I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 16. srpnja 2003. broj 28/2003

Domovinske vijesti■ Prva proslava blagdana bl. Marije Petković u njezinoj rodnoj župi■ Održan radijski spektakl Cro sacro fest■ Biskup Bogović o Crkvi hrvatskih mučenika u Udbini■ Nadbiskup Devčić s vodstvom HRT-a■ Sjednica Mješovitog povjerenstva Ministarstva prosvjete i športa i NKU HBK■ Novo vodstvo Milosrdnih sestara sv. Križa■ Sjednica Tajništva za pripremu Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije

Nadbiskup Bozanić primiopredsjednika Europske komisije

Prodi izvijestio o odnosu EU i RH te o novimnastojanjima približavanja

Izjava Romana Prodija nakon susreta spredsjednikom HBK

Katolička crkva u Hrvatskoj uvijek je imalavažnu ulogu u formiranju savjesti iosvjetljavala je put zemlje i mi računamo snjezinim pozitivnim doprinosom

■ Desetak tisuća hodočasnika na proslavi svetkovine Majke Božje Bistričke■ Utemeljene dvije nove župe u Virovitici

Priopćenje Stalnog vijeća HBK

Na redovitoj sjednici Stalnog vijeća HBKhrvatski biskupi razgovarali o nacionalnomezahvalnom hodočašću u Rim, sustavnojprimjeni Papinih poruka u životu Crkve inaroda te uputili apel javnosti o pokušajuuvođenja joge u odgojno-obrazovni sustavRepublike Hrvatske

■ Varaždin: Katehetski ured o uvođenju joge u odgojno-obrazovni sustav

Crkva u Hrvata■ Dan HKM Sindelfingen■ Međugorje: Potraga za nestalim talijanskim svećenikom■ Sarajevo: Zadušnica za biskupa Kosa■ Biskupi BiH zahvalili Predsjedništvu BiH na organizaciji Papina dolaska

BiH mora biti država svih njezinihgrađana i naroda

U izjavi s kapitula Franjevačke provincijeBosne Srebrene ističe se kako "sadašnjeuređenje BiH otežava život svima koji sumanjina u pojedinim područjima i smetnja jepovratku hrvatskoga naroda i drugih naroda unjihove domove"

■ Prvi hrvatski sabor i sv. Nikola Tavelić■ 30. obljetnica HKM Rosenheim

Sarajevo: Susret kardinala Puljića ipremijera Račana

Kardinal Puljić iznio dramatične podatke osmanjenju broja Hrvata u BiH nakon rata, dokje premijer Račan izvijestio o svojim susretimas najvišim državnim dužnosnicima BiH

Inozemne vijesti■ Sveta Stolica 2002. godinu završila s deficitom■ Gaudi uskoro blaženik■ Susret europskih župnika u Švicarskoj■ Uganda: Policija zatvorila katolički radio■ Papa pozvao Poljake i Ukrajince na uzajamno opraštanje

"Globalizirati solidarnost"

S opće skupštine Međunarodnog Caritasaupućena jasna poruka: Globalizacija se možesmatrati uspjehom pod uvjetom da svi uživajunjezine blagodati

■ Umro začetnik vjerskog novinarstva u Italiji■ Povijesno zasjedanje plenarne skupštine Katoličke crkve u Češkoj■ Prvi ekumenski portal za kršćanske medije

Prilog dokumenti■ Apel Stalnoga vijeća HBK■ Papine nade i brige za budućnost Europe■ Majčinska briga Boga za svoj narod

Prilog prikazi■ Vatikanski dnevnik o Papinu apostolskom putovanju u Hrvatsku■ “Vječnost u vremenu” Wilfrida Stinissena

2 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

314. zavjetno hodočašće vjernika grada VaraždinaMajci Božjoj Bistričkoj

Hodočašće jezavršeno misom uvaraždinskoj katedrali

Marija Bistrica/Varaždin,7.7.2003. (IKA) - Svečanommisom zahvalnicom, koju je uvaraždinskoj katedraliUznesenja Marijina uponedjeljak 7. srpnja predvodiogeneralni vikar Varaždinskebiskupije mons. Ivan Godina,zaključeno je 314. zavjetnohodočašće vjernika gradaVaraždina Majci BožjojBistričkoj. Suslavili su fraVjekoslav Kocijan, preč.Gustav Kuzmić, mr. AnđelkoKošćak, te župnici varaždinskihžupa fra Bono Zvonimir Šagi,Mijo Horvat i Ivan Žmegač.Pozdravljajući na početku miseoko pet stotina okupljenihvjernika, mons. Godinazahvalio je svim hodočasnicimakoji su u tijeku vikendapohodili svetište Majke BožjeBistričke kako bi prikupiliduhovnu snagu za svoja životnahodočašća.Pozvavši u propovijediokupljeno mnoštvo vjernika dabude postojano u molitvi,mons. Godina uputio jenazočne da ih otvorenostBožjoj prisutnosti i pouzdanje uKrista prate u njihovojsvakodnevici kako bi Gospodinmogao zahvatiti u njihov život iživot njihovih obitelji.“Potrebno je izdržati i ondakada osjećamo da Bog neodgovara na naše vapaje ondakada nama to odgovara, već naszahvaća kada mu povjerimosvoje korake i svoje nade. Jerživeći s pouzdanjem i vjerom uBoga, doći ćemo do konačnogcilja, ali ne tada kada će tonama odgovarati, nego kadaćemo biti spremni na to”,poručio je mons. Godina,pozvavši sve nazočne da buduspremni kao gosti na svadbi uKani Galilejskoj, jer nikada neznaju kada će Bog zahvatiti unjihov život i odgovoriti natraženja i molitve. “I proteklidani hodočašća pokazali sunam da postoje trenuci hodanja,

trpljenja, traženja i molitava, alii trenuci radosti kada se dođena konačan cilj kojemu težimo.Do toga konačnog časa mi smopozvani puniti vrč vodom našegživota, koju će Bog preobrazitiu vino. Do tog časa pozvanismo slušati Kristove upute kakobi se i voda našeg životapreobrazila u vječno vino.Pozvani smo vršiti svojekršćanske i obiteljske dužnostiu našem svakodnevnom životu,iako nam se često činibesmisleno, bremenito iprolazno u današnjem društvu.Ako vrč našeg životanalijevamo dobrim djelimaprema bližnjima i ljubavljuprema Bogu, jednog ćemo danabiti preobraženi u vječnu radosti neprolaznost”, rekao je mons.Godina, podsjetivši kako je naškratkotrajni život prolazan, alicilj koji Bog stavlja pred nas jetrajan i vječan. Svečano slavljeu tijeku kojeg su uz pratnjuorguljaša mr. Anđelka Igrecapjevali članovi Katedralnogzbora, zaključeno je pjesmom“Tebe Boga hvalimo”.Zavjetno hodočašće vjernikagrada Varaždina Majci BožjojBistričkoj započelo je u subotu5. srpnja jutarnjim misnimslavljem koje je u katedrali uVaraždinu predvodio mons.Godina. Više stotina pješakapotom je krenulo prema MarijiBistrici. Hodočastili su vjerniciiz varaždinskih župa sv. Nikolebiskupa, sv. Fabijana iSebastijana, sv. Vida, sv.Josipa, Biškupca i KućanMarofa te iz župa Kneginec,Novo Selo na Dravi iRemetinec. Istog dana usvetištu Majke Božje Bistričkeslavljena je večernja misa, kojuje, kao i kasniji ophod sasvijećama na kalvariji,predvodio mons. Godina.Potaknuo je hodočasnike napromišljanje o svome vlastitomživotnom smjeru, te kao uzornaveo upravo lik Marije -

Isusove Majke, koja je svojuposlušnost i potpuno predanjeBogu potvrdila svojimbezrezervnim usklikom –“Neka mi bude po riječiTvojoj”.Idućeg dana, u nedjelju 6.srpnja, hodočasnicima sepridružilo više tisućaVaraždinaca, koji su stiglivlakovima, autobusima iautomobilima. Križni put isvečanu zavjetnu misu gradaVaraždina na prostoru crkve naotvorenom predvodio jezagrebački pomoćni biskup dr.Vlado Košić. Tom sueuharistijom 25. obljetnicusvećeništva proslavili mons.Ivan Godina i dr. ZvonimirKurečić, a slavlju su bilinazočni i pitomci Papinskogzavoda “Germanicum etHungaricum”, koji su uHrvatskoj održali svojtradicionalni godišnji susret. Utijeku mise propovijedao jeNikola Dogan, koji je kazaokako svake godine hodočašćena Mariju Bistricu tisućamavjernika donosi unutarnji mir iravnotežu. “Budući da ječovjek u svojoj bitiBogotražitelj, ima li danasikakvog smisla tražiti Boga kaddanašnji moderan i napredančovjek misli da sve može sam.No, u svakom je čovjekuprisutna potreba za Bogom,srce žudi za Bogom, jer nemože se dugo živjeti bez Boga.Ipak, kao da nam je to teškoshvatiti kad cijeli život bježimood Boga, što rezultira mržnjom,bijedom, nesrećom, ratovima”,upozorio je Dogan te pozvaookupljene da otvore srceGospodinu, jer je životuzaludan, ako je ispunjensadržajima koji odvlače odsvega Božjeg.Za sve hodočasnike oproštaj jepriređen u tijeku popodneva ucrkvi, a njih dvadesetak izVaraždina i Biškupca svojim sežupama vratilo pješice.

Duhovne vježbe za svećenike u PazinuPazin, 9.7.2003. (IKA) - UPazinskome franjevačkomsamostanu od 7. do 9. srpnjaodržane su godišnje duhovnevježbe za svećenike Porečko-pulske biskupije, koje je vodioo. Vatroslav Halambek izOpatije. Razmatranja su bila

prožeta biblijsko-liturgijskomtematikom, a sudjelovalo je 45svećenika. Na duhovnimvježbama sudjelovao je iporečko-pulski biskup IvanMilovan. Na završetkuduhovnih vježbi, u imesvećenika Porečko-pulske

biskupije mons. MarijanBartolić zahvalio se voditeljuduhovnih vježbi i o. KarstiMarinovu, dugogodišnjemispovjedniku i gvardijanu uPazinskom samostanu, kojiovih dana odlazi na novudužnost u Zadar.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Prva proslava blagdana bl. Marije Petković unjezinoj rodnoj župi

Misno slavljepredvodio je splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić

Blato, 9.7.2003. (IKA) –Blagdan bl. Marije PropetogPetković prvi put je proslavljenu srijedu 9. srpnja u njezinojrodnoj župi Blato. Proslava jezapočela jutarnjim misnimslavljima koje su u svetištu teprve hrvatske blaženicepredvodili blatski župnik donJosip Barišić i pisac prvebiografije bl. Marije Propetogao. Atanazije Matanić. Središnjesvečano misno slavlje ispredžupne crkve predvodio jesplitsko-makarski nadbsikupMarin Barišić zajedno s višesvećenika. Prije mise održan je

svečani ophod s moćimablažene Marije, koje je nosionadbiskup Barišić. U ophodu susudjelovali brojni hodočasniciiz cijelog otoka, Dubrovačkebiskupije, Hrvatske iinozemstva, te sestre Družbekćeri Milosrđa predvođene č.Majkom Berislavom Žmak iprovincijalkom s. EmilomBarbarić, dominikanke izKoručule. Ophod je krenuo izsvetišta i uobičajenim putemoko mjesta, uz molitvu i pjesmumješovitog zbora i puka tesvirku crkvene glazbe HGU Sv.Vicenca i mjesne Narodne

glazbe, stigao na trg ispredžupne crkve, gdje je ispodzvonika postavljena slikablaženice. U propovijedi je nadbiskupBarišić upozorio kako ni godineni bogatstvo ni zvanje ne smijubiti nikome zapreka da seodazove Božjoj milosti i krenedalje od mlake prosječnosti,poklanjajući sebe svojimbližnjima kao što je to učinilaMarija, a ne da ode tužan kaobogati mladić iz Evanđelja.Proslavi blagdana prethodila jetrodnevnica od 6. do 8. srpnja.

Održan radijski spektakl Cro sacro fest250 minuta za 250emisija Sacro ritma

Zagreb, 10.7.2003. (IKA) –Veliki radijski spektaklHrvatskoga katoličkog radijaCro sacro fest, koji je upriličenu povodu 250. izdanja emisijeSacro ritam, održan je učetvrtak 10. srpnja. Program jezapočeo u 17.30 sati i trajao jedo 00.50, a u režijama 1 i 2HKR-a nastupili su ČedoAntolić, Agape, Apostoli mira,Božja slava Band, LukaBalvan, Magnificat band izGrubišnog Polja, ŽeljkaMarinović, vlč. PericaMatanović, Mirvama, DanijelaSisgoreo Morsan, Navještenje,Novo svitanje, Sve boje ljubavi,Ivo Šeparović i Bljesak, vlč.

Ljubo Vuković, Nebeski grad,Davor Terzić, Trinitas, DamirTopić i Prijatelji te DankoTomanić. Posebni gostikoncerta bili su Meri Cetinić,Jelena Radan, Fides i TanjaBaran. Posebni dio emisije nazvan“Cro sacro retrovizor” okupioje, nakon dugo godina, članoveskupine Žeteoci, koji su jošdavne 1969. godine snimili LPploču “To nije tajna”. Najvišeiznenađenja izazvalo jepojavljivanje šibenskog biskupaAnte Ivasa koji je predstavljenkao tekstopisac, skladatelj tepjevač. Drugo veliko

iznenađenje bilo je gostovanjezagrebačkoga pomoćnogbiskupa Vlade Košića, koji je ustudenskim danima sviraoklavijature u grupi Šalom, akoji je u studio donio gitaru tesu uživo otpjevali skladbu“Mostovi”, najpoznatijuskladbu iz njihova repertoara.Uz Hrvatski katolički radio,cijeli spektakl prenosilo je još11 radio postaja: Primorskiradio, Radio Varaždin, RadioMir Međurgorje, RadioSamobor, Radio Istra, Hrvatskiradio Orašje, Radio MarijaBistrica, Radio Valpovština,Radio Grubišno polje, RadioMarija i Radio Daruvar.

Završen razredbeni postupak na KBF-u u Zagrebu zaakademsku godinu 2003./2004.

Na razredbenomispitu KBF-a uZagrebu bodovni pragza petogodišnji studijprešlo sedamdeset idevet kandidata

Zagreb, 10.7.2003. (IKA) – NaKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Zagrebu8. srpnja održan je razredbeniispit za upis novih studenata naprvu godinu Fakultetaakademske godine 2003./2004.Kandidati su polagalirazredbeni ispit iz hrvatskogjezika, povijesti, vjeronauka, apisali su i esej na zadanu temu.Svi su pristupili imotivacijskom razgovoru. Takoje na razredbenom ispitu KBF-au Zagrebu bodovni prag zapetogodišnji studij prešlosedamdeset i devet kandidata,dvadeset ih je palo, a troje ihnije pristupilo ispitu. Narazredbenom ispitu Instituta zacrkvenu glazbu "AlbeVidaković" prošlo je osam

kandidata, a troje ih je palo. NaInstitutu za kršćanskuduhovnost prošlo je peterokandidata, a jedan je pao. NaInstitutu za teološku kulturulaika razredbeni ispit položiloje osamnaest kandidata, a paloih je petero. Na Katehetskominstitut razredbeni ispit položilodvadeset i sedam kandidata, ana Teologiji u Rijeci petnaest.Na Teologiji u Đakovudvadeset i tri kandidata suzadovoljili na razredbenomispitu, a šesnaest ih je palo, dokjedan kandidat nije pristupio. Kandidati koji su pristupilirazredbenom ispitu te suostvarili pozitivni rezultat, naupis trebaju doći osobno 15. ili16. srpnja u 9 sati. Za upis su

potrebne tri fotografije (jednamora biti veličine 4x6) te uplataod 200 kn na žiro-račun23060000-1101358687, pozivna broj 02 1000, sa svrhom upisna KBF. Kandidati koji se unavedenom roku ne upišu,izgubit će pravo upisa. Svi oni koji nisu prošli bodovniprag na srpanjskomerazredbenom postupku i onikoji bi se željeli upisati naKBF, mogu se prijaviti urujanskom roku. Prijave zarazredbeni postupak urujanskom roku bit će od 1. do3. rujna, dok će razredbeni ispitbiti 5. rujna, a upisi 9. i 10rujna 2003.

4 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskup Bogović o Crkvi hrvatskih mučenika u UdbiniPothvat u povodu 510.obljetnice Krbavskebitke i trećeg Papinapohoda Hrvatskoj

Zagreb, 10.7.2003. (IKA) –Gospićko-senjski biskup MileBogović predstavio je 10.srpnja u prostorijama Maticehrvatske u Zagrebu pothvatMemorijalnog centra i Crkvehrvatskih mučenika u Udbini,koji će se graditi u prigodi 510.obljetnice Krbavske bitke, kojase navršava 9. rujna ovegodine, te u povodu trećegaPapina pohoda Hrvatskoj.Prema riječima biskupaBogovića, zamisao da sememorijalni centar, odnosnocrkva izgrade na Krbavskompolju, povezana je s Papinomporukom na prijelazu u trećetisućljeće, kada je pozvao cijelikršćanski svijet da popiše svojesvjedoke vjere, svoje mučenike,kako bi to dragocjeno blagoidućim naraštajima poslužilo zauzor. Crkva i memorijalnicentar gradit će se na mjestugdje je do 1942. g. bila župnacrkva Sv. Nikole. Pothvatom jepredviđeno da se u gornjemdijelu izgradi bogoslužniprostor posvećen svimhrvatskim mučenicima koje je

Crkva službeno takvimaprihvatila, a u donjem dijelu -kripti, bila bi “učionicahrvatske povijesti”, koja bi bilaposvećena onima koje jehrvatski narod prihvatio kaostradalnike u borbi za svojuzemlju i slobodu. Kamen koji jeizvađen iz temelja krbavskekatedrale blagoslovio je SvetiOtac na misnome slavlju uRijeci za temeljni kamenbuduće crkve. Spomenuvši dana tome prostoru nije nigdjeurezano nešto o velikomdogađaju Krbavske bitke,biskup Bogović kazao je da jemnogima iznosio tu ideju, aposebno zanimanje za njupokazao je predsjednik SaboraZlatko Tomčić. Ideju sutakođer poduprli Hrvatskabiskupska konferencija težupanijske vlasti u Gospiću.Ukazao je nadalje da se uprojektu htjelo okupiti visokeinstitucije – Sabor, HBK,HAZU, Maticu hrvatsku teHrvatski institut za povijesti,koje su dale čelne ljude uGlavni odbor. Napomenuo je

da je potrebno uključiti uprojekt još predstavnikehrvatske emigracije i iz BiH.Biskup Bogović istaknuo je ida, ukoliko hrvatska javnostshvati poruku toga pothvata,neće biti financijskih problemada se on ostvari. Načelno,oslanjat će se na sredstvaRepublike Hrvatske i HBK tena darove ustanova ipojedinaca. Kunski žiro računotvoren je kod Riječke bankeOtočac na ime Gospićko-senjska biskupija, br. 2300007-1400400362 – za Crkvuhrvatskih mučenika te devizniračun kod iste banke br.25003000-22-1505912 takođerza Crkvu hrvatskih mučenika.Biskup Bogović svoje jeizlaganje održao u sklopupredstavljanja trećeg brojaLičke revije, koju objavljujeogranak Matice hrvatske uGospiću. Upravo je udarni tekstčasopisa Memorijalni centar iCrkva hrvatskih mučenika uUdbini, koji je napisao biskupBogović.

