I N F O R M A T I V N A

A G E N C I J AK A T O L I È K A

IZ SADRŽAJAVIJESTI TJEDNA

Izdavač: Informativna katolička agencija - Zagreb / Utemeljitelj: Hrvatska biskupska konferencija, Zagreb / Uredništvo: Anton Šuljić (glavni urednik), Suzana Vrhovski (zamjenica glavnog urednika), Sanja Demšić (izvršna urednica)/Adresa uredništva: Kaptol 4, 10000 Zagreb, Hrvatska, e-mail: ika-zg@zg.hinet.hr, ika@ika.hr, photo@ika.hr, internet: www.ika.hr / Telefon: 01/4814-951, 4814-952, 4814-953, 4814-954, 4814-960; fax: 01/4814-957 /bilten izlazi tjedno / Daljnje korištenje vijesti u medijima samo uz prethodno odobrenje izdavača. / Broj računa: 2340009-1110013472 (Privredna banka Zagreb) Broj deviznog računa: 25731-9982800-359409 (Privredna bankaZagreb) / Godišnja pretplata za Hrvatsku: 468,00 kn, Europa: 80 EUR, SAD: 171 USD / Bilten PDF 200,00 kn, 28 EUR / web servisi: svaki pojedini 100,00 kn, 14 EUR v i j e s t i n e w s

v i j e s t i n e w s 9 . listopada 2003. broj 40/2003

Domovinske vijesti■ Velika: Humanitarna utakmica svećenika■ Čestitke imenovanom kardinalu Bozaniću iz cijelog svijeta■ Ivanec: Caritas promovirao skrb o starijim osobama■ 5. obljetnica proglašenja blaženim kardinala Stepinca■ Svečani zavjeti šestorice kapucina■ Karlovac: Predsinodalni susret■ Zajednička euharistija mladih■ Marija Bistrica: Tradicionalno hodočašće katolika iz vojno-redarstvenih snaga■ Varaždin: Misa zahvalnica za 33. barokne večeri■ Zagreb: Zaziv Duha Svetoga za novu akademsku godinu■ Tribina Caritas – jučer, danas, sutra■ Rezultati rada Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u 2002.

Crkva u Hrvata■ Treći seminar za laike u BiH

Utemeljen i blagoslovljen prvi Karmelu Albaniji

Utemeljile su ga hrvatske karmelićanke,okupljene iz triju samostana u Hrvatskoj:Brezovica, Kloštar Ivanić i ĐakovačkaBreznica

■ Europski skup Hrvatskoga svjetskog kongresa■ Biskup Škvorčević u Beogradu■ Rim: Zahvalnica za dvoje novih hrvatskih blaženika

Godišnji skup hrvatskih svećenika ipastoralnih suradnika iz ZapadneEurope

Predsjednik Vijeća za hrvatsku inozemnupastvu biskup Želimir Puljić izrekao dužnuzahvalu za nemjerljiv doprinos hrvatskihpastoralnih djelatnika u radu s našim ljudimaprivremeno ili trajno nastanjenima diljemEurope

■ Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicima■ Sjednica svećeničkog Vijeća Vrhbosanske nadbiskupije

Inozemne vijesti■ U Francuskoj manje kažnjivo udariti ženu nego psa?■ Anglikanski primas u Vatikanu

Susret Pape i canterburyjskognadbiskupa

"Zbog sve većeg širenja sekularizma udanašnjem svijetu, Crkva mora zajamčiti da ćese polog vjere proglašavati u njegovoj cjelini ibiti očuvan od zabluda i pogrešnih tumačenja",rekao je Papa u svom obraćanju anglikanskomprimasu

■ Papa proglasio tri nova sveca

Godišnja skupština predsjednikabiskupskih konferencija CCEE-a

Radovi skupštine, na kojoj su se okupilipredsjednici 34 biskupske konferencije članiceCCEE, među kojima i predsjednik HBKnadbiskup Bozanić, bili su posvećenirazmišljanju o trenutnim izazovima za Crkvu uEuropi, u svjetlu nedavne posinodalneapostolske pobudnice "Ecclesia in Europa"Ivana Pavla II.

■ Novi vatikanski "ministar vanjskih poslova"■ Pompeji: Papina molitva za mir u svijetu protiv "vjetrova rata"■ Dakar: Plenarno zasjedanje BK Afrike i Madagaskara■ New York: Simpozij u povodu mirovne enciklike pape Ivana XXIII.■ Francuski biskupi protiv sotonizacije islama

Prilog dokumenti■ Osnovne odlike Večernje

Prilog prikazi■ Dvadeset i pet živih godina ”Žive zajednice”■ Osvrt biskupa Košića nakon posjeta obitelji Oblak

Teološko-pastoralni tjedan u Rijeci

U organizaciji Teologije u Rijeci od 6. do 8.listopada održan Teološko-pastoralni tjedanna temu "Naša Crkva i domovina u svijetlutrećeg Papina posjeta Hrvatskoj"

2 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dubrovnik: Otvorena izložba "Otajstva krunice"S. Rozarija MarijaRadić izlagala je nasedamdesetak skupnihi samostalnih izložbi udomovini i inozemstvu

Dubrovnik, 28.9.2003. (IKA) –U tijeku mjeseca listopada ugaleriji pokraj dubrovačkekatedrale moći će se pogledatiizložba "Otajstva krunice" s.Rozarije Marije Radić koja jeotvorena u nedjelju 28. rujna.Izložbu je otvorio isusovac o.Vladimir Vlašić, a pjesmom suotvaranje popratili Katedralnimadrigalisti."Inspiraciju za novu osmišljenuizložbu s. Rozarija je našla uotajstvima krunice – žalosne,

radosne i slavne, dopunjene irazmišljanjem uz krunicusvjetla darovane od Sv. Oca2002. godine", istaknuo je uprigodnom katalogu SlavkoŠpoljarić.S. Rozarija Marija Radićrođena je u Bijelom Polju kodMostara i redovnica je Školskihsestara franjevki Hercegovačkeprovincije Krista Kralja.Diplomirala je na Akademijilikovnih umjetnosti iFilozofskom fakultetu u

Zagrebu. Bila je suradnicaslikarske majstorske radioniceIvančić-Reiser. Članica jeHrvatskog društva likovnihumjetnika, Saveza zajedniceumjetnika Hrvatske i Društvapovjesničara umjetnostiHrvatske. Izlagala je nasedamdesetak skupnih isamostalnih izložbi u domovinii inozemstvu. Živi i radi uZagrebu.

Hodočašće bačkih Hrvata u Mariju BistricuPosljednjeg tjednamjeseca rujna bačkiHrvati tradicionalnohodočaste u MarijuBistricu

Marija Bistrica, 28.9.2003.(IKA) - Posljednjeg tjednamjeseca rujna bački Hrvatihodočaste u Mariju Bistricu. Iove su godine oko 200 stotinenjih pošlo je na svoje zavjetnohodočašće predvođenosvećenicima Subotičkebiskupije Željkom Šipekom,Lazarom Novakovićem,Josipom Kujundžićem iAndrijom Kopilovićem.Na putovanju prema bistričkomsvetištu posjetili su Aljmaš,gdje su se pomolili unovoizgrađenoj, alinedovršenoj crkvi. Pomolili su

se Gospi od Utočišta i nakontoga krenuli u Zagreb, gdje suimali prijam u zagrebačkojprvostolnici.Nakon dolaska u MarijuBistricu i ispovijedi, 27. rujna,hodočasnici iz Bačke bili su namisi koju je predvodio župnikiz Žednika Željko Šipek, aprigodnu propovijed održaožupnik iz Vajske i BođanaJosip Kujundžić. Svi suhodočasnici sudjelovali ukrižnom putu koji je započeo u22 sata. Nakon križnoga putaodređen je broj hodočasnikanastavio svoje molitve

upućivati Bogu i nebeskojMajci u tijeku noći u kapeliciSv. Petra ili kapelici zavjetnihdarova. U nedjelju 28. rujnajutarnje misno slavljepredvodio je i propovijedaožupnik župe Marija MajkaCrkve u Subotici AndrijaKopilović. U podne suhodočasnici posjetili samostankarmelićana u zagrebačkimRemetama, gdje ih je primio o.Vjenceslav Mihetec i upoznao spočecima djelovanjakarmelićana i svetištem GospeRemetske.

Zadar: Spomen na 306 poginule djecePrisjećajući seDomovinskog rata,mons. Mustać je rekaoda su brojna djecarođena u podrumu,skloništu zadarskebolnice, a neki suotišli u druge zemlje,rastavljeni od svojihočeva koji su ostalibraniti grad iDomovinu

Zadar, 30.9.2003. (IKA) -Spomen na 306 djece poginuleu Domovinskom ratu uHrvatskoj obilježen je u utorak30. rujna u Zadru u organizacijižupanijske Udruge hrvatskihcivilnih stradalnikaDomovinskog rata i unazočnosti predstavnika gradaZadra, Zadarske županije iudruga proizašlih izDomovinskog rata.Na zadarskom Gradskomgroblju generalni vikarZadarske nadbiskupije mons.Ivan Mustać predvodio jeSlužbu riječi, na početkunavodeći riječi poljskogsvećenika da se u Poljskojprvog dana škole djecu poučavada njihovi vršnjaci u II.svjetskom ratu nisu moglipohađati školsku nastavu te se sdužnim poštovanjem prisjećajužrtava djece koji djetinjstvo iškolsko doba nisu živjeli u mirui slobodi. Prisjećajući seDomovinskog rata, mons.Mustać je podsjetio kako subrojna djeca rođena u podrumu,skloništu zadarske bolnice, aneki su otišli u druge zemlje,rastavljeni od svojih očeva koji

su ostali braniti grad iDomovinu. "Usprkosnastojanju svakog da zaštitisvoje dijete, 306 djece izgubiloje život, a to je cijelo jednomjesto ili škola. Danas djeca uslobodi pohađaju školu, a to jezasluga ljudi čija su imenaupisana na križu poginulihhrvatskih branitelja, čiju žrtvumi kao narod moramopoštovati", rekao je mons.Mustać, koji je na groblju predtim križem predvodio i molitvuza pokojnu djecu i stradalnikeDomovinskog rata, te misuzadušnicu u crkvi Sv. Šime uZadru.Obilježavanje sjećanja napoginulu djecu uDomovinskom ratu dosad jedva puta održano nanacionalnoj razini, no ovegodine Ministarstvo braniteljaRH nije odobrilo 50.000 kunaza program koji se trebaoodržati u Dubrovniku, jer je uDubrovačko-neretvanskojžupaniji, nakon Brodsko-posavske, stradalo najviše djeceu Domovinskom ratu. Tajporazni podatak na tiskovnojkonferenciji u prostorijama

Udruge iznijela je LjubicaKrcić, predsjednica županijskeUHCSDR-a, rekavši da sezalaganjem zadarskoggradonačelnika BožidaraKalmete ove godine taj događajodržao na zadarskojžupanijskoj razini, jer su svisaborski zastupnici, a jedan jebio čak i protiv, bili suzdržani uglasovanju da Ministarstvobranitelja odobri sredstva zaobilježavanje na nacionalnojrazini. Predsjednica županijskeUHCSDR-a Krcić je takođerrekla da u Hrvatskoj još uvijeknije uređena evidencija opoginuloj djeci i o civilnimžrtvama Domovinskog rata, štorezultira neriješenim statusima inemogućnošću ostvarenjazakonskih prava koja pripadajuosobama pogođenima gubitkomnajmilijih.U Zadarskoj županiji uDomovinskom ratu poginulo jedesetero djece, a djeca OŠSmiljevac i odrasli zapalili su306 svijeća i položili vijence uznak sjećanja na djecu koja sudevedesetih godina proteklogstoljeća stradala u ratu, a bili sunjihovi vršnjaci.

3v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zagreb: Blagdan sv. Terezije od Djeteta IsusaSlavlje u sveticiposvećenojzagrebačkoj župipredvodio biskupJezerinac

Zagreb, 1.10.2003. (IKA) -Vojni biskup Juraj Jezerinaczajedno sa župnikom mr.Antunom Vukmanićempredvodio je na blagdan sv.Terezije od Djeteta Isusa 1.listopada svečano misno slavljes blagoslovom ruža uistoimenoj župi u Zagrebu. Upropovjedi je biskup istaknuoneke pojedinosti Terezijinaživota, koja je pružila savršenprimjer ljubavi. Tereziju se

smatra crkvenomnaučiteljicom, premda nijepohađala nikakve studije, ali ježarko željela približiti Isusovuljubav svim ljudima. Činila jemala djela s ljubavlju, istaknuoje biskup, te postala svijeća isvjetlo u cijeloj Crkvi. Mala Terezija popularna je kaorijetko koja svetica, jer ona naspoziva da budemo djeca, ali neneuki, već da ljubimo na dječji

način, nevino, rekao je biskup.Njezina autobiografija"Povijest jedne duše"prevedena je na devedesetakjezika. Umrla je u 24. godiniživota, a već tada je postiglasvetost, pa neka bude uzorposebno mladima, istaknuo jebiskup Jezerinac. Na misi je pjevao župnimješoviti zbor pod ravnjanjemmo. s. Domagoje Ljubičić.

Biskup Puljić blagoslovio crkvu u KnežamaKneža, 1.10.2003. (IKA) –Dubrovački biskup ŽelimirPuljić blagoslovio je 1.listopada novoizgrađenu crkvuSv. Tereze u Knežama na otokuKorčuli. Uzvanike i vjernike napočetku je pozdravio donAugustin Milina, župnik izRačišća. Gradnja crkvezapočela je 1933. Početkom II.

svjetskog rata radovi suprekinuti, te su nastavljeni1997. na poticaj vjernika izKneža. Tada je utemeljen odborna čijem je čelu bio AntunStanišić, unuk pokojnog IvanaStanišića darovatelja zemlje nakojoj se crkva danas nalazi.Osim mještana Kneža, koji sunesebično svojim radom

potpomagali gradnju crkve,glavni donatori su bili NedaYoung Drušković, biskupPuljić, Nikola Prkačin izDubrovnika, Ivan Perdija izKneža, Ivan Anzulović izKanade, Mate Anzulović izKneža, Mirko Perić iz KaštelSućurca, Veselka Kiš izAustralije.

Započela nova akademska godina na splitskom KBF-uMisu za profesore istudente predvodiobiskup Ivas

Split, 1.10.2003. (IKA) -Svečanom misom, koju jepredvodio šibenski biskup AnteIvas uz koncelebracijuprofesora na Katoličkomebogoslovnom fakultetuSveučilišta u Splitu započela je1. listopada nova akademskagodina na tom fakultetu.Obraćajući se svim

djelatnicima i studentima,biskup Ivas istaknuo je kako seprava teologija stvara nakoljenima. Uputio je i pitanje"teologijo, gdje si?" mislećipritom kako dolazi do svevećeg razdvajanja Isusa iteologije te da tako studentipostaju nespremni zanavještavanje Radosne vijesti, a

Otajstvo im ostaje neotkriveno inedostupno. Prolazeći krozvrijeme pomutnje, beznađa i"razmrvljenja postojanja"biskup Ivas pozvao je da seslijedi primjer sv. Terezije kojaje poniznošću i malenošćustizala do životnih ciljeva.

Međunarodni dan starih osoba u OsijekuU osječkom Domu zastarije i nemoćneosobe misu predvodiobiskup Srakić, a mladipripremiliiznenađenja zaštićenike Doma

Osijek, 1.10.2003. (IKA) –Međunarodni dan starih osobau osječkome Domu za starije inemoćne osobe u Drinskoj uliciu srijedu 1. listopada obilježenje posebno svečano. Misu jepredvodio đakovački isrijemski biskup Marin Srakić,

istaknuvši nadu u bolju, ljepšu ikvalitetniju sutrašnjicu.Djevojčice i dječacipredškolskoga iosnovnoškolskog uzrasta izMađarskoga kulturnoprosvjetnog centra, učeniciCentra za odgoj i obrazovanje

"Ivan Štark" te učeniceUgostiteljsko turističke škole izOsijeka priredili su prigodniprogram. Poslijepodne suštićenike Doma darovima,kolačima i voćem, obradovaliučenici III. A Građevinsko-geodetske škole.

Blagdan Male Terezije kod karmelićanki nazagrebačkom Vrhovcu

Misu i blagoslovškapulara predvodioje don Anton Šuljić

Zagreb, 1.10.2003. (IKA) - Usamostanu sestara karmelićankina zagrebačkom Vrhovcu usrijedu 1. listopada svečano jeproslavljen blagdan MaleTerezije misnim slavljima kojesu predvodili P. Miljenko Sušacmisionar monfortanac, uprijepodnevnim satima i donAnton Šuljić uposlijepodnevnim satima.Pater Sušac je od 28. do 30.rujna vodio i trodnevnupripravu kada je, zaključno smisnim slavljem, dao presjekTerezijinog života govoreći o

njenom nauku o ljubavi,trpljenu i duhovnomedjetinjstvu kao o TerezijinomeMalom putu. Govoreći o likusv. Male Terezije na misnomeslavlju na kojem su bila vrtićkadjeca i njihovi roditelji, Šuljićje u propovijedi naglasio kakose malenost te svetice i svakogakršćanina može razumijeti i nanačin da dopustimo sebi idrugima onaj rast na koji nas jeBog pozvao. U tom smislu rastpodrazumijeva buđenjemogućnosti koje čovjek nosi usebi a koje mu Bog pomaže

ostvarivati - jer čovjek je, rekaoje, više od onoga što o sebi zna.Misno slavlje prigodnimpjesmama i recitacijama sasvojim sestrama-odgojiteljicama, uveličala sudjeca, koja su smještena uvrtiću “Male Terezije”. Nakraju misnog slavlja don Antonblagoslovio je škapulare i novečlanove Škapularskebratovštine, nakon čega suvjernici imali prigodu ljubitimoći sv. Male Terezije i dobitiblagoslovljenu ružu u častsvetice.

4 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Velika: Humanitarna utakmica svećenikaNakana akcije jestvoriti novčani fondkojim bi se pomogloizbjegle obitelji s višedjece koje žive napodručju Požeškebiskupije

Požega, 1.10.2003. (IKA) -Svećenička nogometnareprezentacija Hrvatskesudjelovala je na trodnevnomdruženju humanitarnogkaraktera u sklopu kojeg je 29.rujna odigrala utakmicu protivveterana kluba iz KutjevaVallis Aurea te pobjedila 4:3.Bio je to uvod za humanitarnuutakmicu protiv hrvatskihsvećenika koji djeluju uNjemačkoj, a koja je 1.listopada odigrana na stadionuNK Kamen Ingrada u Velikojpod pokroviteljstvom požeškogbiskupa Antuna Škvorčevića.Hrvatski svećenici također su

se susreli s biskupomŠkvorčevićem u crkvi Sv.Lovre, gdje je ispisana povijestPožeštine u posljednjih 750godina. Nakana te akcije bila jestvoriti novčani fond kojim bise pomoglo izbjegle obitelji sviše djece koje žive napodručju biskupije. Susret jeodigran pred oko tisućugledatelja, a završio jepobjedom gostiju iz Njemačke6:4. Susret je vodio MiroslavVitković. Izbornik hrvatskihsvećenika je vlč. Krešimir Žinićdok funkciju trenera obnašaMladen Romić, sportskidirektor HNK Rijeke. Na

prigodnom domjenku, gdje jesvećenike dočekalo kompletnočelništvo domaćeg prvoligaša,požeški biskup zahvalio je svimsudionicima akcije te istaknuokako je to pobjedahumanitarnosti koju pišusvećenici i ljudi toga kraja.Direktor NK Kamen IngradaVlado Zec u svom pozdravuzahvalio je svećenicima naodazivu i kvalitetnoj igri. Nakraju se svima u imeorganizatora s prigodnimdarovima zahvalio izborniksvećeničke reprezentacije.

Drugi rođendan Duhovne sceneInternet stranicaposvećena suvremenojduhovnoj glazbi

Novi Marof, 1.10.2003. (IKA)– Internet stranica posvećenasuvremenoj duhovnoj glazbiDuhovna scena proslavila je 1.listopada drugi rođendan. Od 1.ožujka na stranicamawww.duhovna-scena.compuštena je u pogon on linepjesmarica duhovne glazbe.Eksperimentalni sustav kojidanas ima više od 150 notnihzapisa je na 2. rođendanpotpuno redizajniran iopremljen suvremenimgrafičkim sučeljem ivrhunskom bazom podataka tepredan na korištenje oko 350registriranih korisnika. Urazdoblju od 6 mjeseci

pjesmarice su postale bogatijeza oko 3.000 notnih zapisa. Nastranici su redovito ažuriranevijesti i najave, a dopisništvo seproširilo na područje cijeleHrvatske, ali i šire.Uredništvo je poslalo ukupno28 izdanja Newslettera, od čegačak 23 broja u proteklih godinudana, što znači prosječno dvabroja mjesečno. U bazipretplatnika nalazi se više od450 e-mail adresa na koje sešalje Newsletter. Na stranici semogu pročitati 32 biografijeizvođača, a prate se čak sedamfestivala duhovne glazbe. Sveprikupljene informacijespremaju se u on line arhiv koji

je svima dostupan.Statistike pokazuju da jeDuhovna scena u proteklihgodinu dana bila posjećena čak40.000 puta, dok prosjekpokazuje više od 120 posjetadnevno i više od 700 otvorenihstranica u jednom satu. Stranicuposjećuju osobe iz Hrvatske,Bosne i Hercegovine,Slovenije, Jugoslavije, ali i izAmerike, Australije, Austrije,Kanade, Švicarske, Norveške,Njemačke, Danske, Italije,Japana. Cijeli projektnapravljen je bez sponzorstavaili nekog drugog prihoda, samouz džeparac uredništva.

Split: Hrvatski Očenaši u glagoljskim rukopisimaErasmus naklada izZagreba tiskala jezbirku hrvatskihOčenaša uglagoljskimrukopisima 14. i 15.stoljeća “Budi voljatvoja“

Split, 1.10.2003. (IKA) – Uočitrećega pastoralnog posjetapape Ivana Pavla II. HrvatskojErasmus naklada iz Zagrebatiskala je zbirku hrvatskihOčenaša u glagoljskimrukopisima 14. i 15. stoljeća“Budi volja tvoja“. Projekt je,kako u predgovoru navodiglavni urednik dr. SrećkoLipovčan, ostvaren u sklopunastojanja da se takvimizdanjima upozna domaća iinozemna javnost s vrednotamai specifičnostima hrvatskeduhovne tradicije. Knjigu su uprepunoj učionici drugog Arazreda - Odjel za humanističkeznanosti pri Sveučilištu u Splituu srijedu 1. listopada predstaviliurednik izdanja dr. Lipovčan iJakša Fiamengo. Riječ je otranskripcijama 18 tekstovanajstarije i temeljne kršćanskemolitve Očenaš, prenesenih izdosad poznatih glagoljskih,rukom pisanih misala iz 14. i15. st. tiskanima zajedno s

kolor-faksimilima molitve iz tihvažnih dokumenata glagoljskepismenosti u nas. Nekiglagoljski spomenici u knjizitiskani su prvi put u koloruzahvaljujući fotografiji DamiraFabijanića. U knjizi su otisnutei slike Vjere Reiser, koja je i dosada znala oslikavati i takooživljavati hrvatsku baštinuizradom minijaturnih mapabibliografske naklade. Riječ jeo neosakralnim minijaturamakoje na likovni načinkorespondiraju s glagoljskimpismom Očenaša izsrednjovjekovnih misala ibrevijara, a koje su slikaricunadahnule na likovni iskaz,rekao je Fiamengo. Očenaš,istaknuto je, nalazi se već unajstarijim sačuvanimglagoljskim rukopisima s kraja10. stoljeća. Na hrvatskomprostoru sama glagoljica javljase u 9. stoljeću, razvivši krozstoljeća vlastite oblike, na njojsu tiskane mnoge liturgijske

knjige, a zadržava se u uporabisve do početka 20. stoljeća.Očenaš se javlja na hrvatskomprostoru već u počecimaglagoljske pismenostirukopisnim i tiskanim knjigamate glagoljskim početnicama iraznim priručnicima, a sve ufunkciji stjecanja glagoljskepismenosti i vjerskog odgoja.Izdanje je priredila akademikAnica Nazor, ravnateljicaStaroslavenskog instituta uZagrebu. Predgovor nakladnikai uvodni tekst prirediteljicetiskani su na hrvatskome,engleskom, njemačkom,francuskom, talijanskom išpanjolskom jeziku. Prvihpedeset primjeraka knjige jenumerirano i nalaze se uVatikanskoj biblioteci, a prviprimjerak darovan je SvetomOcu u prigodi njegova trećegpastoralnog pohoda Hrvatskoj,u Rijeci 8. lipnja, istaknuo jedr. Lipovčan.

5v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Split: Proslava Dana starijih osobaMons. Ćubelićnazočne pozvao dadoba svoje starostiposebno koriste zaizgradnju duhovnogživota, učvršćujućivjeru i nadu

Split, 1.10.2003. (IKA) -Međunarodni dan starijih osobasvečano je proslavljen 1.listopada u Splitu kod Školskihsestara franjevki koje vodeDom za starije. Na molitvenisusret, uz pomoć mladihsuradnika volontera, došli su ibrojni članovi drugih domovate stariji članovi splitskihobitelji. Euharistiju jepredvodio generalni vikarSplitsko-makarske nadbiskupijemons. Ivan Ćubelić, a liturgijusu pripremili članovi molitvenezajednice “Molitva i Riječ”.Propovjednik je nazočnepozvao da doba svoje starosti

posebno koriste za izgradnjuduhovnog života, učvršćujućivjeru i nadu poput svetihstaraca Abrahama, Šimuna iAne.Ravnateljica Doma s. LjiljanaTodorić, s katoličkom udrugomLovret - za pomoć starijim inemoćnim osobama, priredilaje prigodni kulturni i zabavniprogram. Promovirala je iprogram pastoralnog rada sastarijim osobama u svakoj župi,a sastojao bi se od tjednogapopodnevnog susreta smolitvom, misom i druženjemu župnoj dvorani. To sepokazuje kao vrlo prihvatljiv

znak pažnje prema čitavojobitelji, a i dobar načinuključivanja župnih volonterakaritativne i ostalih župnihskupina, posebno mladih.Za ostala tri splitska Doma zastarije osobe pastoralno skrbisvećenik don MladenVukasović i to punim radnimvremenom. Nazočne osobetreće životne dobi, kao i njihoviukućani zahvalili su za tajsusret i poželjeli ih više, kakoovaj Dan starijih ne bi ostao tekiznimka koja potvrđuje praviloda su starci doista ugroženi usvom dostojanstvu.

Trodnevnica za blagdan Svetih anđela čuvaraLun, 1.10.2003. (IKA) – ULunu kod Novalje završena je1. listopada trodnevnica upovodu blagdana Svetih anđelačuvara, zaštitnika župe Lun.Svečano euharistijsko slavljepredvodio je don DragoKolumbatović, dominikanac izDubrovnika. DonKolumbatović predstavio je

dvije knjige: "Torbe pučkogmisionara" i "Moj Bleiburg". Uprigodi svečanosti održan jeblagoslov obnovljene kapelice"Gospi od zdravlja". Kapelicaje izgrađena 1894. godine. Tegodine Lunom su harale mnogebolesti što su odnijele životemnogih mještana, stoga suvjernici kapelicu posvetili

Majci Božjoj da ih sačuva odbolesi, te da im u njihovedomove unose mir i zdravlje.Ujedno je riječ o stoljetnomzavjetu što ga vjernici Lunapoštuju do danas. U obnovikapelice financijski su pomoglibrojni vjernici župe Lun i GradNovalja.

Čestitke imenovanom kardinalu Bozaniću iz cijelogsvijeta

Među prvimanadbiskupu čestitkeuputio dekanKardinalskog zborakardinal JosephRatzinger koji jenovom hrvatskomkardinalu poželio"plodnu crkvenuslužbu u dubokomjedinstvu s Vrhovnimprvosvećenikom".Nadbiskupu Bozanićuna imenovanju, međuostalima, čestitalikardinali Jan Schotte,Karl Lehmann, PaulPoupard, TheodoreMcCarrick, CamilloRuini, Ivan Dias,Francisco JavierErrazuriz Ossa, JozefTomko, ClaudioHummes i predsjednikVijeća europskihbiskupskihkonferencija (CCEE)Amédée Grab

Zagreb, 2.10.2003. (IKA) –Zagrebačkom nadbiskupuJosipu Bozaniću pristigli sumnogobrojni brzojavi biskupa ikardinala te ostalih crkvenihvelikodostojnika iz cijelogasvijeta s čestitkama naimenovanju za kardinala. Među prvima čestitkenadbiskupu Bozaniću uputio jedekan Kardinalskog zborakardinal Joseph Ratzinger kojije novom hrvatskom kardinalupoželio "plodnu crkvenu službuu dubokom jedinstvu sVrhovnim prvosvećenikom".Nadbiskupu Bozaniću naimenovanju je čestitao igeneralni tajnik biskupskesinode kardinal Jan Schotte.Predsjednik Vijeća europskihbiskupskih konferencija(CCEE) biskup Chura AmédéeGrab u svojoj brzojavnojčestitki u ime tajništva i svihčlanica CCEE-apotpredsjedniku CCEE-a ističekako je to imenovanje "znakprivrženosti i poštivanja kojeSveti Otac ima prema Vama iVašoj važnoj i osjetljivoj zadaćiu Crkvi". Predsjednik Vijećabiskupskih konferencija JužneAmerike (CELAM) nadbiskup

Santiaga de Čilea kardinalFrancisco Javier Errazuriz Ossaistaknuo je kako je timimenovanjem Papa pokazaokoliko cijeni nadbiskupaBozanića te odao priznanjenjegovu mudrome i plodnompastoralnom radu. On je ujednopoželio novoimenovanomehrvatskom kardinalu obiljeBožjeg blagoslova. "S velikomsam radošću primio vijest ovašem uzdignuću nakardinalsku čast, koja nas jošviše približava u služenju Crkviuz pomoć Duha Svetoga", riječisu kojima je nadbiskupuBozaniću na imenovanjukardinalom čestitao predsjednikPapinskog vijeća za kulturukardinal Paul Poupard. Prefektza ekonomska dobra SveteStolice kardinal SergioSebastiani poželio je u svombrzojavu novoimenovanomkardinalu "plodnu pastoralnuslužbu". "Neka Bog uvijekprosvjetljuje i blagoslivlja svimsvojim blagoslovima sve naskardinale da budemo uvijekprimjer svetog života i potpuneraspoloživosti u služenju IsusuKristu i njegovoj svetoj Crkvi",ističe u svom brzojavunadbiskup Sao Paola u Brazilu

kardinal Claudio Hummes.Torinski nadbiskup kardinalSeverino Poletto u svojojbrzojavnoj čestitki, međuostalim, ističe kako je "taj izborSvetog Oca pravedno priznanjevaših kvaliteta i vaših zasluga uslužbi Crkvi". Kardinal JozefTomko u svojoj čestitki kažekako je to imenovanje velikačast kako za samog nadbiskupaBozanića tako i za Hrvatsku.Nadbiskup Esztergom-Budimpešte Péter Erdo u svojojčestitki poručuje nadbiskupuBozaniću: "U povodu Vašegimenovanja članomKardinalskog zbora želim Vams radošću svjetlo i snagu DuhaSvetoga za Vašu toliko važnuslužbu za opće dobro Crkve". Apostolski nuncij u Ukrajininadbiskup Nikola Eterovićupućuje "najljepše čestitke"nadbiskupu Bozaniću prigodomimenovanja za kardinala SveteRimske Crkve. "Obećavamposebne molitve da ova velikamilost Gospodina Boga urodiobilnim duhovnim plodovima,posebno u obnovi svezajedinstva i ljubavi hrvatskihkatolika i ljudi dobre volje sApostolskom Stolicom na

6 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

čijem se čelu nalazi dragi SvetiOtac Ivan Pavao II.", kaže se ubrzojavnoj čestitki nadbiskupaEterovića."Sretan sam što se mojeproroštvo ostvarilo! Nesumnjam da će ta gesta očinskedobrohotnosti Svetog Oca bitirazlogom radosti za Hrvatsku injezin narod", kaže se, izmeđuostalog, u čestitki predstavnikaStalne misije Svete Stolice priVijeću Europe u Strasbourgumons. Paula RichardaGallaghera. Apostolski nuncij uUrugvaju nadbiskup JanuszBolonek ističe kako jeimenovanje nadbiskupaBozanića za kardinala "znakpriznanja za tolike zaslugekojima se odlikovalo Vašedugo služenje u korist Božjemnarodu". "Potpuno smo sigurnida će kardinalska čast za Vasbiti prilika da na sve potpunijinačin odgovorite na službukršćanskoj zajednici pomažućiPetrovu nasljedniku u vođenjusveopće Crkve", kaže se učestitki nadbiskupa Boloneka."Neka Vas u novoj dužnostiprati Božji blagoslov i zaštitaBlažene Djevice Marije,zagovor blaženog kardinalaStepinca, a Vaš prethodnik nastolici zagrebačkih nadbiskupablagopokojni kardinal FranjoKuharić neka Vam bude uzor ipoticaj", poručio je u svojojčestitki stockholmski biskupAnders Arborelius. Čestitke novoimenovanomkardinalu Bozaniću uputili sutakođer predsjednik Njemačkebiskupske konferencije kardinalKarl Lehmann, koji se raduješto će "ubuduće ukardinalskome zboru moćisurađivati" s njime, zatimargentinski kardinal JorgeMaria Bergoglio, američkikardinal Theodore McCarrick,rimski vikar kardinal CamilloRuini, nadbiskup Bombayakardinal Ivan Dias, torontskinadbiskup Aloysius Ambrožić,vrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić, lisabonskipatrijarh José Cardeal,moskovski nadbiskup TadeuszKondrusiewicz, apostolskinuncij u Srbiji i Crnoj Gorinadbiskup Eugenio Sbarbaro,nadbiskup Lublina JózefZycinski, nadbiskup CesareNosiglia, tršćanski biskupEugenio Ravignani, biskupOrije u Italiji MarcelloSemeraro, grkokatolički biskupu Oradei u Rumunjskoj VirgilBercea, umirovljeni nadbiskupEsztergom-Budimpešte Laszlo

