I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 28. rujna 2005. broj 39/2005

Domovinske vijesti■ Godišnji susret predstavnika i pojedinaca zauzetih u obiteljskom pastoralu■ Redefinicija idejnog projekta Crkve hrvatskih mučenika■ Aktivnosti Doma duhovne pomoći sestara sv. Križa u Đakovu■ Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja odbacili izjavu Carle Del Ponte■ Biskup Bogović u povodu intervjua Carle Del Ponte

Izjava Hrvatske konferencije višihredovničkih poglavara

Nerazumljivo je i protivno tečevinamarimskoga i načelima modernoga prava, etike idobrih običaja da se na temelju pukih,nepouzdanih, neprovjerenih i nedokazanihindicija, na kakve se poziva glavna haškatužiteljica, javno sumnjiči redovničkazajednica ili bilo koja druga ustanova odnosnojavna ili privatna osoba, poručuju redovničkipoglavari

■ Biskupijski dan Požeške biskupije■ Poruka biskupa Bogovića za novu školsku i vjeronaučnu godinu■ Posvećena iznova podignuta župna crkva u Lovasu■ Započele 10. požeške orguljaške večeri■ Ludbreg: Euharistijski kongres ministranata Varaždinske biskupije■ 925. obljetnica crkve Sv. Kuzme i Damjana■ Poruka nadbiskupa Devčića za početak pastoralne godine■ Dar za Crkvu hrvatskih mučenika od nogometaša■ Zagreb: Započeli susreti trajne formacije mlađih svećenika■ Zaklada Požeške biskupije za pomoć siromašnim učenicima

Crkva u Hrvata■ Susret svećenika Vrhbosanske nadbiskupije■ Pariz: Tribina u povodu reizdanja disertacije bl. Merza■ Kiseljak: Nogometna utakmica svećeničkih reprezentacija Hrvatske i BiH■ Sarajevo: Dan sredstava društvenog priopćavanja

Lisabon: Iustitia et pax HBK o haškomsudu

Hrvatska Iustitia et pax upozorava da jepraksa haškoga suda pokazala nekoliko bitnihodstupanja od osnivačkih premisa, premakojima bi se sud trebao baviti individualnomkrivnjom pojedinaca, a da nacionalnapripadnost neće biti kriterij koji će utjecati nasud, od čega se odstupilo u raznimsmjerovima, što nije važno samo za Hrvatsku iza zemlje nastale raspadom Jugoslavije, već iza Europu u cjelini

■ Ivo Andrić - Trideset godina poslijeHrvatsko-slovensko hodočašće uBrezje

Iz dubokih kršćanskih korijena izraslo je iraste slovensko, hrvatsko, europsko duhovno ikulturno zajedništvo. Krist nam je trajnonadahnuće da s njime gradimo zajedništvo isuradnju u našoj nazaretskoj obitelji europskihnaroda, poručio je nadbiskup Barišić nasvečanom misnom slavlju koje je svetištuMarija Pomagaj okupilo više od 7000hrvatskih i slovenskih hodočasnika

Inozemne vijesti■ Papa dao intervju za Poljsku televiziju■ Nikaragva: Kampanja protiv nepismenosti■ Zajedničko pismo njemačkih i poljskih biskupa■ Odgovornosti Crkve u svijetu u kojem vladaju strah i nesigurnost■ Zasjedanje Međunarodne BK sv. Ćirila i Metoda■ Prag: Održana skupština europskih baptista■ 44% Iraca redovito na nedjeljnoj misi■ Peticija za vraćanje Sv. Sofije pravoslavnoj Crkvi■ Papa primio Hansa KüngaVatikan: Održan simpozij o

redovništvu

Simpozij priređen u povodu 40. obljetniceobjavljivanja dekreta Drugoga vatikanskogkoncila "Perfectae Caritatis"

■ Nije potpisan nikakav dokument "o homoseksualcima i sjemeništima"

Prilog dokumenti■ Euharistija i ljubav■ Božja svemoć očitovana u povijesti, a osobito u vazmenom otajstvu

2 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Godišnji susret predstavnika i pojedinaca zauzetih uobiteljskom pastoralu

Susret su organiziraliKoordinacijski odborVijeća HBK za obitelji Ured HBK za obitelj

Velika Gorica, 17.9.2005.(IKA) - Jubilarni 10. susretpredstavnika udruga, pokreta,zajednica te pojedinacazauzetih u obiteljskompastoralu Crkve u Hrvatskojodržan je u subotu 17. rujna uVelikoj Gorici. Susret suorganizirali Koordinacijskiodbor Vijeća HBK za obitelj iUred HBK za obitelj, a i ovegodine domaćin susreta bio ježupnik velikogoričke župeNavještenja BDM mons. JosipFrkin. Osim predstavnika udruga,pokreta i zajednica na susretusu sudjelovali i (nad)biskupijskipovjerenici za pastoral braka iobitelji te djelatnici crkvenihsavjetovališta. Ove godineokupio se do sada najveći brojsudionika, njih 70-tak, budućida su u međuvremenu osnovaneneke nove udruge. Susret suvodili o. Jure Bosančić,predsjednik KoordinacijeVijeća HBK za obitelj zaorganizaciju susreta i dr. Petar-Krešimir Hodžić, voditeljUreda HBK za obitelj. Program je započeo molitvom iuvodnim riječima krčkogbiskupa Valtera Župana,predsjednika Vijeća HBK zaobitelj, koji je i glavni inicijatortih susreta. Biskup Županpozvao je na samozatajnost,poniznost i spremnost naodricanja od vlastitih vizija iideja u korist zajedničkog dobra

koje je u skladu s Božjomvoljom. Istaknuo je da jenajveći neprijatelj dobrog onobolje. U jutarnjem dijeluprograma bilo je riječi oprijedlogu mogućih zajedničkihakcija u susret proslavi Danaživota 5. veljače 2006. godine.Također, sudionici suobaviješteni o važnimdogađajima iduće godine te suzamoljeni za suradnju unjihovoj organizaciji iprovedbi. Tako su najavljenabiskupijska hodočašća obiteljina blagdan Presvetog Trojstva11. lipnja 2006. kao jedna odinicijativa nakonSrednjoeuropskog katoličkogdana. Govorilo se i potrebipriprave za ta hodočašća te kojibi sadržaji u tom smislu bilinajprimjereniji. Predstavljen jeV. svjetski susret obitelji kojiće se održati u Valenciji uŠpanjolskoj od 1. do 9. srpnja2006. Poziv za taj susret uputioje blagopokojni veliki papaIvan Pavao II., a potvrdio ga jesadašnji papa Benedikt XVI.,koji će predvoditi zaključnumisu u nedjelju 9. srpnja.Inicijalni program susretapredviđa obiteljski festival od1. do 7. srpnja, međunarodnikongres od 4. do 7. srpnja,molitveno bdjenje 8. srpnja teveć spomenuto euharistijskoslavlje 9. srpnja. Kao i nadosadašnjim svjetskimsusretima obitelji očekuje seviše od milijun sudionika.

Također, tijekom jutra govorilose o potrebi ujedinjavanja iboljeg povezivanja udruga te opripremnim radnjama ustvaranju Foruma udruga zaobitelj. Poseban naglasakstavljen je na edukaciju irestrukturiranje postojećihudruga da bi djelovale premastandardima Europske unijekako bi mogle odgovoritizahtjevima današnjeg vremena.Program edukacije predstavilesu Danica Babić i Ana Volarić-Mršić. U podne je slavljena misa kojuje predvodio biskup Župan ukoncelebraciji s desetaksvećenika koji su došli nasusret. U propovijedi je biskupŽupan pozvao na većuodgovornost sviju onih kojeBog poziva na rad uobiteljskom pastoralu, aposebice onih koji djeluju uudrugama. U popodnevnomdijelu programa dana jemogućnost sudionicima dapredstave svoje organizacije isvoj rad u protekloj godini.Sudionici su se još jednommogli osvjedočiti u velikobogatstvo naše Crkve iangažman laika za dobroobitelji u Hrvatskoj. Susret jezaključen zahvalnom molitvomi pozivom na veću zauzetost imeđusobnu usklađenost u radukao i na ponovno druženjeidućeg rujna.

Zadar: Susret nadbiskupa i bogoslovaZadar, 20.9.2005. (IKA) -Godišnji susret zadarskognadbiskupa Ivana Prenđe i 15bogoslova Zadarskenadbiskupije održan je od 18.do 20. rujna u samostanu sv.Jeronima na otoku Ugljanu.Susretu je nazočio i donZdenko Dundović,novoimenovni animator zapastoral duhovnih zvanja unadbiskupiji. Na kraju pohodaUgljanskog i Pašmanskogdekanata s bogoslovima,nadbiskup Prenđa je 20. rujnapredvodio misno slavlje ubenediktinskom samostanu naĆokovcu. Na redovitom susretunadbiskupa i bogoslova, koji je

svojim molitvenim sadržajemujedno i duhovna obnova,sabiru se sva nadbiskupijskadogađanja tijekom godine, jersu, kao budući djelatnici unadbiskupiji, pozvanisudjelovati u njenom životu ibiti upoznati s njegovimtijekom, istaknuo je nadbiskupPrenđa nakon susreta koji jeimao dva dijela: duhovni, ukojem se nastojalo udubiti uotajstvo poziva, duhovnogzvanja koje Bog daje pojedincuza Crkvu, te informativni, ukojem je nadbiskup upoznaobogoslove s događajima unadbiskupiji, iznoseći impogled i prema sljedećojakademskoj godini. Nadbiskupje izrazio podršku cilju i

poslanju Sjemeništa, da spremebuduće svećeničke kandidatena doličan način, jer je vrijemezahtjevno i traži seprepoznavanje njegovih ljudi ipotreba. Produbljeno zajedništvo i izvanakademskih obveza te boljemeđusobno upoznavanje plodje susreta koji ih je dublje uveou njihove buduće službe,spremajući ih još motiviranijeza njihovo svećeništvo, kako bipreuzeli ulogu navjestitelja ipastira i tako izvršili svojuzadaću. "Ti su dani bili korisni,zbližili su njih same i dali novipoticaj za radosni put naprijed",rekao je nadbiskup Prenđanakon susreta s bogoslovima.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Rijeka: Misa u povodu početka školske godineNadbiskup Devčićpozvao riječkesrednjoškolce daslobodno pođu zaKristom kako bidosegli istinsku sreću

Rijeka, 20.9.2005. (IKA) -Riječki nadbiskup Ivan Devčićpredvodio je 20. rujna u crkviUznesenja Marijina u Rijecimisu za srednjoškolce u povodupočetka nove školske godine.Zajedno sa svećenicima Grada inovim katehetom zasrednjoškolsku mladež vlč.Matijom Matičićem, nadbiskupje u propovijedi podsjetio natekst evanđelja "Što mi je činitida baštinim život vječni?",ukazujući na njegovuaktualnost.Bez obzira što posjedujemo ikakav položaj u društvuimamo, svima nam se namećeto pitanje. Vječni život i vječnasreća - to je ono za čim svakičovjek neprestano teži, kazao jenadbiskup, napomenuvši zatimkako je mladić iz evanđeljaimao i imetak i ugled, a ipak seobratio Isusu, jer je osjećao damu još nešto nedostaje.Nadbiskup Devčić u tom jesvjetlu podsjetio i na riječi sv.Augustina: "Naše je srcestvoreno za Boga, stoga jenemirno dok ga ne nađe". Unastavku je upozorio mlade narazličite alternative koje im se

nude u potrazi za srećom, ali ihje podsjetio na onajneodgovoreni poziv Božji,"koji bi nas, ukoliko gaprihvatimo, vodio ka sreći".Trebamo se zapitati čemurobujemo i što nas sprječava daslobodno pođemo za Kristom,kazao je riječki nadbiskup. Govoreći o mladiću izevanđelja koji je moralno živio,ali se nije mogao odreći svogabogatstva, propovjednik jeistaknuo: "Dragi mladi,vjerujem da se u ovom mladićumožete prepoznati, kako unjegovoj težnji za savršenstvomi istinskom srećom, tako i unespremnosti na ispunjenjeuvjeta pod kojima se ta težnjajedino može ostvariti. Ovo nasevanđelje o jednomneodgovorenom pozivupodsjeća da mi takođerodbijamo Božji poziv. OdbijatiBožji poziv, slika jesuvremenog, bogatog iprezasićenog, ali nesretnogačovjeka".Zaključujući propovijed,nadbiskup je mladima kazaokako će u tijeku ove školske

godine postavljati mnogapitanja i dobivati na njihodgovore. Nemojte potisnuti usebi i pitanje s kojim je k Isusudošao mladić iz današnjegEvanđelja: "Što trebam učinitida postanem baštinik vječnogživota?". Imajte hrabrostiartikulirati i izgovoriti topitanje, poručio je nadbiskupDevčić.Riječima "Mladosti,dobrodošla!", mnogobrojnesrednjoškolce i njihoveprofesore pozdravio jepovjerenik za pastoral mladihRiječke nadbiskupije DaliborBožić. Pozvao ih je danapreduju i životno sazrijevajuu novoj školskoj godini, ali i dase ne boje izazova koje onanosi.Prinos darova bio jesimboličan. Mladi su prinijeli:golubicu, palmu, križ, kruh ivino, a po završetku misnogaslavlja mladima se obratio inovi kateheta za srednjoškolcevlč. Matičić, poručivši im dasebi posvijeste kako su upravooni "svijetlo svijeta i solzemlje".

Pripreme za biskupijski susret supružnika na KrasnomUoči susreta koji će seodržati 1. listopada uOtočcu se sastaloPovjerenstvo zapitanja obiteljskogpastorala Gospićko-senjske biskupije

Otočac, 20.9.2005. (IKA) - Užupnoj dvorani župe PresvetogTrojstva u Otočcu održan je 20.rujna sastanak Povjerenstva zapitanja obiteljskog pastoralaGospićko-senjske biskupije.Sastanku je predsjedaopredstojnik povjerenstva igeneralni vikar biskupije mons.Tomislav Šporčić, a nazočilo jedevet članova tog tijela,svećenika i laika, iz većinedekanata biskupije.Mons. Šporčić najavio je važanovogodišnji događaj, četvrti

biskupijski susret supružnikakoji će se održati na Krasnom1. listopada. Dogovoren jednevni red susreta i programrada u tijeku kojeg će središnjepredavanje, uz jedan bračni par,održati predstojnik Ureda HBKza obitelj mr. Jure Bosančić.Voditeljica Biskupijskogobiteljskog savjetovališta izOgulina prof. Nives Tomić jepodnijela izvješće o susretuudruga, pokreta i zajednica uobiteljskom pastoralu koji jepod predsjedanjem biskupa

Valtera Župana održan 17.rujna u župi Navještenja BDMu Velikoj Gorici. Tada jepredstavljena i akcija Ureda zaobitelj "Pomoć životu", a uočiDana života koji će se obilježiti6. veljače sljedeće godine. Prof.Tomić je upoznala članovepovjerenstva s akcijom, njenomidejom, trajanjem, načinomprovođenja i ciljevima. O njojće biti govora i naBiskupijskom susretusupružnika na Krasnom.

Blagoslovljena obnovljena crkva i kip sv. Eustahijana brdu Krban ponad TrogiraTrogir, 20.9.2005. (IKA) - Namisi na blagdan sv. Eustahija,koju je 20. rujna predvečer natrogirskom brdu Krban predmnoštvom vjernika predvodiokotorski biskup Ilija Janjić,svečano je blagoslovio izvornoobnovljenu crkvu, sagrađenu1348. godine svecu na čast.Stara crkva zavjetni je darvjernika, koji su se za haranjakuge trogirskim krajemzavjetovali sv. Eustahiju, očuvali Trogir i okolicu od te pošasti,

da će mu uz znak zahvalnostina brdu ponad grada sagraditizavjetnu crkvicu. Svetac ihusliša, te oni podignu crkvicu,koju je tijekom dugih stoljeća,dobro nagrizao "zub vremena",i posve se urušila još u prošlomstoljeću. Zalaganjem donStipana Bodrožića, župnikatrogirske župe Gospe odAnđela na Travarici, župljana,te više donatora, a na poticajMladena Vukovića iz Solina,autora triju knjiga o sv.

Eustahiju, stara je crkvicaizvorno obnovljena za samogodinu dana. U izvođenjuradova pomogla je i Hrvatskavojska, koja je svojimgrađevinskim strojevimanapravila put do crkve na brdu,odakle puca prekrasan vidik naotok Čiovo, Trogir i okolicu.Biskupskoj misi s blagoslovom,nazočni su bili i predstavnicigradskih vlasti Trogira, Kaštelai Solina, županijskih vlasti tedonatora.

4 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Redefinicija idejnog projekta Crkve hrvatskihmučenika

Udbinsko svetišteredefinirat će se zbognove situacije naterenu, prije svegazbog arheološkognalaza crkve Sv.Nikole iz 18. st. igrobišta u njoj. Izgledi sadržaj svetišta ostatće u većprepoznatljivimokvirima

Udbina, 21.9.2005. (IKA) -Idejni projekt Crkve hrvatskihmučenika, za gradnju koje je 9.rujna položen kamen temeljacte je blagoslovljeno gradilište,zbog nove situacije na terenubit će redefiniran. To je usrijedu 21. rujna odlučioOcjenjivački sud zajedno sInvestitorom, projektantom ipozvanim stručnjacima izpodručja arheologije i zaštitespomenika kulture, nakon štosu u Udbini pogledali novusituaciju koju prije svegaodređuju arheološki nalazi.Riječ je o crkvi Sv. Nikole iz18. st., čiji su temelji nađeni napodručju gradilišta novogasvetišta, a koji uključuju inalazište grobnica unutar samecrkve, kao i potporni zid oko

crkve. Budući da arheološkinalaz treba sačuvati iprezentirati, te da on značajnoobogaćuje ideju mučeništva, jernaznačuje kako kontinuitetkatoličkoga vjerovanja tako ikontinuitet stradanja i mučenja,jer čuva grobove iz turskihvremena pa sve do rušenjacrkve 1942. godine, ocjenjenoje da u idejnom rješenjuarhitektu Nikoli Bašiću trebaostaviti kreativnu mogućnostda, na temelju već prihvaćenogrješenja i u kontinuitetuvizualnosti, uskoro ponudirješenje koje će vrednovati tunovu situaciju. Nazočni su sestručnjaci složili da će se timeveć prihvaćeno idejno rješenjeCrkve hrvatskih mučenika jošviše obogatiti te da se može

ostvariti samo optimalnijerješenje kojim će se, međuostalim, postići i veći prostor zaokupljanje vjernika naotvorenom, za što se, osobitonakon 9. rujna, pokazuje većapotreba. To omogućuje i sadapovećana građevinska česticakoja arhitektu ostavlja prostorza kreativnija rješenja. Crkvahrvatskih mučenika imemorijalni kompleks nećesmjeti biti vizualno i sadržajnobitno izmijenjeni, oko čega suse složili svi nazočni, no urješenju će se tražiti novovrednovanje situacije kao i novnačin rješavanja nekihpraktičnih pitanja, poput onogakoje se tiče prilazapastoralnome centru ili pakrješenje oltara na otvorenom.

Dr. Nikola Stanković: "Smisleno govoriti o Bogu"Tribina Hrvatskogakatoličkog društvaprosvjetnih djelatnika

Zagreb, 21.9.2005. (IKA) -"Smisleno govoriti o Bogu"bila je tema predavanja koje jeu srijedu 21. rujna isusovac dr.Nikola Stanković održao naredovitoj mjesečnoj tribiniHrvatskoga katoličkog društvaprosvjetnih djelatnika uZagrebu. Govoreći najprije oreligijskome govoru koji je punslika, znakova, simbola te jepoprilično neodređen, predavačje istaknuo da je jednako takopogodan i za manipuliranje,zato jer se jedan određeniaspekt proglasi za cjelinu, ačesto uopće nije bitan zaistinsku religioznost kaocjelovit ljudski stav premaBogu i pouzdanje u sveukupnuzbilju. Nasuprot tome,filozofski je govor sastavljen odpojmova, i premda apstraktan iopćenit, ipak se dade definirati iodrediti točan sadržaj pojma. Utom smislu, čovjeku je potrebani jedan i drugi govor, budući dasve jednostranosti čine štetukomunikaciji koja se temelji napravilnoj tematizaciji, pojasnioje predavač. Govoreći o problemima,mogućnostima i značajkamagovora o Bogu, dr. Stanković

se upitao što mi zapravomislimo kada izgovaramo riječBog i kada mu pridajemo razneatribute. U tom smislu u govoruo Bogu ne smijemo zaboravitina njegovu daljinu i odsutnost,jer je ono što mi susrećemo,bivstvujuće, uvijek ograničeno ipod jednim vidikom je s njimepovezana transcendencija. Počemu se onda Bog i svijetrazlikuju, upitao se Stanković,dodavši da se razlika očitujeupravo u tomu što je Bog onajkoji stvara, a svijet onaj koji jestvoren, te u tom smislu imaprimljen i ograničen bitak.Zato, da bi se o Bogu smislenogovorilo, moramo govoriti da je"Bog istodobno blizu i daleko,da je imanentan itranscendentan", pa ga nesmijemo poistovjetiti niti sasvijetom niti s njegovimdjelom, jer su Božji atributi kojinam se nadaju iz samogapoimanja Boga sasvim oprečnionima koji se pridaju svijetukao ograničenom biću. Stoga se temeljna poteškoćagovora o Bogu temelji na tomeda mi uopće znamo što značibiti tek na temelju iskustvaizvanjskoga svijeta i vlastitoga

postojanja, i zato imamodužnost proučavati i sebe isvijet da bismo bolje razumjeliBožji govor jedni preko drugih.Da bi čovjek spoznao svijet,sebe samoga i Boga, nije mudovoljna samo njegova naravnasposobnost u spoznaji, nego iono što nadilazi njegov razum,a to je Božja objava. Tako namse u traženju smislenoga govorao Bogu pružaju tri osnovnapolazišta, a riječ je oplatonovskom trokutu, odnosnoidejama, svijetu pred nama tenama samima (samomčovjeku). "Nije dovoljnogledati samo na prirodu, niti nasame ideje, nego i na osobnoiskustvo", istodobno shvaćajućida je govor o Bogu uvijekanalogan ili dijalektičan i mogumu se pripisati samo onipredikati čije značenje neuključuje ograničenje.Kršćanima se Bog objavljuje usvijetu, te ga u svijetu valja itražiti. Što se čovjek višepromatralački, doživljajno,misleno, refleksivno imolitveno iščekujući dubljeupusti u traženje iskona, on ćemu se izdašnije objaviti te ćebarem će razaznati što on nije,zaključio je dr. Stanković.

Blagoslov obnovljene crkve u GašincimaGašinci, 21.9.2005. (IKA) -Gašinačku filijalnu crkvu Sv.Mateja apostola nakontrogodišnje obnove blagoslovioje na blagdan sv. Matejaapostola u srijedu 21. rujna

đakovački i srijemski biskupMarin Srakić. U opsežneposlove uređenja filijale, čija ježupa u Satnici Đakovačkoj,uključeni su eksterijer, interijeri crkveno pročelje, a stajali su

450.000 kuna. Najvećimdijelom sredstva su osiguralivjernici Gašinaca , a 30.000kuna priskrbila je OpćinaSatnica Đakovačka.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Aktivnosti Doma duhovne pomoći sestara sv. Križa uĐakovu

Dom duhovne pomoćisestara sv. Križa uĐakovu djeluje od1996. i otvoren jesvima koji traže mirsrca i zdravlje dušebez obzira na dob,spol ili zanimanje

Đakovo, 21.9.2005. (IKA) -Dom duhovne pomoći sestarasv. Križa u Đakovu djeluje od1996. i otvoren je svima kojitraže mir srca i zdravlje dušebez obzira na dob, spol ilizanimanje. Na raspolaganju jesvima kojima je potrebnaduhovna pomoć u njihovimproblemima, a posebno mjestozauzimaju osobe s mentalnimili psihičkim poteškoćama,ovisnici, branitelji i njihoveobitelji. Pruža individualnupomoć kroz razgovore, tjednesusrete u terapijskimzajednicama vjere, mjesečnesusrete duhovnoga odmora iobnove "Mir u Bogu", godišnjeduhovne vježbe za žene,savjetovanje o problemu drogete mogućnost boravka u Domuna određeno vrijeme. U svomdjelovanju sestre sv. Križaprvenstveno se oslanjaju naBožju riječ, sakramente,posebice euharistiju i ispovijed,potom osobnu i zajedničkumolitvu, zajedništvo u vjeri imeđusobnu ljudsku solidarnosti podršku. Središte Doma jekapela s Presvetimsakramentom. Dom duhovnepomoći svoje usluge pružabesplatno, a financira sedobrovoljnim prilozima.Dobročinitelji su uključeni umolitve sestara sv. Križa. Program rada Doma duhovnepomoći u školskoj godini

2005./2006. sadrži: Pojedinačnirad - tjedni razgovori spojedincima, tjedne susrete -"Grupa podrške", ponedjeljkomu 19 sati, "Grupa Istine",utorkom u 16 sati, "Radionicasv. Josipa", srijedom u 15 sati i"Grupa prijateljstva", četvrtkomu 10 sati. U programu rada su imjesečni susreti koji sekontinuirano organiziraju većdeset godina, a namijenjeni sutzv. "profesionalnimpomagačima", tj. osobama uprofesionalnim službamapomaganja: u odgoju,zdravstvu, karitativnim,crkvenim, socijalnim i sličnimslužbama. Sadrže predavanja,radionice (uz primjenu Biblije,dijameditacije, hagio drame,likovnoga izraza,meditativnoga plesa i sl.) ieuharistijsko slavlje. Susretevodi tim redovnica sasvećenicima, a održavaju sejednom mjesečno (subotom od15 do 19 sati).Godina 2005./2006. u znaku jetečaja o osobnosti. Prvi tečaj je24. rujna o sindromuistrošenosti. Slijede: 8.listopada - Otkrivanje istine osebi, 12. studenoga -Usmjerenost na drugoga, 10.prosinca - Putovi komunikacije,21. siječnja 2006. - Duh psiha itijelo kao jedno, 11. veljače -Snaga mišljenja, 11. ožujka -Bogatstvo emocija, 8. travnja -Volja kao pokretač, 13. svibnja

- Zrela osobnost i od 9. do 11.lipnja - Završni susret(hodočašće).Program rada Doma duhovnepomoći obuhvaća isavjetovanje o ovisnosti.Pomoć roditeljima ovisnika ilinjihovim suprugama je ukontaktu sa zajednicomCenacolo.U programu rada su i duhovnevježbe za žene. Od 21. do 23.listopada za roditelje osoba smentalnim i psihičkimpoteškoćama na temu"Dostojanstvo osobe smentalnim i psihičkiminvaliditetom", od 24. do 27.studenoga na temu "Kakopomoći svome djetetu?", od 12.do 15. siječnja 2006. na temu"Koje li nade u pozivuNjegovu" i od 23. do 26. ožujkana temu "Poziv žene nasvetost". Posebice mladima spsihičkim problemima mogućje i boravak u Domu naodređeno vrijeme (od vikendado mjesec dana ili više) uokruženju mira, molitve i radauz prethodne kolokvije. Sveinformacije mogu se dobiti naadresu: Dom duhovne pomoćiĐakovo, Kralja Tomislava 29,s. Rastislava Ralbovsky, s.Romualda Radelić, tel/fax031/801-262, e-mail:rastislava.ralbovsky@os.htnet.hr, internet: www.sestre-sv-kriza.

