MILAN DESKAR-ŠKRBIĆIVANA ERCEGOVAC

MARIJANA KLIŠANIN

Telekomunikacijska industrija

20. siječanj 2012.

Uvod

snažan razvoj u protekla dva desteljećadigitalizacija, informatizacija, internetizacija, razvoj

novih tehnologija (npr. smart phone)promjena tržišnih uvjeta – razbijanje monopolapromjena legislativa u SAD i EU (npr.

Telecommunications Act 1996)fiksna telefonija, mobilna telefonija, digitalna i satelitska

televizija, internetska-video telefonijaorijentacija na ekonomske karakteristike i ekonomsku

ulogu telekomunikacijske industrije (monopol, ljudski kapital...)

uloga monopola

Rast telekomunikacijske industrije

Malo povijesti

SAD – razvoj modernih telekomunikacija1837. prvi komercijalni telegraf – Morse °& Henry1866. prvi prekooceanski telegraf1876. Bell – telefon

Bell Telephone Company American Telephone % Telegraph (AT&T) razvoj snažnog monopola

1901. – prvi radio (Nikola Tesla 1839.)1927./1929. prva televizija razvoj računalnih mreža i interneta 1960-ih i 1970-ih

ARPANET 1981. – prvi moderniji mrežni sustav

Telekomunikacije – prirodni monopol?

19. st. – državna pošta VS privatne poštanske i telegrafske kompanije (skupe i ograničenog dometa)

krajem 19. st. AT&T – prvi veliki regulirani monopol regulirane cijene u zamjenu za političku zaštitu od konkurencije preko 70 godina monopolističkog položaja

1960.-1990. – postepena liberalizacija telekomunikacijskih usluga snažan razvoj tehnologije nekoliko regulatora i smanjivanje prepreka za ulazak

1996. snažan antimonopolski zakon u telekomunikacijskoj industriji – American Telecommunication Act

velika uloga razvoja interneta i bežićnih mreža

Udio prihoda u BDP-u

Telekomunikacije i ekonomski razvoj (I)

velika uloga u procesu globalizacije“globalno selo”outsourscing – snažan razvoj Indije 1990ihsnižavanje troškova komunikacije i poslovanjautjecaj na razvoj novih industrijasnažan razvoj financijskih tržišta“knowledge-sharing” – World Knowledge

razvoj znanosti veća informiranost

predmet politoloških i socioloških istraživanja

Telekomunikacije i ekonomski razvoj (II)

empirijska istraživanja započinju 1960ih veliki broj istraživača pronašao čvrstu i pozitivnu korelaciju između

razvoja telekomunikacija i ekonomskog rasta Jipp, 1963; Hardy, 1980; Moss, 1981; Saunders et al., 1994; Lichtenberg,

1995; Greenstein & Spiller, 1996 kauzalnost?

profitabilne javne investicije – relevantan faktor rasta signifikantniji utjecaj u razvijenijim zemljama (viši stupanj

apsorpcije) telekomunikacije i rast –dvosmjerna veza

30 industrijaliziranih zemalja i 25 zemalja u razvoju

utjecaj na ekonomski rast redukcija troškova komunikacije, interakcije i poslovanja širenje tržišta novi proizovdni procesi (npr. just in time) kompleksniji menadžment multinacionalne kompanije organiziranije tržište kapitala

Time-saving effect

Telekomunikacije i ekonomski razvoj (III)

posljednjih 10ak godina razvoj sofisticiranijih ekonometrijskih metoda i statističkih softwera omogućuje postizanje statistički signifikantnijih rezultata

Shiu, A. i Lam, P.L. (2006.) dinamička panel analiza uzorak 105 zemalja u periodu 1980.-2006. – 2730

opservacija! razvijene zemlje: dvosmjerna veza zemlje u razvoje: jednosmjerna veza od BDP-a prema telekomunikacijama

policy recommendations za zemlje u razvoju viša ulaganja u telekomunikacijsku infrastrukturu liberalizacija tržišta telekomunikacijskih operatera nije jedan od ključnih faktora rasta TFP-a moć apsorpcije ulaganja u obrazovanje i trening – ljudski kapital

Shiu, A.; Lam, P.L.: Causal Relationship between Telecommunications and Economic Growth: A Study of 105 Countries; Hong Kong University Paper, June 2008.

Telekomunikacije i ekonomski razvoj (IV)

Waverman, L.; Meschi, M.; Fuss, M. (2005.) analiza uloge telekomunikacija u zemljama u razvoju Social Overhead Capital (SOC) i ekonomski rast

cross-section analiza uzorak od 22 zemlje 1995. i 2003. proxy varijabla: stupanj penetracije i difuzije mobilne

telefonije zemlje s nižim stupnjem penetracije i difuzije mobilne telefonije

ostvaruju niže stope rasta prema hipotezi Barro i Romer – ulaganja u ljudski kapital imaju

visoki povrat, ali i opadajuće prinose konvergencija ovisi i o kvaliteti i dostupnosti telekomunikacijske

infrastrukture

Waverman, L.; Meschi, M.; Fuss, M.: The Impact of Telecoms on Economic Growth in Developing Countries; AEA, 2006.

