrvatsku kao novu i nerazvijenu dravu lanicu. Kada u Izvjetaju Europske komisije pogledamo kakvi su rezultati za

navedene drave lanice vidimo da je Hrvatska na dnu. Po apsolutnom iznosu je samo Cipar iza Hrvatske, meutim kada se pogleda odnos rashoda i prihoda te udio razlike rashod i prihoda u BND-u (bruto nacionalnom dohotku) svake od drava lanica onda je jasno da je Hrvatska uvjerljivo najgora, to prikazujemo u nastavku.

Tablica 3: Razlika rashoda i prihoda europskog prorauna o dravama lanicama u 2014.

Redni broj

Drava lanicaUkupni rashodi (u milijunima eura)

Ukupni prihodi (u milijunima eura)

Razlika rashoda i prihoda EU prorauna (u milijunima eura)

1. Poljska 17.463,1 3.954,6 13.508,5

2. Maarska 6.620,2 995,8 5.624,4

3. Rumunjska 5.943,9 1.458,9 4.485,0

4. eka 4.377,2 1.506,7 2.870,5

5. Bugarska 2.255,4 460,5 1.794,9

6. Litva 1.885,9 384,7 1.501,27. Slovaka 1.668,8 720,2 948,68. Latvija 1.062,2 270,0 792,2

9. Slovenija 1.142,5 385,0 757,5

10. Estonija 667,6 200,4 467,211. Malta 254,9 76,1 178,812. Hrvatska 584,3 429,6 154,7

13. Cipar 272,9 160,6 112,3Tablica 4: Odnos rashoda i prihoda u europskom proraunu po dravama lanicama u 2014.

Redni broj Drava lanica Ukupni rashodi Ukupni prihodi

Odnos rashoda i prihoda13 Maarska 6.620,2 995,8 6,65

12 Bugarska 2.255,4 460,5 4,9011 Litva 1.885,9 384,7 4,9010 Poljska 17.463,1 3.954,6 4,429 Latvija 1.062,2 270,0 3,938 Rumunjska 5.943,9 1.458,9 4,077 Estonija 667,6 200,4 3,336 Malta 254,9 76,1 3,355 Slovenija 1.142,5 385,0 2,974 eka 4.377,2 1.506,7 2,913 Slovaka 1.668,8 720,2 2,322 Cipar 272,9 160,6 1,701 Hrvatska 584,3 429,6 1,36

26

Sve ovo pokazuje da Hrvatska najloije koristi europske fondove, to potvruje i izvjee Europske komisije po kojem je Hrvatska dvije godine za redom na zadnjem mjestu i s 31. 12. 2014. povueno je svega 48,1 % EU sredstava iz razdoblja 2007. 2013.

https://cohesiondata.ec.europa.eu/EU-Cohesion-Funding/Bar-chart-Funds-Absorption-Rate-Cohesion-Policy-20/jsgy-rdzf

Zar nije alosno da ovakvi poraavajui rezultati zbog kojih Republika Hrvatska gubi priliku za gospodarski rast i razvoj od barem 2 % vesele potpredsjednika Vlade, koji ili stvarno ne razumije EU proraun i europske fondove ili namjerno i svjesno obmanjuje javnost izjavama kako su rezultati sjajni?

Ono to je jo vano primijetiti u izvjeu Europske komisije o prihodima i rashodima iz europskog prorauna je da je 2013. Hrvatska iskljuivo koristila IPA sredstva, te je od 290 milijun eura rashoda za Hrvatsku 137,6 milijuna eura IPA, a EU fondovi su na nuli, jer se nije uspio realizirati predujam od 150 milijuna eura za razdoblje 2007. 2013.

Taj predujam i predujam za novu perspektivu 2014. 2020. plaeni su u 2014., te ponovno osim predujmova nema nikakve realizacije iz EU fondova. Druge drave iz petog i estog vala proirenja nemaju u 2014. predujmove iz 2013., kod njih su uplate iz fondova najveim dijelom u vezi s realizacijom projekata, te je zaostajanje Hrvatske unato velikim predujmovima dodatno poraavajue.

Grafikon 4: Odnos rashoda i prihoda u europskom proraunu po dravama lanicama u 2014.

Grafikon 5: Udio razlike rashoda i prihoda europskog prorauna po dravama lanicama u bruto nacionalnom dohotku (BND) u 2014.

27

336.1

dr. sc. Davor Galinec*

Uspjenost fiskalnih konsolidacija Republike Hrvatske i usporedivih novijih drava lanicaUvod

Prije otprilike dvije godine, u Informativnom Mjeseniku br. 3 (listopad 2013) objavljen je rad pod nazivom: Postupak u sluaju prekomjernog deficita (EDP): detaljan opis formalnog postupka i koje mjere poduzeti u svrhu to breg i efikasnijeg izlaska iz Postupka? U tom radu prikazane su mjere fiskalne konsolidacije koje su izabrane drave lanice (koje su po svojim glavnim znaajkama usporedive s Hrvatskom) poduzimale u svrhu smanjenja deficita i izlaska iz Postupka prekomjernog proraunskog deficita (PPPD), a na temelju nekih pokazatelja ocijenjena je i uinkovitost poduzetih mjera.