Nadbiskup Devčić s vodstvom HRT-aRiječki nadbiskup ipredsjednik Odboraza medije HBKzahvalio jepredstavnicima HRT-a na izuzetnouspjelom radijskome itelevizijskom praćenjupetodnevnog boravkaSvetog Oca uRepublici Hrvatskoj

Rijeka, 10.7.2003. (IKA) - UNadbiskupskom domu u Rijecisastalo se 10. srpnja vodstvoRiječke nadbiskupije i Hrvatskeradiotelevizije. Uz riječkognadbiskupa Ivana Devčića nasusretu su u ime nadbiskupijebili nazočni i generalni vikarmons. Emil Svažić, povjerenikza medije mons. Dinko Popovićte mons. Milan Simčić,dugogodišnji djelatnik SveteStolice i savjetnik riječkognadbiskupa. S Hrvatskeradiotelevizije na susretu su bilinazočni glavni ravnatelj MirkoGalić, ravnatelj HTV -a VanjaSutlić, ravnatelj Radio RijekeVladimir Rončević i glavni

urednik HTV - Studio RijekaJaroslav Kovačević. Riječkinadbiskup i predsjednik Odboraza medije HBK zahvalio jepredstavnicima HRT-a naizuzetno uspjelome radijskom itelevizijskom praćenjupetodnevnog boravka SvetogOca u Republici Hrvatskoj,kojemu je domaćin bila upravoRiječka nadbiskupija i gradRijeka. Ujedno je nadbiskupuručio prigodna priznanjapredstavnicima HRT–a. Glavniravnatelj HRT-a Galić istaknuoje dobru suradnju medija iKatoličke crkve te je najavioskorašnje produženje ugovora osuradnji između Hrvatske

biskupske konferencije iHrvatske radio-televizije teujedno izvijestio kako se sličniugovori pripremaju i s ostalimvjerskim zajednicama uRepublici Hrvatskoj. RavnateljGalić riječkom je nadbiskupudarovao komplet videokaseta sazapisima boravka Svetog Oca ugradovima koje je pohodio utijeku svoga trećeg posjetaHrvatskoj te CD-e s hrvatskimpučkim crkvenim pjesmama uizdanju HRT-a i Glasa Koncila.Na sastanku je bilo riječi i opotrebi cjelovitijeg praćenjacrkvenih događanja u tomdijelu Hrvatske u programimaHRT-a.

Caritasovi korisnici na ljetovanju u RovinjuRovinj, 10.7.2003. (IKA) –Nova skupina Caritasovihkorisnika, sastavljena odsocijalno ugroženih obitelji izZagreba, djece iz KloštarIvanića i djece iz islamskezajednice iz Maljevca, nalazi seod 10. srpnja na ljetovanju uRovinju. Skupinu iz Maljevcaispratili su roditelji i njihovduhovni vođa Azim ef. Durmić,

koji je istaknuo suradnju sazagrebačkim Caritasom kojatraje već dulje vrijeme, a kojaje široj javnosti malo poznata.Prijevoz je osigurao Caritas unedavno kupljenom,klimatiziranom autobusu s 50mjesta, a u tijeku boravka uRovinju s djecom će imatiradionice pet studenticasocijalnog rada koje će tako

odraditi svoju praksu. Skupinaje smještena u samostanuzadarske Franjevačkeprovincije koji je zagrebačkomCaritasu dan na korištenje, akoji se postupno prilagođava zaljetovanje sve većih skupina. Utome obimnom poslu obnoveCaritasovim radnicima ovogljeta pomažu i dragovoljci izNizozemske.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Sjednica Mješovitog povjerenstva Ministarstvaprosvjete i športa i NKU HBK

Na dnevnom redusjednice bili su odlukao novom nastavnomprogramu "Etika" ,provedba Ugovora sobzirom na dva satavjeronauka tjedno,izbor nadzornika zavjerski odgoj upredškolskimustanovama, teprilagođeni programvjeronauka za osobe steškoćama u razvoju

Zagreb, 10.7.2003. (IKA) -Sjednica Mješovitogpovjerenstva Ministarstvaprosvjete i športa RepublikeHrvatske i Nacionalnogakatehetskog ureda Hrvatskebiskupske konferencije održanaje 10. srpnja u kabinetuzamjenika ministra prosvjete išporta Ivana Vavre u Zagrebu.Na dnevnom redu sjednice bilisu odluka o novom nastavnomprogramu "Etika" u srednjojškoli – formulacija oalternativnosti vjeronauka,provedba Ugovora s obziromna dva sata vjeronauka tjedno,izbor nadzornika za vjerskiodgoj u predškolskimustanovama, program Obukaprosvjetnih djelatnika zaprimjenu vježbi iz sustava"Joga u svakodnevnom životu"u dodatnim obrazovnimprogramima - preporukaMinistarstva, te prilagođeniprogram vjeronauka za osobe steškoćama u razvoju. Nasjednici su bili nazočni Vavra,pomoćnica ministra mr. VesnaBilić, načelnik LautaroGalinović, viša savjetnicaNevenka Lončarić Jelačić,predstojnik NKU HBK dr.Ivica Pažin, viši savjetnici mr.Žarko Relota i dr. Rudi Paloš teviša savjetnica u Zavodu zaunapređivanje školstva RHNataša Vulić. U Prosvjetnomvjesniku br. 1 2003. donesenaje odluka o novome nastavnomprogramu "Etika" u srednjojškoli. Odluku je potpisaoministar dr. Vladimir Strugar, aNKU HBK uvidio je dvaelementa Odluke kaonedovoljno jasno formulirana.U odluci se, naime navodi:"Kako je u ostvarivanju ovogprograma uočena velikapodudarnost s alternativnimprogramom Vjeronauk(katolički) izrađen je novi te sepočevši od 2002./2003. uvodi uprimjenu" (br.1.) NKU HBKsmatra da se formulacijanavedene rečenice morapromijeniti, jer govor o"alternativnom programuvjeronauka (katoličkog)" zadireu pravno valjano ostvarenjeUgovora između Svete Stolice iRH o suradnji na područjuodgoja i kulture koji govori daće "Republika Hrvatska...jamčiti nastavu katoličkogvjeronauka u svim javnimosnovnim i srednjim školama iu predškolskim ustanovama,

kao obvezatnog predmeta zaone koji ga izaberu..." (čl. 1.).Isto tako, NKU HBK smatra dase gore navedenomformulacijom Odluke nepoštuje Provedbeni dokumentUgovora o katoličkomvjeronauku i javnim školama ivjerskom odgoju u javnimpredškolskim ustanovama, gdjese kaže da je "katoličkivjeronauk u javnim i srednjimškolama obvezni predmet zaone učenike koji ga izaberu"(čl. 1.). U posljednjempoglavlju Odluke podnaslovom Uvjeti i načinrealizacije programa (str. 23.)navodi se da je "za ostvarenjeovih zadaća potrebnofilozofsko obrazovanjenastavnika (profesor filozofije idiplomirani filozof spedagoškom kompetencijom –položenim ispitima izpedagogije, psihologije odgoja iobrazovanja, didaktike imetodike nastave filozofije)".NKU HBK smatra da se tomOdlukom poništavajudosadašnje odredbe i praksaprema kojima je diplomiraniteolog bio, uz navedenu stručnuspremu, ravnopravni izvoditeljnastave etike (NN, 5. siječnja1996). Na sjednici jezaključeno da se NKU HBKobvezuje u pisanom oblikudostaviti prijedlog promjeneformulacije o alternativnostivjeronauka (katoličkog), a štose tiče mjesta diplomiranihteologa kao ravnopravnihizvoditelja novoga nastavnogprograma "Etike", zaključeno jeda se pravnoj komisijiMinistarstva uputi zamolba zarješenjem toga pitanja.Prijedlog rečenice oalternativnosti vjeronauka (br.1. Odluke) glasi: "Nastavniprogram Etika uveden jeodlukom ministra prosvjete išporta u srednje škole 1995./96.godine. Nakon izrade novoganastavnog programa Etike usrednjim školama, isti se,počevši od 2002./2003. uvodi uprimjenu". Potom je NKU nasjednici priložio članovimaMješovitog povjerenstva popisosnovnih i srednjih škola u RHu kojima se ne održava nastavavjeronauka po dva sata tjedno.Zaključeno je danad/biskupijski katehetski urediimaju pravo zahtijevatiprovođenje Ugovora o dva satavjeronauka tjedno u onim OŠ u

kojima za to postojemogućnosti i za koje katehetskiured može osigurativjeroučitelja. Ravnateljstva OŠ,na temelju zahtjevaKatehetskog ureda o provedbidva sata vjeronauka, tražedopuštenje Ministarstva kojeće, prema riječima članovaMješovitog povjerenstva, bitipozitivno riješeno. O provedbiUgovora o dva sata vjeronaukatjedno u srednjim školama nijebilo govora. Bilo je riječi i opothvatu nevladine udruge"Joga u svakodnevnom životu".Vlada RH je u veljači 2003.odobrila (uz financijskupotporu), a Ministarstvoprosvjete i športa u lipnju istegodine preporučilo je program iprojekt Društva "Joga usvakodnevnom životu".Ministarstvo je preporukuproslijedilo na urede državneuprave u županijama teGradskom uredu zaobrazovanje i šport u Zagrebu.Riječ je o pilot programu kojiće se održavati u tijeku školskegodine 2003./04., a upućen jeonim nastavnicima iprofesorima koji to osobno želeizabrati, ali ne i provoditiunutar nastavnoga sustava uškolama RH. Propozicijenatječaja, kao preduvjeta zaprihvaćanje tog Projekta, bilesu "da ne bude religijskihobilježja kao ni drugihusmjerujućih svjetonazorskihelemenata". "Joga usvakodnevnom životu"prihvaćena je samo utehničkom obliku njenaprovođenja. Navedeni jeprogram strogo izvannastavni ineutralni s obzirom nasvjetonazor koji bi državapreko svojih institucijaeventualno provodila. Nakonjedne godine provest će sestručna evaluacija Programa odstrane Ministarstva, a u timu ćebiti i stručnjak iz područja teteme u ime Katoličke crkve.Ministarstvo prosvjete i športapozitivno gleda na osmišljenje iostvarenje prilagođenog,odnosno posebnog programavjeronauka za osobe steškoćama u razvoju. Sve usvezi s tim predmetompotrebno je ostvarivati kako sastručnjacima pojedinihpodručja, tako i s institucijamaodređenim za to područjedjelovanja.

6 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Novo vodstvo Milosrdnih sestara sv. KrižaĐakovo, 10.7.2003. (IKA) -Generalno vodstvo Milosrdnihsestara sv. Križa imenovalo jena tri godine novoprovincijalno vodstvo Hrvatske

provincije u Đakovu. Zaprovincijalnu poglavaricu od 4.listopada izabrana je s.Franciska Molnar,provincijalnu asistenticu s.

Natalija Fadiga, te zaprovincijalne savjetnice s. M.Suzana Babić, s. M. HijacintaHoblaj, s. Finka Tomas.

Sjednica Tajništva za pripremu Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije

Generalni tajnikSinode mr. Markićosvrnuo se na ono štoje učinjeno od prvesjednice, te predstavioplanove

Zagreb, 10.7.2003. (IKA) -Druga sjednica Tajništva zapripremu Druge sinodeZagrebačke nadbiskupije podpredsjedanjem zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanićaodržana je u četvrtak 10. srpnjau Nadbiskupskom dvoru uZagrebu, priopćio je Uredzagrebačkog nadbiskupa zaodnose s javnošću. Generalnitajnik Sinode mr. TomislavMarkić osvrnuo se na ono što jeučinjeno od prve sjednice kojaje održana početkom ožujka.Između ostaloga, u tome jerazdoblju održano dvadesetakrazličitih susreta na temu

Sinode te je u tajništvo pristiglomnoštvo prijedloga za Sinodu učemu se posebno ističu članovižupnih pastoralnih iekonomskih vijeća ivjeroučitelji.Govoreći o planovima, mr.Markić istaknuo je da će najesen biti nastavljeni susreti svijećnicima i vjeroučiteljima podekanatima izvan gradaZagreba te iznio ostaleprioritete u sljedećojpastoralnoj godini. Predstojnicipojedinih nadbiskupijskih uredapredstavili su što je učinjeno nanjihovu području odgovornostite su izrazili potrebu što bolje

komunikacije među uredima. Utome bi posebno trebalepripomoći Internet stranicenadbiskupije, koje će uskorobiti dovršene. Uskoro bi trebaobiti priređen i pastoralnikalendar koji će sadržavati svevažnije događaje koji seplaniraju za sljedeću pastoralnugodinu. Dogovoreno je itiskanje novih svezaka upredsinodskom nizu pripremnegrađe s prigodnim katehezama imaterijalima za rad s mladima.Tajništvo Sinode je izvršnotijelo koje ostvaruje zadaćekoje mu povjerava Središnjepripremno povjerenstvo.

Nadbiskup Bozanić primio predsjednika Europskekomisije

Prodi izvijestio oodnosu EU i RH te onovim nastojanjimapribližavanja

Zagreb, 10.7.2003. (IKA) -Predsjednik Hrvatske biskupskekonferencije i potpredsjednikVijeća europskih biskupskihkonferencija zagrebačkinadbiskup Josip Bozanićprimio je u četvrtak 10. srpnjapredsjednika Europske komisijeRomana Prodija s pratnjom uNadbiskupskom dvoru uZagrebu, priopćio je Uredzagrebačkog nadbiskupa za

odnose s javnošću. U duljemrazgovoru, nadbiskup Bozanić ipredsjednik Prodi osvrnuli su sena situaciju u Hrvatskoj te naprilike u Europi i svijetu.Predsjednik Europske komisijeizvijestio je nadbiskupaBozanića o odnosu Europskeunije i Republike Hrvatske te onovim nastojanjimapribližavanja HrvatskeEuropskoj uniji.

U pratnji Prodija bili su šefDelegacije Europske komisije uRH Jacques Wunenburger,diplomatski savjetnik StefanoSannino, član kabineta ChrisaPattena Patrick Rock izamjenica načelnika isavjetnica za RH u Glavnojupravi Europske komisije zavanjske odnose PaolaPampaloni.

Izjava Romana Prodija nakon susreta s predsjednikomHBK

Katolička crkva uHrvatskoj uvijek jeimala važnu ulogu uformiranju savjesti iosvjetljavala je putzemlje i mi računamos njezinim pozitivnimdoprinosom

Zagreb, 10.7.2003. (IKA) –Katolička crkva u Hrvatskojuvijek je imala važnu ulogu uformiranju savjesti iosvjetljavala je put zemlje i miračunamo s njezinimpozitivnim doprinosom uizvršenju zadatka koji moramoostvariti, izjavio je predsjednikEuropske komisije RomanoProdi nakon susreta spredsjednikom Hrvatskebiskupske konferencijezagrebačkim nadbiskupomJosipom Bozanićem 10. srpnjau Zagrebu.Osvrnuvši se na europskeintegracijske procese koji su utijeku, istaknuo je vrlo važnuulogu Crkve, rekavši da seEuropa ne može graditi samo

na trgovačkim odnosima već ina načelima različitim od onihna kojima nastaju modernedržave. To su načelaravnopravnosti, demokratskogprihvata nove Europe, to sunačela koja su ne samo temeljijedne države, već i kršćanstva,kazao je Prodi. Podsjećajući naPapine riječi da Europa moradisati s oba plućna krila, rekaoje da je to preduvjet da bislavenski svijet mogao ući uEuropsku uniju, jer, kazao je,ne može biti Europske unijebez toga dijela Europe i Crkvamora slijediti taj put. Dodao jeda je pripremljeno ono što semoglo da bi u Uniji stvarno bilaoba plućna krila i da bi cijelaEuropa postala ujedinjena.

Ocijenio je da je veoma važnoistaknuti da se pokušava stvoritinešto novo te se prvi putanastoji izgraditi naša sudbinabez tenkova. Komentirajućiperspektive za ulazak Hrvatskeu Europsku uniju, predsjednikEuropske komisije izrazio jeoptimizam zbog brzine kojomse Hrvatska uključila u procesujedinjenja. Izjavio je takođerda je, možda birokratski, ali sprijateljskim srcem donioupitnik s oko 2.500 pitanjakojima započinje posaoprilagodbe administrativnihpropisa Europskoj uniji. Rekaoje također da je teško odreditidatum ulaska Hrvatske u EU.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Korčula: Humanitarni koncert duhovne šansoneKoncert je bioposvećen don LukiDepolu

Korčula, 10.7.2003. (IKA) -Humanitarni koncert duhovnešansone, posvećen don LukiDepolu, koji je preminuo prijepet godina, održan je 10. srpnjau katedrali Sv. Marka u Korčuliu organizaciji "Marko Polo -festivala". Na koncertu jenastupio istaknuti hrvatskišansonijer Ivica Percl, koji je,uz ostalo, otpjevao i pjesmekoje je napisao don LukaDepolo. Prihod s koncerta bioje namijenjen karitativnojzakladi "Don Luka Depolo".

