Broj 76, april/maj 2009.

Privredne komore Kantona Sarajevo

1512- 6447

IZ SADRŽAJA:

• IzgradnjapravnogokruženjauBiHzaafirmacijuirazvojenergijskeefikasnostizgradaistanovanja

• Zaštititidomaćuproizvodnju

• PokrenutainicijativazaodržavanjeprvogforumaokolosječnojinfrastrukturiuBiH

• NacrtZakonaounutrašnjojtrgovini

• PredstavljamovamnovoizdanjestandardaISO9001:2008

• Počelarealizacijaprojekta“Jačanjeinfrastrukturezapodrškumalimisrednjimpreduzećima”

• NoviprojektiKomoreiOpćineCentar

• legislativa,edukacija,...

Osnovni finansijski pokazatelji poslovanja Kantona Sarajevo i Federacije BiH u 2008. godini

CIJENJENI ČITAOCI

Sa žaljenjem vas obavještavamo da smo, zbog finansijske situa-cije, prisiljeni da „Glasnik“ ubuduće izdajemo dvomjesečno. To nije prvi put da se opredjeljujemo za ovu mjeru. To smo učinili 2004. godine nakon donošenja Zakona o privrednim komora-ma u Federaciji BiH, kojim je propisano dobrovoljno članstvo u komore, što je dovelo do većeg smanjenja prihoda Komo-re. Međutim, brzo smo se vratili na jednomjesečno izdavanje „Glasnika“ racionalizacijom drugih troškova poslovanja ,jer smo željeli da našim čitaocima obezbijedimo blagovremene informacije o svim važnim privrednim događajima u Kantonu i šire. Prelazak na dvomjesečno izdavanje „Glasnika“ uslovljava izvjesnu promjenu u koncepciji „Glasnika“, ali mi ćemo na-stojati da ne budete uskraćeni ni za jednu bitnu informaciju iz oblasti biznisa, informatike, edukacije i drugih zanimljivosti iz oblasti privrede, nauke i tehnike.

Nadamo se da ova situacija neće dugo trajati i da ćemo se ponovo vratiti na mjesečno izdanje „Glasnika“. Tome mogu doprinijeti i naši članovi putem reklamiranja svojih proizvoda ili sponzoriranjem štampanja „Glasnika“, što nije veliki izdatak s obzirom da svu pripremu (likovno-grafičko uređenje, redak-turu, lektorisanje i dr.) vršimo sami.

Zahvaljujemo se na dosadašnjoj saradnji i sa zadovoljstvom ostajemo otvoreni za sve vaše inicijative, prijedloge i sugestije za poboljšanje sadržaja i kvaliteta našeg zajedničkog glasila.

Srdačno vas pozdravljamo,

U ime Redakcijskog kolegijaIrfan Mehičić, glavni i odgovorni urednik

IMPRESUM

GODINA IX/2009BROJ 76

april/maj

Glasnik je zvanično glasilo Privredne komore Kantona Sarajevo

Uređuje Redakcijski kolegij:

Predsjednica:Munevera Pahor

Glavni i odgovorni urednik:mr. Irfan Mehičić

Tehnička urednica:Elvira Baždar

Članovi: mr. Esad IbiševićMubera KadrićRusmira Mandić

Štampa:

Izdavač:Privredna komora Kantona Sarajevo

71 000 Sarajevo, La Benevolencija br. 8Tel: 00387 33/250-100 250-196Fax: 00387 33/250-137 250-140email: press@pksa.com.bawww.pksa.com.ba

besplatan primjerak

Gla

snik

3

Privredna komora Kantona Sarajevo i Udruženje „Kupuj-mo i koristimo domaće - kvalitetno proizvedeno u BiH“ daju punu podršku donošenju Zakona o zaštiti domaće proizvodnje unutar Sporazuma CEFTA i sugerišu poslani-cima Parlamentarne skupštine BiH da ga prihvate. Ovo je saopšteno na zajedničkoj press-konferenciji Komore i Udruženja, na kojoj su se novinarima obratili Ke-mal Grebo, predsjednik Komore, Admir Kapo, predsjednik Udruženja i Zlatan Ivanović, direktor kompanije “Brojler.” »Neprihvatljivo je tumačenje da se ovim zakonom zatvara BiH tržište i krši Sporazum CEFTA. Ovdje se samo koriste mehanizmi za donošenje i primjenu zaštitnih mje-ra. Kao i sve druge zemlje i Bosna i Hercegovina je svojim zakonodavstvom stvorila mogućnost zaštite proizvođača u veoma osjetljivoj oblasti kao što je poljoprivreda«, kazao je gosp. Kemal Grebo, predsjednik Komore. Kao primjer navodi da je u Zakonu o vanjskotrgo-vinskoj politici BiH, u članu 31. propisano da Vijeće mini-stara BiH propisuje primjenu zaštitnih mjera na proizvod kada utvrdi da se takav proizvod uvozi u BiH u povećanim količinama koje prouzrokuju opasnost ozbiljne povrede domaće proizvodnje istih ili sličnih proizvoda. I u odred-bama Sporazuma o izmjeni i pristupanju Centralnoevrop-skom sporazumu o slobodnoj trgovini (CEFTA) u članu 23 bis se reguliše, s obzirom na posebnu osjetljivost poljopri-vrednog tržišta, ako uvoz proizvoda iz jedne Strane, koje su predmetom koncesije odobrene u skladu sa Aneksom 3, prouzrokuje ozbiljan poremećaj na tržištima ili domaćim regulatornim mehanizmima u drugoj Strani, obje Strane će odmah stupiti u konsultacije kako bi se pronašlo odgo-varajuće rješenje. U očekivanju takvog rješenja, odnosna Strana može preduzeti odgovarajuće mjere koje smatra potrebnim. Kako nadležni državni organi BiH u proteklom periodu nisu na prijedlog proizvođača i prerađivača poljo-

privrednih proizvoda koristili mehanizam zaštite domaće proizvodnje, niti su vođene ozbiljne konsultacije sa zemlja-ma čiji proizvodi su izazvali poremećaje na tržištu BiH, to Prijedlog zakona o zaštiti domaće proizvodnje predstavlja nuždu i samo jednu od procedura da se usvoje zaštitne mjere u skladu sa Zakonom o vanjskotrgovinskoj politici BiH i Sporazumom CEFTA. „Činjenice da deficit BiH sa Hrvatskom u vanjsko-trgovinskoj razmjeni za prošlu godinu iznosi 1,7 milijardi KM, da se u BiH prodaje više od 80% proizvoda iz Hrvat-ske, a da mi u Hrvatsku ne možemo plasirati više od 10% domaće robe, dovoljno govore o tome ko je do sada bio veliki gubitnik“, kazao je, u svom obraćanju novinarima, Admir Kapo. Sve zemlje u okviru Sporazuma CEFTA, mogu primijeniti recipročne mjere zaštite, ukoliko su u skladu sa odredbama Sporazuma. Stoga su, kako je istaknuto, ne-prihvatljivi stavovi prema kojim će se, ako se usvoji ovaj zakon, Bosni i Hercegovini otežati pristup Evropskoj uniji, ili da će se uvesti recipročne mjere koje neće biti samo trgovačke. Osporavanje donošenja ovog zakona može biti opravdano samo ako se izmijeni član 23 bis Sporazuma CEFTA. »Domaća proizvodnja je desetkovana i svi koji se protive donošenju zakona o zaštiti domaće proizvodnje protiv su ove države«, kazao je Zlatan Ivanović, smatrajući neophodnim primjenu pomenutog zakona koji će ujedno omogućiti stvaranje novih dobara. Zakon se odnosi na zaštitu proizvoda iz Carinske tarife 02 (meso i drugi klanični proizvodi za jelo), 04 (mlije-ko, ptičija jaja, med i slično), 16 (prerađevine od mesa, riba, ljuskari i slično), 20 (proizvodi od povrća, voća i slično) i 22 (pića, alkoholi i sirće).

ZakonomozaštitidomaćeproizvodnjenekršiseSporazumCEFTA

Gla

snik

4

U organizaciji Sarajevskog sajma, u Centru Sken-derija, u periodu od 19. do 22. maja 2009. godine, održan je Međunarodni sajam »Gradnja i obnova '09.«, jedna od najznačajnijih privrednih manifestacija u regionu na kojoj se prezentiraju noviteti u svijetu građevinarstva i arhitek-ture.

