1

Implementacija ODV-a

u slivu rijeka Neretva – Trebišnjica

U susret karakterizaciji riječnog sliva

Strateške smjernice

Juni 2009

Projekat: Živjeti Neretvu faza III

2

London

The Hub Islington, Candid Arts

5 Torrens St, London EC1V 1NQ

Brussels

Rue de la Loi 155,

Residence Palace, C 3220, 1040 Bruxelles

http://www.europeplanetearth.eu

Autori:

Za izvještaj istraživao i napisao Stefan Scheuer (europe, planet earth d.o.o.).

Autor se zahvaljuje predstavnicima nadležnih institucija BiH koji su učestvovali na radionici, Branku Vučijaku, Erni Zildžović i Daliboru Vrhovcu iz WWF-a za njihov značajan doprinos i podršku pri izradi ovog izvještaja.

Juni 2009

© 2009 World Wide Fund for Nature

3

Content Rječnik pojmova i skraćenice ................................................................................... 4 

1.  Uvod ....................................................................................................... 6 

2.  Karakterizacije riječnog sliva – integrirana procjena rizika za vodni okoliš ......... 7 

3.  Glavni koraci u karakterizaciji riječnog sliva ................................................ 10 

3.1.  Tipologija i referentni uvjeti ....................................................................... 10 

3.2.  Delineacija vodnih tijela ............................................................................ 10 

3.3.  Procjena pritisaka i utjecaja – procjena rizika ............................................... 13 

4.  Situacija u slivu Neretve i preporuke za naredne korake ............................... 16 

4.1.  Tipologija i referentni uslovi ....................................................................... 16 

4.2.  Delineacija vodnih tijela ............................................................................ 17 

4.3.  Rezultati preliminarnog pregleda pritisaka i uticaja ........................................ 17 

4.3.1.  Hidromorfološka degradaciju u slučaju hidroelektrana .............................. 17 

4.3.2.  Pretnja endemičnim vrstama od ribnjaka ............................................... 19 

4.3.3. Zahvatanje i zagađenje vode od poljoprivrede ........................................... 19 

4.3.3.  Organsko zagađenje netretiranih otpadnih voda sa urabnih područja ......... 20 

4.3.4.  Drugi potencijalni pritisci za koje je dostupno malo informacija ................. 20 

5.  Zaključci ................................................................................................ 25 

6.  Reference .............................................................................................. 26 

Aneks 1: Kriterijumi pregleda pritisaka za selekciju potencijalnih referentnih sajtova ili vrijendosti (CIS Vodič br. 10) ................................................................... 27 

Aneks 2: Pristup korak po korak za uspostavu referentnih uslova i granica između visokog, dobrog i srednjeg ekološkog statusa voda-klasa (CIS Vodič br 10) ................. 29 

Aneks 3: Primjer rezultata procjene rizika u Škotskoj ................................................ 30 

Aneks 4: Endemične vrste riba u slivu Neretve ......................................................... 32 

4

Rječnik pojmova i skraćenice Agencija za vodno područje Jadranskog mora: Agencija u Federaciji Bosne i Hercegovine odgovorna za upravljanje slivom Jadranskog mora, sa sjedištem u Mostaru1.

Standard okolišne kvalitete (EQS): Kvantitativni i mjerljivi opis najviše prihvatljive koncentracije zagađujućih tvari u vodenom stupu, isedimentu ili bioti. EQS opisuje granicu kada zagađujuća tvar uzrokuje zagađenje, a time i neuspjeh u postizanju dobrog hemijskog stanja. U većini slučajeva, jedan EQS se postavlja kao maksimalna prosječna godišnja koncentracija koja proizlazi iz NOECs (koncentracija bez učinka) podijeljena sa sigurnosnim faktorom, ovisno o razini informacija i neizvjesnosti. EU je utvrdila zakonski obvezujuće EQS-ove za 33 supstance i grupe supstanci.

Dobar Status (DS): Normativni okolišni cilj za sva vodna tijela u EU, kao što je definirano u Okvirnoj Direktivi za Vode (ODV). U slučaju površinskih voda, DS obuhvaća dobar ekološki i hemijski status, a mjeri se prema specifičnim referentnim uvjetima bez ili sa vrlo malim ljudskim utjecajem na vodni status. U slučaju podzemnih voda, DS uključuje dobar hemijski i kvantitativni status, a mjeri se prema prirodnim uvjetima, te da li postoji negativan utjecaj na površinske vode ili bilo koje legitimno korištenje podzemnih voda. Općenito, DS mora biti postignut za sva vodna tijela do 2015. Ako se ispune određeni kriteriji i uvjeti, ostvarenje DS-a može biti dvaput odgođeno za razdoblje od šest godina, te se alternativno može postaviti niži cilj.

Dobar ekološki status: Ekološki status površinskih voda opisuje se biološkim, hidromorfološkim i općim fizičko-kemijskim elementima kvalitete. Dobar ekološki status se postiže kada biološki elementi kvaliteta (npr. sastav i bogatstvo ribljeg fonda ili bentičke faune beskičmenjaka) i opći fizičko-kemijski elementi kvalitete (npr. oxygenation ili stanje nutrijenata) samo neznatno odstupaju od referentnih uvjeta (oni koji postoje bez ili sa vrlo malim ljudskim utjecajem).

Dobar ekološki potencijal: Zadani cilj ekološke restauracije za značajno promijenjena ili umjetna vodna tijela (HMWB), npr. vodna tijela koja su bitno promijenila svoja fizička svojstva (brane, nasipi). Dobar ekološki potencijal je definiran kao neznatno odstupanje bioloških elemenata kvalitete od onih koji bi se postigli kada bi se provele sve mjere koje nemaju značajan negativan utjecaj na korisnike fizičkih promjena vodnih tijela.

Značajno promijenjena vodna tijela (HMWB) i umjetna vodna tijela (AWB): mogu biti određena ako su vodna tijela znatno promijenila svojstva kao rezultat ljudske aktivnosti, te ako bi uklanjanje fizičkih promjena (npr. hidroelektrane ili nasipi za zaštitu od poplava), koje bi bilo potrebno kako bi se ponovo uspostavio dobar status, moglo imati ozbiljne negativne utjecaje na korisnike tih fizičkih promjena (npr. proizvodnja električne energije ili naselja). Osim toga, ako nijedna alternative koja je znatno bolja sa okolišne perspektive nije dostupna zbog tehničkih ili razloga troškova (npr. alternativna proizvodnja električne energije / ušteda energije ili premještanja naselja).

Sliv rijeka Neretva-Trebišnjica (sliv): sliv čine dvije rijeke Neretva i Trebišnjica koje su povezane podzemnim tokovima u visoko krševitom području. Površina sliva je oko 10.292 km². Sliv Trebišnjice nalazi se uglavnom u Republici Srpskoj, a sliv Neretve u Federaciji. Delta Neretve je uglavnom smještena na teritoriji Republike Hrvatske.

Karakterizacija sliva: obuhvaća opći opis riječnog sliva, tipova voda i referentne uvjete, ekonomsku analizu korištenja voda i procjenu pritisaka, utjecaja i rizika od nepostizanja ciljeva ODV-a.

