INDUSTRIJA-11.04.2011

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

1/32

8. INDUSTRIJA

Kolegij: Gospodarstvo Hrvatske

11.04.2011.

Tomislav Sekur

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

2/32

Sadraj 8.1. Mjesto i uloga industrije u gospodarskom

razvitku

8.2. Razvojna obiljeja industrije i njen utjecaj nagospodarski razvitak

8.2.1. Razvoj hrvatske industrije od poetkaindustrijalizacije do 1990. 8.2.2. Proizvodnja i razvoj hrvatske industrije nakon

1990.

8.3. Uvjeti i initelji razvoja industrije 8.4. Strukturne promjene u preraivakojindustriji 8.5. Strategija i politika razvoja industrije

8.6. Konkurentnost

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

3/32

8. 1. Mjesto i uloga industrije u

gospodarskom razvitku Lokomotiva razvoja. Definicija.

Obiljeja industrije: Pomo strojeva i sloene tehnologije;

Masovna proizvodnja;

Standardizacija proizvoda;

Stalna tehnika podjela rada; Trina proizvodnja i irenje trita.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

4/32

Nesaglediv pozitivne posljedice na

gospodarstvo i drutvo. Zemlja se moe smatrati

industrijaliziranom ako: 25% dohotka ostvaruje u industriji;

60% industrijske proizvodnje ostvaruje u

preraivakoj industriji; 10% zaposlenih u industriji.


gospodarskom razvitku

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

5/32

Industrijalizacija omoguuje:nerazvijenost srednja razvijenost

Daljnjim razvojem smanjuje se udio

industrije u gospodarstvu, ali se ne

smanjuje industrijska proizvodnja!

U razvijenim zemljama dominiraju:

Uslune djelatnosti; Tehnoloki i znanjem intenzivne proizvodnje.


gospodarskom razvitku

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

6/32

8.2. Razvojna obiljeja hrvatskeindustrije

Industrijalizacija razvijenih zemalja u 19.

stoljeu. Hrvatska kasnila za V. Britanijom vie od

jednog stoljea. Analiza 2 perioda:

Od poetka industrijalizacije do 1990.

Od 1990. do danas.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

7/32

8.2.1. Hrvatska industrija od

poetka industrijalizacije do 1990. 19. stoljee:

Teritorijalna rascjepkanost i tuinska vlast;

Eksploatacija prirodnih bogatstava;

Dominacija preraivake industrije (pilane,tvornice tanina, stakla, pokustva, koe, itd.).

Izmeu dva rata:

Prevladava inozemni kapital; Drvna, prehrambena i tekstilna industrija.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

8/32


poetka industrijalizacije do 1990. Nakon 2. svjetskog rata:

Socijalistiki model industrijalizacije;

Naglasak stavljen na izgradnju energetskog

sektora; Nije se poticao izvoz.

1970. i 1980.-e:

Izvozna orijentiranost;

Stagnacija i pad industrijske proizvodnje.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

9/32


poetka industrijalizacije do 1990.Tablica 1 Stope rasta industrijske proizvodnje i ukupne proizvodnje (drutvenog

proizvoda ) Hrvatske 1950-1990. godine

Industrija je omoguila preobrazbuHrvatske iz nerazvijene agrarne u

srednje razvijenu zemlju!

Razdoblje Stopa rasta drutvenog proizvoda

industrije Hrvatske

Stopa rasta drutvenog

proizvoda Hrvatske

1950 .1960. 10,1 6,5

1961 .1970. 8,6 6,3

1971. 1980. 7,0 5,6

1981. - 1990. 1,0 0,8

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

10/32

8.2.2. Proizvodnja i razvoj hrvatske

industrije nakon 1990. 1990.-ih se mijenja klasifikacija djelatnosti:

Do 1996.JKD

Od 1996.NKD

1990.-1995.: Znaajan pad industrijskog rasta i razvoja;

Industrija: 10,9%

Ukupna proizvodnja: 6,3%

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

11/32


industrije nakon 1990.Grafikon 1 Kretanje indeksa fizikog obujma industrijske proizvodnje u

razdoblju 1990.-2007.

40,00

50,00

60,00

70,00

80,00

90,00

100,00

110,00

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

12/32


industrije nakon 1990. Dobro prole:

Proizvodnja naftnih derivata;

Tekstilna industrija;

Drvopreraivaka industrija; Prehrambena industrija;

Proizvodnja bazinih kemijskih proizvoda.

Loe prole: Crna metalurgija;

Brodogradnja;

Strojogradnja.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

13/32


industrije nakon 1990. Uzroci pada proizvodnje:

Ratna razaranja;

Privatizacija;

Gubitak trita bive Jugoslavije.