Osnovni cilj ovog rada je da se podsjetimo koje su mjere fiskalne konsolidacije poduzimane u promatranim dravama lanicama, te da s vremenskim odmakom procijenimo iz dananje perspektive jesu li te mjere dale neke trajnije i dugoronije rezultate (pri emu je povean broj varijabli na temelju kojih se ocjenjuje uinkovitost mjera), a u analizu je ukljuena i Republika Hrvatska, koja je u meuvremenu ukljuena u PPPD.

Kretanje deficita i duga konsolidirane ope drave u odabranim dravama lanicama Masovno ukljuivanje veine drava lanica EU u korektivni mehanizam PPPD-a 2009. godine dogodilo se zbog naglog poveanja nacionalnih fiskalnih deficita u toj godini, a to je posljedica nacionalnih reakcije ekonomske politike na prelijevanje uinaka globalne krize na Europu. Tijekom promatranog razdoblja od 2007. godine na dalje (ukljuujui Proljetne ekonomske prognoze EK za razdoblje 2014. 2016.), prosjeni deficit ope drave na razini EU-a smanjio se sa 6,7 % BDP-a u 2009. na 3,2 % BDP-a u 2013. godini. EK prognozira daljnje kontinuirano smanjenje deficita ispod razine definirane kriterijima iz Maastrichta (2,9 % BDP-a u 2014., 2,5 % u 2015., te 2 % u 2016. godini; grafikon 1). Takva pozitivna kretanja rezultat su provedenih PPPD-ova nad dravama lanicama koje su prekrile mastrike kriterije iz podruja dravnih financija (ne smije se ostvarivati na godinjoj razini deficit ope drave vei od 3 % BDP-a i dug konsolidirane ope drave ne smije biti vei od 60 % BDP-a) ili je postojala

* dr.sc. Davor Galinec, autor je glavni savjetnik u Direkciji za statistiku HNB i profesor na Visokoj koli meunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammerskjold. Stavovi dr.sc. Davora Galinca izneseni u ovom radu iskljuivo su osobni i struni stavovi autora i ne odraavaju nuno stavove institucije u kojoj je zaposlen, niti je na bilo koji nain obvezuju.1 osim termina Preporuke po dravama lanicama, u nekim slubenim prijevodima izvornog izraza Country Specific Recommendations s engleskog na hrvatski jezik moe se nai i termin istog znaenja Preporuke za pojedinu zemlju

28realna mogunost da e drava lanica prekoraiti vrijednost jednog od parametara u sljedeoj fiskalnoj godini. Za potrebe ove analize, odabrano je sedam drava lanica: Bugarska (BG), eka (CZ), Hrvatska (HR), Latvija (LV), Litva (LT), Slovaka (SK) i Slovenija (SI), a koje su slinih obiljeja. Kao to se moe vidjeti na grafikonu, najintenzivniji napori u smanjenju prekomjernog deficita unutar relativno kratkog vremenskog okvira (pogotovo uzimajui u obzir njihovu poetnu veliinu) zabiljeeni su u sluaju Latvije i Litve. Slovenija je u 2013. jednokratno zabiljeila rekordan fiskalni deficit od 10,9 % BDP-a, a Komisija predvia da e tijekom 2015. i 2016. godine Slovenija ostvarivati deficite nie od 3 % BDP-a. Iako je Hrvatska obuhvaena PPPD-om i ima zadane ciljne veliine deficita za razdoblje 2014. 2016., Prognoze Komisije pokazuju da se ne oekuje znaajnije smanjenje fiskalnog deficita u Hrvatskoj, pogotovo ne ispod razine od 5,5 % BDP-a. Grafikon 1. S druge strane, smanjenje deficita ope drave na razini EU-a u promatranom razdoblju veim se dijelom financira novim zaduivanjem drava lanica: prosjeni konsolidirani dug ope drave na razini EU-a porastao je s poetne razine od 81,4 % BDP-a u 2011. na 88,6 % u 2014. godini, s perspektivom blagog smanjenja do razine 86,9 % BDP-a na kraju 2016. godine. Visoka prosjena razina duga ope drave na razini EU-a u promatranom razdoblju (koji je iznad praga od 60 % BDP-a prema Ugovoru iz Maastrichta), uglavnom se odnosi na ogromna zaduivanja starih drava lanica Europodruja (Grka, panjolska, Portugal, Italija i Irska, koje biljee razine duga ope drave iznad 100 % BDP-a). Razina duga ope drave u odabranim zemljama lanicama znatno je nia u odnosu na prosjek EU, osim u sluajevima Slovenije i Hrvatske, koje su nakon poetne 2007. zabiljeile izuzetno visok porast duga tijekom ostatka promatranog razdoblja Grafikon 2.

