Upload
buihanh
View
218
Download
0
Embed Size (px)
Citation preview
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
Industrijska ekonomika i
politika – P4
Industrijska ekonomika i
politika – P4Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar,
Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju, Ekonomski fakultet u Osijeku,
Sveučilište J. J. Strssmayera u Osijeku, ak. 2016./2017. godina
2016./2017.prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar,
Industrijska ekonomika i politika
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
Proizvodnost?• Proizvodnost rada predstavlja prosječni radni učinak � Produktivnost razumljivu
mjeru učinkovitosti angažiranog rada na izlazne aktivnosti (proizvodnja roba ili usluga) ili mjeru stvarne dodane vrijednosti po satu rada.
• Sunajko (2010:754) produktivnost rada definira kao odnos između količine proizvedenih dobara ili usluga i radnog vremena utrošenog za njihovo provođenje, odnosno količine radne snage koja je uz normalno naprezanje sudjelovala u toj proizvodnji.
• Mjerenje produktivnosti rada nije jednostavno zbog samog metodološkog pristupa mjerenju (makroekonomska razina, sektorska razina ili mikroekonomska razina), kao i ovisnosti o brojnim faktorima koji izravno ili neizravno utječu na produktivnost rada i u njihovoj su međuovisnosti.
• Rast produktivnosti rada ključna je dimenzija ekonomske performanse i bitan pokretač promjena u životnom standardu stanovništva (OECD, 2013a, 2013b; Gomez-Salvador et al., 2006).
• Na makroekonomskoj razini, za mjeru ukupne proizvodnosti neke zemlje uzima se, najčešće, BDP po stanovniku.
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
• Među ostalim mjerama produktivnosti (multi-faktorska mjera ili produktivnost kapitala), produktivnost rada dinamična je mjera gospodarskog rasta, konkurentnosti i životnog standarda i često može dodatno objasniti ekonomske temelje koji determiniraju gospodarski rast, ali i razvoj (OECD, 2008; Freeman, 2008; Pilat, 1996).
• Stoga, na mikroekonomskoj razini, kada se promatra samo rad kao faktor proizvodnje, riječ je o jednofaktorskoj mjeri produktivnosti koja označava produktivnost uloženog rada.
• Produktivnost rada, u tom slučaju, predstavlja ključni pokazatelj uspješnosti poslovanja budući da o razini produktivnosti rada ovise troškovi proizvodnje, a oni određuju razinu ekonomičnosti i profitabilnosti (Holjevac, Vrtodušić Hrgović, 2012.).
• Stručna sprema radnika; pravilan razmještaj radnika i organizacija poslovanja/proizvodnje; uvjeti rada; kvaliteta sirovina; lokacija…
���������� ���� = ������ ������� �����������
������� ���š��� �� �����������
Revealed Comparative Advantage (RCA)(Balassa, 1965.)U prijevodu: izražena komparativna prednost
• Sposobnost zemlje da konkurira homogenim proizvodima s drugim zemljama u međunarodnoj trgovini;
• Omjer izvoza proizvoda „i” zemlje „j” i izvoza svih proizvoda zemlje „j” prema istom omjeru svjetskog izvoza u promatranoj godini „t”;
• Što je RCA koeficijent veći, to je veća komparativna prednost određenog sektora zemlje „j” veća;
• svako povećanje cijena u domaćoj ekonomiji direktno utječe na povećanje ukupnih troškova proizvodnje � aprecijacija domaće valute utječe na smanjenje komparativnih prednosti zemlje čija je valuta aprecirala;
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
Regional industrial specialization(Gini-Hirschman coefficient)U prijevodu: Stupanj geografske koncentracije izvoza / koeficijent regionalne specijalizacije (i koncentracije) gospodarske (industrijske aktivnosti) homogeno raspoređene/koncentrirane u nekom prostoru (regiji, subregiji)
• Varira između 100 (u slučaju potpune koncentracije);
� Korijen iz sume kvadrata udjela izvoza nekog proizvoda „i” zemlje „j” u ukupnom izvozu zemlje „j”; x 100 (indeks)
� Ili, ukupna vrijednost VT razmjene zemlje „j” sa zemljom „i”
Gruber-Lloyd Indeks (GL)(Gruber i Lloyd, 1975.)
