Utjecaj Nove Pruge Zagreb-Rijeka Na Luku Rijeka

Embed Size (px)

Text of Utjecaj Nove Pruge Zagreb-Rijeka Na Luku Rijeka

SADRAJ1. Uvod...............................................................................................................................1 2. Smjetaj i geoprometni poloaj luke Rijeka...................................................................2 3. Projekt nove pruge Zagreb Rijeka...............................................................................5 4. Utjecaj nove pruge na luku Rijeka.................................................................................8 4.1. Projekt Gateway.....................................................................................................11 4.2. Znaenje pruge za gravitacijsko podruje rijeke luke..........................................18 5. Zakljuak.......................................................................................................................23 6. Literatura.......................................................................................................................24 7. Ostali izvori...................................................................................................................25

1. UvodMorske luke su kljuni segmenti pomorstva i prometa neke zemlje. Poloaj, pomorska tradicija i blizina europskog trita s tradicionalno velikom prekomorskom robnom razmjenom, izdvojili su rijeku luku i pripadajui kopneno pomorski prometni pravac iz nacionalnih okvira. Osnovna prednost rijeke prema konkurentnim lukama je prirodna dubina mora, kako u zaljevu, tako i u samim lukim bazenima. Prednost pred lukama Sjevernog mora ili Baltika je najkraa morska veza izmeu Europe i Bliskog, Srednjeg i Dalekog istoka. Zbog toga je neophodno glavne morske luke optimalno osuvremeniti kako infrastrukturom, tako i suprastrukturom. Gledano s tog aspekta, luka Rijeka ima optimalne uvjete za povezivanje svih transverzalnih i longitudinalnih prometnih koridora, u cilju efikasnog i kvalitetnog transporta roba od vrata do vrata. Prema navedenim injenicama, korisnici luke Rijeka trebaju, na odreeni nain, biti sudionici sufinanciranja i kreiranja novih lukih kapaciteta, uz punu podrku Republike Hrvatske putem donoenja odgovarajuih mjera gospodarske politike i instrumentarija. Kanjenje u izgradnji zaobilaznice Rijeke, te izgradnje autoceste izmeu Zagreba i Rijeke uz kanjenje u rekonstrukciji rijekog eljeznikog vora dovelo je do stagnacije u razvoju prometnog sustava Republike Hrvatske, ali i do stagnacije u razvitku Grada Rijeke, a ujedno i luke. Sustav rijeke luke takoer je nekvalitetno meusobno povezan cestovnim i eljeznikim vezama. Te veze se ostvaruju kroz najue sredite grada, to stvara nepovoljne odnose Grada Rijeke i luke. Nacionalnim programom predviena je rekonstrukcija i izgradnja magistralne eljeznike pruge MG1 (E71) Botovo Zagreb Rijeka. Predvien je cjelokupni remont postojeeg kolosijeka i dogradnja prunog kolosijeka na pojedinim dionicama pruge od Botova do Zagreba te izgradnja nove pruge visoke uinkovitosti Zagreb Rijeka. Taj eljezniki pravac povezuje sredinju Hrvatsku, Gorski kotar i sjeverno Primorje. Znaajan je i u realizaciji europskih regionalnih integracija: Alpe Jadran, Mediteran Podunavlje i Srednjoeuropska inicijativa. Takoer, od godine 2003. javlja se pria o projektu Rijeka Gateway. Rijeka Gateway je projekt iji je cilj poveati trinu konkurentnost luke Rijeka, te poboljati cestovne uvjete za teretni transport na prometnicama oko Rijeke, to je usko povezano sa izgradnjom pruge visoke uinkovitosti Zagreb Rijeka. U seminarskom radu navedena su osnovna geoprometna obiljeja luke Rijeka, prikazan je projekt izgradnje nove pruge te je analiziran interakcijski utjecaj pruge na razvoj rijeke luke.