Godišnji susret svećenika Hvarsko-bračko-viškebiskupije u Bolu na Braču

Na susretu, kojim jepredsjedao biskupŠtambuk, bilo je riječio euharistijskoj godinii liturgiji

Bol na Braču, 21.9.2005. (IKA)- Godišnji susret svećenikaHvarsko-bračko-viške biskupijeodržan je na blagdan sv.Mateja, 21. rujna, udominikanskom samostanu uBolu na otoku Braču. Susret jezapočeo svečanom misom kojuje predvodio hvarsko-bračko-viški biskup SlobodanŠtambuk. U propovijedi jebiskup dvadesetoricuokupljenih svećenika-župnikapotaknuo da žive dostojnovlastitu pozivu, "podnosećijedni druge u ljubavi i trudećise, kao poslužitelji euharistije iriječi Božje, sačuvati jedinstvoduha, da bi se tako na najboljinačin po svoj biskupiji idomovini razlijegala njihovajeka".

Prijepodnevni radni dio susretapredvodio je župnik Jelse idekan otoka Hvara StankoJerčić, a najavljeno predavanje"Euharistijska godina i našaliturgija" održali su u dva dijelaliturgičari s Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Zagrebu dr. IvanŠaško i dr. Ante Crnčević.Izlaganje dr. Crnčevića bilo jeposvećeno temi "Godinaeuharistije - korak premaotkrivanju otajstva", a dr. Šaškosvoj dio predavanja naslovio je"Godina euharistije i našeslavljenje: primjeri obredneneprimjerenosti".Potom je hvarski župnik igeneralni vikar biskupije mons.Josip Mihovilović održaopredavanje "Liturgija našasvakidašnja", a urednik "Bračke

Crkve" don Ivan Matulićgovorio je o temi "Ministranti uslužbi euharistije". Poslijepodnevni dio programapredvodio je mons.Mihovilović, koji je podnioizvješće o duhovnim zvanjimau Hvarsko-bračko-viškojbiskupiji, a dekani StankoJerčić, Andro Ursić i PaulinBjažević upoznali su nazočne sposebnostima u svojimdekanatima. O misijama jegovorio don Tonči Kusanović,o laicima don Ivica Huljev, oobiteljima vlč. Jerčić i omladima vlč. Ursić.Sudionici biskupijskog susretasvećenika zahvalili su se nakraju bolskim dominikancimana uvijek ugodnomdomaćinstvu.

6 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

299 godina od smrti službenice Božje Klare ŽižićZapočela duhovnapriprava za proslavusv. Mihovila

Šibenik, 21.9.2005. (IKA) -Duhovna priprava zasvetkovinu sv. Mihovila,zaštitnika grada Šibenika iŠibenske biskupije započela je21. rujna u katedrali Sv.Jakova. Misno slavlje nakojemu se su vjernicispomenuli i 299 obljetnicepreminuća službenice Božjemajke Klare Žižić,utemeljiteljice Družbe sestarafranjevki od Bezgrežne,

predvodio je šibenski biskupAnte Ivas.Bog je središte čovječanstva ičovjeka. Tu istinu treba živjetisvaki vjernik, a Crkva kaotrajno poslanje ima zadatakpotvrđivati Božju nazočnost nazemlji, poručio je biskup Ivas,istaknuvši sv. Nikolu Tavelića,prvoga hrvatskog sveca čija se35. obljetnica od proglašenjasvetim slavi ove godine i č.M.Klaru Žižić kao velike svjedoke

vjere.Potom je upozorio nanedostatak duhovnih zvanja uCrkvi, istaknuvši kako Boguvijek poziva, a čovjek se teškoodaziva. Pozvao je sve nazočneredovnice da svojim životimabudu primjer mladima prilikomodluke za duhovno zvanje, avjernicima je poručio neka usvojim sredinama uvijek radoprihvaćaju i podržavajuduhovna zvanja.

Susret Svećeničkog marijanskog pokreta - CenakulaPosjet don StefanaGobbija Zadru

Zadar, 21.9.2005. (IKA) -Susret Svećeničkogmarijanskog pokreta - Cenakulaodržan je u srijedu 21. rujna ukatedrali Sv. Stošije u Zadru, unazočnosti osnivača donStefana Gobbija, zadarskognadbiskupa Ivana Prenđe,zadarskih i splitskih svećenikate članova Cenakula iz Zadra,Splita i Šibenika. Molitvukrunice s prigodnimrazmatranjima predvodio je donStefano Gobbi, održavši potomi nagovor. Misno slavljepredvodio je nadbiskup Prenđa.Ciljevi Svećeničkogmarijanskog pokreta: posvetaBezgrešnom Srcu Marijinu,jedinstvo s papom, u biskupijiočitovano po jedinstvu sbiskupom i Cenakul kao mjestozajedništva i molitve upotpunosti su došli do izražajau susretu don Stefana, kojemuje to drugi posjet Zadru i pukakoji mu je osobito drag, jer,kako reče, Hrvati vole Gospu.Don Stefano ohrabrio je i

potaknuo vjernike na predanjeMariji, jer ona uči i vodimolitvi, euharistiji i vjernostiCrkvi. "Budite vjerni svojojvjeri. Imate poslanje u Europikoja niječe kršćanske korijene.A kad je korijen uništen, istablo vene", poručio je.Teško je razumjeti posljednjadva stoljeća povijest Crkve bezsnažne nazočnosti Marije, jersu dobra i milosti koja jeGospodin po svojoj Majciučinio neizmjerne, rekao jenadbiskup Prenđa upropovijedi, dodavši da je unamisli Božjeg vodstva svijetaMarija bila slana u svijet dautvrdi poruku koja je potvrđenana križu i u slavi uskrsnuća:poruku pobjede nad zlom igrijehom. To je Marija donijelau Lurd, Fatimu, ponavlja u naševrijeme na različite načine.Progovorila je po svomljubljenom sinu Ivanu Pavlu II.čije vodstvo Crkve ne možemozamisliti, a kamoli razumjetibez Marije, istaknuo je

nadbiskup, rekavši da nas je onnaučio kako se ljubi i slušaMarija. Njegov Totus tuus,"Sav tvoj Marijo", je žarkipoziv svakom sinu i kćeriCrkve da Mariju uzme zamajku i da joj sve preda.Slušajmo što nam Isus kaže, toće biti put radosti i sigurnostida smo na pravom putu. Kad jeCrkva marijanska, kad ide zaMajkom, ne može skrenuti sputa, ne može izgubiti, poručioje nadbiskup, jer po vjernostiMariji idemo u vjernosti Kristu,otvorenosti Duhu Svetom ikršćanskom življenju.Nakon molitve krunice donStefano Gobbi je blagosloviobrojnu djecu, majke i trudnice,ističući važnost posvete obiteljiBezgrešnom Srcu Marijinu.Vrijeme je velikih trpljenja začovječanstvo, obitelj i Crkvu,rekao je, a Svećeničkimarijanski pokret je odgovor napotrebe vremena, s ciljemproslave Boga u našimživotima.

Peti hrvatski kongres o ateroskleroziNa otvaranju nazočionadbiskup Prenđa

Zadar, 22.9.2005. (IKA) -Otvaranju Petoga hrvatskogkongresa o aterosklerozi smeđunarodnim sudjelovanjemu četvrtak 22. rujna u Zadru,nazočio je i zadarski nadbiskupIvan Prenđa, zaželjevšiblagoslovljen rad brojnimsudionicima. "Čovjek je cjelina, stvarnosttijela i duha. Bavite se tjelesnimpitanjima koja pogađajučovjeka i svjesni smo da ječovjek ugroženo biće. Njegovatrajna stvarnost jest da je krhkobiće", rekao je nadbiskupPrenđa sudionicima skupa,dodavši da će ovih dana, uvelikom i plemenitom radu koji

je pred njima, znanstvenicirazmišljati kako tu krhkostosnažiti i pomoći."Zajedničkim silama, umom,radom i znanošću učinimo dasvijet bude bolji, da čovjekbude sretniji", zaključio jenadbiskup Prenđa, koji je tevečeri u katedrali Sv. Stošijesudionicima Kongresa biodomaćin na prigodnomkoncertu. Kongres organiziraju Hrvatskiliječnički zbor i Hrvatskodruštvo za aterosklerozu, aprikazat će stanje i stupanjrazvitka spoznaja oaterosklerozi i njenimposljedicama u Hrvatskoj, te

dostignuća na tom području usvijetu. Od te bolesti umireskoro svaki drugi građaninHrvatske, a njene pogibeljneposljedice: koronarna bolestsrca i cerebrovaskularnebolesti, godinama su glavniuzrok smrtnosti u nas.Predavači na Kongresu sudomaći i inozemni stručnjaci iztog područja koji će prikazatiaktualne teme u vezi sprevencijom, dijagnostikom iliječenjem ateroskleroze koja jeinterdisciplinarni problem, te sui sudionici Kongresa stručnjaciiz različitih znanstvenih imedicinskih područja.

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Franjevci provincije Presvetog Otkupitelja odbaciliizjavu Carle Del Ponte

Izjavljujemo da ufranjevačkomsamostanu stanujufranjevci i da generalAnte Gotovina nije"fra Ante Gotovina"

Split, 23.9.2005. (IKA) -Franjevci provincije PresvetogOtkupitelja okupljeni naKapitulu u Makarskoj od 19. do23. rujna, uputili su izjavu ukojoj najodlučnije prosvjedujuprotiv medijske kampanje ukojoj se povezuje Katoličkucrkvu, Franjevački red,pojedine crkvene institucije,samostane i pojedince saslučajem generala AnteGotovine te odbacuju sveoptužbe. U izjavi upozoravajuda je vrhunac te kampanje ineutemeljenih optužbiposljednja izjava hašketužiteljice Carle Del Ponteobjavljena u Daily Telegraphu.Indikativno je, tvrde franjevci, ito da se svaki put prije odluke opočetku pregovora RepublikeHrvatske s Europskom unijomizmisli kakav "slučaj" snakanom da se spriječi

donošenje konačne odluke i dase na taj način drži RepublikuHrvatski i hrvatski narod naoptuženičkoj klupi."U tu prljavu kampanjuponovno smo uključeni i mifranjevci Provincije PresvetogOtkupitelja. Nakon spomenasamostana na Visovcu i drugihkuća Provincije, ovih dana smooptuženi i kao cjelokupnaZajednica, tj. kao članoviFranjevačkog reda u RepubliciHrvatskoj i u BiH",upozoravaju franjevci."Izjavljujemo da ufranjevačkom samostanustanuju franjevci i da generalAnte Gotovina nije "fra AnteGotovina". To puno govori oobaviještenosti i dobrimnamjerama određenih krugova ipojedinaca koji nas stalnoprozivaju i optužuju", ističufranjevci u priopćenju. U izjavi

su također naveli da ono štohrvatski franjevci i hrvatskinarod misle i drže o generaluGotovini te o ostalim hrvatskimgeneralima koji čame poraznim zatvorima i kućnimpritvorima, nitko ne možeizbrisati i promijeniti, pa čak nimoćne i utjecajne međunarodneinstitucije, skupine i pojedinci."Posebno pri tome mislimo naone koji su 1991. i 1992.protivno Povelji UN i drugimmeđunarodnim dokumentima irezolucijama, nametnuliRepublici Hrvatskoj embargo idruge sankcije, te takozanijekali pravo na samoobranuod nametnute agresije inepravednog rata. Sada ti istihoće izjednačiti agresora i žrtvui podijeliti krivnju na svesudionike rata", upozoravajufranjevci u izjavi.

Biskup Bogović u povodu intervjua Carle Del PonteGospićko-senjskibiskup u izjavinaglasio kako odSvete Stolice nijedobio nikakvuprimjedbu za svojnačin rada

Gospić, 23.9.2005. (IKA) -Gospićko-senjski biskup MileBogović najprije se u izjavi zavjerski portal Križ života 21.rujna kritički osvrnuo naintervju glavne haške tužiteljiceCarle Del Ponte objavljen 20.rujna, a u kojem se i onspominje kao osoba koja jehaški tribunal nazvala"političkim sudom", a generalaGotovinu okarakterizirala kao"simbol pobjede", a potom je, upetak 23. rujna, proširenuizjavu uputio i našoj agenciji."U spomenutom intervjuu i jasam neizravno prozvan. Stavljami se u grijeh što sam rekao daje haški sud politički, da sepreko njega nastoji promijenitihrvatska povijest i da jeGotovina simbol pobjednika uHrvatskoj. Dobro je tužiteljicainterpretirala moje mišljenje,samo što ona smatra da ja takone bih smio misliti, a ja i daljemislim da tako treba misliti igovoriti", rekao je biskupBogović i nastavio kako ga utome može razuvjeriti samhaški sud drukčijim načinomrada od dosadašnjeg.Gospićko-senjski biskuposvrnuo se i na nedavno slavljepolaganja temeljnoga kamenaza Crkvu hrvatskih mučenikana Udbini, kojom prilikom supojedinci nosili i transparente slikom generala Ante Gotovine."Što se tiče Gotovine, ljutiosam se kad su njegovu sliku

razvili usred udbinske proslave9. rujna, jer mi vjernici dobrorazlikujemo heroje od svetaca -a jedino slike svetaca mogu seisticati na liturgijskimslavljima. No, ako se želidoznati je li za hrvatskegrađane general Gotovinasimbol pobjednika, neka se vidišto narod o tome misli, a ne štomisle oni kojima je u interesuda taj narod neprestanooptužuju", istaknuo je biskupBogović, pitajući se ipak"smatra li Carla Del Ponte dasu oni koji su najzaslužniji zautemeljenje hrvatske državečlanovi zločinačke skupine i daona ima pravo svima suditi"?Potom je ustvrdio kako ona natakvo svoje mišljenje imapravo, "ali nema pravo menizabraniti da mislim drukčije",pa bi bio spreman takvo svojestajalište braniti pred svima,uključujući i glavnu haškutužiteljicu. "Pazim samo da nedođem u sukob s GospodinomBogom i svojom savješću",istaknuo je biskup Bogović.Osvrnuvši se na ulogumeđunarodne zajednice, biskupje izjavio kako bi ona, umjesto"da podržava ovu igru Carle delPonte trebala ozbiljno razmislitio pravnim i etičkim postupcimasvog sudišta". To bi, premanjegovoj izjavi, bila u prvomredu pozvana činiti hrvatskaVlada jer "nije normalno da jeVlada - radi provjere

ispravnosti - spremna posjestisvakog građanina naoptuženičku klupu u Haagu".Na temelju krive slike oljudima i događajima, haški sud"na daleke staze ometa hodprema skladnom suživotuHrvata i Srba na ovomprostoru", a to je za biskupanajopasnije, te zbog toga i ulaziu "ovu priču Carle del Ponte".Smatra da treba "dopustitičinjenicama da govore i neprenositi ih izdvojene u prostornekih političkih računica".Napominjući kako izjavu dajeisključivo u svoje osobno ime,biskup Bogović poželio je da senjegov istup ne uzme kaorazlog za novu optužbu čitaveCrkve.Del Ponte je u intervjuu dodalada je Vatikan ostao bez reakcijei na njezinu primjedbu iznesenudržavnom tajniku Svete Stoliceza odnose s državamanadbiskupu Lajolu o gospićko-senjskom biskupu. O tome jebiskup Bogović rekao kako odSvete Stolice nije dobionikakvu primjedbu za svojnačin rada. "Ako mi SvetaStolica nešto naredi, spremnoću to prihvatiti", zaključio jebiskup Bogović, dodajući kakosmatra da je svojim intervjuomglavna tužiteljica svima kojiimaju nešto protiv Katoličkecrkve poručila kako "moguračunati na podršku širejavnosti".

8 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Izjava Hrvatske konferencije viših redovničkihpoglavara

Nerazumljivo je iprotivno tečevinamarimskoga i načelimamodernoga prava,etike i dobrih običajada se na temeljupukih, nepouzdanih,neprovjerenih inedokazanih indicija,na kakve se pozivaglavna haškatužiteljica, javnosumnjiči redovničkazajednica ili bilo kojadruga ustanovaodnosno javna iliprivatna osoba,poručuju redovničkipoglavari

Zagreb, 23.9.2005. (IKA) -Hrvatska konferencija višihredovničkih poglavara, u kojojsu zastupljeni ovlaštenipoglavari svih muškihredovničkih zajednicaKatoličke crkve koje djeluju uHrvatskoj, objavila je Izjavu uvezi s nedavnim izjavamaglavne haške tužiteljice CarleDel Ponte, a osobito u vezi sučincima i posljedicama tihizjava u hrvatskoj i svjetskojjavnosti. U dokumentu koji je 23. rujnapotpisao predsjednik HKVRPfr. Ivan Iko Mateljan, ističe sekako je neprihvatljivo inedopustivo da glavnatužiteljica međunarodnogatribunala, koji su osnovaliUjedinjeni narodi, bez ikakvihdokaza javno sumnjiči cijeluredovničku zajednicu uHrvatskoj, u ovom slučajufranjevačku, da ona u nekom odsvojih samostana skrivaoptuženoga generala AntuGotovinu. Nerazumljivo je iprotivno tečevinama rimskoga inačelima modernoga prava,etike i dobrih običaja da se natemelju pukih, nepouzdanih,neprovjerenih i nedokazanihindicija, na kakve se pozivaglavna tužiteljica, javno

sumnjiči redovnička zajednicaili bilo koja druga ustanovaodnosno javna ili privatnaosoba. U izjavi se nadalje posebnoosuđuje što se glavna tužiteljica„jednako drsko, bezobzirno ibezobrazno“ odnosi premavodstvu Katoličke crkve, premaSvetoj Stolici kao suverenojdržavi i subjektumeđunarodnoga prava te premanjezinu suverenu Papi. „Nitkood nas ne zna gdje se nalazigeneral Ante Gotovina, i našeje opće uvjerenje da nije uHrvatskoj“, ističu redovničkipoglavari, izražavajućizabrinutost što se „račun zanjegovu izočnost naplaćujeHrvatskoj na političkom planu išto joj se zbog toga priječipočetak pregovora za ulazak uEuropsku uniju“. „Ako bi i postojale ozbiljneindicije da se skriva u nekomsamostanu kod nas, tada ni mini Sveta Stolica nismo adresena koje se treba obraćati da bise do njega došlo. Mi redovnicinismo adresa zato što naše nicivilne ni kanonske zadaće iovlasti nisu baviti sepolicijskim, detektivskim ilizaštitarskim poslovima, a Sveta

Stolica nije adresa zato što senjezina suverenost i civilnajurisdikcija ne proteže nateritorije drugih država, ističese u Izjavi. U Izjavi se također osuđujemedijsko prejudiciranje,odnosno uveličavanje nečijekrivnje samo na temeljuoptužnice glavne tužiteljice, tese „takvo notorno difamiranjebilo kojeg neosuđenogčovjeka“ ocjenjuje sumrakomnovinarske etike, pravde,pravednosti i odgovornosti zajavnu riječ i za javni čin. Takvo postupanje, u kojemu seiznose i brojne neistine i laži,podmetanja i konstrukcije naračun Hrvatske i njezinihgrađana, njezina obrambenog ioslobodilačkog rata, njezinihvlasti i državnih dužnosnika izrazdoblja uspostave samostalnei demokratske Hrvatske tenjezina oslobođenja odvelikosrpskog okupatora, možeimati, ako ne za cilj, a onosvakako za posljedicu teško idugoročno diskreditiranjehrvatskoga naroda i hrvatskedržave, upozorava se udokumentu.