Iz prethodna dva grafikona mogli bismo intuitivno zakljuiti da su promatrane drave lanice (osim Slovenije i Hrvatske) uspjeno provele fiskalnu konsolidaciju i izale iz PPPD-a zbog koritenja pristupa odlune i efikasne provedbe mjera na strani prihoda i rashoda prorauna u kombinaciji s minimalnim zaduivanjem, za razliku od alternativnog pristupa blage i minimalne provedbe mjera na prihodnoj i rashodnoj strani prorauna u kombinaciji s novim zaduivanjem u svrhu financiranja deficita.

Provedba Postupka prekomjernog proraunskog deficita (PPPD) nad odabranim dravama lanicama

Mehanizmom Pakta o stabilnosti i rastu (SGP) predvien je poseban korektivni postupak u sluaju da drave lanice biljee prekomjerni proraunski deficit, koji se naziva i Postupak u sluaju prekomjernog proraunskog deficita (PPPD, engl. excessive deficit procedure EDP). Kada drava lanica ne zadovoljava mastrike kriterije iz podruja dravnih financija (ne smije ostvarivati na godinjoj razini deficit ope drave vei od 3 % BDP-a i ne smije imati javni dug konsolidirane ope drave vei od 60 % BDP-a, odnosno ako se procjeni) ili postoji realna mogunost da e drava lanica prekoraiti vrijednost jednog od parametara u sljedeoj fiskalnoj godini, pokree se i formalno PPPD nad dravom lanicom (detaljnije u IM br. 2 iz rujna 2013). Do danas su gotovo sve drave lanice prole kroz postupak PPPD-a (neke i u vie navrata), s izuzetkom vedske i Estonije koje izuzetno uspjeno upravljaju svojim javnim financijama. Tijek svih kljunih formalnih koraka pri ukljuivanju, produljivanju i izlasku iz PPPD-a te duljina trajanja samog postupka za odabrane usporedive drave lanice i Hrvatsku prikazani su u Tablici 1.

-10,0

-8,0

-6,0

-4,0

-2,0

0,0

2,0

EU BG CZ HR LV LT SK SI

u %

BDP

-a

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014* 2015* 2016*

Grafikon 1: EU i odabrane drave lanice, deficit ope drave (u % BDP-a)

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljee 2015. (prognoze za razdoblje 2014. 2016.)

29

Tablica 1: Pregled provoenja Postupka prekomjernog proraunskog deficita (PPPD) nad odabranim dravama lanicama

Drava lanica Datum izvjea Komisije kojim je ustanovljeno krenje fiskalnih uvjeta Ugovora iz Maastrichta (l. 104.3/126.3 TFEU)

Datum Odluke Vijea EU o postojanju prekomjernog deficita (l. 104.6/126.6 TFEU)

Inicijalni rok za provedbu mjera koje rezultiraju smanjenjem prekomjernog deficita

Revidirani prijedlog roka za provedbu mjera smanjenja prekomjernog deficita

Slubeni datum izlaska iz EDP procedure (l. 104.12/126.12 TFEU)

Status PPPD-a

Bugarska (BG) 12.05.2010. 13.07.2010. 2011. - 22.06.2012. Okonanoeka (CZ) 12.05.2004. 24.06.2004. 2007. - 03.06.2008.Latvija (LV) 18.02.2009. 02.07.2009. 2012. - 21.06.2013.Litva (LT) 13.05.2009. 07.07.2009. 2011. 2012. 21.06.2013.

Slovaka (SK) 12.05.2004. 24.06.2004. 2007. - 03.06.2008.eka (CZ) 07.11.2009. 02.12.2009. 2013. - 20.06.2014.Slovaka (SK) 07.10.2009. 11.11.2009. 2013. - 20.06.2014.Slovenija (SI) 07.10.2009. 11.11.2009. 2013. 2015. sredina 2016. ? U tijeku

Hrvatska (HR) 15.11.2013. 21.01.2014. 2016. sredina 2017. ?

Izvor: mrena stranica Europske Komisije (http://ec.europa.eu/economy_finance/economic_governance/sgp/corrective_arm/index_en.htm)

0,0

10,0

20,0

30,0

40,0

50,0

60,0

70,0

80,0

90,0

EU BG CZ HR LV LT SK SI

u %

BD

P-a

2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 2014* 2015* 2016*

Grafikon 2: EU i odabrane drave lanice, dug ope drave (u % BDP-a)

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljee 2015. (prognoze za razdoblje 2014. 2016.)

Zbog prekomjernog deficita eka i Slovaka bile su obuhvaene PPPD-om vrlo brzo nakon pristupanja u lanstvo EU i dobile su rok da do kraja 2007. godine svedu svoj fiskalni deficit na razinu niu od 3 % BDP-a. To su i ostvarile te su poetkom lipnja 2008. godine i formalno izale iz PPPD-a. Meutim, zbog jakog djelovanja

novonastale globalne ekonomske krize i krize Eurozone, deficiti tih drava ponovo su poveani zbog provoenja dodatnih fiskalnih mjera u svrhu obrane od krize, tako da su ponovno ukljuene u mehanizam PPPD-a 2009. godine, pri emu im je definiran i rok da do kraja 2013. godine smanje svoje fiskalne deficite unutar dozvoljene granice.