• Inter-industrijska razmjena i intra-industrijska razmjena;
• GL indeks poprima vrijednost od 0 do 1 –što je vrijednost bliža nuli, to je razmjena više inter-industrijska;
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
Industry, value added (% GDP)Manufacturing value aded (% GDP)
• Dodana vrijednost predstavlja razliku između vrijednosti dobara i troškova resursa koji su se upotrijebili za određenu vrstu proizvoda; vrijednost proizvedenih proizvoda – vrijednost intermedijarnihproizvoda koji su upotrebljeni u procesu proizvodnje tih proizvoda.
• Indeks količina – relativna vrijednost iskazana kao postotak/omjer koja uspoređuje tekuće promatrano razdoblje s nekim baznim razdobljem; izražava količinu
Industrial Production Index - IPI
PRODY
• indeks stupnja sofisticiranosti izvoznih proizvoda temeljen na dohotku po stanovniku (BDP po stanovniku) zemalja koje ih proizvode �začetnik je Rodrik (2006.) s kolegama.
• Tako je moguće izračunati komparativnu prednost svake zemlje u nekom proizvodu. PRODY indeks je visok kod zemalja koje ostvaruju komparativnu prednost na svjetskom tržištu izvozom svojih proizvoda.
EXPY(Hausmann, Hwang & Rodrik, 2005)EXPY je ponderirani zbroj PRODY vrijednosti robe koja se izvozi
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
The Herfindahl-Hirschman Indeks (HHI)
• Zbroj kvadrata tržišnih udjela najvećih poduzeća u nekoj industriji �što je HHI veći, to je stupanj koncentracije veći; raspon mu je od 0 do 10.000 (0-1,0)
• Primjerice: 4 najveća poduzeća imaju tržišne udjele 5%, 20%, 30%, 40%, a preostalih 5% ravnomjerno dijeli 10 poduzeća, HHI iznosi= 5²+20²+30²+40+1²
Timski zadatak – rad na satuEurope’s re-industrialisation, dostupno na:
https://www.dbresearch.com/PROD/DBR_INTERNET_EN-PROD/PROD0000000000323902.pdf
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
ZemljaPočetna faza
industrijalizacijeGodine najbržeg
razvoja
Velika Britanija 1783.-1802. 1815.-1850.
SAD 1843.-1860. 1868.-1893.
Švedska 1868.-1890. 1890.-1920.
Japan 1878.-1900. 1800.-1920.
SSSR 1890.-1914. 1928.-1940.
Kanada 1896.-1914. 1940.-1970.
Jugoslavija 1910.-1940. 1952.-1972.
Izvor: Institut za ekonomiku industrije (1975) Ekonomika industrije. Beograd: Savremena administracija, str. 36.
Razdoblje industrijalizacije izabranih zemalja
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
1990.644.000 zaposlenih u industriji
1990.644.000 zaposlenih u industriji
2005.335.000 zaposlenih u industriji
2005.335.000 zaposlenih u industriji
2011.294.000 zaposlenih u industriji
2011.294.000 zaposlenih u industriji
I. 2015.234.565 zaposlenih u industriji
I. 2015.234.565 zaposlenih u industriji68%
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
Ukupan broj aktivnih pravnih osoba u RH u 2013.g.: 155.705 �
17.527 � 11% industrija
Ukupan broj zaposlenih osoba u RH
u 2013.g.: 1.364.298� 275.961 � 20% industrija
Ukupan broj zaposlenih osoba u RH
u 2013.g.: 1.364.298� 275.961 � 20% industrija
Uslužne djelatnosti �
934.293 � 68% ali... Javna uprava+
obrazovanje + zdravstvo + umjetnost:
346.901 � 25% (37%); trgovina: 207.153 � 15%
(22%);
Uslužne djelatnosti �
934.293 � 68% ali... Javna uprava+
obrazovanje + zdravstvo + umjetnost:
346.901 � 25% (37%); trgovina: 207.153 � 15%
(22%);
Ukupan broj zaposlenih osoba u RH u
I. 2015.g.: 1.086.421� 234.565�
21% industrija
Ukupan broj zaposlenih osoba u RH u
I. 2015.g.: 1.086.421� 234.565�
21% industrija
Izvori sredstava za R&D: 2.482.157.000 kn (2012.): Ino naručitelj: 14%
Privatna i javna poduzeća: 8%Državna i lokalna uprava: 44%
Izvori sredstava za R&D: 2.482.157.000 kn (2012.): Ino naručitelj: 14%
Privatna i javna poduzeća: 8%Državna i lokalna uprava: 44%
??