Planovi upravljanja riječnim slivom (RBMP): to su dokumenti koji su u skladu sa ODV-om koji predstavljaju karakterizaciju riječnog sliva, procjenu ljudskih pritisaka i utjecaja na stanje vodnih tijela, ekonomsku analizu korištenja voda, monitoring, popis okolišnih ciljeva i opravdanost odstupanja od postizanja dobrog statusa do 2015.g., te 1 WWF 2008

5

program mjera za postizanje okolišnih ciljeva. Nacrti planova moraju biti otvoreni za konzultacije s javnosti i zainteresiranim stranama, do juna 2009.g., i biti dovršeni i usvojeni do decembra 2009.

Direkcija za vode RS: Direkcija za vode u Bijeljini u Republici Srpskoj2.

Agencija za vodno područje rijeke Save: Agencija u Federaciji Bosne i Hercegovine odgovorna je za upravljanje slivom rijeke Sava, sa sjedištem u Sarajevu3.

Vodno tijelo (VT): različiti elementi vode, npr. rijeka koja ima izrazite prirodne, ekološke i antropogene značajke.

Okvirna Direktiva za Vode (ODV): Direktiva 2000/60/EC Evropskog parlamenta i Vijeća od 23. oktobra 2000. uspostavlja okvir za djelovanje Zajednice u oblasti politike voda4.

2 WWF 2008, u međuvremenu izvršena transformacija u Agenciju za vode oblasnog riječnog sliva Save Bijeljina 3 WWF 2008 4 http://ec.europa.eu/environment/water/water-framework/index_en.html

6

1. Uvod WWF Mediteranski program je zadužio Europa, planeta Zemlja d.o.o. (EPE) da obezbijedi jačanje kapaciteta i strateško savjetovanje administraciji u Bosni i Hercegovini (BiH) u provođenju glavnih elemenata karakterizacije riječnog sliva kao što je navedeno u Okvirnoj Direktivi za Vode EU (ODV) . Ekonomska analize, koja je dio karakterizacije, nije sprovedena. Izvještaj o primjeni ekonomske analize u slivu je izrađen i objavljen (WWF 2008).

U aprilu i junu 2009.g. organiziran je terenski obilazak te dvije radionice sa sudionicima iz Federalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te Agencija koje su zadužene za Savu i Jadranski sliv.

Ovaj izvještaj daje uvod u opće i specifične aspekta karakterizacije sliva prema ODV-u te relevantna iskustva iz EU, koje je EPE pružio tokom radionica. On rezimira naše spoznaje o stanju provođenja karakterizacije sliva, kao i naše rezultate preliminarne analize pritisaka i utjecaja i procjene rizika nepostizanja ciljeva ODV-a.

Na osnovu tih nalaza, EPE razvija niz preporuka koje bi trebale pomoći nadležnim vlastima da uspješno provedu karakterizaciju riječnog sliva koja podržava djelotvorno i jasno postizanje ciljeva ODV-a.

Ovaj rad dolazi u ranoj fazi provedbe ODV-a u slivu – u vrijeme kada administrativni aranžmani tek treba da budu dovršeni, koordinacija i nadležnosti vlasti tek trebaju biti uređeni, a značajne rezultate monitoringa treba prikupiti.

Stoga su nalazi prilično općeniti i fokusirani na aspekte koji su relevantni za nivo riječnog sliva ili same rijeke Neretve. Informacije o podzemnim vodama i pritokama rijeke Neretve nisu bili dostupni.

U cilju razvoja konkretnijih smjernica za pitanja lokalnog upravljanja vodama, biti će potrebno usporediti više informacija, kao što će postati dostupno u budućnosti kroz novi monitoring program, te osigurati sudjelovanje Agencije za vode oblasnog riječnog sliva Save Bijeljina, koje je nedostajalo tokom ovog rada.

7

2. Karakterizacije riječnog sliva – integrirana procjena rizika za vodni okoliš

Karakterizacija je glavni korak u provedbi ODV-a. To je dio prelaznog ciklusa upravljanja (vidi Sliku 1). Ona dolazi nakon uspostavljanja nadležnih vlasti za upravljanje riječnim slivom. On obavještava sljedeće elemente upravljanja uključujući:

• Izradu programa monitoringa, i

• Uspostavu okolišnih ciljeva i programa mjera.

Zajedno ovi elementi su osnova za razvoj Plana upravljanja riječnim slivom (RBMP) i način da se osigura aktivno sudjelovanje javnosti i zainteresiranih strana. Planovi upravljanja i pripremni elementi moraju biti revidirani svakih šest godina. Posljednji ciklus upravljanja završava 27 godina nakon stupanja na snagu ODV-a i od tada ciljevi ODV-a trebaju biti u potpunosti ostvareni. Zadani ciljevi ODV-a su:

• Zaštita dobrog statusa i restauraciju svih vodnih tijela;

• Sprječavanje pogoršanja statusa, i

• Učinkovito i održivo korištenje voda.

NAPOMENA: Okolišni ciljevi, utvrđeni Planovima upravljanja riječnim slivom, su zadani ciljevi i mogući izuzeci. Takvi izuzeci su dozvoljeni ako je zadovoljen niz kriterija. U EU, za velik broj vodnih tijela predviđeno je produženje rokova za postizanje dobrog statusa. Posebno, podzemna vodna tijela često zahtijevaju znatno vremena za oporavak. Odlaganje postizanja dobrog statusa nakon zadnjeg ciklusa upravljanja (zaključno s 27 godina nakon što je ODV stupila na snagu, odnosno 2027.), moguće je samo za prirodne razloga. Za neka vodna tijela vjerojatno će se postaviti niži ciljevi. Glavni razlozi za spuštanje nivoa ciljeva su nedostatak boljih okolišnih alternativa, tehnička neizvodljivost i disproporcionalnost troškova mjera obnavljanja. Svi izuzeci morati proći konsultacije sa javnošću i ne mogu biti automatski odobreni. Pročitati dokument usvojen od strane direktora voda EU-a za dodatne informacije o postavljanju okolišnih ciljeva (EC 2005).

Slika 1: Prelazni ciklus upravljanja prema ODV-u

8

NAPOMENA: vremenski okvir za provedbu ODV-a u BiH se razlikuje od onoga koji postavlja ODV. Rok za finaliziranje Planova upravljanja riječnim slivovima je 2012.g. za Federaciju i 2015.g. za Republiku Srpsku, odnosno pomicanja rokova od 3-6 godina. S obzirom na situaciju u BiH, čak i rok 2015.g. se čini ambicioznim.

Glavni cilj je karakterizacije riječnog sliva je dati procjenu rizika od nepostizanja ciljeva ODV-a za vodna tijela. Ova procjena je potrebna za određivanje monitoringa i mjera na okolišni i troškovno učinkovit način. Ona identificira pritiske i njihova pokretače, kao i stanje okoliša na način da donositelji odluka, javnosti i zainteresirane strane mogu raspravljati o prioritetima i težnjama, kada je okoliš u pitanju.

Iskustvo u EU sa karakterizacijom riječnog sliva pokazuje da je to proces koji traje, gdje će nove informacije koje dolaze iz programa monitoring dodatno poboljšati razumijevanje. S vremenom će se smanjiti neizvjesnost o tome koja vodna tijela su u granicama, iznad ili ispod dobrog statusa.