Paskai, umirovljeni goričkibiskup Antonio VitaleBommarco te mons. CiroBovenzi iz Apostolskenuncijature u Rumunjskoj. Vijest da će papa Ivan Pavao II.promaknuti zagrebačkognadbiskupa Josipa Bozanića uRed kardinala Katoličke crkveosobito su pozdravili svihrvatski biskupi, kakodijecezanski, tako iumirovljeni, te su uputiliprigodne čestitke budućemkardinalu, istaknuvši kako setim činom još više uvršćujepovezanost između hrvatskognaroda i Crkve s Petrom našihdana.“Hrvatski su katolici s velikomradošću primili vijest o Vašemimenovanju za kardinala SveteRimske crkve. Posebnoushićenje obuzelo je vjernikeVašega rodnog Vrbnika, kao ivjernike Krčke biskupije. DobriBog je u svome promislu htioda se danas nađem u Vrbniku ipredvodim euharistijsko slavljes podjelom sakramentakrštenja. Tako sam osobnomogao u tamošnjoj župnojcrkvi okupljenim vjernicimapriopćiti radosnu vijest vašegimenovanja. Gromki pljesakprolomio se crkvom, a zvona susvečano zazvonila i javljalasvima ovu radost. I zvonaostalih župa Krčke biskupijeobznanila su tu vijest. Vašim seimenovanjem za kardinalaučvršćuje tradicija dazagrebački nadbiskup budeuvršten u kardinalski zbor. Toje vrlo značajno za naš narod,koji ovim dobiva čvršćejamstvo da će i ubuduće imatisvog predstavnika u najužemkrugu suradnika Svetog Oca.Službom koju Vam sadapovjerava Sveti Otac, moći ćetejoš djelotvornije, na svjetskomplanu, prezentirati stremljenjanaše Crkve i hrvatskog naroda.Uime Krčke biskupije i svojeosobno, čestitam Vam naukazanom povjerenju i molimGospodina da svojimblagoslovom prati sva Vašanastojanja i da Vam trajnopomaže u odgovornoj službi”,ističe se u čestitki krčkogbiskupa, rodne biskupijebudućeg kardinala, ValteraŽupana. Čestitkama su se pridružili ibiskupi susjednih zemaljaBosne i Hercegovinepredvođeni predsjednikom BKBiH banjolučkim biskupomFranjom Komaricom, Slovenije

predvođeni predsjednikomSBK ljubljanskim nadbiskupomFrancom Rodeom, te biskupiSrbije i Crne Gore predvođenipredsjednikom BK SiCGbeogradskim nadbiskupomStanislavom Hočevarom. Učestitkama je istaknuto, izmeđuostalog, kako je imenovanjenagrada za vjerodostojnosluženje Crkvi budućegkardinala, a ujedno je to inagrada od strane Sv. Ocadrevnoj Zagrebačkojnadbiskupiji i Crkvi u cijelojHrvatskoj zbog njezinevjernosti Petrovu nasljedniku,te se napominje kako novaslužba donosi još većuodgovornost u Crkvi i zaCrkvu. Zagrebačkom nadbiskupučestitke su uputili i visokipredstavnici vjerskih zajednicau Hrvatskoj, u kojima su, uzostalo istaknuli da je nadbiskupčovjek pun kršćanske ljubaviprema svim ljudima dobrevolje, bez obzira na njihovukulturnu, nacionalnu i vjerskupripadnost. PredsjednikMešihata islamske zajednice uHrvatskoj muftija ŠevkoOmerbašić izrazio je uvjerenjeda će nadbiskup Bozanićsvojim radom u kardinalskomzboru Katoličke crkve u svijetupromicati tolerantne i dobreodnose s muslimanima iislamskim institucijama i raditina stalnom jačanju iunapređenju tih odnosa. BiskupReformirane kršćanske crkve uHrvatskoj Endre Langhocijenio je da je izbor zakardinala velikonadbiskupovakršćanskom ljubavljuprožetoga, samoprijegorna radana jačanju Kristove crkve idoprinosu boljitku našeganaroda. Brzojavne čestitkeposlali su i glavni rabin uHrvatskoj Kotel Da Don,episkop osječkopoljski ibaranjski Lukijan tepredstavnici Makedonskepravoslavne crkve u Hrvatskoj. U povodu Papine odluke da gaimenuje kardinalom,zagrebačkom nadbiskupuJosipu Bozaniću čestitali sučelni ljudi iz crkvenih idruštvenih institucija uHrvatskoj i inozemstvu.Ravnatelj Dušobrižništva zaHrvate u inozemstvu Pero IvanGrgić ocijenio je da jenadbiskupovo promaknuće idar Svetoga Oca, ali ipriznanje, kako svim

7v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

nadbiskupovim naporima uodgovornom i izazovimavremena primjerenompromicanju Evanđelja, tako iodanoj vjeri našeg hrvatskognaroda. Uime profesora idjelatnika Katoličkogabogoslovnog fakultetaSveučilišta u Zagrebu čestitkuje uputio dekan dr. JosipBaloban, izražavajući ponos štoje veliki kancelar toga Fakulteta

ubrojen među najodgovornije inajuglednije sinove Kristovecrkve. Radost za to visokopromaknuće nadbiskupaBozanića, Zagrebačkenadbiskupije i Katoličke crkveu Hrvatskoj u svojimčestitkama izrazili su rektorPapinskoga hrvatskog zavodasv. Jeronima mons. JureBogdan, kustos i delegat zaSAD fra Marko Puljić,

provincijal Franjevačkeprovincije Bosne Srebrene fraMijo Džolan, v.d. predsjednikHrvatske konferencije višihredovničkih poglavara fraLucije Jagec, predsjednikHrvatske akademije znanosti iumjetnosti akademik IvoPadovan, brat Roger iz Taizea,fokolari i mnogi drugi.

Uspješni nastupi klape “Sveti Juraj” Hrvatske ratnemornarice

Klapa već trećugodinu predstavljaHrvatsku i njezineoružane snage nameđunarodnomsusretu vojski svijeta uLurdu

Kaštel Stari, 2.10.2003. (IKA) -Za blagdan Gospe od Ružarijau Kaštel Starom klapa Hrvatskeratne mornarice “Sveti Juraj”održala je 2. listopada koncertduhovne glazbe. Klapa jeutemeljena početkom 2001. napoticaj i uz potporu Vojnebiskupije, posebice generalnogvikara mons. Josipa Šantića inekolicine djelatnikamornaričke baze u Žrnovnici,inače aktivnih pjevača iznekoliko zborova i klapa uDalmaciji. Klapa već trećugodinu predstavlja Hrvatsku injezine oružane snage nameđunarodnom susretu vojskisvijeta u Lurdu. Francuskavojska i Vojna biskupija više suputa dodjeljivali priznanje klapiza njihov nastup u taborufrancuske vojske, ali i zanastupe u bolnicama iprihvatnim centrima bolesnih iinvalidnih hodočasnika uLurdu. U lipnju 2002. klapa jesudjelovala i na međunarodnom

festivalu u Boleslawiecu uPoljskoj, gdje je osvojila zlato.Osim brojnih nastupa izvandomovine, klapa je imalazapaženije nastupe u časničkomdomu Lora u Splitu, u povodudana HRM-a, u prigodiproslave vojnih kapelanija IV.zbornog područja Knin iČetvrte gardijske brigade, kao iviše nastupa za Policijskuupravu splitsko-dalmatinsku uprigodi proslave blagdana sv.Mihovila, zaštitnika policije.Na 10 jubilarnom hodočašćuvjernika katolika vojno-redarstvenih snaga RHodržanog u Mariji Bistriciprotekle godine, klapa jepredvodila pjevanje na misnomslavlju. Klapa je i sudioniktradicionalnoga “Blagdanskogkoncerta” Simfonijskogorkestra HV-a u koncertnojdvorani “Vatroslav Lisinski” uZagrebu. U povodu 5.obljetnice utemeljenja Ratneškole “Ban Josip Jelačić” u

Zagrebu 19. travnja klapa je uprigodnom nastupu oduševilanajviše časnike hrvatske vojske,a na posebni način predstavnikevojno-diplomatskog zbora uRH, nakon čega su neki od njihzatražili da klapa nastupi i unjihovim izaslanstvima. Od 4.do 7. svibnja klapa jepredstavljala oružane snage RHu središtu zapovjedništvaNATO-a za Europu u Monsu uBelgiji, gdje je održalacjelovečernji koncert.Članovi klape “Sveti Juraj” suHrvoslav i Domagoj Kužić,Jakov Šegvić, Bruno Andrić,Darko i Ignacio Tranfić, Gorani Marko Bralić, a umjetnički jevoditelj prof. Vladan Vuletin.Uz duhovne skladbe, naprogramu su im najčešćedomoljubne i dalmatinskepjesme. U suradnji s Upravomza nakladništvo MORH-a iVojne biskupije, klapa je izdalai svoj CD.

Sastanak ravnatelja katoličkih gimnazija Hrvatske uSlavonskom Brodu

O. DomagojŠimunović, kao jedanod prvih ravnateljakatoličkih škola uneovisnoj Hrvatskoj,svojim je primjeromunosio ohrabrenje ioptimizam u katoličkeškole u Hrvatskoj injezine ravnatelje

Slavonski Brod, 2.10.2003.(IKA) – U Slavonskom Broduje u Klasičnoj gimnaziji fraMarijana Lanosovića 2.listopada održan sastanakravnatelja katoličkih gimnazijaiz Hrvatske. Tajnik Savezakatoličkih škola ravnateljSalezijanske gimnazije u Rijecidon Niko Tunjić u prigodnomje govoru iskazao zahvalnostfra Domagoju Šimunoviću,prvom ravnatelju brodskegimnazije. Istaknuo je kako jeo. Šimunović, kao jedan odprvih ravnatelja katoličkihškola u neovisnoj Hrvatskoj,svojim primjerom unosioohrabrenje i optimizam ukatoličke škole u Hrvatskoj injezine ravnatelje. O.

Šimunović započeo je voditiškolu prije osam godina, kadanisu imali niti prostorne uvjete,već je nastava održavana usuterenu Opće gimnazije MatijeMesića. "Imao je zamisli iinicijative, pothvate odjelovanju hrvatskih katoličkihškola. Zalagao se i poticao dasusreti ravnatelja buduupotpunjeni susretima učenika,smotrama ili natjecanjima usportu, glazbi, dramskimostvarenjima i sličnimizvannastavnim aktivnostima.Uvijek je nalazio povezanostizmeđu rada u školi ipastoralnog rada na crkvenompodručju. Prvi je održao uSlavonskom Brodu, na blagdanGospe Lurdske 2003. bogate i

sadržajne Dane katoličkih školana kojima su sudjelovaliučenici svih katoličkih škola",kazao je tajnik Tanjić.Fra Domagoj Šimunović bio jeosam godina ravnatelj Klasičnegimnazije fra MarijanaLanosovića u SlavonskomBrodu, a zamijenio ga je fraMijo Hrman, također članHrvatske franjevačke provincijesv. Ćirila i Metoda, dosadašnjipedagog u brodskoj gimnaziji.Na sastanku je bilo riječi i oDanima katoličkih škola uRijeci, koji bi se trebali održatikrajem siječnja 2004., o susretuučenika katoličkih škola uPazinu sredinom ožujka 2004.te o nastupu školskih zborova uZagrebu u svibnju 2004. g.

8 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Akademik Šiško oslikat će pozadinu glavnog oltara učakovečkoj crkvi Sv. AntunaČakovec, 2.10.2003. (IKA) –Župno vijeće župe sv. AntunaPadovanskog Čakovec Jugodabralo je akademskog slikarai grafičara Ivicu Šiška da oslikapozadinu glavnog oltara užupnoj crkvi. U idejnomrješenju akademik Šiško jepredložio, a Vijeće i župnik o.Antun Jesenović odabrali su dana središnjem dijelu zida budenaslikano Uzašašće Isusovo naNebo te Isusova davanjaposlanja sv. AntunuPadovanskom i sv. FranjiAsiškome da navješćuju

Evanđelje. Bit će naslikanisimboli sv. AntunaPadovanskog, Evanđelje, ljiljani ribe, te simboli sv. Franje,vuk, janje i prikaz rana.Također će biti naslikanisimboli četiriju evanđelista, trsloze i klas pšenica kao simbolieuharistije i života, te ljiljankao simbol života i čistoće. Uzasve to bit će naslikan stari gradZrinskih i župna crkva Sv.Antuna Padovanskog kaopoveznica prošlosti isadašnjosti. Na dvjemapovršinama sa strane glavne

slike bit će naslikano Isusovoumnožavanje kruha, Isus sdjecom te Sveta obitelj Joakim,Ana i Marija. Površina glavneslike iznosi 40 četvornihmetara, a slika će biti izrađenau mozaiku murano stakla.Vrijednost oltarnih slika iznositće oko 45 tisuća eura, i bit ćeplaćena prema dogovoru sumjetnikom. Župnik Jesenovićnajavio je da bi oslikavanjetrebalo biti dovršeno do Božićaove godine.

U Otoku pokopan umirovljeni župnik Josip ŠvererU propovijedi naukopnoj misi, na kojojse okupilo oko 2.000vjernika te 60svećenika i 50redovnica, biskupSrakić govorio je otrnovitome životnomputu dugogodišnjegotočkog župnika iplodnomepastoralnom radu

Đakovo, 2.10.2003.(IKA/BTU) – Umirovljenisvećenik Đakovačke iSrijemske biskupije i začasnikanonik Stolnoga kaptola preč.Josip Šverer preminuo je uZagrebu u utorak 30. rujna u83. godini života i 58. godinisvećeništva. Kako je premanjegovoj osobnoj želji pokopanu Otoku, pokojnikovo tijeloizloženo je 1. listopada užupnoj crkvi Sv. AntunaPadovanskoga u Otoku, gdje suse s poštovanjem i molitvom odnekadašnjega župnika osobnooprostili brojni župljani velikeotočke župe. U četvrtak 2.listopada pogrebni obredizapočeli su ukopnom misom užupnoj crkvi. Misu jepredvodio đakovački isrijemski biskup Marin Srakićuz suslavitelje pomoćnebiskupe Đuru Gašparovića iĐuru Hranića te 60 svećenika.Oko 2.000 vjernika ispunilo jeveliku crkvu i trg ispred crkve,među njima i 50 redovnicaDružbe milosrdnih sestara sv.Križa. Povezujući značenjeliturgijskih tekstova saživotnim putom pokojnogasvećenika, biskup Srakić jeistaknuo: "Preč. Šverer spada ured onih naših svećenika koji subili meta "revolveraške trojke"komunističkog režima nakonDrugoga svjetskog rata. Kaokapelan u Slavonskom Brodubio je određen "za odstrjel", noprovidnost Božja imala je drugiplan. Tada je teško ranjen, očemu sam piše: "Bio samradostan i ponosan da me jeGospodin pozvao i posvetio bašu danima komunističkogagresivnog nastupa, kada jeKrist predstavljen kao mitskaosoba, a vjera i Crkva kao

opijum naroda". Župnik JosipŠverer u svojoj svećeničkojslužbi nije prioritet davaomaterijalnoj, nego duhovnojobnovi i izgradnji. To svjedočenjegove brojne propovijedi ikatehizacija, rad s djecom i smladima, zaručničke priprave iobiteljski susreti. Napose jenjegovao pobožnost PresvetomSrcu Isusovu i Prečistom SrcuMarijinu. Tko da ne odapriznanje i zahvalnost zabezbrojne sate provedene uispovjedaonici, kako ovdje uOtoku tako i u đakovačkojkatedrali! Takav pastoralni radurodio je svećeničkim (8) iredovničkim (7) zvanjima, a unovije vrijeme i onimvjernicima laicima koji su se,završivši teološke studije,uključili u odgovorno djeloškolskog vjeronauka i župnekateheze. Bio je i graditelj.Izgradio je prije svega župnucrkvu (1975-1979). Odlazio jeu Njemačku, Švicarsku iAustriju gdje je propovijedao,"prosjačio" i molio za pomoć.Htio je da crkva nosi obilježjekraja u kojem je sagrađena.Ostala je neoštećena, unatočgranatama koje su oko njepadale u prošlom ratu", rekao jebiskup Srakić.Nakon mise oproštajne riječizahvale uputili su LovorkaMatas u ime pastoralnoga iekonomskoga vijeća župe Otok,vlč. Ivica Kelam u imesvećenika i redovnica koji surođeni u Otoku te općinskinačelnik Josip Šarić u imeOpćine Otok. Završnuoproštajnu riječ izrekao jeotočki župnik Antun Knežević.Posljednje liturgijske postajeukopa predvodio je pomoćnibiskup Hranić. Tijelo

preminuloga župnika, praćenodugom svečanom povorkom,fijakerom je prevezeno ipokopano pored grobljanskekapele u Otoku, na mjestu kojeje kao grob otočkih župnikadao načiniti sam pokojnik.Josip Šverer rođen je uSrijemskim Karlovcima 27.ožujka 1921. Osnovnu školu igimnaziju završio je u rodnomegradu, a studij filozofije iteologije u Đakovu. Zasvećenika je zaređen uđakovačkoj katedrali 6. travnja1946. Nakon ređenja bio jekapelan u Đakovu, SlavonskomBrodu i Osijeku do 1954., kadapostaje, najprije upraviteljemžupe, a potom (1961) ižupnikom u Otoku. Punihtrideset godina bio je i dekanOtočkoga dekanata (1968-1998). Umirovljen je 1998., odkada stanuje u Svećeničkomdomu u Đakovu. Za revnipastoralni rad i uzornisvećenički život biskup ĆirilKos imenovao ga je 1986.začasnim kanonikom Stolnogakaptola đakovačkoga isrijemskog. Bio je član i aktivnisudionik, osobito na prvimzasjedanjima, Drugebiskupijske sinode đakovačke isrijemske (1998-2003). Slaveći1996. godine 50. obljetnicusvećeništva, osobito radosno jesudjelovao u zajedničkojproslavi toga jubileja zajednosa svećenicima-zlatomisnicimaiz čitavoga svijeta, okupljenimau Rimu oko Pape-zlatomisnikaIvana Pavla II., kojega je sposebnim ushićenjem nedavnopozdravio u Đakovu u prigodiPapina pohoda Đakovačkoj iSrijemskoj biskupiji 7. lipnja2003.

9v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Oriovac: Blagoslov prognaničke kuće i krštenje osmogdjeteta obitelji Tomić

Obitelji Tomićprognana je iz župeGornja Močila -Sijekovac nedalekoBosanskog Broda

Oriovac, 2.10.2003. (IKA) - Užupnoj crkvi Sv. Emerika uOriovcu, na spomen-dan sv.Anđela čuvara 2. listopadapožeški biskup AntunŠkvorčević krstio je Nikolu,osmo dijete u obitelji Tomić.Na slavlju su uz domaćegžupnika ZvonimiraMarjanovića sudjelovali MarkoMajstorović iz SlavonskogBroda, župnik u Travniku MatoJanjić, župnik u BrankovićimaMatija Šimić i biskupov tajnikIvica Žuljević. U homiliji jebiskup Škvorčević čestitaoobitelji Tomić što je upravoočima vjere primila osmo dijetei što će po njemu u svojoj

obitelji imati na posebni načinprisutna Isusa Krista, najčvršćioslonac ljudskog postojanja.Obitelji Tomić prognana je 90-tih godina proteklog stoljeća izžupe Gornja Močila - Sijekovacnedaleko Bosanskog Broda. Uizgradnji kuće u Oriovcupomogao je Caritas župeDuisburg u Njemačkoj putemmons. Marka Majstorovića izSlavonskog Broda,posredstvom SlobodanaPešorde, koji je ujedno bio ikum malom Nikoli na krštenju.Kuća je izgrađena prema nacrtužupnika u Brankovićima MatijeŠimića, a projektom sukoordinirali Ursula i Herbert

Hoelz iz Duisburga.Skupina dobročinitelja izspomenutog grada bila jenazočna na misi krštenja iobogatila je svojim pjevanjem.Nakon mise svi su se uputili unovoizgrađenu kuću obiteljiTomić i sudjelovali na njezinublagoslovu. Biskup Škvorčević,blagoslivljajući kuću istaknuoje da zdanje od cigle postajedom kad njegovi stanovnici unjemu žive ne samo jedni sdrugima, nego jedni za druge.Poželio je da dom Tomićevihbude “kućna Crkva” u kojoj seživi blizina Bogu kroz molitvu iživot u dobroti, plemenitosti iljubavi.

Ivanec: Caritas promovirao skrb o starijim osobamaProgram uzMeđunarodni danstarijih osoba uCaritasovu domu "Sv.Ivan Krstitelj"

Ivanec, 2.10.2003. (IKA) -Kako bi skrenuo pozornost naproblematiku zbrinjavanjastarijih osoba i populariziraoodgovarajuću skrb o osobamatreće životne dobi, Caritasovdom za starije i nemoćne osobe“Sv. Ivan Krstitelj” u Ivancu upovodu Međunarodnog danastarijih osoba priredio jesadržajni program od 25. rujnado 2. listopada. Programobilježavanja započeo je učetvrtak 25. rujna otvorenjemizložbe starina “Tak su imelinaši stari” u suradnji sUčeničkom zadrugom“Ivančica” Osnovne školeIvana Kukuljevića Sakcinskogu Ivancu. Zatim je u petak 26.rujna održan susret djelatnikaDoma pod vodstvomravnateljice Đurđe Jelaš sravnateljima centara zasocijalnu skrb iz Varaždina,Ivanca, Čakovca, Krapine,Ludbrega, Novog Marofa,Zlatar Bistrice, Zaboka iZaprešića kako bi ih seupoznalo s osobitostima rada teustanove. U ponedjeljak 29.rujna održan je turnir korisnikaustanove u društvenoj igri tenatjecanje u pjevanju. Istogdana popodne štićenike suposjetili predstavnici Društvaza zaštitu od dijabetesa izVaraždina na čelu s prim. dr.Želimirom Beerom, koji jeodržao predavanje o šećernojbolesti. Ujedno je održanaakcija mjerenja krvnog tlaka tešećera u krvi. U utorak 30.rujna Dom je posjetiovaraždinski župan dr. ZvonimirSabati kako bi se pobližeupoznao s njegovom

djelatnošću te otvaranjemsavjetovališno-savjetodavneslužbe za pomoć starijimosobama i zahtjevom zaproširenje djelatnosti u viduskrbi za osobe s posebnimpotrebama. Tog su danakorisnike Doma posjetili isuradnici Caritasa župe sv.Vida iz Vidovca, a članoviKUD-a Vidovec izveli suprigodni program. KorisnicimaDoma podijeljeni su prigodnidarovi Caritasa Varaždinskebiskupije uz nazočnostnjegovog ravnatelja Ante Šole.U srijedu 1. listopada, naMeđunarodni dan starih,jutarnju misu u kapelici Domapredvodio je ivanečki župnikStjepan Šoštarić uzsudjelovanje djelatnika ikorisnika, za koje su nakonmise svečani doručak nastarinski način priredilivolonteri Caritasa župe Ivanec.U tijeku popodneva djelatniciCaritasova doma posjetili sustarije i bolesne redovniceKlanjateljice Krvi Kristove unjihovu samostanu uIvanečkom Vrhovcu. U prigodiDana starijih osoba u Domu jeujedno otvorena savjetovališno-savjetodavna služba, koja ćeraditi svake srijede od 11 do 13sati te nuditi stručne savjetestarijim osobama koje želeiznijeti vlastitu životnuproblematiku kako bi se ona štokvalitetnije riješila u suradnji srazličitim službama iustanovama. Sedmodnevnoobilježavanje Dana starih osobazaključeno je u četvrtak 2.listopada susretom djelatnikaustanove s načelnicima te

mjerodavnim osobama zapitanja socijalne skrbi iz Ivancai susjedne Lepoglave,Maruševca, Donje Voće,Klenovnika i Bednje. Bilo jeriječi o daljnjem razvoju skrbiza starije osobe na tompodručju.Caritasov dom u samomsredištu Ivanca otvoren je 2001.godine, a danas je popunjeno80 od 100 mjesta. Troškovesmještaja i kvalitetne uslugepodmiruju korisnici, ukoliko suu mogućnosti oni sami ilinjihovi uzdržavatelji, odnosnosocijalno ugroženimaMinistarstvo rada i socijalneskrbi. Za 20 osoba troškovesmještaja snosi CaritasVaraždinske biskupije. Bezobzira na način i izvorefinanciranja, svi korisnici ponačelu solidarnosti primajujednaku kvalitetu skrbi oddjelatnika koji osim stručnogusavršavanja, jednom mjesečnopolaze i odgovarajuću duhovnuedukaciju, dok svakodnevni radzapočinju duhovno-molitvenimzajedničkim susretom imeđusobnim razgovorom ovažnijim pojedinostima u skrbio svakom korisniku. S obziromda su kapaciteti te vrhunskiuređene ustanove još uvijeknepopunjeni, vodstvo Doma načelu s ravnateljicom ĐurđomJelaš poziva više od 1.500Zagrepčana koji se nalaze napopisu čekanja za domovestarijih, da treću životnu dobprovedu u pitomomezagorskom kraju, samo satvremena udaljenom odZagreba.

10 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Dubrovnik: Predstavljena knjiga “Sumnja kao krepost”Riječ je o dijaloguteologije i umjetnostikroz razgovor teologaIvana Šaška i slikaraDimitrija Popovića

Dubrovnik, 2.10.2003. (IKA) –“Sumnja kao krepost” naslov jeknjige Frane Prcele,nekadašnjeg provincijaladominikanaca, i Vesne Kusin,povjesničarke umjetnosti,predstavljene u četvrtak 2.listopada u klaustrudominikanskog samostana uDubrovniku. U podnaslovuknjige ističe se kako je riječ odijalogu teologije i umjetnostikroz razgovor teologa IvanaŠaška i slikara DimitrijaPopovića. Knjiga je izašla ubiblioteci Nova obzorjaDominikanske naklade Istina uZagrebu 2003. godine. Uzautore, knjigu su predstaviliakademski slikar iz DubrovnikaLukša Peko i dubrovačkibiskup Želimir Puljić.

Slikar Peko istaknuo je kako sena upit sputava li Crkvaumjetnika mora dati negativniodgovor, jer umjetnika ustvaranju njegova djela nitko ine može sputavati. Oni, pak,koji se bave sakralnomumjetnošću moraju poznavati ineke teološke postavke islijediti neka pravila da bi imdjela bila izložena uliturgijskim prostorima. BiskupPuljić ocijenio je kako knjigatjera čitatelja na razmišljanje idobro razlučivanje upravosvojim aktualnim pitanjima iodgovorima. Podsjetio je naPismo umjetnicima Ivana PavlaII., ponovivši kako Crkva trebaumjetnost i umjetnost Crkvu.Vesna Kusin govorila je osamom nastanku knjige koja je

plod razgovora na drugoj“Pepelnici umjetnika” održanogu Zagrebu 2002. Fr. FranoPrcela istaknuo je kako kod nasteologija i umjetnost postojejedna pored druge, a ciljprojekta Pepelnice umjetnikakoji je započeo baš uDubrovniku 2001. jest da seizmeđu njih uspostavi dijalogna obostranu korist. Glazbom jepredstavljanje popratio gitaristMaro Brčić.Uz razgovor o svim otvorenimpitanjima teologije i umjetnostina stotinjak stranica knjigenalaze i reprodukcije slikaDimitrija Popovića s izložbeotvorene uz drugu Pepelnicuumjetnika u Zagrebu, iznjegova niza “AnatomijaKrista”.

Predstavljena nova fotomonografija Trsatskog svetištaDokumentirano 550godina prisutnostifranjevaca u svetištuGospe Trsatske

Rijeka, 2.10.2003. (IKA) – 550godina prisutnosti franjevaca uTrsatskom svetištudokumentirano je ufotomonografiji koja jepredstavljena 2. listopada uKapelici zavjetnih darova naTrsatu. Ta knjiga govori višeslikama no riječima, premda jekratku povijest svetišta napisaofra Emanuel Hoško. Želja jefranjevaca bila, kako je upozdravnom govoru pojasniogvardijan franjevačkogsamostana na Trsatu fra MatijaKoren, obilježiti taj važnijubilej, ali bez mnogo gužve idogađanja. Zapravo je dovoljnoprisjetiti se, prema riječimagvardijana, Papina posjetaTrsatu. Zato i sama knjigazapočinje slikom Svetoga Oca,

čiji je posjet nova prekretnica upovijesti svetišta, kako jeistaknuo autor teksta fraEmanuel Hoško. Ujedno jepozvao sve nazočne, a po njimai sve ostale koji hodočaste usvetište, da zajednički pišunovu stranicu povijesti svetišta.O antropološkome ikozmičkom vidikupredstavljene knjige i svetištagovorio je profesor na Teologijiu Rijeci dominikanac fr.Marijan Jurčević, rekavši kakoosim napisane povijesti svetišteima i svoju živu povijest kojusu stvarali vjernici. Ta povijestje zapravo doživljaj pobožnosti,susret s Bogom i ljudima,ugođaj pomirenja koje tosvetište stvara. Ovdje se"kozmičke i svete sile susreću",

objasnio je fr. Marijan, dodavšikako su "svetišta čvor svijeta".Povjesničar umjetnosti BerislavVakušek predstavio je vizualnuvrijednost monografije, kojapokazuje na koji je načinsvetište uklopljeno u životzajednice. Urednik GoranMoravček ukratko je ispričaona koji je način nastalafotomonografija. Primjerciknjige darovani su uglednimgostima, riječkom nadbiskupuIvanu Devčiću, potpredsjednikuVlade RH dr. Anti Simoniću,podžupanu ZoranuDragičeviću, dogradonačelniciVesni Lukanović i rektoruSveučilišta u Rijeci DanijeluRukavini.

Rijeka: Koncert za obnovu sirotišta i internataU povodu 150.obljetnice rođenja i80. obljetnice smrtiutemeljiteljice družbesestara PresvetogSrca Isusova u Rijecis. Marije KrucifikseKozulić priređendobrotvorni koncertčiji je prihod bionamijenjen obnovisirotišta i internata zasiromašne djevojke

Rijeka, 2.10.2003. (IKA) – Upovodu obilježavanja 150.obljetnice rođenja i 80.obljetnice smrti utemeljiteljicedružbe sestara Presvetog SrcaIsusova u Rijeci s. MarijeKrucifikse Kozulić u četvrtak2. listopada priređen jedobrotvorni koncert čiji jeprihod bio namijenjen obnovisirotišta i internata zasiromašne djevojke. Nakoncertu održanom u riječkojkatedrali nastupili su katedralnizbor "Cantores Sancti viti" podravnanjem s. Regine Kristanić,koji je izveo klasične skladbe.

Zatim je župni zbor župeUznesenja BDM iz Omišlja podravnanjem s. ValentineMarinović predstavio dioglagoljaške baštine otočkogkraja. Orgulje je svirala s.Marijana Mohorić. Premariječima poglavarice č.M.Robertine Medven, želja je bilai tom prigodom predstaviti nakoji način ta Družba djeluje,premda je glazba tek dionjihova obrazovnog ikaritativnog djelovanja. Školu ivrtić za djevojke i djecu upotrebi osnovala je 1899.utemeljiteljica reda s. Marija

Krucifiksa Kozulić. U tijekunekadašnje komunističke vlastite su zgrade sestrama oduzete.Postupak povratanacionalizirane imovinepokrenut je nakondemokratskih promjena. Tek jeove godine sređena svapotrebna dokumentacija zaobnovu zgrade i nastavakkaritativne djelatnosti. S.Marija Kozulić umrla je naglasu svetosti te je započeloprikupljanje svjedočanstavakako bi ju se uzdiglo na častoltara.

11v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Misa zadušnica za žrtve četničkog pokolja u GatimaČetnici dinarskedivizije popa MomčilaĐujića 1. listopada1942. u samo nekolikosati pobili 96stanovnika SrednjihPoljica, najvećimdijelom žene, djecu istarce

Gata, 2.10.2003. (IKA) -Misnim spomen-slavljem užupnoj crkvi Sv. Ciprijana uGatima, župi Poljičkogdekanata, te prigodnomkomemoracijom ispredspomenika nedužnim žrtvamapodignutim pred župnomcrkvom u Gatima, u četvrtak 2.listopada obilježena je 61.obljetnica pokolja, koji su nadnedužnim žiteljima Gata tesusjednih sela Ostrvice i Čišalapoljičke župe Gata 1. listopada1942. godine počinilezločinačke horde četničkog

"vojvode" popa MomčilaĐujića. U svome zločinačkompohodu, koji je trajao samonekoliko sati, četnici dinarskedivizije popa Đujića pobili su96 stanovnika Srednjih Poljica,najvećim dijelom žene, djecu istarce.U misnom slavlju, koje jezajedno s gatskim župnikomdon Vladom Džuderijnom teviše svećenika iz okolnih župapredvodio don Mirko Skejić,župnik susjedne župe Dubrava,sudjelovala je brojna rodbinaubijenih, župljani i mještani

srednjih Poljica, predstavnicigrada Omiša, policije i županijete predstavnici udrugaproizašlih iz Domovinskog rata.Nakon mise zadušnicepredstavnici udruga proizašlihpoložili su vijence i cvijeće tezapalili svijeće predspomenikom žrtvama četničkogpokolja. U prigodnojpropovjedi don Mirko prisjetiose onoga jesenskog dana 1942.godine, kada je počinjenstravičan zločin, pozvavši namir i molitvu, kako se takvo zlonikada više ne bi ponovilo.