30 To su eka i Slovaka uspjeno i uinile te su sredinom 2014. godine izale iz PPPD-a. Uspjeni primjeri izlaska iz PPPD-a u ciljanom roku i uz striktnu primjenu mjera koje su predloile same drave lanice i uspjeno ih provele su sluajevi Latvije i Litve. Negativni uinci svjetske gospodarske krize na gospodarstva Latvije i Litve (i posljedino na njihove dravne financije) bili su najvei u usporedbi s drugim dravama lanicama koje analiziramo u ovom radu, tako da su te dvije drave ukljuene u PPPD u prvoj polovini 2009. godine. Za Latviju je ciljna godina za eliminaciju prekomjernog deficita bila 2012., a za Litvu 2011. (to je kasnije odgoeno za 2012. godinu).

Latvija i Litva formalno su izale iz PPPD-a po zavretku Europskog semestra sredinom 2013. godine. Iako je Slovenija prva od promatranih drava uvela euro 2007. godine (u uvjetima gotovo uravnoteenog dravnog prorauna), uinci globalne krize na slovensko gospodarstvo (i posebno bankarski sustav) doveli su do naglog porasta deficita na razinu 1,8 % BDP-a u 2008. godini, a sve makroekonomske projekcije ukazivale su na mogunost daljnjeg porasta deficita. Zbog toga je u prvoj polovini listopada 2009. godine i Slovenija ukljuena u PPPD.

Prvobitni rok za korekciju od etiri godine (s ciljanim prosjenim smanjenjem deficita od 0,75 % BDP-a godinje) produljen je na est godina (do kraja 2015. godine). Pri tome je od Slovenije zahtijevano da poduzme dodatne mjere i postavljeni su joj tono specificirani ciljani iznosi deficita po godinama za razdoblje 2013. 2015. (to znai da bi Slovenija mogla izai formalno iz PPPD-a sredinom 2016. godine). U 2009. godini Bugarska je zabiljeila fiskalni deficit od 4,2 % BDP-a, zbog ega je i ukljuena u PPPD sredinom 2010. Provoenjem aktivnih mjera fiskalne konsolidacije bugarski fiskalni deficit sveden je na razinu od 2 % do kraja 2011 godine (ciljna godina za korekciju prekomjernog deficita), te je sredinom 2012. godine i formalno izala iz PPPD-a.

Republika Hrvatska stupila je 1. 7. 2015. godine u punopravno lanstvo EU, ali zbog fiskalnog deficita od 5,3 % BDP-a u 2012. godini (i procjena Komisije da se situacija ne moe popraviti u kratkom roku) Hrvatska je poetkom 2014. godine formalno ukljuena u PPPD i oekuje se da Hrvatska do kraja 2016. godine svede svoj proraunski deficit na razinu niu od 3 % BPD-a, kako bi u sluaju ispunjenja cilja mogla izai iz PPPD-a sredinom 2017. godine. Pri tome valja napomenuti da su sve drave lanice u preporukama Komisije i Vijea imale specificirane prosjene ciljane godinje iznose smanjenja prekomjernih deficita (npr. za 0,5 % godinje). Slovenija je pri produljenju roka s kraja 2013. na kraj 2015. godine dobila preporuku s tono specificiranim ciljanim iznosima deficita po godinama (4,9 % BDP-a u 2013; 3,3 % u 2014. i 2,5 % u 2015. godini). Meutim, Republika Hrvatska je bila prva drava lanica

koja je ve u prvoj preporuci dobila tono specificirane ciljane iznose deficita po godinama (4,6 % BDP-a u 2014.; 3,5 % u 2015. i 2,7 % u 2016. godini).

U nastavku slijedi analiza efikasnosti u provedbi mjera fiskalne konsolidacije (korekcije prekomjernog deficita u odnosu na ciljane veliine tijekom trajanja PPPD-a), opis drugih uinaka koji su se neplanirano pojavljivali te mjera koje su promatrane zemlje poduzele na prihodnoj i rashodnoj strani prorauna radi izlaska iz PPPD-a. Iako su sve promatrane drave (s izuzetkom Slovenije i Hrvatske) izale iz PPPD-a, u praksi se pokazuje da su one uspjeno provele fiskalnu konsolidaciju, ali i da su po izlasku iz PPPD-a uspjeno nastavile drati svoje dravne financije pod kontrolom. U sluajevima Latvije i Litve vidimo da su osim zadovoljenja fiskalnih kriterija iz Maastrichta (posljedica provedenih fiskalnih konsolidacija u sklopu korektivnog mehanizma PPPD-a), uspjele zadovoljiti i preostale mastrike kriterije i da su uspjele postati i lanicama Europodruja (i uspjeno su uvele euro umjesto svojih nacionalnih valuta). Osim toga, predmetom analize su i neki drugi dodatni pokazatelji na temelju kojih moemo donijeti neke zakljuke i o oporavku gospodarstva, zaposlenosti, izvoza te promjena u broju stanovnika za odabrane drave lanice.