Radionica Zajednice za obitelj i roditeljstvo -"Izvor"

Duhovna priprava zatrudnoću, porod iroditeljstvo, vježbanjeu trudnoći, porod,disanje i olakšavanjeboli, zašto izabratidojenje te prvakomunikacija sdjetetom, neke su odtema koje su praktičnopredstavljenezadarskim parovimana putu roditeljstva

Zadar, 23.9.2005. (IKA) -Drugi ciklus četverodnevnihpredavanja za trudnice uorganizaciji Zajednice zaobitelj i roditeljstvo "Izvor",pod nazivom "Priprema, pozor,porod", održavao se od 19. do22. rujna u crkvi Sv. Frane uZadru. Ta je zajednica,osnovana početkom ovegodine, nova stvarnost uobiteljskom pastoralu Zadarskenadbiskupije, i jedina u graduorganizira konkretne akcije,predavanja i radionice, kojeističu važnost cjelovite pripraveparova za začeće, radosttrudnoće, rađanja, dojenja, teroditeljstva uopće. Duhovna priprava za trudnoću,porod i roditeljstvo, vježbanje utrudnoći, porod, disanje iolakšavanje boli, zašto izabratidojenje i put ka njegovoj

uspješnosti, te prvakomunikacija s djetetom, temesu koje je "Izvor" proteklihdana praktično predstaviozadarskim parovima na puturoditeljstva. Zanemarivanjeprirodnog i duhovnog pristupatrudnoći i rađanju, koje jesvedeno na medicinski zahvat,a ženu se često tretira kaobolesnicu, stvara kod velikogbroja žena strah od trudnoće irađanja, što je evolucijskiparadoks. Zajednica želipridonijeti drugačijem odnosuprema začeću, trudnoći, rađanjui ranom roditeljstvu, okosnicizdravog društva. Tečaj jekoncipiran po načelu "odroditelja za roditelje, od majkeza majku", a nositelji su majkekoje su educirane i u suradnji sastručnjacima pridonoseautentičnosti iznošenjemkonkretnih iskustava koje su

proživjeli. U drugom ciklusuradionica sudjelovali su iroditelji, polaznici lipanjskogtečaja. Zajednica se zauzima zavrijednosti kršćanskoghumanizma, a susreti započinjumolitvenim i meditativnimriječima fra Andrije Bilokapića,gvardijana samostana sv. Franeu Zadru. Kako i naziv "Izvor" kaže,zajednica promiče vrijednostizačeća, trudnoće i poroda kaoizvora života, majčine grudikao izvor hrane za dijete, djecukao izvor ljubavi i života zaroditelje i obrnuto, te Ljubavkao izvor života i svegastvorenog, zbog koje i u kojojsvakom djetetu, od začeća,treba pristupati kaoneprocjenjivom inezamjenjivom daru.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Odgoj spolnosti u cjelovitoj formaciji čovjekaStručni skupvjeroučiteljaGospićko-senjskebiskupije o Teen starprogramu

Otočac, 24.9.2005. (IKA) - Prvistručni skup vjeroučiteljaGospićko-senjske biskupije unovoj vjeronaučnoj godini uorganizaciji Katehetskog uredaokupio je 24. rujna u Srednjojškoli u Otočcu četrdesetakvjeroučitelja. U imepredstojnika Katehetskog uredanazočila je tajnica LeonardaRužićka, a skup je i uimebiskupa Mile Bogovićapozdravio župnik Otočca igeneralni vikar Gospićko-senjske biskupije mons.Tomislav Šporčić.Središnja tema skupa bila je"Odgoj spolnosti u cjelovitojformaciji čovjeka". Nakonuvodnog dijela u kojem su

vjeroučitelje s tematikomupoznale voditeljice stručnihvijeća za osnovne i srednješkole Gordana Bertović iSilvija Vašarević, središnjepredavanje održala jevoditeljica Biskupijskogobiteljskog savjetovališta izOgulina prof. Nives Tomić.Istaknula je glavne smjernice oseksualnosti, koja je danačovjeku po naravi i koju kaodragocjeni dar Božji trebamoznati kontrolirati. Govorila jezatim o vlastitim iskustvima uprovođenju Teen star programau tri skupine djevojaka uogulinskoj gimnaziji. Iznijela jei niz svjedočanstava i problemas kojima se mlade djevojke

susreću. Puno je prepreka iopasnosti koje sprečavaju da senormalno sazrije doodgovornog majčinstva iočinstva. Preko provođenjaTeen star programa mladidobivaju neophodnosamopoštovanje, razvijajuzdrave stavove i uočavajunegativne posljediceneodgovornog odnosa premaspolnosti. Nakon raspraveodržane su svrhovite radionice,koje će vjeroučiteljima pomoćida o vrlo odgovornoj temiseksualnosti stručnije ikompetentnije savjetujuvjeroučenike

Pitanja o ljudskoj spolnosti i njezinom mjestu unastavi vjeronauka

Predavanje dr. StankaLasića na sastankustručnog vijećavjeroučiteljaDubrovačke biskupije

Dubrovnik, 24.9.2005. (IKA) -Sastanak stručnog vijećavjeroučitelja Dubrovačkebiskupije održan je 24. rujna uprostorijama Biskupskogsjemeništa u Dubrovniku.Susret je započeo meditativnimrazmišljanjem nad biblijskimtekstom, nakon čega je s.Marija Jovanović, v.d.predstojnica Katehetskog uredaDubrovačke biskupije,pozdravila nazočne i upoznalaih s tijekom susreta. Glavno predavanje "Pitanja oljudskoj spolnosti i njezinommjestu u nastavivjeronauka"održao je katedralnižupnik i doktor moralneteologije Stanko Lasić. U

uvodu je govorio o učenjuCrkve o ljudskoj spolnostitijekom povijesti. Spomenuo jekako je sv. Augustin shvaćaorođenje čovjeka kao dobar činnasuprot manihejcima ignosticima, koji su rađanjeocjenjivali lošim. Sv. Alfonso u18. stoljeću nevoljko je govorioo pitanjima ljudske spolnosti,premda je uočavao, izispovijedi, da najveći broj ljudi"pada" upravo na tom području.Za razliku od njega, u 20.stoljeću u Crkvi se počinjegovoriti o ljudskoj spolnostikao o nečem najsvetijem i naizrazito pozitivan način.Predavač je uputio i na novijecrkvene dokumente koji sebave tom problematikom, te

naveo preporučene načine kakoo njoj govoriti na nastavivjeronauka. Izvješća s katehetskih ljetnihškola za osnovnu i srednjuškolu podnijele suvjeroučiteljice Jelica Gjenero iRomana Đuka. Na završetkususreta vjeroučitelji suizmijenili iskustva oobrađivanju tema vezanih zaljudsku spolnost. Istaknuta jevažnost izbora prilagođenihnastavnih metoda za pojedinuučeničku dob kako bi učenicishvatili pravi smisao ljudskespolnosti kao Božjeg daračovjeku.

U Splitu predstavljen "Posljednji križar"Splitska nakladnakuća Verbumpredstavila novuknjigu Louisa deWohla

Split, 24.9.2005. (IKA) -Splitska nakladna kuća Verbumpredstavila je 24. rujna udvorani Sveučilišne knjižnice uSplitu knjigu "Posljednji križar"poznatoga katoličkogromanopisca Louisa de Wohla,koju je objavila u svojojbiblioteci Stilus. Govoreći oknjizi, glavni urednik Verbumamr. Petar Balta je, izmeđuostalog, rekao kako je bitka kodLepanda jedna odnajznačajnijih simbolaeuropskog kršćanskogidentiteta, u kojoj su Hrvatiimali značajnu ulogu. Knjiga"Posljednji križar" svraćapogled na kulturološki i vjerskiaspekt te bitke, na zoran načinprikazujući sve povijesne iokolnosti toga velikog događaja

i doba u kojem se ona dogodila.U povijesnom romanu na 460stranica oslikan je lik i životDon Juana Austrijskog, jednogod najistaknutijih junaka upovijesti, koji je 7. listopada1571. predvodio ujedinjenukršćansku flotu u bitci kodLepanda u kojoj je malobrojnakršćanska flota, porazilanadmoćnog turskogneprijatelja, spriječivši takoislamsko osvajanje Europe.Čitajući ovaj uzbudljiv roman omladiću velikog šarma,energije, smionosti iplemenitosti, o njegovuodrastanju, romansama idvorskim intrigama, pred namaiskrsava ozračje europskepovijesti šesnaestog stoljeća snjegovim krajnostima

grješnosti i pobožnosti,njegovim pravovjerjima iherezama, nasiljem i idealima. U sklopu događanjapredstavljena je Inicijativa zapostavljanje Spomen pločehrvatskim mornarima ivojnicima poginulima upomorskoj bitci kod Lepanda.O tome su govorili njezininositelji saborski zastupnici dr.Tonči Tadić i Ruža Tomašić.Istaknuli su kako se njenopostavljanje uz potporuveleposlanstva RH u Grčkoj tepredsjednika Hrvatskog saboraočekuje do 7. listopada. Pločaće biti ispisana na hrvatskom,grčkom i engleskom jeziku.

10 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Biskupijski dan Požeške biskupijePeti Biskupijski danna kojem su se, uzbiskupa Škvorčevića,okupili svećenici,redovnici,vjeroučitelji iodgajateljice u vjeri,bio je prožeteuharistijskim temama

Požega, 24.9.2005. (IKA) - Uprigodi 8. obljetniceutemeljenja Požeške biskupije24. rujna u dvorani Sv. Terezijeu Požegi održan je 5.biskupijski dan, u tijeku kojegse promišljalo o protekloj ipredstojećoj pastoralnoj godini.Ovogodišnji Biskupijski dan nakojem su se okupili svećenici,redovnici, vjeroučitelji iodgajateljice u vjeri bio jeprožet euharistijskim temama,jer se još uvijek nalazimo uGodini euharistije, a njoj će bitiposvećena i 11. opća biskupskasinoda koja započinje 2.listopada u Rimu. Kako je upravo požeški biskupAntun Škvorčević izaslanikHrvatske biskupskekonferencije na toj sinodi on jena Biskupijskom danu ukratkopredstavio temu sinode"Euharistija - izvor i vrhunacživota i poslanja Crkve". Povjeri Crkve i po njezinudvotisućljetnom iskustvueuharistija je ononajdragocjenije središte ukojemu živi uskrsli Isus Kristponazočuje svoje djelopashalne muke, smrti iuskrsnuća te sve svoje vjernikepridružuje tome svome djelu.To je neprocjenjivo idragocjeno otajstvo kojem seuvijek iznova pristupa vjerom. Zbog toga trebamo sebipostaviti pitanje što je s našomvjerom pred tim otajstvom.Molitva i sve naše drugeaktivnosti imaju svojuvrijednost, ali nema ništavrednije ni dragocjenije nego lije euharistija. Zbog toga svanaša vjernička pozornost trebaići prema tom otajstvu koje jesredište, vrhunac i izvor našegaživota. Stoga nedjeljna misanije nešto usputno, a onaj tko jevjernik taj zapravo ne može bezmise", poručio je biskup. Kaoveoma važno pitanjeevangelizacije ilireevangelizacije nameće sepitanje kako vjernicimapribližiti to Isusovo središnjedjelo. Nova evangelizacija, koju jeprvi put spomenuo Ivan PavaoII. 1983. u govorulatinoameričkim biskupima, je

"nova" po svom žaru, metodi iizrazu dok je evanđelje uvijekisto. Tako postoji i našahrvatska okolnost koja traži našhrvatski žar, neku našu metodui izraz, zaključio je biskupŠkvorčević. O župnoj euharistijskojzajednici i poslanju Crkvegovorio je profesor nađakovačkoj Teologiji dr.Zvonko Pažin. Svoje izlaganjetemeljio je svjedočanstvima izNovog zavjeta, iz života PrveCrkve te iz zaključaka II.vatikanskog koncila. "Već uapostolskoj Crkvi zapažamodvije stvari. S jedne strane senedjeljno euharistijsko slavljesmatralo i temeljnim i izuzetnovažnim, a s druge je, pak,strane vidljivo da je i uapostolskoj Crkvi bilopoteškoća vezanih uz nedjeljnueuharistiju. Kako je nedjeljatijekom povijesti bila čestozasjenjena mnogim većim ilimanjim blagdanima, Drugivatikanski sabor htio joj jevratiti važnost i dostojanstvo. Nedopustivo je da nedjeljurazblažujemo nekim drugimsadržajima. Nedjeljnaeuharistija je najuzvišenijitrenutak kada se Crkvaostvaruje kao Crkva - Kristovoživo Tijelo", istaknuo jepredavač, dodavši kako bi biloidealno kad bi se cijela župskazajednica našla na jednomnedjeljnom euharistijskomslavlju kao što je to redovito ufilijalnim crkvama. S jednestrane bitno je to zajedništvo, sdruge je strane u nekim župnimzajednicama ipak potrebnoimati više nedjeljnihbogoslužja. Što učiniti? Ako unekoj župi ima više nedjeljnihmisa valja razmisliti jesu li bašsve potrebne. Neshvatljivo je,nedopustivo i loše slaviti misuza posebne skupine, upozorio jedr. Pažin. Euharistijsko slavlje je svetoponavljanje koje ima svoj red tetreba paziti da ne prijeđe u kič ianti-liturgiju praveći od misadječje i ine predstave.Nedjeljna euharistija treba bitikvalitetna, iskrena, otvorena,prostodušna, duhovna,pobožna, radosna, otvorena

Bogu i svakom čovjeku,ustvrdio je na kraju dr. Pažin. Biskupski vikar za pastoralpreč. Josip Klarić govorio je opovjerenstvima koje jebiskupija uspostavila prije petgodina za različita područjadjelovanja. Željka Barbarić jezatim nazočne upoznala sradom Povjerenstva za obitelj,vlč. Ivica Šoh predstavio jePovjerenstvo za duhovnazvanja, a preč. Robert Mokriplanove rada Povjerenstva zamlade kojima će se tijekom ovepastoralne godine u Požeškojbiskupiji posvetiti posebnapozornost. O. Zvonko Šeremet,novi povjerenik za bolničkipastoral, govorio je o zadaći iplanovima Povjerenstva načijem je čelu dok je preč.Branko Gelemanović iznioplanove rada Povjerenstva zamedije. Na kraju je požeškibiskup najavio izradupravilnika rada povjerenstavakako bi olakšao rad njihovimvoditeljima i članovima. Biskupijski dan završio jesvečanim euharistijskimslavljem koje je u požeškojkatedrali predvodio biskupŠkvorčević. On je u toj prigodivjeroučitelju Ivi Grbešu iz župeKuzmica, koji se priprema zatrajni đakonat, podijelio službuakolite, čestitajući mu na tomdragocjenom koraku u služenjuKristu.U ime svećenika, redovnika,redovnica, vjeroučitelja iodgajateljica u vjeri i vjernikageneralni vikar biskupije mons.Josip Krpeljević čestitao jepožeškom biskupu osmuobljetnicu biskupije i njegovabiskupskog ređenja, kao i napredstavljanju HBK-a na 11.općoj biskupskoj sinodi.Zahvalivši se na čestitki, biskupje dodao kako biskupijaprepoznaje zauzetost brojnihsvojih vjernika laika, a četverood njih tom prigodom odbiskupa je primilo plaketubiskupije te povelju priznanja izahvalnosti. Dobili su ih ĐuroHampl iz pleterničke župeVesna Vlaović iz župe Rešetari,Vilim Šolc iz virovitičke župe iAnčica Peternel iz pakračkežupe.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Slavonski Brod: Misa sa zazivom Duha Svetoga ufranjevačkoj gimnaziji

Učenici u klaustrusamostana priredilivrijednu filatelističku inumizmatičku izložbu

Slavonski Brod, 24.9.2005.(IKA) - U franjevačkoj crkviPresvetog Trojstva uSlavonskom Brodu, učenici,njihovi roditelji i profesoriKlasične gimnazije Fra MarijanLanosović proslavili su 24.rujna svečanu euharistiju sazazivom Duha Svetoga.Sudjelovali su i ostali učenici,te oni koji su ranije završiligimnaziju. Euharistijsko slavljepredvodio je slavonskobrodskidekan Stjepan Belobrajdić, akoncelebrirali su ravnateljgimnazije fra Mijo Hrman ipedagog i gvardijan fraDomagoj Šimunović. Slavlje jepjevanjem uzveličaotamburaški orkestar i zborgimnazije pod vodstvomHrvoja Špicera. Dekan

Belobrajdić istaknuo je kako jeduhovnost važna sastojnica usamom obrazovanju te važnostsudjelovanja u euharistiji kaosigurnom preduvjetu ljepoteživljenja u cjelovitosti bićamladog čovjeka. Profesore jezamolio da podupru mlade unjihovoj otvorenosti za pitanja,poteškoće, strahove,nerazumijevanja, pa i bjegove.Roditelje je, pak, podsjetiokako je budućnost svijeta je uobitelji, upozorivši ih da neproklinju vrijeme u kojem žive,nego žale za vremenomneiskorištenim za zajedništvo umolitvi, razgovoru, primjeru ipoticanju svoje djece. "Na srcevam stavljam zajedništvo krozsuradnju i povjerenje, jer bezistinskog zajedništva nema

rezultata uspjeha vašeg djeteta,a za nas katolike slika jezajedništva euharistija",poručio je roditeljima.Izgradnja boljeg i novog svijetamoguća je samo i jedino ako gapočnemo izgrađivati u namasamima, zaključio je dekanBelobrajdić.Kao i proteklih godina i ove jegodine pedagog fra DomagojŠimunović na 110 stranicapripremio Izvješće Klasičnegimnazije fra MarijanLanosović za školsku godinu2005./06., te ga podijelioučenicima.Učenici su za tu prigodu uklaustru samostana priredilivrijednu filatelističku inumizmatičku izložbu.

Projekt "Mladi za mlade" u Splitsko-makarskojnadbiskupijiSplit, 24.9.2005. (IKA) - Školaza animatore krenula je 24.rujna s programom i u Splitsko-makarskoj nadbiskupiji.Pripremilo ju je Vijeće zapastoral mladih, a održana je usuradnji s Uredom za pastoralmladih HBK i salezijancima izSplita.Okupljenim mladim župnimsuradnicima iz 12 župa,njihovim župnicima i župnimvikarima, u Nadbiskupskomsjemeništu obratili su seriječima dobrodošlicepovjerenik za pastoral mladihSplitsko-makarske nadbiskupijedr. don Alojzije Čondić, tajnicaUreda za pastoral mladih HBKIvana Petrak i župni vikar užupi Marije Pomoćnice naKmanu don Mladen Delić. Ulogu animatora u župnojzajednici i njihovu povezanostsa župnicima istaknuo je

povjerenik Čondić, dodavšikako stečena vjerska iskustvatrebaju utkati u sva životnapodručja. Petrak je predstavilaprojekt formacije animatora"Mladi za mlade".Nadahnjujući se nadokumentima Drugogavatikanskog sabora posvijestilaje mladima njihovunezamjenjivu ulogu u društvu idodala kako je animatorodgojitelj među njima, te onajkoji radi sa srcem, zračiradošću, gaji osobni odnos sKristom i to iskustvo živi uCrkvi. Značenje projekta jeformirati snažnu zajednicuanimatora koja djeluje u svimdijelovima župe, njihovogabrzog i jednostavnogokupljanja za djelovanja unad/biskupiji i na raziniHrvatske, te njihovoanimatorsko "ubacivanje" međumlade kako bi i mladi

sudjelovali u osmišljavanjuaktivnosti, naznačila je tajnicaUreda.U drugom dijelu radilo se uskupinama, gdje su se mladianimatori pod vodstvom"animatora instruktora" krozples i pjesmu, igru i razgovore,međusobno bolje upoznali iduhovno obogatili.Prvi jednodnevni susretzaključen je misom koju jepredvodio pastoralni vikarSplitsko-makarske nadbiskupijemons. Drago Šimundža. Upropovijedi je pozvao mladežupne suradnike da kaosuvremeni apostoli, otvorenasrca Bogu, razvijaju osjećajcrkvenosti i posvješćujućivlastito poslanje sudjeluju uprenošenju doživljenogiskustva drugima te takoizgrađuju Crkvu i društvo.

Katehetska nedjelja u GospićuNedjeljnim misama ugospićkoj katedralinazočili su članovizajednice MondoNuovo koji su iznijelisvoja svjedočanstva oborbuiprotiv ovisnosti

Gospić, 25.9.2005. (IKA) - Ugospićkoj katedrali NavještenjaBlažene Djevice Marije 25.rujna slavljena je Katehetskanedjelja, a u tijeku propovijedibila je čitana poruka gospićko-senjskog biskupa MileBogovića u povodu početkanove vjeronaučne i školskegodine. Dvjema jutarnjimmisama u toj su prigodinazočili članovi zajednice"Mondo nuovo" iz Kistanja.Riječ je o zajednici koja 25

godina djeluje u Italiji gdje senalazi osam podružnica, a jednaje u Hrvatskoj, u Kistanjama. Kistanjsku zajednicu "Mondonuovo" predstavljali su Draženiz Rijeke i Antonio iz Italije.Dražen je svjedočio o svomiskustvu osamljenosti,napuštenosti od roditelja tepadu u ovisnost o drogi.Dolaskom u zajednicu Draženje rastao u zajedništvu i uzsnagu vjere othrvao se

ovisnosti. Zajednica sefinancira isključivo ručnomizradom i prodajom slika tekipova pojedinih svetaca kojisu tom prilikom izloženi ispredgospićke katedrale. PremdaGospić nema velik brojregistriranih ovisnika međumladima, potresna svjedočenjao bijegu iz pakla droge uzpomoć vjere i života u zajedniciostavili su snažan dojam nabrojne župljane.

12 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Poruka biskupa Bogovića za novu školsku ivjeronaučnu godinu

Temeljna ljudskazvanja su očinstvo,majčinstvo i sinovstvoili kćerstvo, jer svazvanja postoje irazvijaju se iz njih

Gospić, 25.9.2005. (IKA) - Upovodu nove školske ivjeronaučne godine gospićko-senjski biskup Mile Bogovićuputio je roditeljima,nastavnicima, vjeroučiteljima ivjeroučenicima i mladežiporuku "Odgoj za glavnazvanja", koja je čitana nanedjeljnim misama diljem župaGospićko-senjske biskupije.U ime Oca i Sina i DuhaSvetoga, nakon čega za kršćanepočinje svaki posao, tako i novaškolska i vjeronaučna godinatreba započeti u to Ime. Obitelj,škola i župa trebaju nasosposobiti za život u raznimzvanjima, a na početku oveškolske godine potrebno jeskrenuti pozornost na temeljnaljudska zvanja, a to su očinstvo,majčinstvo i sinovstvo ilikćerstvo, jer sva zvanja postoje

i razvijaju se iz njih i nijedno seobrazovanje ne možezadovoljiti ako se o ovimzvanjima ne vodi računa.Glavna naobrazba za ta zvanjastječu se u obitelji, ali joj u svesloženijim prilikama umnogočemu pomaže Crkvapreko vjeronaučne pouke idržava preko raznih vrsta škola.Bogu zahvalimo što su se stekliuvjeti da sve tri ustanove mogusurađivati nakon što je tasuradnja dugo bila otežana, anerijetko i onemogućivana.Veliki papa Ivan Pavao II.osjetio je važnost tih temeljnihzvanja na prijelazu tisućljeća tepozvao sve kršćane da se zaodnose unutar ljudske obitelji,zajednice, stalno napajajuodnosima koji su unutarbožanske zajednice - PresvetogTrojstva. Jer, i među ljudima je

život najbogatiji tamo gdje jenajjače izraženo međusobnodarivanje, a to je unutar obitelji,gdje Crkva želi odnos izmeđutri glavna odnosa (zvanja: otac,majka, dijete) učvrstiti iproširiti na širu zajednicu, dokškola ima zadaću da se tiodnosi mogu lakše primijeniti urazličitim i složenim sredinama.Kao što roditelji ne trebajumisliti da kada šalju dijete uškolu da ondje trebajupromijeniti svoj odnos premadrugima, tako isto učitelji ikatehete ne trebaju misliti danjihova poruka trebanadomjestiti ono što su djecadonijela iz obitelji.Najuspješnija dogradnja je akose razvija i nadograđuje ono štose donese iz obitelji, poručio je,između ostaloga, biskupBogović.

Posvećena iznova podignuta župna crkva u LovasuŽupnu crkvu Sv.Mihaela Arkanđela ujednome od najvišestradalih hrvatskihsela Gornjega Srijemasvečanom jeliturgijskom službomposvetio biskup Srakić

Lovas, 25.9.2005. (IKA) -Župnu crkvu Sv. MihaelaArkanđela u Lovasu, jednomeod najviše stradalih hrvatskihsela Gornjega Srijema,svečanom je liturgijskomslužbom u nedjelju 25. rujnaposvetio đakovački i srijemskibiskup Marin Srakić. Kamentemeljac za iznova podignutucrkvu blagoslovio je papa IvanPavao II. u Osijeku 7. lipnja2003., a svečanome danuprethodila je devetodnevnapriprava. S biskupomposvetiteljem slavilo je 10svećenika, među kojimadomaći župnik Stipo Marić,vukovarski dekan PavaoKolarević i prijašnji lovaskižupnici Vinko Beraković iVladimir Delić, za čije službesu i započeli radovi narekonstrukciji crkve. Predulazom u crkvu biskupa i svenazočne pozdravio je župnikMarić, zahvalivši navelikodušnoj potpori ponajprijeMinistarstvu za javne radove,obnovu i graditeljstvo RH, kojeje bilo glavni investitor obnove,potom predstavnicima različitihdruštvenih struktura, kao ibrojnim darovateljima diljemDomovine i inozemstva.Pozdravne riječi uputio je iŽeljko Cirba, načelnik OpćineLovas. U propovijedi je biskupSrakić tumačio sakramentalno

značenje crkvenoga hrama,upućujući na važnostizgrađivanja žive crkvenezajednice. Višestoljetnapovijest župe u Lovasu pružanam bogato svjedočanstvovjere, u brojnim prilikamaradosti i napretka, kao i uteškim stradanjima, sve dotragičnih dana Domovinskogarata. Novoizgrađena crkva uLovasu svjedočanstvo jepobjede života, vjere i ljubavi isveti znak izgradnje našebudućnosti, istaknuo je biskupSrakić. Svečanim i znakovitimobredima posvete ravnao jekanonik iz Đakova mons. LukaStragar, a pjevanje su vodiližupni pjevači pod vodstvomElizabete Balog. U podnožjenovoposvećenoga oltaraugrađene su moći sv. LeopoldaMandića. Na posveti crkveokupilo se mnoštvo domaćihvjernika i gostiju iz okolnihmjesta koji su ispunili crkvu tesu mnogi obrede pratili izcrkvenoga dvorišta. U slavljusu sudjelovali i predstavnicidržavnih i županijskih vlasti,među kojima su bili ministarPetar Čobanković, višesaborskih zastupnika, županvukovarsko-srijemski BožoGalić te skupina od 50-tak"domaćih" Nijemaca, na čelu sa

Stjepanom Heringom i dr.Franzom Pahlom,predsjednikom parlamentaJužnoga Tirola, koji su nakonII. svjetskoga rata moralinapustiti Lovas. Slavlje posvetežupne crkve nastavljeno jeprigodnim glazbenimprogramom i svečanimobjedom za uzvanike u mjesnojsportskoj dvorani. ŽupnikMarić uručio je predstavnicimaustanova i pojedincimazahvalnice i slikarske radoveumjetnika koji su se uključili uakciju obnove crkve u Lovasu.Župnik je priredio i prigodnoizdanje pod naslovom "305godina crve Sv. Mihaela,arkanđela u Lovasu".Lovaska župna crkva izgrađenaje 1700. Godine 1991.raketirana je i minirana, a 1993.potpuno uništena. U travnju2004. godine započeli surekonstrukcijski radovi kojitraju do svibnja 2005. Ovogaljeta crkvena unutrašnjostopremljena je mramornimoltarom i ambonom tehrastovim predsjedateljskimsjedištem i klupama zavjernike. Uz nekolikosačuvanih kipova iz prethodnecrkve u svetištu dominira slikazaštitnika sv. Mihaela, radakademskog slikara ĐureAdžića iz Osijeka.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Karmel Brezovica: Svečani zavjeti s. MargareteIvančice

Svečanu euharistijupredslavio je kardinalBozanić

Brezovica, 25.9.2005. (IKA) -Zagrebački nadbiskup kardinalJosip Bozanić predvodio je unedjelju 25. rujna u KarmeluBrezovici svečanu euharistijutijekom koje je svečanedoživotne zavjete položila s.Margareta Ivančica odPresvetog Srca Isusova.Prije nego što čovjek pomišljana Boga, prije nego li se čovjekstavi na put traženja Boga, Bogje onaj koji pristupa k čovjeku,jer Bog ljubi čovjeka i želi usvom zajedništvu. Bog je onajkoji čovjeka zove poimence i tosvakog pojedinog… Bog jeonaj koji računa sa svakim odnas. Tu je naša veličina…Čovjek je važan za Boga, jer gaBog želi imati u svomzajedništvu…, rekao je uzostalo kardinal Bozanić uhomiliji. Potom je govorio oredovničkom i kršćanskom

pozivu, o odazivu na taj poziv,kao i o dosljednosti življenjasvoga poziva. "Svako zvanje,svako duhovno zvanje je jednočudo, čudo Božje i to osobnočudo. Bog ulazi u ljudski život.Po kriteriju ljudskograzmišljanja, gledano izvana -očima ovoga svijeta, može seslobodno postaviti pitanje -zašto se ova sestra povlači odsvijeta i zatvara u samostan?Što je ona pronašla, koji jerazlog te odluke? Ljudskogobjašnjenja nema. Razlog jejedan - susret između čovjeka iBoga, između s. Ivančice iBoga, kojemu je ona rekla:"Isuse, ja se želim odazvatitvom pozivu i to je moj život".Taj poziv nije apstrakcija, to jenešto konkretno, nešto štozahvaća u dubinu bića",istaknuo je kardinal Bozanić.Uz kardinala euharistiju su

suslavili: preč. Josip Dokuš,župnik u Preseki i dekan, dr. o.Josip Baričević, TOR, redovitinedjeljni misnik u Karmelu-Brezovici, dr. o. Jure Zečević,OCD, provincijalni delegat iasistent Udruge Hrvatskihkarmelićanki, don Pejo Orkić,SDB, poglavar na Knežiji isubotnji misnik sestara, AntunSente, kardinalov tajnik teVladimir Cvetnić, domaćižupnik u Brezovici.S. Margareta Ivančica Leščićrođena je 4. srpnja 1975. uZagrebu, od majke Milice i ocaStjepana. Živjela je sroditeljima i bratom uKrušljevcu, župa Preseka, kodVrbovca. U Karmel-Brezovicustupila je 31. siječnja 2000.godine. Novicijat je započela28. studenog 2000. godine, aprve zavjete položila je 1.svibnja 2002. godine.

