In memoriam - kfbih.com · latnost u komorama u Bosni i Hercegovini. Pokrenuo je i {tampao informativni Glasnik Komore BiH, Komore Federacije BiH i nekih kantonalnih komora u

2 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

In memoriam

Odlazak prijateljaIsmet Iso Ibri~evi}

U petak, 13. oktobra, stigla je tu`na vijest. Ostali smo bez velikog ~ovjeka,humaniste, prijatelja Ismeta Ibri~evi}a, Ise kako smo ga svi zvali.

Bio je veliki borac i privrednik. Zajedno sa nekolicinom svojih saradnika u ra-tnom i poratnom periodu borio se i izborio da o~uva malo preduze}e, Privrednu{tampu. Bez obzira na sve prepreke kojih je bilo mnogo, ratni vihor, nedostatak papi-ra, mali broj saradnika, suèn prostor za djelovanje, razjedinjenost privrede BiH, jakunelojalnu konkurenciju, vrata preduze}a ostajala su otvorena. Za njega nisu posto-jale prepreke kada je bila u pitanju {tampa nekih od izdanja Privredne {tampe.

Bez obzira na sve neda}e uspio je sa~uvati tradicionalna izdanja kao {to suPoslovne novine i ZIPS.

Bio je ~ovjek od akcije i ideja. Uveo je niz novih aktivnosti kako bi finansijskiodrào svoje preduze}e. Uspio je svojim idejama pruìti veliku pomo} i podr{kukomorskom sistemu. Zajedno sa svojim saradnicima pokrenuo je izdava~ku dje-latnost u komorama u Bosni i Hercegovini. Pokrenuo je i {tampao informativniGlasnik Komore BiH, Komore Federacije BiH i nekih kantonalnih komora uFederaciji BiH. Na ovaj na~in privrednici su bili uredno informisani o svim zbi-vanjima u ekonomiji BiH.

Nikada nije posustao, cilj mu je bio preko izdanja Privredne {tampe privred-nicima dati osnovne podatke o svim ~injenicama bitnim za njihov opstanak irazvoj. Nova izdanja Banke u BiH, Sudska praksa, kao i niz publikacija bile su odvelike koristi privredi BiH i njenom menad`mentu. Pomenu}emo i projekte: tradi-cionalni izbor “100 najveæih”, dodjela Zlatnog BAM-a najuspješnijim bankamaitd. Na ovaj na~in Privredna {tampa postala je prepoznatljiva na bh. trì{tu.

Nikada nije zaboravljao svoje preduze}e. I u vrijeme te{ke bolesti uvijek je bio prisu-tan u poslu, brinuo se i davao svu svoju snagu da preduze}e i njegova izdanja idunaprijed, da se inoviraju i postignu jo{ ve}i rejting na te{kom i konfuznom bh. trì{tu.

Uspio je od malog preduze}a napraviti respektabilno dioni~arsko dru{tvo, na~emu su mu zahvalni svi njegovi saradnici.

Poslovne kontakte sa Komorom obavljao je lagano, bez tenzija, i pri izdava-nju redovnog Glasnika Komore i u realizovanju zajedni~kih projekata zna~ajnihza privredu.

I u privatnom druènju nametao je teme koje bi mogle biti zna~ajne za privre-du i promociju Privredne {tampe, odnosno Komore.

Smr}u Ismeta Ibri~evi}a izgubili smo velikog entuzijastu, velikog ~ovjeka ivelikog prijatelja. Ova komora ga nikada ne}e zaboraviti. Uvijek se te{ko opros-titi sa prijateljem i kolegom, a kada je ovakav ~ovjek u pitanju, onda je jo{ teè.

M. IDRIZOVI]

GLASNIK

Privredna/Gospodarska komora

Federacije Bosne i Hercegovine

List izlazi mjese~no

Godina VII

Broj 49

Oktobar/listopad 2006.

GLASNIK ure|uje

Redakcijski kolegij:

@eljana Bevanda, glavni urednik,

Mira Idrizovi},

odgovorni urednik,

~lanovi:

[emsa Alimanovi}, Dubravka

Bandi}, Ljubo Dadi}, Fahrudin

\iki}, Juso [kalji} i Meliha Veli},

sekretar Redakcije.

DTP: "Privredna {tampa"

Adresa:

Privredna/Gospodarska

komora FBiH

- za Glasnik -

71000 Sarajevo

Branislava \ur|eva 10/IV

Kontakt osoba: Meliha Veli}

Telefon: 033/267-690

E-mail: [email protected]

Telefoni:

033/663-370 (centrala)

033/217-782

Faks: 033/217-783

www.kfbih.com

Izdava~:

"Privredna {tampa" d.d. Sarajevo

Kantonalni sud Sarajevo

UF/1-180/02, RB 1-3018

Identifikacioni broj4200088140005

Identifikacioni broj PDV200088140005

[tampa: “BIROGRAF” Sarajevo, Kasima efendije Dobra~e 14

Besplatan primjerak

3Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Na poziv [ipad Komerca d.d.Sarajevo, u posjeti BiH i Hrva-tskoj od 26. septembra do 2.oktobra boravila je delegacijaprovincije Lakes State iz ju`nogSudana na ~elu sa guverneromprovincije brig. J. L. Zacharia

Provincija Lakes State je centralna inajve}a u ju`nom Sudanu ~ije se sjedi{tegrad Rumbek izgra|uje i razvija u glavnigrad ju`nog Sudana.

Sudan je teritorijalno najve}a dràvau Africi koja poslije zaklju~ivanja miro-vnog Sporazuma i prestanka 20-go-di{njeg rata namjerava, uz obimnu do-natorsku pomo} me|unarodne zajed-

nice, obnoviti zemlju. [ipad Komerc jeinicirao formiranje konzorcija bh. i drugihzainteresiranih firmi sa podru~ja biv{eJugoslavije za zajedni~ki nastup na inves-ticionim projektima u Sudanu. U toku ovegodine potpisani su sporazumi o obnovi iizgradnji grada Rumbeka. U okviru vi{eugovora planirana je izgradnja brojnihstambenih i javnih objekata i pripadaju}einfrastrukture, od ~ega je u gra|evinskojsezoni 2006/2007. zgrada za smje{tajdràvnih institucija ukupne povr{ine oko35.000 m2 i objekata za potrebe vojskeukupne povr{ine oko 76.000 m2. Oviobjekti gradi}e se u sistemima industrijskegradnje i drvenih monta`nih ku}a uzizgradnju pripadaju}ih infrastrukturnihobjekata (vodovod i kanalizacija, putevi,elektromreà i dr).

Konzorcij }e u~estvovati i u realizacijiinvesticionih projekata u sjevernomSudanu (glavni grad Kartum), kao {to suizgradnja bolnica i stambenih naselja.

Delegacija je u okviru boravka posjeti-la i nekoliko preduze}a koja su ~lanovipomenutog konzorcija, te i P/G komoruFederacije BiH, gdje su ~lanovi delegacijesa potpredsjednikom Komore AvdomRapa razgovarali i o drugim mogu}imoblastima saradnje, kao {to su rudarstvo( eljezo) i poljoprivreda (sto~arstvo, ribarst-vo, agroindustrijski kompleksi). Dogovo-reno je da Komora kao asocijacija privredebude uklju~ena u ovako zna~ajne projekte,tako da u~estvuje u pripremi konzorcija bh.firmi, te da koordinira neke aktivnostianga`mana firmi iz Federacije BiH, pobonitetu i potrebama. L. S.

Poslovno izaslanstvo iz Federacije BiH koje je predvodioJago Lasi}, predsjednik Privredne/Gospodarske komoreFBiH, posjetilo je, 11. listopada, @upanijsku komoru Vukovar.

U izaslanstvu su bili i predstavnici desetak tvrtki iz FBiH, kojesu sudjelovale u poslovnim razgovorima sa gospodarstvenici-ma vukovarsko-srijemske i viroviti~ko-podravske ùpanije.

U plenarnom dijelu skupa predsjednik Lasi} istaknuo jeda je Hrvatska najva`niji ekonomski partner BiH i sudjelujesa 19% u izvozu iz BiH i sa oko 23% uvoza u istu zemlju.Izme|u Hrvatske i FBiH postoji nu`nost pove}anjaekonomske razmjene koja se postiè usugla{avanjem go-spodarsko-sustavnih pretpostavki i rje{enja iz oblasticarinske za{tite, poreznih sustava, standardizacije proizvoda,

za{tite ~ovjekovog okoli{a, kao i oblast stimuliranja inozem-nih ulaganja, te nekih elemenata devizne i nov~ane politike.

Na sastanku su bili predstavnici gospodarstva FBiH iz:]osi} Promexa @ep~e, Posavina koke i predstavnika Op}ineOra{je, Violete Grude, FIS-a Vitez, Hotel Zenita i Turisti~kezajednice Neum, LT-Gospodarske banke Livno, te MCI,Mepasa i Logotipa iz [irokog Brijega.

Sa strane doma}ina sudjelovalo je petnaestak tvrtkizainteresiranih za razna podru~ja suradnje od koji su jeneke ve} uspostavile s tvrtkama iz FBiH i traè mogu}nostnjezinog {irenja, dok su neke nazo~ile kako bi tekuspostavile nove kontakte u obostranom interesu.

@. BEVANDA

U Vukovaru

Poslovni susreti tvrtki iz FBiH i Republike Hrvatske

Sudanska delegacija u posjeti Komori

Gra|evinci iz BiH u obnovi Rumbeka


Dr Mersudin Avdibegovi}, glavnikoordinator za certificiranje {uma uBiH, rekao je da je certificiranje {u-ma najbitniji uslov za razvoj {umarst-va, jer njegovo posjedovanje zna~ida se {umom gospodari prema stro-gim ekolo{kim, socijalnim i ekonom-skim standardima. Do sada su certi-ficirana dva {umarstva u BiH: Sara-jevo {ume i [umarstvo Han-Pijesak,a ubrzo }e certifikat dobiti i Herce-gbosanske {ume Kupres. Ova {uma-rstva }e na trì{tu postati konkurent-nija od ostalih. Bitno je da prera-|iva~i drveta shvate va`nost ovogprocesa i da prednost ovog certifika-ta koriste u promociji svojih proizvo-da i da se i oni na|u u lancu saostalima koji }e pratiti certificiranje(COC). Certificirane {ume su dokazdobrog gazdovanja i ovo je put zaprovo|enje zajedni~ke dràvne poli-tike u oblasti {umarstva, a ujedno ipoziv ostalim {umarstvima da pris-tupe certificiranju {uma.

Geografsko-informacione tehno-logije po rije~ima dr Ahmeta Loje,profesora [umarskog fakulteta u Sa-rajevu, zna~e rje{avanje optimalneotvorenosti {umskih odjeljenja seku-ndarnom mreòm komunikacija, tena bazi GIS-a upravljanje {umskimbogatstvom je znatno unaprije|eno,a podaci su transparentni. Glavniposlovi u {umarstvima su kontinuira-no gazdovanje, izrada {umskogo-spodarskih osnova, kvalitet kartogra-fskog prikaza, projektovanje sekun-darne mreè transportnih puteva.

Da bi se primijenio GIS, prvo tre-ba da se izvr{i analiza kvaliteta pros-tornog ure|enja odjeljenja, posebnou pogledu projektovanja sekundarnemreè puteva, transporta drveta i upogledu ta~nosti izra~unatih podata-ka na osnovu takvog rje{enja. Naosnovu analize prilazi se projekto-

vanju novog rje{enja koje bi ukonkretnom primjeru bilo optimalnoi na osnovu rada ukazati na glavneprednosti kori{tenja geoprostorneinformacione tehnologije.

Na dnevnom redu sastanka pred-stavljen je i Katalog proizvo|a~anamje{taja i proizvoda od drveta koji jeuradila Privredna/Gospodarska komo-ra FBiH, uz finansijsku pomo} USAID-aCCA klaster prerade drveta i {umarst-va, kao i nastavak rada radionice

“Made in BiH”. Radionica se odràva uokviru programa P/GKFBiH, Akademijelikovnih umjetnosti - Odsjek produktdizajn i USAID-a CCA.

U okviru klastera pripremi}e se iposjeta sajmovima namje{taja uParizu, Kelnu i Moskvi kako bi se

sagledale mogu}nosti izlaganja proi-zvo|a~a namje{taja u Parizu 2008.

Predsjednik Grupacije Nusret Curi}zapo~eo je sastanak odavanjem po-~asti nedavno preminulom [evki [a-kovi}u dipl. in`. {umarstva, rekav{ida je [evko bio zaljubljenik svojeprofesije, ljepote {uma, njihov do-kazani za{titar i ~ovjek koga }emo sedugo sje}ati, kao i njegove pozitivnekritike za dobrobit {umarstva.