NAPOMENA: Iako bi karakterizacija riječnog sliva trebala pomoći u identificiranju vodnih tijela koja su pod rizikom nepostizanja ciljeva ODV-a, važno je procijeniti pritiske i utjecaje na nivou riječnog sliva. Takva ptičja perspektiva riječnog sliva je potrebna kako bi se osigurala jasna veza s ekonomskom analizom korištenja voda i za identifikaciju značajnih pritisaka čiji je utjecaj teško odrediti na razini vodnog tijela, npr. smanjen protok vode ili struktura sedimenta, ili povećanje razine nutrijenata od rasprostranjenog i dugotrajnog korištenja zemljišta.

Procjena 25 izvještaja o karakterizaciji u EU u 2006. godini, pokazala je da je oko 50% vodnih tijela u opasnosti od nepostizanja dobrog statusa (vidi Sliku 2). Nakon 30 godina politike zaštite voda u EU, ovo je prilično otrežnjavajuće otkriće i pokazuje da se ODV bavi okolišnim problemima, koji nisu bili ispitivani u prošlosti.

Posebno, pogoršavanje elemenata hidromorfološke kvalitete (vidi Sliku 3) uzrokuje da mnoga vodna tijela ne postignu dobar status. Jednostavno rečeno, to znači da ta vodna tijela nemaju dovoljno prostora i da su izgubila vezu sa svojim poplavnim površinama ili podzemnim vodama i/ili nemaju dovoljno ili imaju neadekvatno distribuirane protoke za podršku funkcioniranju vodenih ekosistema. Nove sektorske i ljudske aktivnosti su, prema tome, identificirane kao pokretači pogoršanja vodnog statusa, uključujući navigaciju, hidroelektrane i kontrolu poplava (vidi Sliku 4).

Slika 2: Rizik nepostizanja ciljeva do 2015.g., na osnovu 25 izvještaja o karakterizaciji riječnih slivova (EEB, WWF 2006)

9

Slika 3: Broj izvještaja o karakterizaciji riječnih slivova (od ukupno 25) identificiraju glavne razloge nepostizanja dobrog statusa (moguća je višestruka identifikacija) (EEB, WWF 2006)

Slika 4: Broj izvještaja o karakterizaciji riječnih slivova (od ukupno 25) identificiraju specifične sektore koji uzrokuju nepostizanja dobrog statusa (moguća je višestuka identifikacija), (EEB, WWF 2006)

0

2

4

6

8

10

12

14

16

18

20

Pol

jopr

ivre

da

Dom

aćin

stva

Nav

igac

ija

Indu

stri

ja

Hid

roel

ektr

ane

Kon

tr. p

opla

va

Urb

aniz

acij

a

osta

lo

Biv

ša z

agađ

ena

podr

učj

a

Sektori/ekonomske aktivnosti

Bro

j iz

vješ

taja

10

3. Glavni koraci u karakterizaciji riječnog sliva Karakterizacija uključuje četiri glavna koraka, koji su opisani u ovom poglavlju, osim za ekonomsku analizu korištenja voda. Ti koraci su usko međusobno povezani i trebao bi se provoditi u bliskoj koordinaciji.

3.1. Tipologija i referentni uvjeti Svrha tipologija je određivanje referentnih uvjeta što je preciznije moguće i kako bi se došlo do ekološkog, sadržajnog i izvodljivog klasifikacijskog sistema.

Tipovi se mogu uspostaviti korištenjem sistema A ili B kao što je navedeno u aneksima ODV-a. U biti, nije važno koja se koristi dok god rezultati osiguravaju da se mogu postaviti precizni referentni uvjeti. U EU se najčešće primjenjuje "top-down" pristup, pri čemu se koriste abiotski parametri za razvoj prvog seta tipova, koji moraju biti dalje prečišćeni ili udruženi koristeći biotički podatke i stručnu prosudbu kako bi imali biološki smisao (vidi Sliku 5).

Slika 5: Pristupi za tipologiju, ustupio Ulrich Irmer, Umweltbundesamt Njemačka

Referentni uvjeti moraju biti uspostavljeni za sve tipove voda. Idealno ‘pravo područje’ za svaki tip se nalazi u slivu, koji je bez ili sa malo ljudskog utjecaja i iz kojega se mogu izvesti indikativne vrijednosti parametara koji opisuju ekološki status. Kako bi se ocijenilo je li područje prikladno, treba se obaviti analiza pritisaka pomoću kriterija kako je propisano u Aneksu 1 ovog izvještaja.

NAPOMENA: Vodna tijela koja su promijenila kategoriju uslijed ljudskih aktivnosti (npr. rijeka pretvorena u jezero radi brane) ne može se koristiti kao referentno područje.

Ako područja bez ili sa vrlo malim ljudskim utjecajem nisu dostupna treba provjeriti dostupnost područja u susjednim ili sličnim riječnim bazenima. Ako ni to nije uspješno, treba, prema potrebi, koristiti historijske podatke, modele i stručnu procjenu. Vidjeti dijagram u Aneksu 2 za dodatne informacije.

3.2. Delineacija vodnih tijela Vodna tijela su najmanja jedinica upravljanja u slivu rijeke, koja bi trebala omogućiti točan opis vodnog statusa, sada i u budućnosti, kao i okolišnih ciljeva.

delineacija vodnih tijela treba biti:

• Kompletna - koja obuhvaća sve vode i sve relevantne hidromorfološke elemente (protok, vodni kanal, obalski pojas / močvare ako su jasno povezane sa površinskim vodama);

• Smislena - predstavlja ekološki i kemijski status;

• Upravljiva - agregirati kada je to moguće, i

• Fleksibilna - za prilagođavanje promjenama uvjeta.

11

Glavni kriteriji za delineaciju vodnih tijela su:

• kategorija vode (rijeka, jezero, obalne vode) i značajne prirodne značajke (vidi Sliku 6);

• Tipologija (visina, geologije, dužina, dubina, itd. ... i dodatni biotički parametri) (vidi Sliku 7);

• Značajan ljudski utjecaj kako bi se osiguralo da su promjene u statusu vidljive (vidi Sliku 8), i

• Učestvovanje javnosti, vodna tijela će biti najbliža veza sa pojedinačne građane.

Slika 6: Kategorija voda i značajna prirodna obilježja koja se koriste za delineaciju (CIS Nr 2)

Slika 7: Tipologija koja se koristi za delineaciju vodnih tijela (CIS Nr 2)

12

Slika 8: pritisci koji se koriste za delineaciju i posljedice pogrešne delineacije (CIS Nr 2)

13

3.3. Procjena pritisaka i utjecaja – procjena rizika Procjena pritisaka i utjecaja kao jedan od koraka u karakterizaciji riječnog sliva može se opisati kao procjena rizika. Procjena rizika je zajednička za sve politike i procese donošenja odluka. Neke su utemeljene na vrlo formaliziranim tehničkim procedurama koje daju kvantificirane rezultate, kao što je kemijska procjena rizika, druge su rade na osnovu lične procjene sa kvalitativnim rezultatima, kao što je ulični kriminal u vašem susjedstvu.