Mađarski bogoslovi u ĐakovuPosjet je organiziraoprofesor biblijskihznanosti dr. JanosSchmatovich

Đakovo, 25.9.2005. (IKA) - Uposjetu Bogoslovnomsjemeništu u Đakovu od 23. do25. rujna boravila je zajednicaBiskupijskoga bogoslovnogsjemeništa iz Gyora uMadžarskoj. Posjet hrvatskojsjemenišnoj zajednici koja ima25 bogoslova te šest poglavara iprofesora, organizirao jeprofesor biblijskih znanosti dr.Janos Schmatovich. Uz dr.Schmatovicha, koji jehrvatskoga gradišćanskogaporijekla, bogoslove je vodiovicerektor Istvan Bognar iduhovnik Tamas Vereczkey.Nakon posjeta Mariji Bistrici iBiblijskom muzeju u Cernikugosti iz Madžarske stigli su u

Đakovo. S poglavarima iskupinom bogoslova primio ihje rektor mons. JosipBernatović. U večernjim satimapohodili su u biskupskom domudijecezanskog biskupa dr.Marina Srakića. Izričućidobrodošlicu, biskup Srakićistaknuo je vrijednost snažnihpovijesnih veza Đakovačke iSrijemske biskupije sbiskupijom u Gyoru.Drugoga dana boravka uĐakovu gyorski su se bogosloviupoznali s biskupijskimsjedištem i Strossmayerovomkatedralom, Katoličkimbogoslovnim fakultetom iBiskupijskom knjižnicom. Uposlijepodnevnim satima

pohodili su Osijek. Krozpovijesne spomenike grada naDravi goste je vodio mons.Luka Marijanović.Pozdravljajući mađarskebogoslove i svećenike, rektormons. Bernatović s radošću seprisjetio posjeta sjemenišnezajednice iz Đakova Gyoruprije 20 godina, te je spomenuoi činjenicu da je četvoricu prvihsjemenišnih profesora uĐakovo prije 200 godinabiskup Antun Mandić doveoupravo iz Mađarske. Nakonnedjeljne jutarnje mise gosti izGyora krenuli su premaZagrebu i Varaždinu.

Susret osoba s invaliditetom i njihovih obiteljiDrugi biskupijskiregionalni susretosoba s invaliditetom injihovih obitelji uSlavonskome Brodu

Slavonski Brod, 25.9.2005.(IKA) - U pastoralnom centru"Vid Mihaljek" u SlavonskomBrodu u nedjelju 25. rujnaodržan je drugi biskupijskiregionalni susret osoba sinvaliditetom i njihovih obitelji.Susret su organizirali članovibiskupijskog povjerenstva fraIlija Jerković, ravnatelj Zlatnogcekina i Mirjan Jakovčev,ravnateljica Specijalne škole uSlavonskom Brodu. Program jevodio fra Ilija Jerković, azapočeo je meditacijom uzglazbu, koju je predvodila s.Ljiljana Radošević. Slijedilo jepredavanje psihologinje Vesne

Jerković, djelatnice CentraZlatni cekin, na temu"Integracija s djecom spoteškoćama u obitelji",integracija obitelji koji imajudijete s poteškoćama u razvoju,u društvu. Nakon predavanjanazočni su imali priliku zapitanja i prijedloge. Nekolikoudruga koje djeluju na područjuBrodskoposavske županijepredstavile su svoje programe,dostignuća, kao i planprograma rada tijekom ovegodine.Uslijedio je zabavni dioprograma u kojem jemađioničar Marko Slamar

svojim umijećem oduševionazočne. Susret su sviranjem nagitari i pjevanjem popratiliMihajlo Janžić i BorkoAzapović. Osamdesetaknazočnih družili su se još dugou prostorijama Katehetskogcentra uz domjenak."Ove godine došli smo na idejuda buduće susrete pojedinačnihudruga organiziramo požupama, sa željom da osobamas invaliditetom omogućimotoplinu druženja kako se ne biosjećali na margini društva",rekao je fra Ilija Jerković.

14 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Započele 10. požeške orguljaške večeriJubilarne orguljaškevečeri otvorene sukoncertom Slovenskefilharmonije upožeškoj katedrali

Požega, 25.9.2005. (IKA) - Uorganizaciji Požeške biskupije iGrada Požege, a podpokroviteljstvom Ministarstvakulture u požeškoj katedrali Sv.Terezije Avilske započele su24. rujna jubilarne desetePožeške orguljaške večeri.Ovogodišnje orguljaške večeri,čijem je otvaranju nazočio ipožeški biskup AntunŠkvorčević, započele su sjajnimizborom iz skladateljskogopusa velikana kasnobarokneglazbe Antonija Vivaldija uizvedbi Slovenske filharmonijete pod ravnanjem maestraVladimira Kranjčevića. Prvafestivalska večer "kraljiceinstrumenata", kako je istaknuoprepošt Stolnog kaptola mons.Josip Devčić, održala se u

sklopu obilježavanja 8.obljetnice utemeljenja Požeškebiskupije.U prepunoj požeškoj katedraliSlovenska filharmonijapredstavila se kroz glasoviti"Beatus Vir", "Laudate pueriDominum" te "Magnificat" ug-molu. Njihovoj izvrsnojinterpretaciji pomogli su solistimeđunarodnog ugleda:britanska sopranistica PhilippaHyde, alt Martina Gojčeta Silićte hvarski tenor Ivo Gamulin. "Karakterističan odabirsakralnih Vivaldijevih skladbiujedno je repertoar slovenskihumjetnika i na ovogodišnjim35. Varaždinskim baroknimvečerima pa smo na znakovitnačin koncertom u terezinskoj

katedrali u Požegi željelipovezati dva barokna gradajedinstvene kulturno-povijesnebaštine - Požegu i Varaždin. Toje ujedno i poveznica dvijejedinstvene nacionalneglazbene priredbe, ali iglazbena posveta osmojobljetnici Požeške biskupije,čijom potporom i zauzimanjemfestival orguljaške glazbe uPožegi hrabro razvijameđunarodni status, štopotvrđuju i gostovanjarenomiranih umjetnika izFrancuske, Njemačke,Nizozemske i drugih europskihzemalja, istaknuo je mo.Kranjčević, utemeljitelj iravnatelj Varaždinskihbaroknih večeri.

Ludbreg: Euharistijski kongres ministranataVaraždinske biskupije

Poslužitelji oltarapozvani su i izvanmisnog slavlja biti onikoji će svojim djelimasvjedočiti svoju ljubavza Krista, poručio jeministrantima biskupCulej

Ludbreg, 25.9.2005. (IKA) - Ueuharistijskom prošteništuPredragocjene Krvi Kristove uLudbregu u nedjelju 25. rujnaodržan je Euharistijski kongresministranata Varaždinskebiskupije. Kongres ministranatau prigodi Godine euharistijepriredilo je Povjerenstvo zapastoral duhovnih zvanjaVaraždinske biskupije kojevodi vlč. Antun Štefan. Nasusretu se okupilo preko tisućuministranata iz čitave biskupije.Kongres je održan pod geslom"Ja sam s vama", a cjelodnevnije program započeo pozdravomorganizatora, nakon čega su seministranti, podijeljeni po

skupinama, međusobnoupoznavali. U istim jeskupinama organiziran kviz,koji je ujedno bio nastavak izavršetak pripremnih katehezakoje su se održale po župama.Kviz su animirali animatorimladih. Pobjednici kvizaministrirali su na misnomslavlju koje je potom uslijedilo,a predvodio ga je varaždinskibiskup Marko Culej ukoncelebraciji s tridesetaksvećenika. U propovijediupućenoj ministrantima, biskupje napomenuo kako suposlužitelji oltara pozvani iizvan misnog slavlja biti onikoji će svojim djelima

svjedočiti svoju ljubav za IsusaKrista. Liturgijsko pjevanjepredvodio je Zbor mladihvaraždinske katedrale.Nakon zajedničkog objedaKongres je nastavljenradionicama po skupinama.Ministrantima su o osobnomiskustvu duhovnog pozivagovorili svećenici, redovnice ibogoslovi, a zatim je uslijedioigrokaz o pozivu koji su izvelisjemeništarci iz Zagreba. Susretje završio riječju zahvaleorganizatora te biskupovimblagoslovom. Kao uspomena nasusret, ministrantima supodijeljene prigodne majice inaljepnice.

Požega: Položena povelja u temelje Zavjetnogspomenika Presvetom TrojstvuPožega, 26.9.2005. (IKA) - Nasvečanosti na glavnompožeškom trgu PresvetogTrojstva položena je 26. rujnapovelja u postament Zavjetnogspomenika Presvetom Trojstvučija je obnova u tijeku. Gradskavijećnica Ljerka Andrićpročitala je tekst povelje ukojoj se spominje 1749. godina,kada su Požežani podiglizavjetni spomenik nakonpošasti kuge u tom gradu."Presveto Trojstvo, koje jenajupečatljiviji elementpožeškog pila i preslavninositelj atribucije veličajnogpožeškog spomenika,simbolično i po nedokučivostiBožjih putova i promisli satkaumjetnički vez dviju tako

dalekih i istodobno bliskihgodina kao izraz nastojanjaPožežana da se odupru uzpomoć Boga trojedinogaapokaliptičnim silama svijeta teda žarkom revnošću uresujusvoj grad dajući mu plemenitosttrajanja, pitominu nebišta iposvećenu širinu kršćanskesamobitnosti", stoji, izmeđuostalog, u tekstu povelje kojusu potpisali požeški biskupAntun Škvorčević, prepoštStolnog kaptola mons. JosipDevčić i gradonačelnikZdravko Ronko. Nakon što je gradonačelnikpoložio povelju, mons. Devčićukratko je podsjetio kako su segrađani Požege, znakovito

kušani teškim bolestima kuge,zavjetovali Bogu da će podićispomenik Presvetom Trojstvu.Spomenik je bio svjedoktadašnje vjere i pouzdanja uBoga s jedne strane, a s drugeje bio ures grada, njegovprepoznatljivi simbol. Zubvremena, ali i nečija "zločestaruka" učinili su svoje te jespomeniku bila nužna obnovakoja je upravo pri završetku teće uskoro glavni požeški trgopet dobiti repliku Kužnog pila,kako najčešće spomeniknazivaju Požežani. Mons.Devčić istaknuo je kako se sviraduju što će konačno bitiriješeno pitanje Zavjetnogspomenika, te ujedno čestitaosvima koji su tome pridonijeli.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

925. obljetnica crkve Sv. Kuzme i DamjanaVisoka obljetnicaobilježava se na Sv.Kuzmu brojnimkulturnim i vjerskimsadržajima

Sv. Kuzam, 26.9.2005. (IKA) -Ovogodišnja Kuzminja na Sv.Kuzmu bila je u znakuobilježavanja 925. obljetnicegradnje crkve Sv. Kuzme iDamjana, po kojoj je mjesto idobilo ime. Tom je prigodomod 23. do 26. rujna u crkvi i umjestu priređen niz događanja.U petak 23. rujna otvorena jeizložba "U vrtlogu likovnihizražaja" koju je organiziraloKulturno društvo "Sv. Kuzam".Izloženim djelima iz fundusaGalerije Bešenić predstavilo se40 suvremenih autora izrazličitih dijelova Hrvatske iinozemstva. U nedjelju 25.rujna služena je misa na koju subili pozvani liječnici te drugomedicinsko osoblje, djeca izŠkole Škrljevo, a pješice uprocesiji stigli su vjerniciŠkrljeva predvođeni svojimžupnikom i bakarskimdekanom Petrom Belanićem.Misno slavlje predvodio jemons. Milan Šimunović,predstojnik Teologije u Rijecite ujedno stručni suradnik iorganizator događanja vezanihuz visoku obljetnicu. Pjevao ješkrljevski župni zbor, a nakonmise ministrantska zajednica"Ambrozijevci" iz Škrljevaizvela je glazbeno-meditativniprogram. U večernjim satima uDomu kulture održana jesvečana akademija na kojoj suo povijesti crkve, nekadpoznatoj Kuzminji, sv. Kuzmi iDamjanu te o značenjuobljetnice govorili članoviOrganizacijskog odboraproslave: mons. Šimunović;dekan Belanić, župnik Sv.Kuzma vlč. Giuseppe Vosilla,predsjednik Kulturnog društva"Sv. Kuzam" Tomislav Pavletići predsjednik Vijeća mjesnogodbora Anton Ćaće. Uglazbenom dijelu programasudjelovala je klapa "Škrljevo".U spomenici župe Bakar i uknjizi "Oficiatura" navodi se daje crkva Sv. Kuzme i Damjanasagrađena 1080. Sigurno je

kako je prva crkva biladrugačija izgledom oddanašnje, jer je kroz stoljećadograđivana i popravljana.Glavni oltar sagrađen je oddomaćega škrljevskog bijelog icrvenog mramora. Nekad jeKuzminja bila veoma poznatavjerničkom puku. Dolazili su sasvih strana, najčešće pješice, aimućni su dolazili kočijama. Od1873., kada je puštena u prometpruga Sušak - Karlovac, stizalose i vlakom. Prema pričanju, naKuzminju su rado dolazili i biliviđeni Drago Gervais, ViktorCar Emin, Eugen Kumičić,Mate Balota, Žvane Črnja iLjubo Pavešić. Kako je zapisaokroničar Mažić, na Kuzminjuse išlo u crkvu, ali se i"veselilo, jelo, pilo, pjevalo itancalo", a poznat je bio i velikisajam. Mladoga vina bilo je uobilju, jer je tu uspijevalaautohtona belina i žlahtina.Koliko je Kuzminja bilaposjećena vidi se i po tome štosu putnički vlakovi stajali i podeset minuta na postaji dok bise svi hodočasnici ukrcali.Tako je bilo sve dosedamdesetih godina proteklogstoljeća. Dr. Šimunović govorioje o svecima Kuzmi i Damjanu,braći blizancima, liječnicimakoje su živjeli u 4. st. naDalekom istoku. "Usuđujem sepretpostaviti da su mještaniovdje prije 925 godina uočili uživotu ovih svetaca nešto što jekršćansko i duboko humano.Ljudi s liječničkim zvanjem sutraženi, jer mogu, ako ne uvijekizliječiti, ali onda ublažitiljudsku bol. No, Kuzma iDamjan su još zanimljiviji jersu, kako kaže legenda, liječilibesplatno, onako kako su u onadavna vremena znali i umjeli.Kako je to lijepo čuti danas,kad smo nekako skloniji raditiuglavnom iz interesa", kazao jedr. Šimunović, ustvrdivši kakoje sve teže naći čovjeka koji biučinio barem malu uslugu beznaplate. Štoviše, mnogima

postaje sve teže reći lijepu riječ,pa prolaze mimo vas a da vas ine pogledaju. Naš život usuvremenom svijetu postajenezaštićeno računalo, tj. svenezaštićeniji od navale raznihvrsta "virusa" koji sve višedjeluju na eroziju humaniteta uobiteljskim i, općenito,međuljudskim odnosima. Životu "podivljalom kapitalizmu"odvija se samo u "znakuprofita", računice i bespoštednekonkurencije, gdje slabiji,osobito jadniji i bolesniji, svemanje nalaze "rukupomoćnicu". Nije isključeno daje takvih situacija bilo i uvrijeme braće Kuzme iDamjana. Ali, oni su učinili daza ljudsko srce bude u ovomesvijetu malo više mjesta.Uvjeren sam da toga duha ima idanas kod mnogih ljudi,ponajprije kod današnjihliječnika. Kako je lijepo biločuti u ratnim vremenima zainicijativu "Liječnik bezgranica". Ljubav ne bi smjelapoznavati granice, ona ne pitatko je tko, nego jednostavnopomaže. Primjer Kuzme iDamjana poziv je svimkršćanima, bilo u bolnicama idrugim zdravstvenimustanovama, bilo u obiteljima,da se više zalažu za bolesnubraću", napomenuo je mons.Šimunović, poručivši na krajukako su ovi sveci biliangažirani laici te su stogaprimjer vjernicima da buduprenositelji Kristove ljubavitamo gdje žive.Na sam blagdan sv. Kuzme iDamjana 26. rujna dopodnevnomisno slavlje za bolesnikepredvodio je mons. Šimunović,a poslijepodne svečanukoncelebriranu misu služio jevlč. Belanić.Obilježavanje značajneobljetnice trajat će do idućeKuzminje kada će bitipredstavljena prigodnamonografija.

Dokumentarni film o proglašenju svetim NikoleTavelićaŠibenik, 26.9.2005. (IKA) - Usklopu priprave za svetkovinusv. Mihovila, zaštitnikaŠibenika i Šibenske biskupije uutorak 26. rujna u dvoranibiskupske palače prikazan jedokumentarni film oproglašenju svetim NikoleTavelića. Projekcija je

upriličena u povodu trideset ipete obljetnice toga velikogdogađaja za hrvatski narod, kojise dogodio 21. lipnja 1970.godine u Vatikanu kada je papaPavao VI. pred velikim brojemvjernika iz čitave Hrvatske ihrvatske dijaspore izgovorioriječi proglašenja.

Prigodnu riječ uputio je župnikkatedrale Sv. Jakova donKrešimir Mateša koji jeistaknuo važnost povijesnogtrenutka u kojem se proglašenjedogodilo. Ukazao je također napotrebu kršćanskog svjedočenjai u našem vremenu koje trebaistinske svjedoke.

16 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Blagoslovljeno gradilište i položen kamen temeljacza crkvu u Perušiću

Kamen temeljac zanovu crkvublagoslovio je papaIvan Pavao II. zapohoda Zadru 2003.godine

Perušić, 26.9.2005. (IKA) -Zadarski nadbiskup IvanPrenđa blagoslovio je unedjelju 25. rujna gradilište ipoložio kamen temeljac zanovu župnu crkvu UznesenjaBDM u Perušiću, koju su 1991.g. miniranjem razorilipobunjeni Srbi. Kamentemeljac blagoslovio je papaIvan Pavao II. za pohoda Zadru2003. godine. Nova župnacrkva, za koju je projektnudokumentaciju izradilozadarsko poduzeće "Demar",gradi se na novoj lokaciji usredištu mjesta. O toj je novostiživota i radosti zbog stvaranjanovog, zdanja crkve i živeCrkve koja je za Domovinskograta bila prognana, govorio jenadbiskup Prenđa na svečanostiblagoslova gradilišta, kojoj su,uz brojni puk, nazočili i

predstavnici lokalnebenkovačke vlasti, svećeniciBenkovačkog dekanata, apodršku perušićkom župniku,fra Nediljku Jukiću, u imezajednice dolaskom je izrazio ifra Željko Tolić, provincijalfranjevačke provincijePresvetog Otkupitelja sasjedištem u Splitu. Nadbiskup Prenđa nazvao je tajdogađaj velikim za cijelo topodručje, jer je vrhunac obnovetog ratom opustošenogprostora, u kojem su većobnovljene stradale filijalneperušićke crkve Male Gospe uLisičićima, Sv. Martina uLepurima i Duha Svetoga uPodgrađu, gradnja nove župnecrkve u Perušiću za zajednicuod oko 200 vjernika, kojitrenutno pohode misna slavlja u

kapeli Sv. Jure. Nadbiskup jepotaknuo vjernike da budusuradnici u izgradnji tog Božjeghrama, ugradnjom svogkamenčića u crkvu koja sepodiže radi njihova okupljanja,sakramentalnog života islušanja Božje riječi, a vjernostnjoj i održala ih je živomzajednicom u teškim kušnjamaza Domovinskog rata. Predviđeni troškovi izgradnjecrkve su oko milijun i pol kuna,Croatia osiguranje doniralo je200.000 kn, a troškovepodmiruju i Zadarskanadbiskupija, biskupijaRottenburg Stuttgart i ostalidobročinitelji. Građevinskeradove izvodi zadarskopoduzeće "Ibis 92".

Izrazi suosjećanja biskupa Škvorčevića nakon teškeprometne nesreće kod SlatinePožega, 27.9.2005. (IKA) - Upovodu teške prometne nesreće24. rujna nedaleko Slatine,požeški biskup AntunŠkvorčević uputio je Udruziratnih veterana u Slatini pismos izrazima duboke tuge i bolizbog te nesreće u kojoj jenadomak svoga grada preminuopredsjednik Udruge DragoPelikan, poginula Vera Obadić,a teže ili lakše nastradalo jedvadeset i devet suputnika izautobusa, koji se vraćao s

putovanja u Macelj i hodočašćau Mariju Bistricu. "Još mi snažno odjekuju u srcuriječi brižne zauzetostigospodina Drage Pelikana zapamćenje i poštivanje žrtava II.svjetskog rata i ideološkemržnje nakon njega, koje mi jepovjerio za vrijeme našegasusreta u Biskupskom domu uPožegi minuloga 12. rujna. Oneostaju svojevrsna oporukajednoga časnog hrvatskog

čovjeka. UpućujemSvemogućem Bogu svojumolitvu za plemenitu dušugospodina Drage Pelikana, zadruge poginule kao i za sve onekoji su u spomenutoj nesrećinastradali. Neka Božjamilosrdna ljubav daruje mir iutjehu svim rastuženim iprestrašenim srcima a zdravljeranjenima", ističe požeškibiskup.

Blagdan sv. Mihovila i Dan policije u GospićuMisno slavlje ugospićkoj katedraliNavještenja BDMpredvodio je biskupMile Bogović

Gospić, 27.9.2005. (IKA) - UGospiću je 27. rujna nizomdogađaja obilježen DanHrvatske policije te ujednoblagdan njihova zaštitnika sv.Mihovila. Središnje misnoslavlje predvodio je u gospićkojkatedrali Navještenja BDMgospićko-senjski biskup MileBogović zajedno s gospićkimžupnikom i dekanom te vojnimi policijskim kapelanomAntunom Luketićem. Misnomslavlju nazočili su, izmeđuostalih, ličko-senjski županMilan Jurković te predstavniciMUP-a i Policijske upraveličko-senjske na čelu snačelnikom ŽeljkomJurkovićem.