2

2. Smjetaj i geoprometni poloaj luke RijekaLuka Rijeka naa je glavna pomorska komunikacija sa svijetom. Smjestila se u Kvarnerskom zaljevu koji je od svog zalea odvojen razmjerno niskim hrvatskim gorskim pragom s niskim prijevojima koji omoguuju najlaki prijelaz iz srednjeg Podunavlja u Sredozemlje te se zbog toga razvila izuzetno povoljna pogodnost za razvitak lukih djelatnosti. Navedene okolnosti olakale su i izgradnju eljeznikih pruga i cesta iz kontinentalnog zalea prema rijekoj luci. S druge strane, morski putovi koji se nadovezuju na luku Rijeka, a odnose se kako na Mediteran tako i na velika trina podruja istono od Sueza, su upravo tim pravcem najkrai i najpovoljniji. Zbog takvog poloaja luka Rijeka se nalazi unutar gravitacijskog podruja srednjoeuropskih zemalja (Hrvatska, Maarska, Slovaka, Austrija, Slovenija, juna Poljska i juna Njemaka) kao i istonih zemalja (Bosna i Hercegovina, Srbija Crna Gora, Bugarska, Rumunjska i zapadna Ukrajina) (vidi sl.1.).

Sl.1. Cestovna i eljeznika udaljenost Rijeke od pojedinih europskih gradovaIzvor: Markovi, I., 2003: Poloaj i perspektive razvoja Luke Rijeka, Pomorski zbornik 41 (1), 123-133

3

Budui da veina predvienih prometnih pravaca na podruju Republike Hrvatske zapoinje i prolazi kroz rijeko podruje, korisnici lukih usluga iz zalea sve vie se orijentiraju na rijeku luku u odnosu na konkurentne luke. Najvaniji prometni pravci za rijeku luku su Paneuropski koridori V i njegov ogranak B i koridor X. Prometni pravac kojem gravitira maarsko, eko, slovako trite i trite June Poljske u najveem je dijelu usmjeren na prometnicu Rijeka Zagreb Budimpeta na Vb koridoru. Tranzitni pravac za trita Bosne i Hercegovine i Srbije usmjeren je na Paneuropski koridor X (vidi sl.2.).

Sl.2. Prometni koridori na podruju EuropeIzvor: http://www.lukarijeka.hr/hr/port_handbook/prometna_povezanost/default.aspx

Na podruju Rijeke, kao sredita Primorsko-goranske upanije, sijeku se dva iznimno vana prometna koridora: V europski koridor (ogranak Vb) i Jadransko-jonski koridor (vidi sl.3.). Jadranskojonski koridor povezuje alpske zemlje te Padsku dolinu, odnosno najrazvijeniji dio Italije, primorski dio Slovenije preko Hrvatske, junih dijelova Bosne i Hercegovine te Crne Gore, Albanije, Grke, s Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Za Republiku Hrvatsku od stratekog je znaenja poticanje izgradnje Jadranske autoceste koja se velikim dijelom podudara

4

s trasom Jadransko-jonskog koridora. Koridor Vb povezuje prometne tokove od Budimpete, koji teku preko Zagreba, prema Rijeci, odnosno Kvarnerskom zaljevu, povezujui Panonsku nizinu i znaajna podruja istonog dijela sredinje Europe s Rijekom, odnosno sjevernim dijelom Jadranskog mora (Kopar, Venecija, Padska nizina) (Markovi, 2003).