[. ALIMANOVI]

Sastanak Grupacije

Prva certificirana {umarstva u BiHNa sastanku Grupacije {umarstva i drvne industrije Privredne/Go-spodarske komore Federacije BiH, koji je odràn 19. oktobra uSarajevu, profesori [umarskog fakulteta prezentirali su prvirezultat certifikacije {uma u BiH i primjenu GIS (geografsko-informacionog sistema) u {umarstvima

Proizvo|a~i namje{taja u svijetu

EU25 vode}a regijaSude}i prema podacima o proizvodnim vrijednostima i trgovini u industriji

namje{taja na svjetskom nivou za 2005. godinu, ~ini se da je EU25 i daljevode}a regija u proizvodnji namje{taja sa 36,7% globalne proizvodnje (93,4milijardi eura do 254,6 milijardi eura), slijede je NAFTA zemlje (SAD, Kanada,Meksiko) sa 73,8 milijardi eura, odnosno 29%. Drugi vaàn igra~ je i Azija saproizvodnom vrijedno{}u u iznosu od 68 milijardi eura (26,7%), a najve}ezasluge tu pripadaju Kini koja pokriva vi{e od pola ukupne proizvodnje na kon-tinentu. Globalna trgovina namje{tajem je porasla za 7,3% na 74,8 milijardieura. Regija EU25 je u ovom slu~aju zaslu`na za 48,3%, odnosno 36 milijardieura. Na azijske zemlje otpada 32% ukupne trgovine, gdje sama Kina ~ini 2/3.Zemlje NAFTA-e ukupno su izvezle namje{taj u vrijednosti devet milijardi eura.Glavni tokovi su izme|u zemalja regije EU25, iz EU u SAD, EFTA zemlje i Rusije, izAzije u SAD i u EU25 i izme|u NAFTA zemalja. Prvih pet zemalja izvoznica su: Kina(21,3%), Italija (11,1%), Njema~ka (7,5%), Poljska (5,9%) i Kanada (5,8%). [. A.

5

Cilj ovog sastanka klastera bila jeprezentacija kataloga drvne industrijekojeg je uradila Privredna/Go-spodarska komora Federacije BiH, uzfinansijsku podr{ku USAID-a CCA.

Prezentirana je aktivnost na pro-jektu razvoja agentske mreè kojuradi Strikconsulting Sarajevo za zeml-je Evrope, SAD, Bliskog istoka i druge.Na ovaj na~in nastoji se pomo}i bh.proizvo|a~ima namje{taja da seupoznaju sa trì{tima zemalja u koji-ma agenti rade i koji }e plasirati nji-hove proizvode. U tom cilju odràt }ese Trade Missin u Sarajevu 09. i 10.novembra, kako bi se na jednommjestu upoznali proizvo|a~i i agenti.

Radi}e se i web site Klastera pre-rade drveta i {umarstva gdje }e se na}ipodaci o drvnoj industriji i {umarstvu.

Istraìvanje o mi{ljenju potro{a~ao proizvodima od drveta prezentiralesu Svjetlana Vukmirovi} i MuhibaAdanali} USAID CCA. Bio je 1.521ispitanik i zaklju~eno je:

- nivo svijesti javnosti o drvnojindustriji je nizak,

- potro{a~i kupuju doma}e proi-zvode od drveta zato {to su visokogkvaliteta i konkurentnih cijena,

- stopa zadovoljstva doma}improizvodima od drveta je visoka, a90% bi svoju kupovinu preporu~iliprijateljima.

Ura|eno je i istraìvanje sa ciljemda se definira nivo interesa zapobolj{anje poslovanja, proizvodnihaktivnosti i strategija, da se definiraslika koju vlasnici i menadèri imajuo svom biznisu, kao i da se napravipregled drvne industrije. Glavni iza-zovi koja su poduze}a identificiralauklju~uju ostvarivanje pristupa novimme|unarodnim trì{tima i pove}anjeprodaje kako na doma}em tako i nainotrì{tu.

REZ - Regionalna razvojna agen-cija za regiju centralna BiH prezenti-rala je aktivnost agencije ~iji su koris-nici i poduze}a iz drvnog sektora.

Jedna od glavnih aktivnostiKlastera i grupe marketing jestepredstavljanje bh. poduze}a na saj-movima u svijetu. Aktivnosti koje su utoku na tom planu odnose se napredstavljanje i posjetu renomiranimsajmovima u Milanu, Zagrebu, Beo-gradu, Splitu, Moskvi, Kelnu i Parizu.

[. A.

Profitabilni projekti

Uzgoj minka (nerca)Mikrokreditna organizacija “Razvoj”

Sarajevo, u suradnji sa Privre-dnom/Gospodarskom komorom Fe-deracije BiH, organizirala je preze-ntaciju jednog od najprofitabilnijihrazvojnih projekata.

Projekat se odnosi na uzgoj minka(nerca) u mreì kooperantskih farmi uBiH. Uloga mikrokreditne organizaci-je “Razvoj” u realizaciji ovog projektaodnosi se na obezbje|enje sredstavau cilju implementacije projekta,administrativno-tehni~ku pomo} uizgradnji, osnivanju i registracijipoduze}a uz pribavljanje odgovara-ju}ih dozvola, pomo} u realizaciji pro-jekta kroz povoljne kredite. Komoraima ulogu koordinatora i organizato-ra realizacije projekta razvoja mreèkooperantskih farmi minka.

Krzno minka je dragocjeno itraèno na trì{tu, tako da je zagara-ntirana njegova prodaja.

[. A.

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Sastanak u Zenici

Kupci zadovoljni domaæim proizvodima od drvetaU okviru Klastera prerade drveta i {umarstva regije centralnaBosna - grupa za marketing - odràn je sastanak u Zenici, 20.septemba, na kome su prisustvovali predstavnici poduze}a izoblasti prerade drveta i {umarstva, privrednih komora, resornihministarstava, konsultantskih ku}a, USAID-a CCA. Organizatorsastanka je REZ - Razvojna agencija za regiju centralna BiH

“Ambienta” Zagreb

Uspje{an nastup bh.proizvo|a~a namje{taja

33. me|unarodni sajam namje{taja unutarnjeg ure|enja i prate}e industrije“Ambienta” vaì kao jedan od vode}ih u ovoj oblasti u ovom dijelu Evrope, kaoi najzna~ajniji doga|aj ove grane industrije. Ove godine odrào se od 11. do15. oktobra. Osim poslovnih susreta, ima i promotivni karakter i stvarno jemjesto susreta proizvo|a~a, trgovaca, stru~njaka i medija i svih drugih subjeka-ta vezanih za drvnu idustriju.

Na ovogodi{njoj “Ambienti” proizvo|a~i iz BiH predstavili su se na prostoruod 800 m2, uz organizaciju Privredne komore Tuzlanskog kantona, mikroKlastera “Beyler” Grada~ac i Obrtni~ke komore Tuzla. Finansijsku podr{kupruìli su USAID CCA i Vanjskotrgovinska komora BiH.

Privredna komora Tuzlanskog kantona, kao organizator zajedni~kog nastu-pa bh. drvne industrije, dobila je priznanje za visok nivo ukupnog sajamskognastupa, a kompanija Konjuh @ivinice priznanje za uspje{an razvoj trpezarijskegarniture.

Sajam karakteri{u i brojna stru~na predavanja koja su vezana za ovu granuindustrije. Jedno od njih bilo je i “Suradnja drvne industrije jugoisto~ne Evrope” gdjesu predstavljeni mogu}i modeli suradnje drvnih industrija sa ciljem zajedni~kognastupa i kvalitetnijem prilago|avanju dana{njim globalizacijskim procesima.

Odràno je i me|unarodno savjetovanje “Evropska unija - izazovi i per-spektive za industrijsku preradu drveta”.

[. A.


Ovo je bilo prvo u~e{}e Bosne iHercegovine na Sajmu u Grazu. Na36 m2 sajamskog prostora su pred-stavljeni: turisti~ki potencijali BiH iHNK; propagandni materijali iz oblastidrvne, grafi~ke i auto-industrije BiH;propagandni materijali Vanjskotrgo-vinske komore BiH i Agencije za stranaulaganja FIPA; visokokvalitetna auto-htona hercegova~ka vina ìlavka iblatina i eksponati obrtnika, suveniri,bakrorezi, ruko-tvorine, drvore-zbarstvo, proizv-odi od vune.

Na {tandu supreds tav l jeneodre|ene firmeiz HNK: Herce-govinavino, Pod-rum Andrija, He-rcegovina-pro-dukt, Udruga vi-nara Hercego-vina, Granit d.d.,UNIS PKL, Igman d.d., Valj~i}i d.d.,Fortunatours d.o.o., Rukotvorine,Desiderio, hoteli Neum i Stella, Mo-starski sajam.

Na dan otvaranja bh. {tand suposjetili predsjednik Austrije Heinz Fi-scher sa saradnicima, ministar privr-ede i finansija [tajerske Christian Bu-chmann, te ambasador BiH u AustrijiDaria Krsti~evi} sa saradnicima.

“Dan privrede BiH u Grazu” bioje 5. oktobar, u okviru koga je upri-li~ena konferencija izme|u zvani-~nika i privrednika Austrije i BiH. Or-ganizator konferencije je bio ICS Au-strija i po~asni konzul BiH u AustrijiJorg Hofreiter, uz saradnju saG/PKHN@. Na konferenciji je bilo150 u~esnika.

Nakon obra}anja potpredsjednikaKomore [tajerske dr Gilberta Fri-zberga, govorili su Daria Krsti~evi},ambasador BiH u Austriji, Slobodan@upljanin, predsjednik VTKBiH, i HellaRanner, predsjednica Sajma Graz.

Predsjednik Vlade HNK Miroslav]ori} govorio je o stanju privrede uHNK. Herbert Preclik je prezentiraomogu}nosti ulaganja u BiH, a Rei-nhold Kolland je u ime Volksbank

BiH prezentirao mogu}nosti finansir-anja u BiH. Dalfina Bo{njak, direktorMostarskog sajma, je, izme|u osta-log, pozvala predstavnike austrijskihfirmi da u~estvuju na sajmu Gospo-darstva Mostar 2007. na kome jezemlja partner Austrija.

Po okon~anju zvani~nog dijelakonferencije nastavilo se sa bilateral-nim razgovorima uz degustacijuhercegova~kih vina i tipi~nih proizvo-da regije [tajerske.

U~e{}e na Stotom jubilarnomme|unarodnom sajmu Graz 2006.je ocjenjeno pozitivno, jer se, osimpredstavljanja i promocije, uspjeladogovoriti i konkretna saradnju saodre|enim partnerima.

A. BOLOBAN

Sajam Graz

Uspje{na prezentacija na{ih firmiNa Stotom jubilarnom me|unarodnom jesenskom sajmu Graz,Austrija, odrànom od 30. septembra do 08. oktobra, uz u~e{}eizlaga~a iz osam zemalja, Gospodarska/Privredna komora HN@je, u saradnji sa Vanjskotrgovinskom komorom BiH, Turisti~komzajednicom HNK i uz podr{ku Vlade HNK i Ministarstvaprivrede, poduzetni{tva i poljoprivrede HNK, uspje{no pred-stavila BiH i Hercegova~ko-neretvanski kanton

Privatizirano40 posto dràvnog

kapitala

Samo424 milionaKM prodato

za novacPrivredna komora Federacije BiH

upozorila je na katastrofalne rezultateprivatizacije u tom entitetu, premakojima je od 1999. godine, kada supo~ele prve prodaje, do sredine ovegodine prodato svega 40 postodràvnog kapitala.

“Rezultati su jo{ porazniji kada suu pitanju efekti. Od prodaje imovinekoja je dostigla cijenu od 8,935 mili-jardi KM, svega 424 miliona KMprodato je za novac. Sve ostalo oti{loje za certifikate s jedinstvenih ra~unagra|ana”, isti~e Avdo Rapa, potpred-sjednik P/GKFBiH. Prema njegovimrije~ima, privatizacija se mora ubrzatii prona}i na~in da se postignu ve}ifinansijski efekti, mada je kod vlasnikaostalo neutro{eno vi{e od pet milijardimaraka u certifikatima.

Prijedlozi Komore idu za tim da seza certifikate prona|u modalitetieventualnog raspisivanja jo{ jednogkruga javne ponude dionica, a da seizdvoje javna preduze}a koja je,nesumnjivo, mogu}e prodati zagotovinu i tako popravi katastrofalnifinansijski saldo.