U propovijedi je biskupBogović napomenuo kako jesvako društvo dobro uređenoako ima dobre zakone i ako seoni poštuju. Pojam uređenogdruštva oličen je bio kod starihGrka u "polisu". I riječ policijaima isti korijen kao i politika,što znači da su policajci onikoji vode brigu za čuvanjeuspostavljenog reda. Aoduvijek je bilo i onih koji sunarušavali red. Prvi predvodniktakve pobune bio je anđeoLucifer kojemu se suprotstaviodrugi anđeo Mihael, tj. "tko jekao Bog", podsjetio je nazočnebiskup te se zapitao kako jemoguće da se netko pobuni

protiv savršenog reda koji jepostavio Bog. "Tu sklonostljudi da se od Istočnog grijehasukobljavaju s redom izakonom vi, policajci, najboljeosjećate u svom poslu. Jasnaspoznaja da se čini samo dobrovlastita je samo Bogu, te trebaznati da u svijetu postoji dobroi zlo. Zlo treba onemogućavati,a dobru dati podršku", ustvrdioje na kraju biskup Bogović. Utoj je prigodi pohvaliodjelatnike Policijske upraveličko-senjske na odličnoobavljenom poslu organizacije iosiguranja proslave na Udbini9. rujna.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Poruka nadbiskupa Devčića za početak pastoralnegodine

Stvarati duhovnuraspoloživost zaprimanje sakramenata

Rijeka, 27.9.2005. (IKA) - Napočetku pastoralne godine2005./06. koja je u Riječkojnadbiskupiji proglašenagodinom župe pod vidomslužbe posvećivanja, riječkinadbiskup Ivan Devčić uputioje poruku vjernicima. U poruciobrazlaže razloge zbog kojih jenaglasak pastoralnih djelatnostistavljen na službu posvećivanjate potiče vjernike da nastaveobnovu župa odgovornijimslavljenjem i primanjem svetihsakramenata."Prošle smo godine počeliprogram obnove naših župnihzajednica, a to znači našegvjerničkog života kao takvog.Cijeli smo program zamislilikao nastojanje okoodgovornijeg vršenja trostrukeslužbe koju je Krist povjeriosvojoj Crkvi: službenaviještanja, službeposvećivanja i pastirske službe.Protekle smo pastoralne godineveću pozornost posvetili službi

naviještanja, tj. Božjoj riječi uliturgijskom slavlju, u životužupne i obiteljske zajednice,kao i u osobnom životu svakogvjernika", podsjetio jenadbiskup, napomenuvši zatimkako iz pravilnog navještajaBožje riječi treba proizićiotvoren stav za primanje islavljenje sakramenata. Nadbiskup ističe kako je zasvaki sakrament Crkvapredvidjela ozbiljnu pripremukoja se sastoji upravo odnavještaja Božje riječi iprikladne pouke tijekom dužegili kraćeg vremenskograzdoblja. Iskustva govore dasvi kandidati ne posjedujujednaku raspoloženost i damnogi traže isprike kako bisakramente primili što prije ibez potrebne i predviđenepripreme i pouke. Ako im se utome iziđe u susret, događa sedoista ono na što su biskupiupozorili u dokumentu "Na

svetost pozvani", tj. da sesakramenti pretvaraju u prazneobrede i običaje, "bližemagijskom nego vjerničkomčinu", ustvrdio je nadbiskup.Stoga poziva svećenike daulože još veće napore kako bipriprema za sakramente bilazaista poticajna."Važno je da se djeliteljisakramenata drže svega onogašto je Crkva propisala zaslavljenje i primanje svakogsakramenta. U tom bi slučajusvi jednako postupali, što bi ina vjernike pozitivno, odnosnouozbiljavajuće djelovalo. Takavće nam stav biti to lakšeprihvatiti i provesti što budemosvjesniji da nitko od nas nijevlasnik nijednog sakramenta,nego samo poslužitelj. Budemoli s time upoznali i primatelje,učinit ćemo nešto što će i kodnjih uroditi potrebnim vjerskimi duhovnim raspoloženjem",zaključio je nadbiskup Devčić uporuci.

Nadbiskup Prenđa pohodio PU zadarskuZadar, 27.9.2005. (IKA) - Upovodu proslave Dana policijezadarski nadbiskup Ivan Prenđapohodio je 27. rujna Policijskuupravu zadarsku, obrativši sepolicijskim djelatnicima uimekojih mu je dobrodošlicuiskazao Anton Dražina,načelnik zadarske PU.Nazočnima se obratio i zadarskižupan Ivo Grbić, a nakonprijema uslijedila je i pokaznavježba najboljih policijskihpostrojbi iz Zadarske županije.Nadbiskup Prenđa čestitao je

policajcima obilježavanjenjihova dana i blagdanzaštitnika sv. Mihovila, u čijojsu istoimenoj samostanskojcrkvi to jutro sudjelovali namisnom slavlju koje jepredvodio don ZdenkoDundović. Nadbiskup je izraziopriznanje vršenju njihovezadaće u društvu, brizi zafunkcioniranje javnog, općegdobra te nastojanju da sestanovništvo osjeća sigurnim,zaštićenim i da se životnormalno odvija. Istaknuo je da

ih u njihovu odgovornom radutrebaju podržati i drugisubjekti, zakonodavna vlast, teda je potrebno voditi semoralnim načelima ipoštivanjem ljudske etike, jersve to čini cjelinu sigurnog izaštićenog društva. Poželio jeda ih prati Božji blagoslov ipomoć sv. Mihovila, jer je on,koji je na strani Božje vojske,zaštitnik u našem ljudskomnastojanju da se stvorepreduvjeti za život upravednom društvu.

Dar za Crkvu hrvatskih mučenika od nogometašaBiskupu Bogovićuuručen novčaniprilog, prikupljenprigodom utakmiceizmeđu reprezentacijehrvatskih liječnika iveterana Dinama

Gospić, 27.9.2005. (IKA) - UBiskupskom ordinarijatu uGospiću održan je 27. rujnasusret predstavnika Sportskogsaveza Ličko-senjske županije iCaritasa Gospićko-senjskebiskupije s domaćinombiskupom Milom Bogovićem.Predsjednik Sportskog savezaStipe Čačić i ravnatelj Caritasa

vlč. Luka Blažević uručili subiskupu novčani dar od 10.540kuna, prikupljenih od ulaznica idarova prilikom odigravanjadobrotvornog nogometnogsusreta između reprezentacijehrvatskih liječnika i veteranazagrebačkog Dinama u Gospiću9. rujna. Vlč. Blažević istaknuoje značaj te akcije koja

pridonosi širenju idejemučeništva u hrvatskomnarodu, dok je Čačić naveo svesponzore koji su poduprliodržavanje utakmice. Međusponzorima je posebno istaknutGrad Zagreb, koji je podmiriosve troškove organizacije.

Šibenik: Misa za poginule redarstvenikePolicajci i djelatniciPolicijske upravešibensko-kninskeobilježili svoj dan

Šibenik, 27.9.2005. (IKA) - Upovodu blagdana sv. Mihovila,zaštitnika policije, 27. rujna ušibenskoj katedrali, unazočnosti policajaca idjelatnika Policijske upravešibensko-kninske, svečanumisu zadušnicu za poginule

redarstvenike predvodio ješibenski biskup Ante Ivas.Katedralni župnik don KrešimirMateša na početku je pročitaoimena poginulih policajaca.Biskup Ivas je istaknuo da suoni svoje živote položili zatrajne vrednote, za svoj grad i

domovinu. Darovati život,znači ne izgubiti nego naprotivdobiti, poručio je biskup koji jepozvao sve na iskazivanjesolidarnosti i kršćanskograzumijevanja s kolegama irodbinom poginulih.

18 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Zadar: Milosrdnice proslavile blagdan sv. VinkaPaulskog

Nadbiskup Prenđaupozorio da su, osimmaterijalnogsiromaštva, brojniljudi siromasi zboggubitkasamopoštovanja,životne orijentacije,ranjenostinepovjerenjem ineprihvaćanjemdrugih

Zadar, 27.9.2005. (IKA) -Blagdan sv. Vinka Paulskog uutorak 27. rujna svečano jeproslavljen u samostanskojkapeli u Kući sestaramilosrdnica u Zadru. Zajedno sdesetak svećenika misno slavljepredvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa.Čestitajući im blagdan njihovazaštinika i utemeljitelja,nadbiskup je poželioredovnicama da sv. Vinkoražaruje u njima apostolski žarprema Kristu i siromasima,oživotvorujući usvakodnevnom životu ideale skojima su započeli svoj putposvećenog života. "Sv. Vinkoje glasonoša radosti i znak daBog djeluje u svom narodu ividi njegovo siromaštvo", rekaoje nadbiskup Prenđa, dodavšida je on shvatio svu bijeduonog društva. Gledajući ljudskustvarnost u drugom svjetlu,živeći svoju vjeru i Isusov stav

prema Ocu, postao jeposvemašnje predanje za ljude,otkrivajući Kristov lik usiromasima. Nadbiskup je rekao da su, osimmaterijalnog siromaštva, brojniljudi siromasi zbog gubitkasamopoštovanja, životneorijentacije, ranjenostinepovjerenjem ineprihvaćanjem drugih.Potaknuo je da ih hrabrimo ipotaknemo, jer su potrebni našeblizine, savjeta, blagosti imilosrđa, da im budemotrenutak radosti i snage danastave svoj put. Upozorio jeda ne živimo "zatvorenokršćanstvo", nego da odnosprema Bogu živimo i u odnosuprema bližnjima. "Sv. Vinko jemodel naviještanja, življenjakršćanstva i rada u Crkvi",rekao je nadbiskup Prenđa,dodavši da nam je on poticajkoji izaziva uvijek iznova

pitanja koliko smo znak Božjeprisutnosti u svijetu, uspremnosti da ublažimo bijedusiromaha. Nadbiskup je pozvaona molitvu za vjernostredovnica Vinkovoj karizmi, dabudu Kristov govor čovjeku, teda, po uzoru na svece, svibudemo Kristove oči i srce zabrata čovjeka. Sestre milosrdnice su jedna odnajbrojnijih redovničkihzajednica u Zadarskojnadbiskupiji. U samostanu živi20 redovnica, a uz djelovanjepo župama, rade u bolnici,staračkim domovima i dječjemvrtiću. Redovnice služe i uNadbiskupskom i uSvećeničkom domu. Proslaviblagdana prethodila jetrodnevnica koju su vodili fraAndrija Bilokapić, gvardijansamostana sv. Frane, i fraVeselko Grubišić, župnik župeSrce Isusovo u Zadru.

Blagdan sv. Vinka Paulskog u PraputnjakuBlagdansko misnoslavlje u samostanumilosrdnica predvodiodekan Belanić

Praputnjak, 27.9.2005. (IKA) -U samostanu sestaramilosrdnica u Praputnjakumisnim slavljem usamostanskoj kapeli proslavljenje 27. rujna blagdan sv. VinkaPaulskog, utemeljitelja njihoveDružbe. Misno slavljepredvodio je dekan Bakarskogdekanata Petar Belanić. Upropovijedi je govorio o likusv. Vinka te podsjetio na djela

milosrđa na koje se danasnajčešće zaboravlja. “Koga miBog stavi na put, taj je mojbližnji i ja ga moram ljubiti. Štomi radimo? Izabiremo ljudekoji nam odgovaraju i s njimase družimo, a one koji su namse zamjerili, izbjegavamo. Miljude činimo strancima, a tonije djelo milosrđa, ustvrdio je,između ostalog, propovjednik.

U samostanu u Praputnjakudjeluju tri redovnice sestre Ana,Tarzicija i Arkanđela, koje sebrinu za župnu crkvu Sv.Josipa. S. Tarzicija jedugogodišnja sakristanka, s.Ana je poglavarica, vodi dječjivrtić u samostanu te župni zbor,a s. Arkanđela, koja je teknekoliko mjeseci uPraputnjaku, brine se zadomaćinstvo i pomaže u crkvi.

Biskup Škvorčević primio načelnika općine DavorPožeški biskup, rođeniDavorac, razgovaraoje s načelnikomAnđelkovićem omogućnostimagospodarskog ikomunalnog razvitkamjesta

Požega, 27.9.2005. (IKA) - UBiskupskom domu u Požegibiskup Antun Škvorčevićprimio je 27. rujna načelnikaOpćine Davor ĐuruAnđelkovića. BiskupŠkvorčević izrazio jezadovoljstvo zbog susreta,istaknuvši da kao rođeniDavorac uvijek pozorno pratisve što se događa u Davoru, saželjom da on ostane duhovnojak te da se pomognetamošnjim ljudima, koji su bilizapostavljeni i trpjeli uprijašnjem komunističkomsustavu. Ti su ljudi ostali vjerniobitelji i brojnoj djeci, podnijelimnoge žrtve za hrvatskuslobodu i iskazali svoju veliku

humanost u prihvaćanjuprognanih banjalučkih Hrvataprije deset godina, napomenuoje biskup. Načelnik Anđelkovićpredstavio je požeškombiskupu komunalne igospodarske projekte, a kojimabi se mogla značajnounaprijediti Općina kada bi biloviše razumijevanja i spremnostiza pomoć u njihovu ostvarenjuod županijskih do republičkihvlasti. Izrazio je nadu da će sezajedničkim naporima uspjetiuvjeriti odgovorne o nužnosti ikoristi ulaganja u Davor. Sugovornici su se osvrnuli i na

pitanje postavljanja spomenikaprognanim banjolučkimHrvatima u Davoru. Biskup jeistaknuo da tu plemenituzamisao treba realno razmotritite donijeti odluku tko bi biovlasnik spomenika i tko ćepreuzeti obvezu održavanjakako on nakon određenogvremena ne bio postao zapušteni nedostojan. Biskup Škvorčević i načelnikAnđelković podsjetili su se i nauspostavu Požeške biskupije nataj dan prije osam godina, kadaje za prvog njezina biskupazaređen jedan rođeni Davorac.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zagreb: Započeli susreti trajne formacije mlađihsvećenika

Sve je sudionikekratko pozdraviobiskup Vlado Košić,ravnatelj pastoralnihureda Zagrebačkenadbiskupije

Zagreb, 27.9.2005. (IKA) -Zajednički uvodni susret trajneformacije svećenika zaređenihu posljednjih sedam godinaodržan je 27. rujna naNadbiskupskom duhovnomstolu u Zagrebu. Trideset i petnajmlađih svećenikaZagrebačke nadbiskupije nasvojem su prvom susretu podvodstvom TomislavaSubotičanca, voditelja Odjelaza župnu katehezunadbiskupijskoga Katehetskogureda, i dr. Josipa Šimunovića,zamjenika predstojnikaKatehetskog ureda, razmišljalio projektu pripreme i izradekatehetske građe za pripremuna sakrament potvrde. Uprojekt su uključeni te su,vodeći radionice, sudjelovali nasusretu i Božidar Tenšek,nadbiskupijski povjerenik zapastoral mladih, o. TomislavGlavnik, OFM Conv., župnivikar zagrebačke župe sv.Antuna Padovanskog naSvetom Duhu, te TomislavMarkić, nadbiskupski delegatza trajnu formaciju svećenika.

Sve je sudionike kratkopozdravio biskup Vlado Košić,ravnatelj pastoralnih uredaZagrebačke nadbiskupije. Svećenici su u radu uskupinama predložili i razradiliteme i naslove kateheza zapojedine vremenske krugovetijekom liturgijske godine, aprema dokumentu Hrvatskebiskupske konferencije "Župnakateheza u obnovi župnezajednice". Kateheze će bitioblikovane po modelukatehetskog slavlja ("celebratiocatechetica") o kojemu je uuvodu susreta govorio dr.Šimunović. Osim tridesetakkateheza mladi su svećeniciiznijeli i prijedloge za modeleliturgijskih slavlja u koje bi biliuključeni kandidati za svetupotvrdu, zatim modele susreta sroditeljima krizmanika, susretekrizmanika na dekanatskojrazini kao i cjelodnevne ilivišednevne susrete krizmanikajedne župe izvan župnezajednice. Naznačeni su ielementi za susret djelitelja sv.

potvrde s krizmanicima prijekrizme te modeli samogaslavlja podjele sv. potvrde.Dogovoreno je da će sekateheze pripremati u šestregionalnih skupina mlađihsvećenika te da će se nasvakom sljedećem susretutrajne formacije tijekom ovepastoralne godine izvijestiti opostignutome. Nadbiskupijski povjerenik zapastoral mladih vlč. Tenšekpotaknuo je mlade svećenike dajednako tako prikupe i dostavedosadašnju građu za katehetskesusrete s mladima koje redovitoodržavaju u svojim župamakako bi se i ta građa moglaobjediniti i ponuditisvećenicima i drugimdjelatnicima u pastoralumladih. Susret je zaključenmolitvom Šestoga časa, a nazajedničkom objedusvećenicima su se pridružili svatrojica zagrebačkih pomoćnihbiskupa: Josip Mrzljak, VladoKošić i Valentin Pozaić.

Zaklada Požeške biskupije za pomoć siromašnimučenicimaPožega, 27.9.2005. (IKA) - Naosmu obljetnicu uspostavePožeške biskupije i svogabiskupskog ređenja, 27. rujna,požeški biskup AntunŠkvorčević utemeljio jeZakladu Požeške biskupije zapomoć siromašnim učenicima istudentima.Već nekoliko godina djelujebiskupijski fond, osnovan zaistu svrhu, a protekle školskegodine iz njega je primilo

pomoć preko šezdeset učenika istudenata. UtemeljenjemZaklade biskup Škvorčević želidati čvrstinu i trajnostdosadašnjoj aktivnosti svojebiskupije na tom području, nanov način nastaviti ono djelokoje je započelo prije 170godina u požeškomOrfanotrofiju i trajalo stošezdeset godina u zgradi"Kolegije", sadašnjem sjedištuPožeške biskupije, kojeg su

dokinule komunističke vlastinakon II. svjetskog rata. Takoće se ujedno ostaviti trajanspomen na Godinu mladih, kojaje upravo započela u Požeškojbiskupiji.Utemeljenje Zaklade povezanoje i s nastojanjima Požeškebiskupije da priskrbi prostore uPožegi u koje će moći smjestitiodređeni broj siromašnihučenika i studenata.

Pastoralni posjeti župama Riječke nadbiskupijePastoralni izaslanicinadbiskupa Devčićapredstavit će užupamanadbiskupijskipastoralni plan iprogram za godinu2005./06.

Rijeka, 27.9.2005. (IKA) -Pastoralni izaslanici riječkognadbiskupa Ivana Devčićazapočeli su s posjetima župamanadbiskupije s ciljempredstavljanja nadbiskupijskogpastoralnog plana i programa za2005./06. godinu. Ta se praksa,započeta prošle godine,pokazala vrlo plodonosnom, teće i ove godine nadbiskupovisuradnici posjetiti sve župe ižupna pastoralna vijeća kako bi

vijećnike upoznali s planovimanadbiskupije te pronašli načineda se oni odraze i na životsvake župe. Na taj se načinkoordinira djelovanje nanadbiskupijskoj razini s onomžupnom, a u svrhu obnovežupnih zajednica kojima jeposvećena i ova pastoralnagodina. Izaslanici nadbiskupa, koji suujedno i članovi

Nadbiskupijskog pastoralnogvijeća, generalni vikar mons.Emil Svažić, tajnik vijećaDalibor Božić, povjerenik zaduhovna zvanja SanjinFrancetić, predstojnik Ureda zaobitelj Ivan Nikolić i prvostolnidekan fra Stanko Dodig usljedeća će dva mjesecaposjetiti sve župe unadbiskupiji.

20 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Papin pozdrav hodočasnicimaVatikan, 21.9.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. pozdravioje na općoj audijenciji 21. rujnai skupinu hrvatskihhodočasnika. "Pozdravljam svehrvatske hodočasnike, posebno

vjernike iz župe sv. Križa uOsijeku! Tražite liceGospodinovo u PresvetomOltarskom Sakramentu kako bise i na vašem licu odražavaosjaj svetosti i radosti. Od srca

blagoslivljam vas i vašeobitelji! Hvaljen Isus iMarija!", rekao je Papahrvatskim vjernicimaokupljenima na Trgu Sv. Petra.

Susret svećenika Vrhbosanske nadbiskupijeU Vrhbosanskojkatoličkoj bogoslovijiu Sarajevu okupilo seviše od 90 svećenika

Sarajevo, 21.9.2005.(IKA/KTA) - U Vrhbosanskojkatoličkoj bogosloviji uSarajevu održan je 21. rujnagodišnji susret dijecezanskihsvećenika Vrhbosanskenadbiskupije, na kojem jesudjelovalo više od 90svećenika. Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić, oslonivši se na riječiapostola Pavla pozvao ih je dažive dostojno poziva kojim supozvani i trajno budu svjesnisvoga poslanja i svogaidentiteta. Istaknuo je da subraća po sakramentalnoj milostite kao takvi imaju dužnost ipotrebu biti i raditi zajedno.Zahvalio je svima koji suspremni graditi istinskozajedništvo te ih potaknuo dasvoje rane liječe molitvom,sakramentima i međusobnim

zajedništvom te da vole svojezvanje i Crkvu. Pozvao jesvećenike da ugrađuju sebe zadobro drugih te postanudostojna sredstva Božje milosti,odupirući se mentalitetuvremena u kojem je dobro svešto je korisno.Ekonom nadbiskupije preč.Luka Kesedžić upoznao jesvećenike o stanju projektaizgradnje doma za umirovljenesvećenike, koji će se nalazitipored Vrhbosanske katoličkebogoslovije. Kancelar dr.Zdenko Spajić iznio je godišnjiizvještaj o radu Fondasvećeničke solidarnosti"Međupomoć" te preložio nekeizmjene u Pravilniku.Duhovnu poruku okupljenimsvećenicima izrekao jepomoćni vrhbosanski biskupPero Sudar, prikazavši poruku

knjige mostarskog biskupaRatka Perića "Da nisam ja,Gospodine?". Riječ je o knjiziduhovnih vježbi crkvenimosobama u kojoj je, premda segovori o dvanaestorici Isusovihapostola, glavni protagonistIsus Krist koji izabire svojeučenike, odgaja ih, poučava,provjerava i šalje u svijet.Zatim je biskup Perić govorio osvojoj drugoj knjizi duhovnihvježbi pod naslovom: "Ti si tajčovjek", a potom i o svojimknjigama: "Naravni porivi inadnaravni darovi" i"Dekalog", u kojima se nalazepredavanja studentima i ostalojmladeži u sklopu Studentskihtribina u Mostaru jubilarne2000. godine. Susret je završendruženjem za zajedničkimstolom.

Pariz: Tribina u povodu reizdanja disertacije bl.Merza

U amfiteatru Guizotpariškog sveučilištaSorbona održanajavna tribina"Književnost iliturgija"

Pariz, 21.9.2005. (IKA) - Upoznatom amfiteatru Guizotpariškog sveučilišta Sorbonaodržana je 21. rujna javnatribina "Književnost i liturgija",priređena u povodu drugogizdanja doktorske disertacijeIvana Merza "Utjecaj liturgijena francuske pisce od 1700. do1923.". Organizatori kulturnemanifestacije bili su Odjel zaistraživanje hrvatske kulture imeđunarodnih intelektualnihrazmjena, koji djeluje priIstraživačkom centru zakomparativnu književnostSveučilišta Sorbone, na čelu sprofesorom dr. HenrikomHegerom te Postulatura bl.Ivana Merza s njezinimvoditeljem o. BožidaromNagyem. Osim članova Hrvatskezajednice u Francuskoj, koji sus velikim zanimanjem pratiliizlaganja vrsnih stručnjaka izpovijesti književnosti i liturgije,svojom nazočnošćumanifestaciju su uzveličaleveleposlanice RepublikeHrvatske i BiH pri UNESCO-uNeda Ritz i Željana Zovko. S

francuske strane bio je zapaženposjet predstavnikaKatoličkoga institutaVeleučilišta u Parizu na kojemje studirao Ivan Merz, teskupina bogoslova iz Ceana sasvojim profesorima. U uvodnom izlaganju, nakonšto je pozdravio nazočne ipredstavio predavače, kratkiosvrt na novo izdanje Merzovedisertacije priredio je dr.Roland Drago, profesor naFakultetu prava, ekonomije idruštvenih znanosti u te članAkademije moralnih znanosti ipolitike, koji je i predsjedaoskupom."Književnost, liturgija ikultura" bio je naslovpredavanja mons. FrancescaFolloa, trajnog promatračaSvete Stolice pri UNESCO-u.Mons. Follo govorio je omeđusobnoj bliskosti ipovezanosti te razlikama trijunavedenih pojmova, čiji susadržaji tijesno vezani uzMerzovu disertaciju, pa njihovopreciznije određenje možepomoći pri čitanju i boljemrazumijevanju Merzova djela.