Korčulanski župnik don MarkoStanić, koji je prije četirigodine utemeljio karitativnuzakladu "Don Luka Depolo",posebice je istaknuo don Lukinrad s djecom, mladima ibolesnicima, te njegovupovezanost s rodnomKorčulom. Don Luka Depolopohađao je u Korčuli osnovnuškolu i gimnaziju i već tada nijetajio svoj vjerski stav i namjeruda bude svećenik. Nakonređenja i višegodišnjega rada uZagrebu, don Luka je ostao u

stalnoj vezi i suradnji s rodnomKorčulom - pomagao jeKorčulanima i svima ostalima, ikao svećenik i novinar.Njegova djelatnost u GlasuKoncila, u Malom koncilu i ucrkvi Sv. Vinka uFrankopanskoj ulici u Zagrebu,s djecom, mladima, ibolesnicima bila je uvijekprožeta tom dubokom iiskrenom duhovnomjednostavnošću i darivanjem začovjeka i Boga, istaknuo je donMarko.

Poreč: Biskupa posjetila skupina mladih iz TrvižaSkupina mladih izTrviža posjetilaEufrazijevu baziliku iBiskupski ordinarijatu Poreču

Poreč, 11.7.2003. (IKA) -Skupina mladih iz Trvižaposjetila je 11. srpnjaEufrazijevu baziliku iBiskupski ordinarijat u Poreču.Mlade su ispred bazilikedočekali vlč. Ilija Jakovljević,njihov ovogodišnji voditelj imons. Josip Šajina, kancelarbiskupije. Mons. Šajinaupoznao ih je sa

znamenitostima i poviješćuEufrazijeve bazilike i muzeja.U biskupiji mladima jedobrodošlicu izrazio biskupIvan Milovan, a mons. Šajinapokazao im je biskupskuprivatnu kapelicu i njezinemozaike. Biskup se mladimapridružio u svečanom salonubiskupije i zahvalio im se štosvojim pjevanjem (Zbor

Kadenca) i ostalimaktivnostima u župi pridonoseizgradnji župne zajednice.Mladi su se zahvalili biskupuna gostoprimstvu i brizi koju jeiskazao prema njima kad im jeove akademske godine zamjesečne susrete mladih poslaovlč. Jakovljevića. Mladi supotom nastavili razgledavatiPoreč.

Zadarske benediktinke proslavile blagdan sv.Benedikta

Proslavljen i srebrnijubilej s. MarijeKatarine Teskere

Zadar, 11.7.2003. (IKA) -Blagdan sv. Benedikta,osnivatelja Benediktinskog redai zaštitnika Europe, u petak 11.srpnja u crkvi Sv. Marije uZadru svečano su proslavilekoludrice zadarskogbenediktinskog samostana sv.Marije, svečanim misnimslavljem koje je predvodiozadarski nadbiskup IvanPrenđa, u koncelebraciji s o.Jozom Milanovićem, prioromBenediktinskog samostana naČokovcu, fra BernardinomŠkunca, provincijalomFranjevačke provincije sv.Jeronima u Zadru i dvanaestsvećenika Zadarskenadbiskupije. U svjetluevanđeoskog ideala o

blaženstvima, u propovijedi jenadbiskup Prenđa istaknuo daje, premda se često osjećamodaleko od ostvarenja tog ideala,usprkos našim slabostima likKristova učenika vjernog duhublaženstava ostvariv. Svjedočio tome lik sv. Benedikta, i svihdrugih svetaca koji su u svojimživotima ostvarili "ljestvicublaženstava", jer Duh Svetistoljećima obnavlja Crkvusvojom snagom i dariva jojbolje ljude i svece. "Potrebno ječuti Duha Svetog da bismootvorili put poslanja kojeg Bogima s nama, oslobođeni naševizije puta i stila življenja vjere,kako bismo bili sredstvoBožjeg življenja kršćanstva uovom svijetu", rekao je

nadbiskup Prenđa i pozvaonazočne vjernike na poslušnostDuhu Svetom koji je u nama,ponavljajući misao Svetog Ocada Gospa okuplja apostole ipredaje ih ognju Duha uvodećiih u avanturu Kristova poslanjau svijetu.Misno slavlje pjevanjem suuzveličale benediktinke, koje suna blagdan svog zaštitnika iosnivatelja Družbe bileobogaćene još jednomproslavom, srebrnim jubilejemnjihove susestre s. MarijeKatarine Teskere koja je, ospomenu svoje 25. obljetniceredovničkog života, u tijekumisnog slavlja obnovila zavjeteprema pravilima sv. Benedikta.

Osijek: Predstavljena knjga "Tko je Jean Calvin?"Osijek, 12.7.2003. (IKA) - OJeanu Calvinu u subotu 12.srpnja u prostorijama osječkogaKršćanskog centra "Dobrogapastira" Protestantskereformirane crkve u Hrvatskojgovorili su autor knjige "Tko jeJean Calvin?" mr. Jasmin Milići mr. Dražen Kušen,predstavljač najnovije i jedineknjige na hrvatskom jeziku otome reformatoru 16. stoljeća.

Tako se doznalo da je riječ opravniku i teologu, doduše bezdiplome, ali koji je iza sebeostavio mnogo radova,Francuzu koji je iz svojedomovine zbog progonaprotestanata otišao u Švicarsku.U Ženevi se planirao zadržatitek jednu noć, no ostao je dokraja života i pritom ostavioduboke korijene, izmeđuostaloga, reformiravši Crkvu i

utemeljivši teološku akademijuu tome gradu. Prema riječimamr. Kušena, knjižica pastoraJasmina Milića može se svrstatiu red malih knjižica, brošura,kojom autor želi širokomekrugu čitatelja zainteresiranihza obrađenu tematiku pružitiosnovne informacije. Dodao jekako je glavni razlog njezinaobjavljivanja činjenica da se oJeanu Calvinu vrlo malo zna.

8 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Prvi rok razredbenih ispita na Teologiji u ĐakovuIspit su uspješnoprošla 23 kandidata,od toga 11svećeničkih i 12 laika

Đakovo, 12.7.2003. (IKA) – NaTeologiji u Đakovu održan je 8.srpnja prvi rok razredbenihispita za akademsku godinu2003./2004., objavio jeBiskupijski tiskovni ured.

Prijavilo se 39 kandidata. Ispitsu uspješno prošla 23kandidata, od toga 11svećeničkih i 12 laika. Zapredstojeću godinu na Teologijije 50 upisnih mjesta. Drugi rok

razredbenog ispita je u rujnuove godine. Prijave se primaju od 1. do 3.rujna, a ispit će se održati 5.rujna.

Sinj: Mlada misa fra Borisa ČarićaSinj, 13.7.2003. (IKA) – Uprepunoj crkvi Gospe Sinjske unedjelju 13. srpnja fra BorisČarić iz Brnaza kod Sinjaslavio je svoju mladu misu. FraBorisa je u misno slavlje uveo

župnik fra Tomislav Dukić, akum mu je bio fra Ivan Akrap.Fra Boris Čarić završio jeklasičnu gimnaziju u Sinju, unovicijat je stupio na Visovcu,a u Splitu je završio Bogoslovni

fakultet. Nakon dugo vremena,sinjsko naselje Brnaze, jednood najvećih u cetinskoj krajini,dalo je još jednog svećenika.

Mlada misa don Damira Bistrića u KominuMladomisničko slavljeu župi Komin nakon31 godine

Komin, 13.7.2003. (IKA) – Unazočnosti brojnih vjernika,roditelja, rodbine i prijateljadon Damir Bistrić slavio je 13.srpnja svoju mladu misu ucrkvi Sv. Ante u rodnomKominu. Voditelj duhovnogprograma bio je don AugustinRadović iz župe sv. Nikole izMetkovića, a propovijedao jeMarinko Vidović, koji je

istaknuo vrijednost svećeničkogpoziva, napomenuvši kako sesvetost svećenika očituje krozto koliko zaboraviti sebe iživjeti za Boga i čovjeka.Kominski župnik don PetarPerleta u zahvalnom govoruuputio je riječi ohrabrenjamladomisniku. Slavlje jepjevanjem uveličao župni zbor.Mladomisnik don Damir Bistrić

zaređen je za svećenika 29.lipnja u makarskoj crkvi Sv.Marka. U Kominu je mladumisu 1940. godine slavio i donStjepan Vlahović, koji je dvijegodine zatim mučki ubijen, teprije 31 godine imladomisnikov ujak don StipeJerković, koji je župnik uOpuzenu.

Mlada misa don Zvonimira Ćorića u BenkovcuBenkovac, 13.7.2003. (IKA) –Don Zvonimir Čorić slavio je13. srpnja svoju mladu misu uBenkovcu zajedno s višesvećenika Benkovačkogdekanata te u nazočnostibrojnih vjernika i rodbine.Benkovački župnik donČedomil Šupraha istaknuo jekako je to znak Božje milosti zatu župu, gdje nakon mnogogodina sada ima puno naznaka

za nova svećenička zvanja te jenajavio kako će i nećak donZvonimira krenuti u sjemenište. Don Zvonimir Čorić rođen je 3.siječnja 1960. godine u mjestuRuda u BiH. Osnovnu školuzavršio je u Novom Travniku1975. Teologiju je diplomirao1999. g. u Rijeci. Umeđuvremenu je sedam godinaradio kao vjeroučitelj u Rijeci.

Od rujna 2002. kandidat je zasvete redove Zadarskenadbiskupije, predaje vjeronauku Nadbiskupskoj klasičnojgimnaziji u Zadru i pastoralnije suradnik u župi sv. Ante naSmiljevcu u Zadru. Za đakonaje zaređen 26. prosinca 2002.godine, a za svećenika 28.lipnja u zadarskoj katedrali.

Primorski Dolac: Mlada misa nakon više od stotinugodina

U Primorskom Dolcukod Trogira održanoprvo mladomisničkoslavlje od davne 1897.

Pimorski Dolac, 13.7.2003.(IKA) - Nakon što je po rukamasplitsko-makarskog nadbiskupaMarina Barišića na blagdanapostolskih prvaka Sv. Petra iPavla u Makarskoj za svećenikazaređen fra Božidar Šustić uPrimorskom Dolcu kod Trogirau nedjelju 13. srpnja održano jemladomisničko slavlje.Događaj mlade mise, koja se užupi Primorski Dolac ne pamtiviše od stotinu godina kada jesvoju mladu misu 1897. godineslavio fra Matej Žunić, započeoje svečanim ophodom okonovoizgrađene crkve Sv. Anteu kojem su roditeljiovogodišnjeg mladomisnika uzblagoslov dopratili do oltara.U tijeku mise na kojoj seokupilo oko tisuću vjernika i nakojem su suslavili brojni

svećenici iz Splita i Trogira teredovnici iz Zagrebačke,Splitske i Zadarske provincijeMale braće, prigodnupropovijed održao je fraTomislav Hrstić. Istaknuo jekako je cilj mladomisničkogslavlja da vjernici razmišljaju osvećeničkome i redovničkompozivu te da se u obiteljima, aposebno u mladima, probudiotvorenost za svećenička iredovnička zvanja. U ovosuvremeno doba trebasvećenika i redovnika koji ćepokušati govoriti i svijedočitipoput sv. Pavla da se teži zavišim darima u životu.Svećeništvo zaređenih imazadaću da služi u Crkvi te jeusmjereno prema Kristu i živojzajednici: "Ljubav premaKristu mjeri se ljubavlju prema

Crkvi te ljubavlju prema onimakojima je poslan svećenik.Svećenik treba izgrađivati,posvećivati i upravljatizajednicom koja mu jepovjerena", istaknuo je fraTomislav poručivšimladomisniku da biti Božji darza druge znači ispunjenje onogpoziva kojega je Bog naposeban način obdario. Nakraju misnoga slavlja, kojeg susvojim pjevanjem uveličaličlanovi splitskog VIS-a"Abba", fra Božidar je održaozahvalni mladomisnički govor.Vjernici župe Primorski Dolacuz svog župnika fra AntuČavka pripremajući se za toslavlje asfaltirali su cestu okonovoizgrađene, ali jošnedovršene crkve Sv. Ante udužini od jednog kilometra.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Koncert Ivice Percla u blatskoj crkviBlato, 13.7.2003. (IKA) – Nanedjeljnome misnom slavlju 13.srpnja u župnoj crkvi SvihSvetih u Blatu pjevao jeistaknuti hrvatski šansonjerIvica Precl. U tijeku mise Ivica

Percel izveo je pjesme koje jeskladao na temelju tekstova donLuke Depola i dr. TomislavaIvančića. Tom prigodom prviput su izvedene himna IvanuMerzu i pjesma posvećena bl.

Mariji Propetoga.Koncert je priređen u sklopuproslave beatifikacije dvojenovih hrvatskih blaženika iprvog blagdana bl. MarijePropetoga.

Desetak tisuća hodočasnika na proslavi svetkovineMajke Božje Bistričke

Hrvatsko nacionalnomarijansko svetište ižupa Marija Bistricaproslavili svetkovinuMajke Božje Bistričke,Dan Župe i Općine

Marija Bistrica, 13.7.2003.(IKA) - Hrvatsko nacionalnomarijansko svetište i župaMarija Bistrica proslavili su unedjelju 13. srpnja svetkovinuMajke Božje Bistričke, DanŽupe i Općine. Kao priprava zažupni blagdan priređena jemolitvena trodnevnica koju suvodile redovnice milosrdnicekoje žive i rade u svetištu.Svečanu misu predvodio ježupnik iz Konjščine BlažBartol. Propovijedao je

upravitelj Svetišta mons. LovroCindori, koji je okupljenimvjernicima govorio ohodočašćima: "Jednostavničovjek hrvatskoga puka nemasvojih godišnjih odmora, alizato ima svoja hodočašća. OdMarije do Marije. Samo uzbrojne hodočasnike, kao što jedanas ovdje prisutno mnoštvo,može se doživjeti ljepotajednoga svetišta", rekao jemons. Cindori.Desetak tisuća hodočasnika

pristiglo je uglavnom izsjevernog dijela Hrvatske, izZlatarskog dekanata, Remeta iokolice te iz Đakovačke iSrijemske biskupije. Odpredstavnika svjetovne vlasti namisi bili nazočni dr. VlastaHubicki, županica KZŽ-e inačelnik općine Marija Bistricadr. Josip Klapač. Misu suizravno prenosile Radio postajeMarija Bistrica i Radio Marijaiz Zagreba.

Utemeljene dvije nove župe u ViroviticiNove su župe sv.Leopolda Mandića ibl. Alojzija Stepinca

Virovitica, 14.7.2003. (IKA) -Župa sv. Roka u Virovitici,povjerena Hrvatskojfranjevačkoj provinciji sv.Ćirila i Metoda u Zagrebu,razvojem grada narasla je do temjere da je bilo potrebno novopastoralno ustrojstvo. Požeškabiskupija utemeljila je radnuskupinu za to pitanje,savjetovala se sa spomenutomfranjevačkom Provincijom ifranjevcima iz virovitičkogsamostana. Požeški biskupAntun Škvorčević, na temeljudobivenih prijedloga,posavjetovavši se sPrezbiterskim vijećem, na šestuobljetnicu utemeljenja Požeškebiskupije, 5. srpnja, izdao je

dekret o utemeljenju dvijunovih župa.U istočnome i jugoistočnomdijelu Virovitice utemeljena ježupa sv. Leopolda Mandića sasjedištem u naselju Taborište, apripojena su joj naseljaČemernica, Rezovac iKrčevine. U južnome ijugozapadnom dijelu Viroviticeutemeljena je župa bl. AlojzijaStepinca sa sjedištem u naseljuMilanovac, u čiji sastav ulazetakođer naselja Podgorje, SvetiĐurađ i Golo Brdo.Ujedno su imenovani prvižupnici: Vicko Obradović zažupu sv. Leopolda Mandića, aIvica Šoh za župu bl. AlojzijaStepinca. Budući da nijedna od

župa nema prikladnih prostoraza župnu crkvu i župni stan,nakon utemeljenja nastojat ćese do idućega 31. kolovozaosposobiti privremeni prostorite će se toga dana župniciuvesti u službu i župe započetidjelovati. Postoji nada da se uzpomoć vjernika novih župa,uprave grada Virovitice iVirovitičko-podravske županijete Požeške biskupije nećetrebati dugo čekati da novežupe dobiju potrebne prostore.Tako je Požeška biskupija,nakon preustroja dekanata iarhiđakonata proteklih godina,ove godine dobila pet novihžupa.

Novi raspored svećeničkih službi u Požeškoj biskupijiPožega, 14.7.2003. (IKA) -Imenovanjima biskupa dr.Antuna Škvorčevića početkomsrpnja dogodile su se određenepromjene u rasporedusvećeničkih službi u Požeškojbiskupiji. Pavao Filipovićrazriješen je službe upraviteljažupe Crnac i stavljen naraspolaganje za prefekta uMeđubiskupijskom sjemeništuu Zagrebu te će zamijenitidosadašnjeg vršitelja iste službeJozu Jurića, koji je imenovanžupnikom u župi Gornji Rajić,gdje nasljeđuje župnika VickaObradovića. Tomislav Vučurrazriješen je službe upraviteljažupe u Gradini i imenovan naistu službu u župi Crnac. U

Gradini će ga naslijediti IvanPofuk, dosadašnji upraviteljžupe Podgorač. Ivan Sakačrazriješen je službe upraviteljažupe u Lukaču te odlazi uVaraždinsku biskupiju.Dosadašnji župni vikari GoranMitrović u Novoj Kapeli, PavlePrimorac u Novskoj, Ivica Šohu Daruvaru i Mario Rašić užupi sv. Terezije Avilske uPožegi oslobođeni su svojihslužbi, te su im dodijeljenenove službe. Goran Mitrovićpreuzima upravu župe Lukač,Pavle Primorac bit će upraviteljžupe Podgorač, a Ivica Šohnovoosnovane župe u ViroviticiIII. – Milanovac, dok se MarioRašić upućuje na daljnji studij

specijalizacije u Rim. Zamijenitće ih ovogodišnji mladomisniciIvica Razumović u NovojKapeli, Josip Pendžić uDaruvaru te Mladen Štivin ukatedralnoj župi sv. Terezije uPožegi.Službu župnika unovosnovanim župama, uz većspomenutog Šoha u ViroviticiIII., preuzeo je VickoObradović u župi sv. LeopoldaMandića u Virovitici II. –Taborište, Branko Gelemanoviću župi sv. Antuna Padovanskogu Daruvaru, Ivan Nikolić u župibl. Alojzija Stepinca u Novskoj,mons. Vladimir Škrinjarić užupi bl. Ivana Merza u Slatini.