EU vodna politika, koja se u prošlosti uglavnom bavila kemijskim zagađenjem, je pod utjecajem sofisticiranih procedura kemijske procjene rizika, koje u principu opisuju rizik kao potencijalni štetni učinak neke kemikalije (njegova toksičnost) puta procijenjena izloženost (tj. okolišna koncentracija ili dnevno ljudsko korištenje, zahvatanje). Problem je u tome što je vrijeme izloženosti često nepoznato (kompleksni mehanizmi transporta tvari) ili ne postoji jasan odnos između rizika i izloženosti (na primjer, hormonske tvari, gdje niže koncentracije mogu imati više negativne utjecaje, ili više tvari razvijaju sinergijske negativne efekte).

Kada se procedure procjene rizika primjenjuju za ne-kemijske pritiske, poput promjene protoka i razine vode, te morfologije, ovo treba imati na umu.

Procjena rizika koju predlažu smjernice CIS-a (CIS Smjernice Br. 3) predlaže slijedeći pristup:

• Procijeniti pokretače i pritiske, na primjer poljoprivreda koristi vodu za navodnjavanje, čime uzima vodu iz rijeke (vidi Sliku 9 za popis relevantnih pritisaka u ODV-u),

• Identificirati potencijalne značajne pritiske, na primjer crpljenje iz rijeke za vrijeme slabog protoka a više od 20% protoka,

• Procijeniti utjecaje, na primjer gubitak makrofita zbog nedostatka vode,

• Uspostaviti vjerojatnost nepostizanja dobrog statusa, na primjer umjereno odstupanje općeg sastava makrofita od referentnih uvjeta rezultiralo je samo

14

umjerenim statusom. Često su date tri kategorije rizika: pod rizikom, nedovoljno podataka, i nije pod rizikom. Ponekad se koristi više kategorija rizika.

Vidi Aneks 0 za primjere rezultata procjene rizika.

NAPOMENA: za utvrđivanje statusa vodnog tijela primjenjuje se princip jedan loš – svi loši, što znači ako jedan indikativan parametar za element kvalitete, npr. stanje oksigenacije ili hidrološki režim, značajno odstupa od referentnog stanja, sveukupni status tog vodnog tijela je ispod dobrog bez obzira koliko je dobar kvalitet drugih elemenata.

Slika 9: Lista relevantnih pritisaka ODV-a

• Hidrologija

– Crpljenje i regulacija protoka.

• Morfologija

– Nasipi i brane,

– Održavanje rijeke / čišćenje,

– Isušivanje.

• Zagađenje voda

– Ispuštanja ili gubici nutrijenata, prioritetne tvari ili druge toksične tvari, ili strane vrste iz industrijskih, urbanih ili poljoprivrednih aktivnosti.

• Crpljenje podzemnih voda.

15

Slika 10: Lista relevantnih utjecaja ODV-a

• Hidrologija

– režimi protoka,

– veza između rijeke i podzemnih voda,

– rezervoari/veličina jezera i zapremine.

• Morfologija

– struktura ili podloga riječnog ili jezerskog korita,

– struktura jezerskih obala ili obalne zone,

– dubina jezera.

• Kvalitet površinskih voda

– Transparentnost,

– Nutrijenti/Pesticidi,

– Industrijska zagađivala,

– Opće fizičko-kemijsko stanje,

– Biološki parametri.

• Kvalitet podzemnih voda

– Nitrati i amonijum,

– Opće fizičko-kemijsko stanje,

– Pesticidi,

– Industrijska zagađivala.

• Količina podzemnih voda

– Razine i protok.

Iskustvo s procjenom pritisaka i utjecaja u EU su takva da su dostupne prilično dobre informacije o pokretačima i pritiscima. Razumijevanje utjecaja je često nepotpuno i nedostaju podaci za postizanje visokog stepena povjerenja u procjene rizika na razini vodnih tijela. Interakcija brojnih parametara, kao što su kemijski i hidromorfološki uvjeti sa elementima biološke kvalitete, nije dovoljno shvaćena.

Stoga su rezultati procjene rizika često bili razbijeni za svaku grupu elemenata kvalitete, te su kategorije "nedovoljno podataka" ili "vjerojatno pod rizikom ili nije pod rizikom", postale vrlo velike.

NAPOMENA: Prema CIS smjernicama Br. 3 najbolja praksa je odrediti vodna tijela pod rizikom ako su podaci nedovoljni za procjenu rizika, a postoji jasan nagovještaj značajnog pritiska. Razlog tome je da bi vodna tijela pod rizikom trebala postati dijelom operativnog monitoringa koji bi trebao pomoći da se smanji nesigurnost.

Rad na smanjenju neizvjesnosti mogao bi trajati zauvijek i paralizirati donošenje odluka. Stoga je potrebno osigurati informacije o sumnjivom utjecaju, konkretno da li uključuje dugoročne ili nepovratne negativne učinke (npr. gubitak endemičnih vrsta, negativni efekti na reproduktivni sistem, onečišćenje izvorišta pitke vode, ili gubitak sedimenata). Donositelji odluka moraju biti svjesni troškova nepoduzimanja akcija dok se čekaju dalji podaci za smanjenje nesigurnosti.

16

4. Situacija u slivu Neretve i preporuke za naredne korake

Informacije u narednim poglavljima su bazirane na posjeti slivu Neretve 15 Aprila 2009, 2 radionice (15-16 April i 1-2- Jun 2009) i prezentacijama kao i povratnim informacijama koje smo dobili od predstavnika Agencija za sliv Save i Agencija za vode Jadranskog mora.

4.1. Tipologija i referentni uslovi

Aktivnosti na tipologiji i uspostavljanju referentnih uslova još uvijek nisu započele, djelimično zbog same koordinacije a djelimično i zbog podjele nadležnosti. Agencija za vode Jadranskog mora je nadležna samo za vode prve (I) kategorije,što svakako treba promijeniti u postojećoj regulativi, I kategorija u suštini pokriva samo Neretvu i neke pritoke, ali je to nedovoljno da se započne sa adekvatnom tipologijom.

Za riječni sliv Save urađena je preliminarna tipologija bazirana na rezultatima uzetim sa 42 različita tipa vode i abiotičkim indikatorima.

Na bazi iskustva u sjevernom dijelu BiH - riječnom basenu, preporuka je da se primjene biotički parametri i upotrebljava ekspertska procjena biologa u pogledu određivanja broja tipova (ne mnogo) i da se obezbjedi da su oni zaista od biološkog značaja. Svakako, jedno treba imati na umu da za svaki vodni tip moraju biti i definisani specifični referentni uslovi.

Aktivnosti na određivanju referentnih uslova još uvijek nisu započele. U izvještajima Agencija vjerovatno u gornjim i središnjim dijelovima Neretve postoje prirodni lokaliteti sa minornim ljudskim uticajima. Preporuka je da se primjeni kriterijum definisan u Aneksu 1 - da se izvrši selekcija potencijalnih referentnih lokacija koji će biti praćeni odgovarajućim monitoringom po biološkim parametrima, jedno kao dio nadzora, a drugo operativnog monitoringa.

NOTE: Referentni uslovi ne bi trebalo da budu ustanovljeni za postojeće ljudske aktivnosti-pritiske, bez obzira koliko oni jesu važni. Briga za ljudskim aktivnostima treba da bude uslovljena uspostavljanjem ciljeva zaštite okoliša i određivanjem visoko modificiranih i vještačkih vodnih tijela.