Bugarska (2010. 2012.)

Formalni ulazak Bugarske u PPD sredinom 2010. godine posljedica je zabiljeenog deficita od 4,2 % BDP-a u 2009. godini (iako je u 2007. i 2008. Bugarska ostvarila proraunske suficite). Pri tome je Bugarskoj odreeno da do kraja 2011. godine smanji deficit na razinu od 2,5 % BDP-a. PPPD je bio usmjerena iskljuivo na smanjenje deficita jer je razina javnog duga bila vrlo niska (14,2 % BDP-a u 2009. godini). Konani ishod mjera koje su poduzimale bugarske vlasti u svrhu fiskalne konsolidacije je taj da su zabiljeeni deficiti u 2010. i 2011. godini bili nii u odnosu na preporuene vrijednosti (za 0,6 % BDP-a u 2010. i 0,5 % BDP-a u 2011.), to je dovelo do formalnog ukidanja PPPD-a Bugarskoj sredinom 2012. godine.

Za vrijeme trajanja PPPD-a porast razine duga ope drave tijekom bio je zanemariv (s 14,2 % BDP-a u 2009. godini na 18 % u 2012.). Prognoza Komisije za razdoblje 2014. 2016. pokazuje mogunost pogoranja pokazatelja deficita i posebice duga, no jo uvijek ispod referentnih vrijednosti definiranih Ugovorom iz Maastrichta. Ukupni prihodi ope drave (u % BDP-a) smanjeni su u odnosu na 2007. i 2008. godinu, dok su rashodi znatnije smanjeni tijekom PPPD-a (2010. 2012.), ali su od 2013. godine na dalje ponovno poveani (do prosjene razine od oko 39 % BDP-a). Spomenuti porast rashoda ope drave u velikoj je mjeri posljedica porasta dravnih rashoda za investicije i za kamate.

31

Godinji rast realnog BDP-a je pozitivan i blago raste od 2010. godine, udio investicija u BDP-u je prilino stabilan, dok je izvoz udio roba i usluga u BDP-u povean s 43,8 % u 2009. na 68,4 % u 2013. godini, trend smanjenja razine zaposlenosti prekinut je 2013. godine.

Ukupne investicije zabiljeile su postupno smanjenje s razine od 33,5 % BDP-a u 2008. godini na razinu od 21 % BDP-a u 2014. godini. Podaci o broju stanovnika pokazuju prosjeno godinje smanjenje od 0,6 % tijekom promatranog razdoblja, dobrim dijelom i zbog odljeva stanovnitva koje trai bolje plaen posao u ostatku EU (tablica 2).

Uinkovitost bugarskih vlasti pri provoenju fiskalne konsolidacije tijekom PPPD-a je posljedica predloenih i poduzetih mjera korektivne politike na proraunske prihode i rashode. Na strani prihoda, bugarske vlasti su poveale troarine na energente i duhanske proizvode, doprinose za mirovinsko osiguranje, iznos minimalne plae, te su uvele i neke nove vrste poreza (to je bilo popraeno i s poboljanjem uinkovitosti porezne uprave). Na rashodnoj strani, razine plaa u javnom sektoru, mirovina, subvencija i transfera su zamrznute.

Takoer, smanjene su dravne investicije (s 4,8 % BDP-a u 2010. na po 3,5 % BDP-a u 2011. i 2012. godini), kao i novo zapoljavanje u javnoj upravi.

Mjere poduzete na rashodnoj strani utjecale su i na smanjenje kupovne moi graana, a vei dio planiranih dravnih investicija preusmjeren je prema financiranju iz EU fondova (u tom su sluaju proraunski rashodi drave za investicije manji, jer se samo dio trokova povezanih s sufinanciranjem EU projekata plaa iz prorauna).

eka (2009. 2014.)

eka je bila prvi put pod PPPD-om u razdoblju 2004. 2008. godine, no zbog pogoranja ope ekonomske situacije (dodatno pogorane i utjecajima globalne ekonomske krize) i ponovnog eskaliranje proraunskog deficita, ve 2009. godine ponovno je ukljuena u PPPD s ciljem da svede proraunski deficit u prihvatljive okvire do kraja 2013. godine, to je i uinjeno i sredinom 2014., i formalno je izala po drugi put iz PPPD-a (tablica 3). Polazna preporuka Vijea EU iz 2009. godine bila je usmjerena na smanjenje deficita na razinu od 5,5 % BDP-a u 2010. godini i na daljnje smanjenje deficita za po 1 % godinje u razdoblju 2011. 2013. Tablica 3.

Tijekom razdoblja 2009. 2011. godine eka je uspijevala ostvarivati deficit manji u odnosu na ciljeve postavljene od strane Vijea. Meutim, tijekom 2012. godine ostvareni deficit je iznosio 3,9 % BDP-a, tj. za 0,4 % vei u odnosu na ciljnu veliinu postavljenu od Vijea.

Tablica 2: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspjenost provoenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Bugarska, 2010. 2012.)