10 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Priopćenje Stalnog vijeća HBKNa redovitoj sjedniciStalnog vijeća HBKhrvatski biskupirazgovarali onacionalnomezahvalnom hodočašćuu Rim, sustavnojprimjeni Papinihporuka u životu Crkvei naroda te uputiliapel javnosti opokušaju uvođenjajoge u odgojno-obrazovni sustavRepublike Hrvatske

Zagreb, 14.7.2003. (IKA) – Podpredsjedanjem predsjednikaHrvatske biskupskekonferencije zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanića usubotu 12. srpnja u TajništvuHBK u Zagrebu, Kaptol 22,održana je redovita sjednicaStalnoga vijeća HBK, priopćioje 14. srpnja Tiskovni uredHrvatske biskupskekonferencije. Na cjelodnevnojsjednici sudjelovali su i ostaličlanovi Stalnoga vijeća:potpredsjednik HBK zadarskinadbiskup Ivan Prenđa,splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić, gospićko-senjskibiskup Mile Bogović igeneralni tajnik HBK mons.Vjekoslav Huzjak. Biskupi su se osvrnuli nazaključke Izvanrednogaplenarnog zasjedanja HBK uZadru 9. lipnja, neposrednonakon odlaska Svetoga Oca izHrvatske. Konstatirali su da su

započele daljnje pripreme zanacionalno zahvalno hodočašćeu Rim koje se priprema započetak studenoga ove godine.Razgovarali su također onačinu sustavne implementacijePapinih poruka u životu Crkve inaroda. Nadbiskup Bozanićizvijestio je biskupe orazgovoru s prof. RomanomProdijem, predsjednikomEuropske komisije, koji ga jeposjetio u Nadbiskupskomdvoru u Zagrebu u četvrtak 10.srpnja. Određeni su delegati HBK zapojedina događanja u sklopuproslave Srednjoeuropskogakatoličkog dana u višesrednjoeuropskih zemalja, kao iza nekoliko međunarodnihskupova koji će biti tijekomljeta ili u jesen. Imenovan je ičlan Međunarodne katoličkekomisije za migracije.Razmotrena su i neka pitanjaoko funkcioniranja Hrvatskoga

katoličkoga radija te zamolbaza pomoć Crkvi u jednojafričkoj zemlji. Biskupi su izvršili daljnjupripremu za jesenski plenumHBK koji će se održati u Hvaruod 26. do 30. listopada ovegodine. Jedna od glavnihtočaka plenuma bit će Papineporuke s njegova trećegapostolskog pohoda Hrvatskoj.Na plenumu će se razmotritipostsinodalna pobudnica“Ecclesia in Europa”. Sasjednice članovi Stalnogavijeća uputili su apel javnostiglede pokušaja uvođenja joge uodgojno-obrazovni sustavRepublike Hrvatske, koji ucijelosti objavljujemo u rubrici"Dokumenti". Sljedeća sjednica Stalnogavijeća HBK najavljena je za 10.rujna ove godine.

Runovići: Dan posvete župne crkve i Dan općineFra Petar Vrljičakproglašen počasnimgrađaninom Runovića

Runovići, 15.7.2003. (IKA) –Na dan posvete župne crkve uRunovićima, 15. srpnja,splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić posvetio je novioltar te blagoslovio novi amboni postaje križnog puta. Togadana se obilježava i Dan općineRunović. Na svečanoj sjedniciOpćinskog vijeća fra PetarVrljičak, koji nakon devet

godina službovanja u župiRunovići odlazi u Vrgorac,proglašen je počasnimgrađaninom Runovića. Povelju počasnog građanina unazočnosti splitsko-dalmatinskog dožupana TadijeBaruna uručio mu je načelnikOpćine Josip Lešina Trava. Uobrazloženju te odluke

Općinskog vijeća, izmeđuostalog, ističe se kako je fraPetar proteklih devet godinaradio na poboljšanju uvjetaživljenja i komunalneinfrastrukture u Runovićima.Prije održavanja svečanesjednice Općinskog vijeća,položeni su vijenci kodsredišnjeg križa na novomgroblju.

Caritasov projekt “Pomoć u kući”Zagreb, 15.7.2003. (IKA) - Utijeku svoga višegodišnjeg radaprojekt zagrebačkog Caritasa“Pomoć u kući” naišao je navrlo potresne prizoresiromaštva starih i bolesnihsugrađana. Trenutno se usklopu projekta skrbi o jednojstarici u vrlo teškome fizičkom

i materijalnom stanju, kojojCaritas pomože u prehrani,liječenju, kućanskim poslovimai dr. U pripremi je još jednaslična akcija, a premaCaritasovom uvidu postojipotreba za još barem desetaktakvih akcija kod korisnikaprojekta “Pomoć u kući”. Svi

koji žele pomoći u tom radu ilisu pak u potrebi za takvomuslugom, mogu se javitivoditeljici projekta SuzaniKlarić u Selskoj cesti 165 uZagrebu ili na brojeve telefona3639-444 i 3636-123.

Radovi na autocesti ugrožavaju crkvu spomenik kultureZbog radova naautocesti od ŽuteLokve prema Otočcunašla se u opasnostikompoljska crkva Sv.Stjepana iz 1723.godine

Otočac, 16.7.2003. (IKA) –Zbog radova na autocesti odŽute Lokve prema Otočcu našlase u opasnosti kompoljskacrkva Sv. Stjepanaprvomučenika, izgrađena davne1723. godine. Riječ je o vrlozahtjevnom dijelu traseautoceste na kojem izvođačiradova moraju praviti goleme

iskope i ukope kako bi dobiliširinu i poželjnu visinu budućeceste. Kako dio trase prolazimanje od stotinjak metara odcrkve, podrhtavanja tlaizazvana miniranjem kamenepodloge ugrožavaju statikucrkve, već teško narušenu ubombardiranjima u II.svjetskom ratu. Vjernici su već

uočili nove pukotine u crkvi,inače spomeniku kulture napopisu Ministarstva kultureRH, koje se šire. Na mjestu izvođenja radovanisu uočeni predstavnicimjerodavnih zavoda za zaštituspomenika kulture.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Varaždin: Katehetski ured o uvođenju joge uodgojno-obrazovni sustav

Ravnatelje školapoziva se da sve onekoji budu izrazilizanimanje zauključivanje uprogram jogeupoznaju s glavniminformacijama o jogi

Varaždin, 16.7.2003. (IKA) -Potkraj lipnja Katehetski uredVaraždinske biskupijeslužbenim je dopisom izvijestioravnatelje svih osnovnih isrednjih škola na područjuVaraždinske biskupije, kao iNacionalni katehetski ured tebiskupijske katehetske urede osvom stavu glede uvođenja jogeu odgojno-obrazovni sustav uhrvatskim školama. S obziromda Ministarstvo prosvjete išporta RH odnedavnofinancijski podupire uvođenjeprograma pod nazivom “Obukaprosvjetnih djelatnika zaprimjenu vježbi iz sustava Jogau svakodnevnom životu udodatnim obrazovnimprogramima”, može sezaključiti da će prosvjetnidjelatnici nakon odgovarajućeobuke od strane Društva “Jogau svakodnevnom životu”

vježbama joge podučavatidjecu u “dodatnim obrazovnimprogramima”. Izražavajućislužbeni stav Katehetskogureda Varaždinske biskupije,njegov predstojnik vlč. mr.Damjan Koren napominje kakose “ne žele boriti protiv nečijegmišljenja, a još manje protivbilo čijega vjerničkoguvjerenja, već žele upozoritiučitelje i profesore na područjubiskupije, koji su ipak većinomkatoličke vjeroispovijesti, dazbog moguće neupućenosti unajbitnije postavke joge nebudu uvučeni u nešto zbog čegaće kasnije žaliti”.“Naša je odgovornost tim većašto našim stavom i životomdjelujemo na formiranje ibudućnost djece koju roditeljipovjeravaju našem odgoju. Nezaboravimo da kod upisa djeceu školu velika većina roditelja

izabire katolički vjeronauk, atime izražavaju želju i zakršćanskim katoličkimvrednotama u odgoju svojedjece. Uvođenjem ovogprojekta joge ili sličnihistočnjačkih religijskih praksina bilo koji način u naše škole,ne udovoljavamo i neodgovaramo zahtjevimaroditelja i djece. Stoga molimoi apeliramo da sve one kojibudu izrazili zanimanje zauključivanje u ovaj programjoge u svakodnevnom životu,upoznate s glavniminformacijama o jogi”, piše udopisu predstojnika Korena.Pritom podsjeća kako je prijenekoliko godina nakon burnihkritika javnosti propao pokušajuvođenja obaveznih vježbi jogeu predmet tjelesnog odgoja uSlovačkoj.

12 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Dan HKM SindelfingenIstaknut velikidoprinos HKMSindelfingen i fraMarinka Vukmana uokupljanju ljudi nakulturnim,dobrotvornim ivjerskim događanjima

Sindelfingen, 6.7.2003. (IKA) –Hrvatska katolička misijaSindelfingen u Njemačkojproslavila je svoj dan u nedjelju6. srpnja misnim slavljem kojeje u crkvi Presvetog Trojstvapredvodio fra Ante Marković,hrvatski misionar u Frankfurtu,a pjevao je mješoviti zborHKM Frankfurt “MatoLešćan”, pod vodstvom s.Pavlimire Šimunović i dr.Josipa Lučića. Ističući da sevjera rađa pozornim slušanjemBoga u Isusu Kristu,predvoditelj misnoga slavljakazao je da je današnji čovjeksklon, kao i uvijek, govoritiBogu ili govoriti o Bogu i teškodopušta da Bog jednomprogovori njemu. Upozorivši dasu danas životi prazni Kristovaduha, fra Ante je ocijenio da jesigurno da s takvim načinommodernog života i europskog

ponašanja, života bez Duha,Krist nikada neće biti naš gost,niti gost državnih sabornica.Ako se Krist prepoznaje poljubavi, onda ga ljudi ovogasvijeta nisu zapazili po ljubavisvjetskih državnih velikana,političara, filmskih, sportskih iglazbenih zvijezda, nego poljubavi koja ga voli, a to suMarija iz Nazareta, Marija izMagdale, Franjo iz Asiza,Majka Terezija iz Kalkute,Sveti Otac i mnogi drugi koji sushvatili poruku njegove ljubavi:darivati se, a ne biti darivan,pojasnio je fra Ante.Susret je nastavljenpopodnevnim druženjem udvorištu misije. Fra MarinkoVukman, voditelj misije, uuvodnoj je riječi pozdravio svenazočne, posebno uzvanikegeneralnu konzulicu dr. VeruTadić, izaslanika

gradonačelnika AhmadaAminija, Damira Brašnića,predstavnika Hrvata u Vijećustranaca grada, te goste izFrankfurta. Dr. Tadić u svom jeobraćanju pozvala Hrvate daupisuju djecu u hrvatskedopunske škole, jer da ulaskomu Europsku uniju Hrvati sasobom donose i svoju hrvatskukulturu. Amini je pak posebiceistaknuo veliki doprinos HKMSindelfingen i fra Marinka uokupljanju ljudi na kulturnim,dobrotvornim i vjerskimpriredbama. Potom su nastupili Dječji zbor,pod vodstvom s. RozarijeĆurić, Tamburaški orkestar idvije folklorne skupine izmisije te skupina Dalmatino.Organizirana je i bogatatombola s koje je čisti prihodnamijenjen potrebama Caritasa.

Subotica: Blagdan nove blaženiceMisno slavljepredvodio je biskupPenzeš

Subotica, 9.7.2003. (IKA) –Prvi blagdan nove hrvatskeblaženice Marije PropetogIsusa Petković proslavljen je užupi sv. Roka u Subotici 9.srpnja. Koncelebriranueuharistiju predvodio jesubotički biskup Ivan Penzešzajedno s mons. MarkomForgićem, AndrijomKopilovićem, o. MarijanomKovačevićem, o. IvanomBošnjakom i preč. SlavkomVečerinom. Nakon svečanogulaska u crkvu na početku misepozdrav i zahvalu upućenubiskupu, svećenicima,

redovnicama Družbe KćeriMilosrđa koje djeluju u župi ivjernicima uputila je uodsutnosti domaćega župnikaAndrije Anišića, s. Iva Bagarić,prenoseći i pozdraveprovincijalke s. Emile Barbarić.Prigodnu propovijed održao jemr. Andrija Kopilović, župnikžupe Marija Majka Crkve, gdjetakođer djeluju Kćeri Milosrđa.Podsjetio je na važnostzahvaljivanja Bogu za milostšto je nova blaženica za svogaživota pohodila Suboticu, te jeprvi svoj Zavod i samostanotvorila upravo u župi sv.

Roka, gdje sestre i danasdjeluju radeći na župi,njegujući stare i bolesne te udječjem vrtiću "Marija Petković– Sunčica". Na misi suodjevena u majice s likom noveblaženice sudjelovala i djeca izvrtića sa svojimodgojiteljicama. Slavlje jeuveličao zbor župe sv. Roka, uzglazbenu pratnju mr. ErvinaČelikovića. Nakon misevjernici su se okupljali ispredslike nove blaženice, utječućijoj se u zagovor.

Međugorje: Potraga za nestalim talijanskim svećenikomVozilo kojim je 74-godišnji svećenikdoputovao pronađenoje u podnožju brda nakoje se uspinjuhodočasnici

Međugorje, 10.7.2003. (IKA) –Talijanski svećenik LudovicoCazzaninga, koji je nestao uMeđugorju 3. srpnja, još nijepronađen, javlja HRTpozivajući se na priopćenjeUreda za informiranje SFOR-ove Višenacionalne brigade zajugoistočni sektor čiji vojnici ihelikopteri tragaju za nestalim

74-godišnjim svećenikom izMilana. Svećenik je uMeđugorje došao noć uočinestanka, putujući vlastitimautomobilom kao hodočasnik.Vozilo, kojim je svećenikCazzaninga doputovao,pronađeno je u podnožju brdana koje se uspinju hodočasnici.Osim SFOR-ovih vojnika i

helikoptera, u potrazi zanestalim svećenikom sudjelujupolicajci iz Čitluka i Mostara tepostrojba za posebne namjeneMUP-a Hercegovačko-neretvanske županije iSpecijalna postrojba MUP-aFederacije BiH s psimatragačima.

Sarajevo: Zadušnica za biskupa KosaKardinal Puljićistaknuo da je ta misaznak zahvalnosti idužnog poštovanjaprema biskupu koji jedevet mjeseci bioupraviteljVrhbosanskenadbiskupije

Sarajevo, 10.7.2003. (IKA) –Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić, uzkoncelebraciju trinaestsvećenika, predvodio je učetvrtak 10. srpnja usarajevskoj katedrali SrcaIsusova misu zadušnicu zapreminuloga đakovačkoga isrijemskoga biskupa Ćirila

Kosa. Na početku misnogslavlja kardinal Puljić istaknuoje da je ta misa znakzahvalnosti i dužnogpoštovanja prema biskupu kojije devet mjeseci bio upraviteljVrhbosanske nadbiskupije.U prigodnoj homiliji kardinalPuljić istaknuo je kako jepokojni biskup Kos bio

radostan svećenik koji je,nakon izlaska iz zatvora, kaosuvremenik događanja Drugogavatikanskog sabora revnopropovijedao i širio ideje togKoncila. Vrhbosanskinadbiskup također je rekaokako je biskup Kos evanđelježivio, propovijedao i životomsvjedočio.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Biskupi BiH zahvalili Predsjedništvu BiH naorganizaciji Papina dolaska

Izraženo zadovoljstvoi crkvene i državnestrane gledeorganizacije i dočekaSv. Oca

Sarajevo, 10.7.2003.(IKA/KTA) - PredsjednikBiskupske konferencije Bosne iHercegovine banjolučki biskupdr. Franjo Komarica ivrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić pohodili su učetvrtak 10. srpnjaPredsjedništvo BiH u Sarajevu,gdje su ih primilipredsjedavajući Dragan Čović ičlanovi PredsjedništvaSulejman Tihić i BorislavParavac. Na početku susreta biskupKomarica zahvalio jePredsjedništvu na dobrojorganizaciji i dobrom prijemupape Ivana Pavla II. u BanjojLuci te im uručio prigodni dar.Biskup Komarica pohvalio jestvaranje dobrog ozračja, jer jeu cijeli svijet otišla vrlo dobraslika. "Pobijedila jekonstruktivnost, ljubav idobrota, a to je ono što našimljudima jako treba. PohodSvetog Oca i organizacijapokazuje da smo kadri složno izajedno napraviti velike stvari.Od sada je Banja Lukaprepoznatljiva po jednomdrugom glasu. Taj dolazak

Svetog Oca bi trebalo znalačkiiskoristiti u smislu našedruštvene i državne stvarnosti",izjavio je, između ostaloga,biskup Komarica. Predsjedavajući Čović izjavioje da dane nakon odlaskaSvetog Oca treba živjeti snjegovim porukama,podsjetivši kako je put BiHprema Europskoj uniji bezCrkava i vjerskih zajednica putbez povratka. Također jeistaknuo da je Zakon ovjerskim zajednicama već uproceduri, što će pomoći svimvjerskim institucijama bolje ilakše djelovanje. Član Predsjedništva Tihićpodsjetio je na doba ratnihstradanja u BiH, kada je jedinoSveti Otac dizao svoj glas uobranu obespravljenih, dok sumnogi drugi šutjeli i nijemopromatrali. Također je izraziožalost zbog nepotpisivanjameđudržavnog ugovora izmeđuSvete Stolice i BiH u tijekuposjeta Svetog Oca u BanjojLuci. Iskoristio je prigodu te seispričao kardinalu Puljiću ibiskupu Komarici zbog

verbalnog napada koji su ovihdana doživjeli u Sarajevu.Član Predsjedništva Paravacizjavio je da je pohod SvetogOca doživio i kao pohoddržavnika zemlje s velikimutjecajem u svijetu.Izražavajući zadovoljstvo što jesve prošlo u najboljem redu,izjavio je: "Dali smo do znanjada je naše opredjeljenje put kEuropskoj uniji i smatramo dasmo Papinim dolaskom dobiliveliku potporu". Kardinal Puljić podsjetio je naneriješen status Katoličke crkveu BiH, koja još uvijek nijepravno priznata što zaposljedicu ima brojneprobleme. Kardinal je takođerizrazio radost pohodom SvetogOca, jer je tim činom Bosna iHercegovina ponovno našlamjesto u svijetu i svijet u Bosnii Hercegovini. U nastavku razgovora bilo jeriječi o pohodu crkvenoga idržavnog vodstva Svetom Ocukada bi mu se još jednomizrazila zahvalnost za dolazak uBosnu i Hercegovinu.