Komora }e, u tom smislu, orga-nizirati tematske rasprave o privati-zaciji javnih preduze}a, kako bi se~ula i druga strana, privrednici i asoci-jacije poslodavaca, koji se do sadanisu pitali.

Generalna je ocjena da VladaFBiH i vlade kantona, kao titularidr avnog kapitala, ne mogu prodavatiimovinu kao da je njihova. U sve semoraju uklju~iti oni koji su je stvarali.


U pet gospodarskih regija u BiHorganizirani su tzv. otvoreni dani. UMostaru se prezentacija odràla uHotelu Ero, 04. oktobra., gdje su seprisutnima obratili Gerard Ennis,team leader EURED-a, zatim IvanJurilj, direktor REDAH-a (jedne odpet regionalnih razvojnih agencija zasvaku od pet gospodarskih regija uBiH), te Na|a Ohramovi}, task man-ager delegacije Europske unije u BiH.

Vrijednost natje~aja je 3,8 mil-iona eura, a sredstva su izdvojena izCARD 2006. programa.

Natje~aj je podijeljen u tri lota:Prvim lotom se èli pruìti podr{ka

razvoju turizma pokrivanjem BiHjedinstvenom mreòm putokaza zaturisti~ka odredi{ta. Za ovaj projekt jenamijenjeno milion eura.

Lotom 2 se èli pospje{iti razvojturisti~kih proizvoda, bilo da se radio kvaliteti marketinga, konkurent-nosti proizvoda, ja~anju uslu`nih dje-latnosti, ili stru~nom osposobljavanjuosoblja u turizmu. Predvi|eni brojprojekata koji }e se financirati je od~etiri do devet, za koje }e se izdvojiti1,4 miliona eura.

Lot 3 je usmjeren ka unapre|enjukvalitete i dostupnosti poslovne infra-strukture MSP-a. Za ovaj lot je,tako|er, predvi|eno od ~etiri dodevet projekata i 1,4 miliona eura.

O~ekuje se da }e trajanje pro-jekata biti izme|u 18 i 36 mjeseci.

Gerard Ennis naglasio je prisutni-ma kolika je va`nost ozbiljnih pristu-pa aplikanata koji se namjeravajuprijaviti na ovaj natje~aj, budu}i dasu lotovi 2 i 3 najve}i grantovi ikad

odobreni u EURED-u. Objasnio jekako }e svaka od prijava moratizadovoljiti sve uvjete valorizacije,budu}i da postoji detaljno razra|enaprocedura za svaku od njih.Naglasak je stalno bio na poticanjupartnerstva, jer se time pro{irujukapaciteti, stru~na znanja, a to dajepriliku i slabijim i manjim organizaci-jama da se udruè sa ja~ima i takodo|u do svoje prilike; tako da }e seprijavama s partnerima dodjeljivati ivi{e bodova pri valorizaciji projekata.

Najva`niji kriterij eliminacijeaplikanata }e biti vlasni{tvo, dakle,

firma ne smije biti u privatnomvlasni{tvu, ne smije ostvarivati profit, teglavna aktivnost projekta mora bitiusko vezana za turizam ili razvoj MSP-a.

Ovo je izvrsna prilika namijenje-na svim institucijama, kantonima,op}inama, komorama, obrazovnimustanovama, da se bilo samostalnoili kao partneri uklju~e u ovu utrku zagrantove. Biti }e zanimljivo vidjeti tko}e se sve prijaviti i koliko }e biti pri-javljenih. Sude}i po posje}enostiotvorenih dana, ne}e ih nedostajati.Nije va`na raspodjela po regijama,nego sama vrijednost prijedloga pro-jekta.

Krajnji rok za prijave je 6.novembar ove godine, a sve infor-macije o kvalificiranosti aplikanataza svaki lot, i druge informacije,mogu se na}i na Internet straniciDelegacije Europske komisije u BiHwww.delbih.ec.europa.eu

D. LOVRI]

Sajmovi u martu u ItalijiFiera Rosa

Od 8. do 11. marta/oùjka 2007. godine u Udinama se prvi put orga-nizira Sajam pod nazivom FIERA ROSA. Prvi je i jedini ove vrste, ima za ciljpredstaviti ènski univerzum preko proizvoda i usluga namijenjenihènama i o ènama. Sektori koji }e biti zastupljeni na Sajmu vezani su zaku}u, posao, zdravlje, njegu, ljepotu, njegu djece i starijih osoba, slobod-no vrijeme, ru~ni rad itd.

Izlo`beni dio bi}e propra}en bogatim programom kulturnih mani-festacija uz u~e{}e stru~njaka, novinara i drugih koji }e diskutovati o razn-im aspektima ène u aktuelnim socio-ekonomskim i politi~kim zbivanjima.

Dodatne informacije o ovoj manifestaciji mogu se na}i na web strani-ci www.fierarosa.com

Planet CreativityOd 2. do 4. marta/oùjka 2007. godine u gradu Rimini odràva se 7.

sajam “Planet Creativity” - me|unarodna izlo`ba ru~ne radinosti ikreativnog hobija.

Sve informacije mogu se na}i na web stranici: www.planetcreativity.com.

Nove {anse za turizam

Peti poziv na natje~ajza dodjelu grantova

EURED je projekt podr{ke Europske komisije regionalnomekonomskom razvoju u BiH.

Peti natje~aj za financiranje iz EURED fonda bespovratnih sred-stava koji je namijenjen razvoju malih i srednjih poduze}a(MSP) i turizma objavljen je 04. augusta ove godine

8

Osnovni ciljevi Pilot-projekta zareciklaù otpada, koji su uglavnom irealizirani, bili su:

- razvoj ekolo{ki i finansijskiodrìvog sistema upravljanja ~vrstimotpadom u BiH,

- iniciranje reciklaè u cilju stva-ranja interesa privatnih kompanija iop}inskih struktura,

- podr{ka privatnim inicijativamaza pokretanje biznisa u sferi reciklaè,

- konkretna tehni~ka pomo} ipodr{ka u visini od 1,5 miliona euraza investicije.

Pri kraju trajanja ovog pilot-projektaocijenjeno je da se on uspje{no imple-mentira, te da }e, kao rezultat, poredostalog, proiza}i i priru~nici za reciklaù,podizanje javne svijesti o potrebi dastanovni{tvo treba masovno da podr ireciklaù kao dodatni izvor skupih sirov-ina, zatim izvje{taj o isplativim projektimakoji treba da “otvori o~i” mnogim posto-je}im i budu}im kompanijama da se odreciklaè moè “pristojno ivjeti”, te final-ni izvje{taj koji }e, kroz predstavljanjeste~enih iskustava u BiH, pomo}i boljemrazumijevanju reciklaè na na{im pros-torima i perspektivama za njen razvoj.

Na ~etvrtom sastanku Savjetoda-vnog odbora diskutovano je o triosnovne teme:

1) Implementacija pilot-projekata, 2) Isplativi projekti,3) Priprema i implementacija

zakonodavstva o odgovornosti proiz-vo|a~a ili uvoznika koje bi podràlorazvoj industrije reciklaè u BiH istvorilo pozitivan ambijent za zain-teresirane privrednike.

1) Implementacija pilot-projekata

U okviru prve teme prezentiran jestepen implementacije i daljnjeaktivnosti do kona~ne realizacijeprojekata:

- u Sarajevu (KJKP “Rad” - ure|e-nje prostora, nabavka odgovaraju-}eg broja kontejnera, te nabavka lin-ije za razvrstavanje - sortiranje koris-nih otpadaka od papira i plastike);

- u Doboju (izgradnja prostora,nabavka transportnih sredstava, tenabavka opreme za tretman opasn-og medicinskog otpada);

- u Derventi (izgradnja prostora inabavka osnovne opreme za sakupl-janje i sortiranje kabastog i drugog~vrstog otpada).

Naàlost, prema kriterijima EUsredstva su se mogla donirati samoop}inama i javnim preduze}ima,tako da kompanije koje se i ina~ebave reciklaòm nisu mogle konkuri-rati za dodjelu dijela ovih sredstava.

Svi nabrojani projekti su krenuli urealizaciju sa manjim ili ve}im zaka-{njenjem (predugo ~ekanje na odgo-varaju}e dozvole i saglasnosti, neri-je{eni vlasni~ki odnosi i sli~no, a pro-blem koji je pogodio sve korisnikeovog projekta jeste odbijanje dona-tora da u cijeni opreme priznaju iPDV). Nadati se da }e sve pote{ko}ebiti prevazi|ene i da }e se ovi pro-jekti u potpunosti realizirati do kraja2006. godine.

Vaàn segment projekta jestepodizanje svijesti gra|ana o potrebi

recikliranja odre|enih vrsta otpadaka,te njihovo aktivno u~e{}e u tom proce-su. U tu svrhu napravljeni su materijaliza javnu kampanju (bro{ure, posteri,TV spotovi, radio dìnglovi) koji }e bitiprezentirani prvo u mjestima imple-mentacije navedenih projekata. Kasni-je }e se kampanja pro{iriti i na ostalegradove, jer }e se mo}i koristiti isti pro-pagandni materijal. Kroz ponavljanjeporuka posti}i }e se najbolji efekti uzracionalno tro{enje finansijskih sred-stava. Ova kampanja }e po~eti u okto-bru 2006. i bi}e ponovljena u prolje}e2007. godine.

2) Isplativi projektiU okviru druge teme prezentiran

je aktuelni status isplativih projekatareciklaè koji su odabrani da budupredloèni me|unarodnim finansi-jerima za investiranje ili za lokalneinvesticije. Odabrani su:

2.1. Priprema i spaljivanje auto-mobilskih guma u “Tvornici cemen-ta” - Kakanj,

2.2. Prerada automobilskih aku-mulatora u tvornici “Tesla” - Br~ko,

2.3. Unapre|ivanje prikupljanja iprerade komercijalnog otpada u“Angrosirovini” - Tuzla,

2.4. Reciklaà PET ambalaè.2.1. Prerada automobilskih guma

podrazumijeva ure|enje mjesta zaprimanje i skladi{tenje guma, tepotrebnu opremu za preradu oko5.000 tona starih guma iz BiH. Prviprora~uni govore da je, uz odgovara-ju}a zakonska rje{enja, profitabilnostzadovoljavaju}a. “Tvornica cementa”u Kaknju je pokazala interes za ovajprojekt i ve} je poduzela odre|enekorake. êka se okolinska dozvola.

2.2. Cijeni se da bi u “Tesli” -Br~ko, nakon realizacije ovog pro-jekta, moglo da se preradi oko5.000 tona starih, istro{enih baterijaiz BiH i susjednih zemalja. Sve anal-ize pokazuju da bi topionica ovogkapaciteta bila isplativa. Ina~e, topi-onica u ovoj tvornici je prestala sa

Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine

Nakon dvije godine

Pilot-projekt reciklaè u BiHu fazi finaliziranja

Pilot-projekt reciklaè u BiH, koji traje gotovo dvije godine i kojifinansira EU, privodi se kraju. Tim povodom u Doboju je, 27. sep-tembra, odràn ~etvrti i posljednji sastanak Savjetodavnog odboraPilot-projekta za reciklaù u BiH. Prezentirani su postignuti rezul-tati i dogovorene daljnje aktivnosti u preostalom, kratkom vre-menu do zavr{etka projekta krajem novembra ove godine. Zavr{nakonferencija }e biti odràna krajem januara slijede}e godine

radom i zatvorena je u aprilu 2005.godine. Nakon privatizacije, avgusta2005. godine, novi vlasnici supokazali interes za ovaj projekt, pasu dokumenti predati u IFC radiodluke o finansijskoj podr{ci.

2.3. “Angrosirovina” - Tuzla jekompanija koja je osnovana 1946.,a privatizirana je 2001. godine. Iakosa tradicijom, ova kompanija nemaadekvatnu opremu za prikupljanje ipreradu otpadaka i proizvodnjusekundarnih sirovina koja bi, uvelikoj mjeri, mogla da zadovoljitrì{ne uslove. Analize su pokazaleda bi ulaganja bila profitabilna isamofinansiraju}a. Zbog takvogzaklju~ka pripremljeni su dokumentiza podr{ku od lokalnih finansijera.

3) Priprema i implementacija zakonodavstva

Nakon {to se nije mogao dobitipouzdan odgovor na pitanja:

- da li }e kompanije i javna ko-munalna preduze}a, u sada{njim uslovi-ma, donositi stare gume u cementaru?

- da li je realno o~ekivati prikupl-janje ve}eg procenta od raspoloìvihstarih akumulatora za “Teslu” - Br~ko?