-15
-10
-5
0
5
10
15
2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
fizički obujam industrijskeproizvodnje (%)
proizvodnost rada uindustriji (%)
ukupan broj zaposlenih uindustriji
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
Nasljeđe...
Razdoblje Karakteristike dinamičkihgospodarstava
Karakteristike hrvatske gospodarske politike
1913.-1948. Uvozno supstitutivneindustrije;
Povećanje carina; proktecionizam;
Uvozno supstitutivne industrije;
1948.-1980. Izvozno propulzivne djelatnosti;
Planska ekonomija, bez tržišta;
1980.-1989. Liberalizam, smanjenje carina;
Postupno otvaranje domaćeg tržišta + protekcionizam;
1990.-1997. Liberalizam, smanjenje carina;
Liberalizam, smanjenje carina;
Izvor: Družić, I. (ur.), 2003.
1.
1965.
1950.
1980.
Opredjeljenje za plansku (ne tržišnu)
ekonomiju
Prva privredna reforma � ubrzo
propala
Stabilizacijski programi �inflacija, pad proizvodnje nezaposlenost (350.000
radnika odlazi u inozemstvo)
Unutrašnje tržište?
Austro-Ugarska – prije Prvog svjetskog rata: cca. 55 milijuna stanovnika
Jugoslavija – cca. 20 milijuna stanovnika
Republika Hrvatska – cca. 4,2 milijuna stanovnika
Izvoz � visoki postotak
izvoza prema domaćem BDP-u
omogućava visoke stope rasta i
otpornost na krizu (načelno)
Izvoz � visoki postotak
izvoza prema domaćem BDP-u
omogućava visoke stope rasta i
otpornost na krizu (načelno)
EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
Indikatori 2002. 2005. 2007. 2009. 2011.
Ukupan broj zaposlenih u industriji (000)
% u ukupnoj zaposlenosti Hrvatske
319
23
322
22,7
335
22
319
21
294
20,8
Prosječne neto mjesečne plaće (kn)
+/- odstupanje od prosjeka Hrvatske (kn)
3.832
+112
4.607
-231
5.142
+301
8.498
+3.187
5.955
+514
Aktivne pravne osobe
% svih aktivnih pravnih osoba Hrvatske-
11.514
12
13.612
11
14.178
10,7
14.633
11
Izvoz
(mil.$ 2002.-2007.; mil.eura 2009.-2011.)
% ukupnog izvoza Hrvatske
4.748
96,8
8.625
97,9
11.976
96,9
7.168
95
9.164
96
Uvoz
(mil.$ 2002.-2007.; mil.eura 2009.-2011.)
% ukupnog uvoza Hrvatske
10.390
96,9
17.990
96,9
20.898
80,9
14.716
97
15.730
97
Ključni indikatori hrvatske industrije
Izvor:Cini, Drvenkar i Wentzel, 2011., autori prilagodili podatke prema raspoloživim dokumentima DZS (odabrane godine)
� osnovica hrvatskog izvoza je mala.