Na ovoj manifestaciji bilo je prisutno oko 150 izla-gača i suizlagača iz svijeta, a kompanije iz Slovenije, Hrvat-ske i Turske predstavile su se kolektivno na tzv. nacional-nim paviljonima. Sajamska površina iznosila je 10.000 kvadratnih metara zatvorenog i otvorenog prostora i postavljeno je oko 100 štandova. Sajam »Gradnja i obnova '09.« objedinio je slijede-će sajmove: 34. međunarodni sajam plastike i gume - PLA-GRAM, 31. međunarodni sajam građevinarstva i prateće gra-đevinske industrije, 19. međunarodni sajam zanatstva, alata i alatnih strojeva, 13. međunarodni sajam grijanja, hlađenja, klimatizacije i sanitarija - INTERKLIMA, 8. međunarodni sa-jam instalacija, rasvjete, elektrotehnike i industrijske elek-tronike - INSTAL , 4. međunarodni sajam komunalne opre-me i opreme za zaštitu okoline, te 2. međunarodni sajam privrednih vozila, saobraćaja, logistike i prateće industrije. U sklopu sajma »Gradnja i obnova« organiziran je i 1. sa-rajevski sajam nekretnina. Cilj tog sajma bila je prezentacija investicionih razvojnih projekata u stanogradnji i privredi, ponude nekretnina u BiH, te prezentacija mogućih paketa osiguranja imovine.

Otvarajući Sajam, predsjedavajući Skupštine Kan-tona Sarajevo Denis Zvizdić i direktor Centra Skenderija Suad Džindo, ocijenili su da je građevinarstvo industrijska grana koja za sobom povlači još 40-ak komplementarnih grana i da je sajam idealan odgovor na ekonomsku krizu, s obzirom na to da se kriza ne može prevazići »povlačenjem«. Održani su i bilateralni susreti privrednika BiH i Slovenije, u organizaciji Centra Skenderija, Vanjskotrgovinske komo-re BiH i Obrtno-podjetniške zbornice Slovenije, kao i još neke popratne manifestacije. I ove godine je Privredna komora Kantona Saraje-vo pored svojih djelatnosti, predstavila i firme članove Ko-more koji nisu bili u prilici biti izlagači, upriličila poslovne susrete sa privrednicima iz zemlje i inozemstva i ostvarila mnoge kontakte važne za dalji razvoj privrede Kantona i afirmaciju Komore.

Na izlagačkom prostoru PKKS svoje aktivnosti predstavile su i partnerske komore: Privredna komora Brčko Distrikta i Privredne komore Unsko-Sanskog kan-tona. Drugog dana Sajma u sklopu sajamskih aktivnosti a vezano za implementaciju EU projekta „Razvoj i una-pređenje konkurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanja energetske efikasnosti“, Privredna komo-ra Kantona Sarajevo i REIC (Regionalni centar za obra-zovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu)organizirali su okrugli sto o temi: MOGUĆNOSTI FINANSIRANJA ENERGETSKE EFIKASNOSTI U ZGRA-DARSTVU. Po broju učesnika okruglog stola, evidentno je da je problem povećanja energetske efikasnosti u Kantonu Sarajevo trenutno jedna od najaktuelnijih tema koja može genarirati veliki dio privrede u Kantonu, a posebno građe-vinarstvo i industriju građevinskog materijala.

Lejla Zečević-Selmanović

Sarajevo,19.-22.maj

NastupKomorenasajmu„Gradnjaiobnova2009.“

Predstavljene firme i članovi Komore koji nisu bili u prilici biti izlagači, upriličeni poslovni susreti sa privrednicima iz zemlje i inozemstva i ostvareni brojni poslovni kontakti

Gla

snik

5

AKTIVNOST

INAPROJEKTU»Razvojiunapređenjekon

kurentno

stim

alihisrednjihpreduzećanapo

ljupovećanjaenergetskeefikasnosti«

Više o projektu na www.pksa.com. ba i www.energetska-efikasnost.ba

Energetsku efikasnost shvaćenu kao povećanje produktivnosti energije u BiH treba utemeljiti na zdra-voj strategiji i adekvatno urediti propisima, istaknuto je na okruglom stolu održanom početkom maja u Komori, a posvećenom izgradnji pravnog okruženja u BiH za afirma-ciju i razvoj energetske efikasnosti zgrada i stanovanja. Organizatori skupa su Privredna komora Kanto-na Sarajevo i REIC (Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočnu Evropu), partneri na realizaciji projekta „Razvoj i unapređenje kon-kurentnosti malih i srednjih preduzeća na polju povećanja energetske efikasnosti“. Ciljevi pomenutog projekta, ko-jeg finansira Evropska unija, su povećanje kompetentnosti građevinskih preduzeća sa teritorije Kantona Sarajevo, smanjenje troškova grijanja i povećanje sigurnosti u snab-dijevanju energijom, što je od koristi i za građane i za one koji koriste poslovne zgrade, kao i donošenje adekvatne legislative za ovu oblast, o čemu je danas vođena šira ra-sprava. Uvodničari su bili dr. Esad Mulavdić, ekspert za ovu oblast, prof. dr. Aleksandar Knežević, predsjednik REIC-a i Rusmira Mandić, predstavnica Centra za ener-getsku efikasnost PKKS. “Izgradnja pravnog okvira kompatibilnog sa EU i donošenje propisa ključni su preduvjet za participaciju BiH na tržištu energetskih usluga”, kazao je profesor Mu-lavdić. Stoga se smatra neophodnim pristupanje izradi(i/ili reviziji) novih propisa o toplotnoj zaštiti u zgradarstvu, kako bi se svi novoprojektovani objekti podvrgli krite-rijima gradnje sličnim onim kako se to radi u razvijenim i bogatim zemljama svijeta. Prelaznim odredbama treba predvidjeti postepenu rekonstrukciju uz odgovarajuću stimulaciju revitalizacije postojećeg stambenog fonda, kako bi se u dogledno vrijeme sav stambeni fond doveo na savremeni nivo toplotne zaštite, a time i na smanjeni nivo energetskih potreba. U diskusiji su spomenuti i potrebni sektori i as-

pekti realizacije energetske efikasnosti u zgradarstvu odnosno stanovanju, a to su prije svega pasivna solarna arhitektura – dizajn, energijski efikasni materijali, elementi i sklopovi, napredne tehnologije, funkcionalni servisi i me-nadžment energije. Predsjednik Komore Kemal Grebo istakao je da je, kao preduslov za ispunjavanje pomenutih obaveza, ne-ophodna uspostava partnerstva vlasti, privrede, struke i građana. Neophodna je i saradnja po nivoima organizacije države i međunarodne saradnje. U raspravi je naglašena i potreba formiranja audit timova, akreditovanih laboratorija i inspekcija, kao i pošti-vanje i primjena postojećih propisa koji donekle regulišu pomenutu problematiku. Zaključci sa okruglog stola su upućeni nadležnim državnim institucijama, općinskim načelnicima, građevin-skim i projektantskim firmama.

KomoraiREICorganiziraliokruglisto

PravnookruženjeuBiHzaafirmacijuirazvojenergetskeefikasnosti

Gla

snik

6

Pokrenutainicijativa

ForumokolosječnojinfrastrukturiModernizacija i razvoj kolosječne infrastrukture, te tramvajskog saobraćaja, kao njenog specifičnog

segmenta, dugoročan je projekat iz domena danas toliko popularnih tzv. „javnih radova”

Obustava javnog gradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo 6. aprila 2009. godine negativno se odrazila na ionako teško stanje u privredi, pogođenoj recesijom, koje se iz dana u dan pogoršava. Da bi se preduprijedile ovakve i slične situacije i smanjila ogromna šteta koja se jednostranim prekidima javnog linijskog gradskog prijevoza nanosi privredi, Pri-vredna komora Kantona Sarajevo je uputila apel nadlež-nim organima Kantona Sarajevo da hitno postupe u skladu sa rješenjem Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine i usklade Pravilnik o javnom linijskom prijevozu putnika u Kantonu Sarajevo sa Zakonom o konkurenciji, na način da se svim privrednim subjektima, prijevoznicima, obezbijede jednaki uslovi pristupa tržištu. Nedonošenjem obaveznih propisa i nepostupa-njem po zakonu, stvaraju se pravne i administrativne bari-jere pristupa utvrđenom relevantnom tržištu usluga javnog prijevoza, drugim privrednim subjektima, prijevoznicima u Kantonu Sarajevo. Uvođenjem konkurencije u ovu oblast osiguralo bi se kvalitetnije, nesmetano i normalno odvijanje prijevo-

za kao vitalne životne funkcije Kantona Sarajevo, osigurali bolji uslovi poslovanja privrede, smanjila izdvajanja pore-skih obveznika za pokriće gubitaka JKP “Grasa”, te izbjegle ogromne štete koje se nanose privredi, mjerljive u milion-skim iznosima.

Zvaničnici Privredne komore Kantona Sarajevo i firme “Remont pruga” d.d. Sarajevo, na sastanku održanom krajem maja u prostorijama Komore, razmatrali su proble-matiku kolosječne i posebno tramvajske infrastrukture, te njen značaj u sistemu gradskog i prigradskog saobraćaja u Kantonu Sarajevo i šire. Ovom prilikom, evocirajući uspo-mene na konkretne zajedničke aktivnosti u ovom pravcu u posljednjih desetak godina, potvrđena je neophodnost ka serioznom pristupu u dugoročnom programu moderniza-cije i razvoja kolosječnog transporta.