BiH mora biti država svih njezinih građana i narodaU izjavi s kapitulaFranjevačkeprovincije BosneSrebrene ističe sekako "sadašnjeuređenje BiH otežavaživot svima koji sumanjina u pojedinimpodručjima i smetnjaje povratkuhrvatskoga naroda idrugih naroda unjihove domove"

Sarajevo, 11.7.2003. (IKA) -Provincijski kapitul BosneSrebrene, vrhovno upravno izakonodavno tijelo Provincije,sa svog zasjedanja održanog uSarajevu od 7. do 11. srpnjauputio je javnosti izjavu u kojojpotvrđuje svoju privrženostfranjevačkoj karizmi. U izjavi se također ističe kako"Bosna i Hercegovina treba bitidržava svih njezinih građana inaroda, uređena tako da u njojsvi mogu praktično – a nedeklarativno – ostvarivati svojaprava, onako kako jeuobičajeno u modernimdemokracijama". "Bosna iHercegovina", dodaje se uizjavi s kapitula, "ne smije bitini unitarna država, ali ni dvojnadržava kao što je to sada slučaj.Sadašnje uređenje BiH otežavaživot svima koji su manjina upojedinim područjima i smetnjaje povratku hrvatskoga naroda idrugih naroda u njihovedomove".

"Upravo danas, na Dan Europe– dan sv. Benedikta, želimoobogatiti i potvrditi svojufranjevačku baštinu utkanu utemelje Europe, Crkve u Bosnii Hercegovini i države Bosne iHercegovine. Molimo Boga iželimo se zauzimati za onanačela na kojima počiva Europai na kojima će jedino moćiopstati globalni svijet:dostojanstvo osobe, ljudskuslobodu, odgovornostprimjerenu demokratskimnačelima, nepatvorenopoštivanje i uvažavanjereligioznih sloboda, te kulturnihi nacionalnih prava", kaže se uizjavi. "I s ovog kapitula želimo bitiglas onih koje gotovo više nitkone čuje, a to su prognani,raseljeni, obespravljeni iosiromašeni. Zato pozivamosve odgovorne, i po tomeprosuđujemo njihovu veličinu ipolitičku odgovornost, da sezauzmu za ostvarenje njihovih

prava u svjetlu načela nakojima počiva ujedinjenaEuropa kojoj težimo.Očekujemo da će ih najvišeprimjenjivati međunarodnipredstavnici u Bosni iHercegovini koji imaju širokeovlasti u postavljanju stabilnihtemelja države Bosne iHercegovine", kaže se u izjavi skapitula Franjevačke provincijeBosne Srebrene. Na kapitulu su izabrani idefinitori Franjevačkeprovincije Bosne Srebrene: fraIlija Jerković, fra StipoKarajica, fra Marijan Karaula,fra Jozo Marinčić, fra LukaMarković, fra Ivica Matić, fraMato Popović i fra VjekoTomić. Zajedno sprovincijalom fra MijomDžolanom i vikarom Provincijefra Petrom Matanovićem oničine upravno tijelo Provincijeza sljedeće tri godine.

14 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Prvi hrvatski sabor i sv. Nikola TavelićTradicionalnakulturna i vjerskamanifestacija uTomislavgraduzavršila je misnimslavljem, koje jepredvodio biskupHranić

Tomislavgrad, 13.7.2003.(IKA) – Svečanim ophodomkroz grad, u kojem jesudjelovalo više od deset tisućavjernika, članovi brojnetomislavgradske FRAMA-e,predstavnici gradskih idržavnih vlasti predvođeni sviše ministara iz FederacijeBiH, u Tomislavgradu završenje 13. srpnja Prvi hrvatski sabori sv. Nikola Tavelić,desetodnevna tradicionalnakulturna i vjerska manifestacija,koja se u tom gradu održavalado završetka II. svjetskog rata,kad su je komunisti zabranili. Spolitičkim promjenama i u BiHpočetkom devedesetih godinaproteklog stoljeća obnovljena jei ta stara duvanjska kulturna ivjerska manifestacija. Svečaniophod, u kojem su članovihajdučke družine “MijatTomić” iz Tomislavgrada ustarim hajdučkim odorama

nosili kip sv. Nikole Tavelićapredvodio je đakovački isrijemski pomoćni biskup ĐuroHranić, koji je potom utomislavgradskoj bazilici-svetištu Sv. Nikole Tavelića,predslavio svečanoeuharistijsko slavlje. Vjerničkomnoštvo pozdravio je gvardijantomislavgradskog samostanafra Ljubo Čutura, a misu jeuveličao veliki župni zbor podravnanjem s. Mire Majić. Nazavršetku mise, župnik i dekantomislavgradski fra GabrijelMioč, posebno je zahvalioisusovcima na vođenjudevetnice u čast sv. NikoleTavelića, te svimdobročiniteljima koji su svojimnovčanim prilozima ili na druginačin pomogli da se tatradicionalna desetodnevnamanifestacija održala. Prvihrvatski sabor i sv. NikolaTavelić započeo je 4. srpnja, a

devetnicu i večernje mise ubazilici i svetištu Sv. NikoleTavelića u Tomislavgradupredvodili su isusovci o.Božidar Nagy, o. StjepanBalatinec i o. Slavko Maslač.Nakon mise, svaku su večerbila različita kulturnadogađanja - izložbe slika ipredstavljanje knjiga, kazališnepredstave, koncerti klape“Hrvoje” i Duvanjskihbandova, proslava Danabrigade “Kralj Tomislav”,obilježavanje Dana općineTomislavgrad s polaganjemvijenaca poginulim hrvatskimbraniteljima i svečanomsjednicom Općinskog vijeća iOpćinskog poglavarstva,Festivalom gange i gusala,nastupom HKD-a “Napredak”iz Donje Lastve-Tivta teHKUD Dubrave iz Stolca.

30. obljetnica HKM RosenheimObljetnica jeproslavljenasvečanom akademijomi euharistijskimslavljem koje jepredvodio kotorskibiskup

Rosenheim, 13.7.2003. (IKA) -Hrvatska katolička misijaRosenheim proslavila je 12. i13. srpnja svečanomakademijom i euharistijskimslavljem s krizmom 30.obljetnicu postojanja. Svečanumisu predvodio je 13. srpnja ucrkvi Krista Kralja uRosenheimu kotorski biskupIlija Janjić zajedno sravnateljem dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu mr.Perom-Ivanom Grgićem,generalnim vikaromZagrebačke nadbiskupijeprelatom VladimiromStankovićem, dekanom gradaRosenheima Benom Bichlerom,domaćinom voditeljem HKMRosenheim fra JosipomKulovićem te s još šesthrvatskih, njemačkih italijanskih svećenika. Na misi,kojoj je pribivalo više od 500,uglavnom, Hrvata katolika, bioje i voditelj dušobrižništvavjernika drugih materinskihjezika u nadbiskupijiMuenchen-Freising MihaelHuber.Sve je na početku pozdravio o.Kulović, posebno zahvalivšiHrvatima katolicima u HKMRosenheim na višedesetljetnojvjernosti Crkvi i svomehrvatskom narodu. Potom jepozdravnu riječ uputiopredsjednik misijskog vijećaFranjo Bertović. Biskup Janjić,od kojeg je u tijeku misetrinaestero mladih primilo

sakrament potvrde, upropovijedi je, između ostalog,istaknuo kako se čovjek bezobzira gdje se nalazi u svomeživotu, neprestano treba truditiići naprijed. Na kraju jenekoliko riječi kazao i dekanBichler, koji je zaželio nekaHrvati katolici, koji su, kako jekazao, Božji blagoslov u tomegradu, i nadalje gaje svojuvjersku i nacionalnu posebnost.Misno slavlje uveličao jemisijski zbor, tamburaškaskupina i misijski vokalno-instrumentalni sastav podvodstvom pastoralnogsuradnika Mirka Kapetanovića.U subotu 12. lipnja u župnojdvorani njemačke župe KristaKralja održana je svečanaakademija. Na početku jeizveden recital pod nazivom"Na rijekama Zapada" fra AnteBranka Periše uz sudjelovanjemisijskog zbora, tamburaškeskupine i skupine mladih. Utijeku programa, u kojem jesudjelovala i folklorna skupinamladih i folklorna skupinadjece iz misije, trideseteromladih donijelo je 30 crvenih,bijelih i plavih svijeća za 30godina misije, koje su položiliispred pozornice. U nastavku jeprikazana tridesetogodišnjapovijest misije. Mr. fra DraganNimac predstavio jemonografiju o HKMRosenheim autora fra AnteBranka Periše, koja je nedavnoobjavljena u povodu 30.

obljetnice postojanja misije uizdanju Knjižnice Zbornika"Kačić". O. Nimac posebno jeistaknuo kako jenovoobjavljena knjiga velikidoprinos očuvanju vjerskoga inacionalnog bića Hrvatakatolika u tome gradu te kakoprivlači pozornost ne samoizgledom već i sadržajem.Uslijedili su pozdravni govoriizmeđu ostalih ravnatelja mr.Grgića, voditelja Hubera,generalnog konzula izGeneralnog konzulata RH uMuenchenu Zvonka Plećaša,prelata Stankovića, dr. AdolfaPolegubića, koji je govorio uime delegata za hrvatskuinozemnu pastvu u Njemačkojfra Josipa Bebića, te na krajubiskupa Janjića. Na krajuakademije priređen je zabavniprogram. HKM Rosenheimutemeljena je 15. rujna 1973.godine i povjerena pastoralnojskrbi Franjevačke provincijePresvetoga Otkupitelja. Dosadsu je vodili fra Ante Anić, fraDominik Tomić, fra BožoAnčić, fra Nikola Čurčija, fraJosip Lucić, fra TomislavDuka, te fra Ivan Nimac, a od1997. misiju vodi fra JosipKulović kojemu pomažupastoralni suradnik MirkoKapetanović i pastoralnatajnica Ružica Lončarić. Misese na hrvatskom jeziku, osim uRosenheimu, slave još i uGmundu i Wasserburgu.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Jajce: Osam novaka obuklo franjevački habitJajce, 13.7.2003. (IKA) – Utijeku svečane koncelebriranemise koju je u nedjelju 13.srpnja u zajedništvu sdvadesetak svećenikapredvodio provincijalFranjevačke provincije BosneSrebrene fra Mijo Džolan,osam mladića, većinomsjemeništaraca koji su završiliFranjevačku klasičnu gimnazijute godinu dana proveli ufranjevačkoj postulaturi, obuklisu franjevačku odjeću habit itako postali članovi BosneSrebrene.Habite je posvetio provincijalfra Mijo Džolan, a potom su ih

obukli fra Tomislav Svetinovićiz Mrkonjić Grada, fra IgorBalta iz Guče Gore, fraAleksander Tanushi iz NovogSela kod Đakovice naKosmetu, fra Josip Matijanić ifra Josip Filipović iz Viteza, fraMiroslav Bazina iz župe Rama-Šćit, fra Miran Križanac izPodmilačja i fra Ivan Boškić izUskoplja. Nakon oblačenjapred provincijalom novaci supotpisali izjavu u pristupanjufranjevačkoj zajednici.Osam novaka uskoro odlazi unovicijat gdje će se godinudana u samostanu Gorica Livnos magistrom pripremati za

studij teologije.S njima su bila još šestoricanovaka iz hercegovačkeprovincije, koji još nisu obuklihabit ali će to uskoro učiniti paće zajedno biti u novicijatu uLivnu. Među svećenicimasuslaviteljima bili su župnici iostali svećenici iz župa iz kojihsu novaci, prefekt sjemeništa uVisokom fra Stjepan Lovrić,jajački župnik i gvardijan fraIlija Stipić sa samostanskomsubraćom, podmilački župnikfra Ivan Franjić, novi definitorprovincije Bosne Srebrene fraMarijan Karaula i ostali.

Sarajevo: Susret kardinala Puljića i premijera RačanaKardinal Puljić izniodramatične podatke osmanjenju brojaHrvata u BiH nakonrata, dok je premijerRačan izvijestio osvojim susretima snajvišim državnimdužnosnicima BiH

Sarajevo, 14.7.2003. (IKA) –Vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić sasuradnicima primio je uponedjeljak 14. srpnja u svojojrezidenciji u Sarajevupredsjednika Vlade RepublikeHrvatske Ivicu Račana spratnjom. Premijer Račan je napočetku susreta želio čutiviđenje kardinala Puljića otrenutnim prilikama u Bosni iHercegovini. Kardinal jeistaknuo kako unatoč svihpotpisa nakon Daytona zaHrvate u BiH vrijede dvostrukamjerila. Broj katolika je prijerata u BiH bio oko 800 tisuća

dok ih je sada oko 466 tisuća,pojasnio je kardinal Puljić,istaknuvši velike probleme skojima se susreću Hrvatipovratnici u Republiku Srpsku.Kardinal je podsjetio i naprobleme oko izgradnje crkavana području grada Sarajeva. Utijeku susreta kardinal Puljićzahvalio je hrvatskoj Vladi napomoći oko nekih projekata uBiH.U nastavku susreta premijerRačan izvijestio je kardinala osusretima koje je toga danaimao u Sarajevu, istaknuvšikako je postignut veliki iskoraku suradnji između Hrvatske i

BiH. Premijer je pojasnio da semalo razgovaralo o politici amnogo o neriješenimproblemima, kao što su lukaPloče, gradnja autoceste krozNeum te zračni promet iznadBiH. Premijer Račan također jegovorio o projektu gradnjeprometnog koridora kroz BiH,za što je država Hrvatskaizuzetno zainteresirana.Susret premijera Račana ikardinala Puljića održan je usklopu jednodnevnogaslužbenog posjeta predsjednikahrvatske Vlade susjednoj Bosnii Hercegovini.

16 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Nacionalno hodočašće čeških vjernikaTo je prvo u nizunacionalnihhodočašća u sklopuSrednjoeuropskogakatoličkog dana

Prag, 5.7.2003. (IKA) – URepublici Češkoj je 4. srpnjaodržano prvo od nacionalnihhodočašća priređenih u sklopuSrednjoeuropskoga katoličkogdana, svečanosti u koju jeuključeno osam episkopataSrednje Europe koja će sezaključiti međunacionalnimHodočašćem naroda uMariazell u Austriji 22. i 23.

svibnja 2004. Cilj hodočašćačeških vjernika bio je Velehrad,u kojeg vjernici hodočaste jošod 19 stoljeća. Vrhunachodočašća bio je u subotu 5.srpnja, na blagdan sv. Ćirila iMetoda i češki nacionalnipraznik, s euharistijskimslavljem u kojem je sudjelovaoi kardinal ChristophSchoenborn, bečki nadbiskup i

predsjednik Austrijskebiskupske konferencije. Usklopu svečanosti priređeni su ikoncerti na kojima su nastupiliumjetnici iz različitih zemalja:posebna je pozornostposvećena hodočasnicima spoteškoćama u razvoju, za kojesu priređeni susreti s poznatimosobama iz svijeta sporta izabave.

Sveta Stolica 2002. godinu završila s deficitomDeficit je nastao zbogsmanjenja prihodaSvete Stolice narazličitim područjimanjezina djelovanja injezina prinosa zapokrivanje dijeladeficita RadioVatikana

Vatikan, 9.7.2003. (IKA) –Sveta je Stolica 2002. godinuzavršila s deficitom od 13 i polmilijuna eura, rečeno je usrijedu 9. srpnja u Vatikanu napredstavljanju završne bilanceSvete Stolice za proteklugodinu. Naime, prihodi SveteStolice u 2002. godini iznosilisu 216.575.034,00 eura dok surashodi bili 230.081.756,00eura. Deficit je nastao zbogsmanjenja prihoda SveteStolice na različitimpodručjima njezina djelovanja injezina doprinosa za pokrivanjedijela deficita Radio Vatikana.Najveći dio rashoda vezan je uztroškove redovitoga iizvanrednog upravljanjaRimskom kurijom, koja

svakodnevno obavlja svojedjelatnosti u službi Svetog Oca.U Rimskoj kuriji radi 2.659osoba, od čega su 744svećenici, 351 redovnici te1.564 laici, dok jeumirovljenika 892. Kao i 2001.i u 2002. godini Sveta Stolicasudjelovala je u troškovima zaizgradnju i kupnju novihsjedišta za papinskapredstavništva. Sveta je Stolica,pored toga, kupila u Rimukompleks zgrada radizadovoljenja potreba zaprimjerenim prostorom za svojeinstitucije.Predstavljeno je i stanje Petrovanovčića, milodara koji suprikupljaju u cijelom svijetu nasvetkovinu svetih Petra i Pavla,

zatim doprinosa redovničkihzajednica i ustanova te zaklada,kao i prilozi sve većeg brojavjernika koji svojomvelikodušnošću podupirukaritativna djela Svetog Oca. Utijeku 2002. godine prikupljenoje 52.836.693,50 američkihdolara koje je Papa namijeniokaritativnim pothvatima zacrkvene zajednice siromašnogdijela svijeta te pomoćpučanstvima pogođenim ratomi prirodnim katastrofama. URimu u institutu "Don Orione"je pokrenut projekt prihvaćanjahodočasnika s poteškoćama urazvoju. U odnosu na godinudana ranije, u 2002. godinizabilježen je porast priloga od1,8%.