Kaštelanski osnovci obilježili Dane kruhaKaštel Novi, 3.10.2003. (IKA)– Prigodnim programom,misnim slavljem s blagoslovomkruha i krušnih proizvoda tejesenskih plodova zemlje, kojeje u župnoj crkvi Sv. Petra uKaštel Novom u petak 3.listopada predvodio iblagoslovio kaštelanski župnikdon Luka Vuco, učenici iučitelji Osnovne škole Bijaći izKaštel Novog, obilježili suDane kruha – dane zahvalnostiza plodove zemlje. U predvorjuškole bila je postavljena bogataizložba krušnih proizvoda ijesenskih plodova zemlje, kojesu za tu izložbu maštovito

izradili i ispekli učenici uzpomoć roditelja, donijevši iobilje raznolikih jesenskihplodova zemlje – voće i povrće.Za blagoslov u župnoj crkvi,svaki je razredni odjel doniosvoju košaru, napunivši jeraznovrsnim i maštovitoizrađenim krušnim proizvodima– svakovrsnim kruhom,pecivom, kolačima kao iplodovima zemlje. Sve tosvečano je blagoslovljeno uprepunoj crkvi, ispunjenojučenicima, roditeljima ibrojnim župljanima KaštelNovog.Učenicima i učiteljima obratila

se ravnateljica OŠ "Bijaći"prof. Jadranka Šošić. Čestitavšiim predstojeći Dan učitelja,istaknula je iznimnu važnostučiteljskog poziva, rekavšikako učiteljsko zvanje nijesamo obrazovni već prije svegai odgojni poziv. Blagoslovivšisve nazočne, župnik don Lukatakođer je učiteljima iučenicima najstarijekaštelanske škole uputioprigodne čestitke. Nakonmisnog slavlja svi su učenicirukama lomili velike pogače,koje je školi darovala pekarnica"Nehaj", te blagovali zajedno sasvojim učiteljima.

Župa Vela Luka na InternetuWeb adresa župe jewww.zupa-vela-luka.hr

Vela Luka, 3.10.2003. (IKA) –Župa sv. Josipa u Veloj Luci naotoku Korčuli od nedavno imasvoju Internet stranicuwww.zupa-vela-luka.hr. Nastranicama se može pronaćinapisi o povijesti župe i župnecrkve te kapelica na području

župe. Nabrojene su i aktivnostiu župi od rada župnih vijeća,bratovština “Sv. Josipa” i“Gospe od Zdravlja”,ministranata, čitača, do radabiblijske, karitativne iliturgijske skupine. Nastranicama se mogu pronaći i

izdanja župnog lista“Kampanel” te liturgijskoglistića, kao i obavijesti iz životažupe. Uz katolički kalendar zatekuću godinu, na stranici suobjavljene i brojne fotografijecrkvenih građevina s područjažupe.

Tradicionalni franjevački izlet učenikaslavonskobrodske Klasične gimnazijeSlavonski Brod, 3.10.2003.(IKA) – Tradicionalnifranjevački izlet za sve razredeslavonskobrodske Klasičnegimnazije fra MarijanaLanosovića, održan je u povodublagdana sv. Franje, 3.listopada. Izlet se priređuje sciljem da se učenicima približi

priroda, a po primjeru sv.Franje koji uvijek iznovaotkriva njezine vrijednosti.Učenici prvog razreda posjetilisu Vukovar i Ilok i tamošnjefranjevačke samostane, dok suučenici drugog razreda bili uKopačkom ritu te se susreli sučenicima osječke isusovačke

gimnazije. Učenici trećih ičetvrtih razreda posjetili subotanički i zoološki vrt uZagrebu. Također su posjetilifranjevačku crkvu na Kaptolu irazgledali vitraje Ive Dulčića,te franjevačku crkvu u Sigetu ivitraje koje je izradio DinoBotteri.

Predstavljena nova Verbumova izdanjaPredstavljene knjige"Što katolici doistavjeruju", "Kršćanstvoi druge religije" i"Glas Crkve o IvanuMerzu"

Split, 3.10.2003. (IKA) - Uprostorijama nakladne kućeVerbum u Splitu mr. PetarBalta predstavio je na tiskovnojkonferenciji u petak 3.listopada tri nova izdanja teizdavačke kuće.

Biblioteka "Fides" bogatija jeza dva naslova. Prva je knjigaprijevod knjige Karla Keatinga"Što katolici doista vjeruju", adruga je Petera Kreefta"Kršćanstvo i druge religije".Keating, jedan od najboljih

živućih katoličkih apologeta,bio je, slušajući razmišljanja inedoumice, pogrešna shvaćanjai zablude mnogih vjernikakatolika, potaknut napisati tuknjigu od 52 poglavlja, pojedno za svaki tjedan u godini.

12 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Svako poglavlje je oblikovanood jednoga konkretnog upita iteološki razrađenog odgovora, apitanja se kreću odvanzemaljaca do relikvija, odastrologije do reinkarnacije, odpretvorbe do ekumenizma.Neizostavni su upiti i o Crkvi,njezinoj strukturi i upravi, oBibliji i njezinoj pouzdanosti, oslavljenju sakramenata injihovoj spasenjskojdjelotvornosti. Čest predmetmodernih zabluda je i ulogaMarije u povijesti spasenja, akamen spoticanja su marijanskedogme i doktrine, pa autor i nato daje odgovor. Čovjeka jeuvijek privlačilo i mučilopitanje vječne sreće i sudbine,na što je Crkva uvijek imalajasne i konkretne odgovore.Moderno doba je učinilo to dase ove kršćanske vrednote istečevine stavljaju na tržištevrednota ne kao utemeljenaistina, nego kao jedno odtolikih poimanja i mogućihrješenja. Autor, dajući odgovorvjere Crkve, pruža jasnu vizijukoja razbija sve nedoumice iraspršuje praznovjerne nauke,koji se brzo i lako šire u svijestiljudi koji traže uspostavitireligiozni kontakt sonostranošću, a opet nemajusnage utemeljiti ga u vjeri. Uz

već rečeno, Keating donosi ipitanja vezana uz katoličkeobičaje i pobožnost,evangelizaciju, misije ipropovjedništvo. Njegovanamjera ipak nije bila napisatienciklopediju pogrešaka, krivihshvaćanja i nesporazuma, već snekoliko stranica svogarazmišljanja navesti čitatelja dasazna više o svojoj vjeri, te seknjiga može preporučiti i svimakoji žele bolje razumjetikatoličku vjeru.Peter Kreeft, ugledni američkimislilac, profesor filozofije naBoston Collegeu, autor mnogihčlanaka i gotovo dvadesetakizuzetno utjecajnih knjiga,pruža u svojoj knjizi"Kršćansko i druge religije"komparativni pregled najvećihsvjetskih religija: židovstva,islama, hinduizma, budizma ipoganstva. Posebnu pažnjuposvećuje njihovu odnosunaspram kršćanstva,dominantne religije na Zapadukoja je oblikovala društvenu iduhovnu scenu, pa je zbogpojašnjenja koja daje u odnosemeđu ovim religijama poželjnai dobrodošla. Napisana na sažeti jednostavan, jezgrovit ipristupačan način, knjiga jeistovremeno i kulturnoobogaćenje i izbor jasnog uvida

u misao i vjerovanje vodećihsvjetskih religija.Treću knjigu pod naslovom"Glas Crkve o Ivanu Merzu"priredio je o. Božidar Nagy,donoseći opsežnudokumentaciju izjava, tekstovai propovijedi koje su crkvenivelikodostojnici izrekli oiznimnoj osobi hrvatskehumanističke kulture dr. IvanuMerzu (1896-1928). Opsežnadokumentacija donesena u tojknjizi pridonijet će da sedodatno iznese na vidjelo životi osobnost novoga blaženika,koji je obilježio vjerski idruštveni život u Hrvatskoj usvoje vrijeme svojim zauzetim igorljivim apostolatom međustudentima i hrvatskomkatoličkom mladeži. Uprofesionalnom životu bio jepriznat kao kulturni djelatnik ipisac, ali nadasve plijenio jesvojim uzornim životom, zbogčega ga je papa Ivan Pavao II.,u tijeku apostolskog pohoda uBanja Luci u lipnju ove godine,proglasio blaženim. Stoga načudi ni to da je želja i SvetogaOca da ime i nadahnuće IvanaMerza postane program života idjelovanja svim vjernicima,napose mladim katolicima.

Otočac: Dan zahvalnosti za plodove zemlje i Dan kruhaUpriličen ophod djeceOŠ "Zrinskih iFrankopana" teblagoslov kruha

Otočac, 3.10.2003. (IKA) –Ophodom djece osnovne škole"Zrinskih i Frankopana" iblagoslovom kruha u graduOtočcu je u petak 3. listopadaobilježen Dan zahvalnosti zaplodove zemlje i Dan kruha.Procesija djece, koja su urukama nosila plodove zemlje ikruha, išla je od škole do crkvePresvetog Trojstva. U crkvuPresvetog Trojstva ušli su sa

pjesmom "Kriste u tvoje ime",a onda je župnik otočki župnikNikola Turkalj obavioblagoslov prinesenih darova.Uslijedio je razgovor s djecomo kruhu i važnosti kruha tečitanja i recitacije na temukruha. Nakon toga vlč. Turkaljzahvalio se priređivačima,profesorima, učiteljima,nastavnicima i vjeroučiteljimaza lijepo organizaciju u povodu

Dana kruha. Nakon toga djeca srazrednicima ponovno su sevratili u školu gdje su sepočastili raznim kolačima ikruhom, a jedno izaslanstvodjece posjetilo je i Dom zastarije i nemoćne u Otočcu,gdje su radost Dana kruhapodijelili sa štićenicima Domaumirovljenika i donijela imblagoslovljen kruh i kolače.

5. obljetnica proglašenja blaženim kardinala StepincaPapa je tada istaknuoda se u osobi novogablaženika spajacjelokupna tragedijakoja je pogodilahrvatsko pučanstvo iEuropu u proteklomstoljeću

Zagreb, 3.10.2003. (IKA) – Na5. obljetnicu proglašenjablaženim zagrebačkognadbiskupa i kardinala AlojzijaStepinca 3. listopada, uzagrebačkoj katedrali u kojoj senalazi blaženikov grob, svečanuvečernju misu predvodio jekancelar Nadbiskupskogaduhovnog stola mr. StjepanVečković, potaknuvši tomprigodom vjernike na molitvuda bl. Stepinac bude uzdignutna čast svetosti te da mu semole kako bi nam svojimprimjerom i zagovorom bio

poticaj da budemo svjedocivjere i Božje dobrote. Govorećio bl. Stepincu kao velikomštovatelju Srca Isusova i Isusa upresvetoj euharistiji, mr.Večković je u tijekueuharistijskoga klanjanjapodsjetio na riječi Svetoga Ocakoje nam je uputio prije petgodina u prigodi proglašenjablaženim kardinala Stepinca ubistričkom svetištu. Papa IvanPavao II. tada je, među ostalim,istaknuo da svojim ljudskim iduhovnim životnim putemblaženi Alojzije Stepinac

svojemu narodu pružasvojevrsni kompas da bi seznao orijentirati. Spomenuo jepri tome i glavne točke: vjeru uBoga, poštivanje čovjeka,ljubav prema svima sve dopraštanja te jedinstvo s Crkvomkojoj je na čelu Petrovnasljednik. Papa je tada kazao ida se u osobi novoga blaženikaspaja cjelokupna tragedija kojaje pogodila hrvatsko pučanstvoi Europu u proteklom stoljećukoje je obilježeno trima velikimzlima: fašizmom, nacizmom ikomunizmom.

13v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Seminar za župne glazbene suradnikeSudjelovalosedamdesetak župnihglazbenih suradnika

Đakovo, 4.10.2003. (IKA) - Usklopu biskupijskog planaedukacije župnih glazbenihsuradnika u Đakovu je 4.listopada održan drugi seminarza župne glazbene suradnike natemu "Liturgijske darovnepjesme". Seminar je održan uprostorijama Teologije uĐakovu, a sudjelovalo jesedamdesetak župnih glazbenihsuradnika. Nakon uvodnemolitve prigodnom riječinazočnima se obratiodijecezanski biskup MarinSrakić, koji je zahvalio svimsudionicima u pripravi za Papintreći pohod Hrvatskoj, naposeĐakovačkoj i Srijemskojbiskupiji u Osijeku. Slijedila jepodjela zahvalnica voditeljimazborova za sudjelovanje na misis Papom. Nakon biskupovezahvale vlč. Ivan Andrić,student na Papinskom institutuza svetu glazbu u Rimu, održaoje predavanje "Priprava darovau euharistijskom slavlju:liturgijski i glazbeni vid".Počevši od etimološke razlikePriprava darova / Prikazanje,vlč. Andrić dao je osnovne

teološke i glazbene smjerniceza taj dio euharistije. Ističućiobnovljenu liturgiju II.vatikanskog sabora objasnio jeulogu pjesme u pripravi darovate važnost tog trenutka uglazbenome i liturgijskom vidu.Poseban naglasak dao je tekstui naravi kompozicije darovnepjesme s već predloženimpjesmama koje su bile za tuprigodu sabrane i redigirane tepodijeljene sudionicima. Slijedila je praktična vježba snaglaskom na postav glasa kojuje vodila s. SvjetlanaPaljušević, katedralnaorguljašica u Đakovu.Posluživši se odabranimglazbenim materijalom s.Svjetlana je u kratkim crtamaizvela praktičnu vježbu učenja iizvođenja pjesama, dok ju jeinstrumentalno pratio maestroSitarić. Uz već spomenutematerijale darovnih pjesamapredstavljen je i repertoarpjesama posvećenih srijemskimmučenicima, čija se 1.700.obljetnica slavi iduće godine. Rad je nastavljen u skupinamas ponuđenim temama:

Dijecezanska glazbena škola(animator mo Sitarić),Biskupijski ured za svetuglazbu (animator DarioKustura) i Biskupijska glazbenabaština (animator vlč. Andrić).Iz rada u skupinama profiliralesu se osnovne potrebeglazbenog uređenja biskupije, ato su: osnivanja Biskupijskeglazbene škole, bilo podekanatima ili u Đakovu, srazličitim profilima studija;potreba rješavanja pravnogstatusa orguljaša, dirigenta ilivoditelja zborova na župama;potrebna je također i edukacijažupnika o glazbenom životubiskupije; potreba glazbenihseminara za sve tipoveglazbenih suradnika; potrebaizrade i publikacije glazbenihmaterijala kao pomoćglazbenicima; potreba čuvanjabiskupijske glazbene baštine uperspektivi izrade biskupijskogkantuala koji bi sadržavao nesamo kompozicije koje sepolako zaboravljaju, nego itrenutni repertoar biskupije.Seminar je završio plenarnomraspravom.

Svečani zavjeti šestorice kapucinaNa blagdan sv. FranjeAsiškoga šestoricaredovnika kapucinapoložila su svojesvečane, doživotnezavjete nakoncelebriranojeuharistiji u crkvi Sv.Leopolda BogdanaMandića uzagrebačkoj Dubravi

Zagreb, 4.10.2003. (IKA) - Nablagdan sv. Franje Asiškoga, 4.listopada, šestorica redovnikakapucina položila su svojesvečane, doživotne zavjete nakoncelebriranoj euharistiji ucrkvi Sv. Leopolda BogdanaMandića u Dubravi u Zagrebu.Svečane zavjete položili su fraStjepan Pucak, fra DragutinBrezovec, fra Željko Mesaroš,fra Žarko Lučić, fra MiljenkoVrabec i fra Juro Šimić u rukeprovincijala Hrvatskekapucinske provincije sv.

Leopolda Bogdana Mandića fraMirka Kemiveša, a unazočnosti velikoga brojaredovničke subraće, rodbine ivjernika. Koncelebriranueuharistiju predvodio je fraMirko Kemiveš, evanđelje ječitao dr. fra Zdenko TomislavTenšek, a zajednici jezavjetovanu braću predstavionjihov magistar dr. fra IvicaPetanjek. U prigodnoj jepropovijedi provincijal fraMirko podsjetio na život iduhovnost sv. Franje,

utemeljitelja franjevačkihredova, koji i danas potiče inadahnjuje brojne redovnike iredovnice i vjernike laike, teprotumačio franjevačke zavjeteposlušnosti, siromaštva ičistoće. Na kraju miseprovincijal je sve nazočne, kaoi cijelu Hrvatsku kapucinskuprovinciju, povjerio zagovoru izaštiti sv. Franje i sv. Klare. Namisi je pjevao župni zbor"Anzelmo Canjuga".

Slavonski Brod: 5. obljetnica povratka i proslavažupnog blagdana

Zavičajni klubŽeravac priredio jeutrku "Maratonom uzavičaj" odSlavonskog Broda doŽeravca

Slavonski Brod, 4.10.2003.(IKA) – Slavonskobrodskapovratnička župa sv. FranjeAsiškog svečano je 4. listopadaproslavila blagdan svoganebeskog zaštitnika. Misnoslavlje predvodio je tepropovijedao župnik župeGolubinci u Srijemu JozoDuspara, rodom iz župeŽeravac, zajedno s osamnaestsvećnika iz Bosanske posavine.

U propovijedi se župnikosvrnuo na život i djelo sv.Franje. U misnom slavljusudjelovalo je oko 700vjernika, među kojima i gosti izžupe Vitez, koji su bili u svojimizvornim nošnjama. Misnoslavlje uzveličao je crkvenizbor "Lipa" iz Kutjeva. Nakonmise priređen je ručak za svesudionike proslave i goste, apriredili su ga župnik fra Anto

Tomas, povratnici i Žeravčanikoji žive izvan zavičaja. Upovodu 5. obljetnice povratka iproslave župnog blagdana uzavičaju, Zavičajni klubŽeravac priredio je utrku"Maratonom u zavičaj" odSlavonskog Broda do Žeravca.Sudjelovalo je 6 trkača, koji sumaraton okončali pred oltaromporušene župne crkve Sv.Franje.

14 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

II. biskupijski susret supružnika i roditeljaGospićko-senjske biskupije

Susret je uz biskupaBogovića i desetaksvećenika okupio višeod 120 supružnika izsvih pet dekanatabiskupije

Krasno, 4.10.2003. (IKA) -Nakon Oštarija protekle godine,Svetište Majke Božje odKrasna bilo je 4. listopadadomaćin ovogodišnjeg, drugogu nizu biskupijskog susretaroditelja i supružnikaGospićko-senjske biskupije. Unazočnosti gospićko-senjskogbiskupa Mile Bogovića, desetaksvećenika i više od 120supružnika iz svih pet dekanatabiskupije susret je organiziraopredstojnik biskupijskogpovjerenstva za pastvu obiteljimons. mr. Tomislav Šporčićzajedno sa članovimapovjerenstva, a domaćin je biožupnik Krasnog i Kutereva iupravitelj Krasnarskog svetištaNikola Komušanac. Glavnipredavač prijepodnevnog dijelabio je mr. Žarko Lerota,franjevac konventualac, višisavjetnik za župsku katehezu iprofesor na KBF-u. Nakonuvodnih riječi domaćina mons.Šporčića koji je u svomobraćanju istaknuo kako jesuvremena obitelj sve više nakušnji, te biskupa Bogovića

koji je pozvao da okupljanjesupružnika bude korak više ujačanju zajedništva biskupije,mr. Lerota je istaknuo zadatke iposlanja obitelji, te napomenuopet razloga formiranjaobiteljskih zajednica. Onetrebaju postati utočište kojeCrkva treba pružiti obiteljima,trebaju pridonijeti učvršćenjunacionalnih vrednota nacije uvremenu snažne globalizacije, atakođer moraju biti i mjestoodgojno-evangelizacijskogdjelovanja u kojima djecatrebaju spoznavati vjeru, a nesamo preko profesionalnihprenositelja vjere. Katoličkeobitelji trebaju biti protagonistine bilo kakvih zakona o obiteljikao i mjesta urgentnih potrebaza naviještanjem evanđeljabraka i obitelji. Kad obiteljpostane zajednica ljubavi,postat će medij za pravi odgoj iodgovorit će svojim izazovima.Zajednice obitelji trebaju naćinove metode svog djelovanja ijasne ciljeve koje trebauskladiti s društvenomstvarnošću, ali ne i

prilagođavati Božje elemente,jer su oni kvasac, a ne glina.Svoja svjedočenja iznijeli suvoditeljica biskupijskogobiteljskog savjetovališta NivesTomić te Blaženka i GoranGlad. Zatim je održan rad poskupinama, nakon čega suusvojeni zaključci da se užupama u kojima to nijeizvršeno osnuju obiteljskezajednice o čemu trebaizvijestiti obiteljskopovjerenstvo, nakon čega trebaodržati dekanatske sastanke.Drugi je zaključak da prvasubota u listopadu postanestalni termin održavanjabiskupijskih susreta supružnika.U popodnevnim satima održanje križni put te misno slavljekoje je u koncelebraciji šestsvećenika predvodio biskupBogović. On je roditeljimaporučio da odgoj djece neprepuštaju drugima već dazadrže taj teški ali odgovornijaram. Samo u školi IsusaKrista može se može se naučitio poniznosti, samilosti ipobožnosti.

Karlovac: Predsinodalni susretKarlovac, 4.10.2003. (IKA) –Predsinodalni susret svećenika,članova župnih pastoralnih iekonomskih vijeća tevjeroučitelja Zagrebačkenadbiskupije za dekanateGoričko-karlovačkogarhiđakonata održan je 4.listopada u župi Srca Isusova uKarlovcu. Na početku susretasve je pozdravio dekan

Karlovačkog dekanataFerdinand Vražić, nakon kojegse prigodnim riječima obratio ipredsjedatelj susreta zagrebačkipomoćni biskup Josip Mrzljak.Drugu sinodu Zagrebačkenadbiskupije predstavio jenjezin generalni tajnikTomislav Markić. Susret jezavršio euharistijskim slavljemu novoizgrađenoj crkvi Srca

Isusova, kada je u propovijedibiskup Mrzljak ponovnoistaknuo kako je cilj Sinodeučiniti Crkvu živomzajednicom. Na kraju misepodijeljeni su Upitnici začlanove župnih pastoralnih iekonomskih vijeća tevjeroučitelje kako bi se i na tajnačin prikupili korisniprijedlozi i poticaji za Sinodu.

Blagdan sv. Franje Asiškog u ZadruZadar, 4.10.2003. (IKA) -Franjevci Provincije sv.Jeronima sa sjedištem u Zadruzajedno s brojnim vjernicimaZadarske nadbiskupije u subotu4. listopada svečano suproslavili blagdan sv. FranjeAsiškog. Duhovna pripravavjernika u tjednu neposrednepriprave za proslavu održavalase u svjetlu poruke "Ljubav nijeljubljena". U petak 3. listopadanakon mise održan je i obredPreminuća sv. Frane, a vrhunacproslave bilo je misno slavljekoje je predvodio gvardijanzadarskoga franjevačkogsamostana fra AndrijaBilokapić u koncelebraciji s fraVladom Jajalom i još dvojicom

svećenika. Predvoditelj slavljagovorio je o potrebi da se budeBožjim saveznikom isuradnikom u otvorenostiBožjoj zbilji i Bogu koji želiući u naš život. U propovijedije gvardijan predstavio misli sv.Frane o čovjeku kaovrhovnome i najvrijednijemstvorenju koje se u zajedništvus Bogom ničeg ne boji, i koji semože shvatiti samo u odnosuprema Bogu i Božjoj ljubavi.Misno slavlje pjevanjem jeuzveličao župni zbor SrcaIsusova iz Zadra pod vodstvoms. Lucije Jurić, slaveći sv.Franju i pjesmama njemuposvećenima, Veseli zvuci iČuj sv. Franjo. Misi je

prethodila molitva časoslova iprigodna meditacija, spromišljanjem poruke "Ljubavnije ljubljena", što će biti igeslo održavanja vjeronaučnihsusreta i aktivnosti uzadarskome franjevačkomsamostanu u razdoblju kojeslijedi, u želji da franjevcivjernicima i svima koji tragajuza Bogom i životnim smislomprenesu poruku o potrebi da sena tajnu križa odgovoripredanjem i ljubavlju, jer,"samo se s Bogom ne bojimžalosne vijesti, a gdje je ljubavljubljena vlada blagostanje,bogatstvo i blagoslov", rekao jegvardijan Bilokapić.

15v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Susret vjeroučitelja Varaždinske biskupijeNa susretu koji jeokupio oko 130sudionika izlaganje o“Slici Isusa Krista uvelikim svjetskimreligijama i novimreligioznimpokretima” održao jefra Josip Blažević,koji se osvrnuo i napokušaje uvođenjajoge u naš školskisustav

Varaždin, 4.10.2003. (IKA) - Uorganizaciji Katehetskog uredaVaraždinske biskupije održanje u subotu 4. listopada upovodu početka nove školskegodine redoviti susretvjeroučitelja u osnovnim isrednjim školama na područjubiskupije. Stručnom skupu,održanom u prostorijama II.osnovne škole u Varaždinu,odazvalo se oko 130vjeroučitelja laika, kao iredovnica te pojedinihsvećenika koji djeluju uškolama. Nakon uvodne molitve ipozdrava predstojnikaKatehetskog ureda DamjanaKorena, nazočnima seprigodnim riječima obratiovaraždinski biskup MarkoCulej, koji je podsjetio naosnovne značajke trećegpohoda pape Ivana Pavla II.Hrvatskoj. Istaknuvši kakoupravo vjeroučitelji nakonsvećenika imaju najvažnijuulogu i suodgovornost upastoralnom životu jednebiskupije, biskup Culej pozvaoje okupljene da im redovitisusreti pomognu da prošire nesamo horizonte uma i znanja,već i da im srca budu štootvorenija Božjoj ljubavi kakobi je prenosili drugima okosebe i kako bi njihovanastojanja i djelovanje bila štoplodonosnija. Osvrnuvši se napokušaj uvođenja “Joge usvakodnevnom životu” u škole,o čemu je u kasnijem izlaganju

govorio fra Josip Blažević,biskup Culej kazao je kako suhrvatski biskupi svojimpismom o toj problematiciželjeli istaknuti svojeprotivljenje njezinom unošenjuu hrvatsko društvo prekouvođenja u školski sustav. Govoreći u prvom dijeluizlaganja o “Slici Isusa Krista uvelikim svjetskim religijama inovim religioznim pokretima”,fra Josip Blažević, dobarpoznavatelj te tematike,predstavio je osnovna obilježjapojedinih religija, sekti i sljedbikoje negiraju Kristovuvrijednost kako je prikazujekršćanstvo te unose zablude oKristu u društvo. Odhinduizma, koji se superiornonameće kao “majka svihreligija”, nastale su mnogedanašnje sljedbe koje sepromoviraju svojim“znanstvenim” pristupom, čimepostaju prihvaćene i popularnena Zapadu. Ti vjersko-socijalnipokreti dolaze iz zemalja kojese ne mogu pohvalitidruštvenim ili gospodarskimnapretkom, no zbognametljivoga duhovno-znanstvenog pristupa svojihgurua ušle su u društvozapadnih zemalja. Stoga onepredstavljaju nov izazov svimakoji djeluju na područjukatehizacije u Hrvatskoj ipotiču sve pastoralne djelatnikeda približe što više praveistinske vrijednosti KristaSpasitelja svim naraštajima, a

posebno mladima, pojasnio je.U drugom dijelu izlaganja fraJosip osvrnuo se na sam pojami značenje joge, s obzirom nanedavni slučaj s “Jogom usvakodnevnom životu”.Pojašnjavajući obilježja jogekao privilegiranogahinduističkog sredstvamisionarenja na Zapadu,predavač je kazao kako se jogau Hrvatskoj predstavlja saspekta terapije, religije ikombinacije znanosti i religije.Premda se joga u Hrvatskojpojavljuje kao neka pseudojoga– pojednostavljena, čestoiskrivljena i reducirana naspektakularnu i svemoćnugimnastiku, ne smije sezanemariti njezin utjecaj uduhovnom pogledu na čovjekakoji je prakticira, kazao jepredavač, dodavši kako biupravo iz tog razloga jogatrebala biti neprihvatljivafizičko-duhovna metodasvakom kršćaninu. Nakon izlaganja okupljenivjeroučitelji upoznati su snovostima i godišnjim planomaktivnosti Katehetskog ureda.Zatim su vjeroučitelji usrednjim školama održalistručno vijeće na kojem supredstavljeni školski planovi,dok su vjeroučitelji u osnovnimškolama upoznati sudžbenicima i operativnimplanovima i programima zanovu školsku godinu.

Susret mladih visovačkog okružjaOko 250 djevojaka imladića okupilo se nazajedničko druženjepod geslom “Jaizabrah vas“

Visovac, 4.10.2003. (IKA) –Blagdan utemeljiteljafranjevačkih redova sv. Franjesvečano je proslavljen naVisovcu 4. listopada susretommladih visovačkog okružja.Oko 250 djevojaka i mladića izžupa samostanskog okružjaVisovca, s gostima izkninskoga i šibenskogsamostanskog okružja okupilose na zajedničko druženje podgeslom “Ja izabrah vas“. Susretje započeo u jutarnjim satimaokupljanjem mladih koje je upokorničkom slavlju zaispovijed pripremao fra JureHrgović, pomoćnik odgojiteljanovaka na Visovcu. Misu jepredvodio fra Ivan Buljević,

visovački gvardijan, uzasistenciju 30 svećenika.Prigodnu homiliju izrekao ježupni vikar i kateheta mladih uDrnišu fra Josip Repeša, koji jetom prigodom pozvao mlade daslijede Isusa Krista po primjerusv. Franje. Isus nas je pozvaona zajedništvo, a sv. Franjo nasuči da prihvatimo jedni drugekao braću. Zajedničkim radom,molitvom i željom za uspjehommože se postići napredak usvakom čovjeku, posebicemladom, rekao je.Slijedilo je popodnevnoduhovno-rekreativno druženje,koje su vodili povjerenicisusreta fra Josip Repeša i fraKrešimir Grga Mikelić. Na

početku su se predstavilisudionici susreta po župnimzajednicama. Nakon toga jeFRAMA Knin predstavilanačin života i rada u framaškojobitelji. Na kraju duhovnogdijela programa s mladima suse susreli franjevački novacizajedno sa svojim odgojiteljimafra Miroslavom Bustrucom i fraJurom Hrgovićem. Novaci sunazočnima predstavili Visovaci franjevački novicijat. Ostatakprograma sudionici su proveli uugodnom druženju. Nakonsusreta u vidu nastavka rada smladima, razmišlja se opokretanju listića za mladevisovačkog okružja

16 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Frančiškovo na Kukuljanovu"Kroz Franju i prekoFranje odjekuje Božjizov svakom čovjeku,svakom kršćaninu dase ostvari obnova ispasenje čovjeka,obnova sveukupneCrkve, tj. svih njezinihvjernika", rekao je upropovijedi dr. MilanBogović

Kukuljanovo, 4.10.2003. (IKA)- Župa Kukuljanovo proslavilaje 4. listopada blagdan svoganebeskog zaštitnika sv. FranjeAsiškog. Proslavi blagdanaprethodilo je euharistijskoklanjanje u četvrtak navečer, au petak je slavljena misa za svepokojne župljane te molitva nagroblju. Blagdansku misu prijepodne predvodio je župnik izPećina dr. Milan Bogović, a uzžupnika Kukuljanova PetraBelanića koncelebrirali susvećenici iz Bakarskogdekanata i iz Rijeke. U propovijedi je dr. Bogovićgovorio o životu sv. Franje,koji je osnovavši franjevačkired u 12. st. obnovio Crkvu.

“Kroz Franju i preko Franjeodjekuje Božji zov svakomčovjeku, svakom kršćaninu dase ostvari obnova i spasenječovjeka, obnova sveukupneCrkve, tj. svih njezinihvjernika. Mnogi su u Franjiprepoznali i osjetili da se moguuključiti u to djelo. Upravokroz uključenost u franjevačkezajednice i danas mnogi žive isvjedoče Franjin duh. Sradosnim oduševljenjemdjelatno čine da i sami buduprenositelji Božje dobrote iljubavi, ali i zauzetosti začovjeka. U takvim stavovima iporukama svatko od nas možeživjeti i djelovati u obitelji,susjedstvu, na radnom mjestu,tamo gdje se nalazi”, istaknuo

je dr. Bogović. Poslijepodne je koncelebriranumisu predvodio mons. dr.Milan Šimunović, koji je upropovijedi potaknuo vjernikena čitanje Biblije, odnosno,kako je rekao, “čitanjeoriginalnog Krista” kako misane bi bila samo folklor, nego dabi se u njoj moglo sudjelovatisrcem. Da bi se biblijska riječbolje razumjela, da bi se po njojmoglo živjeti, u župamaŽupničke skupine, kojojpripada i župa Kukuljanovo,organizirat će se biblijskezajednice te je propovijednikpotaknuo vjernike da se u njihuključe.

Blagdan u župi i samostanu Sv. Frane u SplituMisno slavljepredvodio jenadbiskup Oblak

Split, 4.10.2003. (IKA) –Svečanim euharistijskimslavljem koje je 4. listopada uprepunoj župnoj i samostanskojcrkvi Sv. Frane franjevacakonventualaca predvodioumirovljeni splitsko-makarskinadbiskup Ante Jurić, u Splituje proslavljen blagdan sv.Franje Asiškoga. Mise su nablagdan bile po nedjeljnomrasporedu, a u središnjemuvečernjem bogoslužju, kojemuje prethodio ophod s kipom sv.Frane, uz nadbiskupa Jurićasuslavili su svećenici iz

franjevačkog samostana sv.Frane, dominikanskogsamostana sv. Dominika idrugih splitskih samostana, tegradskih župa Splita i okolice.Proslava blagdana započela jedevetnicom, a na uočnicublagdana u crkvi je nakonvečernje mise gvardijan fraFilip Musa predvodio obredPreminuća sv. Franje.U blagdanskoj propovijedinadbiskup Jurić je stavio sv.Franju za uzor današnjimvjernicima, koji kao i Franjo usvoje doba, žive u svijetu i

vremenu nimalo sklonom vjeri iBogu. Upozorio je da poprimjeru sv. Franje ostanuvjerni Bogu i Kristu, te da neskreću vođeni suvremenimzlima i zabludama i varkama spravoga puta kojim je hodio isv. Franjo, u potpunompredanju i nasljedovanju IsusaKrista, kojemu je po svojimranama bio nalik, te su ga većza života zvali drugim Kristom,istaknuo je između ostalogaumirovljeni nadbiskup Jurić.