S ciljem kvalitetne prezentacije podržana je inici-jativa firme “Remont pruga” za održavanje prvog foruma o temi kolosječne infrastrukture. Ovaj forum bi prerastao u tradicionalnu godišnju manifestaciju na kojoj će se konti-nuirano pratiti priprema, implementacija i analiza niza pro-jekata. Forum će otvoriti široke perspektive dugoročnog rješavanja sistema planiranja i upravljanja gradskim saobra-ćajem, nudeći prezentaciju niza različitih modela provjere-nih u praksi u razvijenim zapadnoevropskim zemljama. Forum će ponuditi i niz modela finansiranja budu-ćih projekata, prezentiranjem onih koji su već realizirani u evropskim zemljama i posebno zemljama regiona. Kako je istaknuto na sastanku, modernizacija i ra-zvoj kolosječne infrastrukture, te tramvajskog saobraćaja, kao njenog specifičnog segmenta, dugoročan je projekat iz domena danas toliko popularnih tzv. „javnih radova” koji predstavljaju jedinstven recept za kvalitetno kontrolisanje uticaja globalnih i regionalnih ekonomskih kriza. Seriozan, sofisticiran i dugoročan pristup ovoj problematici pred-stavlja izgradnju jednog u nizu kolosjeka na našem evrop-skom putu, te je zaključak da koncept zaslužuje maksimal-nu podršku i zanimanje javnosti.

Svimprijevoznicimaobezbijeditijednakeuslovenastupanatržištu

Gla

snik

7

Savjet za trgovinu Privredne komore Kantona Sa-rajevo je, u martu 2009. godine, razmatrao Nacrt Zakona o unutrašnjoj trgovini, koji je u parlamentarnoj proceduri. Ispred Predlagača, Federalnog ministarstva trgovine, sa-stanku je prisustvovala Đula Đukić, pomoćnica ministra za unutarnju trgovinu, cijene, analizu i razvoj tržišta.

Privrednici su ocijenili da ponuđena zakonska rje-šenja predstavljaju značajna poboljšanja u uređenju trgo-vinske djelatnosti u odnosu na sadašnji Zakon, prije svega

kroz pojednostavljivanje postupka otpočinjanja obavljanja trgovačke djelatnosti i pribavljanja odobrenja za obavljanje iste s ciljem skraćivanja rokova i smanjenja troškova po-stupka, usklađivanje sa drugim zakonskim rješenjima i sl. (Zakon o zaštiti potrošača u BiH, Zakon o konkurenciji i dr.). Zatraženo je otklanjanje određenih nejasnoća, koje bi mogle proizvesti teškoće u primjeni Zakona, i da se preciznije definišu pojedine odredbe bez obzira na to što su one detaljnije regulisane drugim propisima. To se, između ostalog, odnosi na jasnije definisa-nje: prodaja od vrata do vrata, prodaja na daljinu, pružanje usluga tržnice na malo, prodaja robe na štandovima i klu-pama izvan tržnica, trgovačkih knjiga u elektronskoj formi (s obzirom na razvijenost informacionih tehnologija), lega-lizacija proizvodnje i prodaje hrane u trgovačkim centrima i dr. U očekivanju usvajanja ovog zakona, nastaviće se aktivnosti na rješavanju mnogobrojnih problema sa kojima se susreće i ova oblast privrede.

Mubera Kadrić

SavjetzatrgovinuPKKS

OtklonitinejasnoćeuNacrtuZakonaounutrašnjojtrgovini

U očekivanju usvajanja ovog zakona, nastaviće se aktivnosti na rješavanju mnogobrojnih problema sa kojima se susreće i ova oblast privrede

U organizaciji ACIPS, na okruglom stolu, održanom 19. maja 2009. godine, predstavljena je ACIPS-ova studija o restrukturiranju i redefinisanju tržišne uloge Direkcije za robne rezerve Federacije BiH. U radu okruglog stola učestvovali su predstavni-ci Direkcije za robne rezerve FBiH, Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Federalnog ministar-stva poljoprivrede, Udruženja poljoprivrednika, VTKBiH, Privredne komore Kantona Sarajevo i drugi. Na okruglom stolu je navedeno da poslovanje ove direkcije u posljednjih deset godina nije bilo predmetom kontrole nadležnih organa, ali da je krajem 2007. godine njen rad postao aktuelan zbog neregularnosti plasiranja na tržište jestivog ulja iz robnih rezervi, kao i da Direkcija za robne rezerve FBiH mora izvršiti kako organizacione, tako i druge promjene kako bi bila samostalnija u svom djelova-nju, te opravdala svoju ulogu regulatora tržišta. Tončo Bavrka, direktor Federalne direkcije za robne rezerve, je ukazao na probleme sa skladištenjem robe, te potrebu za adekvatnom strategijom i maksimal-nom koordinacijom s ministarstvima poljoprivrede i trgo-

vine. Ukazao je na potrebu otkupa viškova robe, čime bi se stimulisala domaća proizvodnja, povećalo zapošljavanje i umanjila ovisnost od uvoza. Naglasio je da se moraju obez-bijediti neophodna sredstva za kupovinu dovoljne količine strateške robe. Poseban problem predstavlja povrat ranijih skladišta, kupovina novih, kao i primjena Zakona o javnim nabavkama BiH. Kada je u pitanju otkup viškova robe, diskutan-ti su ukazali na svu apsurdnost pojma otkupa viška robe, pogotovo kada su u pitanju poljoprivredni proizvodi, jer u zemlji u kojoj se uvozi toliko prehrambenih proizvoda nikako se ne bi moglo govoriti o viškovima robe. Navedeno je da postoje rezerve pšenice za pri-bližno mjesec dana, rezerve ulja za tri mjeseca, a zalihe nafte od 15 dana namijenjene su za institucije od vitalnog značaja kao što su bolnice i škole. Po standardu u EU robne rezerve se obezbjeđuju za oko tri mjeseca, što bi svakako trebalo poslužiti kao orijentir u našem djelovanju.

Mubera Kadrić

Okruglisto

OtkupviškovarobeOtkupom viška robe stimulisala bi se domaća proizvodnja, povećalo zapošljavanje

i umanjila ovisnost od uvoza

Gla

snik

8

Centarzaedukacijuiinformatičkeposlove

Seminari u junu 2009. godine

TEMAseminara DatumPozivamo privrednike da prisustvuju edukacijama u Komori!Detaljnije informacije o aktuelnim edukacijama i programu edukacije mo-žete dobiti na telefone Centra za edukaciju i in-formatičke poslove: 250-117, 250-116, 250-107 ili na web-stranici Komore: www.pksa.com.ba

Saopštenjezamedije 2.6.

Fazeuprocesuprodaje 5.6.

Kakobitikonkurentannatržišturada 8.6.

Sistempraćenjaradneuspješnosti 23.6.

Trademarketing,ciljanoiefikasnopovećavaprihod 24.6.

PoSlovno Pravo, obrada i izrada

ugovora

S ciljem educiranja stručnjaka, pravnika i ekonomi-sta o regulaciji poslovnih transakcija u domenu zaključivanja ugovora iz oblasti nacionalnog i međunarodnog trgovačkog prava, Privredna komora Kantona Sarajevo organizirala je u maju radionicu o temi "Međunarodno poslovno pravo, obrada i izrada ugovora”.

Tema je okupila polaznike iz upravljačkih struktura i pravnih službi privrednih subjekata u Bosni i Hercegovini koji imaju iskustvo i potrebu involviranja u pravne odnose nacionalnog poslovnog prava i one koje nastaju iz međuna-rodnih transakcija.

U fokusu radionice bila je edukacija polaznika iz oblasti funkcioniranja tržišne ekonomije, te njene pravne regulacije u domenu zaključivanja klasičnih i elektronskih ugovora u međunarodnoj trgovini robom i uslugama.

Radionicu je vodio profesor Genc Trnavci.

određivanje ciljeva i Prioriteta u PoSlovanju

U organizaciji Centra za edukaciju i informatičke poslove Privredne komore Kantona Sarajevo i firme „At Com” iz Banjaluke, u maju je u Komori održan seminar o važnosti i metodama određivanja ciljeva i prioriteta u poslovanju. Organizatori su ovom edukacijom željeli ukazati poslovnim ljudima do kakvih posljedica dolazi ukoliko se ne utvrđuju ciljevi. “Svaka kompanija mnogo bolje funkcioniše uko-liko zapošljava ljude koji jasno sebi postavljaju ciljeve”, kazao je voditelj seminara Miloš Todorović iz firme «AT Com». Predavač je kroz jedan koristan i zanimljiv način predstavio efikasno planiranje u sedam koraka, ukazao na važnost dugoročnih i kratkoročnih ciljeva, te na različite metode animiranja zaposlenika da planiraju ostvarenje že-ljenih ciljeva.