Ravnatelj Instituta za višeliturgijske studije priKatoličkome institutu u Parizudr. Patrick Pretot o.s.b. govorioje samostanskoj liturgiji, kakoju je doživio i tumačio IvanMerz. Ideje i misli za svojeizlaganje dr. Pretot crpio je izčlanka U krilu liturgije, koji jeMerz napisao nakonjednodnevnoga posjetatrapističkom samostanuRajhenburg (Slovenija), kamoje poveo skupinu studenata sciljem da ih upozna s ljepotomliturgije. Oduševljen ljepotomopisa i bogatstvom misli, dr.Pretot preporučio je nazočnimada posjete Merzovu internetstranicu na kojoj mogu naćifrancuski prijevod dotičnogačlanka i druge pojedinosti ohrvatskom blaženiku. Thomas Gueydier, profesorsuvremene književnosti i glavnikoordinator u Centru teološkihstudija u gradu Caenu uNormandiji zaslužan je zaizlazak drugog izdanjaMerzove disertacije za koju jenapisao i vrlo zanimljiv

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

predgovor. U svom nastupu naSorboni, nazočnima je dao svojprikaz spomenute disertacije,istaknuvši njezinu originalnost,jer se radi o pionirskom radu .Djelo ima posebnu vrijednost,jer su Merzove misli o odnosuliturgije i književnosti aktualnei danas, istaknuo je prof.Gueydier. Premda tematski različita, svatri izlaganja vezana uzdoktorsku disertaciju IvanaMerza ocrtala su lik IvanaMerza kao objektivna

znanstvenika i intelektualcavelike kulture s jedne, tepraktična vjernika s drugestrane. Njegov primjer ukazujena međusobni odnos ipovezanost vjere, kulture iznanosti. Na kraju izlaganja nazočne jepozdravio, a predavačima iorganizatorima zahvalio natrudu, postulator kauze IvanaMerza, o. Božidar Nagy D. I.,koji je uz rečeno dodao ičinjenicu da Merzovo djelopredstavlja vrijedan doprinos u

povezivanju francuske ihrvatske kulture. Bio je to već drugi put kakoSorbona, unatoč čestogisticanja laiciteta kao svogbitnog obilježja, otvara svojavrata izučavanju djela svognegdašnjeg studenta, sadablaženika, Ivana Merza. Prviput bilo je to prije 9 godina, uprigodi obilježavanja 100.obljetnice Merzova rođenja iprvoga izdanja njegovedisertacije.

Kiseljak: Nogometna utakmica svećeničkihreprezentacija Hrvatske i BiH

Prihod namijenjenzaštiti muzejskog iknjižnog fondaFranjevačkogsamostana u Fojnici iza izgradnju dječjegvrtića školskih sestarafranjevki u Kiseljaku

Kiseljak, 21.9.2005.(IKA/KTA) - Na stadionuHrvatskih branitelja u Kiseljakunogometnu utakmicuhumanitarnog karaktera podpokroviteljstvom Općinskogpoglavarstva Kiseljaka, čiji jesav prihod namijenjen zaštitimuzejskog i knjižnog fondaFranjevačkog samostana uFojnici te za izgradnju dječjegvrtića školskih sestara franjevkiu Kiseljaku, odigrale su 23.rujna nogometne reprezentacijesvećenika republika Hrvatske iBosne i Hercegovine. Pred višeod 1500 gledatelja, međukojima su bili vrhbosanski

nadbiskup kardinal VinkoPuljić, provincijal BosneSrebrne fra Mijo Džolan,predsjedatelj PredsjedništvaBiH Ivo Miro Jović,predsjednik FBiH NikoLozančić, veleposlanik RH uBiH Josip Vrbošić te mnogidrugi uglednici iz crkvenog idruštvenog života BiH,utakmica je završenaneodlučnim rezultatom 2:2. Program je započeo misnimslavljem koje je u crkvi Sv. Ilijeu Kiseljaku u koncelebracijiprovincijala fra Mije Džolana i40-tak svećenika predvodio

kardinal Puljić. U propovijedije istaknuo kako se svjedočitivjeru može kroz razne vidovepastorala te je pozvao nazočnevjernike i svećenike da im sportbude izvor radosti. KardinalPuljić dodao je kako je ovaj vidsusreta potreban i radi daljnjegkulturnog i duhovnogzbližavanja Hrvata u BiH i RH,jer postoje i oni koji i u timsferama žele izazvati podjele. Predstavnici fojničkogsamostana i franjevki srdačnosu zahvalili svima koji suorganizirali i pomoglitaj susret.

Sarajevo: Dan sredstava društvenog priopćavanjaNa Vrhbosanskojkatoličkoj teologijiupriličen susretkardinala Puljića snovinarima

Sarajevo, 23.9.2005.(IKA/KTA) - U prigodiobilježavanja Dana sredstavadruštvenog priopćavanja koji sena teritoriju BiH redovito slaviposljednje nedjelje rujna,predsjednik Vijeća za sredstvadruštvenog priopćavanja BKBiH vrhbosanski nadbiskupkardinal Vinko Puljić uVrhbosanskoj katoličkojbogosloviji upriličio je 22.rujna tradicionalni susret snovinarima. Na susretu jesudjelovalo više od 40 novinaraiz različitih medija i redakcija spodručja cijele BiH. "Mediji u službi razumijevanjameđu narodima" naslov jeporuke koja se po 39. putupućuje u povodu obilježavanjatoga dana. Poruku je napisaopapa Ivan Pavao II.Predstavljajući dokument,kardinal Puljić novinarima jekazao: "Mi, koji živimo urazličitosti na području BiH,koje su zloupotrebljavane zakonflikte, razumijemo važnostpremošćivanja i poštivanja

različitosti u duhurazumijevanja, uvažavanja irada na općem dobru. Upravoova Papina poruka naglašava tupozitivnu, odgovornu ulogumedija". Kardinal je istaknuokako je potreban odgoj zamedije koji trebaju izgrađivatijavno mnijenje utemeljeno navrijednostima koje će ljudezbližavati te pomoći u suradnji.Prevažno je dozvati u svijest iodgovornost da mediji služeopćem dobru, a toga nema bezuvažavanja moralnog reda. Nakraju izlaganja vrhbosanskinadbiskup istaknuo je kakoKatolička crkva nastoji poučitisvoje vjernike da iz vjereotkrivaju uporište rušenje svihneprijateljskih ograda i davraćaju povjerenje među ljude. Novinarka Radiopostaje MirMeđugorje Višnja Spajićpredstavila je direktorij "Mediji- divni Božji darovi u službievanđelja" koje je izdalo Vijećeza sredstva društvenogpriopćavanja BK BiH.Istaknula je kako je taj

dokument izdan s ciljempoticanja novoga pastoralnograda na području sredstavadruštvenog priopćivanja. Potomje predstavila svako od 5poglavlja od kojih se sastojiDirektorij: Sredstva društvenogpriopćavanja u današnjemsvijetu, Teologijakomuniciranja, Kultura medija ipastoral, Subjektikomuniciranja te Strukture isredstva komuniciranja. Nakraju izlaganja Spajić jeporučila da je dužnost "vjernikaBožjeg naroda kreativno seslužiti novim pronalascima itehnologijama. Treba moliti iraditi. Treba potaknuti svijestsvih članova unutar Crkve označenju sredstava društvenogpriopćavanja kao divnih Božjihdarova na korist čovjeku".Najveći broj pitanja novinarapredstavljačima dokumenataodnosio se na samukomunikaciju između medija iCrkve, odnosno svećenika imedija te o etičkim izazovima uradu medijskih djelatnika.

22 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Lisabon: Iustitia et pax HBK o haškom suduHrvatska Iustitia etpax upozorava da jepraksa haškoga sudapokazala nekolikobitnih odstupanja odosnivačkih premisa,prema kojima bi sesud trebao bavitiindividualnomkrivnjom pojedinaca,a da nacionalnapripadnost neće bitikriterij koji će utjecatina sud, od čega seodstupilo u raznimsmjerovima, što nijevažno samo zaHrvatsku i za zemljenastale raspadomJugoslavije, već i zaEuropu u cjelini

Lisabon, 23.9.2005. (IKA) - NaSkupštini europskih komisijaPravda i mir koja se održava uLisabonu od 23. do 25. rujna,Komisiju Pravda i mir Hrvatskebiskupske konferencijepredstavljaju njezin tajnik dr.Željko Tanjić i član mr. GordanČrpić, koji se svojimizlaganjem posebno osvrću narad haškoga suda i slučajodbjegloga generala AnteGotovine. Ukazuju na to da jehaški sud osnovan za zločinepočinjene na teritoriju bivšeJugoslavije te da je načelno, unizu uvjeravanja i tumačenjapredstavnika Suda i pobornikasuda, naznačeno je da će se sudbaviti individualnom krivnjompojedinaca i da nacionalnapripadnost neće biti kriterij kojiće utjecati na sud. ČlanoviKomisije Iustitia et pax HBKupozoravaju da je praksa togasuda pokazala nekoliko bitnihodstupanja od te premise i to uraznim smjerovima. Taodstupanja, smatraju, nisu samovažna za Hrvatsku i za zemljenastale raspadom Jugoslavije,već i za Europu u cjelini, jerotvaraju neka veoma bitna iteška pitanja koja si suvremenaEuropa mora posvijestiti iprema njima se odrediti. Što se tiče Hrvatske, navode daje velika frustracija za Hrvatebila kada su shvatili da se uEuropskoj zajednici naroda neželi jasno naznačiti tko jeagresor, a tko je žrtva. Svaka jesmrt tragična, bez obzira nanacionalnost, rasu i spol. Rat jetragičan kao takav, ali pokušajstvaranja vrijednosnoneutralnog mišljenja, bezkonteksta unutar kojega sedogodilo to što se dogodilo,pridonosi gubitku njegovoglegitimiteta i mogućnosti danjegova presuda utječe nauspostavljanje pravednosti imira na ovim prostorima, stavje naše Komisije Pravda i mir. Kao drugu dimenziju problemaljudskih prava vezano uz Haagističu pitanje generala AnteGotovine. Ukazuju na činjenicuda se cijela država ucjenjuje"lovom" na haškog bjegunca,premda prema mnogimizjavama stranih Vlada generalnije na teritoriju RepublikeHrvatske. Upozoravaju da ječinjenica da jedna europskainstitucija praktički drži cijelinarod taocem neprihvatljiva i, saspekta ljudskih prava,

neodrživa. Hrvatski predstavniciupozoravaju i da je, premda jeu radu suda naznačeno danacionalno pitanje neće bitivažno u njegovu radu, ispalokako je ono ključna činjenica,te je nacionalna pripadnostustvari osnovni preduvjetpristupa sudu. Sud je, naime,osnovan za ratne zločinepočinjene na teritoriju bivšeJugoslavije. Nije osnovan zaHrvate, Slovence, Srbe,Bošnjake, Albance,Makedonce, Crnogorce. Premanjima, i pripadnici drugihnacija bili su uključeni u sukobi zločine na ovim prostorima,ali njima se ne sudi i ne možeih se ni načelno optužiti zamogući zločin, odnosnoprovesti istraga protiv njih poistim kriterijima po kojima sesudi pripadnicima navedenihnacija. Upozoravaju da je idejada snage koje čuvaju mir ilizapadne vojske i političari nemogu počiniti zločin jednakodeplasirana kao i ideja davojska koja se brani ne možepočiniti zločin. Predstavnici Komisije Pravda imir HBK ukazuju i da se uHaagu mogu naći samopripadnici određenih nacijakojima se sudi i sude impripadnici nacija kojihpripadnici ne mogu bitipodvrgnuti istome sudu. Pritome upozoravaju da je točkado koje je došla suvremenaeuropska praksa vrlo opasna:pripadnici jedne nacije (nacija)sude pripadnicima druge nacije(nacija), a da pri tome na istomsudištu, po istim kriterijima zaiste zločine pripadnici nacijakoje sude ne mogu bitiprivedeni i ni načelno saslušanii po zakonu procesuirani.Hrvatski predstavnicinaglašavaju da je važnoupozoriti Europu danas dapromisli o praksi kojuprimjenjuje, upravo u slučajuHaaga, jer negativne posljedicedvostrukih kriterija zasnovanihna ovakvoj osnovi nećepogoditi samo male narode idržave nastale na prostoru bivšeJugoslavije, već će pogoditičitavu Europu. Predstavnici naše KomisijeIustitia et pax svojimizlaganjem prikazuju i situacijukatolika u Hrvatskoj, kojihprema posljednjem popisu

stanovništva ima 87,83%. Zarazumijevanje ljudskih prava,pravednosti i mogućnosti zaizgradnju mira na našimprostorima ističu složenostodnosa manjina i većine.Naime, manjina i većina nisu uHrvatskoj bili u odnosu koji serazvio na Zapadu i koji je tamosamorazumljiv, da većina imadruštvenu i političku moć iodgovornost koja uključuje ipromociju i brigu oko pravamanjine. Situacija u Hrvatskojbila je upravo suprotna. Hrvatikatoličke vjeroispovijesti,premda apsolutna većinapučanstva, nisu bili u pozicijijavnog oblikovanja vlastitihstavova, a niti društvenih ipolitičkih okvira djelovanja,već su glavni nositelji ipromicatelji određenihstvarnosti bile različitemanjine: nacionalne iideološke. Pri tomeupozoravaju da na Zapadu nijejasan taj obrnuti odnos manjinei većine i da je to prouzročilocijeli niz pogrešnih političkihodluka koje su Miloševićuomogućili da povede rat i kojesu, između ostaloga, iuzrokovale tragedije poputVukovara u Hrvatskoj iSrebrenice u Bosni iHercegovini. Hrvatski predstavnici osvrću sei na stanje medija, teupozoravaju da je bivšitotalitarni sustav velikouporište imao u medijima, abivši urednici, koji su održavalii servisirali taj sustav i danas suurednici u medijima tako da jesadašnje stanje u medijskomprostoru dosta loše. Ukazuju ina to da se ideja "slobodemedija" potpuno pogrešnorazumijeva i da se nigdje neinsistira na "odgovornostimedija", da nema dovoljnopouzdanih izvora informacija, ajavna televizija nije svjesnaodgovornosti koju ima zaoblikovanje općega dobra. Na kraju ističu i da se unovonastalim okolnostima niKatolička crkva u Hrvatskojnije u potpunosti snašla i da jena pojedinim područjimapropustila reagirati s katoličkidovoljno autentičnimstavovima kada su bila upitanju privatizacija i socijalnaprava unutar novogkapitalističkog sustava,medijskoga prostora i pojedinihdrugih oblika ljudskih prava.

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Ivo Andrić - Trideset godina poslijeSkupom u amfiteatruFranjevačke teologijeu Sarajevu vraćenintelektualni diskurs otom bosansko-hercegovačkomknjiževnom velikanuuz kojega su ovegodine vezane dvijevažne obljetnice:trideset godina odsmrti i šezdesetgodina odobjavljivanja njegovihromana "Na Drinićuprija", "Travničkakronika" i"Gospođica"

Sarajevo, 24.9.2005. (IKA/FIA)- U amfiteatru Franjevačketeologije u Sarajevu održan je24. rujna skup na temu IvoAndrić - Trideset godinaposlije. Osam izlagača svojimsu referatima vratili u javnostintelektualni diskurs o tomebosansko-hercegovačkomknjiževnom velikanu uz kojegasu ove godine vezane dvijevažne obljetnice: tridesetgodina od smrti (1975) išezdeset godina odobjavljivanja romana "Na Drinićuprija", "Travnička kronika" i"Gospođica" (1945).Na početku programapredavače i goste pozdravio jedekan Teologije dr. fra IvanŠarčević. Predstavio je razlogeorganiziranja takvog skupa,istaknuvši kako nitko ubosansko-hercegovačkojknjiževnosti nije na literarannačin prepoznao i oslikaobosanske franjevce kao IvoAndrić. Jednako važna bila je iželja studenata i profesoraFranjevačke teologijesudjelovati u tamošnjojkulturnoj javnosti u dijalogukoji nije sam stvar književnika,književnih kritičara ipovjesničara, nego i teologakoji smatraju da vjera iumjetnost, religija i umjetničkodjelo stoje zatečeni predpitanjem postojanja inemogućnošću ostvarenja puneegzistencije u "zavičajnojzemlji" BiH, kako je Andrić

naziva, dakle u tomkrucijalnom odnosu BiH injezinih stanovnika.U dva bloka izlagalo je po četiripredavača. U svom izlaganju"Andrićevo razumijevanjesebe" književnik i književnikritičar iz Beograda MiroslavKaraulac, jedan od najboljihpoznavalaca Andrićeva života idjela, govorio je o nekim manjepoznatim aspektima iz životaovoga književnika. Mladiknjiževnik i publicist izTravnika Muharem Bazduljskrenuo je pozornost nabosansku geografiju u Andrića,temeljeći se na iščitavanjuAndrića u odnosu na Višegrad iTravnik, mjesta sudbonosnovezana za Andrićev život istvaranje. Pjesnik, književnikritičar i publicist iz VarešaŽeljko Ivanković prešao jenajvažnije Andrićeve životnepostaje, koje su bile, na nekinačin, usko vezane za njegovostvaranje i njegov život.Književnik Josip Mlakić je,pak, iz književne perspektiveprogovorio o Andrićevim isvojim književnim dugovima, isam inspiriran i uvjetovanAndrićevim djelom. Nakon stanke predavanja subila usredotočena na nekapojedinačna pitanja vezana uzIvu Andrića. Profesor naFilozofskom fakultetu uSarajevu, književni stručnjak iteoretičar Enver Kazaz ponudio

je originalno čitanje Travničkehronike s pozicije trećegsvijeta, istaknuvši prisutnostimperijalne i prosvjetiteljskeideologije u tom Andrićevudjelu. Asistentica naFilozofskom fakultetu u TuzliMevlida Đuvić ponudila jefeminističko, odnosnopostmoderno dekonstruiranjeAndrićevih pripovijetki, ističućina poseban način različitekoncepte tijela u njima.Profesor bosanskog jezika naBosansko-perzijskom koledžuDamir Šabotić svoje jeizlaganje usmjerio na toposgranice i metaforu mosta uAndrićevom romanu "Na Drinićuprija". Književnik i publicistiz Sarajeva Ivan Lovrenović nanov je način progovorio ovelikoj i posebnoj temiAndrićeva djela: bosanskimfranjevcima. Složeni odnos togpisca i franjevaca Lovrenović jeakribično prikazao, razlikujućistvarne povijesne likovefranjevaca i one kako ih opisujeAndrić. Otvorio je mnogozanimljivih pitanja koja bitrebala biti predmetom daljnjihistraživanja.U programu je nastupio iglazbeni duet MiaKahrimanović, flauta i AzraMedić, klavir, koji je svojominterpretacijom poznatihklasičnih glazbenih djelaupotpunio večer susretaumjetnosti, teologije iprijateljevanja.

Biskup Komarica posvetio crkvu u KraljamaTo je prvanovoizgrađena crkvana područjuBanjolučke biskupijenakon nedavnog rata

Bihać, 24.9.2005. (IKA/KTA) -Banjolučki biskup FranjoKomarica posvetio je 24. rujnapodručnu crkvu u Kraljama, usjeverozapadnom predgrađuBihaća. To je prvanovoizgrađena crkva napodručju Banjolučke biskupijenakon nedavnog rata. Velikufinancijsku pomoć priskrbio jedomaći sin redovnik fra RafoIvankić. Na svečanosti posvetecrkve koncelebriralo je 13svećenika te mnoštvo vjernika,a samo je manji dio njih mogaostati u crkvicu veličine 17x6,70m. Biskup Komarica posebnoje pozdravio vjernikeprigradskih naselja Kralja,Kaline i Vrkašića, koji su se uposljednje dvije godine najvišezauzimali da sebi podignucrkvu. U propovijedi je istaknutznačaj crkve kao posvećenogmjesta gdje se vjerniciokupljaju na susret s Bogom,

slušanje Božje riječi i molitvu.Banjolučki biskup podsjetio jetakođer na kontinuitetkatoličkih vjernika u tomekraju, jer se već godine 1260.spominju crkve i samostani natom prostoru, ali i na mnogeteškoće s kojima su se onitijekom stoljeća ondje susretali.Posljednji je rat teško pogodio itaj kraj, ali su katolici zajedno smuslimanima i pravoslavnimanastojali i uspjeli očuvatimeđusobno poštovanje,uvažavanje i solidarnost. Tebiskupove riječi potvrdili susvojim riječima čestitajućikatolicima u Kraljama naposveti crkve najprije imam izBakšaiša Abid Veladžić, koji jegovorio i u ime bihaćkogmuftije Makića, te predsjednikbihaćke općine mr. HamdijaLipovača. Mjesta Kralje,Kalina i Vrkašić su do 1992.bili posve homogena katolička

sredina s oko 850 katolika, adanas katolika ima stotinjakmanje. Područna crkva uKraljama posvećena je BDMAnđeoskoj i pripada župi sv.Antuna Padovanskog u Bihaću,koju opslužuju župnik fra JuroŠalić i župni vikar fra StipoRaštegorac, a u pastoralu idomaćinstvu im pomažuredovnice iz DružbeKlanjateljica Krvi Kristove s.Simplicija Šimić i s. BrigitaPušelj. Na povratku u BanjuLuku biskup Komarica svratioje u Bosansku Krupu i kratkopohodio gradilište crkve ImenaMarijina te se mogaoosvjedočiti da će u nekolikoidućih dana crkva biti stavljenapod krov. Mala gotska crkvapodignuta 1910. bila je usvibnju 1992. spaljena, sada seiz temelja obnavlja, afinancijsku je potporu dala iVlada Federacije.

24 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Hrvatsko-slovensko hodočašće u BrezjeIz dubokih kršćanskihkorijena izraslo je iraste slovensko,hrvatsko, europskoduhovno i kulturnozajedništvo. Krist namje trajno nadahnućeda s njime gradimozajedništvo i suradnjuu našoj nazaretskojobitelji europskihnaroda, poručio jenadbiskup Barišić nasvečanom misnomslavlju koje je svetištuMarija Pomagajokupilo više od 7000hrvatskih i slovenskihhodočasnika

Brezje, 24.9.2005. (IKA) - Uslovenskom nacionalnomsvetištu Marija Pomagaj uBrezju održano je 24. rujnaslovensko-hrvatsko hodočašćepod geslom "Zajednička nasvjera povezuje". Svečanomisno slavlje predvodio jepredsjednik Hrvatske biskupskekonferencije zagrebačkinadbiskup kardinal JosipBozanić, zajedno s nuncijem uSloveniji nadbiskupomSantosom Abril y Castellom,svim slovenskim i desetakhrvatskih biskupa, oko 140svećenika i više od sedamtisuća hodočasnika, među njimaoko 5000 Hrvata. Sve ih je pozdravio i izrazio imdobrodošlicu ljubljanskinadbiskup Alojz Uran. Božjaprovidnost učinila nas jesusjedima i time nam dalaveliku odgovornost međusobnesusjedske suradnje. Unatočsvim razlikama i određenim jošneriješenim pitanjima, naskršćane povezuje ista vjera iista ljubav prema Majci Mariji.Okupili smo se ovdje upravopod tim geslom - Zajedničkanas vjera povezuje - i povezivatće nas, ne samo na ovomzajedničkom slavlju, već nasmora i ubuduće povezivati,kako bismo kao kršćaninastojali na suživotu i suradnjimeđu svim ljudima i narodima,poručio je nadbiskup Uran. Na pozdravu i dobrodošlicizahvalio je kardinal Bozanić,koji je istaknuo kako hrvatski islovenski narod povezujeevanđelje i zajedničko čašćenjeDjevice Marije. Poručio je kakokatolici, kao i političari obijudržava imaju svatko svojevažno poslanstvo unastojanjima za dobro obanaroda. Propovijed je održaosplitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić. Uvijek je radostan inezaboravan događaj bitiromarji - hodočasnici, i zajednos braćom i sestrama naći se kodMajke Marije u njezinimsvetištima, istaknuo je napočetku propovijedi nadbiskupBarišić. Danas je naša iMajčina radost još veća, jerprelazi zemljopisne i susjedskegranice, jer nadilazi kulturne ijezične barijere. Dobro je dasmo susjedi. Nekoć, unutarstare Kraljevine i noveFederacije, granice su nas

sputavale, a ono bratstvo ijedinstvo udaljavalo. Mivjernici, sinovi i kćeri jedneKatoličke crkve danas u Brezjujoš svjesnije doživljavamo danismo po geografiji i granicamasamo susjedi, već smo mnogoviše. Bližnji. Rodbina. PoMajci Mariji braća i sestre,istaknuo je splitsko-makarskinadbiskup.U radosti zajedništvahodočastimo Majci Mariji upohode, Majci Pomoćnici danas prati na našem zemaljskomhodočašću i pomaže na našemputu traženja. Čovjek je bićekoje traži, ni sam često ne znašto. Prepušten svojim željamaili željama drugih, nerijetkopostaje kolonija nametnutihpotreba i dirigiranih želja.Osjeća se izgubljeno poputlutalice bez cilja i smisla.Uvijek nešto, negdje tražimo,nedorečeni smo. Prva jeIsusova riječ upućena njegovimsuvremenicima u Ivanovuevanđelju bila: "Što tražite?".Ako je Isus u svom prvomsusretu s ljudima svogavremena baš to upitao, što bitek danas rekao promatrajućinas u ritmu, pod pritiscima, ubrzini i buci našegasvakodnevlja. Uputio bi nam toisto pitanje, samo još snažnije iglasnije: "Što tražite?"Ne traži samo čovjek. I čovjekje tražen. Evanđelje nasizvješćuje o izgubljenosti. Isusdanas nama hodočasnicimapostavlja i pitanje: "Ako menetražite, gdje me to tražite?". Uovisnostima? Hedonizmu?Konsumizmu? Zabavi? Profitu?Karijeri? Vezama? Kršenjupropisa? Kriminalu? Štotražite? Sami sebe? Tko tražisvoj život po svaku cijenu,izgubit će se! Isus ne prigovarazbog samog traženja, već zbognačina i mjesta traženja onihkoji ne razumiju da mu je biti uonom što je Oca njegova,istaknuo je nadbiskup. Gdje gadanas sve traže i tražimo? Usektama, ideologijama,filozofijama, gdje ga neće naći.Pronašli su ga u hramu, uonome što je Oca njegova - uCrkvi njegovoj, u Riječi Božjoj,euharistiji, sakramentima, ubližnjem. Isusa mi, hodočasnici, nalazimou Hramu Riječi, osobito nanedjeljnom euharistijskomslavlju. Da li Ga doistanedjeljom tu tražimo iliposvuda drugdje: u radu,

sportu, izletu, odmoru, na svestrane osim tamo gdje je On?Nazaret je naše svakodnevlje,prostor i vrijeme našegaživljenja; prostor naših granicai vremenskih ograničenosti,Božja riječ u ljudskoj riječi,prisutnost Boga u čovjeku,otajstvena prisutnost Emanuela- Boga s nama. Nazaret jeotajstvo odrastanjautjelovljenog Boga među nama,Bogočovjeka koji od čovjekaprihvaća i uči sve naše ljudsko.Nazaret je otajstvo otkupljenjastvorenja i stvorenoga odbeznačajnosti i ograničenosti.Nazaretska skrovitost i šutnjajest najveće otajstvo govoraBoga. Govora i traženja nassamih. A Nazaret je moj, tvoj,naš život! Brak, obitelj,društvo! Hrvatska, Slovenija,Europa! Trgovina,zakonodavstvo, ekonomija!Kultura, javnost, mediji!Politika, Parlament, Ustav,upozorio je nadbiskup.Ima li za Njega mjesta udanašnjem Nazaretu? Nije li Ončesto u anonimnosti, naperiferiji ili čak izbačen iprotjeran iz našeg Nazareta -stranac među svojima? EuropoNazarete, ima li On mjesta utvome Ustavu? Radosna vijestKristova evanđelja bila je onanutarnja snaga s kojom se krozmnoge nevolje i tjeskobeEuropa uvijek ponovnonalazila, obnavljala svoje srce ilice, rađajući plodovimakršćanske ljubavi i izvan svojihgranica.Gospodine, potraži nas da se neizgubimo u tami. Taj pozivuputili su i Slovenci pred višeod dvanaest stoljeća sa svojimknezom Hotimirom islavenskim apostolombiskupom sv. Modestom. Istomizvoru, svoj spasonosni krikuputili su i Hrvati sa svojimvladarima blagovjesnicimaradosne vijesti u Solinu naizvoru Jadra, hrvatskogJordana. Od nomada, miSlovenci i Hrvati, postali smostarosjedioci, od poganakršćani, iz tame prešli smo usvjetlo, od lutalica hodočasnici. Od prvog našeg koraka naovom hodočašću prati nasMajka Marija. Ona nasneprestano prati i vodi Kristu.Iz susreta s Njime, iz dubokihkršćanskih korijena izraslo je iraste slovensko, hrvatsko,europsko duhovno i kulturno