Zajednička euharistija mladihMladi okupljeni okoinicijative "Katolicina djelu" sudjelovalina prvoj zajedničkojeuharistiji mladih užupi Sv. Ivanaapostola i evađelista uzagrebačkoj Utrini

Zagreb, 4.10.2003. (IKA) -Mladi okupljeni oko inicijative"Katolici na djelu" sudjelovalisu na prvoj zajedničkojeuharistiji mladih 4. listopada užupi sv. Ivana apostola ievađelista u novozagrebačkojUtrini. Misno slavlje predvodioje povjerenik za pastoral mladihzagrebačke nadbiskupijeBožidar Tenšek zajedno svikarom župe sv. BlažaDomagojem Matoševićem. Mladomisnik Matošević usvojoj je propovijedi, izmeđuostalog, rekao: "Kako smo mikatolici različiti od svijeta. Iakoimamo svoje planove, ukonačnici dopuštamo da Bogbude taj koji ima zadnju riječ.Dolazi predizborno vrijeme imnoge stranke će obećavati.Oni nisu krivi što ne poznaju na

koga se osloniti. Više manjeznamo da se od obećanja malotoga i ostvari, jer se oslanjajusami na sebe. Pokušajmo siodgovoriti na koga se mioslanjamo u svom životu?Siguran sam da se i svatko odnas ponekad trudio za dobrestvari a umjesto potporedoživio zavist i pogrdu. Da bimogli krenuti, potrebno seizmiriti sa svima koji su naspovrijedili. Ova liga i projektineće imati blagoslov ako seekipe ne izmire. Ove mise supočetak za mirenje. NazivKatolici na djelu obvezuje naodgovornost! Biti katolik značibiti u službi Isusa Krista",zaključio je Matošević. Misno slavlje animirao je zbormladih župe "Otkrivenje".Nakon euharistijskog slavlja

mladi župe pripremili suzajedničko druženje. "Zajednička euharistija mladih"novi je projekt Tima zaduhovnost inicijative nazvane"Katolici na djelu" kojom seželi okupiti mlade okoeuharistijskog stola. "Misa pomjeri mladog čovjeka u kojojmladi aktivno sudjeluju,promišljaju i otkrivaju živogaKrista" jedan je od glavnihmisli vodilja kojom se želizapočeti ta okupljanja. "Nijenam bitan broj već kvaliteta inadamo se da će ovo biti natragu onih misa koje supostojale svojevremeno u crkviSv. Katarine krajem "80-ih",istaknuo je predsjednikinicijative Tomislav Buntak uizjavi za IKA-u.

17v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Molitvena zajednica "Kraljica mira" proslavila trećuobljetnicu osnutkaZagreb, 4.10.2003. (IKA) - Nablagdan sv. Franje 4. listopadamolitvena zajednica "Kraljicamira" iz Zagreba u župi sv.Antuna Padovanskog proslavilaje treću obljetnicu svogosnutka. Članovi molitvenezajednice okupili su se navečernjoj misi, nakon čega je ucrkvenim prostorima, gdjesvake subote održavajumolitvene susrete, nastavljenmolitveni program i slavlje.Sudionike je na početku

molitvenog susreta pozdraviofra Ivan Bradarić, koji je njihovpodupiratelj i duhovnik - kao isvih molitvenih zajednica kojeu toj župi svakoga prvogčetvrtka u mjesecu imajumolitvene susrete. Vlč.Bradarić dao je potporumoliteljima i zahvalio se svimana njihovoj ustrajnosti u ljubaviprema Bogu i čovjeku, kojupotvrđuju svojim zalaganjem imolitvama za svoje članove, a iza sve one koji se preporučuju

u njihove molitve, kao i zacijeli svijet. Nakon molitve, uzprigodni domjenak nastavljenoje slavlje, a članovi te skupine,uzdajući se u zagovor BlaženeDjevice Marije i Božju pomoć,nastavit će duhovno rastislužeći Bogu i čovjeku.Voditelji te molitvene zajednicesu bračni par Marija i DragutinArbanas, koji već sedam godinaorganiziraju hodočašća umarijanska svetišta.

Godišnji skup katehista neokatekumenskih zajednicâ uPuli.Pula, 5.10.2003. (IKA) – U Pulije od 2. do 5. listopada održanredoviti godišnji skup –konvivencija katehista izneokatekumenskih zajednicâ izHrvatske i susjednih zemalja.Konvivencija je u prvom reduslužila da bi se sami katehistiobnovili i pripremili za novukatehetsku godinu. Ove jegodine glavna tema bila"Obitelj" s posebnimnaglaskom na prenošenje vjeredjeci unutar samih obitelji, o

čemu neokatekumeni imajuizvorno i bogato iskustvo. Naskupu je bilo sudjelovalo oko500 katehista - laika kojidjeluju kao katehisti -dragovoljci u svojoj ili drugimžupama svoje biskupije. Naskupu je također bilo nazočno35 svećenika (uglavnomžupnika), umirovljeni porečko-pulski biskup Antun Bogetić(koji sada djeluje kao misionarna Tajvanu), te bogoslovi ipoglavari iz Biskupijskog -

misionarskog sjemeništa"Redemptoris Mater" iz Pule.Konvivenciju su predvodilikatehisti - itineranti iz Italijedon Giacomo Raineri, LuciaToso i Slavomir Ordoš, koji suodgovorni za neokatekumenskiput u Hrvatskoj i susjednimzemljama.Neokatekumenski put uHrvatskoj je raširen u 57 župa ukojima djeluju 153 zajednice.

Marija Bistrica: Tradicionalno hodočašće katolika izvojno-redarstvenih snagaMarija Bistrica, 5.10.2003.(IKA) - Vojnici, redarstvenici,članovi udruga hrvatskihbranitelja, vatrogasci i ostalipripadnici vojno-redarstvenihsnaga naše zemlje tradicionalnosu hodočastili 5. listopada, uzblagdan Kraljice sv. Krunice, unacionalno marijansko svetišteMariju Bistricu. Prije misepredstavnici Ministarstva

unutarnjih poslova iMinistarstva obrane istaknuli suopredjeljenje vojno-redarstvenih snaga za istinu ipravdu te u skladu s visokimmoralnim načelima služenjedobru, miru i sigurnostisvakoga od nas. Vojni ordinarijJuraj Jezerinac, predvodećimisu u bistričkom svetištu, upropovijedi je upozorio na

krizu obitelji. Obitelj bi trebalabiti posebna briga društva,istaknuo je biskup Jezerinac, tepozvao na obnovu vjere iponovno oživljavanje krunice ukršćanskim obiteljima što ćebiti, kako je rekao, pomoć usuočavanju s razarajućimučincima suvremene krizeobitelji.

Kardinal Puljić u župi Novaki i RakitjeKardinal Puljićpozvao vjernike nazauzimanje okoizgradnje župne crkve,ali i na izgradnju živeCrkve i prave vjere pouzoru na bl. kardinalaStepinca

Sveta Nedjelja, 5.10.2003.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić predvodio je 5. listopadamisno slavlje u župi Novaki iRakitje posvećenoj bl. AlojzijuStepincu u općini SvetaNedjelja kod Zagreba. Misnoslavlje je održano uprostorijama škole, jer župa jošuvijek nema župnu crkvu. Uprigodnoj homiliji kardinalPuljić govorio je o svijetlomliku kardinala Stepinca tepozvao vjernike na zauzimanje

oko izgradnje župne crkve, ali ina izgradnju žive Crkve i pravevjere po uzoru na bl. kardinalaStepinca, koji je bio čovjekvjere i pouzdanja u Boga.Kardinal je govorio i oStepinčevoj crkvenosti koja jebila smetnja tadašnjimkomunističkim vlastima što jedovelo do montiranogapolitičkog procesa protiv njega.Vjernike je pozvao napobožnost prema BlaženojDjevici Mariji i molitvukrunice. Obraćajući se brojnim

vjernicima iz Bosne iHercegovine, koji sada žive utoj župi, kardinal Puljić ih jepozvao da ne zaborave svojekorijene te da ostanu čvrsti uživljenju baštinjene vjere.Nakon misnog slavlja kardinalPuljić sastao se s načelnikomopćine Sveta Nedjelja ivijećnicima s kojima jerazgovarao o situaciji u Bosni iHercegovini te potrebi većegpovezivanja hrvatskog narodakoji živi u dvije države.

18 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Seget: Proslava Gospe od RužarjaDon Ivan Bodrožićistaknuo potrebu dakrunica ponovno uđeu vjerničke obiteljikao sredstvopovezivanja, imeđusobnog i sGospodinom

Trogir, 5.10.2003. (IKA) -Župa Seget pokraj Trogira,nakon trodnevne molitvenepriprave u kojoj su vjernici uvelikom broju pristupilisakramentu pomirenja, svečanoje 5. listopada proslavila svojunebesku zaštitnicu Gospu odRužarja. Proslava je započelaophodom u kojem su mladići izžupe nosili veliki Gospin kipulicama svoga mjesta, da bi sepotom nastavilo euharistijskimslavljem na trgu ispred crkve.

Predvoditelj slavlja don IvanBodrožić istaknuo je potrebu dakrunica ponovno uđe uvjerničke obitelji kao sredstvopovezivanja, i međusobnog i sGospodinom. Potaknuo jetakođer na to da krunicu trebadoživjeti kao molitvukontemplacije otajstavaGospodnjih koja ulaze u životčovjeka, da bi onda čovjekmogao živjeti intenzitetom tihistih otajstava, inače nastajepraznina koju poslije

pokušavaju zatrpati kojekakveastralne meditacije Newageovskog tipa ili jogameditacije, koji ni izbliza nemogu zadovoljiti potrebamaljudske osobe da bude cjelovit,ispunjen i ostvaren kao čovjek.Po završetku slavlja župnik donNikola Galov zahvalio se svimnazočnima, na osobit načinonima koji su bili uključeni uorganizaciju i izvedbu župnogslavlja Gospe od Ružarja uSegetu.

Solin: Mladi "Papa festom" čestitali Svetom Ocusrebrni jubilej papinstva

U povodu peteobljetnice posjetapape Ivana Pavla ll.Solinu i prasvetištuGospe od Otoka unedjelju 5. listopada usvetištu održanprigodni program teveć tradicionalni petiu nizu festivalpopularne duhovneglazbe "Papa fest"

Solin, 5.10.2003. (IKA) – Upovodu pete obljetnice posjetapape Ivana Pavla II. Solinu iprasvetištu Gospe od Otoka unedjelju 5. listopada u tomemarijanskom svetištu održan jeprigodni program te većtradicionalni peti u nizu festivalpopularne duhovne glazbe,poznatiji kao "Papa fest". Program je započeopobožnošću krunice za Papu temisnim slavljem u crkvi Gospeod Otoka, koje je predvodioumirovljeni splitsko-makarskinadbiskup Ante Jurić. Uprigodnoj se propovijedinadbiskup Jurić osvrnuo na triPapina pohoda Hrvatskoj,pozvavši mlade da ostanuvjerni Božjem nauku kojinaučava papa Ivan Pavao II."Mladi naraštaji vjernika,posebno kroz događaje kakvi suPapa fest, trebaju u sebiobnoviti vjeru u Crkvu, koju jeKrist utemeljio i ljubav premanamjesniku Kristovu, koji sedanas zove Ivan Pavao II. Papaje tri put pohodio Hrvatsku ihrvatski narod jer ga ljubi, jermu želi pomoći. To se mogločuti u njegovim porukama kadaje napominjao da želi vidatiratne rane koje se još osjećajuod agresije koja je poharalaHrvatsku", rekao je nadbiskupJurić. Obraćajući se mladima,nadbiskup je istaknuo kako sedanas mladi nalaze u vremenuugroženosti kada mnogi unjima žele srušiti vjeru, moral,vjernost Bogu: "Danas jevjernicima ponovno potrebnamolitva i žrtva, kako bi se Bogsmilovao i poštedio ih od

đavolskih planova da se uništivjernički narod. Potrebno jenanovo prihvatiti molitvu iživljenje po Božjim zakonima,po Njegovu moralu, kako bi seponovno vratio Božji zakon uobiteljski i društveni život. Akose to iskreno zaželi, pokuša iprihvati ne treba se od ičegaplašiti, jer Bog je Otac kojigospodari sudbinamapojedinaca i naroda, i utrenutku kada je potrebnonapravi zaokret", poručio je upropovijedi nadbiskup Jurić. Po završetku misnog slavlja usolinskoj sportskoj dvoraniodržan je tradicionalni "Papafest" na kojem je ove godinenastupilo 11. vokalnih iglazbenih sastava, i to iz Splita"Navjestitelji", "Gloria","Rafael" te "Dominik"; izKaštel Novog "Simbol"; izOmiša "Leopold"; iz Zagreba"Sve boje ljubavi" i "Novosvitanje"; iz Okučana "Bljesak"i Ivo Šeparović; iz NoveMokošice "Don Bosco" tedomaći sastav iz Solina "Papaband". Nakon pozdravnoga govorasolinskog gradonačelnikaZvonimira Hrgovića festival jeotvorio nadbiskup Jurić, koji jeu svom govoru istaknuo kakomladi ne smiju zaboravitiPapine riječi koje je on izrekaou Solinu, već ih morajuprihvaćati kao normu i životnopravilo. "Dolaskom u Solin, Papa seposebno obratio Solinjanima,domaćim vjernicima, da pokladvjere čuvaju i da na nju buduponosni i Bogu zahvalni.

Mladima je, pak, Papa poručioda ne vjeruju onima koji imobećavaju lagana rješenja, jerse ništa velikoga ne ostvarujebez žrtve u životu. Mladi su,međutim, napastovani dapovjeruju onima koji imserviraju laži da se može postatisretan robujući strastima itražeći samo užitke. Bez žrtveništa se ne ostvaruje. Zato jepotrebno zapamtiti Papinuporuku koju je vjernicimauputio u Solinu, ponovivširiječi bl. Alojzija Stepinca, dase nećemo smjeti zvatidostojnim potomcima svojihotaca ako se iznevjerimotemelju kojega je Kristpostavio, a to je Crkvapredvođena današnjim živimPetrovim Ivanom Pavlom II.Današnja mladež voli Papu, jervoli Krista, Papu mladi slušaju,jer u njemu slušaju živućegKrista", istaknuo je nadbiskupJurić, zaželjevši da i glazbenidogađaj "Papa fest" u mladimajoš više probudi ljubav ipoštivanje prema Svetome Ocui revnost da se sluša njegovariječ. Kako je festivalnenatjecateljskog karaktera, čijije pokrovitelj Nadbiskupijskiordinarijat Splitsko-makarskenadbiskupije te Poglavarstvograda Solina, a organizatorŽupni ured solinske župeGospe od Otoka, nadbiskupJurić te solinski gradonačelnikZvonimir Hrgović na krajuprograma svim izvođačimadodijelili su priznanja zasudjelovanje na ovogodišnjemfestivalu te novoizdanu zbirnupjesmaricu dosad održanihPapa festa.

19v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Varaždin: Misa zahvalnica za 33. barokne večeriSvečanu misuzahvalnicu predvodilisu biskupi Paul Iby izAustrije i Marko Culej

Varaždin, 5.10.2003. (IKA) -Svečanu misu zahvalnicu uzzavršetak 33. varaždinskihbaroknih večeri u katedraliUznesenja Blažene DjeviceMarije u Varaždinu predvodioje u nedjelju 5. listopada biskupiz Željeznog (Eisenstadt) uAustriji Paul Iby, zajedno svaraždinskim biskupomMarkom Culejem. S biskupimasu misu na gradišćanskomhrvatskom jeziku suslaviližupnik i dekan iz tamošnjehrvatske župe Veliki Borištofkanonik Thomas Krojer,direktor “Glasa Koncila”Nedjeljko Pintarić, dekanČazmansko-varaždinskogkaptola mons. AlojzijeDomislović i još desetaksvećenika, a nazočni su bilipredstavnici organizatorafestivala barokne glazbe i velikbroj vjernika. U tijekuzahvalnog slavlja pjevao jemješoviti crkveni zbor iz župeVeliki Borištof iz Gradišća podravnanjem Stefana Zvonarića teuz orguljašku pratnju prof.Stefana Kocsisa, a nastupio je iGradski puhački orkestarHrvatskih željeznica izVaraždina. Slavlje je započelohimnom gradišćanskih Hrvata“Hrvat mi je otac”, nakon kojeje pozdravne riječi uputiodomaći biskup, istaknuvši kakoje proteklih 16 dana festivalbarokne glazbe bio ne samokulturni ili umjetnički, već iduhovni doživljaj koji se

zaključuje zahvalnom misomza sve one koji su organizirali,pomogli, nastupali i bilinazočni koncertima, od kojih jevećina održana u katedrali idrugim crkvama Varaždinskebiskupije. Pritom je biskupCulej istaknuo kako je željaravnatelja VBV-a maestraVladimira Kranjčevića dazahvalna slavlja predvodebiskupi iz hrvatskih i europskihbiskupija uz sudjelovanjenjihovih pjevačkih zborova sobzirom da na baroknimvečerima nastupaju zborovi izraznih krajeva Hrvatske iinozemstva. Pozdravne riječi koje je biskupIby uputio na njemačkomjeziku, izrekao je nagradišćanskom hrvatskomdekan Krojer, koji je preniobiskupovu radost zbog posjetaVaraždinskoj biskupiji.Prigodnu homiliju izrekao jedekan Krojer koji je podsjetiona Papin dolazak u Gradišće1988. godine, gdje je SvetiOtac proročki uputio naprekoračenje granica premaistoku, koje se ubrzo nakontoga i zbilo. Istaknuvši kakogradišćanski Hrvati od davninanjeguju svoju tradicionalnupobožnost i sakralnu glazbu,koja ih međusobno povezuje iobogaćuje, propovjednik jepodsjetio na riječi pokojnogaprvog biskupa ŽeljeznogStefana Laszla da su Hrvati u

Gradišću očuvali vjeru i jezik.“Na žalost, danas su oboje vrlougroženi. Mnogi ne trebajucrkvu, ne trebaju Boga,kolijevke su prazne, zablude uzneizmjerne ponude, misle da netrebaju materinji jezik, samonjemački i engleski”, upozorioje dekan Krojer te podsjetio napoziv Svetog Oca o obnovivjere u Boga. “Papa nasgorljivo poziva da dajemoobnovljenoj Europi dušu, dadarujemo Boga koji nas šalje iu nama prebiva. Molimo zatoGospodina da budemo sredstvoBožjeg mira”, kazao je župnikiz Velikog Borištofa, dodavšikako su kršćani pozvanizalagati se za život od početkado kraja, za ljudska prava isvetkovanje nedjelje. Zahvaljujući svimaokupljenima na kraju svečanogslavlja, biskup Culej istaknuo jevažnost očuvanja vjere i jezika,kao što su to učiniligradišćanski Hrvati u tijeku 450godina u stranom okruženjunakon bijega iz domovine predTurcima, jer kad slabe materinjijezik i vjera u opasnost dolazeživot i budućnost naroda.U tijeku slavlja izvedeni suMisa u D-duru MichaelaHaydna i djela Stefana Kocsisa,Ivana Szalaja i AnselmaCanjuge, a misa je zaključenahimnama “Tebe Boga hvalimo”i “Lijepa naša domovino”.

Gospa Ružarica u DrnišuŽupna crkva Gospe odRužarija, usred gradaDrniša, građena je od1871. do 1886. uneoromaničkom stilu

Drniš, 5.10.2003. (IKA) - ŽupaGospe od Ružarja u Drnišublagdan svoje zaštitniceproslavila je u nedjelju 5.listopada svečanom misomkoju je u župnoj crkvipredvodio župnik i drniškidekan fra Mate Gverić uzasistenciju župnog vikara fraJosipa Repeše. Pjevanje jepredvodio veliki dječji župni

zbor uz tamburaški orkestargrada Drniša. U prigodnojpropovijedi fra Mate Gverićupozorio je vjernike na važnostkrunice od svojih početaka, aposebno danas nakonDomovinskog rata. Župa Gospeod Ružarija sa sjedištem uDrnišu pripada Šibenskojbiskupiji. Odavna je u župi idekanatski ured. Pastoralna

skrb o toj gradskoj i najvećojpetropoljskoj župi povjerena jefranjevcima ProvincijePresvetog Otkupitelja sasjedištem u Splitu.Župna crkva Gospe odRužarija, usred grada Drniša,građena je od 1871. do 1886. uneoromaničkom stilu. Crkva jeblagoslovljena 1886. godine.

Humanitarni koncert sopranistice Machi YamamotoOsijek, 5.10.2003. (IKA) –Machi Yamamoto, sopranistica,i Yuna Sasajima na orguljama,održale su 5. listopada u župnojcrkvi Sv. Petra i Pavla uOsijeku treći u nizudobrotvornih koncerata zaobnovu svilajske župne crkvePreslavna imena Marijina. Na

programu su uz klasikeSchuberta, Schumanna,Straussa, Handla, Mozarta iGohondu bili i na ovimprostorima manje poznatijapanski majstori. Humanitarnaturneja japanskih umjetnica,koje trenutačno rade i borave ususjednoj Austriji, po Slavoniji

završava nastupom u DonjemMiholjcu 8. listopada, a tu susuradnju potaknule nakon štosu od župnika iz SvilajaTomislava Korova saznale ukakvom je stanju župna crkvatog mjesta s 250 stanovnika,udaljenog 20 kilometara odSlavonskoga Broda.

20 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

“Moj Bleiburg“ fr. Drage KolimbatovićaKnjigu je predstaviobiskup Vlado Košić

Zagreb, 6.10.2003. (IKA) –Knjiga poznatoga pučkogmisionara i propovjednikadominikanca fr. DrageKolimbatovića “Moj Bleiburg“,u kojoj je uz sjećanja na gorkaiskustva Bleiburga objavljeno iniz crtica, priča i anegdota izautorova života, predstavljenaje 6. listopada u Kažotićevojdvorani dominikanskoga

samostana u Zagrebu. Sjećanjana događaje iz života, kazao jena predstavljanju fr. Drago,počeo je pisati na poticajpokojnog kardinala FranjeKuharića. Predstavljajućiknjigu, zagrebački pomoćnibiskup Vlado Košić rekao je dau njoj čitatelj može naći punocrtica prave mudrosti te dadovitljivost nalazimo gotovo na

svakoj stranici knjige.Recenzent knjige ZdravkoGavran ocijenio je da je štivočitko, anegdotalne situacije suuvjerljive, a sržna u knjizi jeatmosfera. Nakon knjige “Iztorbe pučkog misionara“,“MojBleiburg“ je druga knjigasjećanja fr. DrageKolimbatovića, koju je objavilaDominikanska naklada Istina.

U Đakovu pokopan svećenik Mato PetrovićU 92. godini života i67. godini svećeništvau nedjelju 5. listopadaumro je uSvećeničkom domu uĐakovu umirovljenisvećenik MatoPetrović

Đakovo, 6.10.2003. (IKA) – Izdijecezanskoga prezbiterijaĐakovačke i Srijemskebiskupije Gospodin je pozvao ksebi i šestoga svećenika ovegodine. U 92. godini života i67. godini svećeništva unedjelju 5. listopada umro je uSvećeničkom domu u Đakovuumirovljeni svećenik MatoPetrović. Postaje sprovodneliturgije na gradskome grobljuu Đakovu predvodio je 6.listopada pomoćni biskup ĐuroHranić. U nazočnostidijecezanskoga biskupa MarinaSrakića i 45 svećenika, uobredima je sudjelovalo i 20redovnica, stotinjak vjernika,većinom iz župe Veliškovci-Gat, rodbina te zajednicaBogoslovnoga sjemeništa, kojaje predvodila liturgijskopjevanje. U ukopnoj homilijibiskup Hranić orisao je glavnecrte života pokojnogasvećenika, istaknuvši kakoosnovni kršćanski smisaoživota dolazi "iz budućnosti",prema kojoj je usmjeren svakikršćanski vjernik. Takouskrsnuće i vječno zajedništvos Bogom osmišljava zemaljsku

ljudsku egzistenciju, a ujednoje i osnovni sadržaj naviještanjakoju svojom službom uzajedništvu Crkve ostvarujusvećenici. Misu zadušnicu uđakovačkoj katedrali predvodioje biskup Srakić, a suslavilibiskup Hranić i 21 svećenik,među kojima i pokojnikovnećak vlč. Berislav Petrović.Biskup Srakić posebno jeistaknuo značenje svećeničkogapredanja Bogu, spomenuvši ipokojnikov primjer, njegoviskreni molitveni duh i predanosvećeničko zauzimanje.Povezujući činjenicu da su, usvega nekoliko mjeseci ubiskupiji umrla šestoricasvećenika te da je istoga dana,kada se opraštaju od pokojnogaMate Petrovića u Đakovupreminuo još jedan svećenik,mons. Vilim Hirschenhauser,biskup je sve pozvao da odBoga "izmole" novihsvećeničkih zvanja koji ćenastavljati djelo apostolata onihsvećenika koje, nakon njihovaplodna rada, Gospodin odlučipozivati u vječni život. MatoPetrović rođen je 19. rujna1912. u Bukovlju kraj

Slavonskoga Broda. Nakonosnovne škole u Vranovcimapohađa realnu gimnaziju uSlavonskom Brodu, gdje jematurirao 1931. Svećeničkuformaciju i studij pohađao je uĐakovu, a za prezbitera jezaređen 1937. Pastoralnuslužbu započinje kao kapelan uBošnjacima, a već 1938.nastavlja kao župni upravitelj uSvilaju. Godine 1945. odlazi naslužbu u Zagrebačkunadbiskupiju gdje ostaje do1951. Vrativši se u biskupijuprihvaća službu župnogaupravitelja u NovimBanovcima, a 1956. u Bapskoj.Od 1963. sve do umirovljenja1987. upravlja župomVeliškovci. Kroz 15 godina(1971-1986) vršio je i službudekana Donjomiholjačkogadekanata. Umirovljeničkegodine proveo je uPetrijevcima, Sutivanu, aponajviše u biskupijskomeSvećeničkom domu, okruženbrigom i služenjem sestara Sv.Križa te subraće svećenika uĐakovu.

Susret dobročinitelja CaritasaZagreb, 6.10.2003. (IKA) - UCaritasovu dječjem domu “Bl.Alojzije Stepinac” u Brezoviciodržan je 6. listopada susretvjernih dobročiniteljazagrebačkog Caritasa u povoduproslave 70. obljetnice njegovautemeljenja. Na susret su bilipozvani pojedinci, obitelji itvrtke iz Hrvatske koji su seistaknuli ili velikim donacijama

ili dugogodišnjim pomaganjem.Uzvanike je pozdravila iprigodnu im riječ uputilaravnateljica Caritasa JelenaBrajša, koju su mnogi od njihprvi put upoznali. Drugi razlognjihovoj radosti bio je posjettom Caritasovu dječjem domu ukojemu je smješteno oko 150djece koja su se predstavilakulturno-umjetničkim

programom i osvojila pljesak isimpatije svojih, većinomosobno nepoznatih,dobročinitelja. Prije zajedničkezakuske podijeljene suzahvalnice i keramička srca saznakom Caritasa, rad osoba sinvaliditetom u kući na Savici-Šancima, kao uspomeneizrađene posebno za tu prigodu.

Mjesečni susret svećenika Varaždinske biskupijeJedna od tema bila je"Evangelizacija uujedinjenoj ikršćanstvu otuđenojEuropi”

Varaždin, 6.10.2003. (IKA) -Redoviti mjesečni susretsvećenika Varaždinskebiskupije održan je uponedjeljak 6. listopada uBiskupskom ordinarijatu uVaraždinu. Susret je vodio

generalni vikar mons. IvanGodina, koji je prenio pozdraveslužbeno odsutnogavaraždinskog biskupa MarkaCuleja. U prvom dijelu susretao temi “Evangelizacija uujedinjenoj i kršćanstvu

otuđenoj Europi” govorio je dr.Josip Sabol, dok je u drugomdijelu sastanka bilo riječi oaktualnostima u Varaždinskojbiskupiji. Ekonom Josip Grošićupoznao je okupljene sinvesticijama u biskupiji, s

21v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

posebnim osvrtom na završnouređenje doma za umirovljenesvećenike u Varaždinu koje je utijeku. Predstojnik Katehetskogureda Damjan Koren pozvao jesvećenike da po mogućnosti i usuradnji sa zajednicama mladihorganiziraju u svojim župamabdjenje za mlade, koje sepriređuje u noći s 18. na 19.listopada u prigodiSrednjoeuropskoga katoličkogdana. Ujedno je upoznao

svećenike koji djeluju uškolama, kako mogu nabavitioperativne planove i programeza vjeronauk za novu školskugodinu na prigodnom CD-u uizdanju biskupijskogaKatehetskog ureda. Podsjetio jeda se još uvijek mogu naručitikatolički kalendari Varaždinskebiskupije, koji su tiskani ujednolisnom i 12-lisnomizdanju. Riječ je o projektuKatehetskog ureda pod geslom

“Upoznajmo svoju biskupiju”.Dosad je kalendare naručilapolovica župa i oni su im većdostavljeni za prodaju. Na krajususreta s aktivnostimabiskupijskog Caritasa upoznaoje njegov ravnatelj Ante Šola,koji je pozvao nazočne nadaljnju suradnju kako bi sepomoglo na odgovarajući načinonima kojima je to potrebno.

Zagreb: Zaziv Duha Svetoga za novu akademsku godinu"Kako u prošlosti,tako i danassveučilišta su mjestagdje se uzajamnooblikuju znanost,kultura i društvo“,istaknuo nadbiskupBozanić

Zagreb, 6.10.2003. (IKA) –Svečano euharistijsko slavlje sazazivom Duha Svetoga napočetku nove akademskegodine predvodio je uponedjeljak 6. listopada uzagrebačkoj katedralizagrebački nadbiskup i Velikikancelar KBF-a Josip Bozanićzajedno s pomoćnim biskupomJosipom Mrzljakom, dekanomKatoličkoga bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u ZagrebuJosipom Balobanom itridesetak svećenika. Na početku misnog slavlja svestudentice, studente, rektoricuSveučilišta dr. Helenu JasnuMencer, sve profesore iokupljene vjernike pozdravio jedekan dr. Baloban, izrazivšiposebnu radost što na početku335. akademske godineSveučilišta u Zagrebu možepredvoditelju misnog slavljanadbiskupu Josipu Bozaniću uime svih sveučilištaracačestitati na odluci pape IvanaPavla II. da ga uvrsti u zborkardinala Katoličke crkve.“Vaše imenovanje shvaćamokao višestruko priznanje naVašoj osobnoj univerzalnoeklezijalnoj, dakako i naeklezijalno krajevnoj inacionalnoj razini. Katoličkacrkva u Hrvatskoj u osobinadbiskupa metropolitezagrebačkog dobila je još jednopriznanje i podstrek pape IvanaPavla II., koji na poseban načinvoli ovu krajevnu Crkvu ihrvatski narod i kojemu je naosobiti način stalo dozemaljskog blagostanjahrvatske države, ali i dotranscendentalne zbilje svakoggrađanina Hrvatske. Sadašnjemrimskom Prvosvećenikujednako je stalo da Hrvatskaima svoje ravnopravno mjestounutar Europske unije“,istaknuo je dr. Baloban.Govoreći o Katoličkomebogoslovnom fakultetuSveučilišta u Zagrebu dodao je:

“U Vašoj dosadašnjoj kao ibudućoj pastoralnoj brizi i skrbinalazi se Katolički bogoslovnifakultet Sveučilišta u Zagrebu ito na razini teološkogistraživanja i crkvenognaučavanja; na raziniprofesorskog kadra, a jednakotako i na razini gradnje novihfakultetskih prostora.Očekujemo Vaše daljnjerazumijevanje kao i svekolikupodršku da bismo kaospecifična sveučilišna ustanovau Zagrebu, ali i u Hrvatskojmogli odgovoriti svimizazovima i zadaćama, kojepred nas stavlja Crkva uHrvatskoj kao i društvo mladenam demokratske države“. U pobudnoj propovijedinadbiskup Bozanić, govoreći oSveučilištu, rekao je kako se“sveučilišno obzorje proširilo iraslojilo, ono za Crkvu, dakleza zajednicu vjernika, osobitovjernika studenata i vjernikaprofesora ostaje važnimpodručjem rada. Kako uprošlosti, tako i danassveučilišta su mjesta gdje seuzajamno oblikuju znanost,kultura i društvo“.Uspoređujući prispodobu ozakonu i bližnjemu saSveučilištem, Veliki kancelarKBF-a pojasnio je da su umnogim krajevima sveučilištamjesta specijalističkihistraživanja koja - kao što topokazuju najnoviji razvojniputovi koji se tiču biologije igenetike - sa sobom donosemnoštvo mogućnosti, ali iopasnosti. “Te i ine znanostipokazuju da se valja suočiti stemeljnim pitanjima ljudskogaživljenja. Jesmo li uistinu daljeod pitanja zakonoznanca: Tkoje moj bližnji? Teško jegovoriti o bližnjemu bez govorao odnosu čovjeka i Boga. Je liznanost uistinu odgovorila napitanja: tko je čovjek i tko jeBog, da bi mogla govoriti obližnjemu? Ne izgleda li nam

prečesto da danas još nismodošli niti do toga pitanjazakonoznanca? Nismo lisvjedoci da puno ljudi koji radei na akademskome područjusebi ne postavlja pitanje o svrsii učincima svoga rada? Svakitakav razvojni put izazov je zavjernika i za Crkvu", rekao jenadbiskup Bozanić, dodavši dadinamična promjena društva iustrojbena preobrazba unutarsamih znanosti, koja je u tijeku,u istraživanjima i u stjecanjuznanja određuje zadaćuponovne vjerničke prisutnostiunutar sveučilišta. Zagrebačkinadbiskup kazao je također dapremda je povijest bilaopterećena nerazumijevanjemizmeđu vjere i znanosti, odčega još osjećamo bolneposljedice, danas su spornapitanja otklonjena. Od straneznanosti izostao jesveobuhvatni optimizam,prema kojemu bi ljudski um biosamodostatan u tumačenju iizgradnji svijeta, jer suograničenja i opasnosti namadanas puno bliže negoliprethodnim naraštajima. Odstrane Crkve i vjernika sve jejasnijim postao red spoznajevlastit razumu kao i stanovitaautonomija i sloboda znanosti,rekao je nadbiskup Bozanić.U nastavku svoje homilije igovoru o sveučilištima,nadbiskup Bozanić govorio je osamom radu sveučilišta,rekavši: “Na sveučilištima živisvijest da je Europa kontinentsa svojim etičkim, kulturalnim iduhovnim vrijednostima.Sveučilišta nisu samo mjestapružanja istraživačkih usluga iliagencije za zadovoljavanjepotreba gospodarskoga rasta.Sveučilišta su mjesto duha itraženja istine“. Pri tome jenadbiskup spomenuo i Papinumisao da marginalizacijareligija koje su pridonijele ipridonose kulturi i humanizmu,kojima se s pravom Europaponosi, istodobno je nepravda i

22 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

zauzimanje pogrešnogagledišta. Europa je na toj kušnjida zanemari istinu svojepovijesti i svojih izvorišta,Hrvatska također, a Sveučilišteu Zagrebu na kojemu studira iradi toliko katolika uistinudanas u našoj Domovini može

biti savjest ovoga društva kojepo mnogo čemu nije prostorsusreta i zajedništva, uočavanjapotreba i uvažavanje drugoga,poručio je nadbiskup Bozanić.Nakon popričesne molitve svisudionici misnog slavljazapjevali su himan “O dođi

Stvorče, Duše Svet“, anadbiskup Bozanić je zazvaoblagoslov na novu akademskugodinu, profesore, studente isve djelatnike Sveučilišta uZagrebu.