PRIVREDNAKRETANJAUKANTONUSARAJEVO(I-XII2008-osnovniindikatori)

Rb ELEMENTI KantonSA FBiH Uč.K/F

01 Index fizičkogobimaindustrijskeproizvodnje 2008/2007 123,8 107,9

02

Šumarstvo - proizvodnjašumskih sortimenata I-XII 2008 u 000 m3 144 2053 7,0

Index rasta 2008/2007 97,9 102,8

- prodaja šumskih sortimenata I-XII 2008 u 000 m3 144 2038 7,0

index 2008/2007 95,3 102,0

03PrometutrgovininamalosaPDV(pretežnadjel.) I-XII 2008 u 000 KM 2.700.233 6.365.354 42,4

index 2008/2007 125,9 118,2

04 Građevinarstvoind fizič. ob.radova I-XII 2008 nemapodatakazakantone - 134,1

05

Saobraćaj - cestovniprevozroba I-XII 2008 u 000 t. 319 3.804 8,4

index 2008/2007 136,3 106,1

- grad.-prigrad.prevozputnika I-XII 2008 u 000 112.047 143.630 78,0

index 2008/2007 97,2 98,7

06 Ugostiteljstvo

-prometukupno I-XII 2008 u 000 KM 16.976 135.696 12,5

index 2008/2007 107,9 114,2

07Turizam

-brojturista ukupno I-XII 2008 166.304 354.773 46,8

index 2008/2007 99,5 102,1

odnos: domaći / strani u % 27/73 40/60

-brojnoćenja ukupno I-XII 2008 324.249 744.484 43,5

index 2008/2007 97,7 99,2

odnos: domaći / strani u % 24/76 37/63

08

Vanjskotrgovinskarazmjena Ukupno I-XII 2008 u mil. KM 4.877 15.924 30,6

index 2008/2007 120,2 113,3

Izvoz ukupno I-XII 2008 u mil. KM 846 4.568 18,5

index 2008/2007 116,5 110,1

Uvoz ukupno I-XII 2008 u mil. KM 4.031 11.355 35,5

index 2008/2007 121,0 114,6

Deficit/Saldo ukupno I-XII 2008 u mil. KM 3.185 6.787 46,9

index 2008/2007 122,2 117,9

Pokrivenostuvozaizvozom I-XII 2008 u % 21,0 40,2

09

Zaposleniradnici ukupno na kraju Ø 2008 118.418 430.745 27,5

index Ø 2008/Ø 2007 108,0 104,1

Nezaposlenalica ukupno na kraju XII 2008 62.475 338.643 18,4

index XII 2008/XII 2007 95,6 92,1

Stopanezaposlenosti na kraju XII 2008 u % 34,2 44,0

10Netoplaće-Ø Ø 2008 u KM 941,34 751,30 125,3

index Ø 2008/Ø 2007 112,5 113,5

11 Indexicijenaproizvođačaindustrijskihproizvoda 2008/2007 - 107,1

12 Indexipotrošačkihcijena 2008/2007 - 107,7

Izvor: Aktuelni podaci Federalnog zavoda za statistiku i Zavoda za informatiku i statistiku Kantona Sarajevo)

Osnovnifinansijskipokazateljipo

slovanjaKantonaSarajevoiFederacijeBiHu2008.god

ini

Nazivfinansijskihpo

kazatelja

Kanton

Sarajevo

Index

FederacijaBiH

Index

Učešće

KS/

FBiH

20

08%

2008

%%

Uku

pan

br.p

ravn

ih li

ca5.

706

20

.560

27

,8

Uku

pan

prih

od15

.549

.551

.626

120,

139

.092

.295

.434

117,

439

,8

Uku

pni r

asho

di15

.168

.360

.879

120,

838

.185

.861

.867

117,

739

,7

Net

o do

bit

za p

erio

d po

slov

ne g

odin

e68

0.42

9.33

811

1,5

1.63

2.98

8.65

411

2,1

41,7

Gub

itak

za p

erio

d po

slov

ne g

odin

e35

6.73

7.73

013

5,4

847.

184.

464

117,

142

,1

Priho

di15.549.551.626

120,1

39.092.295.434

117,4

39,8

Prih

odi o

d pr

odaj

e14

.644

.854

.426

121,

337

.214

.325

.869

118,

139

,4

Prih

odi o

d po

veza

nih

prav

nih

lica

1.29

3.29

910

7,5

2.69

2.38

076

,548

,0

Prih

od o

d ul

agan

ja u

dru

ga p

ravn

a lic

a5.

006.

069

56,1

23.2

24.8

9063

,221

,6

Dru

gi fi

nans

ijski

pri

hodi

188.

384.

350

71,1

296.

867.

289

79,5

63,5

Prom

jena

vri

jedn

osti

biol

oške

imov

ine

48.3

06.0

047.

184,

149

.357

.440

2.07

9,4

97,9

Prih

odi p

o os

novu

rev

.sta

lne

imov

ine

17.3

74.7

2530

6,3

36.9

93.5

4421

6,5

47,0

Dob

ici o

d pr

odaj

e st

alne

imov

ine

108.

450.

629

141,

623

6.14

2.30

711

5,3

45,9

Ost

ali p

riho

di53

5.88

2.12

410

3,5

1.23

2.69

1.71

510

7,1

43,5

Rasho

di15.168.360.879

120,8

38.185.861.867

117,7

39,7

Troš

kovi

pro

daje

11.6

34.9

78.0

1912

0,0

30.3

25.6

38.4

3311

6,9

38,4

Troš

kovi

dis

trib

ucije

1.22

5.72

2.83

113

0,0

2.58

0.01

0.25

212

1,5

47,5

Troš

kovi

upr

ave

i adm

inis

trac

ije1.

419.

763.

298

116,

93.

192.

230.

409

118,

544

,5

Dru

gi o

pera

tivni

tro

škov

i99

.284

.762

118,

340

8.62

3.85

612

5,6

24,3

Ras

hodi

od

ulag

anja

pri

druž

enih

dru

štav

a4.

854.

330

110,

42.

322.

602

63,6

209,

0

Ras

hodi

od

ulag

anja

u d

r.pov

ezan

a dr

uštv

a23

6.47

7.75

312

3,1

19.5

79.7

4711

3,0

1207

,8

Ras

hodi

po

osno

vu k

amat

a23

6.49

7.39

312

3,1

488.

717.

119

126,

548

,4

Dru

gi fi

nans

ijski

ras

hodi

107.

161.

956

196,

319

1.43

9.25

717

9,7

56,0

Gub

ici o

d um

anje

nja

vr.s

taln

e im

ovin

e76

.126

.446

276,

110

4.15

9.39

613

2,9

73,1

Gub

ici o

d pr

odaj

e st

alne

imov

ine

33.3

72.1

8957

,914

6.14

4.25

211

5,8

22,8

Ost

ali r

asho

di32

9.38

3.19

011

6,9

726.

996.

544

113,

145

,3

Gubitakzaperiod

poslovnegodine

356.737.730

135,4

847.184.464

117,1

42,1

Akumuliranigubitak

2.169.391.697

134,4

4.050.954.298

123,0

53,6

Gubitakiznadvisinekapitala

283.074.525

127,2

598.889.064

130,0

47,3

Net

o pl

aća

i nak

nada

pla

ća95

2.93

5.50

112

1,4

2.34

9.59

5.46

012

1,2

40,6

Pros

ječa

n br

.zap

os.n

a os

n.sa

ti ra

da99

.629

105,

330

6.90

810

6,7

32,5

Pros

ječn

a ne

to p

laća

po

zapo

s.ra

d.(K

M)

797,

0011

5,3

638,

0011

3,6

124,

9

Sredstva

Upi

sani

a n

eupl

aćen

i kap

ital

10.4

70.4

7785

7,8

55.8

32.3

0025

2,4

18,8

Stal

na s

reds

tva

18.0

74.6

68.1

1410

6,9

35.7

25.7

00.4

0810

8,5

50,6

Nem

ater

ijaln

a sr

edst

va34

7.30

4.65

110

2,9

714.

708.

515

113,

548

,6

Teku

ća s

reds

tva

7.28

2.94

7.99

911

5,6

17.6

38.5

41.3

2211

4,4

41,3

Gub

itak

izna

d vi

sine

kap

itala

283.

074.

525

127,

259

8.88

9.06

413

0,0

47,3

Ukupnasredstva(AKTIVA)

25.651.041.144

109,5

54.018.963.094

110,6

47,5

Kapital

14.222.645.876

103,3

29.189.830.439

105,1

48,7

Upi

sani

tem

eljn

i kap

ital

11.1

54.8

76.3

2810

1,1

23.4

55.8

24.6

0610

2,3

47,6

Rev

alor

izac

ijske

i pr

enes

ene

rez.