- koliko dugo moè prikupljanjematerijala za reciklaù biti zasnovanona jeftinoj radnoj snagi i sli~no?

Zaklju~eno je da, u okviru ovogprojekta, iako nije bilo predvi|eno,treba predloìti i kostur Zakona ouspostavljanju odgovornosti uvoznikaza akumulatore i gume, baziran naiskustvima zemalja ~ija bi rje{enja bilonajlak{e implementirati u BiH, pa sunapravljeni i takvi prijedlozi. Ostajeobaveza odgovaraju}ih organa u BiH(entitetska ministarstva, vlade, privre-dne komore itd) da, na osnovu ovogkostura, rade na dono{enju zakonakoji }e regulirati ovu materiju.

Zbog upoznavanja privrednika irazmjene mi{ljenja u vezi sa ste~enimiskustvima kroz rad na ovom pilot-projektu, za sektore gume, proizvod-nje sokova, prerade starog ulja isli~no, u organizaciji Vanjskotrgo-vinske komore, bi}e odràna radion-ica sa ciljem informiranja privrednikai komora, te zajedni~kog kreiranjaosnova za odgovornosti proizvo|a~a-uvoznika. F. \IKI]


Prezentirana studija

Uticaj FDI nametaloprera|iva~ku industriju

U prostorijama FIPE, uprili~ena je prezentacija studije “Uticaj direktnihstranih ulaganja na metaloprera|iva~ku industriju BiH”, krajem septembra.

OECD Investment Compact za jugoisto~nu Evropu i EC CARDS realizira-ju Projekat o statistici i politici direktnih stranih investicija (FDI), u zemljamazapadnog Balkana i jugoisto~ne Evrope. Izrada pomenute studije uslijedila jeu okviru tih aktivnosti i povjerena je Be~kom institutu za me|unarodneekonomske studije.

Uvod u OECD Investment Compact SEE Projekat dao je dr Gabor Hunya,a prezentaciju je odrào dr Mario Holzner nau~ni saradnici na Be~kom insti-tutu za me|unarodne ekonomske studije.

Tekst predstavljene studije dostupan je, na engleskom jeziku, na:www.fipa.gov.ba/case_studies.pdf N. [. M.

Specijalisti~ki postdiplomski studij Univerziteta uSarajevu

Za{tita okoline i za{tita na radu

Na Ma{inskom fakultetu u Sarajevu, 12. oktobra, odràna je prezentacijaSpecijali~kog postdiplomskog studija “Za{tita okoline i za{tita na radu”.Prisustvovali su predstavnici dràvnih organa, privrednih subjekata, vladinih inevladinih organizacija i institucija oba entiteta, privrednih komora, te studentii mladi stru~njaci, zainteresirani za ovakve vrste studija.

U uvodnom obra}anju predstavnici Ma{inskog fakulteta su istaknuli da se odprisutnih o~ekuje da daju doprinos u pogledu usmjeravanja koncepta studijarealnim potrebama, kao i da se identifikuju stru~njaci iz prakse koji bi mogli dase uklju~e u proces nastave.

Obrazloènje koncepta o na~inu izvo|enja i namjeni studija dao je prof. dr.Aleksandar Kneèvi}, rukovodilac studija.

Studij treba da zapo~ne {kolske 2006/07. godine, a namijenjen je: (i) sarad-nicima dràvnih organa koji rade na poslovima za{tite i sigurnosti (vi{e tipovaministarstava), (ii) inspekcijskim slu`bama, (iii) ~lanovima menad`menta pre-duze}a koji su zaduèni za obasti za{tite na radu, te razli~ite oblasti sa podru~jaza{tite okoline (otpad, emisije u zrak, emisije u vodu, kori{tenje kemikalija), (iv)stru~nim radnicima (referentima) u industrijskim preduze}ima, (v) saradnicimakonsultantskih firmi, i (vi) drugima.

Specijalisti~ki studij traje godinu i po i u toku studija se, uz jedan od pred-meta, radi specijalisti~ki rad.

Nastavu izvode profesori Ma{inskog, Prirodnomatemati~kog i Elektrotehni-~kog fakulteta, uz angaòvanje eksperata iz BiH i susjednih zemalja.

Svi prisutni su dali podr{ku formiranju ovog specijalisti~kog studija, koji }e,izme|u ostalog, osposobljavanjem kadrova, omogu}iti brè i bolje razumije-vanje, prihvatanje i primjenu propisa EU u na{oj zemlji, vezanih za ove oblasti,a u svjetlu priprema za ulazak u evropske integracije.

Informacije o studiju se mogu na}i na http://dl.mef.unsa.ba/zastita/ Telefon: 033 613 193 ili 061 202 025

N. [EHI]- MU[I]


WTO Punkt za informisanje, uokviru sistema WTO/TBT (Tehni~kebarijere u trgovini), predstavlja pre-duslov za ~lanstvo u WTO i bez PunktaBosna i Hercegovina ne bi mogla bitiravnopravan u~esnik u svjetskojtrgovini. Ovaj punkt }e predstavljatipomo} proizvodnim i trgova~kim fir-mama, jer }e prvi put na jednommjestu biti na raspolaganju svi propisii standardi koji se odnose na sigurnostproizvoda. Punkt }e imati i podatke osistemu ocjenjivanja uskla|enostiproizvoda sa propisima, odnosnostandardima (ispitne laboratorije, cer-tifikaciona i ispitna tijela i sl). Pruì}emogu}nost proizvo|a~ima i izvoznici-ma da dobiju informacije o propisimana trì{tu na koje èle izvoziti.

Neophodno je da se sve komore,kao i kompanije, uklju~e od po~etkau izradu registra vaè}ih propisa,koji }e biti na raspolaganjuWTO/TBT Punktu za informisanje.Osnivanje Informacionog punkta jeobavezno, ukoliko se èli implemen-tirati Ugovor TBT.

Informacioni punkt osigurava:* U~e{}e dràve ~lanice u proce-

duri,* Analizira, uz pomo} kompanija,

notificirane projekte drugih dràva,* Koordinira slanje komentara,* Isporu~uje notifikacije dràve

~lanice Sekretarijatu WTO-a,* Osigurava reagovanje na prim-

jenu komentara;* Odgovara na zahtjeve za infor-

macije o notificiranim projektima,* Razmjenjuje informacije sa min-

istarstvima i drugim institucijama.Predavanje “Ugovor o tehni~kim

barijerama u trgovini - TBT rasvi-jetlilo je potrebu za nastankom, kao isadràjem Ugovora. Ugovor je nas-tao kao potreba da se uskladepropisi sa zemljama izvoznicama, teda se prevazi|u barijere proizi{le izpostojanja razli~itih propisa u zeml-jama.

BiH, u procesu pribliàvanja EU iulasku u Evropske integracije, morauskladiti propise, {to podrazumijevatehni~ke propise, standarde i proce-

dure ocjene uskla|enosti, za sveproizvode, uklju~uju}i industriju ipoljoprivredu. Da bi se implementi-rao Ugovor TBT, postoji jo{ nekolikoobaveza koje treba da ispuni dràva,pored uspostave Punkta za informi-sanje, a to su:

* Uspostaviti registar svih propisakoji su na snazi,

* Dodijeliti nadle`nosti u svimoblastima tehni~kih propisa i ocjeneuskla|enosti,

* Osigurati koordinaciju svihresornih ministarstava i ustanova,

* Usvojiti neophodnu krovnu leg-islativu za mogu}e pristupanje imple-mentaciji,

* Obezbijediti ljudske i tehni~keresurse.

Uspostavljanje Informacionogpunkta pruà korist industriji, kroz:

* Informacije o novim zahtjevima,* Mogu}nost komentiranja,* Upozorenje u slu~aju kreiranja

novih barijera i * Informacije o statusu tehni~kih

zahtjeva za drugim trì{tima.Vi{e informacija o navedenim

aktivnostima moète dobiti:ITR EU project for Bosnia and

Herzegovina - telefon: 033 202 742.Mr Nafija [EHI] - MU[I]

Na Ma{inskom fakultetu u Sarajevu

Otvoren E-KabinetNa Ma{inskom fakultetu u Sarajevu uprili~ena je,16. oktobra, ceremonija povodom otvaranja E-Ka-bineta, u okviru Faculty of Mechanical Engineering

Ovaj studij je odobren kao Tempus Joint EuropeanProject, a konzorcij univerziteti koji ga izvode su KTH izStockhoma i City University London, University Dublin.Nastava }e se izvoditi na Ma{inskom fakultetu u Sarajevu, usaradnji sa Ma{inskim fakultetom Banja Luka i Ma{inskimfakultetom Mostar Univerziteta Dèmal Bijedi}.

Sustainable Energy Engineering je studij koji sadrì dvijeoblasti: Sustainable Power Generation i Sustainable EnergyUtilization in Built Environment. To je gotovo preslikani studijiz KTH Stockholma, sa kojim imamo ve} izgra|enu saradnjukroz druge TEMPUS projekte. KTH na ovaj smjer godi{njeupisuje oko 200 studenata, a od toga 40 stipendira [vedska

vlada. KTH je pokazao interesovanje da studij pro{iri i nadruge dijelove Evrope, tako da je Ma{inski fakultet Sarajevoiskoristio priliku za dobivanje Tempus Joint European Project.

Ovom prilikom je prezentirana oprema i uspostavljenavideo veza sa Ma|arskom.

Odràna je i radionica o temi “Predstavljanje (Uvod u)MSC programa u oblasti inìnjeringa odrìve energije”, teprezentacije projekta Tempus i kurseva MSC studija SEE.

S obzirom na to da je jedan od osnovnih ciljeva Tempusprojekta implementacija saradnje sa industrijom na bh. uni-verzitetima, P/GKFBiH podràva ovaj projekt i aktivno sud-jeluje u njegovom provo|enju.

Tempus projekat daje osnovne smjernice za razvoj sis-tema menad`menta univerziteta, koji se bavi saradnjomuniverzitet-industrija u okviru Bolonjskog procesa naUniverzitetu u Sarajevu i ostalim univerzitetima u BiH.

Zna~aj ovog projekta je ve}i, jer je rije~ o transformacijisistema visokog obrazovanja u BiH na principima Bolonjskedeklaracije, aktuelizira saradnju izme|u akademskih ustano-va i industrije, na svim nivoima, {to ima mnogostruku korist.

N. [EHI] - MU[I]

U Sarajevu je, 05. oktobra, u organizaciji VTKBiH, odràn se-minar o izgradnji Punkta za informisanje i notificiranje u okviruWTO/TBT

Pomo} proizvodnim i trgova~kim firmama

WTO Punkt za informisanje


Smotru je otvorio mr Abid [ari},ministar privrede Sarajevskog kan-tona. Stru~na komisija koju je formi-ralo ovo ministarstvo izvr{ila jeocjenjivanje predvedenih krava, juni-ca i ovaca pasmine pramenka.

Bilo je 11 krava simentalske pas-mine, {est krava holstein-frizijskepasmine, 13 steonih junica simen-talske pasmine i osam steonih junicaholstein-frizijske pasmine. Svega jepredvedeno 17 krava i 21 steonajunica ili ukupno 38 goveda.

Na smotri je bilo i 11 kolekcijaovaca pasmine pramenka. Jednukolekciju ovaca ~ine dvije priplodneovce, dvije dvizice, dvoje ènske{iljeì i jedan rasplodni ovan.

Nakon izvr{enog ocjenjivanja kra-va, junica i ovaca, komisija je dodijelilavlasnicima nagrade za izloèna grla:

Za krave simentalske pasminenagrade su dodijeljene vlasnicima:

Prva Fatimi Huri}, iz Op}ine NoviGrad, druga Mehi Muharemovi}u, izOp}ine Centar, i tre}a nagradaSafetu Botulji, iz Op}ine Ilidà.

Za krave holstein-ffrizijske pas-mine nagrade su dodijeljene vlas-nicima:

Prva za PD Butmir, Op}ina Ilidà,drugu je dobila Ilinka Boì}, tako|e, izOp}ine Ilidà, i tre}u nagradu MehoMuharemovi}, iz Op}ine Centar.

Za junice simentalske pasminenagrade su dodijeljene vlasnicima:

Prva Hamdiji Zimi}, Op}ina NoviGrad, druga Nikoli Pustivuk, Op}inaVogo{}a, i tre}a [u}ri Skopaku, izOp}ine Novo Sarajevo.

Za junice holstein-ffrizijske pas-mine nagrade su dobili vlasnici:

Prva nagrada za PD Butmir, Op-}ina Ilidà, druga Jusufu ]enanovi}u,Op}ina Ilidà, i tre}a Vahidu Arnauto-vi}u, Op}ina Vogo{}a.