"S Bogom ili bez Boga?"Predavanje uorganizacijiHrvatskoga katoličkogliječničkog društvapodružnice Split

Split, 6.10.2003. (IKA) - NaKatoličkome bogoslovnomfakultetu Sveučilišta u Splitu 6.listopada održano je prvopredavanje u sklopu novogaprograma susreta, predavanja iduhovnih obnova u organizacijiHrvatskoga katoličkogliječničkog društva podružniceSplit. Predavanje naslovljeno"S Bogom ili bez Boga", uzposeban osvrt na postsinodalnuapostolsku pobudnicu papeIvana Pavla II. "Ecclesia inEuropa" održao je profesor nasplitskome KBF-u i duhovnikHKLD-a podružnice Split dr.don don Ante Mateljan.Ističući neobičnu važnost

dokumenta koji odgovara naaktualna pitanja o budućnostiEuropske unije te budućegUstava ujedinjene Europe,predavač je istaknuo kako jenaslov predavanja "S Bogom ilibez Boga?" temeljno pitanjekoje određuje čitav život, kakočovjeka tako i Europe.Posljedice će vidjeti i osjetitisljedeće generacije."Dijagnoza" jest da je današnjaEuropa potpala pod sklerozu.Gube se korijeni Starogkontinenta. Zatim joj je"dijagnosticirana" neuroza kojaje nastala od straha predbudućnošću koju obilježavavisoki stupanj egoizma zajedno

s globalizacijom koja jepretvorena u pljačku, rekao jepredavač, dodajući kako se navanjskom dijelu uočavaju"simptomi poput cinizma,kulture smrti i New agea"."Terapija" takvoga stanja možese provesti ukoliko se ispitasavjest, a nakon toga dolaziobraćenje, jer "samo je obraćenčovjek slobodan čovjek. ABožji je slobodan čovjek, jer sejedino tako može zauzimati zadobro, istaknuo je dr. Mateljan.Predavanje je završio molitvomMariji, Majci nade, koju jePapa uvrstio u svojupobudnicu.

Započela nova akademska godina na Teologiji u ĐakovuNa Teologiji uĐakovu studiraukupno 156 studenata,od čega 46 bogoslova,32 studenta laika i 78studentica

Đakovo, 7.10.2003. (IKA) – NaTeologiji u Đakovu 6. listopadazapočela je nova akademskagodina 2003./2004. Tom jeprigodom, u nazočnostiprofesora, poglavaraBogoslovnog sjemeništa,rektora, studentica i studenataodržana svečana inauguracija ipredstavljanje nove akademskevlasti i novih profesora. Novi jepredstojnik Teologije dr.Nikola Dogan, profesorfundamentalne teologije.Službu predstojnika preuzeo jeod dr. Pere Aračića, profesorapastoralne teologije, koji jeslužbu predstojnika obnašaoproteklih 12 godina.Mr. Luka Marijanović jezamjenik predstojnika, dr. Ivica

Raguž pomoćnik predstojnikaza znanost i nastavu, a maestroVinko Sitarić pomoćnikpredstojnika za formacijustudenata laika.Predstojnik dr. Doganpredstavio je i nova dvaprofesora. To su dr. MiljenkoAničić, profesor moralnogbogoslovlja iz Banje Luke, kojije na Teologiji u Đakovupredavao od 1993. do 1998. idr. Drago Tukara, profesorkršćanske literature ikršćanskog nauka, najmlađiprofesor. I ove će akademskegodine kao honorarni profesoribiti dr. Slavko Platz i mons. dr.Andrija Šuljak. Pozivajućistudentice i studente nastudijski rad i život na početku

198. akademske godine naTeologiji u Đakovu, predstojnikje između ostaloga rekao:"Samo uporan i izdržljivstudent može osjetiti radost izadovoljstvo teološkimstudijem. Kao uvjet čitavogateološkog studija potrebna jeprije svega teologija molitve.Teologije bez molitve nema.Nema teologa bez kršćanskeduhovnosti, nema vjeroučiteljai svećenika koji bi mogaoživjeti bez nutarnjega susreta sBogom. Teolog bez molitve,euharistije i duhovnog životasterilan je i lažan teolog".Na Teologiji u Đakovu studiraukupno 156 studenata, od čega46 bogoslova, 32 studenta laikai 78 studentica.

Zadar: Svečanost dodjele zahvalnicaNadbiskup Prenđauručio zahvalnicepojedincima,ustanovama,poduzećima imedijskim kućama,koji su svojim radompridonijeli u pripremii organizacijilipanjskogapastoralnog posjetapape Ivana Pavla II.Zadru

Zadar, 7.10.2003. (IKA) -Svečanost dodjele zahvalnicapojedincima, ustanovama,poduzećima i medijskimkućama, koji su svojim radompridonijeli u pripremi iorganizaciji lipanjskogapastoralnog posjeta pape IvanaPavla II. Zadru održana je uutorak 7. listopada u dvoranikina Pobjeda u Zadru.Svečanosti dodjele zahvalnica,koje je aktivnim sudionicimapriprave osobno uručiozadarski nadbiskup IvanPrenđa, nazočili su umirovljeni

zadarski nadbiskup MarijanOblak, generalni vikarZadarske nadbiskupije mons.Ivan Mustać, župan Zadarskežupanije Šime Prtenjača,zamjenica gradonačelnikaGrada Zadra Ana Lovrin,načelnik Policijske upravezadarske Ivan Katalinić te ostalipredstavnici zadarskežupanijske i gradske vlasti,Policije, poduzeća, banaka imedijskih kuća, svećenici,redovnici i redovnice Zadarskenadbiskupije, te sudionici upretprogramima i u

liturgijskom slavlju 9. lipnja naForumu. U pozdravnom govoru,upućenom od oko četiri stotineposjetitelja, nadbiskup Prenđaje rekao da smo naraštaj koji je"izvrsno pripremio taj posjet,jedinstven po mnogočemu, sobzirom na mogućnosti ipoložaj svakog pojedinog.Premda smo svi dobitnici zlatnezahvalnice, izraženepriznanjima, čestitkama ipohvalama brojnih ljudi,različitih funkcija, položaja i

23v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

profila, u zemlji i svijetu, aposebno neposrednih Papinihsuradnika, htio sam zahvalitisvojim bliskim suradnicima,djelatnicima Nadbiskupskogordinarijata, Grada i Županije,ustanovama, poduzećima imedijima, na neizmjernomzalaganju i zauzetosti kojom susudjelovali u pripremama iorganizaciji Papina pohodaZadru. Govoreći o kriterijukojim je odlučeno tko jedobitnik koje zahvalnice, jer supodijeljene u zlatni, srebrni ibrončani rang, za doprinososoba i institucija u pripremi iorganizaciji Papina pohoda,sponzorstvo i sudjelovanje usâmom programu 9. lipnja naForumu, nadbiskup Prenđa jerekao da su dobitnicizahvalnica prvog reda osobe iinstitucije koje su imale velikuodgovornost u vođenju krupnihi značajnih projekata, čija supodručja definirana radomdevet organizacijskihpododbora. Dobitniciuniverzalne zahvalnice su svežupe, redovničke zajednice isamostani Zadarskenadbiskupije, jer je uspješnoostvarenje Papina posjeta plodrada vidljivih aktivnihsudionika priprave, ali i molitvii žrtvi brojnih znanih i neznanihmolitelja. "Susret sa SvetimOcem ostavio je neizbrisiv tragi posebni doživljaj u životusvakog vjernika idobronamjernog čovjeka.Bogatstvo tog susreta darovanoriječju i osobom ostaje našprogram i obrazac, u hoduZadarske nadbiskupije ubudućnosti, bližoj i daljnjoj",

završna je misao u pozdravnomgovoru nadbiskupa Prenđe. Dogradonačelnica Lovrin reklaje kako je papa Ivan Pavao II."neosporno najveći moralni iduhovni autoritet svijeta prviprepoznao, ohrabrio i priznaomladu hrvatsku državu, što jebio pokazatelj i svimadrugima", a za svoja tri posjetaHrvatsku je hrabrio i poticao naizgradnju države na temeljimakršćanske vjere i civilizacije."To su prepoznali Zadar iZadrani, a osjetivši da su diopovijesnog trenutka, Papinastotoga pastoralnog posjeta, svisu se prvoklasno, kao i uvijek usvim važnim i teškimtrenucima, znali mobilizirati iupotrijebiti sva svoja znanja isposobnosti, u svjetovnom,organizacijskom i u duhovnomsmislu", rekla je Lovrin, ipozvala Zadrane da zahvaluSvetom Ocu iskažu inacionalnim hodočašćem ustudenome i molitvama zanjega.Župan Prtenjača podsjetio je napomoć Vatikana i Katoličkecrkve priznanjima i potporomneovisnosti hrvatske državekroz povijest, budući da "smo uvremenima kad se Hrvati iHrvatska na različite načinepreispituju koja je to snažnaveza između Katoličke crkve,Vatikana i hrvatskog naroda".Zahvalivši nadbiskupu Prenđina uručenim priznanjima,istaknuo je da se upečatljivostPapina pohoda Hrvatskoj iZadru mogla postići samosnažnim zajedništvom svih.Na svečanosti, koja je bila

uzveličana glazbenimnastupima katedralnog zborasv. Stošije i župe sv. Ivana izZadra, pod ravnanjem ŽanaMorovića i u glazbenoj pratnjiDragana Pejića, nadbiskupPrenđa uručio je oko 150zlatnih zahvalnica i 50 medaljas Papinim likom i naznakomnjegova 25. godišnjegpontifikata članovimaKoordinacijskog iOrganizacijskog odbora,sponzorima, medijskim kućamai pojedincima od iznimnogdoprinosa u pripremi Papinapohoda. Oko 350 ostalih imena,dobitnika zahvalnica drugog itrećeg reda, pročitana su, a urazdoblju koje slijedi bit će im,kao i župnicima i redovničkimzajednicama, uručene uzadarskome Nadbiskupskomordinarijatu. Članovimacrkvenih i svjetovnih zborova,klapa i KUD-ova univerzalnezahvalnice za sudjelovanje uprogramu bit će dodijeljene uprosincu u zadarskoj sportskojdvorani "Jazine", nazajedničkom susretu svihžupnih vijećnika, suradnika ipripadnika pokreta u Zadarskojnadbiskupiji, čime će seobilježiti završetak Godinekateheze odraslih.Dizajn zahvalnica, čiji je rubzlatne, srebrne, odnosnobrončane boje, u kombinaciji sbojama kruga koji je dio logaPapina pohoda Zadru, i slikomPape koji s uzdignutom rukompozdravlja zadarski puk naForumu, izradio je akademskislikar Mate Ljubičić, a tiskao ihje WA i Plantak Graf iz Zadra.

Predstavljena knjiga Papina kapelanaKnjigu dr. EduardaPeričića "Povijest ivjera roda mogahrvatskoga" uDubrovnikupredstavili dr. StijepoObad i mr. IvanMustać

Dubrovnik, 7.10.2003. (IKA) -"Povijest i vjera roda mogahrvatskoga" naziv je knjige dr.Eduarda Peričića, predstavljene7. listopada u galeriji pokrajdubrovačke katedrale. Knjigusu, uz autora, predstavili dr.Stijepo Obad i mr. IvanMustać, a odabrane ulomkečitala je Ivana Obradović.Organizator večeri bio jeGradski župni ured Dubrovnik.Knjigu "Povijest i vjera rodamoga hrvatskoga" autor jeposvetio papi Ivanu Pavlu II. upovodu njegova trećeg pohodaHrvatskoj, kada mu je iuručena. Na tristotinjak stranicaautor predstavlja povijestHrvata i prostora na kojima onižive, od njihova dolaska na

Jadran sve do naših dana.Knjiga je opremljenailustracijama većinom u bojimeđu kojima se nalaze i nekepovijesne karte. Knjigu je izdaoZazid d.o.o.Kako je na predstavljanju uDubrovniku istaknuto, nemadobrog razumijevanja povijestiHrvata bez poznavanja obijusastavnica te povijesti, vjere inacije, što je autor opisao u dvadijela svoje knjige. U knjizi seističe odanost hrvatskog narodaPetrovim nasljednicima inaklonost rimskih papahrvatskom narodu.Eduard Peričić, svećenikZadarske nadbiskupije, rođen je1935.g u Sukošanima pokrajZadra. Nadbiskupsku Klasičnu

gimnaziju pohađao je uZagrebu gdje je završio iteološki studij na KBF-u. Zasvećenika je zaređen 1963. g.Povijest je doktorirao naFilozofskom fakultetu u Zadru,a danas predaje crkvenupovijest na zadarskoj Visokojteološko-katehetskoj školi.Stalni je vanjski suradnikInstituta HAZU u Zadru i članbrojnih povijesnih i kulturnihdruštava. Od 1985. g redovni ječlan Međunarodne papinskemarijanske komisije, a 2002. g ikapelan Svetog Oca. Do sada jeobjavio pedesetak radova.Posebno se bavi proučavanjemsrednjovjekovne hrvatskecrkvene i političke povijesti.

24 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

Susret djelatnika i prijatelja Glasa Koncila uKarmelu Brezovici

Misno slavljepredvodio dr. IvanBodrožić

Brezovica, 7.10.2003. (IKA) –Tradicionalni susret djelatnika,suradnika i prijatelja katoličkogtjednika Glas Koncila održan jeu utorak 7. listopada u KarmeluBrezovici. Susret je započeosvečanim misnim slavljem koje

je predvodio predstojnikTiskovnog ureda Splitsko-makarske nadbiskupije dr. IvanBodrožić zajedno s ravnateljemi glavnim urednikom GlasaKoncila vlč. NedjeljkomPintarićem i preč. Ivanom

Miklenićem. Nakon miseuslijedili su druženje skarmelićankama uz pjesmu,anegdote i razmjenu darova tepotom svečani ručak.

Tribina Caritas – jučer, danas, sutraCaritas Zagrebačkenadbiskupije posebnubrigu posvetionapuštenoj djeci,invalidima, starijimosobama,zbrivanjavanjuprognanika iizbjeglica, dijeljenjuhrane i odjeće

Zagreb, 7.10.2003. (IKA) – Usklopu obilježavanja 70.obljetnice djelovanja CaritasaZagrebačke nadbiskupije uutorak 7. listopada u dvoraniVijenac Nadbiskupskogabogoslovnog sjemeništa uZagrebu održana je tribina nakojoj se govorilo o djelovanjuCaritasa od 1933. godine dodanas te o njegovimperspektivama. Postulatorkauze za proglašenje svetim bl.kardinala Alojzija Stepinca dr.Juraj Batelja govorio je oCaritasu kao djelu nadbiskupaStepinca te se posebice osvrnuona njegov karitativni rad, jer jebl. Stepinac smatrao da se nemože naviještati Evanđeljegladnom čovjeku. Istaknuo jenadalje kako je u vrtlogu II.svjetskog rata duša Caritasa bionadbiskup Stepinac. U tom jevremenu Caritas spasio desetketisuća izbjeglica, prognanika,djece, a 1942. i 1943. godinezalaganjem nadbiskupaStepinca prikupljeno je više odčetrdeset vagona hrane iposlano u Dalmaciju iHercegovinu. Ističući kako jebl. Stepinac u svakoj prigodinastojao izaći čovjeku u susret,dr. Batelja spomenuo je injegovu pomoć Židovima teslovenskim svećenicima.Župnik zagrebačke župe Sv.

Marije mons. Danijel Labašpodsjetio je da je 1946. godinerad Caritasa zabranjen sobrazloženjem komunističkihvlasti da brigu za socijalnapitanja vodi država. No, njegovrad ponovno je zaživio 1966.godine, kada je zagrebačkinadbiskup Franjo Šeperpostavio za voditeljicu CaritasaJelenu Brajšu. Osvrnuvši se naširoko polje rada Caritasa od1966. do 1995. godine, mons.Labaš istaknuo je, uz ostalo,skrb za napuštenu djecu, zaosobe s posebnim potrebama,za starije i druge potrebite,organiziranje Centra za radnuterapiju i rehabilitaciju,distribuciju materijalnih dobarapotrebitima, smještaj starijihosoba, skrb za izbjeglice iprognanike za vrijeme rata.Pojašnjavajući teološko-pastoralne temelje Caritasa,profesor na Katehetskominstitutu KBF-a Sveučilišta uZagrebu dr. Đuro Zalarpodsjetio je kako je nakonzavršetka rata 1995. godine radCaritasa u Hrvatskoj jenjavao,broj prognanika i izbjeglica jeopadao te je jenjavala pomoćkoja je u ratnim godinamastizala iz zemlje i inozemstva.U nekim župama pak Caritas jezamro, tako se u poratnojsituaciji postavljalo pitanje

treba li i nadalje Caritas uCrkvi. Odgovarajući pozitivnona to pitanje dr. Zalar jepojasnio da je već ime Caritasznakovito, jer znači ljubav.Istaknuo je pri tome da jezapovijed djelotvorne ljubaviprema bližnjemu temeljkaritativnog djelovanja, a tazapovijed obvezuje svakogkršćanina osobno i Crkvu ucjelini. Pojašnjavajući kojemjesto u Crkvi ima karitativnirad ili diakonija, predavač jekao tri temeljne dimenziježivota župe istaknuonaviještanje, liturgiju ikaritativno djelovanje, koje sumeđusobno povezane.O ulozi Caritasa u društvupredavanje je održala dr.Zdravka Leutar, a ravnateljicaCaritasa Jelena Brajša govorilaje o Caritasovim aktivnostimaod 1995. kada je počelaintenzivnija skrb za starije inemoćne osobe i skrb zaalkoholičare.Na tribini bili su nazočnibiskupi varaždinski MarkoCulej i zagrebački pomoćniJosip Mrzljak, predsjednikCaritasa Zagrebačkenadbiskupije mr. Tomo Petrić,predstavnici Hrvatskog Caritasai biskupijskih Caritasa teMinistarstva rada i socijalneskrbi.

Susret trajne formacije najmlađih svećenikaZagrebačke nadbiskupije

Tema susreta bila je"Crkva i internet“

Marija Bistrica, 7.10.2003.(IKA) - U Domu duhovnihsusreta "Salve Regina“ u MarijiBistrici održan je 6. i 7.listopada susret trajne formacijesvećenika Zagrebačkenadbiskupije zaređenih uposljednjih tri godine. Tema

susreta bila je "Crkva iInternet“, a moderatori su biližupnik Duge Rese LovroZaplatić i o. Marko Puškarić,franjevac konventualac iurednik Veritasa.Na susretu su predstavljenicrkveni dokumenti "Crkva i

Internet“ te "Etika naInternetu“, a zatim jeprezentirano sadašnje stanjecrkvenih sadržaja na Internetu unašoj zemlji te su pokazanerazličite mogućnosti stvarnecrkvene prisutnosti u tomevirtualnom svijetu.

Blagdan Kraljice sv. Krunice u ZagrebuNadbiskup Bozanićpotaknuo na molitvukrunice za naš narod ibudućnost našedomovine,

Zagreb, 7.10.2003. (IKA) –Svečanim misnim slavljem kojeje u utorak 7. listopadapredvodio zagrebačkinadbiskup Josip Bozanić župaKraljice sv. Krunice u Zagrebu

proslavila je blagdan svojenebeske zaštitnice. ProvincijalHrvatske dominikanskeprovincije fr. Ivan Mateljan uuvodu je spomenuo da se udominikanskom samostanu u

Godini krunice razmišljalo ootajstvima svjetla, a u svetištuse zajedno molilo krunicu. Fr.Iko Mateljan iskoristio jeprigodu i čestitao nadbiskupuBozaniću koji će na

25v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

da nam Marijapomogne u važnimtrenucima našepovijesti

konzistoriju 21. listopada bitiproglašen kardinalom.Govoreći o krunici kaojednostavnoj, ali i dubokojmolitvi, nadbiskup Bozanićupozorio je da čovjek može bitiu opasnosti da zbog tejednostavnosti ne shvatidubinu. No, dodao je, svjedocismo da vjernici uvijek iznovaotkrivaju tu molitvu, koja je

nastala u krilu Crkve,nadahnuta Riječju Božjom ikoja nam omogućuje posebnupovezanost s BlaženomDjevicom Marijom kako bi nasvodila do svoga sina IsusaKrista. Okupljene vjernikenadbiskup je potaknuo namolitvu krunice za naš narod ibudućnost naše domovine, danam Marija pomogne u važnim

trenucima naše povijesti i našihodluka. Nadbiskup je govorio io krunici kao posebnoj molitviza mir, jer pomoću nje molimomir odozgo, ali i molećikrunicu, mir ulazi u naša srca.Također, nadbiskup je govorioje o krunici kao obiteljskojmolitvi, istaknuvši pri tomevažnost zajedničke molitve uobitelji.

Poziv na djelotvornu pomoć misijamaUz Misijsku nedjelju –Svjetski misijski dan19. listopada, Crkva iove godine potiče svevjernike nadjelotvornu pomoć iprikupljanje prilogaza potrebe misija

Split, 8.10.2003. (IKA) – Uzovogodišnju Misijsku nedjelju– Svjetski misijski dan, koji seslavi 19. listopada, Crkva i ovegodine potiče sve vjernike nadjelotvornu pomoć iprikupljanje priloga za potrebemisija. Nadbiskupskiordinarijat u Splitu ovih je danau sve župne i redovničkezajednice Splitsko-makarskenadbiskupije uputio prigodnimisijski plakat s porukomSvetog Oca za Svjetski misijski

dan. Uz preporuku da se namisi na Misijsku nedjeljurazmišlja o Mariji Majci misija– uzoru i pomoćnici umisijskom poslanju Crkve,splitsko-makarski nadbiskupMarin Barišić, predlaže daMolitve vjernika budu u znakuMisijske nedjelje. Preporučuje iMisijsku kutijicu za trajnoprikupljanje priloga osobito zavjeroučenike, koja se moženabaviti u Nadbiskupskomordinarijatu u Splitu.

Nadbiskup je posebno pozvaožupnike i vjeroučitelje, svevjernike, osobito djecu i mlade,da u svojim župnim,vjeronaučnim i drugimzajednicama prikupljaju prilogeza misije, uključuju se udjelotvorno misijskodjelovanje, te se tako upoznajus misijama i oduševe zamisijski rad, osobito uzemljama u kojima se tekzasađuje evanđelje.

Biskup Hranić u Slavonskom BroduOnaj koji moli krunicune pada u napast,poručio je biskupHranić u svetištuGospe Brze Pomoći

Slavonski Brod, 8.10.2003.(IKA) - Đakovački i srijemskipomoćni biskup Đuro Hranićpredvodio je 8. listopadasvečano misno slavlje u župnojcrkvi i svetištu Gospe BrzePomoći u Slavonskom Brodu.Svaki osmi dan u mjesecu jehodočasnički dan posvećenštovanju Gospe Brze Pomoći.U svojoj je propovijedi biskupHranić skrenuo je pozornost namolitvu krunice. "Molitvakrunice je osobno prebiranjedogađaja iz Kristova života.Kada molimo krunicu ondaMarijinim srcem, Marijinomvjerom, Marijinim pogledompokušavamo ulaziti u otajstvaKristova spasenja. Zato krunicumože moliti onaj vjernik kojeganosi osobna toplina vjere premaKristu. Onaj tko moli krunicutaj produbljuje svoju vjeru",poručio je biskup Hranić.

Podsjetio je, zatim, na riječiSvetoga Oca 7. lipnja u Osijekuda društvo treba vjernike, jerprobleme često ne može riješitinitko izvana. "Na svakom sekoraku susrećemo s tolikimzlima koja su se uvukla udruštvo: protekcija, veze,poznanstva…Od onih koji suna određenom položaju očekujese da riješi i naš problem,njegov se položaj ne doživljavakao služenje svima. Društvenipoložaj se nastoji iskoristiti zaostvarivanje osobnih ciljeva.Osjećamo također da novigospodarstvenici nisu stekliodređenu zrelost teprimjećujemo da se pošten radmalo vrednuje. Često i vjernicipadnu u napast pitati se: "isplatili se biti pošten, jer se prečacemlakše dolazi do cilja", upozorioje biskup Hranić. Premanjegovim riječima, onaj koji

moli krunicu ne pada u napast,nadahnjuje se Kristovimsebedarjem i oko sebe širisebedarje, prihvaća križ iteškoće i ne želi živjetidrukčije. "Svojom ljestvicomvrednota hranimo ljude okosebe. Kad netko zna svojeteškoće stavljati pred Boga,onda zna pred drugoga donositiBoga. Na taj način naša djeca iljudi oko nas upijaju drukčijuljestvicu vrednota i postajudonositeljima pozitivnihpromjena", zaključio je biskup,zamolivši da se donese odlukapreporučiti u obiteljima molitijednu desetinu krunice. Uzbrojne vjernike iz Slavonije, namisi je sudjelovalo 60 vjernikaiz župe Gradačac u BiH, načelu sa župnikom MiroslavomAgostinijem.

U prigodi Dana neovisnosti otkriveno iblagoslovljeno spomen obilježje braniteljima

Spomen-obilježjeblagoslovio župnik izNedelišća NikolaSamodol

Nedelišće, 8.10.2003. (IKA) -Na Dan neovisnosti RepublikeHrvatske u srijedu 8. listopadau Nedelišću kod Čakovcaodržana je svečanost otkrivanjai blagoslova spomen obilježjabraniteljima Domovinskog rata(1991-1995). Obilježje jepodignula Općina Nedelišće nainicijativu braniteljskih udruga,a u spomen na sve braniteljekoji su sudjelovali u

Domovinskom ratu, od kojih supetorica njih rodom iz općineNedelišće položila i svoježivote za slobodnu, samostalnui neovisnu Hrvatsku.Na svečanosti, održanoj usamom središtu Nedelišćaispred zgrade općinske uprave,okupili su se mnogobrojniuzvanici, koje su pozdravilipredstavnici vlasti OpćineNedelišće, predvođeni

načelnikom MladenomPosavcem i predsjednikomOpćinskog vijeća MladenomHorvatom, koji je u prigodnomobraćanju kazao kako suhrvatski branitelji, koji su uDomovinskom ratu iskazalislogu i jedinstvo, primjer kojisvjedoči kako se zauzeto inesebično zalagati za slobodu ineovisnost domovine. Njihovprimjer ne blijedi ni deset

26 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Domovinske vijesti

godina nakon ratnihstradavanja, nego poziva navječnu zahvalnost, posebiceprema onima koji su svoježivote položili za svojudomovinu, rekao je predsjednikOpćinskog vijeća, nakon čegaje otkriven spomenik, čiji jeautor akademski kipar StjepanJerković.Zatim je spomen-obilježjeblagoslovio župnik iz NedelišćaNikola Samodol, istaknuvši

kako ono svjedoči odomoljublju i Bogoljublju svihžrtava, ali i onih koji sepodižući spomenik prisjećaju izahvaljuju onima koji sustradavali za slobodudomovine.Vijence su položila i svijećezapalila izaslanstva OpćineNedelišće, udruga stradalnika iobitelji poginulih te općinskogogranka HSLS-a. Uzmnogobrojne uzvanike, među

kojima su bili i predstavnicipolitičkoga, kulturnog idruštvenog života Međimurskežupanije i općine Nedelišće,počast su odali i pripadnici 2.gardijske brigade iz Varaždinate počasne postrojbe “Zrinskegarde” Čakovec. Svečanost jezaključena pucnjem gardijskogtopa i skladbom “U boj, u boj”koju je izveo Brass kvintet“Zrinske garde”.

Kuća sv. Franje u OdriNadbiskup Bozanićblagoslovio i otvorionovu zgradusamostana franjevacatrećoredaca i dom zastarije i nemoćne

Zagreb, 8.10.2003. (IKA) – UOdri je u srijedu 8. listopadablagoslovljena i otvorena novazgrada samostana Sv. FranjeAsiškog franjevaca trećoredacai njihova nova ustanova Domza starije i nemoćne osobe –Kuća sv. Franje. Samostan inovu zgradu blagoslovio je te

potom predvodio misno slavljezagrebački nadbiskup JosipBozanić, zajedno s generalomfranjevaca trećoredaca fraIlijom Živkovićem, njihovimprovincijalom fra PetromGrubišićem i ostalimsvećenicima.Provincijal fra Petar Grubišić

tom prigodom zahvalio jesvima koji su sudjelovali ipomogli u ostvarenju togavažnog projekta koji jeosmišljen još 2001. godine. Udom će se moći smjestitistotinjak osoba starije dobi.

Susret svećenika i redovnika Dubrovačke biskupijeBiskup Bogovićizlagao o temi"Europa u Hrvatskoj,Hrvatska u Europi".

Dubrovnik, 8.10.2003. (IKA) -Redoviti susret svećenika iredovnika Dubrovačkebiskupije održan je 8. listopadau prostorijama Biskupskogsjemeništa u Dubrovniku.Predavač na susretu bio je

Gospićko-senjski biskup dr.Mile Bogović, koji je govorio otemi "Europa u Hrvatskoj,Hrvatska u Europi".Dekan Gradskog dekanataDubrovačke biskupije dr.Stanko Lasić upoznao je

okupljene svećenike splanovima vezanim uz""Godinu obitelji"" koja će zaDubrovačku biskupiju bitiproglašena u Došašću 2003.godine.

"Korčulanska biskupija (1300.-1830.)"U Dubrovnikupredstavljena knjigadon Boža Baničevića,župnika u Žrnovu naKorčuli

Dubrovnik, 8.10.2003. (IKA) -U galeriji pokraj dubrovačkekatedrale predstavljena je 8.listopada knjiga don BožaBaničevića "Korčulanskabiskupija (1300.-1830.)" koju jeautor, župnik u Žrnovu naKorčuli, napisao u prigodi 700.obljetnice utemeljenja te ugaslebiskupije, a nakladnik je Crkvau svijetu.Katedralni župnik dr. StankoLasić pozdravio je nazočne,nakon čega su o knjizi govorilimr. Ivan Mustać i mr. VinicijeLupis.Mr. Mustać istaknuo je kako jevrijednost te knjige posebice utome što se autor uosvjetljivanju povijestiKorčulanske biskupije služio iizvorima koje do sada nitkonije koristio, a riječ je, uzostalo, o izvješćima biskupakoja su oni podnosili SvetojStolici, a koji se čuvajuVatikanskom arhivu. Podsjetioje i na osnutak Korčulanskebiskupije koja je nastala takošto se biskup iz Stona 1300.godine sklonio u Korčulu,nakon čega ga je Papaimenovao za biskupa Korčule.U knjizi se govori o 36

korčulanskih biskupa sve doukinuća biskupije 1828. godinebulom "Locum beati Petri".Mr. Vinicije Lupis podsjetio jena likove nekih biskupa,posebice onih koji su bili važniu smislu stvaranja i prikupljanjaumjetničkog blaga korčulanskekatedrale, istaknuvši kako je taknjiga nezaobilazna za svepovjesničare umjetnosti koji ćese u svojim istraživanjimabaviti Korčulom. U knjizi senalazi 87 stranica transkripcijaarhivskih dokumenataporedanih kronološki, međukojima su i dekreti outemeljenju i ukinućubiskupije.Sam autor, don BožeBaničević, rodom s otokaKorčule, koji je veći dio svogsvećeničkog života proveo užupama otoka Korčule,istaknuo je da, što višepodataka pronalazi o svimaspektima života na Korčuli, toviše mu se u glavi slaže mozaikzbivanja u povijesti Korčule.Na slikovit način i s ljubavljunazočnima je govorio razvojumalih mjesta otoka Korčule,razvijanju obrambenih sustavasvakog mjesta protiv raznih

pljačkaša u tijeku povijesti, ovažnosti korčulanskog Statuta,pojedinostima pojediniharhivskih dokumenata, te oodnosima klera i puka Korčule.Knjiga "Korčulanska biskupija"na 446. stranica donosi petpoglavlja naslovljenih:Osnivanje Korčulanskebiskupije, Korčulanski i ujednoStonski biskupi do g. 1541.,Korčulanski biskupi od g.1541.do početka XVIII. stoljeća,Korčulanska biskupija dopočetka XIX. Stoljeća, ukinućebiskupije g. 1830., UkinućeKorčulanske biskupije,Korčulanski biskupi. Uz uvodna hrvatskom, autor je napisaouvod i na latinskom jeziku, asažetak je donesen i naengleskom. U dodatku senalaze arhivski tekstovi koji seodnose na Korčulanskubiskupiju, izvješćakorčulanskih biskupa SvetojStolici, najvažniji arhivskitekstovi za svaku od 9korčulanskih župa, konačnipodaci o imenima korčulanskihžupa i o njihovim prvimcrkvama, popis literature ikazalo imena.