Sl. 3. Rijeka toka sjecita Jadransko - jonskog i Vb koridoraIzvor: Markovi, I., 2003: Poloaj i perspektive razvoja Luke Rijeka, Pomorski zbornik 41 (1), 123-133

Osim toga, poloaj Rijeke je trajno znaajan i zbog injenice da su prirodne veze Panonske nizine s Jadranskim morem, a time i Sredozemljem najpovoljnije dolinom Kupe koja je stijenjena s dva znaajna planinska podruja Europe, Alpskim i Dinarskim. To je dalo trajno obiljeje gradu Rijeci kao jednom od najznaajnijih prometnih vorita na jugu Europe. Zbog slabe prometne povezanosti rijeke luke, kako eljeznike tako i cestovne, te nedostatnog prostora na kopnu za njezino irenje, dolazi do stagnacije u razvoju luke Rijeka. Taj problem mogue je rijeiti izgradnjom suvremenih trasnportnih tehnologija i najsuvemenijim tehnikotehnolokim rjeenjima u razvoju rijeke luke.

3. Projekt nove pruge Zagreb Rijeka5

eljeznika pruga dravna granica (D.G.) Botovo Zagreb Rijeka je, uz pruge na X. paneuropskom koridoru, najznaajnija eljeznika pruga na mrei pruga u Hrvatskoj. To je pruga koja povezuje najveu i najznaajniju hrvatsku luku Rijeka s unutranjosti, odnosno svojim prirodnim zaleem. Na podruju Hrvatske pruga se protee od Rijeke, preko Zagreba do Botova, odnosno granice s Maarskom. Pruga se nalazi na ogranku b V. paneuropskom prometnom koridoru, a uvrtena je i u prijedlog proirenja transeuropske prometne mree (TEN-T). Postojea jednokolosijena eljeznika pruga Zagreb Rijeka izgraena je 1873. godine za mjeoviti promet. Otada na trasi pruge nije bilo nikakvih znaajnijih rekonstrukcija. U skladu s tehnikim uvjetima projektiranja u vrijeme kada je pruga graena, trasa se uglavnom prilagoavala terenu kojim prolazi. Pravac Rijeka - Zagreb - Botovo na granici s Maarskom veoma je vaan u povezivanju triju velikih geografskih cjelina i to sredinje, gorske i primorske Hrvatske. Osim toga, taj pravac zbog svoga prometno-zemljopisnog poloaja ulazi i u europske globalne i regionalne prometne tokove povezivanja srednjoeuropskih prostora sa sjevernim Jadranom. Dugo vremena je ulaganje u eljezniku mreu Hrvatske bilo zanemareno. Danas je prisutan trend prebacivanja teita investiranja s cestogradnje na eljeznicu. Predviena je rekonstrukcija i izgradnja magistralne eljeznike pruge Botovo Zagreb Rijeka. Planiran je cjelokupni remont postojeeg kolosijeka i dogradnja prunog kolosijeka na pojedinim dionicama pruge od Botova do Zagreba te izgradnja nove pruge visoke uinkovitosti Zagreb Rijeka (Dragi, 2006). Vanost nove pruge proizlazi iz njezinog znaaja za cjelokupno hrvatsko gospodarstvo, posebno za razvoj luke Rijeka. Od Karlovca trasa je u potpuno novom koridoru koji se prua preko Zveaja, Josipdola, Velike Kapele, Novog Vinodolskog do Rijeke. Izgradnjom dolinske eljeznike pruge Rijeka Josipdol Karlovac, te rekonstrukcijom dionice Karlovac-Zagreb stvorile bi se temeljne pretpostavke brze, sigurne i po kapacitetu zadovoljavajue dopreme i otpreme roba u luku Rijeka. Upravo zbog svog irokoga prometnog znaaja, ukljuujui u to i veliko prometno znaenje luke Rijeke i ostalih sjevernojadranskih luka u novim trinim, politikim i ekonomskim integracijskim procesima zapadnoeuropskih i istonoeuropskih zemalja, valja oekivati golemo poveanje robno - transportnog i putnikog prometa u paneuropskom prometnom koridoru Vb na kojem se nalazi ova pruga. Nakon izgradnje nove pruge visoke uinkovitosti Rijeka Zagreb, predvia se da e postojea pruga ostati u funkciji, a bila bi preteito putnikog karaktera.

6

Id