Papina sućut u povodu tragedije u BangladešuVatikan, 10.7.2003. (IKA) – Upovodu tragedije koja sedogodila prilikom potonućatrajekta u blizini gradaChandpura u jugoistočnomBangladešu, kada je životeizgubilo 500 osoba, papa IvanPavao II. uputio je 10. srpnja

brzojav sućuti nadbiskupuPaulu In-Namu Tschangu,apostolskom nunciju uBangladešu. U brzojavu, koji jepotpisao Papin državni tajnikkardinal Angelo Sodano, SvetiOtac, duboko ožalošćen zbogtragično izgubljenih života u

potonuću trajekta, svimapogođenima tom tragedijomizrazio je svoju blizinu umolitvi, a žrtve te nesrećepovjerio je Božjemu milosrđu.Na obitelji nastradalih Papa jezazvao božansku snagu iutjehu.

Gaudi uskoro blaženikArhitekt Antoni Gaudiizgradio glasovitubarcelonsku crkvuSvete Obitelji

Vatikan, 10.7.2003. (IKA) - UVatikanu je pokrenut proces zaproglašenje blaženimglasovitoga katalonskogarhitekta Antonija Gaudija(1852-1926). Nadbiskup uBarceloni kardinal RicardoMaria Carles u svibnju ovegodine dovršio je trogodišnjipostupak prikupljanja građe idosje s oko tisuću stranicapredao nadležnoj Kongregaciji.Sam postupak za proglašenjeblaženim Gaudija u

nadbiskupiji je započeo utravnju 2000., kada je kardinalCarles istaknuo kako Crkva timpostupkom želi odgovoritibrojnim očekivanjima vjernikakoji u Gaudiju nisu vidjelisamo genijalnog arhitekta, negoi primjernoga kršćanina. Još su,naime, 1992. arhitekti osnovaliudrugu kako bi potaknulipokretanje procesa zaproglašenje blaženim svogapoznatog kolege. Gaudi jerazvio svoj osebujni i originalni

arhitektonski izraz u dobaJugendstila. U Barceloni, gdjeje 1926. umro od posljedicanesretnoga slučaja, osimnjegove poznate "SagradeFamilie", koja je postalasimbolom katalonskogaglavnog grada, prema njegovimnacrtima izgrađena je palačaGuell s istoimenim parkom teCasa Mila. Gaudi je svoj rad,koji se nadahnjivao na prirodi,uvijek smatrao putem premaBogu.

Kolumbija: Kardinal podupire mirovni planBogota, 10.7.2003. (IKA) -Prefekt Kongregacije za klerkardinal Dario CastrillonHoyos zauzeo se za mirovniplan kolumbijske Vlade.

Kardinal Hoyos je Kolumbijac,a na misi u svojoj domovinipozvao je pripadnike gerile daprihvate "velikodušnu" ponuduza pomirenjem predsjednika

Alvara Uribea. Ako se neprihvati dijalog, pojačat će senasilje koje će izazvati novesmrti i nove patnje, istaknuo jekardinal.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Melkitski patrijarh za veći dijalog kršćana imuslimana

Antiohijski patrijarh opalestinskom pitanju imeđureligijskomdijalogu

Stuttgart, 10.7.2003. (IKA) -Grkokatolički melkitskipatrijarh Gregorios III. založiose za snažniji dijalog sislamom. Antiohijski jepatrijarh mišljenja da serazgovorom i dogovorom mogurješavati ne samomeđureligijski problemi, nego ipitanja iz svakodnevnog života.U predavanju na crkvenojakademiji biskupije

Rottenburg-Stuttgart patrijarhse osvrnuo i na palestinskopitanje, ustvrdivši kako suizraelske vlasti isprovociraleintifadu kako bi mogle udaritisvim snagama na palestinskepoložaje i uništiti palestinskuinfrastrukturu. Gregorios III.,koji je do izbora za patrijarhabio biskup u Jeruzalemu, nadupolaže u najnoviji mirovni plan,jer bez mira prijeti katastrofa

Svetoj zemlji, a posebnotamošnjim kršćanima.Melkitska crkva u svijetu imaoko milijun i pol vjernika, aprema patrijarhovim riječima,može služiti kao primjersuživota s ostalim vjerskimzajednicama. Gregorios III.posebno je istaknuo za primjersuživot kršćana i muslimana uSiriji.

Susret europskih župnika u ŠvicarskojSusret, na kojem seokupilo 240 župnika,članova pastoralnih ižupnih vijeća,dragovoljci iz 13europskih zemalja,ima za cilj jačatikontakte međužupama europskogkontinenta i njihovuuzajamnu suradnju

Fribourg, 10.7.2003. (IKA) –Na sveučilištu u Fribourgu uŠvicarskoj 10. srpnja završio je21. Europski kolokvij župa(CEP) posvećen temi "Župe:današnje nade i buduće vizije".Na susretu se okupilo 240župnika, članova pastoralnih ižupnih vijeća, dragovoljci iz 13europskih zemalja kako birazmišljali i uspoređivali svojaiskustva s ciljem jačanjakontakata između župaeuropskog kontinenta i oblika

suradnje u izgradnji zajednicenaroda. Među točkamakolokvija istaknuto mjestozauzima okrugli stol na temu"Kakva je budućnost našihžupa?".Nastao prije Drugoga svjetskograta na poticaj kruga prijateljaeuropskih teologa koji su željeliosnažiti veze među župamaStarog kontinenta putem tješnjesuradnje između župnika, CEPu poslijeratnom razdobljubilježi sve veće širenje sve do

sazivanja prvog kolokvija kojije održan u švicarskom graduLausanni 1961. godine. Natome prvom susretu sudjelovaloje šezdesetak župnika izFrancuske, Belgije, Španjolske,Njemačke, Italije, Švicarske iAustrije koji su odlučiliubuduće se susretati svakedruge godine radi razmjeneiskustava i ideja i surađivatitako u izgradnji zajedničkeEurope naroda.

Uganda: Policija zatvorila katolički radioVlast zamjera radijuzbog vijesti o sukobupolicije i pobunjenika

Kampala, 10.7.2003.(IKA/CNS) - Policija jezatvorila katoličku radio-postaju u Kampali. Vlasti tvrdekako je ta radio-postajapomagala pobunjeničkimskupinama, jer je izvijestila osukobu pobunjenika i vlasti ujednoj gradskoj četvrti. Radioje u vlasništvu biskupije Soroti,a policija je zaplijenilaračunala, audio-vrpce idokumente, te zabranila osobljuulazak u prostorije radija.Glavni urednik o. AthanasiusMubiru u razgovoru za

američku katoličku agencijuCNS, opovrgao je optužbepolicije, rekavši kako je bilariječ o običnoj vijesti o sukobuvladinih snaga i pobunjenika, tedodao kako će posuditi novacza isplatu plaća da se ne biugrozila egzistencija stotinjakzaposlenih.Taj je katolički radio već bio usukobu s mjesnim vlastima jerje izvještavao o zlodjelima kojačine pobunjenici, a o. Mubiruističe da je namjera bila pomoćimjesnome stanovništvu da sezaštiti od nasilja, a ne promicati

pobunjeničke ideje. Stanovnicibiskupije Soroti teškopreživljavaju i ovisni su ohumanitarnoj pomoći, a mnogisu zbog nasilja morali napustitisvoje domove. Zbog napadapobunjenika sedam katoličkihmisija moralo je prekinuti sradom i pobjeći, posvjedočio jeglavni urednik katoličkogradija, pitajući se kako ondamogu biti utemeljene optužbeda katolički radio pomažepobunjenicima.

Ne izjednačavati obitelj i zajednicu osoba istogspola

Biskupi Engleske iWalesa izrazilizabrinutostprijedlogom britanskeVlade o zakonskompriznavanju zajednicaistog spola

London, 10.7.2003. (IKA) –"Brak, koji je doživotnazajednica muškarca i žene,temelj je obitelji i društva. Kaoposljedica toga uživa različitipoložaj i osobito poštivanje uodnosu na svaki drugi ljudskiodnos i naša je želja da to budeuvijek priznato u našempravnom poretku", tim jeriječima predsjednik Komisijeza brak i obitelj Biskupskekonferencije Engleske i Walesa

biskup John Hine izraziozabrinutost biskupa gledenedavnog prijedloga britanskeVlade da se zajednicama osobaistog spola dodijeli zakonskopriznanje. "Nije jasan razlogpozornosti Vlade premazajednicama osoba istog spola,kada postoje mnogi drugidugotrajni odnosi nespolnenaravi koji imaju iste problemei koji zaslužuju istu pozornost.Ne razumije se odnosi li se taj

prijedlog na jednostavno osobeistog spola ili se ide za tim daim se dadne društvenopriznanje", rekao je mons.Hine. U posljednjem slučaju onpodsjeća da je "stav Crkve vrlojasan o naročitom i zasebnompoložaju braka". Biskup Hine jeujedno najavio da je BKEngleske i Walesa ustanovilaposebnu radnu skupinu kako bise službeno izjasnila u pogledutog pitanja.

18 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa se preselio u ljetnu rezidenciju u CastelGandolfu

U tijeku ljetnograzdobljaobustavljene svePapine privatne iposebne audijencije

Vatikan, 10.7.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. napustio je10. srpnja Apostolsku palaču uVatikanu i preselio se u ljetnurezidenciju u Castel Gandolfu.Prijelazom u ljetnu rezidenciju

obustavljene su sve Papineprivatne i posebne audijencije.U tijeku ljeta redovita općaaudijencija srijedom održavatće se u 10.30 sati u dvorištuApostolske palače u Castel

Gandolfu. Od nedjelje 13.srpnja marijanska molitvaAnđelova pozdravljenja u 12sati molit će se također udvorištu Apostolske palače uCastel Gandolfu.

Papa pozvao Poljake i Ukrajince na uzajamnoopraštanje

Papa uputio porukupoljskome iukrajinskom narodu upovodu krvoprolićana istočnimgranicama Poljske usjeni II. svjetskog rata

Vatikan, 11.7.2003. (IKA) –Nedavno započeto novotisućljeće zahtijeva odukrajinskoga i poljskog narodada ne ostanu zarobljenici svojihtužnih uspomena, već da,promatrajući protekle događajenovim duhom, pogledaju jednidruge pomirenim očima, i da sezauzmu za izgradnju boljebudućnosti za sve. Te je riječikoje pozivaju na međusobnooproštenje papa Ivan Pavao II.uputio u poruci poljskome iukrajinskom narodu, koji se 11.srpnja prisjeća tragičnihdogađaja iz 1943. godine. U

srpnju te godine, naime,neizvršeno obećanje od straneNijemaca – da će stvoritiukrajinsku autonomnupokrajinu, uzduž istočnepoljske granice dovelo je dokrvoprolića u kojemu je životizgubilo na desetke tisućaosoba. Ti su se tragičnidogađaji zbili u vihoru II.svjetskog rata, kada su mnogožurnije bile solidarnost imeđusobna pomoć, prisjetio sesa žalošću Papa. Ali, nakon njihnije moguće izgraditi mir,pravdu i poštivanje života, akoprije ne dođe do međusobnog

oproštenja. Kako je Bog namaoprostio u Kristu, piše Papa,tako trebaju i vjernici znatiuzajamno oprostiti primljeneuvrede, kao i tražiti oprost zbogvlastitih propusta. Zbog toga jePapa podsjetio na Veliki jubilej2000., kada je Crkva predsvijetom zatražila oproštenjezbog krivnji svojih sinova.Nema pravde bez opraštanja,istaknuo je snažno Sveti Otac,dodavši kako bi krhka bilasuradnja bez uzajamnogaotvaranja.

Pokrenuta službena web stranica Svjetskog danamladeži 2005.Koeln, 11.7.2003. (IKA) –Priprava za 20. Svjetski danmladeži, koji će se održati unjemačkom gradu Koelnu od11. do 21. kolovoza 2005.započela je i na internet mreži.Ovih je dana, naime, pokrenutaslužbena web stranica

Svjetskog dana mladežiwww.wyd2005.org, raspoloživana pet jezika: njemačkome,engleskom, francuskom,talijanskom i španjolskom.Stranica nudi informacije oprogramu Svjetskog danamladeži 2005. i gradu

domaćinu, o odgovornima zasusret, mjestu održavanja, križuSvjetskog dana mladih te sliciGospe koju je Papa darovaomladeži u tijeku 18. Svjetskogdana mladeži u Rimu. Nastranici se mogu naći i najčešćepostavljana pitanja posjetitelja.

KEK se uključuje u borbu za prava selilacaKonferencijaeuropskih Crkavaosnažit će suradnju sKomisijom Crkava zaselioce u Europi

Trondheim, 11.7.2003. (IKA) –Konferencija europskih Crkava,koja je proteklih dana uTrondheimu zaključila svojuskupštinu, osnažit će suradnju sKomisijom Crkava za selioce uEuropi (CEME) s ciljempokretanja europskih Crkavaprotiv rasizma i ksenofobije iobrane prava selilaca iizbjeglica, "područja u kojimaje poželjno osnaživanjeekumenske suradnje", izjavio je

generalni tajnik KEK-a KeithClemens. "Sve Crkve kojepripadaju KEK-u postupno ćese pridružiti djelovanju kojimkoordinira ta Komisija", rekaoje predsjednik CEME-aAnemarie Dupré. Pravo na azil,trgovina ljudima, rasizam iksenofobija glavna su pitanjana koje je posljednjih godinabio usredotočeno zauzimanjeCEME-a koji, zajedno s ostalimkršćanskim udrugama, izbliza

prati razvoj zakonodavstvaEuropske unije na područjuselilaštva i azila. Sa skupštineKEK-a upućen je pored togapoziv svim europskim vladamada ratificiraju UN-ov sporazumo zaštiti prava radnika selilaca,kojih je u svijetu 175 milijuna, injihovih obitelji, koji je stupiona snagu 1. srpnja ove godine u22 zemlje među kojima, ipak,nema još niti jedne od velikihindustrijskih država.

Hodočašće mira mladih različitih vjera u AuschwitzU hodočašćusudjelovalo oko 500mladih židova,muslimana i izraelskihi palestinskih kršćanate mladi Francuske iBelgije iz mješovitihbrakova

Auschwitz, 11.7.2003. (IKA) –"Spomen mira" geslo jehodočašća u Auschwitz ukojem je sudjelovalo oko 500mladih židova, muslimana iizraelskih i palestinskih kršćanate mladi Francuske i Belgije izmješovitih brakova. Cilj toghodočašća, kako su pojasnili

organizatori iz Arapsko-izraelskog instituta SvetogJosipa u Nazaretu, bio je"prekinuti spirale mržnje".Hodočašće je započelo u getu uKrakovu, zaustavilo se usinagogi toga grada te završilou logoru smrti u Auschwitzu. Upovodu tog hodočašća

organizatori su uputili poziv zapromicanje dijaloga na Bliskomistoku, kojeg su potpisalepoznate međunarodne osobepoput filozofa Paula Ricoeura,kojem je Papa nedavno udijeliopriznanje "Pavao VI." tevelikog rabina FrancuskeBillesa Bernheima.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

SAD: Sve manje svećenika, redovnika i redovnicaU SAD-u porast brojakatolika prati ritamdemografskog rasta,dok broj svećenika,redovnika i redovnicanastavlja opadati

Washington, 11.7.2003. (IKA)– U SAD-u broj katolika rastejednakim ritmom kao idemografski rast, dok brojsvećenika, redovnika iredovnica nastavlja opadati.Pokazuju to podaci objavljeni ukatoličkom godišnjaku za ovugodinu "Službeni katoličkidirektorij 2003." ("OfficialCatholic Directory 2003").Direktorij sadrži sve podatkeprikupljene u biskupijama,redovničkim zajednicama,katoličkim školama i bolnicamakao i ostalim katoličkimtijelima. Prema tim podacima, uSAD-u živi 66 milijuna i 400tisuća katolika, s povećanjemod 2%, stopi jednakoj

demografskom rastu. Katolicinastavljaju tako predstavljati23% od ukupnog brojastanovnika SAD-a. Podacipokazuju smanjenje brojakrštenja novorođenih, no,istodobno i povećanje krštenjaodraslih. Povećan je i brojkrizmi i pričesti. U opadanju je,međutim, broj crkvenih ženidbikojih je manje za oko 14.000.Nastavljeno je uz to i opadanjebroja svećenika i zavjetovanihosoba, osobito redovnica, teporast broja stalnih đakona.Broj svećenika smanjen je za1.226 i sada iznosi ukupno44.487. Redovnica je 74.698,što je za 802 manje. Nasuprottome, broj stalnih đakona je

povećan na 14.106, 342 višenego godinu dana ranije.Znatna je i dalje prisutnostkatolika na zdravstvenome isocijalnom području. Unatočsve većim ekonomskimpoteškoćama koje su prisilile12 katoličkih bolnica da zatvoresvoja vrata, preostalih 585struktura pružilo je pomoćmilijun i pol više bolesnikanego 2002., odnosno ukupno 84milijuna osoba. Pored toga,otvoreno je 50 novih sirotišta.Što se tiče odgojnog područja,broj učenika u katoličkiminstitutima SAD-a smanjen jeza 4.805 u srednjim školama iza nešto manje od 34.000 uosnovnim školama.

Dekalog katoličkog političaraCiudad de Mexico, 11.7.2003.(IKA) – NadbiskupGuadalajare u Meksikukardinal Juan Sandoval Iniquezobjavio je u nadbiskupskomtjedniku "Dekalog katoličkogpolitičara", u kojem sunaznačene glavne osobine

čovjeka vjernika koji radi udržavnim institucijama. "LjubitiBoga i imati osjećajodgovornosti u vlastitomesvakodnevnom služenju" dvasu pravila koja su najsnažnijeistaknuta u tom dokumentu.Tekst Dekaloga meksičkog

kardinala je izravno nadahnutna učiteljstvu Ivana Pavla II. iIvana XXIII. i stavlja naglasakna "transparentno i nesebičnoobnašanje vlasti" kao i"istaknutu moralnost istručnost" onoga koji obavljajavne dužnosti.