27v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Domovinske vijesti

Zadar: Blagdan sv. ŠimunaU uvodnoj je riječinadbiskup Prenđapozvao na molitvu zanapredak i blagoslovZadra, "grada kojinosi kršćansko ime itreba novu snagu zasvjedočenje te vjere",te molitvu zaDomovinu i njen put uzajednici narodaEurope i svijeta

Zadar, 8.10.2003. (IKA) -Blagdan sv. Šimuna, zaštitnikagrada Zadra, čije neraspadnutotijelo počiva u raci ponadglavnog oltara u naslovnojsvečevoj crkvi, svečano jeproslavljen u srijedu 8.listopada misnim slavljima ucrkvi Sv. Šime. Svečanovečernje euharistijsko slavljepredvodio je zadarskinadbiskup Ivan Prenđa, ukoncelebraciji s umirovljenimzadarskim nadbiskupomMarijanom Oblakom,generalnim vikarom zadarskenadbiskupije mons. IvanomMustaćem, župnikom sv. Šimedon Borisom Pedićem i okotrideset svećenika Zadarskenadbiskupije.U uvodnoj je riječi nadbiskupPrenđa pozvao na molitvu zanapredak i blagoslov Zadra,"grada koji nosi kršćansko imei treba novu snagu zasvjedočenje te vjere", te

molitvu za Domovinu i njen putu zajednici naroda Europe isvijeta, koja na svečev blagdanslavi Dan neovisnosti. "NašaDomovina treba molitvu zadogađaje koji slijede i za hrabreljude koji su spremni ponijetizadatke i nositi ovaj trenutaknjene povijesti", rekao jenadbiskup Prenđa, pozivajući ina molitvu za duhovna zvanja uCrkvi. U propovijedi je govorio o sv.Šimunu, starcu pravedniku kojije imao susret sa SinomBožjim, a zadarski ga puk ubaštini svoje vjere časti većsedam stoljeća, govori musvojom tjelesnom nazočnošću,a svojom porukom uvijekiznova produbljuje smisaonavještenih riječi. "Ovo mjestoi pohod sv. Šimunu uvijek jebio mjesto preispitivanja kolikosmo se s Božjom riječju susrelii svjedočili je. U tom smislu inaša mjesna Crkva treba

zaživjeti svoje strukture, župe idekanate, da se Evanđeljedublje navijesti, što je cilj itrogodišnjeg pastoralnog planaza proslavu Jubileja 1.700godina mučeništva sv. Stošije",rekao je zadarski nadbiskup,opisujući sveca Šimuna kao"jeku, izraz svih proroka ibožjih ljudi koji su čeznuli daugledaju Božje lice u Mesiji."On je svjedočanstvo kojeostaje zauvijek, jer, da bismodoživjeli istinsku vjeru,potrebno je doživjeti susret sBogom. Jedino se iz susreta sBogom dobiva polet i snaga zaprenošenje vjere na druge",istaknuo je zadarski nadbiskup.Nakon mise mnoštvo vjernikapočastilo je sv. Šimunapohodom njegovu tijelu kojepočiva u raci, upućujući mumolitve i zahvalu za brojnemilosti kojima obasipa one kojise utječu njegovom zagovoru.

Rezultati rada Caritasa Zagrebačke nadbiskupije u2002.Zagreb, 9.10.2003. (IKA) –Zahvaljujući tisućamadobročinitelja u tijeku 2002.godine Caritas Zagrebačkenadbiskupije pružio je smještaji psihosocijalnu skrb uustanovama za osobe u nevolji:za 430 djece, od čega za 109djece s posebnim potrebama, za323 odraslih, od čega za 62odraslih s posebnim potrebamate za 208 starijih i nemoćnihosoba. Caritas je nadalje uspioorganizirati 11 susretaumirovljenika na kojima susudionicima podijeliti 2.878prigodnih paketa. U kućama zaodmor i rekreaciju tijekomgodine pružio je boravak za423 osobe u Nerezinama, 397osoba u Rovinju i 347 osoba u

Kalju. Caritas je nadaljeprotekle godine pružio pomoć uhrani i odjeći starijim osobamai obiteljima u nevolji (10.202kg hrane i 2.013 odjeće iobuće), obiteljima s troje i višedjece (41.497 kg hrane i 5.380kg odjeće i obuće); poštomposlao 4.930 paketa (30.121 kghrane, odjeće i obuće), upodružnici u Susedgradupodijelio je 7.861 kg hrane i175.450 kg odjeće i obuće, a upodružnici u Podsusedu 9.123kg odjeće i obuće. Svakogdana, osim vikendom, osiguralisu i dopremili oko 150 obrokaza beskućnike koji spavaju uCrvenom križu; kroz projektPomoć u kući skrbili su zastarije osobe u njihovim

kućama (100 stalnih korisnika i150 povremenih) te promicalikaritativni rad u Crkvi i narodukroz razne druge aktivnosti,objavljeno je na promidžbenommaterijalu tiskanom u povodu70. obljetnice CaritasaZagrebačke nadbiskupije.Pomoć u hrani i odjeći može sedostaviti u Caritasove prostorijeu Zagrebu, Kaptol 31 radnimdanom od 8 do 17 sati isubotom od 8 do 12 sati; te uSelskoj cesti 165 radnim danomod 8 do 16 sati. U Susedgraduse pomoć može dostaviti uCrnojezerskoj 20 radnimdanom od 9 do 15 sati isubotom od 9 do 12 sati.

Katehetska škola za odgojitelje u vjeri osoba sposebnim potrebamaZagreb, 9.10.2003. (IKA) –Katehetska škola za odgojiteljeu vjeri osoba s posebnimpotrebama na temu “Metodičkisustavi u vjeronaučnoj nastavi“održat će se 17. i 18. listopadau zagrebačkoj župi sv. Petra,Petrova 4. Program počinje upetak 17. listopada u 9 satimolitvom, nakon čega slijedepozdravni govori. Potom će mr.Luka Marijanović govoriti obiblijskom znakovlju i govoru oosobama s posebnim

potrebama. Slijede predavanjaprof. Ivanke Osmak ometodičkim sustavima uvjeronaučnoj nastavi i dr.Ljubice Pribanić o zornosti uvjeronaučnoj nastavi.Popodnevni dio programazapočinje u 14.30 satipredavanjem dr. ZrinjkeStančić o utjecajnim teškoćamai metodičkim postupcima.Slijedi tematska rasprava, rad uskupinama i euharistijskoslavlje u 18 sati.

U subotu 18. listopada programpočinje u 8.30 sati molitvom,nakon čega slijedi rad uskupinama, a okrugli stol izaključci Katehetske škole su u10.30 sati. Katehetsku školuorganiziraju Nacionalnikatehetski ured Hrvatskebiskupske konferencije usuradnji sa Zavodom zaunapređivanje školstvaMinistarstva prosvjete i športaRH.

28 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Predsjednik RS obećao povratak izbjeglicaU razgovoru zatalijanski "Avvenire"Čavić je izjavio da će90% tog problema bitiriješeno već ovegodine

Rim, 28.9.2003. (IKA) – Utijeku ove ili najkasnije idućegodine Republika Srpska vratitće sva dobra izbjeglicama, kojiće se tako moći vratiti svojimdomovima. To je obećaopredsjednik Republike SrpskeDragan Čavić, koji se ovih dananalazi u službenom posjetutalijanskoj pokrajini Friuli iJulijskoj krajini, u razgovoru zatalijanski katolički dnevnik"Avvenire" objavljen 20. rujna.

Predsjednik Čavić shvatio je darješavanje pitanje izbjeglicabitni preduvjet za eventualniulazak u Europsku uniju. On senada da bi toga moglo doći utijeku 2010.godine. Čavić tvrdida će 90% tog problema bitiriješeno već ove godine. Premanjegovim riječima, nemanikakvih prepreka za one kojise žele vratiti. Bit će oslobođenii njihovi stanovi. Čavić ne znakoliki je broj izbjeglica i

prognanika s područjaRepublike Srpske, ali zna da ihje iz ostalih krajeva Bosne iHercegovine ondje stiglo oko300.000. Prema njegovimriječima, Republika Srpska nijeviše područje nasilja, pobuna irata. Tomu je u velikoj mjeripridonio Papin pastirski pohodBanjoj Luci. “Iz njegovih jeporuka poteklo uvjerenje da jemoguće zakoračiti putemintegracije”, rekao je Čavić.

Treći seminar za laike u BiHPredavanja okatoličkim laičkimudruženjima,katolicima u politici teblaženom IvanuMerzu

Lištani, 28.9.2003. (IKA) – UDuhovno-pastoralnom centruSv. Josipa u Lištanima kodLivna od 26. do 28. rujnaVijeće za laike pri Biskupskojkonferenciji Bosne iHercegovine organiziralo jetreći seminar za tridesetakkatoličkih laika raznihzanimanja iz petnaestak župaod Trebinja do Banje Luke.Ovogodišnja je tema bilaposvećena katoličkim laičkimudruženjima, ulozi katolika upolitičkom životu i bl. IvanuMerzu. Na dosadašnja dvaseminara, održana 2001. i2002., razgovaralo se o"Katoličkom laikatu ucrkvenom nauku" te o"Kršćanskoj obitelji". I ovaj je

seminar predvodio biskupRatko Perić, predsjednik Vijećaza laike BK BiH.Sudionici su pratili predavanjaZorice Miloš, vjeroučiteljice izMostara, o katoličkim laičkimudruženjima, zatim ŽeljkaRaguža iz Stoca o katolicima upolitici te Vlatka Međugorca,tajnika Vijeća, o blaženomIvanu Merzu. Biskup Perić je upredavanju "Živjeti čista srca"izložio višestruke Merčeveljubavi: prema Crkvi,Presvetom Trojstvu, Euharistiji,Mariji, čistoći, kulturi,apostolatu. Nakon svihizlaganja povela se živarasprava o pojedinim točkama sposebnim osvrtom na prilike uBiH. Taj je seminar bio prilika

da se analiziraju odgovori naankete koje su provođeneproteklih godina o potrebitakvih skupova te njihovuučinku na posvješćivanjeznačenja i uloge laika u Crkvi idruštvu. Seminar je, uz radnidio, imao osobito uporište uduhovnim sadržajima:euharistijskim slavljima,pokorničkom bogoslužju,klanjanju Presvetom iliturgijskim molitvama.Posljednjega dana, 28. rujna,članovi seminara s vjernicimažupe Lištani sudjelovali su uzajedničkoj misi u župnojcrkvi. Do sada je seminarepohađalo osamdesetaksudionika.

Utemeljen i blagoslovljen prvi Karmel u AlbanijiUtemeljile su gahrvatskekarmelićanke,okupljene iz trijusamostana uHrvatskoj: Brezovica,Kloštar Ivanić iĐakovačka Breznica

Nënshat, 29.9.2003. (IKA) - Užupi Nënshat utemeljen je iblagoslovljen 29. rujna Karmel“Svete Obitelji i sv. Mihaela“,prvi Karmel klauzurnihkarmelićanki u Albaniji.Utemeljile su ga hrvatskekarmelićanke, okupljene iz trijusamostana u Hrvatskoj:Brezovica, Kloštar Ivanić iĐakovačka Breznica. U Karmelje iz Hrvatske došlo šestredovnica, četiri Hrvatice idvije Albanke. Sada, nakonsamo nekoliko mjeseci već ih jesedam, budući da je dan prijeblagoslova samostana obredredovničkog oblačenja imalanova redovnica Albanka. O.Zdenko Križić je u svomepozdravnom govoru nastanakprvog Karmela u Albanijiusporedio s nastankom prvogKarmela u Hrvatskoj 1939. Kaošto je tada, zahvaljujući tomešto je u to doba u austrijskimkarmelima bilo redovnicaHrvatica, koje je bl. kardinalAlojzije Stepinac mogaopozvati i okupiti unovoutemeljenom Karmelu u

Brezovici, tako je i sada,zahvaljujući tome što je uhrvatskim karmelima biloredovnica Albanki bilo mogućeutemeljiti taj prvi Karmel uNënshatu u Albaniji. Usvečanoj euharistiji naotvorenom i kod blagoslovasamostana koje je predvodioapostolski administrator DodëGjergji, uz brojne albanskevjernike, sudjelovao je i velikbroj svećenika, redovnika iredovnica iz Albanije iinozemstva, osobito iz Hrvatskei Italije, među kojima iapostolski nuncij u Albanijinadbiskup Giovanni Bulaitis,barski nadbiskup Zef Gashi,generalni vikar Reda bosonogihkarmelićana iz Rima o. ZdenkoKrižić, apostolski administratorbiskupije Bajza GjurashajPrela, generalni vikarSkadarske nadbiskupije mons.Lucian Augustini, mons. IgnacDema, provincijalni delegat zaklauzurne karmelićanke iasistent Udruge samostanahrvatskih karmelićanki o. JureZečević, predsjednica iste

Udruge č.M. Gabriela Batelja,priorica Karmela u Brezovicič.M. Ilijana Cvetnić, vlč.Andrija Vrane te niz drugihuzvanika i gostiju. Nakonobreda priređen je i prigodniprogram s kulturološkim ifolklornim sadržajima teobjedom.Prve molbe albanske Crkve zautemeljenjem Karmela uAlbaniji upućene su bileKarmelu u Brezovici inadležnom ordinariju,pokojnom nadbiskupukardinalu Franji Kuhariću još1995., a kada su redovnice2001. na opetovano traženjebile u mogućnosti pozitivnoodgovoriti pronađena jelokacija te je u ožujku 2002.započela gradnja samostana,koji je zahvaljujući zauzimanjumons. Dodë i donacijamabrojnih dobrotvora sadanajvećim dijelom dovršen.Albanija je još uvijek vrlosiromašna zemlja. Pristupneceste do Karmela, slično kao i umnogim drugim dijelovimaAlbanije prilično su u lošem

29v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

stanju, električnu strujukarmelićanke kao i ostalopučanstvo dobivaju"reducirano", samo u pojedinimrazdobljima dana i noći. Sretnaje okolnost što se odmah ublizini samostana nalazi izvorvode, odakle je voda dovedenau samostan te nije bioneophodan priključak navodovodne i kanalizacijskemreže. Samostan je podignut umjestu Nënshat, upravo namjestu gdje je već u dobapredturske vlasti bilo sjedištebiskupije Sapa i gdje se sve do1946. nalazilo sjemeništekojega su ateističkekomunističke vlasti zatvorile.Enver Hodža bio je zabraniosvaku vjeru i Albanijuproglasio prvom ateističkomzemljom na svijetu, komunisti

su 1968. ubili biskupa GjergijaVolaja, biskupska kurija jezatvorena, a od naroda jezatraženo da poruši crkvu.Premda su to ljudi odbili, crkvaje zatvorena i opustošena.Mons. Dodë, nekadašnjistudent Katoličkogabogoslovnog fakulteta uZagrebu, priču o novomKarmelu u svojoj biskupijisažeo je u riječi: "Bog je htio,sestre prihvatiše, dobročiniteljisu nam omogućili, suradnici suga ostvarili, a ja se radujem dasmo postigli". Albanija jemisijska zemlja. Procjenjuje seda nakon strahovlade EnveraHodže i pada komunističkediktature u zemlji danas živioko 15% katolika, 25%pravoslavnih i 60% muslimana.Katolici u Albaniji žive u šest

biskupija kojima upravljajubiskupi ili apostolskiadministratori. Biskupija Sapa,u kojoj su hrvatskekarmelićanke utemeljile prviKarmel u Albaniji, ima oko100.000 vjernika te je - nakonSkadarske biskupije koja imaoko 150.000 katolika - druga poveličini biskupija u Albaniji.Današnje sjedište biskupije je umjestu Vau-Dejes, gdje rezidiraapostolski administrator DodëGjergji. Biskupija ima 29 župakoje su podijeljene u nekolikopastoralnih zona, budući da seza njih skrbi samo pet domaćihbiskupijskih svećenika i četiristrana redovnička svećenika -misionara (3 kapucina i 1franjevac), a u biskupiji djelujei 11 ženskih redovničkihzajednica.

Veliko hodočašće vjernika Porečko-pulske biskupijeHodočašće Porečko-pulske biskupije uLurd, Santiago deCompostelu i Fatimuu Godini krunicepredvodio biskupMilovan, asudjelovalo je 100vjernika među kojimai deset svećenika

Saragoza, 3.10.2003. (IKA) –Od 22. rujna do 3. listopada uovoj Godini krunice održano jehodočašće vjernika Porečko-pulske biskupije u velikasvetišta Lurd, Santiago diCompostela i Fatimu.Hodočašće je predvodio biskupIvan Milovan, organizator jebio rovinjski župnik MilanZgrablić, a sudjelovalo je 100hodočasnika među kojima i 10svećenika. Na putu premaLurdu hodočasnici su posjetiliAvignon, a došavši u Lurd, utijeku dviju večeri sudjelovalisu u večernjemu ophodu ukojem se dio krunice molio nahrvatskom jeziku. U srijedu 24.rujna hodočasnici su u baziliciPija X. sudjelovali nameđunarodnoj misi koju je sdesetak biskupa i stotinjaksvećenika predvodio milanskinadbiskup kardinal DionigiTettamanzi. Hodočasnici su uzto u srijedu popodne imaliprigodu za ispovijed, a potomsu sudjelovali u ophodu sPresvetim u kojemu je bilomnogo teških bolesnika, što jebilo posebno potresno. Slijediloje cjelodnevno putovanje dovelikoga hodočasničkogodredišta – groba Sv. Jakova uSantiago de Composteli.Smještaj je bio u novom naseljuna Monte del Gozo,izgrađenom u prigodi svjetskogsusreta mladih u Santiagu.Ondje je hodočasnike dočekao ikasnije ih vodio mladi svećenikŠpanjolac Alejandro Castillo.Dojmljiv je bio susret s velikimsrednjovjekovnim, ali i danas

živim svetištem u Santiagu,gdje su hodočasnici imalivremena i za razgledavanje i zamolitvu i misu, koju su slavilina glavnom oltaru katedrale Sv.Jakova i gdje je biskup Milovanistaknuo značenje hodočašćakao simbola povijesnog hodaCrkve. Hodočasnici su moliliposebno za svećenike iduhovna zvanja. Uslijedilo jezatim putovanje u Fatimu. Zašto bolji doživljaj Fatime injene potresne porukehodočasnike je pripravioprigodni film u autobusu kao iprikaz knjige "Fatima – da iline". Upravo je susret sasvetištem u Fatimi najdubljedojmio hodočasnike. Molilo seu župnoj crkvi na grobovimablaženih Francesca i Jacinte,zatim u kapeli ukazanja, aupriličena je i večernja molitvakrunice s tisućama drugihhodočasnika (dio krunicemolilo se i na hrvatskom) tenedjeljna međunarodna misa nakojoj je dio evanđelja i molitvevjernika čitan na hrvatskomjeziku. Nekoliko jehodočasnika klečeći nakoljenima prošlo stazom odulaza u svetište do kapeliceukazanja. Pokraj Fatimeposjetili su i rodne kućevidjelaca u Aljustrelu i križniput postavljen na putu kojim sumali pastiri nekad vodili svojestado do Cova da Iria. Tenedjelje popodne hodočasnicisu u posebnoj kapeli imaliklanjanje pred Presvetim kojeje vodio vlč. Zgrablić, na krajukojega je bila posveta

Bezgrešnom Srcu Marijinu.Na svome hodočasničkom putukroz velika prostranstvaŠpanjolske hodočasnici su sezadržali u slavnoj sveučilišnojSalamanki, a onda u Alba deTormes, gdje su na grobu sv.Terezije Avilske slavilieuharistiju. Uslijedio jejednodnevni posjet Madridu, alii ondje se hodočasničkimolitvom zaključio posjet crkviSv. Franje, dok se u novojkatedrali slavila misa naGospinu oltaru.Na putu prema Barcelonihodočasnici su zastali uSaragozi – španjolskomenacionalnom marijanskomsvetištu Gospe od Pilara. Biloje dojmljivo na stupu u bazilicividjeti dvije avionske bombekoje su "ljevičari" ugrađanskom ratu 1937. bacilina svetište, a nisu eksplodirale.Na povratku kući prekrasan jejoš bio posjet marijanskomkatalonskom svetištuMonserrat, susret s ocimabenediktincima i misa u kapeliiza crnog kipa Majke Božje. Napovratku su se u autobusimaiznosili dojmovi: radost zbogdubokog doživljaja blizineBožje po Mariji, jačanje u vjerii spremnost na veće predanjeBogu, doživljaj zajedništvaCrkve i – želja ponoviti većsljedeće godine isto vjerničkoiskustvo što ga, poput najboljihmisija ili duhovnih vježbipružaju takvi posjeti velikimhodočasničkim svetištima.

30 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

U Brooklynu ustoličen novi biskupNa području biskupijeBrooklyn 32 godinedjeluje hrvatskakatolička misija, kojaokuplja brojne Hrvatekoji žive na uBrooklynu, Queensu iLong Islandu

New York, 4.10.2003. (IKA) –Na blagdan preminuća sv.Franje 4. listopada u bazilici“Our Lady of perpetual Help”,uz velike mjere sigurnosti,svečano je uveden u službubiskup biskupije Brooklyn,New York, mons. Nicholas DiMarzio. Nakon što je SvetiOtac prihvatio ostavkudosadašnjeg biskupa ThomasaDailyja, koji je navršio 76godina, službu upravljanjajednom od najvećih biskupija uAmerici preuzeo je biskup,podrijetlom Talijan koji je priBiskupskoj konferencijiSjedinjenih Američkih Državaobavljao službu povjerenika zapastoral imigranata. BiskupijaBrooklyn ima oko 4,5 milijuna

stanovnika, a katolika je 1,8milijuna. Većina stanovnikabiskupije Brooklyn su imigrantii doseljenici. Pastoralna skrb zaimigrante jedna je od prvotnihzadaća novoga biskupa.Novi biskup Nicholas DiMarzio u svome prvomobraćanju vjernicima govorio jeo Crkvi, ne kao instituciji, većkao o Majci. “Crkva kao majkavodit će posebnu brigu za svežrtve seksualnog zlostavljanja,posebno sa strane njezinihposvećenih sinova i kćeri”,rekao je novi biskup. Na krajupropovijedi svoje je vjernikepozdravio na dvadeset jezika,također na hrvatskom jeziku:”Pozdravljam braću i sestreHrvate! Hvala na vašim

molitvama, podršci i suradnji!Bog Vas blagoslovio!”. I zazivmolitve vjernika bio je čitan nahrvatskom jeziku.Na području biskupijeBrooklyn 32 godine djelujehrvatska katolička misija, kojaokuplja brojne Hrvate koji živena u Brooklynu, Queensu iLong Islandu. Biskupi izBrooklyna uvijek su iskazivaliposebnu pastoralnu skrb zaHrvate. Velika zahvalnost za toide i dosadašnjem nadbiskupuPhiladelphije kardinaluAnthonyju Bevilacqui, koji je1971. osnovao hrvatskukatoličku misiju pri župi MostPrecious Blood u Astoriji.

Europski skup Hrvatskoga svjetskog kongresaPromjene koje su sedogodile devedesete uHrvatskoj uvrijednosnom smislunisu promijenilementalitet, a isto takoi nadalje unutarstruktura hrvatskogadruštva i hrvatskedržave dominirajunazori, kadrovi iinstitucijskaorganiziranost svrijednostima kakvesu bile i ujugoslavenskoj državi

Obertshausen, 4.10.2003.(IKA) – Europski skupHrvatskoga svjetskog kongresa(HSK) održan je u subotu 4.listopada u "Bürgerhaus", uObertshausenu kod Offenbachana Majni, u Njemačkoj. Skup,na kojem se okupilo 24-erosudionika iz više europskihdržava, otvorio je predsjednikHSK za Njemačku dr. S.Leban. Potom je o budućnostiHSK-a i hrvatske dijaspore uEuropi govorio predsjednikHSK-a za Europu VinkoSabljo. Sadržajem bogatopredavanje o perspektivamahrvatskog iseljeništva održao jedr. Josip Jurčević sazagrebačkog Institutadruštvenih znanosti "Ivo Pilar"."Promjene koje su se dogodiledevedesete u Hrvatskoj uvelesu formalnu demokraciju iuspostavu početka hrvatskedržavne samostalnosti, ali još ni

izdaleka nije ostvarena razinaonoga što su ostvarile zemljezapadnoga svijeta. Te promjeneu vrijednosnom smislu nisupromijenile mentalitet, a istotako i nadalje unutar strukturahrvatskoga društva i hrvatskedržave dominiraju nazori,kadrovi i institucijskaorganiziranost s vrijednostimakakve su bile i u jugoslavenskojdržavi", rekao je dr. Jurčević.Upozorio je također na problemrazjedinjenosti hrvatskogaiseljeništva kojega je jedinoKatolička crkva uspjela držatizajedno. Plodnu raspravuuspješno je vodio ing. IvicaKošak, predsjednik AMAC-a(Društva bivših studenata iprijatelja hrvatskih sveučilišta uNjemačkoj). O projektima zaeuropski kontinent podnazivom "Europa zajedno"govorila je dr. Dragica Anderle,glavna tajnica HSK u

Njemačkoj.U tijeku skupa nazočne supozdravili dubrovački biskup ipredsjednik Vijeća za hrvatskuinozemnu pastvu Hrvatskebiskupske konferencije iBiskupske konferencije Bosne iHercegovine Želimir Puljić idelegat za hrvatsku inozemnupastvu u Njemačkoj fra JosipBebić. Biskup Puljić u toj jeprigodi kazao kako jepovezanost i solidarnost Hrvatau iseljeništvu posebno biladjelatna u doba Domovinskograta, te kako je sigurno da bezte povezanosti i solidarnosti nebi bilo ni Hrvatske. Istaknuo jekako je i nadalje potrebno gajitisolidarnost. Skupu je pribivao ikonzul za kulturu igospodarstvo Generalnogkonzulata Republike Hrvatskeu Frankfurtu Silvijo Kus.

Dan Katoličkoga školskog centra u TuzliMisom i svečanomakademijom KŠC"Sveti Franjo" u Tuzliproslavio svoj dan

Tuzla, 4.10.2003. (IKA) - Nablagdan sv. Franje Asiškog 4.listopada Katolički školskicentar "Sveti Franjo" u Tuzliobilježio je svoj dan. Proslavaje započela misnim slavljemkoje je predvodio župnik usarajevskom naselju Stup LukaKesedžić. Deset koncelebranatate učenike i roditelje na početkuje pozdravio ravnatelj Centramr. Luka Tunjić. U propovijedije vlč. Kesedžić ocrtao lik sv.Franje koji se spremno odazvaona obnovu "porušene Crkve".

Propovjednik je nazočnepozvao da slijede primjer sv.Franje kroz obrazovanje i odgojmladih. Nakon mise uslijedilaje prigodna akademija za Danškole. Na početku je okupljenepozdravio ravnatelj mr. Tunjić,kazavši da je glavna porukaakademije "Borba dobra i zla" ašto Katolički školski centar"Sveti Franjo" nudi, po riječimaravnatelja, bit će vidljivo i izakademije. Akademija jezapočela izvedbom "Pjesmestvorova" sv. Franje, a potom je

ritmička skupina izvela djelo"Drevne civilizacije". Uslijedioje glazbeno scenski prikaz"Renesansne slike", pjevačkaskupina izvela je renesansnekompozicije, a ritmička skupinanastupila je djelom "Hirošima".Dramski prikaz nosio je naslov"Čovjek je čovjek" nakon čegaje uslijedio monolog"Perspektive: ljubav, nada,mir". Akademija je završena"Pjesmom pobjede" tezajedničkim druženjem uprostorijama Centra u Tuzli.

31v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Biskup Škvorčević u BeograduBlagdan sv. Franje ufranjevačkoj crkvi uBeogradu

Beograd, 4.10.2003. (IKA) - Nasvetkovinu sv. Franje Asiškog4. listopada u župnoj crkvi Sv.Antuna Padovanskog uBeogradu požeški biskupAntun Škvorčević predvodio jeeuharistijsko slavlje. S njime jekoncelebrirao generalni vikarBeogradske nadbiskupije idomaći župnik fra LeopoldRochmes, beogradski dekan ižupnik u Smederevu StjepanBarišić, novi isusovačkisuperior u Beogradu o. PetarGalauner, isusovac iz Zagrebao. Ivan Cindori, katedralnižupnik Jože Hauptman, župnivikar u Clevelandu ZvonkoBlaško, grkokatolički župnik uBerkasovu Vladislav Rac,biskupov tajnik Ivica Žuljević,domaći župni vikar fra SašaĆolić. Na početku slavlja župnikRochmes pozdravio je biskupa,nazočne svećenike i vjernike,izrazivši zahvalnost biskupu štoje došao dati potporusvećenicima i vjernicima kojižive u Beogradu. Ujedno jebiskupu Škvorčeviću preniopozdrave beogradskognadbiskupa StanislavaHočevara, koji se nalazi uVilniusu na zasjedanjupredsjednika Vijeća europskihbiskupskih konferencija.Biskup Škvorčević u uvodnoj jeriječi istaknuo radost što možeu Beogradu s vjernicimaproslaviti svetkovinu sv.

Franje. Zahvalio je na pozivubraći franjevcima, gvardijanufra Rafaelu i župniku fraLeopoldu, pozdravio nazočnesvećenike i posebno vjernike,istaknuvši da se tim slavljemočituje i utvrđuje zajedništvo uistoj vjeri, nadi i ljubavivjernika koji žive u Beogradu is onu stranu Save, posebno uSlavoniji u mladoj Požeškojbiskupiji. U homiliji biskup jeocrtao lik sv. Franje, istaknuvšiobrat koji se Božjim zahvatomdogodio u njegovoj osobnosti tese od raspuštenogamladenačkog života i slike očovjeku koju mu je nudionjegov otac sav okrenuo Bogu iiz silnog povjerenja u njegapočeo živjeti novu nutarnjuslobodu prema svijetu, usiromaštvu i poniznosti,izgrađujući svoj odnos premačovjeku i prirodi oko sebe. Ktome, biskup je istaknuo kakoje Franjo u križu Isusovu otkrioljubav Božju na djelu i jedinusnagu koja je kadra okrenutičovjekovu smrtnu sudbinu upobjedu života. Prihvaćanjekriža kao svoga životnogopredjeljenja očitovalo seznakovito i na Franjinu tijelupo Isusovim ranama kojima jebio opečaćen. BiskupŠkvorčević zaključio je kako susveci ljudi u kojima se dogodioprodor Božji na zemlju te oni inakon smrti zrače njegovomprisutnošću, snagom, zdravljem

i pobjedom. Poželio je da sekatolički vjernici Beograda jošviše otvore Bogu u vjeri te živeod slobode i sigurnosti predanjaBogu radi onog jamstva kojenam je Bog dao u ljubaviIsusovoj, očitovanoj na križu ipobjednici u uskrsnuću. S timželjama čestitao je svetkovinusv. Franje braći franjevcima isvima okupljenima u crkvi.Misa je završila obredompreminuća sv. Franje prednjegovim oltarom. Mješovitižupni zbor sv. AntunaPadovanskog, sastavljen odvjernika katolika i pravoslavnihsvojim pjevanjem dao jeposebnu duhovnu snagucijelom slavlju. Zatim jeprogram nastavljen u župnomdomu, gdje mu se pridružio iapostolski nuncij u Srbiji iCrnoj Gori nadbiskup EugenioSbarbaro. Prethodnog danabiskup Škvorčević uz pratnjužupnika Rochmesa i tajnikaŽuljevića posjetio je manastirepo Fruškoj gori: Krušedol,Grgeteg i Hopovo te sabornucrkvu u SrijemskimKarlovcima. Posebno su bilidojmljivi susreti s monasima imonahinjama u kojima seočitovalo ozračje otvorenosti imeđusobnog poštovanja.Biskup Škvorčević imao jeprigodu i u Beogradu posjetitipojedine ustanove Srpskepravoslavne crkve.

Rim: Zahvalnica za dvoje novih hrvatskih blaženikaU hrvatskoj crkvi Sv.Jeronima u Rimu 5.listopada slavljenamisa zahvalnica upovodu proglašenjablaženima dr. IvanaMerza i Marije odPropetog IsusaPetković

Rim, 5.10.2003. (IKA) – Uhrvatskoj crkvi Sv. Jeronima uRimu u nedjelju 5. listopadaslavljena je misa zahvalnica upovodu proglašenja blaženimadr. Ivana Merza i Marije odPropetog Isusa Petković.Euharistijsko slavlje predvodioje rektor Papinskoga hrvatskogzavoda sv. Jeronima u Rimumons. Jure Bogdan, akoncelebrirali su salezijanacdon Stjepan Bolkovac,franjevac konventualac o.Maksimilijan Herceg te višesvećenika studenata u Rimu. Ueuharistijskom su slavljusudjelovale, sa svojompoglavaricom s. BerislavomŽmak, trideset i tri redovnicedružbe Kćeri milosrđa Trećegasamostanskog reda sv. Franje,čija je utemeljiteljica novablaženica Marija od Propetoga

Isusa Petković, a koje će idućihmjesec dana biti okupljene nageneralnom kapitulu tepromišljati svoju karizmu iposlanje u današnjem svijetu.Mnoge hrvatske redovnice uRimu s vjerničkom hrvatskomkolonijom okupile su se na misizahvaliti Bogu na daru dvojehrvatskih blaženika.Tumačeći evanđelje te nedjelje(Mk 10,2-12) mons. Bogdan jeu propovijedi razmotriosuvremenu problematikuobitelji. Svjesna činjenice dabez zdrave obitelji, "kućneCrkve", nema niti zdravogdruštva, Crkva štiti obitelj predrazornim utjecajima suvremenekulture smrti. I novoproglašenihrvatski blaženici, za koje jeCrkva u Hrvata zahvalna Bogui Svetom Ocu, ponikli su izplemenitih vjerničkih obitelji u

kojima su razvijali i učvršćivaliodluku da svoj život posvetesluženju Bogu i njegovunarodu. Liturgijsko pjevanjepredvodio je župni zborzagrebačke župe Duha Svetogana Jarunu pod ravnanjem prof.Maruše Bartolić i orguljaškupratnju svećenika salezijancadon Josipa Ljubića. Izveli suHrvatsku misu za mješovitizbor mo. Miroslava Martinjakate ostale pjevane dijelove Mise,a prije završnoga misnogblagoslova intonirali suzahvalni himan "Tebe Bogahvalimo". Otpjevali su takođerdvije pjesme skladane u častdvoje novih hrvatskih blaženikate nakon misnog slavlja jošnekoliko duhovnih pjesama.Pjevače je zatim rektor Bogdanpozvao na okrjepu u svečanojdvorani Zavoda.