Za kolekciju prirodnih ovacanagrade su dobili vlasnici:

Prva nagrada za kolekciju ovacau vlasni{tvu Dèmile [iljevi}, Op}inaNovi Grad, druga nagrada RamizuBibi}u, iz Op}ine Ilija{, i tre}a Ibra-himu Hadì}u, Op}ina Vogo{}a.

Ocjenjivanje i izbor goveda komi-sija je vr{ila ocjenom eksterijera. Pri-sutno je kod goveda me|upasminskokriànje, a to ukazuje na to da veteri-narska slu`ba treba poduzeti mjerekod umjetnog osjemenjavanja kravada se to ne radi jer stru~no nije opra-vdano. Neophodno je sve tr`ne vi{-kove mlijeka permanentno preuzima-ti od proizvo|a~a kako bi proizvo|a~bio siguran da ima kome isporu~itisvoju robu, a time je i ekonomski mo-tiviran za ovu proizvodnju. Poznato jeda se daju velika finansijska sredstvaza uvoz june}eg mesa, a istovremeno

telad iz doma}e proizvodnjeuglavnom zavr{avaju naklaonici. Neophodno je pr-o{iriti, a time i pove}ati pro-izvodnju june}eg mesa zapoznatog kupca i na tajna~in ve}i dio govedarstvana prostoru Sarajevskogkantona bio bi obuhva}enintegralnom proizvodnjom.Na narednim smotramatrebala bi biti zastupljena iutovljena junad.

Na ovoj smotri u~estvo-vale su sa svojim proizvodi-ma neke firme iz inozemst-

va i sa prostora BiH. Stru~njaci Po-ljoprivrednog instituta Sarajevoodràli su za zemljoradnike intere-santna predavanja iz oblasti poljo-privredne proizvodnje.

Za organizaciju ove manifestacijei uloèni trud zahvalnost iskazujemoStru~noj poljoprivrednoj slu`biKantona Sarajevo, Poljoprivrednominstitutu Sarajevo, ZZ Sarajevskopolje, Stup i PD Butmir Ilidà.

B. SUÎ]

Odràna smotra priplodnih goveda i ovaca

Ekonomski motivirati proizvodnju mlijekaU Sarajevu je, 19. septembra, odràna tre}a smotra priplodnihgoveda i ovaca sa prostora Sarajevskog kantona, na sto~nojpijaci Bojnik - Ilidà

Razvoj poljoprivrednog

sektora

Zakon o sto~arstvu

Vlade FBiH utvrdila je Nacrtzakon o sto~arstvu koji je izrazpotrebe za pravno reguliranje pitan-ja koja se odnose na trgovinu uzgo-jno valjanih grla, zoohigijenskeuslove uzgoja i drànja, za{titu uzgo-ja i iskori{tavanja stoke, o~uvanjegenetskih resursa i na druga pitanjaod zna~aja za sto~arstvo.

Nacrtsrednjoro~ne

strategijeVlada FBiH uputila je u parla-

mentarnu proceduru utvr|eni Na-crt srednjoro~ne strategije razvojapoljoprivrednog sektora u FBiH od2006. do 2010. godine.

Strategija predstavlja izrazopredjeljenja Vlade FBiH da sek-tor proizvodnje hrane dobijeistaknuto mjesto u ekonomijizemlje i razvitku bosanskoherce-gova~kog dru{tva op}enito.

Cilj je poticaj promjenama ipobolj{anje u sektoru hrane kako bi{to ve}i broj poljoprivrednika stekaouslove za prelazak iz sada{nje,uglavnom, naturalne u potpunu ilipreteìtu robnu proizvodnju.


Na konferenciji za novinare ka-zao je da Izvje{taj predstavlja pozivnovim vlastima u BiH da budu odlu-~ne u provo|enju reformi, te da dajupregled budu}ih aktivnosti na sman-jenju javnih rashoda.

BiH je postigla zna~ajan napre-dak u ekonomskoj rekonstrukciji iizgradnji dràve nakon rata 1992.do 1995., ali dosta toga jo{ trebauraditi, navodi se u izvje{taju WB.

[ef Ekonomske jedinice za cen-tralnu Evropu i Balkan Bernard Funk(Funck) je kazao da su klju~ne po-ruke ovog dokumenta da BiH trebaprovesti te{ke reforme, potro{nja semora smanjiti, efikasnost vladinepotro{nje mora se pove}ati, iskoristi-ti porez za dodatu vrijednost (PDV)da bi se smanjilo oporezivanje rada,te postigli ve}i efekti za smanjenjesiroma{tva.

WB je pripremila dva reformskascenarija za reforme: scenarij “ambi-ciozne reforme” i scenarij “manjeambiciozne reforme”.

“Ambiciozne reforme podrazumi-jevaju jak paket mjera novih vlasti zarje{avanje fiskalnih pritisaka, sman-jenje tereta koji vlada predstavlja zaprivredu i smanjenje vladinog duga.Scenarij “manje ambiciozne refo-rme” projicira da }e ovi faktori, u ko-mbinaciji sa sporijim realnim rastomGDP-a, rezultirati stalno visokim vla-dinim deficitom zbog kojeg }e vladindug zadràti rastu}i i neodrìvtrend”, kazao je Funk.

Prema Izvje{taju WB, sada{njinivo potro{nje u BiH je znatno ve}iod zemalja regiona, tako da drugevlade sa potro{njom od oko 30odsto BDP-a postiù iste rezultate kaoi BiH koja tro{i 40 odsto BDP-a.

Fiskalni pritisci obuhvataju izgra-dnju dràvnih institucija, doma}apotraìvanja, reformu odbrane i poli-cijskih snaga, koridor Vc, proizvod-nju elektri~ne energije.

Izvje{taj detaljno analizira trenu-tnesituacije i mogu}e trendove u makroe-konomskom okruènju, fiskalnoj odrì-vosti, javnoj upravi, obrazovanju, soci-jalnoj za{titi i transportu u zemlji.

Sadrì preporuke o na~inimapristupanja klju~nim fiskalnim iza-zovima u kratkoro~nom i u sred-njoro~nom periodu, a predloènereforme javne uprave, obrazovanja,socijalne potro{nje i transporta }e,tako|er, omogu}iti BiH da unaprijedikvalitetu vladine potro{nje i na tajna~in potakne potencijale ekonomijeda unaprijedi svoju ponudu.

Detalji ovog izvje{taja }e se pred-staviti i razmatrati na vi{e univerzite-ta u cijeloj zemlji.

Cjeloviti Izvje{taj, kao i izvr{ni sa-ètak i pregled klju~nih poglavlja moguse na}i na lokalnoj web straniciSvjetske banke (www.worldbank.ba),kao i u Informacijskom centru Svje-tske banke i E-Net Centru na Ekono-mskom fakultetu.

Globalni izvje{taj Svjetskogekonomskog foruma

Po konkurentnostiekonomije BiH na 89. mjestu

Srbija i Crna Gora su na 87. mjestu u svijetu po konkurent-nosti ekonomije ili za dva mjesta niè nego {to su bile pro{legodine, pokazuje najnoviji Globalni izvje{taj o konkurenciji za2006. - 2007. Svjetskog ekonomskog foruma (SEF).

Gledano prema zemljama u okruènju, Srbija i Crna Gorasu na listi 125 zemalja sa “osvojenih” 3,69 poena pozicioni-rane ne{to bolje od BiH, koja je 89. i Albanije na 100. mjestu.

Makedonija je, me|utim, 80., Hrvatska 51., ili za 13mjesta “bolja” nego lani zahvaljuju}i tzv. bonusu Evropske

unije, a Slovenija je 33. U pore|enju sa pro{lom godinom,Slovenija je pala za tri mjesta, BiH za jedno, Albanija zadva, a Makedonija za pet mjesta.

^lanice EU od 1. januara Bugarska i Rumunija zauzelesu 72., odnosno 68. poziciju, ali je Bugarska pala za 11mjesta, a Rumunija za jedno. Najkonkurentnije ekonomije usvijetu su [vajcarska, Finska i [vedska.

Slijede Danska, Singapur, SAD, Japan, Njema~ka iHolandija pri ~emu su SAD najvi{e pale, sa prvog mjesta uprethodnom izvje{taju na {esto u ovogodi{njem.

Vode}a mjesta [vajcarske i nordijskih zemalja pokazujuda su dobre institucije i kompetentno vo|ena makroeko-nomska politika, uz vrhunsko obrazovanje i stavljanjetehnologije i inovacija u fokus, najbolji put za unapre|enjekonkurentnosti, ocjenjuje se u izvje{taju.

Rang-lista je sa~injena na osnovu kombinacije zvani~nihpokazatelja i rezultata godi{njeg anketiranja direktora kom-panija koje je sproveo SEF u saradnji sa mreòm vode}ihistraìva~kih instituta u zemljama koje pokriva Izvje{taj.

Svjetska banka

BH vlasti pozvane na reforme zasmanjenje javnih rashoda

Izvje{taj Svjetske banke “Pregled javnih rashoda i institucija”sadrì, izme|u ostalog, preporuke o budu}im aktivnostima u ovimklju~nim sektorima i predstavlja}e podlogu za dijalog sa novim bh.vlastima i pripremu za nove oblike podr{ke WB, izjavio je u SarajevuDirk Rajnerman (Reinermann), direktor Svjetske banke u BiH


Guverner CBBH Kemal Kozari}nagla{ava da je ovo nastavak pozi-tivnog trenda u pogledu privla~enjastranih investicija iz prethodnih godi-na, te da strani investitori nastavljajuposmatrati BiH kao privla~nu desti-naciju za svoja ulaganja.

Rezultati iz pro{le godine semogu smatrati povoljnim, jer sustrane investicije iznosile preko petposto GDP/a, iako je nivo investicijaniì u odnosu na 2004. godinu kadase desila velika investicija u Zenici.

Prilivi direktnih investicija u pro-teklim godinama, kao i najavabudu}ih velikih investicija u energet-skom sektoru i privatizacija telekomoperatera, imaju veoma povoljanefekat za pobolj{anje platnobilansnepozicije zemlje.

Najve}i iznos direktnih stranihulaganja od 427 miliona KM do{aoje iz Austrije, slijede Slovenija sa 144miliona KM i Hrvatska sa 81 milionKM. Investicije iz ove tri zemlje ~ine79 posto ukupnih direktnih stranihulaganja u 2005. godini.

Posljednjim godi{njim istraìvan-jem prikupljeni su podaci o zadrà-nim zaradama (reinvestirani profit) za2004. i 2005. godinu. Zadràne za-rade u 2005. godini iznose 108 mil-iona KM, {to ~ini 13 posto ukupnihstranih ulaganja. Ovaj koncept je va-àn za statistiku platnog bilansa, jeriznos zadrànih zarada koji se prip-isuje direktnim stranim investitorimaima sli~an finansijski efekat kao novedirektne investicije.

U pogledu sektorske zastu-pljenosti najve}i prilivi direktnihinvesticija su zabiljeèni u sektorubankarstva od 50 posto, zatim u pre-duze}ima u oblasti proizvodnje 26posto i nebankarskom finansijskomsektoru 17 posto od ukupnog iznosa

direktnih stranih ulaganja. Velikiporast se zapaà u sektoru bankarst-va, gdje su investicije iznosile 411miliona KM u odnosu na 262 mil-iona KM u 2004. godini.

Prikupljeni su i podaci o stanjustranih ulaganja na kraju 2005.godine. Stanje stranih ulaganjaposebna je statisti~ka kategorija i nepredstavlja samo zbir svih prethodnihtokova nego i druge promjene kao {tosu devizne razlike, ra~unovodstvenepromjene i ostalo. Stanje direktnih

stranih ulaganja u BiH zaklju~no sa31. decembrom 2005. godine iznosi4,4 milijarde KM, a ukupna stranaulaganja (uklju~uju}i portofolio idruga ulaganja) 7,3 milijarde KM.

Od 4,4 milijarde KM direktnihstranih ulaganja, vi{e od dvije tre}ine,68 posto, u formi je vlasni~kog kapi-tala, a ostatak u me|ukompanijskimkreditima i ostalim oblicima ulaganja.

CBBH vr{i obimno kvartalno igodi{nje istraìvanje direktnim priku-pljanjem podataka od preko 700preduze}a i banaka sa stranim ula-ganjima u skladu sa me|unarodnommetodologijom. Ovi podaci mogu serazlikovati od administrativnih poda-taka koji su ranije objavljivani u BiH.