"Globalizirati solidarnost"S opće skupštineMeđunarodnogCaritasa upućenajasna poruka:Globalizacija se možesmatrati uspjehompod uvjetom da sviuživaju njezineblagodati

Rim, 12.7.2003. (IKA) -Globalizacija se može smatratiuspjehom pod uvjetom da sviuživaju njezine blagodati. Togasu uvjerenja sudionici 17. općeskupštine MeđunarodnogaCaritasa, koja se pod naslovom“Globalizirati solidarnost”proteklih dana održavala uRimu, a koja je, prihvaćanjemnacrta djelovanja za sljedećečetiri godine, završila 12.srpnja. U dokumentu, koji je naPapinskom sveučilištuUrbaniana 11. srpnjapredstavljen novinarima, višeod 400 izaslanika iz 154nacionalna Caritasa, pozivajuda se globalizacija ne živiisključivo u gospodarskomesmislu, već kao prigoda zazajedničko djelovanjesiromašnih i bogatih zemalja.

Riječ je o nacrtu djelovanjausmjerenoga na solidarnost snajmanjima i potisnutima narub društva, podupirući pritomosnovno školovanje za sve,jednakost među spolovima,samostalnost žene, smanjenjesmrtnosti djece, borbu protivAIDS-a, te jamčenje politike zazaštitu zemlje. U razgovoru zaRadio Vatikan, DuncanMacLaren, glavni tajnikMeđunarodnoga Caritasa,napomenuo je kako su u nacrtubudućega djelovanja na prvomemjestu mir i pomirenje, apotom politički pritisak nameđunarodnoj razini. Tri suvažne točke u toj vrsti posla,dodao je MacLaren, borbaprotiv siromaštva, zauzimanjeza mir, i za gospodarskupravdu, posebice u odnosu na

politiku Svjetske banke i ostalihmeđunarodnih i financijskihinstitucija. Mi, kao kršćani,vjerujemo u gospodarstvo kojeuključuje sve: i siromašne,bolesne i stare. Moramoukloniti siromaštvo kojeponižava naše dostojanstvo kaoBožjih stvorenja. Gospodarstvotreba proizvesti politiku zasiromašne, a ne onu kojapovećava siromaštvo, poručioje glavni tajnik MeđunarodnogaCaritasa. Na prigodnojkonferenciji za novinstvoistaknuta je, između ostaloga,ključna uloga dragovoljstva uCaritasima diljem svijeta.Tisuće muškaraca i žena svojimbesplatnim i slobodnimprinosom svjedoče “da je većaradost u davanju, nego uprimanju”.

Umro začetnik vjerskog novinarstva u ItalijiO. Cremona bio jeprotagonisttelevizijskih i radijskihemisija više odpedeset godina

Rim, 14.7.2003. (IKA) – O.Carlo Cremona, začetnikvjerskog novinarstva, umro je u86. godini života u ponedjeljak14. srpnja. O. Cremonapreminuo je u ranim jutarnjimsatima u televizijskom studijutalijanske državne televizijeRAI, nakon jedne vjerskeemisije.Rođen prije 86 godina u

talijanskom mjestu Genazzanobio je dobro poznat radijskoj itelevizijskoj publici u Italiji.Suradnju s državnomtelevizijom RAI započeo je 50-ih godina i ta je suradnja trajalaneprekidno do njegove smrti.O. Cremona sudjelovao je ubezbroj radijskih i televizijskihemisija, a surađivao je i skatoličkim dnevnikom

"Avvenire". Prvi je uveokomentar nedjeljnih čitanja nateleviziji koji se redovitoemitira u subotu navečer, što sukasnije preuzele mnogesvjetske televizije. Autor ježivotopisa pape Pavla VI. i sv.Augustina, zatim romana"Posljednja apokalipsa" teknjige "Sveci kalendara".

20 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Dramatični apel ugandskog nadbiskupa predsjednikuBushu

Više od dvadesettisuća otmica djece ičak 850.000 izbjeglihod ukupno milijun i440.000 stanovnikaUgande samo su"najočitiji znaci"dramatičnog stanja ukojem se nalazi taafrička zemlja

Gulu, 14.7.2003. (IKA) –Nadbiskup Gulua u UgandiJohn Baptist Odama uputio jepismo predsjedniku SAD-aGeorgeu W. Bushu, koji senalazi na putovanju afričkimkontinentom, u kojem gapoziva da ne zaboravi natragediju koja se zbiva uUgandi. Kako prenosivatikanski dnevnik"L"Osservatore Romano"pozivajući se na međunarodnuagenciju misionarskihkongregacija Misnu, nadbiskupOdama uputio je snažni pozivameričkom predsjedniku da unjegovu programu posjetaAfrici ne budu "samo pitanja

poput AIDS-a ili borbe protivterorizma". "Molimo vasgospodine predsjedniče", pišenadbiskup u pismu koje prenosiMisna, "da intervenirate kakobi se Vijeće sigurnostiUjedinjenih naroda umiješalo uzaboravljenu tragediju kakva jeona na sjeveru Ugande,odnosno da izravno zatražite odsukobljenih strana da pokrenudijalog kao što ste učinili upogledu pitanja Sudana".Sjeverni dio zemlje, kakopodsjeća nadbiskup Gulu, većosamnaest godina potresajunasilja koja čine pobunjeniciLRA-e, koji vode "rat doposljednje kapi krvi" protiv

vladinih postrojbi. Otmicedjece, do sada više od dvadesettisuća, i čak 850.000 izbjeglihod ukupno milijun i 440.000stanovnika samo su "najočitijiznaci" dramatičnog stanja ukojem se nalazi Uganda.Nadbiskup Gulua zaključujepismo tražeći od Vlade i narodaSjedinjenih Američkih Državada "izvrše pritisak na sudanskuVladu da prestane davati oružjepobunjenicima LRA-e, dazaštiti djecu od otmice, dapodupre napore za miroljubivorješenje krize i uvjere UN imeđunarodnu javnost da stanjeu Ugandi treba hitno rješenje".

Povijesno zasjedanje plenarne skupštine Katoličkecrkve u Češkoj

Plenarna skupštinasazvana je kako bi sepreispitale sadašnjeprilike Crkve uRepublici Češkoj iistodobno ponovnodefiniralo mjesto iuloga Crkve u društvuu novim okolnostima

Velehrad, 14.7.2003. (IKA) –Prvo zasjedanje plenarneskupštine Katoličke crkve uČeškoj održano je u Velehraduod 6. do 12. srpnja. Taj je susretpredstavljao krunušestogodišnje pripreme. Dodanas u povijesti Crkve uČeškoj nije nikada bilo sličnogokupljanja u kojem bi bilepredstavljene sve biskupijeRepublike Češke i u kojem suaktivno sudjelovali laici. Zbogtoga je ta skupština bilapovijesni događaj koji seproširio na društvo u cjelini.Plenarna skupština sazvana jekako bi se preispitale sadašnjeprilike Crkve u RepubliciČeškoj i istodobno ponovnodefiniralo mjesto i uloga Crkveu društvu u novim okolnostimakoje su stvorene padomkomunizma i uključivanjemRepublike Češke u zajednicudemokratskih država. Na skupuu Velehradu sudjelovao je 91izaslanik. Sudionici nazasjedanju bili su biskupi,generalni vikari, biskupskivikari, dekani teoloških učilišta,poglavari sjemeništa,predstavnici muških i ženskihredova, 30 izabranih izaslanika,

muškarci i žene laici izrazličitih biskupija te stručnjaci.Prijedlozi odobreni na tojskupštini postali su dio građekoja će predstavljati osnovu zarad stručnih povjerenstava učijem su sastavu izaslanici teskupštine. Rad plenarneskupštine nastavit će se u timpovjerenstvima, koji ćeprimljene materijale dopunitipomnim analizama te ihpripremiti za završnozasjedanje. U tijeku skupštine izaslanici supredstavili više od 100 prilogao djelovanju Katoličke crkve natlu Češke danas i u budućnosti.Rasprave su bile usredotočenena rad župnika u upravljanjužupom i u društvu, sudjelovanjelaika u crkvenim djelatnostima,potrebu za trajnom izobrazbomu Crkvi na svim razinama,značaj i kulturalnu uporabucrkvene baštine kao i poteškoćevezane uz skrb za te povijesneznamenitosti. Izaslanici naskupštini izrazili su takođervlastita gledišta o prinosu kojegCrkva daje češkom društvu iobliku suodgovornosti kojuCrkva dijeli u pogledu

sveukupnih prilika u društvu injegova budućeg upravljanja.Naglasak je prije svega stavljenna želju za pružanjemkvalitetne duhovne alternativeosobama u suvremenomdruštvu naspram pritisakapotrošačkog mentaliteta, zatimpodupiranje karitativne ihumanitarne pomoći onima kojisu u potrebi, pružanju prinosana sve moguće načine razvojuuljudbe, etika, odgoju djece iobrazovanju u češkom društvu.U raspravama se nisu zaobišlani pitanja vezana uz povijestCrkve u Češkoj kao ni ona kojasu izvršila utjecaj ne životKatoličke crkve u RepubliciČeškoj. Najvažnije teme izadaće proizišle s tog skupasažete su u Velehradskoj porucis plenarne skupštine Katoličkecrkve u Republici Češkoj.Na završetku prvog zasjedanjaplenarne skupštine u Velehraduizaslanici su izrazili nadu danjihovi napori neće samopridonijeti uspješnomdjelovanju Katoličke crkve natlu Češke već da će također bitina dobrobit cijelom društvu.

Papa u Slovačkoj od 11. do 14. rujnaPapa će posjetitislovačke gradoveTrnavu, BanskuBystricu, Roznavu iBratislavu

Vatikan, 14.7.2003. (IKA) –Sveta Stolica potvrdila je danasda će Papa od 11. do 14. rujnaove godine boraviti uSlovačkoj. U priopćenju za

novinare koje je objaviozamjenik ravnatelja Tiskovnogureda Svete Stolice o. CiroBenedettini pojašnjava se kakoće Papa u tijeku svoga

četverodnevnog posjetaSlovačkoj pohoditi gradoveTrnavu, Bansku Bystricu,Roznavu i Bratislavu.

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Rimini: Izložba o Michelangelu i Sikstinskoj kapeliRimini, 15.7.2003. (IKA) – NaMitingu prijateljstva međunarodima u talijanskom graduRiminiju ovog se ljeta priređujeizložba o Michelangelu injegovu radu u Sikstinskojkapeli. Naslov je izložbe"Sikstinska kapela i

Michelangelo. Povijest i srećajednog remekdjela". Izložba ćebiti priređena u Sigismundovudvorcu u Riminiju od 16. do 24.kolovoza, a nakon toga će bitiprenesena i prikazana u Savoni.Freske Sikstinske kapele bit ćeprotumačene u svjetlu

najnovijih proučavanja irezultata ostvarenih u njihovojobnovi, dovršenoj uoči Velikogjubileja. Izložba se ostvaruje usuradnji s Vatikanskimmuzejima.

Talijanska redovnica pomaže žrtvama prostitucijePotresnosvjedočanstvotalijanske misionarkeu Africi o prisilnojprostituciji afričkihdjevojaka u Europi

Rim, 15.7.2003. (IKA) – Svakegodine pet stotina djevojakanapušta svoju zemlju i odlazi uEuropu gdje se prostituiraju. S.Eugenia Bonetti, misionarka uAfrici, gdje je provela dvadesetčetiri godine, od devedesetihgodina radi u Italiji pomažućitim žrtvama seksualne trgovine,koja je prava moderna trgovinarobljem. S. Eugenija u sklopuTalijanske unije višihpoglavarica radi na spašavanjutih djevojaka s ceste. Ona iTalijanski Caritas izradili su, usuradnji s talijanskimzastupnicama u Parlamentu,posebnu odredbu koja se odnosi

na žrtve prostitucije i predviđašestomjesečnu dozvoluboravka, koja se može obnoviti,za svaku djevojku koja napusticestu i prostituciju, prijavi onekoji je iskorištavaju te prihvatiput preodgoja i uključivanja udruštveni život. S. Eugenija je urazgovoru za Radio Vatikanizjavila kako posebno afričkedjevojke dobro primajuredovnice, jer im daju sigurnosti hrabrost da napuste cestu.Često su to osobe u dobi od 14do 18 godina, koje napuštajudomovinu zbog siromaštva,vjerujući obećanju da će uEuropi naći posao, rekla je s.

Eugenija. No, kad stignu uEuropu moraju najprije platitipedeset tisuća eura svojemvlasniku i vrlo malo im ostajeza pomoć obitelji. Trgovciženama ostvarili su pravumeđunarodnu mrežu, kojadjeluje na međunarodnoj razini,mnogo zarađuju i mogupodmititi mjesne vlasti, koje snjima surađuju. No, svaki onajnarod koji uništava život tihdjevojaka, razara i život svojihobitelji i svojega naroda,izjavila je u razgovoru za RadioVatikan s. Eugenia.

Prvi ekumenski portal za kršćanske medijeU zajedničkomprojektu Evangeličke iKatoličke crkve uNjemačkoj sudjeluje250 knjižara i 3.000izdavačkih kuća

Frankfurt, 15.7.2003. (IKA) –250 knjižara i oko 3.000izdavačkih kuća koje objavljujuizdanja kršćanskog sadržajasudjeluju u projektu"buchreligion.de", prvomeekumenskom portalu zakršćanske medije, koji je ovihdana predstavljen u Frankfurtu.Internet stranica je zajedničkiprojekt Evangeličke crkve iKatoličke crkve u Njemačkoj, anjime upravlja evangeličkaagencija za komunikacije.

Na stranici se mogu naćiinformacije o oko 50.000 djelakršćanskog sadržaja, koja se naistoj stranici mogu i naručitiputem e-maila. Cilj je togprojekta, kako je rekao PeterHasenberg, predstavnikNjemačke biskupskekonferencije, popuniti prazninei nepotpunost brojnih internetstranica koje nude tek mali diovjerske literature. Portal jepravi "izlog" u kojem supredstavljeni različiti mediji

kršćanskog sadržaja. Naime, uzknjige na stranici se mogu naćii CD-romovi, glazbeni CD-i tekalendari. Oni koji određenoizdanje naruče putem e-mailana toj stranici mogu birati hoćeli naručeno djelo preuzetipouzećem ili u nekoj odknjižara. Sve se kupovineostvaruju posredstvom knjižara.Adresa prvoga ekumenskogportala je:www.buchreligion.de.

Papa imenovao novog nadbiskupa u PhiladelphijiZavršava eranajstarijegaslužbujućeg kardinalau SAD-u AnthonyjaBevilacqua

Vatikan, 15.7.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. imenovaoje 15. srpnja novog nadbiskupau Philadelphiji, jednoj odnajstarijih američkihnadbiskupija, čije se sjedištetradicionalno povezuje skardinalskim rangom.Dosadašnji nadbiskup SaintLouisa (Missouri) Justin Rigali

(68) u službi će zamijenitikardinala AnthonyjaBevilacqua (80). Time završavaera najstarijega službujućegnadbiskupa/kardinala u SAD-u.Bevilacqua, sin talijanskoguseljenika rođen u Brooklynu,od 1988. godine vodio jenadbiskupiju koja okuplja okomilijun i 400 tisuća katolika.

Njegov nasljednik Rigali rođenje u Los Angelesu, a između1970. i 1994. ostvario je vrsnukarijeru u Vatikanu, izmeđuostaloga vodio je Papinskudiplomatsku akademiju, te jebio tajnik Kongregacije zabiskupe i Kardinalskog zbora.Papa ga je 1994. g. imenovaonadbiskupom Saint Louisa.

Prvi afrički profesor na teološkom fakultetuZnanstvenik iz KongaClaude Ozankom načelu nove katedre zainterkulturalnuteologiju i studijsvjetskih religija

Salzburg, 15.7.2003. (IKA) -Katolički Teološki fakultet uSalzburgu dobio je prvogaafričkog profesora. Vodstvonove katedre za interkulturalnuteologiju i studij svjetskihreligija preuzima znanstvenik izKinshase (Kongo) prof. ClaudeOzankom (45). Studirao je u

Muenchenu, gdje je dovršiodva doktorata, opisuju ga kaovrlo elokventnog s bavarskimnaglaskom, a osim francuskog ilingale govori i engleski,španjolski i talijanski jezik. Usredištu njegova znanstvenograda su svjetske religije iistraživanje kršćanstva izvan

Europe. Cilj mu je promicanjemeđureligijskog dijaloga, teželi "ne samo studente već iširu javnost" bolje upoznati sasvjetskim religijama, ističućikako se "ne mora slagati snošenjem marame, ali se moraznati zašto je muslimanske ženežele nositi".