32 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Međugorje: Izložba fra Perice VidićaMeđugorje, 5.10.2003. (IKA) -U sklopu proslave blagdana sv.Franje Asiškoga međugorskižupnik fra Branko Radoš užupnoj dvorani u Međugorjuotvorio je 5. listopada izložbu

slika akademskog slikara fraPerice Vidića. O autoru sugovorili Mario Vasilj i VojislavVujanović. Fra Perica Vidićčlan je franjevačke provincijeBosne Srebrene. Do sad je imao

više od pedeset samostalnihizložbi u Domovini i Europi.Dopisni je član Akademijeznanosti u umjetnosti BiH. Živii radi u Sarajevu.

Subotica: Blagoslovljena otajstva krunice "od slame"Beogradski metropolitblagoslovio petnaestslika izrađenih utehnici slame, radprve umjetniceslamarke AneMilodanović

Subotica, 5.10.2003. (IKA) - Usubotičkoj crkvi Marija MajkaCrkve na spomendan BDM odKrunice (Rožarija) 5. listopadabeogradski metropolitnadbiskup Stanislav Hočevarblagoslovio je petnaest slikaizrađenih u tehnici slame, radprve umjetnice slamarke AneMilodanović. Ona je te slikeizrađivala dugih dvadeset petgodina i “u njih ugradila svojerazmišljanje o otajstvimakrunice i o životu”, kako je toistaknuo nadbiskup Hočevar.

On je u propovijedi zahvalioumjetnici za sav trud koji jeuložila u remek-djela, svojeslike, i pozvao vjernike namolitvu krunice “jer ona potičena ustrajnost. Krunica je lanacljubavi koji će nas uvijek čuvatiu jedinstvu s Bogom, ona jenaša snaga da ustrajemo uljubavi” istaknuo je nadbiskup.Misu s beogradskimnadbiskupom suslavili sunjegov tajnik Franc Šenk,žednički župnik Željko Šipek idomaći župnik preč. Andrija

Kopilović. Počasne gošće bilesu sestre Milodanović,umjetnice “slamarke”, i njihovabliska rodbina obiteljOstrogonac koji su pomogli daslike dođu u tu crkvu.Istoga je dana uprijepodnevnim satimaslavljena misa na Bunariću,kojom je završenahodočasnička sezona, a milosnikip Majke Božje vraćen je izsvetišta u župnu crkvu gdje ćeboraviti do drugog danaUskrsa.

Godišnji skup hrvatskih svećenika i pastoralnihsuradnika iz Zapadne Europe

Predsjednik Vijeća zahrvatsku inozemnupastvu biskup ŽelimirPuljić izrekao dužnuzahvalu za nemjerljivdoprinos hrvatskihpastoralnih djelatnikau radu s našimljudima privremeno ilitrajno nastanjenimadiljem Europe

Bergisch Gladbach, 7.10.2003.(IKA) – “Suvremeni pristupBibliji“ tema je godišnjegapastoralnog skupa hrvatskihsvećenika, đakona, pastoralnihsuradnica i suradnika izZapadne Europe u GodiniBiblije, koji se održava od 7. do9. listopada u “Kardinal SchulteHausu“ u Bergisch Gladbachunedaleko od Koelna uNjemačkoj u organizacijiHrvatskoga dušobrižničkogureda iz Frankfurta.Skup, na kojemu se okupiloviše od 150 sudionika, započeoje jutarnjom molitvom. Potomje u dvorani sve pozdraviodomaćin, delegat za Hrvatskuinozemnu pastvu u Njemačkojfra Josip Bebić, koji je ujednootvorio rad skupa. “Usuđujemse reći da nitko ne možepokucati na čitavo srceizvandomovinske Hrvatske,posebice Hrvata katolika akonije došao na ovaj pastoralniskup. Ovdje se najbolje čujekucanje tog živog dijela srcahrvatskog naroda. Ovdje, naovome skupu mogu se čuti svetjeskobe, radosti i čežnjenašega raspršenog narodadiljem Europe“, kazao jedelegat Bebić.Predsjednik Vijeća za hrvatskuinozemnu pastvu HBK i BKBiH dubrovački biskup ŽelimirPuljić je, prenoseći pozdraveravnatelja za Hrvatskuinozemnu pastvu mr. PereIvana Grgića i biskupa obiju

biskupskih konferencija,izrekao dužnu zahvalu zanemjerljiv doprinos hrvatskihpastoralnih djelatnika u radu snašim ljudima privremeno ilitrajno nastanjenima diljemEurope. “Radujem se što jeovaj pastoralni skup ovakodobro zaživio, što s radošću nanjega dolazite i što se truditedovoditi vrsne predavače kojivam pomažu razmišljati, tražiti,propitivati i nalaziti onoga kogatraži duža moja“, rekao je.Nazočne je pozdravio ibiskupijski vikar zadušobrižništvo katolika stranihjezika pomoćni koelnski biskupNorbert Trelle, koji je preniopozdrave kardinala JoachimaMeisnera. Sve je pozdravio ipredsjedatelj regije hrvatskihkatoličkih zajednica iz GornjeRajne i Vestfalije voditeljHKM Essen Stjepan Penić. Utijeku dana sudionike jepozdravio i župnik WolfangMiehle, ravnateljdušobrižništva katolika drugihmaterinskih jezika iz Bonna.On je pobliže nazočne upoznaos nedavno prihvaćenim“Smjernicama zadušobrižništvo katolika drugihmaterinskih jezika“ Njemačkebiskupske konferencije. Saskupa su upućeni brzojaviSvetom Ocu u povodu 25.obljetnice njegova pontifikata,te zagrebačkom nadbiskupuJosipu Bozaniću u povoduPapine najave da će ga 21.

listopada uvrstiti u kardinalskizbor.Predavanje na temu Biblija umodernom svijetu održao je dr.fra Tomislav Vuk s Fakultetaza biblijsku znanost iarheologiju iz Jeruzalema. Upredavanju je ukazao narazličite metode i pristupečitanju Biblije. Već samačinjenica da postoji tolikometoda, pristupa i “čitanja“Biblije ukazuje na to da je onaprestala biti predmetom jedinoreligioznog interesa, da senjome ne bave samo vjernici ilijoš uže samo teolozi i kler.Bibliju čitaju i istražuju mnogi,ali s vrlo različitih vidova, kojine moraju imati nikakve veze svjerom i religijom, niti dakle skriterijima njezineinterpretacije, a niti njihovainterpretacija podliježe na bilokoji način sudu ili autoritetucrkvenog učiteljstva, kazao jedr. Vuk. On je popodne održaojoš jedno zapaženo predavanjeo tome kako se Crkva služiBiblijom, u sklopu kojega seposebno osvrnuo na dokumentPapinske biblijske komisije“Tumačenje Biblije u Crkvi“.Nakon oba predavanja razvilase plodna diskusija. Prvi dansusreta završio je euharistijskimslavljem te duhovno-kulturnomvečeri u sklopu koje jepredstavljena knjiga StipeŠošića iz HKM Goeteborg“Blizina ljubavi i mržnje“.

33v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Crkva u Hrvata

Sarajevo: Zaziv Duha Svetogakardinal Puljićpredvodio misnoslavlje u sarajevskojkatedrali Srca Isusova

Sarajevo, 7.10.2003.(IKA/KTA) - Vrhbosanskinadbiskup kardinal VinkoPuljić, uz koncelebraciju 25svećenika, predvodio je 7.listopada misno slavlje usarajevskoj katedrali SrcaIsusova u povodu početka noveakademske godine. Kardinal jena početku pozdravio brojnestudente i njihove profesore tepoželio da to misno slavlje

bude zajednička molitva za svestudente i njihove predavače. Uprigodnoj homiliji kardinal jeistaknuo potrebu velikesuradnje s Duhom Svetim kojije kadar mijenjati lice ovogasvijeta. "U središtu večerašnjemolitve neka budu oni kojizapočinju novu akademskugodinu kao i oni koji će ihvoditi tijekom predstojećeškolske godine", kazao je

kardinal te pozvao studente dabudu otvoreni svojim starijimkolegama, a profesore da buduvrijedni prenositelji znanja i jošvrjedniji odgojitelji mladihnaraštaja. Misno slavlje jezavršeno Zazivom DuhaSvetoga nakon čega su senazočni okupili u Napretkovomklubu "Lira" na zajedničkomdruženju.

Papin pozdrav hrvatskim hodočasnicimaVatikan, 8.10.2003. (IKA) - Naopćoj audijenciji u srijedu 8.listopada u Vatikanu papa IvanPavao II. pozdravio je hrvatske

hodočasnike riječima: "Dragihrvatski hodočasnici, sve vaspozdravljam i od srcablagoslivljam. Kraljica Svete

Krunice neka uvijek prati vas,vaše obitelji i sav vaš narod.Hvaljen Isus i Marija!".

Drugi dan pastoralnog skupa hrvatskih svećenika ipastoralnih suradnika iz Zapadne Europe

Dr. s. Rebeka Anićgovorila o ženama iBibliji

Bergisch Gladbach, 8.10.2003.(IKA) – Drugi dan pastoralnogskupa hrvatskih svećenika,đakona i pastoralnih suradnica isuradnika iz Zapadne Europe usrijedu 8. listopada u BergischGladbachu započeo jepredavanjem dr. s. Rebeke Anićiz Splita pod nazivom “Žene iBiblija“. Upravo činjenica dazanimanje za Bibliju s obziromna teme žena nastaje iz zbilje ukojoj postoji praksa koju jeteško povezati s osjećajem zaravnopravnost, s ljudskimpravima svih ljudi i koju jeosobito teško povezati s vjeromu Boga koji ne bi mogaoozakoniti podređivanje iiskorištavanje ljudskih bića,potakla me da predavanje nenaslovim “Žene u Bibliji“ već“Žene i Biblija“, rekla je,pojasnivši da naslov “Žene uBibliji“ kao da dopušta da sezadržimo na iščitavanju onogašto je o ženama u Biblijinapisano, dotično, darazmatramo društveni ireligiozni položaj žena, da

identificiramo ženske biblijskelikove, da moguće iščitamo iženske osobine koje sepripisuju Bogu, a koje sustoljećima u teologiji bileprešućivane ili zanemarivane.Takav pristup Bibliji, međutim,nije više dostatan pa ni ondakada nakon povijesno-kritičneanalize biblijskih tekstovaslijedi njihovo posadašnjenje,aktualizacija, napomenula je.Pitanje koje žene danaspostavljaju u odnosu na Bibliju,između ostaloga glasi: koliko jepatrijarhalno okruženje ukojemu je nastala Biblijautjecalo na opis položaja iuloge žena u Bibliji. Poznati suradovi u kojima se traga zaženama kao autoricama Biblije,kazala je, između ostalog dr.Anić. U zaključku je istaknulada cilj toga kratkog prikaza oženama i Bibliji nije bio iscrpniprikaz odnosa žena i Biblije,već samo buđenje osjetljivostina moguće iskorištavanjeBiblije te na otvorenost zadaljnje znanstvene spoznaje na

tom području kao i želju da tespoznaje nađu odjeka i u našojdruštveno-crkvenoj praksi.Predavačica je stavila naglasakna znanstveno razračunavanježena s tumačenjima Biblije kojasu imala svrhu održatidrugotnost i podređenost žena.Velike žene Biblije gotovo seredovito uzima kao dokaz dažene mogu djelovati ako to želei u patrijarhalnim strukturama,dakle koristi ih se kako bi sepotkrijepio stav da nisupotrebne promjene struktura iodnos prema ženama, pojasnilaje. Suzdržanost žena uKatoličkoj crkvi u Hrvatskoj dase pozabave vlastitom vjerskompoviješću, dakle biblijskom icrkvenom, vidim kaoposljedicu straha da ih se zbogtoga ne proglasifeministkinjama što je u našojCrkvi jednako “muškaračama“,zaključila je dr. Anić. Nakonpredavanja uslijedio je rad poskupinama.

Sjednica svećeničkog Vijeća Vrhbosanske nadbiskupijeMr. Tomo Kneževićizložio temu:"UgrađivanjeEnciklike o Euharistijiu pastoralni radVrhbosanskenadbiskupije"

Sarajevo, 8.10.2003.(IKA/KTA) - U prostorijamaNadbiskupskog ordinarijata uSarajevu održana je 8. listopadaredovita godišnja sjednicasvećeničkog VijećaVrhbosanske nadbiskupije.Sjednica je otvorena ZazivomDuha Svetoga nakon čega jevrhbosanski nadbiskup kardinalVinko Puljić pozdraviopomoćnog biskupa PeruSudara, provincijala Bosne

Srebrene fra Miju Džolana teostale svećenike. Potom jeusvojen prošlogodišnjizapisnik. Mr. Tomo Kneževićizložio je temu: "UgrađivanjeEnciklike o Euharistiji upastoralni rad Vrhbosanskenadbiskupije" nakon čega seraspravljalo odostojanstvenijem slavljenjumisa kao i o uvođenju klanjanjapo župama. Jedna od tema bilaje i "Crkva u Europi – prikaz

dokumenata i osvrt - našemjesto u Europi" nakon koje suutvrđeni termini duhovnihobnova za svećenike poregijama.Nazočni na sjednicisvećeničkog Vijeća posebno surazmatrali problem povratkaprognanih i izbjeglih vjernika,pastorizaciju malih župa ipotrebu solidarnosti međusvećenicima.

34 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Crkva u Hrvata

Treći dan pastoralnog skupa u Bergisch GladbachuSkup je završiomisnim slavljem kojeje predvodiodubrovački biskupŽelimir Puljić

Bergisch Gladbach, 9.10.2003.(IKA) – Trećega i ujednoposljednjeg dana godišnjegpastoralnog skupa hrvatskihsvećenika, đakona i pastoralnihsuradnica i suradnika izZapadne Europe 9. listopada uBergisch Gladbachu predavanjena aktualnu temu “Bioetičkopitanje u svjetlu objave“ održaoje dr. Tonči Matulić sKatoličkoga bogoslovnogfakulteta u Zagrebu. Temabioetičko pitanje u svjetluobjave ponajprije želi stavitisam događaj objave, kaopovijesni događaj, kao događajza koga kaže i dogmatskakonstitucija Dei VerbumDrugoga vatikanskog koncila obožanskoj objavi da želizapravo pokazati kako Bogobjavljuje svoje naume, rekaoje dr. Matulić, dodavši da je sdruge strane suvremenacivilizacija koja je u teološkimpa i u nekim crkvenimslužbenim dokumentimaopisana poprilično sjetnim,pesimističkim, negativnim

tonovima. Dvije su temeljnestvari te suvremene civilizacije:gubitak smisla Boga i gubitakosjećaja za grijeh. Sada,polazeći od objave, imajući naumu sve ono s čime se bioetikabavi i što bioetika zapravo želiu suvremenom svijetu, a to jeaktualizirati i senzibiliziratičovjeka za etička i moralnapitanja na područjumedicinskih znanosti, znanostio životu, kazao je, podsjetivšina probleme kloniranja,genetičkog inžinjeringa iukazavši koliko problema,dilema i pitanja to stavlja prednas. Onda zapravo valja poći odte ponovno aktualizacijeobjave. Uvijek objava polazi odtemeljnog stava, a to je da seBog objavio čovjeku. I to kadgledamo naše službenovjerovanje, a ono kaže u prvomčlanku “Vjeruj u Boga koji jestvorio sve vidljivo inevidljivo“. Kako u ovojsuvremenoj civilizaciji, kojunazivamo znanstvenotehničkom, koju zovemo

pomalo agnostičkomcivilizacijom, ateističkomcivilizacijom, aktualiziratiBoga. Odgovor na to pitanje bitće vrlo važan za područjebioetike. U posljednjoj instancina što se mi pozivamo kadaželimo regulirati neka važnapitanja, ili neko važno područjeljudskog djelovanja, kao što jeprimjerice kloniranje jer će bitijako teško ukoliko je odsutnaideja Boga, pogotovo će bitijako teško ako kršćani koji suutemeljeni u samom Bogu, kojise pozivaju na Boga, koji jestvorio svijet i čovjeka i svevidljivo i nevidljivo ukoliko injima ta ideja izmakne izvidokruga. Jer u zadnjojinstanci je li moral moguć bezBoga, jesu li moguće apsolutnevrijednosti, je li mogućepostulirati apsolutnubezuvjetnost na razini savjestibez Boga, istaknuo je dr.Matulić. Skup je završiomisnim slavljem koje jepredvodio dubrovački biskupŽelimir Puljić.

35v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Dijalog između katolika i anglikanaca u usponuKatoličko-anglikanskidijalog trenutno seostvaruje putem dvajustruktura:Anglikansko-rimokatoličkogameđunarodnogpovjerenstva teMeđunarodnoganglikansko-rimokatoličkogpovjerenstva zajedinstvo i poslanje

Rim, 2.10.2003. (IKA) –Katoličko-anglikanski dijalogtrenutno se ostvaruje putemdvaju struktura: ARCIC-a(Anglikansko-rimokatoličkomeđunarodno povjerenstvo,ustanovljeno 1970., koje jetijekom svog mandata izradilorazne važne dokumente) teIARCCUM-a (Međunarodnoanglikansko-rimokatoličkopovjerenstvo za jedinstvo iposlanje). Teološki dijalogputem mješovitoga katoličko-anglikanskog povjerenstva(ARCIC) započeo je 1970.Povjerenstvo je ustanovljeno1966. u prigodi susreta papePavla VI. i anglikanskogprimasa Michela Ramseya.Prethodilo mu je pripravnopovjerenstvo koje je 1968.godine izradilo poznatiMalteški izvještaj. ARCIC jeusredotočio svoje istraživanjena sporna teološka pitanjaizmeđu katolika i anglikanaca.Objavilo je dokumente oeuharistiji, službi, vlasti,spasenju, Crkvi i moralnimpitanjima, koji su podastrtiodgovarajućim vlastima dvaju

Crkava da bi ih razmotrili i kojisu također potaknuli širuraspravu o njihovu sadržaju uraznim nacionalnim sredinama.Najnoviji dokumentPovjerenstva "Dar autoriteta"(1999) temelji se naprethodnom istraživanju koje jeARCIC proveo o tom pitanju,te pokazuje značajni napredakprema zajedničkom shvaćanjuPetrove službe. ARCIC ćeubrzo dovršiti dokument oMarijinoj ulozi u životu iučenju Crkve. U skladu sasvojim mandatom,Povjerenstvo je ponovnorazmotrilo dogme o Marijinuuznesenju i bezgrešnom začećuu svjetlu Svetog pisma i starezajedničke tradicije katolika ianglikanaca. Za nadati se da ćese dokumentom postićiznačajni napredak uzajedničkom shvaćanju togpitanja. Međunarodnoanglikansko-rimokatoličkopovjerenstvo za jedinstvo iposlanje (IARCCUM)ustanovljeno je na važnomsusretu u Mississaugi u Kanadiu svibnju 2000., kojeg su vodili

kardinal Edward Idris Cassidy icanterburyjski nadbiskupGeorge Carey, a na kojem jesudjelovalo trinaest primasaanglikanskih provincija ijednak broj predsjednikabiskupskih konferencija istihzemalja. IARCCUM imazadaću podupirati ipotpomagati ciljeve ARCIC-a.Novo se povjerenstvo sastaloveć tri put na plenarnoj sjedniciodržanoj 2001. godine ipreuzelo je na sebe trostrukuzadaću koja mu je povjerena nasusretu u Mississaugi: pripremaprojekta dokumenta u sažetomobliku koji će pokazati stupanjpostojećeg podudaranja u vjeriizmeđu anglikanaca i katolika;razmišljanje o načinima kojimase proučavanje i prijemARCIC-ovih dokumenata moguolakšati i promicati unutaranglikanske zajednice iKatoličke crkve; na krajuIARCCUM je preuzeo na sebezadaću utvrditi strategije kojemogu pretvoriti u vidljiva ipraktična ostvarenja stupanjdostignutoga duhovnogzajedništva.

Misijski san bl. Daniela CombonijaBl. Daniele Combonicijeli život uložio uširenje "novih" misijau Africi

Vatikan, 3.10.2003. (IKA) –Blaženi Daniele Combonirođen je u mjestu Limone sulGarda u blizini Brescie 1831.Rano se oduševio za misijskiideal u Zavodu don Mazze uVeroni. Godine 1854. zaređenje za svećenika, a tri godinekasnije odlazi u Afriku zajednos drugim don Mazzinimpitomcima. Pothvat, međutim,doživljava neuspjeh. No,Daniele je zauvijek zavolioAfriku i vrativši se u Italijupočinje stvarati novimisionarski plan. Obišao jeglavne europske države,uvjeravajući sve kako je došlovrijeme evangelizacije Afrike.Na grobu sv. Petra u Rimu1864., Comboni stvara noviplan i strategiju duhovneobnove Afrike. Uvjeren je kako

Afriku valja spašavati uzpomoć Afrike. U Kairu 1869., uprigodi otvaranja Sueskogkanala posjetitelji uočavajukako u Combonijevim školamacrne učiteljice poučavaju djecu.Njegova je zamisao ospašavanju Afrike predviđalauključivanje i suradnju svihsnaga Crkve. Comboni uskoroosniva dvije zajednice, jednumušku i jednu žensku, čiji ćečlanovi biti spremni dati životza Afriku. Nakon toga s prvimsljedbenicima odlazi na težakput u srce afričkog kontinenta.Mnogi od njegovih prvihsuradnika stradavaju odtropskih groznica, no onustraje. Comboni se usredkrvavih sukoba i podivljalesebičnosti bori protiv trgovinecrnim robljem, spreman je

usprotiviti se pašama i služitiprosjacima, potiče bijelce davjeruju crncima, a crnce da sepouzdaju u sebe i uzmubudućnost u svoje ruke. Odpape i biskupa na I.vatikanskom koncilu Combonitraži značajni svjetski pothvatna dobro Afrike. Iscrpljen odgroznice Comboni umire 1881.,u pedesetoj godini života uKhartoumu u Sudanu. Tada sečinilo kako s njime nestajemisijski san o evangelizacijisrednje Afrike. No, on je stalnogovorio kako njegovo djeloneće umrijeti i ono zaista danascvate poput dobrog sjemenabačenog u afričku zemlju.Combonijeva se zajednicarazgranala u veliko stablo iproširila u Africi, u Europi, uLatinskoj Americi i Aziji.

Šaljivi komentar napisa o Papinu zdravljuVatikan, 3.10.2003. (IKA) -Osobni tajnik Svetoga Ocanadbiskup Stanislaw Dziwiszšaljivo je komentirao brojnenapise u novinama koji govoreo lošem zdravlju i skoroj smrtiIvana Pavla II. "Mnogi novinarikoji su pisali o Papinu lošem

zdravlju, već su u nebu", rekaoje nadbiskup Dziwisznovinarima koji su pratili posjetlitavskog predsjednika IvanuPavlu II. Nadbiskup se osvrnuoi na navodni razgovor kardinalaJosepha Ratzingera za "Bunte",ističući kako je sam kardinal

opovrgao da je dao intervju zate novine. Ratzinger jebavarskim pivarima, osvrnuvšise na Papino zdravlje, rekao:"Ako Papi bude loše, molite zanjega".

36 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

U Francuskoj manje kažnjivo udariti ženu nego psa?Socijalna komisijaFrancuske biskupskekonferencije u novomizdanju pod naslovom"Nasilje premaženama" javnoprokazuje dvanajraširenija oblikazlostavljanja žena:nasilje u braku iprostituciju

Pariz, 3.10.2003. (IKA) –"Dokad će naše društvo bitispremno tolerirati te bezbrojnečine nasilja? Dokad će te žrtvebiti prepuštene svojoj patnji,ostavljene u tišini, lišene željeza životom?", pitanja supostavljena u novom izdanjuSocijalne komisije Francuskebiskupske konferencije podnaslovom "Nasilje premaženama", predstavljenomproteklih dana u Parizu. Tekst,plod zajedničkog zauzimanjaOpće ženske katoličke akcije ipokreta Gnijezdo (kršćanskeudruge koja se bori protiv

prostitucije), javno ukazuje nadva najraširenija oblikazlostavljanja žena: nasilje uokrilju bračne zajednice iprostituciju. "Je li u Francuskojdanas manje kažnjivo udaritivlastitu suprugu, no udaritipsa?", provokativno je pitanjekoje postavljaju članoviKomisije, konstatirajući kakosu "u sklopu amnestijeproglašene nakonpredsjedničkih izbora 2002.,poništene presude za bračnanasilja, dok se isto nijedogodilo s okrutnostima premaživotinjama". Tim izdanjem,

ističe se u priopćenju, francuskibiskupi "žele izrazitisolidarnost sa ženama žrtvamanasilja", nadaju se da će"pridonijeti prekidu šutnjerazotkrivajući često skrivenazlostavljanja" te potiču "svekršćane i ljude dobre volje dapostanu svjesni" te pojave "dabi se žrtvama vratilo njihovodostojanstvo, sloboda iidentitet". Na kraju se upućujepoziv predstavnicima najvišezakonodavne vlasti sa željomda "spolni odgoj uvijek ističeafektivnu dimenziju odnosa".

"Biciklistička crkva"Berlin, 3.10.2003. (IKA) –Biciklisti koji prolazebiciklističku stazu duž rijekeLabe, od Hamburga do Praga,od prije nekoliko dana mogu sezaustaviti i prikupiti fizičku iduhovnu snagu u crkvi koja imje namijenjena. Protestantskacrkva u selu Wesnig u istočnojNjemačkoj otvorena je upravoza bicikliste koji se žele

duhovno okrijepiti, a njezin jevrt pretvoren u pravo maloodmaralište sa stolovima iklupama. Postoji čak i prostorpredviđen za roštiljanje. Taj sepothvat nadahnjuje na sličnepostojeće, osmišljene za vozačeautomobila na njemačkimautoputovima. "Biciklističkacrkva", gdje će se posluživatitakođer zakuske i bezalkoholna

pića, pružat će mogućnostmeditacije i molitve. Oni koji tožele u njoj će naći i duhovnupomoć. Program u crkvi, kojaće biti otvorena cijeli dan,uključuje i različite izložbe,dok će izvan crkve bitipostavljen staklenik s biljkamakoje se spominju u Bibliji.Inače u Njemačkoj već postojiviše kapelica za bicikliste.

Prva žena pastor u PoljskojWiera Smetana-Jelinek ima 43 godinei godinama jesurađivala s mužemtakođer pastorom

Varšava, 3.10.2003. (IKA) – Ureformiranoj evangeličkoj župiZelow proteklih je danaposvećena za službu prva ženau povijesti poljskogprotestantizma. Prva ženapastor u povijesti Poljske zoveWiera Smetana-Jelinek, ima 43godine, udana je i ima dvojedjece. Diplomirala je teologiju i

godinama je surađivala smužem, naslovnim pastoromzajednice u Zelowu.Reformiranu evangeličku crkvuu Poljskoj osnovala je još prijeprotestantske reformenekolicina sljedbenika JanaHusa, koji su u prvim godinamašesnaestog stoljeća osnovaliprve zajednice takozvane Češke

braće, koje su se kasnije stopileu jedinstvenu Reformiranucrkvu. Posvećenje WiereSmetane-Jelinke predstavljaapsolutnu novost u poljskomprotestantskom svijetu. Naime,luterani, najbrojnijaprotestantska zajednica uPoljskoj, odobravaju samoređenje žena za đakone.

Anglikanski primas u VatikanuNa susretima skardinalom Kasperomi nadbiskupomFitzgeraldom biloriječi o problemimakoji se tičuekumenizma, odnosaKatoličke crkve spravoslavnima, sluteranima a najviše sAnglikanskomzajednicom

Vatikan, 3.10.2003. (IKA) –Canterburyjski nadbiskupRowan Williams, koji je u Rimstigao 2. listopada, u petak 3.listopada sastao se spredsjednikom Papinskogvijeća za jedinstvo kršćanakardinalom WalteromKasperom i predsjednikomPapinskog vijeća zameđuvjerski dijalognadbiskupom LouisomMichaelom Fitzgeraldom.Kardinal Kasper je nakonsusreta novinaru RadioVatikana rekao kako surazgovarali o problemima kojise tiču ekumenizma, odnosaKatoličke crkve spravoslavnima, s luteranima, anajviše s Anglikanskomzajednicom. Spomenuli su i savdo sada postignuti napredak, abilo je govora i o važnom

dokumentu o mariologiji, kojise upravo dovršava te onapetostima nastalim uposljednjih mjesec dana unutarAnglikanske zajednice, nakonodluke o ređenju svećenikahomoseksualaca. KardinalKasper nadbiskupu Williamsuizrazio je svoju zabrinutost nesamo stoga što taj problemzadire u unutarnji životAnglikanske zajednice, nego iukoliko se odražava nauzajamne odnose Anglikanske iKatoličke crkve. KardinalKasper je kazao kako jeistaknuo da Katolička crkvaima u toj stvari jasno stajališteizraženo u KatekizmuKatoličke crkve. Spomenuvšizajedničku predaju i baštinu utom pitanju, kardinal jeanglikanskom primasu rekaokako se nada da anglikanci

neće napustiti tu zajedničkupredaju obiju Crkava. Kardinalje izrazio želju da primas nađerješenje prihvatljivoanglikanskoj zajednici koje seujedno neće negativno odrazitina odnose s Katoličkomcrkvom. Nadbiskup Williams jeiznio neka svoja očekivanja inapose spomenuo izvanrednisusret svih primasaAnglikanske zajednice koji ćese održati za dva tjedna.U prigodi tog susretaanglikanskog je primasa pratiokardinal Cormac MurphyO"Connor, westminsterskinadbiskup. Rowan Williamsrođen je 1950., teolog jesvjetskog glasa i prvi jecanterburyjski nadbiskupvelškog podrijetla.

37v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Susret Pape i canterburyjskog nadbiskupa"Zbog sve većegširenja sekularizma udanašnjem svijetu,Crkva mora zajamčitida će se polog vjereproglašavati unjegovoj cjelini i bitiočuvan od zabluda ipogrešnih tumačenja",rekao je Papa u svomobraćanjuanglikanskom primasu

Vatikan, 4.10.2003. (IKA) –Papa Ivan Pavao II. primio je 4.listopada u Apostolskoj palači uVatikanu 104. canterburyjskognadbiskupa Rowana Williamsa.Bio je to četvrti canterburyjskinadbiskup s kojim se susreoIvan Pavao II. Tim posjetomnovi predsjednik anglikanskezajednice, kako je u svomgovoru podsjetio Papa, nastavioje tradiciju svojih prethodnikakoju je započeo posjetnadbiskupa Geoffreya Fishera.Ti susreti, nakon četiri stoljeća"žalosnih podjela" međudvjema Crkvama među kojimasu u tom dugom razdobljupostojali slabi ili nikakvikontakti, "nastojali su obnovitiveze između Canterburyjskenadbiskupije i Apostolskestolice", rekao je Papa. "Unašim danima ti su susretitakođer predstavljali izraznašeg anticipiranja punogzajedništva koje Duh Sveti želiza nas i traži od nas", istaknuoje Papa."Dok zahvaljujemo Bogu nanapretku koji je već učinjen,moramo prepoznati kako su sena putu ka jedinstvu pojavilenove i ozbiljne poteškoće. Tepoteškoće nisu samo tekdisciplinarne naravi; neke seprotežu i na bitna pitanja vjere imorala. U svjetlu toga moramoiznova potvrditi našu dužnostda pozorno i iskreno slušamoKristov glas koji stiže do naskroz evanđelje i crkvenuapostolsku predaju. Zbog svevećeg širenja sekularizma udanašnjem svijetu, Crkva mora

zajamčiti da će se polog vjereproglašavati u njegovoj cjelini ibiti očuvan od zabluda ipogrešnih tumačenja", rekao jePapa. Također je istaknuo kakoje na putu prema punomjedinstvu potrebna "strpljivost iustrajnost", te da jedinstvomože doći samo kao dar DuhaSvetoga. "Moramo ustrajati udjelu koje je već ostvariloAnglikansko-rimokatoličkomeđunarodno povjerenstvo(ARCIC) te na inicijativamanedavno ustanovljenogaMeđunarodnoga anglikansko-rimokatoličkog povjerenstva zajedinstvo i poslanje(IARCCUM). Svijet trebasvjedočanstvo našeg jedinstva,ukorijenjeno u našojzajedničkoj ljubavi iposlušnosti Kristu i njegovuevanđelju. Vjernost Kristu je takoja nas potiče nastavititraganje za punim vidljivimjedinstvom i pronaći prikladneputove zauzimanja, gdjegod jeto moguće, oko zajedničkogsvjedočenja i poslanja", rekaoje Papa u svom obraćanjunadbiskupu Williamsu."Velika je radost biti ovdje uovom mjesecu srebrnog jubilejaVašeg izbora", rekao je u svomgovoru canterburyjskinadbiskup. "U tijeku dvadeset ipet godina Vaš je pontifikat bioizvor snage bezbrojnimkršćanima, kako unutar tako iizvan obitelji Rimske katoličkecrkve. Vaš poziv crkvenimvođama i teolozima da sezajedno s Vama založe ustrpljivom i bratskom dijalogu

o Petrovoj službi znak jevelikodušnosti i otvorenosti, ibit će mi drago dati svoj udio urazmišljanju o mogućemzajedništvu prvenstva ljubavi isluženja", rekao je anglikanskiprimas. "Molim da možemonastaviti produbljivati našezajedništvo, sve dok se neispuni Gospodinova zapovijedda svi budu jedno", rekao jenadbiskup Williams.Canterburyjski nadbiskuptakođer je rekao kako se radujezajedničkoj krsnoj vjeri i svevećem prijateljstvu međudvjema Crkvama te kako sazahvalnošću nasljeđuje teološkirad Anglikansko-rimokatoličkog međunarodnogpovjerenstva. Rekao je i kako jeohrabren ustanovljenjemMeđunarodnoga anglikansko-rimokatoličkog povjerenstva zajedinstvo i poslanje te"mogućnošću da ono istražiunošenje naših teološkazbližavanja u praktičnerezultate, koji će obogatitiživote naših zajednica".Prvi canteburyjski nadbiskupkoji je nakon razdobljaReformacije primljen uVatikanu bio je doktorGeoffrey Fisher. On je 2.prosinca 1960. privatnopohodio Papu Ivana XXIII.Nakon njega u pohod PapiPavlu VI. stigao je dr. MichaelRamsey 1966. godine, a zatimdr. Donald Coggan 1977.Godine 1982. i 1989. s IvanomPavlom II. sastao se dr. RobertRuncie.