U % BDP-a/ god. stopa rasta 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.*

Deficit ope drave 1,1 1,6 -4,2 -3,2 -2,0 -0,7 -0,9 -2,8 -2,9 -2,9Ukupni prihodi ope drave 39,4 39,3 36,4 34,1 32,6 34,5 37,4 36,4 36,4 36,2Ukupni rashodi ope drave 38,2 37,7 40,6 37,4 34,7 35,2 38,3 39,2 39,3 39,1- od toga: rashodi za investicije 5,3 5,7 5,1 4,8 3,5 3,5 4,1 5,0 4,8 4,0- od toga: rashodi za kamate 1,1 0,9 0,8 0,7 0,7 0,8 0,8 0,7 1,0 1,0Konsolidirani dug ope drave 16,6 13,3 14,2 15,9 15,7 18,0 18,3 27,6 29,8 31,2Ciljna veliina deficita (preporuka Vijea)

... ... .... -3,8 -2,5 ... ... ... ... ...Uspjenost (ostvareni deficit - ciljni deficit)

... ... ... 0,6 0,5 ... ... ... ... ...Realni BDP (god. stopa rasta) 6,9 5,8 -5,0 0,7 2,0 0,5 1,1 1,7 1,0 1,3Ukupne investicije (u % BDP-a) 28,6 33,5 28,7 22,9 20,8 21,5 21,3 21,0 ... ...

Izvoz roba i usluga (u % BDP-a) 53,3 53,6 43,8 55,1 64,1 64,6 68,4 67,9 ... ...Zaposlenost (god stopa rasta) 4,6 3,3 -3,2 -6,2 -2,9 -1,1 0,0 1,6 ... ...Stanovnitvo (god. stopa rasta) -0,7 -0,7 -0,7 -0,6 -0,7 -0,6 -0,6 -0,5 ... ...

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljee 2015. (prognoze za razdoblje 2014. 2016.), EK i Vijee EU

Tablica 3: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspjenost provoenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (eka, 2009. 2014.)

U % BDP-a/ god. stopa rasta 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.*

Deficit ope drave -0,7 -2,1 -5,5 -4,4 -2,7 -3,9 -1,2 -2,0 -2,0 -1,5Ukupni prihodi ope drave 39,3 38,1 38,1 38,6 39,7 39,9 40,1 40,0 40,0 39,3Ukupni rashodi ope drave 40,0 40,2 43,6 43,0 42,4 43,8 42,0 42,0 42,0 40,8- od toga: rashodi za investicije 4,6 5,0 5,5 4,7 4,1 3,9 3,9 3,9 4,5 3,8- od toga: rashodi za kamate 1,1 1,0 1,2 1,3 1,3 1,4 1,3 1,3 1,2 1,2Konsolidirani dug ope drave 27,8 28,7 34,1 38,2 39,9 44,6 42,6 42,6 41,5 41,6Ciljna veliina deficita (preporuka Vijea)

... ... -6,6 -5,5 -4,5 -3,5 ... ... ... ...Uspjenost (ostvareni deficit - ciljni deficit)

... ... 1,1 1,1 1,8 -0,4 ... ... ... ...Realni BDP (god. stopa rasta) 5,5 2,7 -4,8 2,3 2,0 -0,8 -0,7 2,0 2,5 2,6Ukupne investicije (u % BDP-a) 29,6 29,0 27,1 27,0 26,6 26,1 24,9 25,3 ... ...

Izvoz roba i usluga (u % BDP-a) 66,6 63,4 58,8 66,2 71,6 76,5 77,2 83,6 ... ...Zaposlenost (god stopa rasta) 1,9 1,6 -1,4 -1,0 -0.3 0,4 1,0 0,8 ... ...Stanovnitvo (god. stopa rasta) 0,3 0,9 0,8 0,3 0,2 0,2 0,1 0,0 ... ...

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljee 2015. (prognoze za razdoblje 2014. 2016.), EK i Vijee EU

32

U 2013. godini ostvaren je deficit od 1,2 % BDP-a, to je za 1,3 % BDP-a nie u odnosu na ciljnu veliinu. Prognoza Komisije za razdoblje 2014. 2016. ukazuje na mogunost blagog pogoranja pokazatelja deficita (2 % BDP-a u 2014. i 2015. godini, 1,5 % BDP-a u 2016. godini), no deficit i dalje ostaje ispod referentnih vrijednosti definiranih Ugovorom iz Maastrichta. Ukupni prihodi ope drave blago su poveani tijekom promatranog razdoblja, dok su rashodi smanjeni za nekoliko postotnih bodova.