Savjet za niže dijelove Neretve je da se pogledaju referenti sajtovi (lokacije) u susjednim regionima, istorijski podaci, a modeli i ekspertske procjene su posljednja opcija. U specifičnim slučajevima Neretve, trebalo bi da uključi procjenu prirodne strukture sedimenta i nutrientnih uslova prije uticaja hidroelektrana. Obilje tri endemične vrste pastrmke, Neretvanska Mekousna, Glavatica i Zubatak mogu da zauzimaju veoma važnu ulogu prilikom definisanja referentnih uslova u slivu Neretve (pogledaj Aneks 4).

Promatrajući vještačka jezera, koja su nastala izgradnjom brana za hidroelektrane u slivu Neretve, za pretpostaviti je da su referentni uslovi uspostavljeni za odgovarajući vodni tip, sve dok odluka o određivanju vještačkih i visoko modificiranih vodni tipova ne bude uspostavljena u kasnijim fazama planiranja upravljanja riječnim slivom.

NOTE: ODV ne pravi praktične razlike prilikom određivanja vještačkih i visoko modificiranih tipova vodnih tijela. U oba slučaja broj kriterija treba definisati i uspostaviti, uključujući nedostatak značajno bolje ekološke alternative (npr. vjetroelektrane kao zamjena hidroelektranama za očuvanje energije), kao i tehničke izvodljivosti odnosno disproporcionalnih troškova. Određivanje tipova mora biti otvoreno za konsultacije javnosti.

Ako su određeni tipovi kao visoko modificirani i vještački, još specifičan ekološki uslov bi bio obezbjeđenje max ekološkog potencijala. Ovaj potencijal je ustanovljen ocjenom vrijednosti indikativnih bioloških parametara i ako sve ublažavajuće mjere nemaju

17

značajnije efekte pri korištenju vode. Npr. obilje i sastav makrofita i migracije riba za očekivati je izgradnju ribljih prolaza (pogledaj sliku 11), proticaji su uslovljeni prirodnim tokom i sedimentima obezbjeđenim u slučaju da ove mjere nemaju značajnije uticaje na proizvodnju energije (npr. 50% redukovanog izlaza).

Slika 1: Dva tipa funkcionalnih ribljih prolaza – više prirodni – podsjećaju na zaobilazne kanale koji više koštaju ali obezbjeđuju korisnije mriješćenje postojećeg podzemlja (CIS Tehnički izvještaj – Hidromorfologija).

4.2. Delineacija vodnih tijela

Aktivnosti na ovom polju još uvijek nisu započete ali se očekuje po okončanju tipologije i po obezbjeđenju više informacija za procjenu pritiska i uticaja kao i po dostupnosti podataka sa monitoringa voda.

4.3. Rezultati preliminarnog pregleda pritisaka i uticaja

Rezultati preliminarnog pregleda pritisaka i uticaja su poslužili za identifikaciju rizika u vjerovatnosti ispunjenja ciljeva ODV u slivu Neretve. Razlika je pravljena između nivoa riječnog sliva i nivoa vodnih tijela na slivu. Na ovom stadijumu jedina indikativna i moguća je procjena uticaja i vjerovatnosti rizika na lokalnom nivou.

Informaciju koju koristimo je bazirana na obilasku središnjeg dijela sliva Neretve, dostupnosti podataka monitoringa, kao i povratne informacije od strane Agencije za vode Jadranskog mora na bazi upitnika koji je distriburan još u Aprilu 2009. godine. Određene informacije o ljudskim aktivnostima na nivou sliva su dostupne u ranijem Izvještaju WWF 2008-Ekonomske analize i mogu se koristiti za procjenu rizika.

Više informacija se očekuje da budu dostupne uskoro : Agencija za vode Jadranskog mora je uspostavila novi monitoring program za 2009-2011.Ovim će biti pokriveno veoma mnogo indikativnih parametara za relevantne elemente kvaliteta na 51 monitoring stanici. Elementi kvaliteta neće biti pokriveni ovim programom i identifikovani od značaja za preliminarni pregled pritisaka i uticaja su ribe, makrofiti i struktura sedimenta.

Tabela 1 prikazuje glavne elemente pregleda pritisaka i uticaja i prelimenarne procjene rizika.Glavni nalazi (rezultati) su slijedeći :

4.3.1. Hidromorfološka degradaciju u slučaju hidroelektrana

Deset (10) hidroelektrana u slivu su vrlo vjerovatno sa velikim-značajnim negativnim uticajem na nivo riječnog sliva i to u slučajevima velikog dijela sliva kada postoji mogućnost narušavanja dobrog ekološkog statusa. Glavni uticaji uključuju: gubitak riječne

18

povezanosti i barijere za migracione vrste, povećanje erozije i sedimentacije nizvodno od brane zbog rapidnog i značajnog mijenjanja dnevnog nivoa vode (pogledaj sliku 11). Ovi uticaji su već pokrenuli aktivnosti na instalaciji rip-rap i nasipa (oko 2-3 km , 120.000 EUR/god.). Značajniji uticaji na riblju populaciju, posebno specifične endemične vrste pastrmke, isto za makrofite i strukturu sedimenta su očekivane, ali nisu pod monitoringom (pogledaj sliku 12. za potencijalne uticaje od hidroelektrana).

Preporuke– visoko prioritetne: Razvoj strategije za ocjenu uticaja rada hidroelektrana na biološke elemente kvaliteta i hidromorfologiju. Dva su cilja ;

1. Identifikovati vodna tijela koja su pod rizikom - ekstenzija na uticajima uzvodno i nizvodno od svih brana (u njihovoj kombinaciji) trebalo bi da ocjene kroz ribe, makrofite i sedimente, nivo vode-informacija.

2. Obezbjediti alate za ocjenu promjena u proizvodnji hidroelektrana u slivu Neretve, npr. nove brane ili mjere ublažavanja,uključujući promjene rezervoara i proticaja, zaobilaznice za ribnjake.

Slika 2: Proticaj vode na monitoring stanici Humac – prije i poslije aktivnosti hidroelektrane

19

Slika 3: Potencijalni uticaji od hidroelektrane (CIS Tehnički izvještaj – Hidromorfologija).

4.3.2. Pretnja endemičnim vrstama od ribnjaka

Prekomjeran broj ribnjaka u toku Neretve vjerovatno prouzrokuje značajniju deterioraciju statusa vode u riječnom slivu. Glavni uticaj se očekuje odnosno rezultira uvođenjem stranih vrsta (kalifornijska pastrmka i druge) koje vjerovatno uznemiravaju populaciju prije svega tri endemične vrste pastrmke koje žive u Neretvi. Uključujući i hemijsko zagađenje, zbog upotrebe antibiotika, za očekivati je značajniji uticaj. Rezultati uticaja ne mogu biti prikazani, jer nije uspostavljen monitoring riba koji bi vodio brigu o tome.

Preporuke– visoko prioritetne:

Razvoj inventara ribnjaka, uključujući i podatke o strani-nepoznatim vrstama riba, proizvodnja i upotreba hemikalija. Ocjena njihovog uticaja na lanac ishrane u Neretvi , kao i pritisak na endemične vrste pastrmke. Zahtjev odnosno preporuka monitoringa riba u Neretvi je da bude kombinovan sa prikupljanjem podataka neophodnih za procjenu uticaja hidroelektrana.