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

zajedništvo. Krist nam je trajnonadahnuće da s njime gradimonaše zajedništvo i suradnju unašoj nazaretskoj obiteljieuropskih naroda. Svjedoci smoovih dana da su mladi, tražećiNjega na Marienfeldu uKoelnu, došli pokloniti mu sešto je dobar znak za budućnostEurope i svijeta, napomenuo jenadbiskup Barišić. Danas izsvetišta Marija Pomagaj izBrezja, s zajedničkog hrvatsko-slovenskog hodočašća u radostizajedništva Majci u pohode, apo Mariji k Isusu želimo i mi sMarijom i Isusom sići u našNazaret. Tu ga želimo trajnotražiti da bismo mogli, negubeći se, ići naprijed, istaknuoje nadbiskup Barišić, zazvavšina tom putu zagovor blaženika,svjedoka nade u teškim ibeznadnim vremenima bl.Alojzija Viktora Stepinca i bl.Antona Martina Slomšeka. Nakon čitanja na slovenskom ihrvatskom jeziku, Evanđelje jepjevano na hrvatskom, aeuharistijsku molitvu svećenicii biskupi molili su na latinskomjeziku. Uz domaći zbor izBrezja pjevao je zbor iztrsatskog marijanskog svetišta.Prineseni su simbolički daroviiz tri hrvatske metropolije i trislovenske biskupije: splitskievanđelistar iz 8. stoljeća,krunica od bračkog kamena,stari molitvenici iz marijanskihsvetišta na Trsatu i u MarijiBistrici te novčani dar hrvatskihhodočasnika SlovenskomCaritasu. Iz Mariborskebiskupije prinesena je zavjetnasvijeća, iz Koparske biskupijeplodovi istarsko-kraške zemlje- vino i pršut te iz Ljubljanskenadbiskupije knjiga omučenicima za vjeru slovenskeCrkve u posljednjih polastoljeća.

Hodočasnicima se na krajumise obratio i predsjednikSlovenske BK mariborskibiskup Franc Kramberger.Osvrnuvši se na proslavuEuharistijske godine i blagdanbl. Antona Martina Slomšeka,istaknuo je i baštinu zajedničkekršćanske vjere koja naspovezuje, osobito marijanskupobožnost. Ako je prije dvijegodine Marija Bistrica bilaBrezje u Hrvatskoj, danas jeBrezje Marija Bistrica uSloveniji, kazao je biskupKramberger, istaknuvši timekako se prije dvije godine uMariji Bistrici okupilo višeSlovenaca, a danas u Brezjuviše Hrvata, očitujući takovažnost hodočašća susjednihzemalja. Ističući zajedničkekršćanske i susjedske odnose,napomenuo je kako su Slovencii Hrvati u svojoj povijestidoživjeli zajednički kkada jestradalo, kako je naveo, više odsto tisuća domoljuba. Slovenskihrvatski narod povezani su iželjom za samostalnimdržavama, koje smo ostvariliprije petnaestak godina, kazaoje biskup Kramberger i u tom jekontekstu spomenuo neriješenapitanja između dviju državakoja nas, kako je rekao, nesmiju dijeliti. Naša zajedničkaveza su i dvojica naših velikanabl. Stepinac i bl. Slomšek.Danas doživljavamo radosnoiskustvo jedinstva različitosti,različitosti jezika i kulture, aliiste vjere. Budućnost nam jezajedno u europskoj zajednicinaroda, poručio je predsjednikSlovenske BK. Prije molitve Anđelovapozdravljenja kardinal Bozaniću zaključnim je riječima slavljaistaknuo vjeru koja povezuje ikoja čovjeka vodi zajedništvu.Bogatstvo koje nosimo u sebinaša je zajednička katolička

vjera, koja nas je danas okupilau ovom lijepom svetištu i koja,kao ništa drugo na ovomsvijetu, ljude može povezivati iujedinjavati, stvarajući velikuBožju obitelj iz raznih naroda,povezujući zemlje i kontinente.Mi vjernici smo ljudi kojiželimo hodati po zemlji s očimakoje realno gledaju stvarnost,ali smo isto tako vjernici kojiupiremo pogled prema nebu ivjerujemo da je moguće riješitisve teškoće. Želimo svima sovog hodočašća uputiti porukukoju smo ovdje doživjeli, a toje poruka zajedništva ipovezanosti, osobitozajedništva i povezanostiizmeđu dva katolička naroda -hrvatskog i slovenskog, kazaoje kardinal Bozanić, što suhodočasnici pozdravili snažnimpljeskom. Nakon misnog slavlja koje suizravno prenosili RadioOgnjišče i Hrvatski katoličkiradio, priređen je kulturniprogram u kojemu su nastupiliSlovenski oktet iz Ljubljane iklapa Nostalgija iz Zagreba.Hodočašće je završenozajedničkom molitvom koju ubazilici predvodio krčki biskupValter Župan. Hodočašće dvaju narodapriređuje se u sklopuSrednjoeuropskoga katoličkogdana koji je u vrijemeeuropskoga povezivanjaudružio osam država toga dijelastaroga kontinenta. Prvihrvatsko slovenski susretodržan je 2003. u hrvatskomnacionalnom marijanskomsvetištu u Mariji Bistrici.Protekle godine i s drugimnarodima povezalo ih jehodočašće u austrijsko svetišteMariazell.

26 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa dao intervju za Poljsku televizijuBenedikt XVI. planira2006. posjetitidomovinu svogaprethodnika

Vatikan, 20.9.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. planira2006. putovati u Poljsku. "AkoBog dade, želio bih idućegodine posjetiti Poljsku", rekaoje Papa u svome prvomtelevizijskom intervjuu koji je

20. rujna u Castel Gandolfu daoPoljskoj televiziji. Temarazgovora bila je dugogodišnjasuradnja i prijateljstvo s papomIvanom Pavlom II. Razgovor jevodio urednik Religijskogprograma na toj televiziji o.

Andrzej Majewski, a razgovor,koji je vođen na talijanskomejeziku, bit će prikazan 16.listopada na dan izbora IvanaPavla II. za poglavara Crkve.

Žrtvama tsunamija treba duhovna potporaTajlandski biskup nasusretu CaritasaInternationalis

Rim, 21.9.2005. (IKA/CNS) -Stanovnici Tajlanda koji supreživjeli udar tsunamija prijedevet mjeseci, trebaju višeemocionalnu i duhovnupotporu, nego materijalnupomoć. Posvjedočio je to urazgovoru za američkikatoličku agenciju CNS biskup

Joseph Prathan Sridarunsil,istaknuvši da su vjernici unjegovoj biskupiji izgubilisvoje najbliže, prijatelje,domove i način života. Devetmjeseci nakon tsunamija koji jepogodio stanovnike zemalja uzIndijski ocean, pripadniciinozemnih agencija za pomoć

su otišli, no Crkva je ostala idalje pruža pomoć i potporu,rekao je biskup koji jesudjelovao na susretu CaritasaInternationalis u Rimu od 20.do 21. rujna posvećenompomoći žrtvama tsunamija.

Nikaragva: Kampanja protiv nepismenostiManagua, 21.9.2005.(IKA/CNS) - 25 godina nakonnacionalne kampanje protivnepismenosti, Nikaragva jeponovno suočena s velikimbrojem nepismenih. Urazgovoru za američkukatoličku agenciju isusovac o.Fernando Cardenal, koji je priječetvrt stoljeća po nalogutadašnje revolucionarne vlastivodio nacionalnu kampanju za

opismenjavanje, istaknuo je daje bio "oduševljen, ali iprestrašen" zadatkom koji muje povjeren. Kampanja je ipakimala veliki uspjeh, brojnepismenih opao je s 51% na12,9%. U kampanji podvodstvom o. Fernanda okostotinu tisuća mladih učilo ječetiri puta više svojih starijihzemljaka čitati i pisati.Vrijednost toga pothvata

prepoznao je i UNESCO tenagradio o. Fernanda i cijelukampanju nagradom NedeždaK. Krupskaya. Na žalost, ističeo. Fernando, trenutno je uNikaragvi oko 34% nepismenihpa će Vlada zajedno sveteranima kampanje od prije25 godina, obnoviti naporekako bi opismenilastanovništvo.

Švicarska: Ekumenska humanitarna akcija za korizmuBern, 21.9.2005. (IKA) -Katoličke i protestantskeudruge u korizmi 2006.pokreću humanitarnu akcijuposvećenu ljudskim pravima.Akcija nazvana "Vjerujemo.

Posvetimo se obrani ljudskihprava" trajat će od 5. ožujka do16. travnja, a bit će posebnousmjerena na prava zatvorenikau Kolumbiji, Meksiku, Indiji,Filipinima i Demokratskoj

Republici Kongo. U sklopuakcije bit će održana brojnapredavanja, priređen simpozij iforum o pravdi u svijetu te ćese prikupljati pomoć putemprodaje ruža i SMS-a.

Zajedničko pismo njemačkih i poljskih biskupa40. obljetnicapovijesnog pismapoljskih biskupanjemačkoj braći uepiskopatu

Fulda, 22.9.2005. (IKA) - Unjemačkome gradu Fuldi usrijedu 21. rujna objavljena jeZajednička izjava poljskih injemačkih biskupa, kojom suupotpunili obilježavanje 40.obljetnice razmjene pisamameđu biskupima tih dvijuzemalja.Poljski su biskupi, naime, 1965.godine poslali pismo njemačkojsubraći u episkopatu u prigodi20. obljetnice svršetkastrašnoga iskustva II. svjetskograta. Pritom su ih pozvali nadijalog, pomirenje i bratstvo, aposebno su proročke bilenjihove riječi: "Praštamo imolimo oprost". Njemačkibiskupi, okupljeni tih dana uRimu na završetku Drugogavatikanskog sabora, odgovorilisu kako bratskim poštovanjemprihvaćaju ispruženu ruku, teizrazili želju da prijetnja mržnje

nikada više ne razdvoji njihoveruke. Biskupi 40 godina kasnije uzajedničkoj izjavi ističu kako sunjihova pisma bila odlučankorak i hrabri čin na koji sevalja osloniti i danas, jer nenedostaju razlozi zazabrinutost, kada sjećanje namračne trenutke zajedničkepovijesti pobuđuje ne samo duhpomirenja, već vodi i dootvaranja još nezacijeljenihrana, te potiče duhzadovoljštine za podnesenenepravde. Biskupi su, nadalje,istaknuli kako se nužno trebajusvom snagom oprijetineodgovornome ponašanjuonih, među kojima i nekihpredstavnika iz političkoga ijavnoga života, kojinepromišljeno i dalje razdirujoš uvijek bolne rane iz

prošlosti dvaju naroda ili ih čaknemilosrdno nastoje iskoristitiu osobne i političke svrhe. Odonoga se vremena mnogopromijenilo - totalitarna vlast igubitak nacionalne neovisnostimirno su pobijeđeni, a Poljska iNjemačka sada zajednosudjeluju u procesu europskeintegracije, dajući rječitosvjedočanstvo kako rat, mržnjai nasilje nemaju posljednjuriječ. Biskupi su naposljetkuistaknuli zalaganje za općedobro svih naroda u Europi,kao i jačanje njezinogakršćanskog identiteta. To jeposebice važno pred novimizazovima, kako bi se zaštitiliživot, brak i obitelj, te prednovim zadaćama na područjubioetike, na koje često utječu, iprijete mu, egoistični interesiistraživanja i ekonomije.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Nigerija: Biskupi upozoravaju na porast nasiljaStopa nezaposlenostiu zemlji je 30%

Benin, 22.9.2005. (IKA/CNS) -Nigerijski biskupi upozorili suna porast nasilja i oružanihpljački u zemlji, a mete sunapada i katoličke crkve iostale vjerske građevine."Službe sigurnosti čine senemoćnima", istaknuli subiskupi u izjavi sa svoga

zasjedanja koje je sredinomrujna održano u gradu Beninu.Biskupi su pozvali Vladu dazaštiti stanovnike Nigerije injihovu imovinu i topreustrojem službi sigurnosti,ali i smanjenjem brojanezaposlenih. Premaposljednjim podacima stopa

nezaposlenosti u Nigeriji iznosi30%. "Vjerujemo da bi sesmanjenjem nezaposlenosti uzemlji smanjio i broj mladihljudi koji sudjeluju u nasilju ipljačkama", istaknuli su biskupiu izjavi u kojoj su zatražili iodlučnu borbu protiv korupcije.

Odgovornosti Crkve u svijetu u kojem vladaju strah inesigurnost

Američki i europskibiskupi okupljeni nasusretu u Bruxellesurazmišljali otrenutačnim prilikamau svijetu, ulozi Crkavau promicanju mira idijaloga te nuđenjunade današnjemsvijetu

Bruxelles, 22.9.2005. (IKA) -Današnji svijet muče mnogistrahovi. Obzor nije nimalovedar i nesigurnosti su svjesnine samo građani, već i političarina najvišim razinama. I Crkvesu toga svjesne, rekao jepredsjednik Vijeća biskupskihkonferencija Europske unije(ComECE) biskup JosephHomeyer otvarajući u srijedu21. rujna u Bruxellesu okruglistol "Izazov globalne sigurnostii governance" održanog usklopu dvodnevnog susretaeuropskih i američkih biskupa."U tome kontekstu", primijetioje nadbiskup Homeyer, "rastuodgovornosti Crkava, koje supozvane unaprjeđivati dijalog ipodupirati mir i nadu udanašnjem svijetu".Biskup John Ricard,predsjednik BK SAD-a(USCCB) rekao je kako jenastupilo "doba sve većihsuprotnosti". "Nakon atentataod 11. rujna i ratova koji su

nakon njih uslijedili svjedocismo jednoga paradoksa. Unašoj zemlji vlada snažanosjećaj ranjivosti i to upravo utrenutku u kojem je SAD ostalejedina supersila koja se izdižena političkom i vojnom planu",rekao je predsjednik USCCB-a.Podsjetio je kako je Crkva uSAD-u više put digla svoj glasprotiv preventivnog rata ipolitičke unilateralnosti,istodobno ističući da se slaže sčinjenicom da svaka zemlja imapravo štiti vlastite građane injihovu sigurnost. "Vrijeme jepromicanja mira, koji nije samoodsutnost rata, već takođerzaštita ljudskih prava izauzimanje za pravednost, takoda se pridonese uklanjanjudubokih uzroka međunarodnihsuprotnosti", rekao je biskupRicard. Došlo je vrijeme da sepromiče kooperativna sigurnostkoja iziskuje da se prevladaunilateralnost. "Dužnost obraneopćeg dobra i mira moraju naći

alternativni put putu nasilja ipribjegavanju oružju, kojesamo po sebi nije dovoljno dariješi probleme i mora bitiposljednje rješenje kojem će sepribjeći", rekao je Ricard.Skrenuo je pozornost nadužnost da se gradi mirslijedeći pravednost. Nemadrugog puta osim pobjede nadglađu i siromaštvom te jačanjanadnacionalnih tijela, u prvomredu OUN-a, poručio je biskupRicard.Mons. Giuseppe Merisi izComECE-a je, citirajući IvanaPavla II. i kardinala CarlaMariju Martinija, podsjetiokako se zauzetost protivterorizma mora ogledati i napolitičkom i pedagoškomplanu, uklanjanjem uzroka kojistoje u pozadini nepravednihprilika, dok je za prevladavanjeidola mržnje i nasilja vrlovažno naučiti suosjećati spatnjama drugoga.

Izlaganje vatikanskog predstavnika pri UN-uČinjenica da se višenovca i inteligencijekoristi za smrt nego zaživot, skandal je kojibi trebao biti usredištu pozornostisvih naroda, istaknuonadbiskup Migliore

New York, 23.9.2005. (IKA) -Treba raditi spretno i odlučnokako bi se ostvario dogovorenipaket reformi, premda nenedostaje nezadovoljstva iopreza, istaknuo je stalnipromatrač Svete Stolice u UN-unadbiskup Celestino Migliore23. rujna, na svršetku uvodnogasastanka Opće skupštine koji jeobilježio 60. obljetnicuOrganizacije ujedinjenihnaroda. Glavni tajnik KofiAnnan izjavio je kako vođenisu postigli iscrpan dogovorkakav bi on želio, ali su sasummita proizišle vrlo vrijedneobveze. Jednom riječju - čaša jenapola puna, možda i maloviše, ocijenio je Annan. Sveta Stolica izrazila jezadovoljstvo zbog velikogadijela prijedloga sadržanih uzaključnome dokumentu skupa,

ali je dala i neka objašnjenjavezana uz reproduktivnozdravlje te pristup i obavljanjepobačaja, u vezi s kojima jenadbiskup Migliore pokazaooprez, već izražen u prigodimeđunarodnih konferencija orazvoju u Kairu i o ženi uPekingu. Što se, pak, tičeneostvarenih očekivanja,vatikanski predstavnik smatražalosnim što nije postignutdogovor o nadzoru oružja, kao io njegovome neširenju irazoružavanju. Činjenica da seviše novca i inteligencije koristiza smrt nego za život, skandalje koji bi trebao biti u središtupozornosti svih naroda,upozorio je nadbiskup.Osvrnuvši se na mir i sigurnost,nadbiskup Migliore poželio jeda se pred tragedijamagenocida, ratnih zločina i onihprotiv čovječnosti, te pred

etničkim čišćenjima dade tomehumanitarnome područjukonačni zakonski oblik. U vezi s ulogom Ujedinjenihnaroda, nadbiskup je upozoriona tri određena područjazalaganja: solidarnost sasiromašnima, promicanjeopćega dobra te održivi razvoj sokolišem. Istaknuvši kakosvjetska vlast treba takođerzajamčiti globalizaciju bezobespravljivanja, napomenuo jekako to zahtijeva snažnu ihrabru organizaciju. Međuzadaćama Organizacijeujedinjenih naroda istaknuo je ivrijedan i važan prinos umeđureligijskoj suradnji za miri razvoj, odnosno na područjuna kojemu Sveta Stolica dajepunu potporu za oblikovanjesavjesti i širenje zajedničkihetičkih vrednota.

28 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa s predstavnicima meksičke Crkve i državeBenedikt XVI. s novimveleposlanikom priSvetoj Stolici iskupinom biskupa upohodu Ad limina ostanju u meksičkomdruštvu

Castel Gandolfo, 23.9.2005.(IKA) - Demokratska laičkadržava je ona koja bezpovlastica i ograničenja štitiprakticiranje vjere svojihgrađana, istaknuo je papaBenedikt XVI. u govorunovome meksičkomveleposlaniku pri Svetoj StoliciLuisu Felipeu Bravu Meni, čijeje vjerodajnice primio 23. rujnau Castel Gandolfu. Pred svesnažnijim laicizmom kojivjerski život svojih građana želisvesti na privatnu stvar, Crkvadobro znade da kršćanskaporuka jača i prosvjetljujetemeljna načela svakogasuživota, od svetosti života dodostojanstva ljudske osobe.Papa je zatim istaknuonezaobilaznu vrednotu braka iobitelji, koji se ne možeizjednačiti niti miješati sdrugim oblicima zajednice.

Ustanovi obitelji u Meksiku,kao i drugim zemljama,potrebna je posebna potpora,jer ona postupno gubi svojuživotnost, upozorio je Papa.Osvrnuvši se na probleme kojipogađaju meksičko društvo,Benedikt XVI. istaknuo je kakoposebnu pozornost trebaposvetiti trgovini drogom,problemu koji utječe nameksičko gospodarstvo ipomaže korpciju, uzrokujućiveliku štetu za čitavo društvo.Jedan od uzroka tog problemaje ekonomska nejednakost kojane dopušta opravdani razvojvelikoga dijela pučanstva.Stoga je nužno iskorijeniti tozlo širenjem istinskih ljudskihvrednota i izgradnjom pravekulture života.Papa je također potaknuo napromicanje integracijedomorodačkih naroda u

Meksiku, uvijek poštivajućinjihove običaje i oblikeuređenja njihovih zajednica.Papa je istog dana primio iskupinu meksičkih biskupa nazavršetku pohoda Apsotolskimpragovima. Pozvao je biskupeda se u pastoralnoj službiposvete svima, kako vjernicimakoji aktivno sudjeluju u životuzajednice, tako i onima koji suse udaljili i traže smisaovlastitoga života. A za to jepotrebno poznavati i razumjetisvijet u kojemu živimo,njegova očekivanja i težnje,kao i njegovu, čestodramatičnu, narav. Nužno jetakođer predložiti Riječ Božju,i to odgovarajućim jezikom i uobliku prilagođenome našemvremenu, kako bi ona dalaodgovor na teškoće i problemekoji ljude najviše muče,poručio je Papa.