Podaci CBBH o direktnim stranim ulaganjima

Tokom 2005. u BiH uloèno823 miliona KM

Tokom 2005. godine zabiljeèn je priliv direktnih stranih ula-ganja u iznosu od 823 miliona KM, pokazuju podaci koje jeobjavila Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBH)

Podaci Agencije za bankarstvo FBiH

Aktiva banaka poraslaosam posto

Prema informacijama Agencije za bankarstvo Federacije BiH aktiva komer-cijalnih banaka u FBiH u prvoj polovici ove godine dostigla je 5,18 milijardieura. U odnosu na kraj pro{le godine pove}ana je za osam posto ili 386 mil-iona eura.

êtiri najve}e banke u FBiH ostvarile su pove}anje bilance od 77 posto ili297,57 miliona eura.

U prvoj polovici ove godine depoziti su pove}ani za sedam posto ili 255,67miliona eura, krediti su pove}ani za 13 posto ili 79,25 miliona eura, a osnovnije kapital uve}an za pet posto ili 28,12 miliona eura. [tednja je dostigla 1,52miliona eura.

U prvih {est mjeseci ove godine pove}an je iznos gubitaka od poslovanja ibroj banaka koje su negativno poslovale u odnosu na prvih pola godine lani.

Ukupno komercijalne banke imaju dobit od 229 miliona eura, {to je 32posto vi{e nego u prvih {est mjeseci 2005. godine.

Petnaest banka ostvarilo je dobit od 27,2 miliona eura, a devet banakagubitak od 4,35 miliona eura. Ukupni prihodi u prvih {est mjeseci ove godineiznosili su 164,28 miliona eura, {to je 15 posto vi{e nego u prvoj polovici pro{legodine.

Prihod od kamata je bio 57,2 posto, a od bankarskih usluga 42,8 posto.êtiri najve}e banke drè 69,8 posto trì{ta komercijalnog bankarstva, a osammalih banaka samo ~etiri posto.

U Federaciji BiH djeluju ukupno 24 banke. Sve imaju dozvolu obavljanjaunutra{njeg platnog prometa, a 16 banaka je u sistemu osiguranja depozita.Osamnaest banaka je potpuno u privatnom vlasni{tvu, a u osam ima i dràvnogvlasni{tva.


Pokrivenost uvoza izvozom uoktobru iznosila je 44,9 posto. BiH jeu devet mjeseci ove godine ostvarilaizvoz u iznosu od 3,8 milijardi KM,{to je za 38,6 posto vi{e u odnosu naisti period lani.

U istom periodu, BiH je uvezla8,1 milijardu KM, {to je za 5,1 postovi{e u odnosu na isti period 2005.godine.

Kada je rije~ o trgovinskom defi-citu, BiH je za devet mjeseci u rob-nom prometu sa inostranstvom ost-varila ukupan trgovinski deficit od4,3 milijarde KM, {to je u odnosu naisti period lani smanjenje od 13,2posto.

Posmatrano po sektorima, u peri-odu januar - septembar u okviru sek-tora “Hrana i ìve ìvotinje” najve}eu~e{}e u izvozu je ostvareno uodsjeku “Povr}e i vo}e”, sa ukupnomvrijedno{}u od 40 miliona KM, dokje kod uvoza najve}e u~e{}e ost-vareno u sektoru “@itarice i proizvo-di” u vrijednosti 161,4 miliona KM.

Gledaju}i ukupno na nivou sek-tora “Hrana i ìve ìvotinje”, BiH je unavedenom periodu ostvarila 14,5posto pokrivenosti uvoza izvozom,dok je u sektoru “Pi}a i duhan” pokri-venost uvoza izvozom bila 7,8 posto.

U sektoru “Hrana i ìve ìvotinje”najve}i rast izvoza u septembru2006., u odnosu na isti mjesec lani,zabiljeèn je u odsjeku “Sto~nahrana osim ìtarica u zrnu”, dok jenajve}i porast uvoza zabiljeèn uodsjeku “Ribe i prera|evine” od 20,3posto. Tako|er, na nivou sektora“Pi}a i duhan” u septembru 2006., uodnosu na isti mjesec prethodnegodine, ostvaren je rast izvoza od80,3 posto, dok je uvoz zabiljeìoporast od devet posto.

BiH je u septembru najvi{e izvozi-la u Hrvatsku u vrijednosti 87,5 mil-iona KM.

Istovremeno, BiH je zna~ajanizvoz ostvarila i u Srbiju i Crnu Goru(SCG) u iznosu od 62,3 miliona KM.

Posmatramo li regionalne gru-pacije, BiH je u septembru najvi{eizvezla u Evropsku uniju i to 289,5miliona KM, {to ~ini 59 postoukupnog izvoza. U okviru zemaljaEU, najvi{e se izvezlo robe u Italiju ito 69,1 milion KM.

Kada je rije~ o uvozu, BiH je useptembru najvi{e uvezla robe izHrvatske, i to 186,6 miliona KM, {toje 17,1 posto ukupnog uvoza, dok jezna~ajan uvoz ostvaren i iz SCG uvrijednosti od 110,2 miliona KM ili10,1 posto.

Za devet mjeseci ove godine BiHje ostvarila pokrivenost uvoza izvo-zom s Hrvatskom u iznosu od 46,9posto, te sa SCG 56,6 posto.

Posmatramo li zemlje ~lanice EU,BiH je imala pokrivenost uvoza izvo-zom sa Italijom 70,1 posto,Slovenijom 77,3 posto, Njema~kom47,7 posto i Austrijom 65 posto.

Agencija za statistiku BiH

Trgovinski deficit smanjenza 13,2 posto

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u septembru ovegodine BiH je ostvarila ukupan robni promet sa inostranstvomu iznosu od 1,6 milijardi KM, od ~ega se na izvoz odnosi 490,3miliona KM ili 31 posto, a na uvoz 1,1 milijarda KM ili 69 posto

FIMA International

Najuspje{nijabrokerska

ku}aNa Prvoj me|unarodnoj kon-

ferenciji Sarajevske berze-burzevrijednosnih papira o temi“Razvoj trì{ta kapitala i odnosmedija prema trì{tu kapitala”,koja je odràna u Sarajevu,najuspje{nijim brokerskim ku}a-ma dodijeljena su priznanja.

Povodom pete godi{njicerada Sarajevske berze, pred-stavnici brokerskih ku}a dobili suplakete za ostvareni promet ibroj transakcija u ovom periodu.

Po ostvarenom prometu najus-pje{nija je brokerska ku}a FIMAInternational Sarajevo sa prome-tom od 369,8 miliona KM, drugaje Raiffeisen Brokers Sarajevo sa329,5 miliona KM, a tre}aEurohaus Sarajevo sa ukupnimprometom od 311,7 miliona KM.

Po broju ostvarenih transakci-ja u periodu od pet godinanajuspje{nija je brokerska ku}aVGT Broker Visoko sa 74.164transakcije, druga je RaiffeisenBrokers Sarajevo sa 64.354transakcije, a tre}a pouspje{nosti je Eurohaus Sarajevosa 55.779 transakcija.

Plaketa za najve}i dnevnipromet po danu aktivnog poslo-vanja dodijeljena je brokerskoj ku}iAW Broker Sarajevo, sa ostvarenimprometom od 629.521 KM.

Na Sarajevskoj berzi-burzi jeu periodu od pet godina ost-varen ukupan promet od 1,28milijardi KM, kroz 280.000transakcija.


Registar vrijednosnihpapira

Izdavanjeizvoda samona zahtjev

po{tomRegistar vrijednosnih papira u

Federaciji BiH obavje{tava vlasnikevrijednosnih papira, koji su reg-istrovani kao vlasnici vrijednosnihpapira kod Registra vrijednosnihpapira, da }e Registar po~ev od 16.oktobra 2006. godine izdavati certi-fikate-izvode o stanju na ra~unu kodRegistra samo na osnovu pisanogzahtjeva vlasnika vrijednosnih papi-ra, dostavljenog po{tom.

Kako se navodi u saop}enjuRegistra, dostava certifikata-izvodavr{i}e se kao preporu~ena po{tanskapo{iljka u roku tri radna dana oddana prijema zahtjeva.

Gra|ani BiH koji imaju CIPS li~nukartu, uz pisani zahtjev, potrebno jeda dostave fotokopiju CIPS li~ne kartei potvrdu o uplati {est KM na ra~unRegistra broj: 1610000014700070.

Certifikat-izvod }e biti dostavljenna adresu podnositelja zahtjeva reg-istrovanu u CIPS-u.

Doma}a pravna lica i stranafizi~ka i pravna lica uz pisani zahtjevna kojem je ovjeren potpis pod-nositelja pred nadle`nim organom uBiH ili u skladu sa me|unarodnimkonvencijama potrebno je dadostave dokumentaciju koja se i dosada dostavljala uz zahtjeve dostavl-jene po{tom.

Svrha navedene izmjene u na~inuizdavanja certifikata-izvoda jeste sig-urnost sistema i za{tita podatakavlasnika vrijednosnih papira odneovla{tenog raspolaganja podaci-ma i vrijednosnim papirima.

Registar vrijednosnih papira uFBiH napominje da se na~inpodno{enja zahtjeva po{tom odnosi ina zahtjeve za izdavanje potvrde ostanju na ra~unu i za umrlog vlasnikavrijednosnih papira, a dokumentacijakoja se podnosi uz zahtjev ostaje ista.

Zavod za statistiku FBiH

Industrijska proizvodnjau septembru ve}a

za 10,7 postoIndustrijska proizvodnja u Federaciji BiH u septembru ove godine, u

odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le godine, ve}a je za 10,7posto.

Industrijska proizvodnja u FBiH, u odnosu na proizvodnju iz istog mjese-ca pro{le godine, ve}a je za 4,4 posto, a u odnosu na avgust ove godinemanja je za 3,5 posto.

Posmatrano po podru~jima industrijskih djelatnosti, u septembru ovegodine u odnosu na prosje~nu mjese~nu proizvodnju iz pro{le godine, indus-trijska proizvodnja u podru~ju “prera|iva~ke industrije” ve}a je za 18,9posto, u podru~ju “rudarstva” ve}a je za 8,9 posto, a u podru~ju “opskrbeelektri~nom energijom, plinom i vodom” manja je za 8,9 posto.

Posmatrano po glavnim industrijskim grupacijama industrijskih proizvo-da, u periodu januar - septembar 2006. godine u odnosu na isti period2005., zabiljeèno je pove}anje proizvodnje intermedijarnih proizvoda, osimenergije, za 13,0 posto, trajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 10,9 posto,energije za 8,9 posto, kapitalnih proizvoda za 8,1 posto, dok je zabiljeènosmanjenje proizvodnje netrajnih proizvoda za {iroku potro{nju za 1,2 posto,kao i proizvoda iz grupe neraspore|eno za 9,5 posto.

390.076 nezaposlenih u FBiHPrema podacima Zavoda za statistiku FBiH, u avgustu ove godine, na

podru~ju FBiH je bilo ukupno 390.076 nezaposlenih osoba.Krajem avgusta, na evidencijama slu`bi za zapo{ljavanje FBiH bilo je

357.478 nezaposlenih osoba, {to predstavlja pove}anje za 899 osoba ili0,25 posto u odnosu na juli 2006. godine.

Prema kvalifikacionoj strukturi evidentiranih nezaposlenih, u avgustu2006. godine bilo je 7.440 ili 2,08 posto osoba sa VSS, 5.129 ili 1,43 postosa VS, sa SSS je bilo 81.199 ili 22,71 posto osoba, dok je 1.020 ili 0,30posto osoba imalo NSS. VKV nezaposlenih je bilo 2.856 ili 0,80 posto, KVosoba 131.639 ili 36,82 posto, PKV 11.438 ili 3,20 posto, te 116.757 NKVosoba ili 32,66 posto.

Porasla vrijednost gra|evinskih radova

Vrijednost izvr{enih gra|evinskih radova poduze}a u Federaciji BiH uavgustu ove godine u odnosu na prosje~nu vrijednost lani ve}a je za 44,4posto, dok je u odnosu na isti mjesec lani ve}a za 5,5 posto.

Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, u avgustu se na objek-te visokogradnje odnosi 54,2 posto izvr{enih radova.

Na objekte novogradnje odnosi se 57,6 posto izvr{enih radova, a narekonstrukcije, popravke i odràvanje postoje}ih gra|evina 42,4 posto.


U septembru

Potro{a~ka korpa 485 KMIzdaci za prehranu i pi}e, prema potro{a~koj korpi koju objavljuje Zavod za

statistiku FBiH, u septembru ove godine iznose 485,65 KM, {to je za 1,27 KMili za 0,3 posto vi{e u odnosu na avgust kada su iznosili 484,38 KM.