U strukturi rashoda vidljivo je smanjenje izdataka drave za investicije, dok su izdaci drave za kamate stabilni tijekom cijelog razdoblja na prosjenoj razini od oko 1,3 % BDP-a. Tijekom PPPD-a dug ope drave povean je s 34,1 % (2009.) na 45 % BDP-a (2013.), a Prognoza Komisije za razdoblje 2014. 2016. ukazuje na mogunost blagog smanjenja vrijednosti pokazatelja duga ope drave. Trend smanjenja realnog godinjeg BDP-a iz 2012. i 2013. godine zaustavljen je i oekuje se da e realni BDP biljeiti rast tijekom razdoblja 2014. 2016. godine, i to po stopama viim od 2 % godinje. Udio ukupnih investicija u BDP-u smanjen je tijekom promatranog razdoblja, no udio izvoza roba i usluga u BDP-u povean je s 58,8 % BDP-a u 2009. na 83,6 % u 2014. godini. Trend smanjenja zaposlenosti prekinut je u 2012. godini, dok je godinja stopa rasta stanovnitva bila pozitivna tijekom cijelog promatranog razdoblja (s neto slabijom dinamikom rasta u razdoblju 2010. 2014.).

U sklopu provedbe fiskalne konsolidacije za vrijeme trajanja PPPD-a nad ekom, u svrhu poveanja fiskalnih prihoda poveana je stopa PDV-a, poveane su troarine i porez na imovinu te socijalni doprinosi za jedan dio stanovnitva, a intenzivirano je i povlaenje dobiti iz javnih poduzea u dravnom vlasnitvu. Korektivne mjere na rashodnoj strani zapoele su smanjenjem iznosa socijalnih naknada u ranom stadiju PPPD-a, nakon ega je uslijedilo zamrzavanje plaa u javnom sektoru i mirovina, plaanje nekih proraunskih obveza je odgoeno, a proraunski izdaci po pojedinim proraunskim stavkama (npr. za nabavu roba i usluga) su ogranieni.

Latvija (2009. 2013.)

Deficit ope drave u Latviji je 2007. godine iznosio samo 0,6 % BDP-a, a dug je bio na iznimno niskoj razini od 8,4 % BDP-a. Latvija je mala otvorena ekonomija i prelijevanja globalne ekonomske krize utjecala su snano na Latviju u samo jednoj godini: ve 2008. godine deficit se naglo poveao na 4 % BDP-a, a razina duga vie se nego udvostruila i dosegla razinu od 18,6 % BDP-a (tablica 4). Latvija je slubeno ukljuena u PPPD 2009. godine, kada je dosegla najviu povijesnu razinu deficita ope drave od 9 % BDP-a, a razina duga ope drave je gotovo udvostruena u odnosu na prethodnu godinu (odnosno, poveala se za oko etiri puta u odnosu na razinu iz 2007. godine).

33

Ciljevi postavljeni od Vijea EU zvuali su nevjerojatno: tijekom razdoblja 2010. 2012. smanjiti deficit za po 2,75 % udjela u BDP-u godinje u odnosu na deficit ostvaren u 2009. godini.

Latvija je ozbiljno i odluno pristupila fiskalnim reformama, a u ozbiljnost njezinih reformi povjerovale su i meunarodne financijske institucije (MMF, ECB, Svjetska banka, EBRD), te vlade nordijskih zemalja, eke, Estonije i Poljske koje su Latviji odobrile paket financijske pomoi u iznosu od oko 7,5 mlrd. EUR (realizirano u 2009., 2010. i prvom tromjeseju 2012. godine), to se odrazilo i na poveanje javnog duga Latvije (taj dug e biti otplaen u cijelosti vjerovnicima do kraja ove (2015.) godine). U 2010. godini latvijske su vlasti uspjele dovesti razinu deficita na razinu od 8,1 % BDP-a (ili za 1,1 % BDP-a manje u odnosu na ciljanu veliinu), ali tijekom 2011. i 2012. godine djelovanje paketa mjera pokazalo se vrlo efikasnim: deficit je smanjen na 3,3 % BDP-a u 2011., odnosno na 0,8 % BDP-a u 2012. godini.

U usporedbi s 2013. godinom, deficit u 2014. godini je udvostruen (s 0,7 na 1,4 % BDP-a), a Proljetne prognoze Komisije predviaju deficit od 1,4 % BDP-a u 2015. i 1,6 % BDP-a u 2016. godini. Razina ukupnih prihoda ope drave konstantna je tijekom cijelog promatranog razdoblja, dok su ukupni rashodi smanjeni s 44 % BDP-a u 2010. godini na 36 % u 2013. godini, to znai da je teite fiskalne

konsolidacije bilo na smanjenju dravnih rashoda (za koje se predvia da e ostati na priblino istoj razini i tijekom razdoblja 2014. 2016.).

U strukturi rashoda primjetno je smanjenje rashoda za dravne investicije (djelomino zbog koritenja EU fondova pri financiranju). Rashodi drave za kamate, koji su bili meu najniima u EU, utrostrueni su nakon 2008. godine, a projekcije ukazuju na njihovo smanjenje u razdoblju 2014. 2016. godine, to je povezano s injenicom da e Latvija do kraja ove godine otplatiti veliku veinu kreditnih obveza po osnovi primljenog paketa financijske pomoi od meunarodnih institucija i susjednih drava lanica (to automatski smanjuje budue trokove kamata). Nakon tri uzastopne godine pada realnog BDP-a, Latvija od 2011. godine biljei kontinuirani gospodarski rast, koji e se i po neto niim stopama nastaviti tijekom razdoblja 2014. 2016.