4.3.3. Zahvatanje i zagađenje vode od poljoprivrede

Nema značajnijih uticaja sa vjerovatnim uticajem na nivou sliva, samo je oko 3% zemljišta iskorišteno za potrebe farmi odnosno u prosjeku 0,1% i 1% niskog proticaja je zahvaćeno za potrebe navodnjavanja. Podaci sa monitoring stanica ne pokazuju koncentraciju pesticida izraženu kroz EBS, ali neki od pesticida isto tako i nisu pokriveni monitoringom, kao Dioron.P odaci isto tako ne ukazuju ni na eutrofikaciju. Ipak na nivou vodnih tijela posebno je vjerovatan uticaj na podzemne vode sa respektivnim zagađenjem i to u manjim riječicama i akviferima zbog niskog nivoa vode. Nadalje treba uzeti u obzir da je razvoj farmerstva i upotrebe pesticida i vještačkih đubriva korišteno za razvoj

20

poljoprivrede što nam govore i iskustva susjednih zemalja nakon budućih integracija na postojeće tržište EU i njihove politike.

Preporuke – srednji prioritet:

Inventar upotrebe pesticida i vještačkih đubriva, kao i prostorna analiza usklađena sa uticajima na podzemne vode i poljoprivredne aktivnosti.

Inventar zahvatanja za potrebe navodnjavanja.

4.3.4. Organsko zagađenje netretiranih otpadnih voda sa urbanih područja

43% stanovništva je priključeno na sistem kanalizacije. Većina ispuštene otpadne vode se ispušta netretirana. Značajniji uticaj na vodna tijela je očekivan. Na nivou riječnog sliva ispuštanje otpadnih voda se uglavnom eutrofikacijom značajnije procesuira u riječnom slivu. BOD unos je oko 0,5 miliona st. što se vjerovatno biorazgradi i razblaži u slivu Neretve sa prosjekom ispuštanja od 290 m3/s. Ali kvalitet vode nije bezbjedan za kupanje na nekoliko monitoring mjesta. Nema određenih mjesta za kupališta bar do sada, ali je evidentno da postoje aktivnosti u vezi sa kupanjem u Mostaru.

Klasifikacija biologije na bazi saprobnog indeksa ne prikazuje deterioraciju iznad II klase, što eventualno nije u skladu sa dobrim ekološkim statusom. Ovi rezultati treba da budu razmatrani od slučaja do slučaja. Agencija za vode Jadranskog mora u svojim izvještajima o rezultatima saprobnog indeksa nije dostavila robusne rezultate, što svakako nije kolabriralo sa referentnim uslovima. Dodavajući očekivanja da je dio organskog zagađenja ostao na sedimentima i otišao dalje do rezervoara hidroelektrana i nije narušio prirodni režim rijeke, što bi možda bilo više osjetljivo značajnijim unosom BOD-a.

Preporuke – srednji prioritet:

Provjeriti gdje su aktivnosti od uticaja na saprobni indeksa dovoljne za referentne uslove, ako ne ubuduće ih ne treba koristiti.

Koristiti standardni model za nutriente i BOD proticaj i degradaciju u rijeku da se dokaže značajniji uticaj od urbanih otpadnih voda.

Određivanje mjesta za kupališta je dio posla vezan za uspostavu registra zaštićenih područja.

4.3.5. Drugi potencijalni pritisci za koje je dostupno malo informacija

• DEHP zagađenje iz nepoznatih izvora : na nekim monitoring mjestima koncentracija EBS je u izvještajima ali je nepoznat izvor te informacije

• Iskop šljunka u rijeci: pojavljuje se u donjem toku i vrlo vjerovatno izaziva poteškoće

• Zagađenje od industrije i kanalizacije: vjerovatno se dešava lokalno

• Hidromorfološki uticaji od transporta, turizma i urbanizacije : nema dostupnih informacija

Preporuke – srednji do nižeg prioriteta: Uspostava inventara i registara za

Razvoj inventara za DEHP korisnike i potencijalna puštanja.

Lokacija i tipovi industrijskih aktivnosti , uključujući vađenje šljunka i

21

korištenje zemljišta u planovima odbrane od poplava i ispuštanja u područja podzemnih voda.

ODV zajedno sa ostalom EU legislativom zaštite okoliša, kao npr. IPPC, zahtjeva kompresivni sistem izdavanja dozvola za sve glavne -velike industrijske aktivnosti i sve ostale industrijske aktivnosti koje imaju značajan uticaj na vodna tijela.

22

Tabela 1: Rezultati preliminarnog pregleda analize pritisaka i uticaja kao i procjene rizika

Pritisci kategorije Pokazatelji

Pritisci

Uticaji Izvor

informacija

Rizik propuštanja

GS Naredni koraci

Značajni

Sliv Vodno tijelo objašnjenje

1. Hidrologija Zahvatanje vode Domaćinstva

vodosnabd. nevjerovatno

vjerovatno

12 mil m3/god.Oko 0.1% od prosjeka i 1% min proticaj NA

WWF 2008 I Agencija za sliv pod. Jadr. mora Mostar

Neka VT –a vjerovatno propuštaju

MEDIUM PRIORITET: Inventar zahvaćanja I ispitivanje uticaja na zahvatanja vode iz malih pritoka tokom niskog proticaja

Industrija vodosnabd.

nevjerovatno

nevjerovatno

3 mil m3/god. Manje neg 0.035% od prosjeka I 0.3% min proticaj NA

Navodnjavanje-poljoprivreda

nevjerovatno

vjerovatno

17 mil m3/god. Oko0.1% od prosjeka i 1% min proticaj NA

Energija nevjerovatno

vjerovatno 1 termoelektrana NA

Regulacija proticaja

Energija vjerovatno

Vrlo vjerovatno

10 hydropower (1.5 GW). Lost connectivity, change of water flow, water category and sediment structure NA WWF 2008

Mnoga VT-a vrlo vjerovatno propuštaju

VISOK PRIORITET: Prikupljanje podataka o pritiscima, operativni monitoring za procjenu uticaja

Urbano pod. NA NA NA NA NA Nemoguća procjena

MEDIUM PRIORITET: Inventar regulacije proticaja Industrija NA NA NA NA NA

Poljoprivreda NA NA NA NA NA

drugo: turizam nevjerovatno

vjerovatno Blidinje jezero NA WWF

Neka VT –a vjerovatno propuštaju

Medium prioritet

2. Morfologija Nasipi,

kanali I braneOdbrana od poplava / upotreba zemljišta NA NA

Nekoliko opština i sela tokom sliva Neretve NA

Vlastito mišljenje

Nemoguća procjena

MEDIUM PRIORITET: Procjena korisnika zemljišta

Proizvodnja energije

vjerovatno

Vrlo vjerovatno

10 hidroelektrana (1.5 GW). Gubitak povezanosti ,promjena vodnog toka, kategorije vode I sediment strukture NA WWF 2008

Mnoga VT-a vrlo vjerovatno propuštaju

VISOK PRIORITET: Prikupljanje podataka o pritiscima, operativni monitoring za procjen uticaja