Posmatrano po sjedi{tima kantona, za potro{a~ku korpu je u septembru ovegodine najvi{e trebalo izdvojiti u [irokom Brijegu 546,13 KM, zatim u Mostaru525,19 KM, Livnu 520,97 KM, a najjeftinija potro{a~ka korpa je bila u Gora`dui iznosila je 443,67 KM.

U avgustu

Prosje~na neto plata 606 KMPrema podacima Zavoda za statistiku FBiH, prosje~na mjese~na ispla}ena

neto plata po zaposlenom za avgust ove godine u Federaciji BiH iznosi 606,13KM. Tokom avgusta do{lo je do pove}anja prosje~ne mjese~ne ispla}ene netoplate za 0,77 posto.

U periodu juni - avgust 2006. godine prosje~na mjese~na ispla}ena netoplata bila je 602,28 KM. U odnosu na isti period prethodne godine, do{lo je doporasta prosje~ne mjese~ne ispla}ene neto plate za 7,93 posto.

Najvi{a prosje~na mjese~na ispla}ena neto plata u avgustu ove godinezabiljeèna je u Kantonu Sarajevo i iznosi 768,15 KM, zatim u Hercegovaeko-neretvanskom kantonu 665,85 KM, a najnià prosje~na ispla}ena neto plata uZeni~ko-dobojskom kantonu i ona iznosi 481,59 KM.

Prosje~na mjese~na ispla}ena bruto plata po zaposlenom za avgust 2006.godine u FBiH iznosi 891,37 KM.

U FBiH

Cijene na malo vi{e za 0,9 postoPrema podacima federalnog Zavoda za statistiku, u Federaciji BiH ukupne

cijene na malo u septembru vi{e su za 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec,s tim da su cijene usluga vi{e za 1,6 posto, industrijskih neprehrambenihproizvoda za 1,5 posto i pi}a za 0,3 posto.

Cijene poljoprivrednih proizvoda u septembru niè su za 1,6 posto, dok secijene industrijskih prehrambenih proizvoda i duhana nisu mijenjale u ovommjesecu.

Ukupne cijene na malo u septembru vi{e su za 7,7 posto u odnosu na pros-je~ne cijene iz 2005. godine. U odnosu na decembar 2005. godine vi{e su za{est posto, a u odnosu na isti mjesec prethodne godine za 7,5 posto. Za devetmjeseci ove u odnosu na isti period pro{le godine ukupne cijene na malo vi{esu za 7,1 posto.

Statistika FBiH

Ukupnitro{kovi

ìvota vi{i za pet posto

Prema podacima Zavoda zastatistiku FBiH, ukupni tro{koviìvota u septembru vi{i su za0,5 posto u odnosu na prethod-ni mjesec.

Tro{kovi ìvota vi{i su zarobu za 0,5 posto, za usluge za0,7 posto, za ogrev i osvjetljen-je za 4,1 posto, obrazovanje ikulturu za 3,4 posto, odje}u iobu}u za 0,7 posto, opremustana za 0,4 posto, za duhan ipi}e i higijenu i njegu zdravljaza 0,2 posto.

Tro{kovi ìvota za prehranu iprometne, po{tanske i tele-fonske usluge niì su za 0,3posto. Ukupni tro{kovi ìvota useptembru 2006. godine vi{i suza pet posto u odnosu na pros-je~ne cijene iz 2005. godine, uodnosu na decembar 2005.godine za tri posto, a u odnosuna isti mjesec prethodne godineza 6,2 posto.

Za devet mjeseci ove uodnosu na isti period pro{legodine ukupni tro{kovi ìvotavi{i su za 6,2 posto.


PPoonnuuddaaProdaje se cjelokupno postroje-nje za proizvodnju azbest -cementnih proizvoda tvrtkeSalonit d.d. u ste~aju

Postrojenje za proizvodnju “Azbest(vlakno) - cementnih” proizvoda tipavalovitih i ravnih plo~a

Sastoji se od ~etiri zasebne proiz-vodne cjeline: 1. priprema sirovine, 2.proizvodni stroj, 3. strojevi za formiranjeazbest (vlakno) - cementnih proizvoda i4. strojevi za rasformiranje azbest (vla-kno) - cementnih proizvoda

Priprema sirovine:Svrha: pripremiti azbest (vlakno) -

cementnu smjesu i prebaciti je uproizvodni stroj. Sastoji se od:

- istresa~a vre}a (BAG BREAKER)proizvodnje ISPRA Italija,

- horizontalne mje{alice sa pumpa-ma (za dezintegraciju i prebacivanje),

- holder (mje{alica za vlakno-cementnu homogenizaciju),

- noria (mje{alica za doziranje ustroj zadane koncentracije smje{e),

- dekantatori i silosi cementa.Proizvodni stroj tip CM - 943

Mogiljevo RusijeSvrha: iz azbest (vlakno) cementne

suspenzije tzv. HATCH-ovim principompreko cilindri~nog sita i zakona filtracijestvara jedini~ni azbest - cementni slojkoji se namata na formatni valjak inakon postizanja zadane debljine odsi-jeca se te se dobije svjeì list dimenzije3.850 x 1.360 x 6 mm od kojeg se izra-|uju valovite ili ravne plo~e.

Sastoji se od: - 3 kasona sa rotacionim cilindrom

promjera 1.000 + 3 rezervna sita- 3 gumena press valjka,- 3 vakuum sisaljke,- duljina stroja - 11.000 mm,- {irina stroja - 6.445 mm,- visina (bez krosne) - 3.515 mm,- visina (sa krosnom) - 6,970 mm,- teìna stroja - 32.200 kg,- instalirana snaga na stroju - 35,4 kW,- ukupno instalirana snaga jedne

linije 650 kW,- kapacitet stroja: 330 komada val-

ovitih plo~a (1.250 x 1.050 x 6) na sat.Stroj za formiranje tip BELL - [vicarskaSvrha: Iz svjeèg azbest (vlakno) -

cementnog lista formira - ondulira val-ovitu plo~u tipa DIN 274 ili BSS 690.

Sastoji se: - Stola (prvi) za prihvat neobra|e-

nog azbest (vlakno) - cementnog listamaksimalne {irine 1.360 mm i maksi-mum 3.850 mm, izvedenog tako dase moè regulirati brzina kretanjatrake 40 - 70 m/min, s ure|ajem zauzdu`no rezanje svjeèg lista dozadane {irine.

Postrojenje za bojanjeSvrha: linija bojanja slu i za bojanje,

nano{enjem poliakrilnih boja - premazana povr{inu valovitih i ravnih plo~a.

- tlocrt linije: duljina 60 m, {irina 3m, visina 3,5 m,

- kapacitet stroja: 350 kom. val. plo~a(razvijene povr{ine 1.250 x 1.280 mm),

- debljina nanosnog sloja: 150 -200 mikrona,

- ukupno instaliranih snaga: 100 kW.Transporteri za ubrzavanje - uspo-

ravanje plo~a ispred i iza poliva~iceSvrha: prvi sluì za ubrzavanje i pro-

laza plo~a prije polivanja koje se vr{i pribrzini od 60 - 80 m/min. Drugi sluì za

smanjenje ove brzine na brzinu su{enja,tj. brzine drugog lotvastog transportera.

- duljina 2,22 m, {irina 1,40 m,visina 0,85 m, brzina - mogu}nostregulacije 15 - 90 m/min.

Ure|aj za nano{enje boje tip HYMENSvrha: nano{enje boje na povr{inu

plo~e u vidu neprekidnog zastora -vela, tj. polijevanjem. Debljina zastorase regulira kao i brzina prolaza plo~ekroz mjesto polijevanja ~ime se reguli-ra debljina nanesenog sloja boje.

- {irina nano{enja boje 1.300 mm,visina stola 850 mm, brzina 20 - 150m/min, pumpa sa regulacijom 700 -3.500 okr/min.

Za dodatne informacije:Salonit d.d. za proizvodnju gra|evin-

skog materijala i trgovinuKre{imirova bb, 21211 VranjicSte~ajni upravitelj: Vedran [eparovi}Telefon: 00 385 21 247 419Faks: 00 385 21 247 396 ili 210 911

Poziv za realizaciju turisti~kih projekata Grada [ibenika

po BOT (Build-Operate-Transfer) moduluS ciljem razvoja turisti~ko-uugostiteljskih objekata i sadràja visoke kvalitete, te

omogu}avanja cjelogodi{njih turisti~kih, sportskih, kulturnih i drugih aktivnosti,Grad [ibenik namjerava izabrati privatne partnere za realizaciju turisti~kih pro-jekata Grada [ibenika po BOT (Build-OOperate-TTransfer) modulu

Grad [ibenik poziva sve zainteresirane privatne partnere da dostave svojeponude za projektiranje, financiranje, izgradnju i upravljanje objektima isadràjima za jedan ili vi{e od sljede}ih projekata:

OBONJAN RIVIJERA - Integrirano turisti~ko odredi{te do 3.000 kreveta imarina do 200 vezova, na otoku veli~ine oko 550.000 kvadratnih metara, kojije jedini nenaseljeni otok u Hrvatskoj zoniran isklju~ivo za razvoj turizma;

HOTEL [IBENIK - Luksuzni hotel do 400 kreveta zajedno sa trgova~ko-poslovnim, sportskim i drugim sadràjima na povr{ini od oko 56.000 kvadratnihmetara. Objekt se nalazi na poluotoku i grani~i sa budu}om megamarinomveli~ine do 400 vezova;

SPORTSKI KOMPLEKS [IBENIK - Sportsko-rekreacijski kompleks s otvorenim izatvorenim sportsko-rekreacijskim objektima i sadràjima, te pripadaju}imsmje{tajnim, trgova~kim i zabavnim objektima i sadràjima na povr{ini od oko240.000 kvadratnih metara;

ÊTRI GRADSKE TVR\AVE - Turisti~ki objekti i sadràji na tvr|avama naukupnoj povr{ini od oko 28.000 kvadratnih metara.

Grad [ibenik je smje{ten na prostoru gdje se najrazvedenija oto~na skupinau Europi i kr{ni hidrografski fenomeni stapaju u najatraktivniji ekolo{ko-estetskii turisti~ko-rekreativni prostor na hrvatskom Jadranu.

Privatni partneri bit }e izabrani prednatje~ajnim i natje~ajnim postupcima, koji}e se provoditi posebno za svaki od navedenih projekata. Prednatje~ajni i natje~ajnipostupak za svaki od navedenih projekata provest }e se isklju~ivo ako se u ovoj fazipokaè da postoji zadovoljavaju}i interes potencijalnih privatnih partnera i iskazi-vanja interesa. Iskazivanjem interesa, potencijalni privatni partneri mogu utjecati i nadefiniranje budu}ih obveznih partnera za prednatje~ajne procese.

Vi{e informacija i uputa na koji na~in pripremiti iskaze interesa moète dobitina www.synergics.hr

Krajnji rok za iskazivanje interesa je 17. studeni 2006. godine.


Direktiva 2004/18 koja koordinirapostupke javnih nabavki javnog sektora(“klasi~na direktiva”) definira ugovorneorgane kao “dràve, regionalne ililokalne organe, tijela kojima upravljajavno pravo, udruènja osnovana odstrane jednog ili vi{e takvih organa ilijednog ili vi{e takvih tijela kojimaupravlja javno pravo” (~lan 1. (9)).

Izraz “dràva” koji se pominje uovom propisu obavezno uklju~uje svatijela koja posjeduju zakonodavnu,izvr{nu ili sudsku vlast - i na centralnom ina lokalnom (regionalnom) nivou. To jeslu~aj i za tijela koja u federalnoj dràviimaju te ovlasti na federalnom nivou (C-323/96, Komisija v. Belgija, p. 27).

Propisi o postupcima nabavki ujavnom sektoru imaju za cilj racional-izaciju javne potro{nje, jer se ugovori kojedodjeljuju javne institucije finansiraju odnovca poreznih obveznika (lokalni ili cen-tralni dràvni budèt). Direktiva 2004/17koja koordinira postupke nabavki zakomunalni sektor pokriva ne samo javneorgane ve} uklju~uje i privatne kompani-je, koje nisu direktno finansirane iz javnihsredstava. Obja{njenje postupka javnihnabavki u komunalnom sektoru jedruga~ije. Organi koji djeluju u komu-nalnom sektoru ne djeluju u normalnimtr i{nim okolnostima, zbog zatvoreneprirode njihovih tr i{ta (monopol ili oli-gopol), ili zbog posebnih ili ekskluzivnihprava koja im dodijele dràvni organi.Pravni ili tehni~ki monopol ograni~ava (ili~ak onemogu}ava) konkurenciju. Cijenai kvalitet usluga koje oni nude (voda,energija, transport, po{tanske usluge) suva`ne za dru{tvo i ekonomiju. Stogavlade èle da zadrè makar indirektnukontrolu i utjecaj na nabavke.