1.02

9.53

6.28

910

5,7

1.82

7.28

0.54

410

5,3

56,3

Aku

mul

iran

a do

bit

2.76

8.52

9.78

514

2,3

6.05

7.43

9.22

713

4,2

45,7

Aku

mul

iran

i gub

itak

2.16

9.39

1.69

713

4,4

4.05

0.95

4.29

812

3,0

53,6

Dug

oroč

ne o

bave

ze5.

292.

778.

863

115,

59.

407.

781.

071

116,

856

,3K

ratk

oroč

ne o

bave

ze6.

135.

697.

979

120,

715

.421

.351

.584

118,

439

,8UkupnaPA

SIVA

25.651.041.144

109,5

54.018.963.094

110,6

47,5

OSN

OVNIINDIKATORIU

SPJEŠN

OST

IPOSL

OVANJA

Pokazateljiekono

mično

sti

O

dnos

uku

pnih

pri

hoda

pre

ma

ukup

nim

ras

hodi

ma

(%)

102,

599

,410

2,4

99,8

100,

1N

eto

dobi

t po

rad

niku

(K

M)

6.82

9,0

105,

85.

320,

810

5,1

128,

3O

stva

reni

gub

itak

po r

adni

ku (

KM

)3.

580,

012

8,5

2.76

0,4

109,

812

9,7

Pokazateljirentabilnosti

O

dnos

net

o do

biti

i sta

lnih

sre

dsta

va (

%)

3,8

104,

04,

610

3,4

82,6

Odn

os d

obiti

i ka

pita

la (

%)

4,8

107,

95,

610

6,6

85,7

Pokazateljifinansijskestabilnostiilikvidnosti

U

češć

e st

alni

h sr

edst

ava

u po

slov

nim

sre

dstv

ima

(%)

70,5

97,6

66,1

98,1

106,

7Po

kaza

telji

fina

nsijs

ke s

igur

nost

i uče

šća

kapi

tala

u u

kupn

im s

red.

(%)

55,4

94,3

54,0

95,1

102,

6Po

kazateljilikvidno

sti

O

dnos

izm

eđu

goto

v.pre

ma

teku

ćim

oba

v.(%

)15

,974

,211

,975

,113

3,6

Drugipokazatelji

O

prem

a po

rad

niku

(K

M)

25.2

51,0

104,

120

.483

,310

9,1

123,

3A

kum

ulir

ana

dobi

t po

rad

niku

(K

M)

27.7

88,0

135,

019

.737

,012

5,8

140,

8

OsnovnifinansijskirezultatiposlovanjaKantonaSarajevou2008.g.

-u

milion

imaKM-

Elementi

Br.privred.društava

Ukupanprihod

Ukupanrashod

Nettodobit

Gubitakzaperiod

Akumuliranadobit

Akumuliranigubitak

Gubitaknasupst.

Nettoplaćeinaknadeplaća

Prosj.br.zapos.posatimarada

Prosj.nettoplaćapozapos.(KM)

KS

5.694

15.549,5

15.168,3

680,4

356,7

2.768,5

2.169,3

283,0

952,9

99.629

797,0

A49

60,3

59,8

1,0

0,7

3,6

2,3

0,2

11,0

1.13

280

5,0

B1

0,2

0,3

0,0

0,1

0,0

0,0

0,0

0,0

941

6,0

C9

32,8

34,0

0,9

2,1

4,5

4,0

2,1

1,5

196

654,

0D

768

2.18

0,8

2.07

3,8

141,

444

,346

9,2

216,

373

,512

5,1

15.2

5368

3,0

E22

1.15

2,8

1.15

3,4

47,5

48,2

48,8

924,

521

,112

4,2

7.29

61.

418,

0F

459

897,

186

5,6

42,0

15,5

138,

555

,014

,263

,79.

956

533,

0G

2.31

07.

400,

87.

312,

617

1,7

98,3

767,

723

8,6

86,1

184,

025

.781

594,

0H

159

88,9

91,9

4,8

8,5

35,0

15,4

11,4

13,3

2.02

254

5,0

I32

71.

507,

21.

378,

017

3,0

63,0

904,

254

8,8

5,3

189,

115

.320

1.02

8,0

J86

329,

335

6,0

5,7

33,1

47,7

35,7

1,7

12,3

751

1.36

6,0

Privreda

4.19

013

.650

,213

.325

,458

8,0

313,

82.

419,

22.

040,

621

5,6

724,

277

.716

804,

2K

1.24

01.

284,

31.

243,

174

,839

,030

5,0

107,

860

,082

,58.

978

765,

0L

17,

55,

91,

40,

01,

80,

00,

02,

771

3.18

6,0

M60

18,5

18,2

0,7

0,4

2,2

1,1

0,5

3,3

573

482,

0N

5230

8,7

305,

54,

11,

06,

82,

10,

294

,47.

649

1.02

8,0

O15

128

0,3

270,

211

,42,

533

,517

,76,

745

,84.

642

821,

0

*OsnovneprivrednedjelatnostiodA-IpoStandardno

jklasifikacijidjelatnosti–SKD:

A-

Poljo

priv

reda

, Lov

i Šu

mar

stvo

G-

Trgo

vina

na

vel.

i mal

o, p

opra

v.mot

orn.

voz

i m

otoc

ikl.

i pre

dm. z

a lič

nu u

potr

ebu

i do

mać

inst

voB-

Rib

arst

voH-

Ugo

stite

ljstv

oC-

Rud

arst

voI-

Saob

raća

j, Sk

ladi

šten

je i

Veze

D-

Prer

ađiv

ačka

indu

stri

jaJ-

Fina

nsijs

ko p

osre

dova

nje

– uk

upno

70privrednisubjekat

E-

Snab

dije

vanj

e el

. ene

rg, g

asom

i vo

dom

F-

Gra

đevi

nars

tvo

**Ostaledjelatno

sti:svipravnisubjektiizneprivredekojisefin

ansirajuizfondovailisuuprivatno

mvlasništvu

G-

Trgo

vina

na

vel.

i mal

o, p

opra

v.mot

orn.

voz

i m

otoc

ikl.

i pre

dm. z

a lič

nu u

potr

ebu

i dom

aćin

stvo

K-

Posl

ovan

je n

ekre

tn. I

znaj

mlj.

i pos

l. us

l. –

ukup

no 1.121pravnihsubjek.

H-

Ugo

stite

ljstv

oL-

Javn

a up

rava

i od

bran

a; so

cija

l. os

.- uk

upno

1pravnisubjekat

I-

Saob

raća

j, Sk

ladi

šten

je i

Veze

M-

Obr

azov

anje

– u

kupn

o 54pravnisubjekat

J-Fi

nans

ijsko

pos

redo

vanj

eN-

Zdr

avst

vene

i so

cija

lna

zašt

ita –

52pravnalica

O-

Ost

ale

javn

e, d

r. so

c i l

ične

usl

. dj.

– 151pravnalica

Gla

snik

13

PREGLED SAJMOVA U ZEMLJI I SVIJETUJuni, juli, august, septembar 2009.

DRŽAVA SAJAM MJESTO VRIJEME

BiH

TEA-FEST - Međunarodni festival čaja i ljekovitog bilja Sarajevowww.tea-fest.ba 3.–7.6.

SAJAM ŠLJIVE - 36. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije

Gradačacwww.gradacackisajam.com.ba

23.–27.9.

EKOBIS 2009. - 7. međunarodni ekološki sajamBihać

www.pkusk.com3.-6.9.

AGROS - 13. međunarodni sajam poljoprivrede i prehrambene industrije

Banja Lukawww.banjalukafair.com

9.-13.9.

HRVATSKA

INTERGRAFIKA - međunarodni sajam grafičke industrije i industrije papiraMODERNPAK - međunarodni sajam ambalaže i pakiranja

Zagrebwww.zv.hr 3.-6.6.

JESENSKI MEĐUNARODNI ZAGREBAČKI VELESAJAM CONTECH • PROMET I LOGISTIKA • Kolektivne izložbe stranih zemalja • MaloprodajaENERGETIKA - međunarodni sajam energetike, elektronike i automatizacijeOBRTNIŠTVO - međunarodni sajam obrtništvaARCA - međunarodni sajam izuma, novih ideja, proizvoda i tehnologija EMAT- međunarodni sajam zaštite okoliša, ekotehnologija i komunalne opremeINTERPROTEX - međunarodni sajam zaštite osoba i imo-vineEKO - ETNO HRVATSKA -sajam proizvoda i usluga rural-nih područjaINGA-međunarodni sajam hrane, pića i gastronomskih ino-vacija

Zagrebwww.zv.hr 15.-19.9.

ITALIJA TUTTOFOOD – međunarodni sajam hrane Milanowww.tutoofood.it 10.–13.6.

MAĐARSKA BNV-Budapest International Fair – međunarodni opći sajam

Budimpešta/Budapestwww.biztradeshows.com 9.-13.9.