Transport NA NA NA NA NA Nemoguća procjena

MEDIUM PRIORITET: Procjena korisnika zemljišta

Održavanje rijeka Odbrana od poplava / transport NA NA NA NA NA

Čišćenje korita-šljunak

nevjerovatno

Vrlo vjerovatno

Eksploatacija šljunka u glavnom koritu delte , kao I manje aktivnosti uzvodno NA

Agencija za sliv pod. Jadr. mora Mostar

Neka VT –a vjerovatno propuštaju

MEDIUM PRIORITET: Inventar ekspl. šljunka Prikupljanje podataka o uticajima

23

odvodnja Upotreba zemljišta za poljoprivredu NA NA NA NA NA

Nemoguća procjena

MEDIUM PRIORITY: Procjena korisnika zemljišta

Pritisci kategorije Pokazatelji

Pritisci

Uticaji Izvor

informacija

Rizik propuštanja

GS Naredni koraci

Značajni

Sliv Vodno tijelo Sliv

3. Zagađenje površinskih voda Industrija

Aluminium, Electroplating

nevjerovatno

vjerovatno Ispuštanje hroma, Zn, Ni

Na bazi EQS 0

Neka VT –a vjerovatno propuštaju

NIZAK PRIORITET

Proizvodnja energije

nevjerovatno

vjerovatno 1 termoelektrana NA WWF 2008

Neka VT –a vjerovatno propuštaju

NIZAK PRIORITET: provjeriti temp promjene

Urban

kanalizacija nevjerovatno

vjerovatno

samo 43% priključenosti populacije, nizak nivo tretmana, rastvor I biodegredacija

Micro-biološko zagađenje

AVP Jadr.mora Mostar

Nekoliko VT –a vjerovatno propuštaju

MEDIUM PRIORITET: Opis prikupljanja+ treatman, primjenjiv model

Poljoprivreda

nevjerovatno

vjerovatno

3% zemljišta koriste farmeri. Nema značajnijeg uticaja bakra, pesticida, nitrata.Ali su veliki potencijal

Na bazi EQS

WWF 2008 / AVP Jadr.mora Mostar

Povećan broj VT –a vjerovatno propuštaju

MEDIUM PRIORITET: Inventar pesticida I upotrebe vještačkog đubriva

RibarstvoPastrmski ribnjaci

Vrlo vjerovatno

Vrlo vjerovatno

Nekoliko pastrmski ribnjaka nizvodno. Koriste antibiotics, predstavljanje novih vrsta NA

Vlastita opservacija

Mnoga VT-a vrlo vjerovatno propuštaju

VISOK PRIORITET: Inventar ribnjaka

Rasuti izvori NA NA vjerovatno

Npr. divlja smetlišta I nekontrolisane industrijske aktivnosti

DEHP na bazi EQS

AVP Jadr.mora Mostar

Neka VT –a vjerovatno propuštaju

VISOK PRIORITET:: Inventar DEHP korisnika I izvori

4. Zagađenje podzemnih voda

IndustrijaNekontrolisane aktivnosti NA

vjerovatno NA

Zagđenje okoline

AVP Jadr.mora Mostar NA

Neka VT –a vjerovatno propuštaju

MEDIUM PRIORITET: Inventar nekontrolisanih aktivnosti I zagađenost

UrbanZagađenje, rasuti izvori NA

vjerovatno NA

Poljoprivreda nevjerovatno

vjerovatno

3% zemljišta koriste farmeri, ali se planira značajniji razvoj u skladu sa planu I potencijalom NA WWF 2008

Povećan broj VT –a vjerovatno propuštaju

MEDIUM PRIORITET: Inventar pesticida I upotrebe vještačkog đubriva Primjenjiv model

5. Zahvatanje podzemnih voda Domaćinstva

vodosnabd. Nevjerovatno

vjerovatno

Skoro 90% ukupno zahvaćene količine vode u slivu Neretve je iz NA WWF 2008

Povećan broj VT –a

MEDIUM PRIORITET: Potreba razvoja inventara

24

&zaduženje Industrija vodosnabdjevanje

nevjerovatno

nevjerovatno

podzemnih izvora

NA WWF 2008

vjerovatno propuštaju

zahvatanja podzemnih voda

Navodnjavanje poljoprivreda

nevjerovatno

vjerovatno NA WWF 2008

NA- nedostupni podaci (neraspoloživi u momentu pisanja vodiča)

25

5. Zaključci Implementacija ODV u slivovskim područjima Neretve i Trebišnjice u BiH predstavlja svakako veliki izazov. Administrativni kapaciteti i koordinacija između regiona su u razvoju, ali još uvijek nedovoljni da uspješno izvedu kompletnu i koherentnu karakterizaciju sliva. To je preduslov da se postignu ambiciozni ciljevi ODV.

Sistemski, naučni pristup ocjeni rizika akvatičnog okoliša u slivu sa druge strane je i velika prilika za postizanje odgovornog upravljanja vodama što je efektivno i za ekologiju i za javni budžet.

Mnogo je toga u pitanju u slivu: jedinstvena akvatična zaštita okoliša, koja predstavlja dom za endemične vrste i u isto vrijeme obezbjeđuje velike usluge stanovništvu, kao što su ribarstvo, proizvodnja hidroenergije i odmor. Mala gustina populacije i postojeći nivo poljoprivrede i industrijskih aktivnosti zadržavaju nizak pritisak na opšti kvalitet vode. Ali masivne hidromorfološke promjene zbog proizvodnje hidroenergije i vrlo vjerovatno uvedene strane vrste iz ribnjaka su već uzrokovale ozbiljne promjene glavnih karakteristika rijeke i njene mogućnosti da nastavi pružati svoje usluge u budućnosti.

Ova situacija dijelom korespondira i iz iskustva EU : hidromorfološki pritisci prouzrokuju ogromne negativne uticaje. Ova situacija za riječne slivove Neretve i Trebišnjice je možda iznenađujuća uzimajući u obzir zagađenja od urbanih otpadnih voda, poljoprivrede i hemijske industrije kojima je uglavnom slabo ili nikako upravljano. Ali broj stanovnika i aktivnosti izgleda dovoljno mali da bi napravio značajniju štetu dosta velikoj količini vode i protoku u slivu. Uprkos efektima razblaženja, manji tokovi i individualna vodna tijela vjerovatno će biti pod negativnim uticajem i buduća istraživanja će biti neophodna. Isto tako je za očekivati da će se specifične aktivnosti povećavati u budućnosti, kao razvoj poljoprivrede što je uticaj EU integracija, zbog čega će dovoljna kontrola i monitoring morati biti uspostavljeni da bi uticali na razvoj ovih aktivnosti radi sprečavanja budućih rizika po sliv.

Dok Izvještaj o karakterizaciji sliva neće isključivo identifikovati urbane otpadne vode kao glavno pitanje u slivovima Neretve i Trebišnjice, drugo EU zakonodavstvo, Direktiva o tretmanu urbanih otpadnih voda, svakako hoće. Mora biti visoko naznačeno da ova Direktiva ne propisuje tehničke standarde, kao nivoe tretmana, već isključivo zahtjeva limitiranje vrijednosti emisije za obezbjeđenje dobrog statusa voda (Scheuer 2005).

Prema tome ,Izvještaj o karakterizaciji sliva i prateći Planovi upravljanja vodama, po zahtjevima ODV, treba da slijede upravljanje urbanim otpadnim vodama koje će osigurati troškovnu-efikasnost - infrastruktura za tretiranje otpadnih voda može biti izuzetno skupa i nefleksibilna da prati budući razvoj ako nije dobro dizajnirana, npr. da se izbori sa razbacanim naseljima i sa dinamikom rasta broja stanovnika.