Udio investicija u BDP-u naglo je smanjen poetkom krize, a od 2011. godine polako se oporavlja i stabilizirao je se na prosjenoj godinjoj razini od oko 23 % BDP-a. Udio izvoza roba i usluga u BDP-u povean je s 42,5 % u 2009. na 59,4 % u 2013. Nakon velikog smanjenja zaposlenosti u 2009. i 2010. godini, zabiljeen je oporavak u razdoblju do kraja 2013. godine, a za 2014. se predvia smanjenje zaposlenih za 1 %.

Tablica 4: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspjenost provoenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Latvija 2009. 2013.)

U % BDP-a/ god. stopa rasta 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.*

Deficit ope drave -0,6 -4,0 -9,0 -8,1 -3,3 -0,8 -0,7 -1,4 -1,4 -1,6Ukupni prihodi ope drave 33,3 33,0 34,5 35,9 35,5 35,7 35,3 35,5 34,7 34,0Ukupni rashodi ope drave 33,9 37,0 43,4 44,0 38,8 36,5 36,0 36,9 36,1 35,6- od toga: rashodi za investicije 5,9 5,1 4,8 4,6 5,0 4,8 4,3 4,3 4,0 3,7- od toga: rashodi za kamate 0,4 0,5 1,5 1,7 1,8 1,6 1,5 1,4 1,2 1,2Konsolidirani dug ope drave 8,4 18,6 36,4 46,8 42,7 40,9 38,2 40,0 37,3 40,4Ciljna veliina deficita (preporuka Vijea)

... ... .... -7,1 -4,3 -1,6 ... ... ... ...Uspjenost (ostvareni deficit - ciljni deficit)

... ... ... -1,1 1,0 0,8 ... ... ... ...Realni BDP (god. stopa rasta) 9,8 -3,2 -14,2 -2,9 5,0 4,8 4,2 2,4 2,3 3,2Ukupne investicije (u % BDP-a) 36,5 32,0 22,5 19,1 22,1 25,2 23,3 23,0 ... ...Izvoz roba i usluga (u % BDP-a) 38,5 39,5 42,5 53,0 57,8 60,9 59,4 58,0 ... ...Zaposlenost (god stopa rasta) 2,6 -0,2 -13,9 -6,4 1,3 1,6 2,1 -1,0 ... ...Stanovnitvo (god. stopa rasta) -0,9 -0,8 -1,3 -2,0 -2,2 -1,4 -1,0 -1,1 ... ...

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljee 2015. (prognoze za razdoblje 2014. 2016.), EK i Vijee EU

Tablica 5: Glavni makroekonomski pokazatelji i uspjenost provoenja mjera smanjenja prekomjernog deficita tijekom PPPD-a (Litva 2009. 2013.)

U % BDP-a/ god. stopa rasta 2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. 2014.* 2015.* 2016.*

Deficit ope drave -0,8 -3,1 -9,1 -6,9 -8,9 -3,1 -2,6 -0,7 -1,5 -0,9Ukupni prihodi ope drave 34,4 35,0 35,8 35,4 33,6 33,0 32,9 34,2 32,4 32,5Ukupni rashodi ope drave 35,2 38,1 44,9 42,3 42,5 36,1 35,5 34,9 33,9 33,4- od toga: rashodi za investicije 5,4 5,4 4,4 5,0 4,7 3,9 3,7 3,5 3,5 3,5- od toga: rashodi za kamate 0,7 0,7 1,2 1,8 1,8 2,0 1,8 1,6 1,4 1,4Konsolidirani dug ope drave 15,9 14,6 29,0 36,2 37,2 39,8 38,8 40,9 41,7 37,3Ciljna veliina deficita (preporuka Vijea)

... ... .... -6,8 -3,8 -3,0 ... ... ... ...Uspjenost (ostvareni deficit - ciljni deficit)

... ... ... -0,1 -5,1 -0,1 ... ... ... ...Realni BDP (god. stopa rasta) 11,1 2,6 -14,8 1,6 6,1 3,8 3,3 2,9 2,8 3,3Ukupne investicije (u % BDP-a) 28,6 26,0 17,9 16,9 18,4 17,3 18,2 19,2 ... ...Izvoz roba i usluga (u % BDP-a) 50,4 57,1 51,9 65,4 75,1 81,7 84,1 81,8 ... ...Zaposlenost (god stopa rasta) 1,6 -1,7 -7,7 -5,3 0,5 1,8 1,3 2,0 ... ...Stanovnitvo (god. stopa rasta) -1,2 -1,2 -0,9 -1,3 -2,8 -1,6 -1,1 -1,0 ... ...

Izvor: Eurostat, Ekonomske prognoze EK Proljee 2015. (prognoze za razdoblje 2014. 2016.), EK i Vijee EU

34

to se tie kretanja broja stanovnika, stanovnitvo se smanjuje tijekom cijelog promatranog razdoblja, s time da je najvee smanjenje zabiljeeno u