NJEMAČKAEUROPEAN BIOMASS CONFERENCEEvropska konferencija i sajam biomase Hamburg

www.conference-biomass.com 29.6.-3.7.

SLOVENIJA

MEDNARODNI OBRTNI SEJEM – «MOS» 42. međunarodni trgovinski sajam koji obuhvata mašine i oprema za drvo i metal, telekomunikacije, kompujterska oprema, hrana, tekstil, kućanski aparati, poljoprivredna mehanizacija)

Celjewww.ce-sejem.si 9.–16.9.

SRBIJA GRAFIMA- međunarodni sajam grafičke i papirne industrije

Beogradwww.grafima-fair.com 23.-26.9.

TURSKA

Global Conference on Global Warming 2009GCGW 2009Međunarodna konferencija o globalnom zatopljenju

Istanbul www.gcgw.org 5.-9.7.

INGAS 2009Međunarodna konferencija i izložba o prirodnom plinu

Istanbul www.ingas2009.com 9.–10.6.

Izbor sajmova pripremila Amira Višnjić, tel: 25 01 05, E-mail:amirav@pksa.com.ba

Gla

snik

14

NovoizdanjestandardaISO9001:2008

Novo izdanje međunarodnog standarda ISO 9001 pu-blikovano je u novembru 2008. godine. Ovo izdanje ISO 9001:2008 u odnosu na prethodno izdanje ISO 9001:2000 ne sadrži nove zahtjeve, ali uključuje pojašnjenja već po-stojećih zahtjeva u ISO 9001:2000. Osim uključenih po-jašnjenja već postojećih zahtjeva, novo izdanje uključuje promjene koje su nastale da bi se povećala kompatibilnost dva standarda, ISO 9001:2008 i ISO 14001: 2004.

DokadaćevažiticertifikatpremastandarduISO9001:2000?

Prema zajedničkom obavještenju ISO (Internatio-nal Organization for Standardization) i IAF (International Accredation Forum) pri certifikaciji prema ISO 9001 mora se ispoštovati slijedeće:

godinu dana nakon publikovanja standarda ISO 9001:2008, svi novi certifikati i svi oni certifikati kojima je istekao rok važenja, moraju biti izdati prema standardu ISO 9001:2008,

dvadeset četiri mjeseca nakon publikovanja no-vog izdanja ISO 9001:2008 svi postojeći certifikati izdati prema standardu ISO 9001:2000 neće više važiti.

U ovom broju Glasnika Komore, u nastavku ove informacije, dajemo informacije iz članka preuzetog iz ča-sopisa ”ISO Managment Sistems” i ”Glasnik” Institut za standardizaciju BiH, u kojem su dati savjeti za korisničke grupe u vezi implementacije standarda ISO 9001:2008:• korisničku grupu kod kojih je certifikacija prema ISO

9001:2000 u toku,• korisničku grupu koja se priprema za certifikaciju pre-

ma ISO 9001,• korisničku grupu koja pored zahtjeva datih u ISO

9001 mora ispoštovati sektorske zahtjeve, npr. au-tomobilskom sektoru ispoštovati zahtjeve ISO/TC 16949:2002,

• te korisničku grupu gdje su: nacionalna tijela za stan-dardizaciju, tijela za akreditaciju, tijela za certifikaciju/registraciju i trenere i konsultante.

SAVJETIZAKORISNIKEOIMPLEMENTACIJISTANDARDA

ISO9001:2008

ISO-va pravila za razvoj standarda zahtijevaju pe-riodično preispitivanje da bi se odlučilo da li im je po-trebna dorada, potvrđivanje ili povlačenje.U poređenju sa revizijom standarda ISO 9001 urađenom 2000-te godine, četvrto izdanje standarda ISO 9001:2008 više predstavlja blago prilagođavanje nego obnovu. Ono unosi pojašnjenje postojećih zahtjeva za standard ISO 9001:2008, koji su bazirani na iskustvu ko-risnika za proteklih osam godina, i izmjene kojima se na-mjerava dodatno poboljšati kompatibilnost sa standardom ISO 14001:2004 za sisteme okolinskog upravljanja.

Novo izdanje ISO 9001 ne iznosi dodatne zahtje-ve niti mijenja svrhu standarda ISO 9001:2000.

Drugi zahtjevi nisu postavljeni u novom izdanju, ali da bi se postigla maksimalna korist od pojašnjenja za ISO 9001:2008, korisnici izdanja iz 2000-te moraju uzeti u obzir da li će pojašnjenja imati uticaj na njihovu tekuću in-terpretaciju standarda ISO 9001:2000. U tom slučaju neke modifikacije pri implementaciji (QMS) sistema upravljanja kvalitetom, baziranog na ISO 9001:2000, mogu biti neop-hodne.

Kao u slučaju prethodnih izdanja, certifikacija nije zahtjev standarda ISO 9001:2008. Organizacije su slobodne da implementiraju stan-dard koji njima i njihovim klijentima donosi unutrašnju i vanjsku dobit. Međutim, primijećeno je da su na stotine hi-ljada ISO 9001 korisničkih organizacija odabrale da nezavi-sno certifikuju svoj QMS u skladu sa zahtjevima standarda ISO 9001.

S obzirom da ISO 9001:2008 nije uključio dodat-ne zahtjeve, certifikacija prema standardu ISO 9001:2008 ne predstavlja ”nadogradnju” u kvalitetnom smislu. Stoga, u periodu njihove validnosti, ISO 9001:2000 certifikatima treba dati isti status kao i certifikatima ISO 9001:2008.

Gla

snik

15

ISO9001:2008Korisničkazajednica

ISO 9001: 2008 korisnička zajednica obuhvata če-tiri kategorije.

Trenutni korisnici standarda ISO 9001:2000

Trenutni korisnici obuhvataju organizacije koje su završile program implementacije standarda ISO 9001:2000, ili su u završnoj fazi. Oni mogu ali ne moraju biti certifiko-vani i mogu, ali ne moraju zatražiti certifikaciju.

Novi korisnici

Novi korisnici su organizacije koje prvi put počinju koristiti ili koje namjeravaju implementirati standarde ISO 9001.

Korisnici šema u industrijskom sektoru, baziranih na standardu ISO 9001:2000

Ova grupa je sastavljena od organizacija koje djelu-ju u okviru QMS u kontekstu šema specifičnih za sektore baziranih na ISO /TS 16946:2002, Sistem upravljanja kvali-tetom –Posebni zahtjevi za primjenu ISO 9001:2000 u pro-izvodnji automobila i odgovarajućih servisnih organizacija

Ostale korisničke grupe:

- nacionalna tijela za standarde (NBS),- tijela za akreditaciju (AB),- tijela za certifikaciju/registraciju (CB/RB)- treneri i konsultanti.

Slika 1- ISO 9001:2008 Vremenski raspored implementa-cije

GeneralnouputstvozaimplementacijustandardaISO9001:2008

Slika 1 prikazuje vremenski raspored implementaci-je standarda ISO 9001:2008 koji je primjenjiv za različite korisničke grupe.

Da bi se postigla što veća korist od pojašnjenja nave-denih u ISO 9001:2008, slijedeće opšte preporuke se mogu primijeniti na sve korisničke grupe. Trebale bi se koristiti zajedno sa dijagramom na Slici 2.

Slika 2- ISO 9001:2008 Dijagram toka

1. Upoznati se sa sadržajem novog izdanja standarda. Identifikovati promjene i pojašnjenja.

2. Analizirati da li vaša interpretacija standarda ISO 9001:2000 treba biti modifikovana shodno pojaš-njenjima omogućenim u verziji ISO 9001:2008.

3. Ako ne treba, obavijestiti unutrašnje i vanjske stra-ne o zaključcima i rezultatima implementacije ISO 9001:2008 standarda.

4. Ako treba, odrediti uticaj pojašnjenja nove verzije standarda na vaš trenutni (QMS) sistem upravljanja kvalitetom koji je baziran na ISO 9001:2000, i ispla-nirati neophodne aktivnosti.

5. Neophodne aktivnosti vezane za Planiraj-uradi-provjeri-djeluj (Plan-Do-Check-Act). Treba imati na umu vremenski okvir dat na Slici 1. Neophodni aranžmani će varirati u zavisnosti od kategorije korisničke grupe. Ovim je omogućeno preispitiva-nje specifičnih preporuka.

PosebnouputstvozaimplementacijustandardaISO9001:2008

Slijedeće specificirane preporuke dopunjuju opšte preporuke koje su omogućene svim korisničkim grupama.

Gla

snik

16

Trenutni korisnici

Organizacijama koje su već certifikovane prema standardu ISO 9001:2000 preporučuje se da kontaktiraju svoje CB/RB da bi raspravljali o vremenskom okviru za analizu pojašnjenja koja su izašla u novom izdanju i preni-jeti ih na aktuelne certifikate.