Od 1995. :

Postepeni rast industrijske proizvodnje;

U 2007.:

Industrijska proizvodnja vea za 60% u odnosuna 1995.

Industrijska proizvodnja manja za 9,7% u odnosuna 1990.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

14/32


industrije nakon 1990. Prosjeni udio industrije u BDP-u 1995.-

2005. 20,5%

Prosjeni udio preraivake industrije u

BDP-u 1995.-2005. 17,4% Uzroci pada udjela preraivake

industrije:

Unutar industrijskog sektora; Izvan industrijskog sektora.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

15/32


industrije nakon 1990. Udio industrije u BDP-u slian kao i kod

ostalih tranzicijskih zemalja (Maarska,Poljska, Slovaka), ali manji izvoz p.c.

Grafikon 2 Izvoz po stanovniku u odabranim zemljama (u USD)

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

Hrvatska eka Maarska Poljska Slovaka

1995.

2000.

2005.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

16/32


industrije nakon 1990. Razvoj industrije prolazi kroz 5 faza:

1. Poetna industrijalizacija;

2. Kvantitativna ekspanzija;

3. Intenzivan nain privreivanja;4. Specijalizacija;

5. Meusektorska diverzifikacija.

Faze nije mogue preskakati. Hrvatska se od 1980.-ih nalazi u 3. fazi.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

17/32

8.3. Uvjeti i initelji razvoja industrije

Znanje je mo u prevladavanjurazvojnog jaza.

Pad zaposlenih u industriji:

2007. ak 60% manje u odnosu na 1990.

Proizvodnost rada:

2007. vea 2,2 puta u odnosu na 1990.

Bri pad zaposlenosti od pada volumenaproizvodnje.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

18/32


Grafikon 2 Kretanje indeksa fizikog obujma ukupne industrijske proizvodnje, indeksaukupno zaposlenih i indeksa proizvodnosti u industriji

0,00

50,00

100,00

150,00

200,00

250,00

1990 1991 1992 1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999 2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007

indeks fiz. obujma proizvodnje, 1990=100 ind. zaposlenih u industriji (1990=100) proizvodnost rada industrije (1990=100)

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

19/32


Proizvodni kapitalvrijednost dugotrajneimovine.

Materijalna imovinapokazatelj vrijednosti

sredstava za proizvodnju (strojevi i oprema). Nematerijalna imovinapokazatelj know-

how-a (patenti, licence, robne marke, itd.)Tablica 5 Dugotrajna imovina (stalna sredstva) u preraivakoj industriji

Republike Hrvatske (u mlrd. USD)

1996. 1999. 2002. 2005. 2007.

Dugotrajna imovina (stalna sredstva) 10,4 10,0 10,2 15,6 19,5

I Nematerijalna imovina - 0,2 0,2 0,3 0,5

II Materijalna imovina - 7,9 6,4 9,6 12,2

III Financijska imovina - 1,6 2,7 4,2 4,8Nematerijalna i materijalna imovina 8,9 8,1 6,6 9,9 12,7

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

20/32


Investicije uzrokuju poveanje vrijednostiproizvodnih fondova i rast proizvodnje u

industriji.

Vaan izvor tehnoloko-tehnikog napretka. U Hrvatskoj su investicije resursno i

energetski intenzivne.

Investicije u preraivaku industriju: Nisu potaknule modernizaciju i restrukturiranje;

Se kontinuirano smanjuju.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

21/32


Grafikon 3 Udio investicija u preraivaku industriju u ukupnim investicijama1996.2006. (u %)

0

5

10

15

20

25

1996. 1997. 1998. 1999. 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

22/32


FDImali utjecaj na hrv. gospodarstvo. FDI je uglavnom bio usmjeren na (1993.-

2007.):

Proizvodnja kemikalija i kem. proizvoda 11,7%;

Proizvodnja naftnih derivata 4%;

Proizvodnja hrane i pia 3,17%.

Preuzimanje poduzea. Izostale su greenfield investicije.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

23/32

8.4. Strukturne promjene preraivake industrije

Neadekvatna proizvodna struktura: 80.-ih godina se nije prelo s ekstenzivnog naina

proizvodnje na intenzivan nain privreivanja. 1996.-2005. nije se bitnije promijenila struktura BDP-a.

U 2005. u 7 grana ostvareno je 54% BDP-a: Proizvodnja hrane i pia; Proizvodnja naftnih derivata;

Proizvodnja kemikalija i kem. proizvoda;

Proizvodnja metala osim strojeva i opreme;

Proizvodnja ostalih nemetalnih i miner. proizvoda; Izdavaka i tiskarska industrija.