• Izvoz robe čini samo 21,6 % BDPa, za razliku od 50 % u izvozno orijentiranimgospodarstvima 10 država članica EU-a, ali i znatno manje nego u EU-u (iznad 30 %)
• relativno visoke troškove rada, znatnu slabost necjenovne konkurentnosti i nepovoljno poslovnookruženje;
• upitno je bi li smanjenje plaća samo po sebi bilo dovoljno za znatnije poboljšanje izvoznih rezultata (IMF, 2012);
• Međuindustrijska trgovina znatno je niža od one usporedivih gospodarstava u regiji, o čemu svjedoči nizak udio trgovine intermedijarnim proizvodima i kapitalnim dobrima (posebno potonjom kategorijom, koja uključuje opremu i njezine dijelove i pribor).
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
• Hrvatsku karakterizira znatno viši udio izvoza niske dodane vrijednosti u sektorima radno intenzivnih ili sirovinski intenzivnih proizvoda kao što su drvo i pluto, građevinski materijal, proizvodi od kože i obuća te životinjski proizvodi
• S iznosom od otprilike 44 %, stopa prodora uvoza u Hrvatskoj znatno je manja od prosječnog iznosa u usporedivim 35 gospodarstvima u regiji (62,5 %) i daleko je ispod prosjeka od 78 % u malim i otvorenim gospodarstvima baltičkih zemalja (23).
• Međutim ta je stopa u biti odraz relativno zatvorene prirode hrvatskoga gospodarstva i činjenice da hrvatska poduzeća proizvode uglavnom za domaće tržište, a ne da se specijaliziraju u sektorima usmjerenima na izvoz iskorištavanjem komparativnih prednosti specifičnih za zemlju.
Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku
2016./2017.
• Investicijske aktivnosti zadržale su se na nezadovoljavajuće niskoj razini zbog:
a) Nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava
b) Problema u privatizaciji
c) Visokih troškova rada u odnosu na druga gospodarstva (precjenjena je valuta)
• Nedovoljno brzo razvijanje institucionalne potpore izvozu (HABOR).
• Nepostojanje izvozne orjentiranosti kao društvenog opredeljenja koje nema alternative u gospodarskoj politici.
Glavni naglasci...• Skroman pozitivan rast gospodarstva pretežito zbog nižih cijena nafte, dobre turističke sezone i
poboljšanja potražnje u eurozoni; � investicije i dalje ne rastu ukazujući na dugogodišnje strukturneslabosti;
• Rizici: visoke vanjske obaveze, pad izvoznih rezultata, visoka zaduženost poduzeća i brz rast duga opće države �niski rast i slaba sposobnost prilagodbe...
• Zakon o strateškim investicijama; ipak, potreba poboljšanja konkurentnosti i uklanjanje prepreka zaposlovanje;
• Smanjiti fiskalni deficit (5,7% BDP-a u 2014.g.); smanjiti javni dug (85% BDP-a); javni rashodi morajubiti smanjeni, ali ne kroz povećanje poreze, već kroz veće napore u korištenju sredstava EU fondova;
• Reforme poslovnog okruženja; korporativno restrukturiranje; administrativna rascjepkanost i slabostiu upravljanju javnim sektorom;
• Rješavanje problema visoke nezaposlenosti, posebice nezaposlenosti mladih; slojevit sustav socijalnihnaknada i vrlo povoljne mogućnosti prijevremenog umirovljenja; usklađivanje dinamike plaća s makroekonomskim uvjetima je otežano;
• Konkurentnost RH i poslovno okruženje i dalje su niski u odnosu na zemlje usporednih značajki; strogaregulativa i visoko administrativno i parafiskalno opterećenje; neučinkovitost pravosudnog sustava;
�NEUČINKOVITOST NA TRŽIŠTU RADA I ROBA, NEDOSTATAK INOVATIVNOSTI, NESTABILNO MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE I SLABE INSTITUCIJE!
Izvor: kombinirano iz: EBRD Transition Report 2015-16 “Rebalancing finance”, 2015; Izvješće za Hrvatsku 2015.s detaljnimpreispitivanjem o sprječavanju i ipsravljanju makroekonomskih neravnoteža, Europska komisija, 2015.