Certifikovane organizacije moraju imati na umu da, u periodu koegzistencije, certifikati ISO 9001:2000 imaju status kao i ISO 9001:2008. Organizacijama u procesu cer-tifikacije prema ISO 9001:2000 se preporučuje da, kad ISO objavi novu verziju, počnu primjenjivati ISO 9001:2008.

Novi korisnici

Od novih korisnika se traži da počnu s korištenjem standarda ISO 9001:2008 čim bude objavljen.

Tijela za nacionalne standarde Nacionalna tijela za standarde (NSB) su na nacio-nalnom nivou odgovorna za pravovremenu široku komu-nikaciju sa svim zainteresiranim stranama u vezi izdanja standarda ISO 9001:2000.

Tijela za akreditaciju i certifikaciju

Tijela za certifikaciju trebaju znati da se certifikati o usklađenosti prema standardu ISO 9001:2008 i/ili nji-hovom preuzetom nacionalnom ekvivalentu mogu izdati samo ako nakon zvanične objave ISO-a i njegovih nacional-

nih članova. Tijela za certifikaciju također trebaju obezbje-diti da njihovi auditori budu svjesni pojašnjenja uvrštenih u standard ISO 9001:2008, kao i njihovih implikacija.

Treneri i konsultanti

Svi treneri i konsultanti trebaju biti dobro upoznati sa po-jašnjenjima datim u standardu ISO 9001:2008.

Autentičneinformacije

Prva adresa na koju bi se čitalac trebao obratiti u vezi in-formacija vezanih za zahtjeve standarda ISO 9001:2008 su nacionalna tijela za standarde u zemlji čitaoca.

Na web stranici www.iso.org. postoji lista svih NSB sa pu-nim kontakt informacijama.

Preporučuju se još slijedeći izvori informacija:

- ISO web stranica www.iso.org (za paket podršku implementaciji i ostale informacije vezane za ISO 9001:2008 kao i za trenutni ISO 9004:2000 revi-dirani program);

- ISO/TC 176/SC 2 web stranica www.iso.org/tc2 (za detaljnije informacije o programu revizije stan-darda ISO 9001/9004 koji se redovno ažurira.

__________________________________________Informacije preuzete iz časopisa”ISO Managment Sistems”i ”Glasnik” Institut za standardizaciju BiH

Aiša Hajdar

S ciljem poboljšanja zadovoljenja zahtjeva korisni-ka usluga, u aprilu 2001. godine, Privredna komora Kanto-na Sarajevo je postala prva komora u jugoistočnoj Evropi koja je uspostavila i razvila sistem upravljanja kvalitetom u skladu sa zahtjevima međunarodnog standarda ISO 9001:2000.

Od dobivanja certifika-ta Komora stalno poboljšava efektivnost i efikasnost siste-ma upravljanja kvalitetom pu-tem primjene politike i ciljeva kvaliteta, provođenja internog i eksternog audita, analize po-dataka, provođenja preventiv-nih i korektivnih mjera kao i preispitivanja sistema upravlja-nja kvalitetom. Tako je i ove godine peri-odična provjera sistema uprav-ljanja kvalitetom Komore uspješno provedena 26. maja od certifikacijske kuće Det Norske Veritas. Vodeći auditor DNV bila je Iskra Vokić.

Komora će u svom daljem radu slijediti politiku i ciljeve kvaliteta, uz jasnu viziju da postane vodeća snaga u privrednom razvoju Sarajevskog kantona i najbolja regio-nalna komora na prostoru jugoistočne Evrope.

Uspješnaprovjerasistemaupravljanjakvalite-tomuKomori

Gla

snik

17

PARTNERSII-StudijskaposjetaItaliji

AgroindustrijskisektorregijeFriuliVenecijaĐulija

Pod pokroviteljstvom Eurokomore iz Brisela u toku je realizacija projekta pod nazivom Partners – Par-tneri za promociju investicija. U realizaciji učestvuju ko-more i institucije iz evropskih zemalja i zemalja Zapadnog Balkana, a Privredna komora Kantona Sarajevo je jedna od učesnica. U projektu “Partners” partneri Privredne komo-re Kantona Sarajevo su Trgovinska komora Udine (Italija), Trgovinska i industrijska komora Zapadne Flandrije (Belgi-ja) i Hrvatska gospodarska komora Zagreb (Hrvatska). Trgovinska komora Udina i Trgovinska i industrij-ska komora Zapadne Flandrije prenijet će svoja iskustva Komori Zagreb i Komori Sarajevo na privlačenju investi-cija u prehrambenu industriju, te korisna znanja vezana uz unapređenje promocije prehrambenih proizvoda i izvoza na tržište Evropske unije. S tim ciljem delegacija Privredne komore Kantona Sarajevo obavila je krajem maja trodnevnu posjetu itali-janskoj regiji Friuli Venecija Đulija. Ekonomija ove regije zasniva se na malim i srednjim preduzećima, specijalizira-nom farmerstvu i turizmu visokog kvaliteta, sa značajnom orijentiranošću ka izvozu. Prvi dan boravka u Italiji predstavnici komora Sa-rajeva i Zagreba posjetili su regionalnu Komoru Udine, gdje je razgovarano o privrednim potencijalima Regije Fri-uli Venecija Đulija i mogućnostima uspostavljanja saradnje na ovom polju. Pored razvoja industrijskog sektora, ova regija igra značajnu ulogu u razvoju stočarstva i poljoprivrede, gdje su se specijalizirali u proizvodnji dobara visokog kvaliteta, a to su prije svega vino, suhomesnati proizvodi, sir i voće. Njihova vina, a naročito bijelo vino, su posebno cijenjena u Evropskoj uniji. Čelni ljudi u Komori zaduženi za odnose sa ino-stranstvom govorili su o tome kako komora Udina i pri-vrednici promovišu svoje agroindustrijske proizvode, koji

su to poljoprivredni potencijali ove regije, sa naglaskom na sortiment vinove loze, zemljišne karakteristike i obim proizvodnje grožđa i vina pojedinih areala nekih provincija pomenute regije. Posjetom gradskoj upravi Udina, predstavnici lo-kalne vlade prezentirali su mogućnosti i način izvoza – uvoza poljoprivredno – prehrambenih proizvoda koji pod-liježu strogo kontrolisanim standardima DOP kvalitete. Drugog dana upriličena je posjeta agroindustrij-skom klasteru Distrikta San Daniele, gdje je predstavljen konzorcij za proizvodnju suhomesnatih proizvoda vrhun-skog kvaliteta, koji spadaju među vodeće prerađivače i proizvođače mesnih polutki u Italiji. Sirovinu obezbjeđuju iz susjednih regija, isključivo iz Italije. Prilikom obilaska fabrike ”Bagato”, gosti su bili u prilici upoznati se sa načinom obezbjeđenja sirovine, teh-nologijom proizvodnje i karakteristikama plasmana njiho-vog pršuta. Također, veoma zanimljivu prezentaciju održali su i predstavnici Regionalne agencije za turizam Friuli Venecija Đulija. Mladi ljudi koji vode ovu vladinu agenciju prenijeli su gostima iz Sarajeva i Zagreba svoja iskustva i aktivnosti na polju promovisanja agroturizma. Tokom posjete vinogorju i vinariji Bortoluso, pred-stavljena je tehnologija proizvodnje vinskih sorti grožđa i tehnologija proizvodnje uglavnom mladih vina, koji se sve više traže na italijanskom tržištu. Ovo studijsko putovanje završeno je obilaskom lagune Marano u kojoj se nalaze tipične ribarske kućice, a u kojima su nekada ribari boravili i po nekoliko dana zbog nemogućnosti brzog povratka kućama. Danas se koriste i kao turistička atrakcija. Zasigurno je da će predstavnici komora, koji su prošli obuku predviđenu projektom, sva prenesena isku-stva Belgijanaca i alijana, nastojati primijeniti u svom daljem radu, naročito u kontaktima sa onim članovima komore koji dolaze iz poljoprivredno-prehrambenog sektora.

Cilj projekta je razviti pogodne uslove za privla-čenje investitora u regiju Zapadnoga Balkana uz zadržavanje direktnih stranih ulaganja, što je mogu-će postići i kroz jačanje uloge privrednih komora toga područja putem partnerstava s komorama iz Evropske unije.