Hidroelektrane će vjerovatno uzrokovati da mnoga vodna tijela ne postignu dobar status. Informacije o uticajima su nedovoljne i prioritetna preporuka je da se unaprijede znanja o pritiscima od hidrolektrana, kao i o njihovim uticajima. Odgovarajući monitoring treba biti uspostavljen da bi pružio informacije za budući razvoj planova upravljanja i programa mjera. Novi 2009-2011 monitoring program ustrojen u slivovima Neretve i Trebišnjice je neadekvatan jer ne uključuje indikativne parametre uticaja hidroelektrana. Metodi i međunarodni standardi za uspostavu relevantnih elemenata kvaliteta kao makrofiti i ribe zaista nedostaju ili su u razvoju, ali to ne treba spriječiti administraciju da koristi postojeće ekspertize za razvoj odgovarajućih metoda za sopstveni sliv.

Karakterizacija sliva je proces koji traje i koji se dopunjuje i kreira kao novo znanje. Veoma značajno je da je zauzeti smjer od početka koherentan sa postojećim znanjem.

26

6. Reference CIS Vodič dokumenti i izvještaji : Ovi dokumenti su pripremljeni u okviru Zajedničke Implementacione Strategije (CIS vodiči) za implementaciju ODV i mogu se pronaći na : http://circa.europa.eu/Public/irc/env/wfd/library?l=/framework_directive&vm=detailed&sb=Title

EC 2005: Ciljevi zaštite okoliša u okvirima ODV. Politički dokumenti su potpisani od strane EU direktora voda u 2005. Evropska Komisija 2005. http://circa.europa.eu/Members/irc/env/wfd/library?l=/framework_directive/thematic_documents/environmental_objectives/environmental_20605pdf/_EN_1.0_&a=d

Scheuer 2005: EU vodič za zaštitu okoliša. Analiza kritika EU legislative zaštite okoliša. Pravljena da bude prihvatljiva i dostupna ljudima koji vode brihu o zaštiti okoliša i donosiocima odluka. EEB 2005

WWF 2008: EU-ODV i ekonomija u slivu Neretva-Trebišnjica. Primjena EU Ekonomskih vodiča za implementaciju ODV - Ekonomske analize. Izvještaj radne grupe za ekonomiju. WWF Living Neretva projekt Faza II. Jun 2008

WWF 2009: Šta u budućnosti sa vodom u EU? Indikator bazir na ocjeni drafta Planova upravljanja slivom u okvirima EU Okvirne direktive za vode; EEB, Fundacion Biodivesidad i WWF; Maj 2009

27

Aneks 1: Kriterijumi pregleda pritisaka za selekciju potencijalnih referentnih sajtova ili vrijendosti (CIS Vodič br. 10) Visok ekološki status

Opšta izjava • Visok status referentin uslova u sadašnjosti ili prošlosti koje odgovara vrlo niskom pritisku ,bez efekata industrijalizacije urbanizacije i inteziviranja poljoprivrede i sa samo veoma malim modifikacijama fizičko-hemijskim, hidromorfologije i biologije.

Difuzioni izvori zagađenja

Intezivirano korištenje zemljišta: poljoprivreda, šumarstvo

• Pre-intenzivna poljoprivreda ili uticaji kompatibilni sa pritiscima koji pre-datiraju bilo kojoj nedavnoj intenzifikaciji korištenja zemljišta.

• Pritisci koji pre-datiraju bilo kakvo nedavno ineziviranje nedavnog zagađenja iz zraka koje može dovesti do zakišljele vode (acidifikacije)

Tačkasti izvori zagađenja

Specifični sintetički zagađivači

• Pritisci koji rezultiraju koncentracijama blizu nule ili najmanje ispod granica detekcije najnaprednijih analitičkih tehnika u opštoj upotrebi (Proces odabira za relevantne zagađivače u riječnom slivu je prezentiran kao primjer najbolje prakse u odjeljku 6 ODV CIS vodiča - dok. br. 3, iz Radne Grupe 2.1., PRITISCI)

Spec. ne- sintetički zagađivači

• Prirodni osnovni nivo/unos (vidi referencu gore)

Ostala isticanja/ispuštanja

• Nimalo ili veoma malo lokalnih ispuštanja sa veoma malim ekološkim uticajima.

Morfološke izmjene

Riječna morfologija • Nivo direktne morfološke izmjene, npr. vještačka dotiicanja i strukture obale, riječni profili, lateralna povezanost kompatibilna sa prilagođavanjem ekosistema i oporavkom na nivo biodiverziteta i ekološkog funkcionisanja koji je jednak sa neizmjenjenim, prirodnim vodnim tijelima

Morfologija jezera • Nivo direktne morfološke izmjene, npr. strukturalne izmjene koje sprečavaju fluktuacije vodne površine kompatibilne sa prilagođavanjem ekosistema i oporavkom na nivo biodiverziteta i ekološkog funkcionisanja koji je jednak sa neizmjenjenim, prirodnim vodnim tijelima

Zahvatanje vode

Zahvatanje riječne i jezerske vode

• Nivo zahvatanja koji rezultira sasvim malim smanjenjima u nivoima toka ili izmjenama nivoa jezera koji imaju sasvim male uticaje na elemente kvaliteta.

28

Regulacija toka

Riječna regulacija toka • Nivoi regulacije koji rezultiraju u sasvim malim smanjenjima u nivoima toka ili izmjenama nivoa jezera koji imaju sasvim male uticaje na elemente kvaliteta.

Vegetacija obalne zone

• Imati susjednu (koja graniči uz) prirodnu vegetaciju koja odgovara tipu i geografskoj lokaciji rijeke.

Biološki pritisci

Uvođenje stranih vrsta • Uvođenja kompatibilna sa vrlo malim narušavanjem domaćih biota, uvođenjem riba,ljuskara, dagnji ili bilo koje druge vrste biljaka i životinja.

• Nema narušavanja od strane invazivnih biljnih i životinjskih vrsta..

Ribogojilišta i akvakultura

• Ribarske operacije trebaju dozvoliti održavanje strukture, produktivnosti, funkcije i diverziteta ekosistema (uključujući stanište i pripadajuće zavisne i ekološki povezane vrste) o kojima ribogojilište ovisi.

• Ubacivanje većih kolićina ne-domaćih ribljih vrsta nebi trebalo imati značajnijeg uticaja na strukturu i funkcionisanje ekosistema.

• Nema uticaja iz ribogojilišta.

Biomanipulacija • Nema biomanipulacije

Ostali pritisci

Korištenje za rekreativne svrhe

• Nema intenzivnog korištenja referentnih mjesta za rekreativne svrhe (nema intezivnog kampovanja, plivanja, vožnje čamaca, i sl.)

29

Aneks 2: Pristup korak po korak za uspostavu referentnih uslova i granica između visokog, dobrog i srednjeg ekološkog statusa voda-klasa (CIS Vodič br 10) (RC=referentni uslovi, EQR=Proporcija ekološkog kvaliteta)

30

Aneks 3: Primjer rezultata procjene rizika u Škotskoj

31

32

Aneks 4: Endemične vrste riba u slivu Neretve

Neretvanska Mekousna Glavatica

Zubatak