Vrijednosni razrediOsnovni principi Sporazuma Evrop-

ske zajednice, principi jednakog tretmana

(nediskriminacije), transparentnosti i ~etirislobode (sloboda razmjene robe, usluga,radne snage i kapitala) primjenjuju se nasve ugovore o javnim nabavkama kojedodjeljuju javne institucije zemalja ~lanica.Diskriminacija na osnovu dr avljanstva jezabranjena u svim postupcima javnihnabavki, bez obzira na njihovu vrijednost -~ak i ugovori najni ih iznosa moraju bitiotvoreni za konkurenciju iz ostalih zemaljaEU. Kompanije i proizvodi koji dolaze izdrugih zemalja EU moraju biti tretirani napotpuno isti na~in kao i lokalne (doma}e)kompanije i proizvodi.

Detaljna pravila koja nalaù direktivejavnih nabavki, ipak, primjenjuju sesamo na javne nabavke visokih vrijed-nosti, iznad odre|enog vrijednosnograzreda. EU direktive primjenuju se samona ugovore, koji zbog svoje visoke vrijed-nosti mogu biti interesantni stranim kom-panijama. Ne bi bilo realno (ni tehni~kimogu}e) objaviti na nivou cijele EU infor-macije o svakom i najmanjem ugovorukoji se dodjeluje u zemljama ~lanicamaEU. To ne bi bilo ni realno za o~ekivati, jeru slu~aju malih, jednostavnih ugovoraprimjena cijelog postupka komplicirala bii dodatno produàvala postupak - tro{aktakve procedure sigurno bi prelazioekonomsku dobit.

Tako, direktive se primjenjujusamo na dodjeljivanje ugovora, ~ijavrijednost je jednaka ili prelaziodre|eni vrijednosni razred.

Primarno, vrijednosni razredi zaklasi~ni sektor (javni sektor) bili sudefinirani kako slijedi:

• 5.000.000 eura za radove (~lan6. (1) Direktiva 93/37),

• 200.000 eura za robu (~lan 5. (1)Direktiva 93/36),

• 200.000 eura za usluge (~lan 7.(1) Direktiva 92/50).

Vrijednosni razredi definirani Direktivom93/38 za komunalni sektor su bili sli~ni

(5.000.000 eura za radove i 400.000 zarobu i usluge (600.000 u nekim slu~ajevima)).

Vrijednosni razredi su mijenjani(neznatno povi{eni) nakon pristupa EUSporazumu o vladinoj nabavci - SVN(pod okvirom Svjetske trgovinske orga-nizacije). (Promjene su uvedene direkti-vama 97/52 i 98/4 koje su izmijeniledotada{nje direktive javnih nabavki;vidi i Direktivu 2004/18). S obzirom nato da se SVN primjenjuje razli~ito naugovore koje dodjeljuju centrale ilokalne vlasti, vrijednosni razredi susada druga~iji za razli~ite nivoe vlasti.

Vrijednosni razredi su definirani~lanom 7. Direktive 2004/18 i ~lanom16. Direktive 2004/17. Vrijednosnirazredi se revidiraju i verificiraju odKomisije svake dvije godine.

Trenutno, vrijednosni razredi zajavni sektor iznose:

• 154.000 eura za ugovore ojavnoj nabavci robe i usluga koja dod-jeljuju centralna vladina tijela;

• 236.000 eura za ugovore ojavnoj nabavci robe i usluga koje dod-jeljuju ugovorni organi koji nisu central-na vlada;

• 5.923.000 eura za ugovore ojavnoj nabavci radova (za sve nivoe vlasti).

Za komunalni sektor kada su u pitan-ju javni radovi, razred je isti, ali kada su upitanju usluge i roba, vrijednosni razredisu vi{i i jednaki 473,000 eura.

Javni ugovoriDirektiva javnih nabavki regulira pos-

tupke za dodjelu ugovora javnih nabavki.“Javni ugovori” (public contracts) su

definirani kao “ugovori od finansijskoginteresa” koji se sklapaju u pismenojformi izme|u jednog ili vi{e ekonomskihoperatera i jednog ili vi{e ugovornihorgana, s ciljem izvo|enja radova,nabavljanja proizvoda ili pruànja uslu-ga u okviru zna~enja iz ove Direktive(~lan 1. (2) (a) Direktive 2004/18).

Finansijski interes ozna~ava dadobavlja~, ugovara~ ili pruàlac uslugaod ugovornog organa dobiva naknaduza ispostavu robe, radova ili usluga (C-399/98, Ordine degli Architetti i drugi, p.77). Ako, pak, naknadu pla}a neka tre}astrana, koja nije ugovorni organ, moèdo}i do koncesije (ako pla}aju korisnici),ne do javnog ugovora. Dodjela koncesi-ja za javne radove je predmet Direktivejavnih nabavki 2004/18 (~lanovi 56. do65. iste); dok dodjela koncesija za javneusluge nije (~lan 17.).

Propisi

Javne nabavkeDirektive o javnim nabavkama defini{u vrste institucija koje sesmatraju “ugovornim organima”, tj. koje institucije bi trebaleprimjenjivati propise javnih nabavki kod dodjele svojih ugovora

EEvvrrooppsskkaa uunniijjaa


Bitno je da se ni definicija ugov-ornih organa, niti definicija javnihugovora ne odnose na izvor finansiran-ja. Stoga je, da bi se odlu~ilo da li je tajugovor javni ugovor koji je predmet sis-tema javnih nabavki, neva`no da li seon finansira iz javnih sredstava ili ne (C-126/03, Komisija v. Njema~ka, p. 20).

Naravno, nisu sve aktivnosti ugov-ornih organa predmet sistema javnihnabavki, ne moraju sve biti ugovorene.Ugovorni organ uvijek ima mogu}nostda sprovede zadatke koji su mu datikoriste}i svoje administrativne, tehni~ke idruge izvore (takozvane in house(interne) ugovore), a da nije duàn poz-vati vanjske organe. U tom slu~aju nemapotrebe da se primjenjuju zakoni javnihnabavki (C-26/03 Stadt Halle p. 48).

Evropski sud pravde je formulisaodva kriterija za razgrani~enje internihugovora i ugovora o javnoj nabavci (C-107/98, Teckal, p. 50). Prvi je da seugovor o javnoj nabavci moè zaklju~itisamo izme|u dva odvojena lica: ugov-orni organ i neko drugo lice (kompani-ja) koje je pravno odvojeno od njega.

Tako su svi ugovori (sporazumi) kojisu zaklju~eni izme|u raznih odjeljenjaugovornog organa interni i nisu pred-met pravila javnih nabavki.

Ugovori koji su dodijeljeni kompanija-ma koje su pravno odvojene od ugov-ornog organa mogu se smatrati internimugovorima kada ugovorni organ ima kon-trolu nad kompanijom, sli~nu kontroli kojuima nad svojim odjeljenjima, i, u isto vri-jeme, kompanija sprovodi neophodan diosvojih aktivnosti pod kontrolom ugovornogorgana. Ipak, ako tu kompaniju posjeduje,~ak i u malom dijelu, neki privatni kapital,ugovor s tom kompanijom se ne moèdodijeliti bez postupka javne nabavke -u~e{}e privatne djelatnosti izuzima usvakom slu~aju mogu}nost da ugovorniorgan sprovodi kontrolu nad kompanijomsli~nu onoj koju sprovodi nad svojim odjel-jenima (C-26/03, Stadt Halle, p. 49, 52).

Tako se interni ugovori mogu sklopitisamo izme|u ugovornih organa i javnihpreduze}a koja su oni osnovali. Ali, a pri-ori isklju~ivanje svih odnosa izme|uugovornih organa i nekomercijalnih tijelakoja su pod javnim zakonom, kakva godbila posebna priroda tih odnosa, }estvoriti nepravilnu transpoziciju Direktive(C-84/03, Komisija v. [panija, p. 40).

Ugovori o javnim nabavkama kojereguliraju Direktive uklju~uju tri kate-gorije: ugovor o javnoj nabavci radova,

ugovor o javnoj nabavci robe i ugovoro javnoj nabavci usluga. Ovi termini sudefinirani u ~lanu 1. (2) Direktive2004/18. (b) “Ugovori o javnoj nabavciradova” su ugovori koji za cilj imajuizvo|enje, ili i idejno rije{enje i izvo|enjeradova vezanih za jednu od aktivnostikoje su navedene u aneksu I, ili rad, ilirealizaciju, bilo kojim sredstvima radakoji odgovaraju zahtjevima koji je speci-ficarao ugovorni organ. “Rad” zna~irezultat gradnje ili gra|evinskih radovakoji uzeti u cijelosti zadovoljavaju ili ispun-javaju ekonomsku i tehni~ku funkciju.

(c) “Ugovori o javnoj nabavci ro-be” su ugovori, koji nisu oni na kojese odnosi (b), koji za svoj cilj imajukupovinu, lizing, zakup ili najamnu

kupovinu, sa ili bez mogu}nosti otku-pa proizvoda.

Javni ugovor koji za svoj predmetima nabavku proizvoda i koji, tako|er,uklju~uje, po svojoj prirodi, neophod-nu pripremu mjesta izvo|enja radovai usluga ugradnje smatra se “ugov-orom o javnoj nabavci robe”.

(d) “Ugovori o javnoj nabavci usluga”su ugovori koji nisu javni ugovori o radovi-ma i robama, koji za cilj imaju pruànjeusluga koje su navedene u aneksu II.

Javni ugovor koji za cilj ima i proizvo-de i usluge u zna~enju iz aneksa II }e sesmatrati “ugovorom o javnoj nabavci uslu-ga” ako vrijednost tih usluga prelaze vri-jednosti proizvoda koje pokriva ugovor.

Pripremila: M. IDRIZOVI]

Indeks tjelesne mase ili Bodymass index (BMI) se ~esto spominje,jer je jedno od naj~e{}e kori{tenihmedicinskih mjerila za odre|ivanjedebljine. Pojam debljine ~esto se ne-precizno odre|uje obi~nim vaganj-em dok je BMI ta~an pokazatelj pre-komjerne tjelesne teìne ili debljine.

Procjena teìne u odnosu na vis-inu moè posluìti i kao pokazateljrizika obolijevanja i smrti zbogprekomjerne teìne. Prema njegov-im vrijednostima, teìna odraslihosoba klasificira se kao normalna,prekomjerna ili niska.

Prosje~an udio masnog tkivanormalno uhranjenih osoba dat je usljede}oj tabeli:

Indeks tjelesne mase se lakoizra~unava prema formuli:

Teìna (kg)BMI (kg/m2) = ———————-

Visina na kvadrat (m)

Udio masti se mjeri tzv. hidro-denzitometrijom, tj. podvodnimvaganjem.

Kako to ni-je jednosta-vno uraditi,postoje apa-rati za ku}nuupotrebu, kojirade na prin-

cipu bioelektri~ne impedance.Mi{i}i, krvni sudovi i kosti u odnosuna masti imaju visok udio vode ivisok elektri~ni konduktivitet -provodljivost. Masti pokazuju niskuprovodljivost, te na osnovu ovakvihaparata moèmo izmjeriti udiomasti. BMI se koristi i za procjenuzdravstvenog rizika kod odraslihosoba. Tako osobe sa visokim BMIimaju visok rizik obolijevanja odbolesti vezanih za gojaznost kao {tosu dijabetes, sr~ana oboljenja,hipertenzija. Mjerenje BMI ima i {iruprimjenu, naro~ito je od koristiosobama koje drè dijetu, sportisti-ma, trudnicama i dojiljama.

Mr ph. Maja KNE@EVI] ]ERANI]Apoteka MY MEDICO

Iz apoteka

[ta je i ~emu sluì “Body Mass Index” - BMI

Zdravaodraslaosoba

Sportisti Osobepreko40godina

mu{karci 12 - 20% 5 - 10% >22%

ène 20 - 30% 15 - 20% >32%

Stepen uhranjenosti BMI vrijednost

pothranjenost <19Normalna tjelesna masa 19,1 - 25Povi{ena tjelesna masa >25pretilost 25,1 - 30

Documents

In memoriam - kfbih.com · latnost u komorama u Bosni i Hercegovini. Pokrenuo je i {tampao informativni Glasnik Komore BiH, Komore Federacije BiH i nekih kantonalnih komora u