Gla

snik

18

Legislativa(april/maj)BOSNA I HERCEGOVINA • Zakon o genetički modificiranim organizmima («Sl.

glasnik BiH», broj 23/09)• Uputstvo o izmjeni i dopuni Uputstva o primjeni Za-

kona o javnim nabavkama Bosne i Hercegovine («Sl. glasnik BiH», broj 24/09)

• Odluka o uspostavljanju i imenovanju članova Odbora za koordinaciju informacija u poljoprivredi («Sl. glasnik BiH», broj 24/09)

• Odluka o određivanju tarifa za pomoćne usluge («Sl. glasnik BiH», broj 25/09)

• Odluka o izdavanju privremene licence za djelatnost međunarodne trgovine električnom energijom («Sl. glasnik BiH», broj 25/09)

• Odluka o izmjeni i dopuni Odluke o izradi kreditnog rejtinga za Bosnu i Hercegovinu («Sl. glasnik BiH», broj 25/09)

• Odluka o kriterijima za dodjelu grant sredstava iz pro-grama «Podrška tehničkoj kulturi i inovatorstvu u Bo-sni i Hercegovini» za 2009. godinu («Sl. glasnik BiH», broj 30/09)

• Odluka o izmjenama Odluke o utvrđivanju i održava-nju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznose rezerve – Novi prečišćeni tekst («Sl. glasnik BiH», broj 28/09)

• Odluka o kriterijima za dodjelu grant potpore nepro-fitnim organizacijama i pojedincima za 2009. godinu («Sl. glasnik BiH», broj 32/09)

• Odluka o obaveznom korištenju preferencijalnog tre-tmana domaćeg u postupku javnih nabava («Sl. glasnik BiH», broj 29/09)

• Pravilnik o centralnoj bazi podataka o strancima («Sl. glasnik BiH», broj 25/09)

• Pravilnik o metodama za kontrolu meda i drugih pčeli-njih proizvoda («Sl. glasnik BiH», broj 37/09)

• Pravilnik o posredovanju u poslovima s vrijednosnim papirima («Sl. glasnik BiH», broj 34/09)

FEDERACIJA BiH• Zakon o izmjeni Zakona o javnim preduzećima u Fe-

deraciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 22/09)

• Zakon o izmjeni Zakona o izvršavanju Budžeta Fede-racije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu («Sl. novi-ne FBiH», broj 24/09)

• Zakon o izmjeni Zakona o dugu, zaduživanju i garan-cijama u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 24/09)

• Zakon o izmjenama Zakona o pripadnosti javnih pri-hoda u Federaciji Bosne i Hercegovine («Sl. novine FBiH», broj 22/09)

• Zakon o turističkoj djelatnosti («Sl. novine FBiH», broj 32/09)

• Zakon o ugostiteljskoj djelatnosti («Sl. novine FBiH», broj 32/09)

• Uredba o boravišnoj taksi («Sl. novine FBiH», broj 18/09)

• Uredba o članarinama turstičkim zajednicama («Sl. no-vine FBiH», broj 18/09)

• Uredba o mjerama zaštite finansijskih institucija («Sl. novine FBiH», broj 18/09)

• Uredba o vrstama i sadržaju planova zaštite od štet-nog djelovanja voda («Sl. novine FBiH», broj 26/09)

• Uredba o dopuni Uredbe o vršenju ovlasti organa Fe-deracije Bosne i Hercegovine u privrednim društvima sa učešćem državnog kapitala («Sl. novine FBiH», broj 26/09)

• Odluka o davanju saglasnosti na cijene uglja za termo-elektrane («Sl. novine FBiH», broj 18/09)

• Odluka o usvajanju Programa utroška sredstava sa kri-terijima raspodjele sredstava «Transfer za poticaj ra-zvoja poduzetništva» utvrđenog Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu Federalnom mi-nistarstvu razvoja, poduzetništva i obrta» («Sl. novine FBiH», broj 22/09)

• Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o Standar-dnoj klasifikaciji zanimanja u Federaciji Bosne i Herce-govine («Sl. novine FBiH», broj 26/09)

• Odluka o odobravanju utroška dijela sredstava «Tran-sfer za poticaj razvoja poduzetništva utvrđenog Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2009. godinu Federalnom ministarstvu razvoja, poduzetniš-tva i obrta» («Sl. novine FBiH», broj 26/09)

• Odluka o izmjenama Odluke o utvrđivanju i održava-nju obaveznih rezervi i utvrđivanju naknade na iznos rezerve («Sl. novine FBiH», broj 26/09)

• Pravilnik o postupcima u provođenju Programa razvo-ja male privrede («Sl. novine FBiH», broj 18/09)

• Pravilnik o certifikaciji građevinskih proizvoda, materi-jala i opreme koji su u upotrebi, odnosno koji se ugra-đuju («Sl. novine FBiH», broj 23/09)

• Pravilnik o ovlaštenim učesnicima na tržištu vrijedno-snih papira («Sl. novine FBiH», broj 31/09)

• Pravila o izmjenama i dopunama Pravila Sarajevske berze-burze («Sl. novine FBiH», broj 20/09)

Privredna komora Kantona Sarajevo, Sarajevska regionalna razvojna agencija SERDA, Vlada Kantona Sara-jevo (Ministarstvo privrede), i Regija Flandrija iz Belgije, partneri su na projektu “Jačanje infrastrukture za podršku MSP”. Projekat se realizira u okviru programa saradnje između regije Flandrija, centralne i istočne Evrope, a putem edukacije domaćeg kadra iz privrednog sektora i razmjene iskustava o slijedećim temama i oblastima:• EU institucije i programi relevantni za podsticanje pri-

vrednih projekata i kapaciteta; • Priprema aplikacije za javne pozive sa specijalnim uvi-

dom na tendere Evropske unije i Europe-Aid;• Standardizacija i certifikacije (CE-marking);• EU regulativa o koncesijama; • Pristup EU fondovima, finansiranje i participacija u EU

projektima; • Definisanje i jačanje privredne saradnje između Regije

Flandrija i Ministarstva privrede Kantona Sarajevo. Projektom se želi razviti održiva i efikasna struk-tura koja će MSP-ima odgovoriti na brojna evropska pita-nja, pripremiti MSP za probleme sa kojima se mogu suoči-ti pri ulasku na međunarodno tržište, uspostaviti buduće platforme za saradnju između flandrijskih i bosanskoher-cegovačkih preduzeća itd. Glavni cilj koji se treba postići ovim projektom jeste jačanje kapaciteta bosanskohercegovačkih institucija i poslovnih organizacija, kako bi mogle efikasno informira-ti, pomoći i savjetovati MSP da se pripreme za proširenje kroz uspostavu mjesta gdje će se informacije o EU institu-cijama i uslugama pružati poslovnom okruženju u BiH.

Esad Ibišević

Jačanjeinfrastrukturezapodrškumalimisrednjimpreduzećima

U sarajevskoj Općini Centar 12. maja je potpisan Pro-tokol o realizaciji zajedničkih aktivnosti Općine i Privredne komore Kantona Sarajevo. Protokol su potpisali općinski na-čelnik Dževad Bećirević i potpredsjednik Komore Irfan Mehi-čić.

Gospodin Bećirević je naglasio da je ovo nastavak uspješne saradnje Općine i Privredne komore Kantona Sara-jevo, koji već nekoliko godina u kontinuitetu rade na zajednič-kim projektima oko unapređenja poljoprivredne i prehrambe-ne industrije. Sredstva u iznosu od 23.000 KM su namijenjena za izradu Programa podrške razvoju privrede na području opći-ne Centar, u svjetlu ekonomske krize, te za izradu investicio-nih projekata za tri obiteljske farme na području te centralne gradske općine. Zadatak Komore u narednom periodu je da na po-dručju općine uradi tri investiciona projekta kojima će se pre-ma principima i standardima EU, otpočeti proces pretvaranja naturalnih poljoprivrednih proizvođača u tržišne.

NoviprojektiKomoreiOpćine

Centar

TehnološkadostignućaEmersona

Firme Adriatic Automation i Emerson Process Mana-gement, u saradnji sa Privrednom komorom Kantona Sarajevo organizirali su Inovativni dan 25. maja u Ho-telu Terme na Ilidži. Dan je počeo prezentacijom evropskih ekspe-rata iz Emersona koji su predstavili najnoviji razvoj i dostignuća što se tiče tzv. Pressure, Temperature, Level and Flow transmitera - pretvarača. Prezentacija je propraćena diskusijom i de-monstracijom Emersonovih SMART Wireless uređa-ja-transmitera koji su vrhunski izum za tehnologiju mjerenja i omogućavaju korisniku pristup informaci-jama do kojih je ranije bilo teško doći. Vrijeme poslije prezentacije bilo je rezervi-sano za razgovor, razmjenu iskustva sa ekspertima i razgledanje proizvoda.

POVOLJNO!

Najam kancelarijskog prostora u poslovnoj zgradi Komore u centru Sarajeva, La Benevolencija 8

Iznajmljujemo četiri moderno opremljene kancelarije,(površine od cca 120 m²), pogodne za rad agencija, biroa, predstavništava i sl.

Kancelarije su kompletno namještene, sa zasebnom telefonijom i internet mrežom.

Postoji mogućnost povoljnog ko-rištenja konferencijskih sala sa opre-mom, računarske sale, kao i usluga restorana.

Za sve dodatne informacije kontakt osoba je Emir Trnka,telefon: 033/250-108 i 250-100.