Zasjedanje Međunarodne BK sv. Ćirila i MetodaU središturazmatranja bila surazličita tijela BKnakon što su jojpridruženi apostolskiegzarhati za katolikeistočnog obreda nateritorijima SiCG iMakedonije i Skopskabiskupija - Biskupipodržali osnivanjeTeološke škole uSubotici

Beograd, 24.9.2005. (IKA) -Međunarodna biskupskakonferencija sv. Ćirila i Metodaodržala je od 22. do 24. rujna ufranjevačkom samostanu uBeogradu svoje XV. plenarnozasjedanje. Na kraju zasjedanjasvi su članovi konferencijesudjelovali u završnimsvečanostima jubilarne godinesv. Gerarda u Zrenjaninu i uMužlji. Biskupi su razmatralidosadašnje djelatnostikonferencije, osvrnuli se narazličite pozive mjesnih Crkavai Rimskih ureda te odredilikonkretna zaduženja potrebnaza buduću suradnju narazličitim razinama. U središturazmatranja bila su različitatijela BK kojoj su se uposljednjem trogodištupridruženi Apostolski egzarhatza katolike istočnog obreda nateritoriju Srbije i Crne Gore sasjedištem u Ruskom Krsturu,Skopska biskupija i Apostolskiegzarhat za katolike istočnogodreda u Republici Makedonijisa sjedištem u Strumici.Izabrani su novi ili potvrđenidosadašnji predsjednici Vijeća iKomisija. Posebno je definiranrad Komisije Justitia et pax.Biskupi su proučili PrijedlogZakona o vjerskoj slobodi ipravnom položaju Crkava,vjerskih zajednica i vjerskihorganizacija i zauzeli stavprema predviđenimmogućnostima. Uputili suponovni poziv da se što prije

isprave povijesne nepravdeprošlosti i da se donese Zakon odenacionalizaciji. Zatražen jehitan povrat crkvenih matica.Biskupi su nadalje upozorili navažnost župne kateheze iškolskog vjeronauka. Nakonupoznavanja s tomproblematikom utvrdili su dapostoje neke suvišne poteškoćeu školama na području Srbije.Konkretne prijedloge usmjerilisu na daljnju dobru pripremukatekizama i formiranjevjeroučitelja na duhovnom istručnom području, kao i na štobolju i svestraniju suradnju svjeroučiteljima ostalih Crkava ivjerskih zajednica, kako biporasla suradnja i povjerenjemeđu svim mladima.Pojedini biskupi izvijestili suKonferenciju o svojimprioritetima na razini BK izauzeli se za međusobnusolidarnost. Posebno supodržali osnivanje Teološkeškole u Subotici i daljnji radosnovanoga Bogoslovnogsjemeništa. Članovi MBK susvjesni da se osnivanjem togstudijskog centra odgovara napotrebe teološkog studija iomogućava bolja permanentnaformacija svećenika, đakona,redovnika i laika. Te institucijeće pomoći unapređenjeekumenskog i kulturološkogdijaloga.Razmotrili su i programeGodine euharistije te sedogovorili o načinu njezinog

završetka. Biskupskukonferenciju će na Sinodibiskupa u Rimu predstavljatibiskup. Đuro Džudžar.Prihvaćen je pripremljenisadržaj zajedničkog doprinosaradu te Sinode. Biskupi surazmotrili i potrebu zaobjektivnošću te dali posebnupodršku studiju kulturnognasljeđa, koje smatraju da je odvelike pomoći za novuevangelizaciju, imajući u viduda jasnim duhovnim ieklezijalnim identitetom mogunajbolje podržati svestranidijalog. Spominjući se 40.obljetnice završetka Drugogavatikanskog sabora, istaknuli suvažnost liturgijskih susreta irazmišljali o daljnjemostvarenju toga najvećegcrkvenog događaja u 20.stoljeću. Konstatirali su datreba pristupiti još većomzauzetošću proučavanju togdara Duha Svetoga Crkvi ičovječanstvu, kako bi Kristzasjao kao svjetlo svijeta. Utom duhu je održan i posebansusret s redovnicima iredovnicama. U brzojavu papiBenediktu XVI. članovikonferencije uputili su izrazepotpunog zajedništva inastojanje za unapređenjemsuradnje i jedinstva. Izrazili suželju svojih vjernika i nadu daće ga na tim prostorima moćiprimiti kao pastira Crkve ipromicatelja istine ipravednosti.

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Rim: Skup o 40. obljetnici Nostra AetateTema skupa je"Nostra Aetate danas- promišljanja nakonnjezina poziva nanovo razdobljemeđuvjerskih odnosa"

Rim, 25.9.2005. (IKA) - NaPapinskome sveučilištuGregoriana otvoren je 25. rujnameđunarodni skup o saborskojdeklaraciji Nostra Aetateprigodom 40. obljetnicenjezinoga objavljivanja. Temaskupa je "Nostra Aetate danas -promišljanja nakon njezinapoziva na novo razdobljemeđuvjerskih odnosa".Nadbiskup Michael Fitzgerald,predsjednik Papinskoga vijećaza međuvjerski dijalog, kazaoje za Radio Vatikan kako jetemeljna riječ te saborskedeklaracije poštivanje, to jesttreba poštivati osobe drugihreligija, jer ima istinskihvrednota u tim vjerskimtradicijama. U proteklihčetrdeset godina očitovalo sepoštovanje drugih religija,poglavito u aktivnostima PavlaVI., Ivana Pavla II., a i

Benedikta XVI. - primanjemizaslanstava nakon njegovaizbora za papu, posjetomsinagogi u Koelnu, te susretoms muslimanskim uglednicima uNjemačkoj. U njihovim jeaktivnostima uvijek prisutnaspremnost prihvata drugoga isuradnje u današnjem svijetu.Osvrnuvši se na dijalog sdrugim religijama, nadbiskupFitzgerald je rekao da to neznači žrtvovanje kršćanskoga,katoličkog identiteta, naprotivrazlike između religija nasupućuju da dublje otkrivamo tošto je najdragocjenije u našojvjeri, poglavito utjelovljenje, dase Bog utjelovio kako bi nasspasio i da je to naš putspasenja. Dijalog s drugimreligijama ne uništava istinunaše vjere, nego ju stavlja naistaknuto mjesto, rekao jenadbiskup i dodao kako su i

muslimani u ovih četrdesetgodina pokazali interes zadijalog s katolicima, a Papinskovijeće je odgovorilo otvaranjemdvaju stalnih Ureda. Smuslimanima se razgovara nesamo o teološkim problemimanego i o svjetskim problemima.Na upit kako pomiriti dijalog snaviještanjem evanđelja,nadbiskup je istaknuo dadijalog sadržava u sebi izvjesnonaviještanje evanđelja, jerkršćanin treba svjedočiti svojuvjeru, to jest naviještatievanđelje kroz dijalog imajućiu vidiku tradiciju osobe kojojželi prenijeti poruku. Ne postojipotpuna razdvojenost ovihdvaju trenutaka, negorazlučivanje potpomognutomilošću Duha Svetoga što namje činiti u određenom trenutku,upozorio je nadbiskupFitzgerald za Radio Vatikan.

Prag: Održana skupština europskih baptistaPastor iz HrvatskepotpredsjednikEuropske baptističkefederacije

Prag, 25.9.2005. (IKA) - UPragu je od 22. do 25. rujnaodržana Skupština Europskebaptističke federacije (EBF). Taje skupština uslijedila nakonproslave stote obljetniceSvjetskog saveza baptista(BWA) koja je ljetos održana uBirminghamu, u VelikojBritaniji. Na skupštini u Pragubio je prisutan i Denton Lotz,glavni tajnik BWA koji je usvom obraćanju sudionicimaskupa istaknuo da su baptisti,kojih je u svijetu više od stotinumilijuna, poznati po svojoj

misijskoj gorljivosti.Skupština je usvojila rezolucijuo svjetskom siromaštvu u kojojse poziva na konkretne oblikedjelovanja kao bi se sve dubljiponor između bogatih isiromašnih smanjio i unijelapravednost u međusobneodnose. Kao rezultat EBF-ovekonferencije o trgovanjuljudima, održane proljetos uBudimpešti, Skupština jeobaviještena o koracima koji sepoduzimaju kako bi se izgradilamreža pomoći u borbi protivsuvremenog robovlasništva.

Za Savez baptističkih crkava uRepublici Hrvatskoj (SBC) ta jegodišnja skupština važna i potome što je predsjednik SBC-a,p. Toma Magda izabran zapotpredsjednika Europskebaptističke federacije. Posustavu djelovanja, za dvijegodine p. Magda će zamijenitisadašnjeg predsjednika HelariPuu iz Estonije i postatipredsjednik EBF-a i tu ćeslužbu obnašati tijekomsljedeće dvije godine.

44% Iraca redovito na nedjeljnoj misiPostotak Iraca kojiredovito idu u crkvuveći je odzapadnoeuropskogprosjeka

Dublin, 26.9.2005. (IKA) - UIrskoj 44% katolika redovitonedjeljom ide na misu, objavioje dnevni list "Irish Examiner"rezultate nedavne ankete.Postotak Iraca koji redovito iduu crkvu veći je od

zapadnoeuropskog prosjeka, alije broj sudionika nedjeljnihmisa u Irskoj opao u proteklih30 godina. U anketi provedenoj1975. gotovo 90% Iracaistaknulo je da svake nedjeljeide u crkvu, a 13 godina kasnije

bilo ih je 82%. Najnovijaanketa pokazuje da u Irskojžene redovitije idu u crkvu, a udobnoj skupini od 18 do 24godine tek svaki peti vjerniksvake nedjelje sudjeluje namisi.

Peticija za vraćanje Sv. Sofije pravoslavnoj CrkviDo sada nije biloslužbene reakcijepravoslavne Crkve uTurskoj na tuinicijativu

Zuerich, 26.9.2005. (IKA) -Pokrenuta je privatna inicijativaprikupljanja potpisa za peticijuEuropskome parlamentu kakobi se Sveta Sofija u Carigradu,pri mogućem ulasku Turske uEuropsku uniju, vratilatamošnjoj pravoslavnoj Crkvi.Pokretač peticije jepsihologinja iz ZuerichaAngeliki Papagika, koja naInternet straniciwww.hagiasophiablog.com želiprikupiti milijun potpisa i

predati ih Europskomeparlamentu. Ona objašnjavakako se radi o privatnojinicijativi i da nije u dosluhu smjesnim pravoslavnimpoglavarima, te da nije riječ oneprijateljskome potezu premaislamu ili Turskoj. U tekstu uzpeticiju ona objašnjava da jeSveta Sofija, koja je sadamuzej, a nakon turskogaosvajanja Carigrada bila jepretvorena u džamiju, "kućaBožja" i jedna od "najljepših"

kršćanskih crkava i građevinaza koju se posebno skrbiosultan Abdulmecid I. (1839-1861) iz reformatorskogperioda Osmanlijskoga carstva.Vraćanjem Svete Sofijekršćanima, turske bi vlastiučinile "velikodušno iplemenito djelo" te bi iskazalepoštovanje prema kršćanskimCrkvama u Turskoj i u Europi,ističe Papagika. Još nemaslužbene reakcije pravoslavneCrkve na tu inicijativu.

30 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Papa primio Hansa KüngaU središtu razgovorabile su dvije tematikekojima Hans Küng unajnovije vrijeme usvojemu raduposvećuje osobitozanimanje: pitanjeWeltethosa (svjetskeetike) i dijalogaizmeđu prirodnihznanosti i katoličkevjere

Vatikan, 26.9.2005. (IKA) -Papa Benedikt XVI. susreo se usubotu 24. rujna u Vatikanu sprofesorom Hansom Küngomiz Tübingena, priopćio je uponedjeljak 26. rujna ravnateljTiskovnog ureda Svete Stolicedr. Joaquin Navarro Valls.Susret je protekao uprijateljskom ozračju. Papa i dr.Küng složili su se da nemasmisla u sklopu toga susretaulaziti u raspravu odoktrinalnim pitanjima ukojima postoji razmimoilaženjeizmeđu Künga i UčiteljstvaKatoličke crkve. U središtu surazgovora zato bile dvijetematike kojima dr. Küng unajnovije vrijeme u svojemuradu posvećuje osobito

zanimanje: pitanje"Weltethosa" (svjetske etike) idijaloga između prirodnihznanosti i katoličke vjere. Prof.Küng istaknuo je kako njegovprojekt "Weltethos" nijenipošto neka apstraktnaumotvorina; u prvi su planstavljene moralne vrijednostioko kojih postoji zajedničkasložnost svih velikih religija,unatoč svim razlikama, a kojesvjetovna misao, poradi njihoveuvjerljive primjerenosti, možepojmiti kao ispravne kriterije.Papa je istaknuo kako cijeninastojanja prof. Künga dadadne obola ponovnompriznavanju temeljnih moralnihvrijednosti čovječanstva putemdijaloga religija i u susretu sa

svjetovnom mišlju. Istaknuo jekako je rad na obnavljanjusvijesti o vrijednostima nakojima počiva ljudski živottakođer važni cilj njegovepapinske službe. Istodobno,Papa je ponovno potvrdio svojeslaganje s pokušajem profesoraKünga da oživi dijalog izmeđuvjere i prirodnih znanosti i, uodnosu sa znanstvenom misli,pokaže valjanost opravdanosti inužnosti "pitanja o Bogu".Profesor Küng izrazio je svojeodobravanje glede Papinihnapora upravljenih kaunapređivanju dijaloga međureligijama kao i susreta srazličitim društvenimskupinama suvremenog svijeta.

Vatikan: Održan simpozij o redovništvuSimpozij priređen upovodu 40. obljetniceobjavljivanja dekretaDrugoga vatikanskogkoncila "PerfectaeCaritatis"

Vatikan, 27.9.2005. (IKA) -Svečanom misom u bazilici Sv.Petra u Rimu 27. rujna završenje dvodnevni simpozij oosobama posvećenog životakoji je održan u Vatikanskojsinodalnoj auli u povodu 40.obljetnice objavljivanja dekretaDrugoga vatikanskog koncila"Perfectae Caritatis - oprilagođenoj obnoviredovničkog života". Simpozij,naslovljen "Stanje i perspektiveposvećenog života", priredila jeKongregacija za instituteposvećenog života i družbeapostolskog života. Simpoziju isvečanom bogoslužju u baziliciSv. Petra predsjedao je prefektKongregacija nadbiskup FrancRode.Na susretu se okupilo više od400 biskupa, redovnika iredovnica iz svih dijelova

svijeta. Okupljeni "svjedocipreobražujuće Božjeprisutnosti", kako je redovnikenazvao papa Benedikt XVI., uprovom su nizu predavanjaslušali o teološkoj i kristološkojpretežnosti dekreta "PerfectaeCaritatis", a drugi nizpredavanja bio je posvećenduhovnom iskustvu posvećenogživota danas. Promišljalo se onovim oblicima ustroja osobaposvećenog živoga, a iz krizezvanja u pojedinim zemljamadolazili su poticaji o potrebiosluškivanja Duha Svetoga udanašnjemu svijetu. U trećemnizu predavanja, nazočnima suse obratili predstavniciredovništva sa svih kontinenatakako bi zajednički promišljaliprobleme, ali i budućnostredovničkoga života i poziva.Na simpoziju su iz Republike

Hrvatske sudjelovalipredsjednik Konferencije višihredovničkih poglavara o. IkoMateljan, te predsjednica Unijeviših redovničkih poglavarica s.Emilija Barbarić. Iz Bosne iHercegovine sudjelovali subanjolučki biskup FranjoKomarica i s. Marina Piljić,provincijalna glavarica DružbeSlužavki Maloga Isusa izSarajeva, kao zamjenicapredsjednika Konferencije višihredovničkih poglavara ipoglavarica u BiH.Prema podacima Svete Stolice,u svijetu je više od milijunredovnika i redovnica. Od togaje 137.500 svećenika, oko 55tisuća redovničke braće, 738tisuća redovnica i oko 29 tisućapripadnika svjetovnih instituta.

Nije potpisan nikakav dokument "o homoseksualcima isjemeništima"

Nije određen ni datumza mogućepotpisivanje teksta nakojem se radi od2001. godine

Washington, 27.9.2005. (IKA)- Papa Benedikt XVI. do sadanije potpisao nikakav dokumentu kojemu bi bilo riječi osmjernicama za primanjehomoseksualaca u bogoslovnasjemeništa, objavila je 27. rujnaamerička katolička agencijaCNS, prenosi Kathpress.Pozivajući se na izjave "viševisokih kurijalnih dužnosnika"CNS nadalje tvrdi kako jošuopće nije određen nikakav

datum za moguće potpisivanjeteksta na kojem Kongregacijaza odgoj, u uskoj suradnji sKongregacijom za nauk vjere,radi od 2001. godine. Vijest da će dokument bitiobjavljen u rujnu svoj izvornavodno ima u intervjuunadbiskupa Edwina OBrienatjedniku "National CatholicRegister". U njemu, naime,američki vojni biskup i ujedno

koordinator skupine zaamerička sjemeništa koju jeustanovila Sveta Stolica, iznosisvoje mišljenje kako se oni kojisu bili u nekoj homoseksualnojvezi ili imaju homoseksualnesklonosti ne bi ni trebaliprijavljivati u sjemeništa.OBrien također smatra kako ihvodstvo sjemeništa i ne bitrebalo primiti.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Euharistija i ljubavPapin nagovor uzmolitvu AnđeoGospodnji u nedjelju25. rujna 2005.

Ove posljednje nedjelje kojuprovodim u Castel Gandolfuželio bih srdačno pozdraviti svestanovnike ovoga grada,ponavljajući svima svoju živuzahvalu na prijemu koji mi jeovdje ukazan. Nastavljajućirazmišljanje o euharistijskomeotajstvu, središtu kršćanskogaživota, danas bih htio osvijetlitivezu između Euharistije iljubavi. "Ljubav" - na grčkomeagape, a na latinskome caritas -ne označava na prvom mjestuneki čin ili osjećaj naklonosti,nego označava duhovni dar,ljubav Božju što je Duh Svetiulijeva u ljudsko srce, te gapotiče da se daruje samomeBogu i bližnjemu (usp. Rim5,5). Čitav zemaljski Isusovživot, od začeća do smrti nakrižu, bio je jedan jedinstveničin ljubavi, do te mjere damožemo svoju vjeru možemosažeti ovim riječima: JesusCaritas, Isus Ljubav. NaPosljednjoj večeri, znajući da je"došao njegov čas" (Iv 13,1),božanski je Učitelj dao svojimučenicima najuzvišeniji primjerljubavi perući im noge, te im jepovjerio svoju najdragocjenijubaštinu, euharistiju, u kojoj jesadržano čitavo vazmenootajstvo, kako je to napisao mojčasni prethodnik Ivan Pavao II.u enciklici Crkva iz Euharistije(usp. br. 5).

"Uzmite i jedite, ovo je tijelomoje ... Pijte iz nje svi! Ovo jemoja krv" (Mt 26,26-27).Isusove riječi u dvoraniPosljednje večere unaprijedoznačuju njegovu smrt iobjavljuju svijest kojom se Onsuočio s tom smrću,preoblikujući je u darivanjesebe samoga, u činu ljubavikoja se sasvim daruje. Ueuharistiji Gospodin nam sedaruje svojim tijelom, svojomdušom i svojim božanstvom, ami postajemo jedno s njime ijedni s drugima. Naš odgovorna njegovu ljubav mora bitidakle konkretan, potrebno jeizreći istinsko obraćenje premaljubavi, u praštanju, umeđusobnome prihvaćanju ipažljivosti na potrebe sviju.Toliki su i mnogovrsni oblicisluženja što ga možemo pružitibližnjemu u svakodnevnomuživotu. Euharistija postaje takoizvorom duhovne snage kojaobnavlja svijet ljubavljuKristovom. Pravi svjedoci te ljubavi susveci, koji su iz euharistijeprimali snagu za djelatnuljubav, koja je nerijetko bilajunačka. Mislim ovdje nasvetoga Vinka Paulskoga, čijićemo liturgijski spomenproslaviti prekosutra, koji je

govorio: "Kolike li radosti usluženju osobi Isusa Krista unjegovim siromašnimudovima!". Mislim na blaženuMajku Tereziju, utemeljiteljicuMisionarki ljubavi, koja jemeđu najsiromašnijima ljubilaIsusa, kojega je svakoga danaprimala i motrila u posvećenojhostiji. Prije svih svetih i višenego njih, božanska je ljubavispunila srce Djevice Marije.Nakon Navještenja, potaknutaod Onoga kojega je nosila uutrobi, Majka utjelovljeneRiječi hitro se uputila kako bipohodila svoju rodicu Elizabetui pomogla joj. Molimo da svakikršćanin, hraneći se tijelom ikrvlju Gospodinovom, sve višeraste u ljubavi prema Bogu i uvelikodušnom služenju braći. Nakon molitve AnđeoGospodnji:Prekosutra ćemo proslavitiSvjetski dan turizma, društvenepojave značajne za suvremenisvijet. Ponavljam svoju želju daturizam uvijek bude praćenpoštivanjem osoba i kultura, tetako pomogne dijalogom irazumijevanjem. Sljedećegačetvrtka je Svjetski danpomorstva. Koristim ovupriliku da svima koji djeluju namorima, uputim svoj srdačnipozdrav praćen molitvom.

Božja svemoć očitovana u povijesti, a osobito uvazmenom otajstvu

Papina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 28. rujna2005.

Kateheza br. 66 - Uvodnočitanje: Psalam 135,1-12;Hvalite Gospodina koji činičudesa (večernja petka III.tjedna) Hvalite ime Gospodnje, /hvalite, sluge Gospodnje / kojiu Domu Gospodnjem stojite, / upredvorjima Doma Boganašega! / Hvalite Gospodina,jer dobar je Gospodin, /pjevajte imenu njegovu, jer jeljupko! / Jer Gospodin sebiodabra Jakova, / Izraela zadragu svojinu. / Znadem da jevelik Gospodin, / da jeGospodin naš nad svim bozima./ Što god se Gospodinu svidi, /to čini na nebu i na zemlji, / namoru i u bezdanima. / Oblakediže s kraja zemlje; / stvara kišei munje, / vjetar izvodi izskrovišta njegovih. / On Egiptupobi prvorođence, / ljude istoku podjednako. / On učiniznamenja i čudesa usred tebe,

Egipte, / protiv Faraona i svihslugu njegovih. / On pobinarode mnoge / i pogubikraljeve moćne: / Sihona, kraljaamorejskog, / i Oga, kraljabašanskog, / i sva kraljevstvakanaanska. / I dade njihovuzemlju u baštinu, / u baštinuIzraelu, narodu svom. 1. Danas je pred nama prvi dioPsalma 135, toga hvalospjevaliturgijskog oblika,isprepletenoga aluzijama,podsjećanjima i upućivanjimana druge biblijske tekstove.Liturgija, doista, često stvarasvoje tekstove zahvaćajući izvelike baštine Biblije bogatuzbirku tema i molitava, kojepotpomažu vjernički hod.Slijedimo molitveni zapletovoga prvoga dijela (usp. Ps135,1-12), koji započinješirokim i zauzetim pozivom nahvalu Gospodinu (usp. rr. 1-3).Taj je poziv upravljen "slugama

Gospodnjima koji u domuGospodnjem stoje, upredvorjima Doma Boganašega" (rr. 1-2).Nalazimo se, dakle, u živomozračju bogoslužja koje seodvija u hramu, povlaštenommjestu zajedničke molitve.Ondje se djelatno doživljavaprisutnost "našega Boga", Boga"dobroga" i "ljupkoga", Bogaizabranja i saveza (usp. rr. 3-4).Nakon poziva na hvalu,pojavljuje se jedan glas kojiizriče ispovijest vjere, štozapočinje izrazom "znadem" (r.5). Taj će Credo postati bitnimdijelom čitave ove pjesni, kojase predstavlja kao proglasveličine Gospodinove (r. 5),objavljene u njegovimčudesnim djelima. 2. Božanska svemoć trajno seobjavljuje u čitavome svijetu"na nebu i na zemlji, na moru iu bezdanima". On proizvodi

32 28. rujna 2005. broj 39/2005

ww

w.ika

.hr

Prilog dokumenti

oblake, munje, kišu i vjetrove,zamišljene ovdje kao da suzatvoreni u "skrovišta" ilispremnike (usp. rr. 6-7).No, jedan je drugi vidikbožanskoga djelovanja u ovojispovijesti vjere posebnoslavljen. Riječ je o čudesnomzahvatu u povijest, gdje seStvoritelj pokazuje kaootkupitelj svoga naroda i kaovladar svijeta. Pred očimaIzraela okupljenog na molitvutako prolaze veliki događajiIzlaska.Ponajprije je tu sažeti ali bitanspomen egipatskih "zala",nevolja što ih je Gospodinprouzročio kako bi slomiougnjetača (usp. rr. 8-9). Nadaljese spominju pobjede što ih jeIzrael izvojevao nakon dugogahoda kroz pustinju. Te supobjede pripisane moćnomezahvatu Boga, koji "pobinarode mnoge i pogubi kraljeve

moćne" (r. 10). Na kraju,dolazimo i do toliko željenoga iiščekivanoga cilja, do obećanezemlje: "dade njihovu zemlju ubaštinu, u baštinu Izraelu,narodu svom" (r. 12).Božanska ljubav postajekonkretna i gotovo opipljiva upovijesti, kroz sve njezinegorke i slavne događaje.Zadatak je bogoslužja da uvijekuprisutnjuje i odjelotvorujebožanske darove, osobito uvelikome vazmenome slavljukoje je korijen svake drugesvečanosti, te predstavljanajviši znak slobode i spasenja. 3. Preuzimamo duh ovogaPsalma i njegove hvale Boguiščitavajući ga riječima svetogaKlementa Rimskoga, onakokako odjekuje u dugačkojzaključnoj molitvi njegovePoslanice Korinćanima. Onprimjećuje da, kao što iz

Psalma 135 proistječe lik Bogaotkupitelja, tako i njegovazaštita, udijeljena već drevnimocima, sada dolazi k nama uKristu: "Gospodine, rasvijetlisvoje lice nad nama, za dobro umiru, da nas zaštitiš svojomsnažnom rukom i izbaviš odsvakoga grijeha svojomuzvišenom mišicom i spasiš odonih koji nas nepravedno mrze.Daruj slogu i mir nama i svimstanovnicima zemlje, kao što sidao našim ocima kad su tesveto zazivali u vjeri i istini...Tebi, koji jedini možeš učinitiova i još veća dobročinstva zanas, zahvaljujemo po velikomSvećeniku i zaštitniku našihduša, Isusu Kristu, po kojemusada neka ti je slava iveličanstvo od koljena dokoljena i u vijeke vjekova.Amen" (60,3-4; 61,3: Collanadi Testi Patristici, V, Rim 1984,str. 90-91.