Stupanj penetracije mobilne telefonije

Literatura

Shiu, A.; Lam, P.L.: Causal Relationship between Telecommunications and Economic Growth: A Study of 105 Countries; Hong Kong University Paper, June 2008.

Waverman, L.; Meschi, M.; Fuss, M.: The Impact of Telecoms on Economic Growth in Developing Countries; AEA, 2006.

Telekomunikacijska industrija u Hrvatskoj

Liberalizacija tržišta

2003. Zakon o telekomunikacijama 1. korak prema liberalizaciji tržište usuglašavanje sa standardima EU zaštita korisnika telekom usluga kraj monopola u fiksnoj telefoniji i duopola u mobilnoj

dolaskom konkurencije osnivanje jedinstvenog regulatornog tijela

Hrvatske agencije za telekomunikacije (HAKOM) DJELOKRUG – upravljanje radiofrenkvecijskim spektrom, rješavanje

problematike radio-telekomunikacijske terminalne opreme, suradnja s inozemnim regulatornim tijelima u telekomunikacijama, te obavljanje stručnog nadzor nad pružanjem telekomunikacijskih usluga.

CILJ - osigurati uvjete za održivo tržišno nadmetanje u segmentu telekomunikacija, na dobrobit gospodarstva i svih građana RH.

Fiksna telefonija prije liberalizacije

Isključivi pružatelj usluga bio je HPT (HT) - monopol

Vrlo visoke cijene postojećih usluga

Ograničeno uvođenje novih usluga postojao samo ISDN i analogni pristup Internetu

veliki raskorak u odnosu na Europu

Internet prije liberalizacije

1991. službeno je započelo uvođenje interneta u RH 

početak rada Hrvatske akademske i istraživačke mreže - CARNet, 1. pružatelja internet usluga (Internet Service Provider - ISP) kod nas, sljedećih nekoliko godina i jedini

studeni 1992. - uspostavljena prva međunarodna komunikacijska veza koja je CARNetova računala u Zagrebu povezala s Austrijom. Time je RH povezana na internet.

Pojavljuje se nekoliko vrlo malih pružatelja, zanemariv udio (Iskon, GlobalNet i sl.)

Mobilna telefonija prije liberalizacije

1990. 1. NMT mobilna mreža CRONET (099), popularni Mobitel

Sporo uvođenje novih tehnologija - 1997. GSM1999. dolazak prvog konkurenta - VIPnetSlijedi daljnje širenje GSM mreže, HT još uvijek u

povlaštenom položajuNeposredno prije početka liberalizacije Vipnet

zauzima 50,3% tržišta mobilne telefonije – duopol

Fiksna telefonija i Internet poslije liberalizacije

Kraj 2007. – tržišni udjeli u fiksnoj telefoniji: 88% T-HT, 12% svi ostali operateri (Optima je vodeći alternativni

operater)

Spor T-HT-a i Republike Hrvatske oko vlasništva infrastrukture problem s tajnim ugovorima prilikom prodaje Deutsche

Telekomu

Lipanj 2006. – T-HT kupuje Iskon (2. najveći pružatelj Internet usluga) – dvojbena odluka Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja posljedica: otežano djelovanje alternativnih operatera –

diktiranje cijene – korak unazad

Uvođenje vlastite infrastrukture od strane alternativnih operatera (skupa investicija – potreban veliki kapital, dugoročna isplativost)

Zadnjih godina došlo je do velikog širenja širokopojasnog pristupa Internetu (ADSL) zbog snižavanja cijene – T-HT i Iskon tržišni predvodnici (prikriveni monopol zbog istog vlasnika)

Operatori u nepokretnoj ( fiksnoj ) mreži

Udio operatera obzirom na broj korisnika

10 komercijalnih operatera HT , Amis Telekom,

B.NET Hrvatska,H1 Telekom, Iskon, Metronet, Optima Telekom, Primatel, VIPnet, Voljatel

1.593.794 ukupno korisnika

42,07 % gustoće 589.380 prenesenih

brojeva (rujan 2011.)

Glavni telekomunikacijski operatori u Hrvatskoj

Broj korisnika širokopojasnog pristupa internetu

• Konstantno pozitivan trend • Za dinamiku ovog dijela tržišta najzaslužniji su:

• povoljniji omjer cijena i kvaliteta usluge, • povećana dostupnost Interneta • stalno rastuća svijest korisnika o Internetu kao izvoru poslovnih, zabavnih i inih informacija

Mobilna telefonija nakon liberalizacije

1999. - na tržište ulazi VIPnet početak uvođenja novih usluga (GSM mreža – SMS, WAP

itd.) početak velikog povećanja broja korisnika mobilne telefonije

2001. - Deutsche Telekom postaje većinski vlasnik HT-a (rebranding u T-HT 2004.)