Sve osim kem. industrije su energetski iliresursno intenzivne.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

24/32

Chenery i Taylor (Gillis, 1987.): Visoki udio ranih industrija u BDP-u zemalja s

niskim dohotkom (kratkotrajna potrona dobra);

Visoki udio kasnih industrija u BDP-u zemalja svisokim dohotkom (trajna potrona dobra).

Hrvatska Modernizacija i rekonstrukcija;

Uvoditi nove proizvodne programe u izvozno

orijentirane preraivake grane (npr. proizvodnjastrojeva i ureaja).


5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

25/32


Rast izvoza: Razvoj fleksibilne i inovativne industrijske

strukture.

Poticaj izvozno orijentiranih industrijaone kojeimaju udio u izvozu vei od udjela u BDP-u: Proizvodnja strojeva i ureaja;

Proizvodnja elektrinih strojeva i ureaja;

Proizvodnja motornih vozila, prikolica i poluprikolica iostalih prijevoznih sredstava, itd.

Treba utvrditi koje su grane gospodarstva izvozno

konkurentnije.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

26/32

8.5. Strategija i politika razvoja

industrije Daljnja deindustrijalizacijazaostajanje. Ogranienja za bri razvoj industrije:

Zakanjelo restrukturiranje i izostanak

modernizacije; Nedovoljna izvozna orijentiranost;

Tehniko-tehnoloko zaostajanje;

Nepostojanje znanjem intenzivne industrije; Institucionalne manjkavosti.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

27/32


industrije Izvozno orijentirana strategija industrijskog

razvoja:

Modernizacije proizvodnje temeljene na znanju;

Jaanje izvozne orijentacije; Porast konkurentnosti;

Manji stupanj dravne intervencije;

Vii stupanj decentralizacije ek. odluivanja.

Koordinacija svih politika: monetarno-

kreditne, investicijske, porezne, obrazovne

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

28/32


industrije Vertikalni pristup razvoja industrije

pomo drave. Horizontalni pristup kohezija i

sinergija stratekih sektora. Nevidljive investicije. Uloga sredinje drave. Regionalni ciljevi industrijske politike.

Industrijski klasteri.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

29/32

8.6. Konkurentnost

Definicija.

Nunost izvozne usmjerenosti i izvoznekonkurentnosti malo domae trite.

Razliiti stupnjevi razvoja razliitestrategije konkurentnosti.

Konkurentnostmikroekonomski pojam.

Svako preslikavanje na razinu nacionalnoggospodarstva vodi protekcionizmu i

trgovinskim ratovima.

Tablica 9 Strategije za postizanje konkurentnosti prema stupnju ekonomskog razvoja

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

30/32

Tablica 9 Strategije za postizanje konkurentnosti prema stupnju ekonomskog razvoja

Stupnjevi ekonomskog

razvoja zemlje

Faktori

Zemlje u razvoju Tranzicijske zemljeRazvijene

zemlje

Osnovni

fizikifaktori

Faktorski uvjeti

temeljeni na Resursima Proizvodnji Znanju

Poslovni Protekcionizam Efikasnost Konkurentnost

Srodne i pratee

industrije

Osnovnainfrastruktura (ceste i

luke)

Industrijski klasteri Regionalna

integracija

Uvjeti potranje Koliina Kvaliteta Sofisticiranost

Ljudski

faktori

Radnici Jeftini Motivirani Obueni

Politiari i birokracija Pojednostavljivanje Podrka i regulacija Savjetodavni

Poduzetnici Izlaganje riziku Razvoj efikasnosti Stvaranje

vrijednosti

Strunjaci Operativni Upravljaki Strateki

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

31/32

8.6. Konkurentnost

Budunost: Suradnja sveuilita, drave i industrije.

U EU80% sredstava za R&D je biloutroeno u preraivakoj industriji.

U HRinovativnost slaba jer nedostajusredstva za R&D. Poveanje konkurentnosti zahtijeva:

Razvoj ljudskih potencijala;

Izgradnju trinih institucija; Poticanje inovativnosti i razvoja tehnologije;

Jaanje malih i srednjih poduzea; Regionalni razvoj i razvoj klastera.

5/22/2018 INDUSTRIJA-11.04.2011

32/32

Saetak

Industrija je omoguila preobrazbu izpoljoprivredne u srednje razvijenu zemlju.

Hrvatsko kanjenje za Zapadnom Europom. Ubrzana industrijalizacija tek nakon 1945.

1980.-eprvi znaci krize. 1991.-1995.veliki pad industrijske proizvodnje. Od 1996. oivljavanje proizvodnje, ali izostaje

restrukturiranje, modernizacija te razvoj novihproizvodnih kapaciteta.

Jo uvijek u 3. fazi razvoja. Nema jasno utvrene strategije razvoja industrije.

Documents

INDUSTRIJA-11.04.2011