22 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

Apel Stalnoga vijeća HBKStalno vijeće HBK opokušajima uvođenjajoge u odgojno-obrazovni sustav RH

Stalno vijeće Hrvatskebiskupske konferencije sa svojesjednice održane u Zagrebu usubotu 12. srpnja uputilo je apeljavnosti u svezi pokušajauvođenja joge u odgojno-obrazovni sustav RepublikeHrvatske.Ministarstvo prosvjete i športaRepublike Hrvatske zaključiloje, pozivajući se na zaključkeVlade Republike Hrvatske od27. veljače 2003. godine,ugovor s Društvom "Joga usvakodnevnom životu" zaprovođenje programa podnazivom "Obuka prosvjetnihdjelatnika za primjenu vježbi izsustava 'Joga u svakodnevnomživotu' u dodatnim obrazovnimprogramima". Ministarstvo je,uz to, svojim dopisom od 10.lipnja 2003. godine zadužilosve županijske urede državneuprave i Gradski ured zaobrazovanje i šport GradaZagreba da o tome obavijesteodgojno-obrazovne ustanove spreporukom da ostvaresuradnju s tom udrugom u ciljurealizacije programa. Izpratećih materijala vidljivo jeda se radi o pilot programukojim se, uz financijskupotporu Ministarstva prosvjete išporta RH, namjerava započetis početkom školske godine2003/04. Uključivanje uprogram je, s jedne strane,dobrovoljno, dok se, s drugestrane, svi koji se uključe uprogram, moraju obvezati da ćesudjelovati u vikendradionicama te će s njima bitizaključen poseban ugovor, zasada nepoznatog sadržaja. Norazvidno je da će odgojitelji,učitelji i profesori, koji seuključe u program,primjenjivati jogu u radu s

djecom i učenicima. Na tajnačin se u naš odgojno-obrazovni sustav, bez znanjajavnosti i bez ikakvesuglasnosti roditelja, gotovokriomice uvodi joga kojoj se,uz odgojitelje, učitelje iprofesore, namjeravapodvrgnuti i djecu upredškolskim ustanovama,učenike u osnovnim i srednjimškolama te mlade u đačkimdomovima. Premda se "Joga usvakodnevnom životu"predstavlja kao niz vježbi itehnika, prema riječimaParamhanse SwamijaMaheshwaranande (Svamiđi),osnivača toga sustava joge, ciljjoge je duhovno i tjelesnooslobođenje od karme isudbine, ponovnog rođenja ismrti. Joga je nužno vezana uzhinduizam, a uz to svatko tkose bavi jogom na mnoge načinepostaje ovisan o svome učitelju,guruu. Kamo vodi ovisnost oraznoraznim guruima i u našojsmo se sredini mogli u zadnjevrijeme zorno osvjedočiti.Program "Joga usvakodnevnom životu" njezinje utemeljitelj i guru 2001.godine pokušao uključiti uosnovne škole u Slovačkojposredstvom slovačkogministra prosvjete, ali radisnažnog otpora slovačkejavnosti u što se aktivnouključila Katolička crkva idruge kršćanske Crkve i vjerskezajednice to nije uspjelo. Sličnisu projekti svojedobnopredlagani u Češkoj i Austriji,ali su odbačeni. Smatramoneprihvatljivim u javnehrvatske odgojno-obrazovneustanove na ovaj način uvoditi

sadržaje koji su u suprotnosti sopćeprihvaćenim sustavomvrijednosti i europskomkulturnom tradicijom.Posljedice njihova uvođenjamogle bi biti nepredvidive idalekosežne, a svakako usuprotnosti s proklamiranimnačelima i zadaćama našegajavnoga školstva. Započne li sepočetkom predstojeće školskegodine s provedbom ovogaprograma, pogodovat će se naneprihvatljiv načinpojedinačnoj udruzi odnosnonjezinu osnivaču koji na tajnačin želi u hrvatske školeuvesti hinduističku religioznupraksu pod krinkom vježbe, ada uopće nije poštivanapredviđena zakonskaprocedura. Zbog svega togaoštro prosvjedujemo protivuvođenja ovoga programa ujavne odgojno-obrazovneustanove naše države.Zainteresirani pak pojedincimogu ostvariti svoje interese,ali svakako izvan školskogsustava. Stoga se pitamo čijeinterese provodi našeMinistarstvo prosvjete i športa izašto želi prosvjetne djelatnikeuključiti u taj program?Ovaj apel u prvom reduupućujemo našoj Vladi, aposebno njezinom Ministarstvuprosvjete i športa kao isvekolikoj hrvatskoj javnosti.Na osobiti pak način pozivamoroditelje da odgovorno dignusvoj glas i da ne dopuste da semanipulira njihovom djecom uhrvatskim odgojno-obrazovnimustanovama. Stalno vijeće Hrvatskebiskupske konferencije U Zagrebu, 14. srpnja 2003.

Papine nade i brige za budućnost EuropePapine riječi uzmolitvu Anđelovapozdravljenja unedjelju 13. srpnja2003.

1. U ovome povijesnomtrenutku, u kojem se provodi udjelo važni proces ponovnogujedinjenja Europe putemproširenja Europske unije naostale zemlje, Crkva spogledom punim ljubavipromatra taj kontinent. Zajednos mnogim svjetlima, nenedostaju neke sjene. Određenogubljenje kršćanskog spomenaprati svojevrsni strah usuočavanju s budućnošću; uzraširenu rastrganost egzistencijenerijetko je vezano širenjeindividualizma i sve većeslabljenje solidarnosti međuosobama. Prisustvuje se kao

nekom gubljenju nade, u čijemje korijenu pokušaj da prevladaantropologija bez Boga i bezKrista. Na paradoksalni način,kolijevka ljudskih pravaizložena je tako pogibelji daizgubi svoj temelj, nagriženrelativizmom i utilitarizmom. 2. U posinodalnoj apostolskojpobudnici "Crkva u Europi",koju sam proglasio 28. lipnja,želio sam se vratiti tim žurnimsuvremenim pitanjima o kojimase opširno raspravljalo u tijekusinodske skupštine u listopadu1999. "Isus Krist, živi u svojojCrkvi, izvor nade za Europu",

to je navještaj kojeg vjernici neprestaju ponavljati, svjesnigolemih mogućnosti koje pružasadašnji trenutak, ali,istodobno, sa sviješću onjegovim "teškimnesigurnostima na kulturalnoj,antropološkoj, etičkoj iduhovnoj razini" (3).Europska kultura ostavljadojam "'tihog odmetništva odvjere' od strane zasićenogčovjeka, koji živi kao da Bogne postoji" (br. 9). Najvećažurnost koja prožima Europu,"na Istoku kao i na Zapadu,sastoji se u rastućoj potrebinade, tako da može dati smisao

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

životu i povijesti i zajedničkomhodu" (br. 4). 3. Ali kako zadovoljiti takoduboku čežnju za nadom?Potrebno se vratiti Kristu i

ponovno krenuti od njega.Crkva – pisao sam u pobudnici– može ponuditi Europinajdragocjenije dobro, kojenitko drugi ne može dati: vjeruu Isusa Krista, "izvor

neprevarljive nade" (br. 18).Neka Marija, zora novogsvijeta, bdije nad Crkvom uEuropi i učini je spremnomnaviještati, slaviti i služitievanđelju nade.

Majčinska briga Boga za svoj narodPapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 16. srpnja2003.

Kateheza br. 79 – U graduBožjem utjeha i radostUvodno biblijsko čitanje: Iz66,10-14"Veselite se s Jeruzalemom, /kličite zbog njega svi koji galjubite! / Radujte se, radujte snjime / svi koji ste nad njimtugovali! / Nadojite se i nasitite/ na dojkama utjehe njegove /da se nasišete i nasladite / nagrudima krepčine njegove. / Jerovako govori Jahve: / "Evo, mirću na njih kao rijeku svratiti / ikao potok nabujali / bogatstvonaroda. / Dojenčad ću njegovuna rukama nositi / i milovati nakoljenima. / Kao što mati tješisina, / tako ću i ja vas utješiti - /utješit ćete se u Jeruzalemu." /Kad to vidite, srce će vam seradovati / i procvast će vamkosti k'o mlada trava. / Očitovatće se ruka Jahvina / nanjegovim slugama / i gnjev nadneprijateljima njegovim". 1. S posljednje stranice Izaijineknjige preuzet je himan kojegsmo upravo čuli, pjesma radostikojom dominira majčinski likJeruzalema (usp. 66,11) a zatimduboko prisna brižljivostsamog Boga (usp. r. 13).Proučavatelji Biblije smatrajukako je taj završni dio, otvorensvijetloj i svečanoj budućnosti,svjedočanstvo jednoga kasnijegproroka koji likuje zbogponovnog rođenja Izraelanakon mračne epizodebabilonskog progonstva. Mismo, dakle, u šestom stoljećuprije Krista, dva stoljeća nakonIzaijine misije, velikog prorokapod čije je ime stavljeno cijeloto nadahnuto djelo.Slijedit ćemo sada radosni tijekte kratke pjesme, kojazapočinje s tri imperativa kojipredstavljaju upravo poziv naradost: "veselite se", "kličite","radujte se" (usp. r. 10). To jesvijetla nit koja se čestoprovlači kroz posljednjestranice Izajine knjige:ožalošćeni sa Siona surazveseljeni, ovjenčani, posuti"uljem radosti" (61,3); samprorok govori: "radošću silnomu Jahvi se radujem, duša mojakliče u Bogu mojemu" (r. 10);"kao što se ženik radujenevjesti, tako će se Bog

radovati" zbog svog naroda(62,5). Na stranici koja prethodiovoj koja je sada predmetomnaše pjesme i naše molitve samGospodin sudjeluje u radostiIzraela koji se upravo rađa kaonarod: "Veselite se i dovijekakličite zbog onoga što jastvaram; jer, evo, odJeruzalema stvaram klicanje, odnaroda njegova radost. I klicatću nad Jeruzalemom, radovat'se nad svojim narodom. Unjemu više neće čuti ni plača nivapaja" (65,18-19). 2. Izvor i razlog toga nutarnjegklicanja je u ponovnopronađenoj životnoj snaziJeruzalema, uskrslog iz pepelaruševina, koji ga je bio prekriokad ga je babilonska vojskarazorila. Govori se, naime, onjegovoj "tuzi" (66,10), koju jesada već ostavio iza sebe.Kao što se često događa urazličitim kulturama, grad jepredstavljen slikama ženskogroda, štoviše majčinskim. Kadaje grad u miru nalik jezaštićenome i sigurnom krilu;štoviše, poput je majke kojahrani svoju djecu s izobiljem inježnošću (usp. r. 11). U tomsvjetlu, stvarnost koju Biblijanaziva, izrazom ženskog roda,"kćer Sionska", to jestJeruzalem, ponovno postajegrad-majka koji prima, hrani irazveseljuje svoju djecu, to jestsvoje stanovnike. Na taj prizorživota i nježnosti silazi potomGospodinova riječ koja ima tonblagoslova (usp. rr. 12-14). 3. Bog pribjegava ostalimslikama vezanim uz plodnost:govori, naime, o rijekama ipotocima nabujalim, odnosno ovodama koje simbolizirajuživot, bujanje vegetacije,blagostanje zemlje i njezinihstanovnika (usp. r. 12).Blagostanje Jeruzalema, njegov"mir" (shalom), velikodušniBožji dar, osigurat će njegovojdojenčadi život okruženmajčinskom nježnošću:"Dojenčad ću njegovu narukama nositi i milovati nakoljenima" (isto) i ta ćemajčinska nježnost biti nježnostsamoga Boga: "Kao što matitješi sina, tako ću i ja vas

utješiti" (r. 13). Tako seGospodin služi metaforommajke da opiše svoju ljubavprema svojim stvorenjima.I prije toga se u Izaijinoj knjizičita ulomak koji pridaje Bogumajčinske osobine: "Može ližena zaboravit' svoje dojenče,ne imat' sućuti za čedo utrobesvoje? Pa kad bi koja izaboravila, tebe ja zaboravitineću" (49,15). U našoj pjesmiGospodinove riječi upućeneJeruzalemu završavajuponovnim vraćanjem na temunutarnje vitalnosti, izraženedrugom slikom plodnosti isnage: slikom svježe trave,primijenjene na kosti, kako bise pokazala snaga tijela ipostojanja (usp. 66,14). 4. Lako je u tom dijelu, uodnosu na grad-majku, proširitinaš pogled sve dotle dadosegne sliku Crkve, djevice iplodne majke. Zaključimo našumeditaciju o preporođenomJeruzalemu razmišljanjemsvetoga Ambrozija, preuzetomiz njegova djela "Djevice":"Sveta Crkva je bezgrešna usvojoj bračnoj vezi: plodnazbog svojih poroda, djevicazbog svoje čistoće, premdamajka zbog djece koju rađa. Mismo dakle rođeni od djevice,koja je začela ne po čovjekuveć po Duhu. Rođeni smo dakleod djevice ne usred tjelesnihboli, već usred veselja anđela.Ta nas djevica ne hranitjelesnim mlijekom, već onim okojem govori apostol, kadakaže da je tim mlijekom dojenmladi Božji narod u ranjivojdobi.Koja udana žena ima više djeceod svete Crkve? Ona je djevicapo svetosti koju prima usakramentima i majka jenarodâ. Njezinu plodnostpotvrđuju također Pisma kojakažu: 'Osamljena više djece imanegoli udata' (Iz 54,1; Gal4,27), naša majka nema muža,ali ima zaručnika, jer kakoCrkva u narodima tako i duša upojedinaca – oslobođenih svakenevjernosti, plodnih u životuduha – bez da su lišeni stida,žene se s Božjom Riječju kao svječnim zaručnikom" (I,31:SAEMO 14/1, str. 132-133).

24 16. srpnja 2003. broj 28/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Vatikanski dnevnik o Papinu apostolskom putovanju uHrvatsku

Osvrt je objavljenmjesec dana nakonputovanja SvetogaOca, a svraćapozornost na njegovocjelokupno apostolskoputovanje u Hrvatskui ističe nekepojedinosti vezane uzsamo putovanje

Vatikanski dnevnikL’Osservatore Romano uizdanju od 9. srpnja donosiposeban osvrt na nedavnoapostolsko putovanje papeIvana Pavla II. u Hrvatsku. Natri stranice dnevnika nalazi seukupno 12 kraćih i dužihčlanaka vezanih uz Papinepastirske pohode Dubrovniku,Osijeku, Đakovu, Rijeci i Zadrute 9 slikovnih priloga. Člankesu napisali novinar urednikvatikanskoga dnevnikaGiampaolo Mattei, zagrebačkinadbiskup i metropolit ipredsjednik Hrvatske biskupskekonferencije Josip Bozanić,splitsko-makarski nadbiskup imetropolit Marin Barišić,riječki nadbiskup i metropolitIvan Devčić, zadarskinadbiskup Ivan Prenđa, krčkibiskup Valter Župan,dubrovački biskup ŽelimirPuljić, đakovački i srijemskibiskup Marin Srakić, te čuvartrsatskoga svetišta o. MatijaKoren, riječki mladomisnik

Mario Gerić, supružnici Irena iMarinko Marjanović iz Osijekai Mišela Grmić iz Zadra. Uzčlanke i slikovne prilogeobjavljeni su i kraći izvadci izPapinih propovijedi u Rijeci,Zadru, Dubrovniku i Osijeku.Sam, pak, osvrt počinje nanaslovnici dnevnika uz velikinaslov: “Bilo je to 100.hodočašće izvan Italije. Prijemjesec dana apostolskoputovanje Ivana Pavla II. uHrvatsku“. Osvrt je objavljen mjesec dananakon putovanja Svetoga Oca,a svraća pozornost na njegovocjelokupno apostolskoputovanje u Hrvatsku i ističeneke pojedinosti vezane uzsamo putovanje. L'OsservatoreRomano redovito donosi takveosvrte na apostolska putovanja ipastirske pohode Svetoga Oca.Učinio je to i za prva dvaputovanja u RepublikuHrvatsku 1994. i 1998. te uBosnu i Hercegovinu 1987.

Vatikanski dnevnik opširno jeizvješćivao o nedavnomepohodu Svetoga Oca. Osimnovinskih izvješća o svimznačajnijim događajima, donioje talijanske prijevode Papinihpropovijedi i govora tetalijanske prijevode pozdravnihgovora pojedinih biskupa ipredsjednika Republike, apotom je u posebnome priloguobjavljenu u izdanju od 20. i21. lipnja donio hrvatskeizvornike svih Papinihpropovijedi i govora, i to je zasada jedino službeno i cjelovitoizdanje tih govora. Osim usvojemu dnevniku natalijanskome jeziku,L'Osservatore Romano jeprijevode Papinih propovijedi igovora u Hrvatskoj objaviotakođer u svojim tjednimizdanjima na engleskome,francuskom, njemačkom,španjolskom, portugalskom italijanskom jeziku, a objavit ćeih i u mjesečnome izdanju napoljskom jeziku. (ika-kj/kta)

“Vječnost u vremenu” Wilfrida StinissenaŠvedski karmelićaninvoditelj je duhovnihvježbi i autor knjigaduhovnoga sadržaja

HKD sv. Jeronima objavilo jeknjigu karmelićanina WilfridaStinissena “Vječnost uvremenu“, kojom je autor želiopokazati kako je vrijeme joštajanstvenije no što se običnomisli te da veličanstvenaotkrića čekaju onoga tko seusudi suočiti se s njegovomtajnom, a napose je želioukazati na način življenja uvremenu koji nas dublje uvodiu Božju radost. U pogovoruautor ističe kako je temeljnamisao knjige da vrijeme ivječnost nisu oprečni, oni se neisključuju, nego upravo

suprotno: te se dvije stvarnostiuključuju jedna u drugu i stojeu stalnoj intimnoj relaciji, kaostvorenje sa svojimStvoriteljem. Odnos čovjekaprema Bogu - Ljubavi, ističeautor, odlučuje hoće li vrijemeza njega biti podređenoprolaznosti ili će svaki trenutakbiti kap iz mora vječnosti, kojuza trenutak posjeduje, i koju ćenapokon ponovno susresti kadga poslije ovoga zemaljskogživota oblije “more” sa svihstrana. Svako vrijeme, svakitrenutak proživljen u ljubavijest vječno trajanje, vječno

vrijeme, ističe autor.Karmelićanin Wilfrid Stinissenrođen je u Antwerpenu 1927.godine. Ušao je u Karmel sa 16godina, studirao je filozofiju nasveučilištu u Louvainu, te jedoktorirao obranivši disertacijuo prijateljstvu kod Aristotela. Predavao je filozofiju ipsihologiju religije do 1967., aonda se preselio u Švedskukako bi osnovaokontemplativni karmelićanskisamostan. Održava duhovnevježbe u Skandinaviji te pišeknjige. (ika-kj)

Pletikosa: Neka se mladi okrenu vjeri i obiteljiVratar hrvatskenogometnereprezentacije urazgovoru zasalezijanski vjesnik“Don Bosco danas"

Vratar hrvatske nogometnereprezentacije Stipe Pletikosa urazgovoru za salezijanskivjesnik “Don Bosco danas” (br.2/2003.) pozvao je mlade da seokrenu vjeri i svojoj obitelji,jer, kako kaže, kad je čovjekiskreni vjernik, onda nosi u sebii sve ostale ljudske kvalitete.Činjenicu da ga se često moževidjeti da se prije utakmiceprekriži i pomoli, Pletikosa jeprokomentirao da se rado moli

Bogu, pa i prije nogometnognastupa. To je odraz mojenutrine, jer osjećam da mi Bogpomaže i uvijek ću se moliti,kazao je. Ističući da ga molitvasmiruje i ulijeva mu snagu ipouzdanje u sebe, napomenuoje da to ne čini da drugi vide,ali ono što osjeća u sebi želiizraziti znakom križa. Rekao jetakođer da to nije za njega pukaformalnost, nego zaziva imeBožje da On bude uz njega i da

ga prati u tijeku nastupa. Aposlije utakmice uvijek sezahvalim Bogu, pa bio to iporaz, a ne samo kadpobjeđujemo, dodao je. Kazao je i da rado prakticiranedjeljom odlazak u crkvu kadmu to obveze dopuštaju,ocijenivši da je u svemu tomevažna obitelj koja formiraosobu i koja je potpora mladomsportašu. (ika-kj)