2005. - 3. mobilni operater Tele2 snižavanje cijena za više od 50% problemi: vrlo mala infrastruktura i ograničene usluge)

Nakon prvih 9 mjeseci 2008: T-mobile 46,4%, VIPnet 42,4% tržišnog udjela, Tele2 11,2%

Značajan napredak nakon liberalizacije – vrlo profitabilno područje telekomunikacijske industrije u RH - 120% penetracija tržišta! , ali i u cijelom svijetu

Inovativnost usluga i aplikacija – SMS placanje parkinga, ZET karata i sl.

Operateri u pokretnoj ( mobilnoj ) mreži

Udio operatera obzirom na broj korisnika

3 komercijalna operatora: HT, VIPnet, TELE2

5.422.339 korisnika 126,38 % gustoće 269.865 prenesenih

brojeva (2011.)

Glavni telekomunikacijski operatori u Hrvatskoj

Telekomunikacijske usluge - ukupno

Izvor: Državni zavod za statistiku RH

Današnji stanje telekomunikacija - najave

Revolucija u svijetu najveći rast i motor cijelog tržišta telekomunikacija postao je brzi

internet i usluge koje se na njega nadopunjuju uvođenjem 4. generacije mobilne mreže internetski promet na

mobitelima postaje veći nego na računalima, podaci postaju dostupni uvijek i svuda, što potpuno mijenja način života s tehnologijom

gotovo svi mobilni operateri nude flat-tarife za pristup mobilnom internet

analitičari mobilnih i fiksnih operatera diljem svijeta - prvi put mobilni internet nadvladao fiksni

Hrvatska američka telekomunikacijska kompanija VelaTel planira graditi novu

nacionalnu bežičnu širokopojasnu mrežu kojom će konkurirati HTu i VIPnetu

plan –ožujku 2012. - 1. faza završena, spajanje prvih korisnika na novu mrežu VelaTel - bit će to 1.komercijalna 4G mreža u Hrvatskoj (kombinira Wimax i LTE

tehnologiju )

Današnji stanje telekomunikacija - najave

Širokopojasni internet Hrvatska - gustoća oko 18% - zemlje EU u prosjeku oko 30% nova Strategija razvoja širokopojasnog pristupa internetu u

Hrvatskoj od 2012. do 2015. godine Cilj - prevladati digitalni jaz između većih gradova i ruralnih sredina

koje su ostale daleko od blagodati brzog pristupa internetu Smanjenje cijena

u Europi prosječna cijena 1Mbps (megabita u sekundi) oko 17 kuna, u Hrvatskoj gotovo 100 kuna.

Povecanje prosječne brzine interneta Najbrži internet skandinavske zemlje - Finska 22 Mbps, Švedska 18,2

Mbps Hrvatska 2 Mbps

Fiksna mreža – pad broj korisnika – prelazak na mobilnu mrežu

Paketi telekomunikacijskih usluga – veći broj korisnika paketa i veća ponuda paketa od strane operatera

Prepreke razvoju telekomunikacija

Problemi telekom operatera (investitora) HAKOM daje prekratke rokove za usvajanje europskih zakonodavnih

regulativa nestalnost odluka koje država donosi - takva praksa onemogućuje

dugoročno planiranje porez na usluge mobilne telefonije danas iznosi 29 %

2009.-2012. uveden tzv. mobilni harač, krizni porez 2012. najava ponovnog uvođenje poreza od 6% na prihod od mobilne

telefonije, SMS i MMS poruka Smatraju da ih država u odnosu na druge industrije diskriminira i direktno

destimulira investicije Primjer HTa

prije krize - ulaganje u infrastrukturu iznosilo 18% bruto prihoda 2010. – smanjenje ulaganja za 500 milijuna kuna

rezultira – smanjenjem ulaganja u najnapredniju infrastrukturu i smanjenjem broja zaposlenih

zahtjevi operatera - ukidanje poreza u cilju oslobađanja investicijskih sredstava za razvoj optičke i LTE mreže

Zaključak

liberalizacija je snažno povećala telekomunikacijski promet zbog čega operateri moraju ulagati u usko grlo postojeće telekomunikacijske infrastrukture Broj prenesenih brojeva u pokretnoj i fiksnoj mreži se znatno povećao Udio HTa kao operatera nepokretnih mreža s obzirom na broj korisnika je po prvi put

krajem 2011. pao ispod 60%

zajedničko korištenje infrastrukture se stabiliziralo osigurana budućnost digitalnih elektroničkih medija rast širokopojasnog pristupa je postao zamjetan usluge dosegle europski standard  IPTV (Televizija utemeljena na internetskom protokolu) 

Od približno 1.5 milijuna kućanstava s TV uređajem u RH trenutno oko 40% koristi televizijske usluge nekog od kabelskih, IPTV ili satelitskih operatora.

Očekuje se stabilan rast novih IPTV korisnika.

Kada se zbroji i oduzme očito je da Hrvatska napreduje u smislu mobilnih tehnologija i općenito širenja IT-a