Papa proglasio tri nova svecaPročelnikKongregacije zabiskupe kardinalGiovanni Battista Reizjavio kako Papa imajoš uvijek jasnu slikuo crkvenoj idruštvenojproblematici te čvrstodrži u ruci kormiloPetrove lađe

Vatikan, 5.10.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. proglasio je5. listopada tri nova sveca:Talijana Danijela Combonija,Nijemca Arnolda Janssena iJosefa Freinademetza iz JužnogTirola. Sva su trojica djelovaliu misijama. Listopad je mjesecna posebni način posvećenmisijama te je Sveti Otac timeželio skrenuti pozornostvjerničke javnosti na misijskoposlanje Crkve i svakogpojedinca. Središnje sumanifestacije ovog mjesecausredotočene upravo namisijsku nedjelju 19. listopada,kada će Papa proglasitiblaženom Majku Tereziju.

Vjerskim obredom na Trgu Sv.Petra te nedjelje Ivan Pavao II.opovrgao je prošlotjednanagađanja o pogoršanjunjegova zdravlja. Sveti je Otac,naime, predvodio dio mise,izgovorio veći dio propovijedi,osvrnuvši se na misionarskudjelatnost triju misionara i nakraju mise, nakon molitveAnđeo Gospodnji, podijelioapostolski blagoslov. U petak 3.listopada primio je poljskogpremijera Leszeka Millera,kojemu je povjerio kakonamjerava ponovno posjetitisvoju domovinu. O Papinuzdravstvenom stanjurazgovarao je s talijanskim

dnevnikom "La Repubblica" ijedan od njegovih najbližihsuradnika pročelnikKongregacije za biskupekardinal Giovanni Battista Re,izjaviši kako papa Ivan PavaoII. ima još uvijek jasnu sliku ocrkvenoj i društvenojproblematici te čvrsto drži uruci kormilo Petrove lađe. Papaje, prema njegovim riječima,još uvijek u stanju odlučivati idjelovati, premda ne kao inekada, jer je fizički ograničen.Kardinal Re potvrdio je daostaju na dnevnom redu svipredviđeni Papini pothvati.

38 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

Novi predsjednik Papinskoga vijeća za laikeVatikan, 5.10.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. imenovaoje predsjednikom Papinskogavijeća za laike poljskog biskupa

Stanislawa Rylka, dosadašnjegtajnika tog ureda, promaknuvšiga u nadbiskupa. Mons. Rylkona toj dužnosti nasljeđuje

kardinala Jamesa FrancisaStafforda, kojega je Papaimenovao višim pokorničaromApostolske pokorničarne.

Godišnja skupština predsjednika biskupskihkonferencija CCEE-a

Radovi skupštine, nakojoj su se okupilipredsjednici 34biskupske konferenciječlanice CCEE, međukojima i predsjednikHBK nadbiskupBozanić, bili suposvećenirazmišljanju otrenutnim izazovimaza Crkvu u Europi, usvjetlu nedavneposinodalneapostolske pobudnice"Ecclesia in Europa"Ivana Pavla II.

Vilnius, 6.10.2003. (IKA) – UVilniusu u Litvi od 2. do 5.listopada okupili su sepredsjednici 34 biskupskekonferencije članice Vijećaeuropskih biskupskihkonferencija (CCEE), međukojima i predsjednik HBKzagrebački nadbiskup JosipBozanić, na svojoj godišnjojskupštini. Radovi skupštine bilisu posvećeni razmišljanju otrenutnim izazovima za Crkvuu Europi, u svjetlu nedavneposinodalne apostolskepobudnice "Ecclesia in Europa"Ivana Pavla II. U porucičlanicama CCEE-a Papa jesnažno ponovio koliko jeEuropa bila povezana skršćanstvom u tijeku svojepovijesti i koliko je važno da,kako bi budućnost kontinentabila plodna, ona ostane vezanauz te korijene.Na skupštini su razmijenjenamišljenja o pitanjima trenutneeuropske politike, a osobitoizrade ustavne povelje iproširenja Europske unije.Biskupi su na dan zasjedanjašefova država i vlada EU uRimu u prigodi otvorenjaMeđuvladine konferencije (4.listopada) uputili porukupredsjedniku Berlusconiju,ponovivši "želju da u preambuliUstava budu izričito spomenutikršćanski korijeni Europe. Tajzahtjev", napisali su takođerbiskupi, "zasniva se na čitavojpovijesti našeg kontinenta uova dva tisućljeća i izražavaiščekivanje onog velikog dijela

europskog pučanstva koje, narazličit način, živi kršćanskubaštinu u našem dobu".Prva zadaća i doprinos kojiCrkva može pružiti Europi jestda bude to što jest odnosno danaviješta evanđelje, sa sviješćuda je ono nada za njezinesuvremenike. Pored toga Crkvamora biti sveopća zajednica:sveopća otvorenost iodgovornost moraju se izraziti,među ostalim, u stalnojpozornosti premanajmarginaliziranijima i onimakoji najviše trpe u povijesti. Naposebni način, biskupi su jošjednom otvoreno ukazali nadramatičnu tragediju Svetezemlje, koja nastavlja sijatižrtve i patnju te ponovilikršćanskim Crkvama koje su naBliskom istoku svojusolidarnost i potporu.Neophodno je da se tezajednice ne osjete same i da sezato također nastave hodočašćana te prostore, kao što je totradicija.Europski su biskupi osim togajavno ukazali na cinizammeđunarodne zajednice koja je,kako se čini, prepustila Afrikusudbini sve većeg siromaštva ipotisnutosti na rub. Kao znaksolidarnosti i zajedništva sasestrinskim Crkvama togakontinenta, biskupi su odlučilida se nastavi s radovima napripremi susreta europskih iafričkih biskupa zakazanog za2004. godinu.Govorilo se također opastoralnim pitanjima koja su

hitna za novu evangelizaciju:zvanja, kateheza, očuvanjestvorenog, selilaštvo, javnaglasila. Područje koje će ubudućnosti biti sve više nadnevnom redu biskupskihkonferencija jeste sveučilišnipastoral i odnos između Crkve ikulture.Za CCEE ostaje prioritetobveza ekumenskog dijalogaputem suradnje sKonferencijom europskihCrkava (KEK): za narednegodine bit će još i procesEkumenske povelje (Chartaoecumenica) zajedno spripremama za treću europskuekumensku skupštinu (koja bise trebala održati 2007.) koje ćepoduzeti ta dva europska tijela.Osobito da bi se produbioodnos između naviještanjaevanđelja (misija) i dijaloga,predsjednici su odlučili da u štoskorijoj budućnosti Vijećenastoji na što primjereniji načinstvoriti ustroj vlastitih pothvataoko dijaloga s kulturom iostalim religijama prisutnim uEuropi.Mons. Aldo Giordano jeponovno jednoglasno potvrđenza generalnog tajnika CCEE-ana novi petogodišnji mandat.Biskupe je toplo primiokardinal Aurdys Backis. Radovisu zaključeni svečanimslavljem u katedrali u Vilniusuu nazočnosti predsjednikaRepublike Litve RolandasaPaksasa.

Novi vatikanski "ministar vanjskih poslova"Nadbiskup GiovanniLajolo u toj službinasljeđuje nadbiskupaJeana Louisa Taurana

Vatikan, 7.10.2003. (IKA) -Papa Ivan Pavao II. imenovaoje 7. listopada talijanskoganadbiskupa Giovannija Lajolatajnikom Odjela za odnose sdržavama Državnoga tajništvaSvete Stolice. NadbiskupLajolo u toj službi nasljeđujefrancuskoga nadbiskupa JeanaLouisa Taurana, kojega će nakonzistoriju 21. listopada Papauzdići na kardinalsku čast.Nadbiskup Lajolo od 1995.

zastupa Svetu Stolicu uBerlinu. Rođen je 3. siječnja1935. u Novari u Piemontu nasjeveru Italije. Nakonfilozofskog i teološkog studijau Italiji i Irskoj zaređen je1960. g. Zatim je studiraocrkveno pravo u Muenchenu,gdje je 1965. doktorirao stezom o suvremenimkonkordatima. Nakondiplomatskog obrazovanja1968/69. dobiva službu

diplomatskog atašea ununcijaturi u Bonnu 1970. Utijeku službe u vatikanskomministarstvu vanjskih poslovaod 1974. do 1979. pripadao jenajužim suradnicimanadbiskupa i kasnije kardinalaAgostina Casarolija. Već tadasu mu posebna područjainteresa bili srednja i sjevernaEuropa i time i problemipodijeljene Njemačke.

39v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Inozemne vijesti

Pompeji: Papina molitva za mir u svijetu protiv"vjetrova rata"

Papa u poznatommarijanskom svetištuGospe od krunice uPompejima pozvaokršćane da grade miru svijetu koji se sveviše udaljava odkršćanskih vrijednosti

Pompeji, 7.10.2003. (IKA) –"Ponizna prošnja za mir" napočetku jednog tisućljeća "većizudaranog vjetrovima rata iizbrazdanoga krvlju u tolikimpodručjima svijeta", tako jepapa Ivan Pavao II. opisaosvoje hodočašće u Pompeje 7.listopada, čiji je vrhunacpredstavljala molitva krunice zamir u svijetu. "Razmatrali smootajstva svjetla", rekao je IvanPavao II. u svom govoru nazavršetku molitve krunice,"gotovo kako bi usmjeriliKristovo svjetlo na sukobe,napetosti i drame petkontinenata". Zatim, citirajućiapostolsko pismo "KrunicaDjevice Marije", Papa jepodsjetio da je krunica "molitvakoja je po svojoj naraviupravljena k miru": "aktualnosttog shvaćanja uočavamo napočetku ovog tisućljeća, većizudaranog vjetrovima rata iizbrazdanog krvlju u tolikimpodručjima svijeta". Papa jezato pozvao kršćane da "usuradnji sa svim ljudima dobrevolje budu graditelji i svjedocimira", počevši od građanskogdruštva. Iznoseći na početku

svoga govora bilancu Godinekrunice Papa je istaknuo"značajno ponovnooživljavanje te molitve, ujednojednostavne i duboke, kojaprodire do središta kršćanskevjere te je itekako aktualna predizazovima trećeg tisućljeća iobavezom noveevangelizacije". "I danas, kao udoba drevnih Pompeja", dodaoje Papa definirajući krunicu"sažetkom evanđelja", "nužnoje naviještati Krista društvukoje se udaljava od kršćanskihvrijednosti i čak gubi spomenna njega. Na ostacima drevnihPompeja, ponuda krunicezadobiva simboličnu vrijednostobnovljenog zanosa zakršćanskim zanosom u našemdobu".Papin posjet Svetištu Gospe odKrunice u Pompejima bilo jenjegovo 143. putovanje u nekomjesto i kraj u Italiji, vrlokratko i jedino u ovoj godini, apratio ga je iznenađujuće velikimedijski interes. Njegovaputovanja unutar Italije običnoprati desetak regionalnihnovinara ovoga se puta okupilooko 300 novinara iz zemlje i

inozemstva. Okupljeni vjernicipozdravili su Svetog Oca smnogo topline sjećajući senjegova pohoda iz 1979.godine. Papa je pošao izVatikana helikopterom u devetsati i petnaest minuta te za satvremena stigao u velikovježbalište starih Pompeja,odakle je automobilom pošao usuvremeni istoimeni grad i prednjegovo marijansko svetište,prolazeći kraj ostatakanekadašnjega rimskog gradaprema srcu suvremenih i novihkršćanskih Pompeja. Četrdesettisuća vjernika Južne Italije,hodočasnika iz SjedinjenihAmeričkih Država, iz Poljske iFrancuske okupilo se u molitvina Trgu koji nosi ime blaženoglaika Bartola Longa te tamodočekalo Papu dugimoduševljenim pljeskom.Dočekao ga je nadbiskupDomenico Sorrentino, prelatsvetišta, Gospin lik i narod kojivoli Papu. Među mnoštvom jebilo i dvadesetak zatvorenika iznapuljskog zatvora i izaslanstvonezaposlenih napuljskihradnika.

Dakar: Plenarno zasjedanje BK Afrike i MadagaskaraPoruka Simpozija"Čišćenje sjećanja zaostvarenje novogčovječanstva" je pozivsvakome afričkomkršćaninu daispovijedi i pokaje seza grijehe i nepravdekoje je Afrika nanijelarobovima te preuzmeobvezu rada zaostvarenje novogčovječanstva

Dakar, 7.10.2003. (IKA) - UDakru, glavnom graduSenegala, nastavlja se plenarnozasjedanje Vijeća Biskupskihkonferencija Afrike iMadagaskara čiji su sudionici,po primjeru Ivana Pavla II.,hodočastili na otok Gore’e,svetište crnačke patnje, kako gaje nazvao Sveti Otac u prigodipovijesnog pohoda 1992. Natom su otoku trgovci crnimrobljem skupljali otetostanovništvo prije nego su galađama prevozili u Ameriku.Biskupi su najprije molili utamnici robova, zatim su predžupnom crkvom otokasudjelovali u pokorničkojliturgiji na kojoj su molilioprost za sve krivice Afrike utragediji robova i trgovinicrnim robljem. Misno slavlje, ukojem je sudjelovalo dvijestotine biskupa, svećenika imnoštvo vjernika, zaključeno jeobećanjem da će svi nastojatiostvariti novo čovječanstvo.Tom je prigodom pročitanaporuka Simpozija koja nosi

naslov: "Čišćenje sjećanja zaostvarenje novogčovječanstva".Ta je porukapoziv svakome afričkomkršćaninu neka ispovijedi ipokaje se za grijehe i nepravdekoje je Afrika nanijelarobovima te preuzme obvezurada za ostvarenje novogčovječanstva. Biskupi osuđuju ipozivaju afričke vođe neka ioni osude nove oblike trgovineljudima, poput prostitucije,seksualnog turizma, trgovinedjecom, uporabe mladih ubratoubilačkim ratovima te svihoblika omalovažavanja uafričkom društvu na temeljuplemenske i krajevnepripadnosti. Izaslanstvoameričkih biskupa izrazilo jesvoju suglasnost s tim idejamaposebnim priopćenjem u kojemsu priznali ulogu SAD-a usramotnoj trgovini ljudima iobećali da će se zajedno sasvojim vjernicima zauzeti uobrani života i slobode svihljudi. U ponedjeljak 6. listopadarad zasjedanja bio je

usredotočen na problem AIDS-a u Africi, na negativni utjecajte bolesti, koja prema podacimaUN-a na afričkom kontinentudnevno odnosi 6.500 života,dok u cijelom ostalom svijetudnevno od AIDS-a umire 1.500osoba. U Africi se osim togasvakog dana prijavi novih9.500 slučajeva zaraze HIV-om, dok za cijeli svijet vrijedipodatak o 14.000 zaraženih nadan. AIDS je u Africi ostavio11 milijuna djece bez roditelja.Stoga je afrički kontinent,nakon trgovine robljem ikolonijalizma, najteže pogođentom tragičnom zarazom.Afrički su biskupi sada zatražilida se svi političari, zdravstvenidjelatnici i vjerske snagezauzmu u preventivnoj zaštiti,olakšaju liječenje te pruželjudsku i duhovnu pomoćoboljelima. Spomenuto je kakoje takav rad u deset godinasmanjio postotak zaraženih od15% na 5% u Ugandi, a uSenegalu od 4% na samo 1%.

40 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Inozemne vijesti

New York: Simpozij u povodu mirovne enciklike papeIvana XXIII.

U Staklenoj palačiOrganizacijeujedinjenih naroda uNew Yorku održansimpozij u povodu 40.obljetnice enciklikepape Ivana XXIII."Pacem in Terris"

New York, 7.10.2003. (IKA) -U Staklenoj palači Organizacijeujedinjenih naroda u NewYorku održan je 7. listopadasimpozij u povodu 40.obljetnice enciklike pape IvanaXXIII. "Pacem in Terris", izkoje je generalni tajnik UN-aKofi Annan istaknuo rečenicu:"O kad bi što prije došlovrijeme u kojem ćeOrganizacija ujedinjenih narodadjelatno uspjeti očuvati pravaljudske osobe koja proizlaze iznjezina dostojanstva i stoga suopća, nepovrediva i neotuđiva".Annan je nadalje rekao kako jezabrinut zbog vidljive krize umeđunarodnim odnosima.Upravo stoga je enciklika"Pacem in Terris" suvremeniizazov koji potiče naprilagodbu struktura, načina idjelovanja Organizacijeujedinjenih naroda. Nadbiskup

Jan Louis Tauran uputio jesimpoziju poruku koju jepročitao stalni promatrač SveteStolice pri UN-u nadbiskupCelestino Migliore. U poruci jeistaknuo nastojanje IvanaXXIII. za mir. Njegova seenciklika zalaže za zaštituprava ljudske osobe bez obzirana vjeru i uvjerenje. NadbiskupTauran je nadalje istaknuo kakosu ideje koje papa Ivan XXIII.iznosi u toj svojoj mirovnojenciklici bile pravi izazov usredhladnog rata, koji je dosegnuosvoj vrhunac. Zatim jespomenuo tri bitna pojma u tojenciklici: a to su na prvommjestu osoba, kao nositeljljudskih prava, koja jojpripadaju po Božjoj odluci.Drugi je pojam zakon na kojemse temelji javna vlastusredotočena na ostvarenjeopćeg dobra. Treći je pojam

vjera, bitna za kulturu mirazbog nauka o općem bratstvu isolidarnosti.Predsjednik Papinskog vijećaza pravdu i mir nadbiskupRenato Martino zaključio jesimpozij upozorenjem nasuvremene probleme. Sadašnjakriza UN-a, koju je izazvalaodluka o iračkom ratu, neprotuslovi enciklici "Pacem interris" o uspostavi jednogasvjetskog autoriteta. NaOrganizaciji je ujedinjenihnaroda da ostvari planetarnuvlast i bude polazište zajedinstveni praktični odgoj svihsastavnica međunarodnezajednice u odražavanju pravihodnosa, istaknuo je nadbiskupMartino. Među brojnimuzvanicima na simpoziju je biokardinal Edward Egan,nadbiskup New Yorka.

Francuski biskupi protiv sotonizacije islamaNadbiskup Ricardistodobno ističepotrebu "pojačanebudnosti" uslijedširenja osvajačkogislama

Pariz, 8.10.2003. (IKA) -Predsjednik Francuskebiskupske konferencijenadbiskup Jean-Pierre Ricardupozorio je na opasnostisotonizacije islama, noistodobno istaknuo potrebu"pojačane budnosti" uslijedširenja osvajačkog islama. Uintervjuu za francuski dnevnik"Le Monde" 8. listopadanadbiskup Bordeauxa istaknuoje također da se ne smije

miješati islam,fundamentalizam i terorizam,jer bi to onemogućilorazmišljanje o mjestu islama ufrancuskom društvu.Nadbiskup Ricard protivi sezakonu o zabrani religijskihsimbola u školama, jer smatrada se vjerska pitanja ne moguriješiti represijom. UFrancuskoj se javnosti već dugoraspravlja smiju li učenicemuslimanke nositi maramu na

nastavi, a Vlada se još nijeodlučila na uvođenje zakonskezabrane. Nadbiskup Ricard nepribojava se "islamskekonkurencije", jer smatra da setime potiče razmišljanje ovlastitoj vjeri. Tako sumuslimanski učenici u jednojkatoličkoj školi u Bordeauxupostom u Ramadanu potaknulikatoličke učenike da iznovapromisle o korizmi i postu uKatoličkoj crkvi.

I melkitski kršćani oplakuju žrtve atentata u HaifiRazoreni restoran uizraelskoj luci bio jesimbol židovsko-arapskog suživota

Jeruzalem, 8.10.2003. (IKA) -U samoubilačkom atentatu napopularni obiteljski restoran uizraelskome lučkom graduHaifi u subotu 4. listopada,među 19 ubijenih je i petizraelskih Arapa, vjernika sRimom sjedinjene Melkitskekatoličke crkve. Razorenirestoran "Maxim" bio je

smatran simbolom uspješnogžidovsko-arapskog suživota usjevernom Izraelu, istaknula je8. listopada američka katoličkaagencija CNS. Restoran nasamoj plaži bio je uzajedničkom vlasništvukatoličke i židovske obitelji. Uatentatu su ubijena dva i teškoranjena petorica članova

melkitske obitelji Matar.Atentat u kojemu je ranjenopedesetak ljudi, a među 19ubijenih je i petero djece bio jeprvi samoubilački bombaškinapad u mjesec dana i prviotkad je Izrael zaprijetio da ćeprotjerati palestinskogpredsjednika Jasera Arafata.

Urednik Bilda hvali crkvene školePaderborn, 9.10.2003. (IKA) -Glavni urednik njemačkogamilijunskog dnevnika "Bild"pohvalio je ulogu katoličkihškola. Kai Diekmann (39)

istaknuo je kako je vjerskoobrazovanje izuzetno važno zamlade ljude, te posvjedočiokako i on svoju kćer odgaja ukatoličkoj vjeri. Diekmann je

ocijenio kako bi bilo "potpunopogrešno", ako bi se Crkvapovukla iz obrazovnog sustava,jer bi izgubila dodir s velikimbrojem mladih.

41v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog dokumenti

Osnovne odlike VečernjePapina kateheza naopćoj audijenciji usrijedu 8. listopada2003.

Kateheza br. 1. – Uvod uliturgiju VečernjeUvodno biblijsko čitanje: Lk1,46-50"Veliča duša moja Gospodina,klikće duh moj u Bogu,mome Spasitelju,što pogleda na neznatnostslužbenice svoje:odsad će me, evo, svi naraštajizvati blaženom.Jer velika mi djela učiniSvesilni,sveto je ime njegovo!Od koljena do koljena dobrotaje njegovanad onima što se njega boje". 1. Kako je "svaki dan našeghodočašća na zemlji uvijeknovi dar" Božje ljubavi(Predslovlje nedjelje, VI),Crkva je uvijek osjećalapotrebu da se veličanju Bogaposvete određeni trenuciljudskog života. Tako svitanjenovog dana i zalazak sunca,tipični trenuci religioznosti usvakom narodu, koji su već biliposvećivani u biblijskojtradiciji jutarnjim prinosom ivečernjom žrtvom paljenicom(usp. Izl 29,38-39) i tamjanom(usp. Izl 30,6-8), predstavljajuza kršćane, već od prvihstoljeća, dva osobita molitvenatrenutka.Izlazak sunca i njegov zalazaknisu anonimni trenuci dana.Oni imaju svojstvenufizionomiju: radosna ljepotasvanuća i pobjednički sjajzalaska sunca označavajuritmove svemira, koji dubokozahvaćaju čovjekov život. Osimtoga, otajstvo spasenja, koje seostvaruje u povijesti, ima svojetrenutke koji su vezani uzrazličite vremenske periode.Zato se, zajedno sa slavljemJutarnje na početku dana, uCrkvi ustalilo i slavlje Večernjes nadolaskom večeri. I jedan idrugi molitveni čas posjedujuvlastitu težinu spomena kojadoziva u pamet dva temeljnavidika pashalnog misterija:"Navečer je Gospodin na križu,ujutro je uskrsli... Navečerkazujem o mukama koje je Onpodnio u smrti; ujutronaviještam život njega koji jeuskrsnuo" (Sveti Augustin,Tumačenje psalama, XXVI,Rim 1971., str. 109).Upravo zato jer su vezani uz

spomen Kristove smrti iuskrsnuća, dva molitvena časaJutarnje i Večernje sačinjavaju,"prema časnoj predaji cijeleCrkve, dvostruki stožersvakodnevne službe"(konstitucija SacrosanctumConcilium, 98). 2. U starini, nakon zalaskasunca, paljenje uljane svjetiljkeunosilo je u domove osjećajradosti i zajedništva. Ikršćanska zajednica, paljenjemsvjetiljke po dolasku večeri,zahvalne duše zazivala je darduhovnoga svjetla. Postojao jetakozvani "lucernar" (ililucernarij), odnosno obrednopaljenje svjetla, čiji plamensimbolizira Krista, "Sunca kojene pozna zalaza".Kada padne noć kršćani znajuda Bog sjajem svoje prisutnostii svjetlom svoga naukarasvjetljuje također mrklu tamu.U vezi s tim treba podsjetiti navrlo drevni lucernarski himan"Fôs hilarón", prihvaćen ubizantskoj armenskoj ietiopskoj liturgiji: "Radosnosvjetlo svete slave Oca,besmrtni, nebeski, sveti, blaženiIsuse Kriste! Na završetkuovoga dana, dok se palivečernje svjetlo, uzdižemohvalu Ocu, Sinu i DuhuSvetom, Bogu. Dostojno jepjevati tebi u svakom dobuglasovima skladnim, BožjiSine, ti koji nam daješ život:zato svemir proglašava tvojuslavu". I na Zapadu su stvorenimnogi himni kojima se slaviKrista kao svjetlo.Crpeći nadahnuće iz simbolikesvjetla, molitva Večernje serazvila kao večernja žrtva hvalei zahvalnosti za dar prirodnogai duhovnog svjetla kao i za sveostale darova stvaranja iotkupljenja. Sveti Ciprijan piše:"Čim sunce zađe i zamre dannužno je ponovno moliti.Naime, budući da je Krist pravosunce, zalaskom sunca i danaovog svijeta, mi molimo itražimo da iznova na nas dođesvjetlo i zazivamo dolazakKrista koji će nam donijetimilost vječnog svjetla" (Deoratione dominica, 35: PL4,560). 3. Večer je pogodno vrijeme dase pred Bogom, u molitvi,

promotri protekli dan. To jetrenutak "za zahvaljivanje naonomu što nam je darovano ilišto smo učinili čestito" (svetiBazilije, Regulae fusiustractatae, Resp. 37,3: PG3,1015). To je također vrijemeu kojem se mora tražitioproštenje za ono što smoučinili zla, moleći odbožanskog milosrđa da se Kristvrati i ponovno zasvijetli unašim srcima.Ipak, dolazak večeri evociratakođer "mysterim noctis". Noćse doživljava kao prigoda začeste napasti, naročito slabost,za popuštanje navalama Zloga.Svojim zamkama, noć uzdižedo simbola sva zla od kojih nasje Krist došao osloboditi. Sdruge strane, svakimnadolaskom večeri, po molitvipostajemo dionici pashalnogotajstva, u kojem će "noć bitirasvijetljena kao dan"(Vazmeni hvalospjev,[Exsultet]). Molitva tako dajeda procvjeta nada u prijelaz izprolaznog dana u dies perennis,iz slabašnog svjetla uljanice ulux perpetua, iz budnogiščekivanja zore u susret sKraljem vječne slave. 4. Za čovjeka iz starine, još višenego za nas, stalna izmjenanoći i dana uređivala je život,potičući razmišljanje na velikeživotne probleme. Suvremeninapredak dijelom je promijenioodnos između ljudskog života ivremena u svemiru. Ali žustriritam ljudskih aktivnosti nije upotpunosti današnje ljudeoslobodio ritmova sunčevaciklusa.Stoga dva stožera dnevnemolitve čuvaju svu svojuvrijednost, budući da su vezaniuz nepromjenjive pojave ineposredne simbolizme. Jutro ivečer predstavljaju uvijekprikladne trenutke da ih seposveti molitvi, bilopojedinačnoj bilo zajedničkoj.Vezani uz važne trenutke našegživljenja i djelovanja, Jutarnje iVečernje pokazuju se tako kaodjelotvorno sredstvo zausmjeravanje našegasvakodnevnog hoda i njegovoupravljanje prema Kristu,"svjetlosti svijeta" (Iv 8,12).

42 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

Dvadeset i pet živih godina ”Žive zajednice””U posljednjih 25godina list je postaoprepoznatljiv, postaoje sastavnim dijelomHrvata katolika injihove iseljeničkestvarnosti"

Ovih je dana objavljenjubilejski broj ”Žive zajednice”,mjesečnog lista hrvatskihkatoličkih zajednica uNjemačkoj, u povodu 25.obljetnice izlaženja lista, kojegaobjavljuje Hrvatskidušobrižnički ured izFrankfurta na Majni. Uzuvodnik glavnoga urednika dr.Adolfa Polegubića "Dvadeset ipet živih godina", valjaistaknuti tekst na hrvatskome injemačkom jezikuodgovornoga urednika listadelegata za hrvatsku inozemnupastvu u Njemačkoj fra JosipaBebića pod nazivom ”Zahvalaza zajedništvo” te opširni tekstpod nazivom "Nezaobilaznauloga Žive zajednice” u kojemse iscrpno govori o prošlosti isadašnjosti ”Žive zajednice”koja se uspjela održati i opstatiu inozemstvu već punih 25godina.U svečanom broju, izmeđuostalog, objavljeni su inagrađeni s natječaja koji jeraspisan u povodu te važneobljetnice i to za najboljukratku priču, pjesmu i crtež natemu Biblije pod nazivom”Biblija - knjiga moga života”.Tako je za najbolju kratku pričupod nazivom ”Budi voljaTvoja...” nagrađen MarijanMarkotić iz Regensdorfa; zanajbolju pjesmu naslovljenu”Biblija - libar života mog”

Sanja Balić Vuković iz Berlinai za najbolji crtež pod nazivom”Istočni grijeh pred Božjimsudom” Vlasta Jambrak izStuttgata.”U posljednjih 25 godina list jepostao prepoznatljiv, postao jesastavnim dijelom Hrvatakatolika i njihove iseljeničkestvarnosti. Bio je i ostao budnikroničar dobrih i loših zbivanjameđu našim ljudima u ovomdijelu svijeta. Kolika je važnostlista bila posebno u vrijeme dokje u domovini vladaokomunistički mrak, i kad se doistine teško dolazilo, ne treba nispominjati. Živa zajednica jebudno bilježila događaje izhrvatskih katoličkih zajednica,stajala na braniku hrvatskeduhovne, kulturne i nacionalnesamosvijesti, ali istovremenoostajala otvorena i za druge idrugačije. Pritom je najveći diotereta svakako padao nadosadašnje glavne urednike: fraBernarda Dukića, pok. fraIgnacija Vugdeliju, don ŽivkaKustića i fra Antu Batinića.Dvadeset i pet godinaneprekidnog izlaženja Živezajednice obljetnica je vrijednaspomena. List se uspioafirmirati i uspješno održati uinozemstvu, poglavito uvrijeme kada se vjerski tisak i udomovini i u inozemstvu sveviše susreće s problemima.Živa zajednica je opstala

zahvaljujući financijskojpotpori Njemačke biskupskekonferencije, a također ihrvatskim pastoralnimdjelatnicima i djelatnicama kojisu radili na njezinoj promidžbi idistribuciji preko hrvatskihkatoličkih zajednica uNjemačkoj, na čemu im od srcazahvaljujemo. ZahvaljujemoHrvatima katolicima koji je jošuvijek rado čitaju i takomaterijalno potpomažu. S našestrane obećavamo da ćemonastojati biti još bolji i imatiosjetljivosti za svaku kvalitetnuideju”, tako u uvodniku ističeglavni urednik dr. Polegubić.”Radeći za sve dobi i svenaraštaje glasilo sa četvrtstoljeća izlaženja ostavilo jetrag na cijelom stoljećučitatelja. U danim uvjetima iprostoru u kojem je objavljivanmjesečni list tako sretna imena- Živa zajednica često jezamjenjivala specijaliziranaglasila, ljudsku sredinu,izdvojenost u tuđini iiskorijenjenost u odrastanju.Bio je informativni i zaštitničkioslonac ljudima kojima su,sigurno češće nego većini, bilipotrebni suosjećanje i potpora,ili je to barem želio biti”,pojašnjava odgovorni urednikdelegat fra Josip Bebić. (ika-ap/kj)

Osvrt biskupa Košića nakon posjeta obitelji OblakBiskup Košić iznio jemišljenje da kad bibilo stvarno više skrbiza dobro tih bolesnihosoba, onda se ne bini političari slikali stom djecom, niti bi ihnovinari povlačili pomedijima

Čini se da je priprava roditeljadruge djece u Kutini bila ipakneadekvatna, a velik je problemšto je HIV pozitivna djevojčicaEla javno označenazahvaljujući nekorektnimpostupcima određenih ljudi inovinara, ocijenio je u novombroju Glasa Koncila (5.listopada) zagrebački pomoćnibiskup Vlado Košić, nakon štoje zajedno s ravnateljicomCaritasa Zagrebačkenadbiskupije Jelenom Brajšomi kutinskim župnikom mons.Željkom Slonjšakom posjetioobitelj Oblak u Kutini. Nakonšto se obitelj Oblak vratila izKaštela u Kutinu, djevojčicaEla normalno je primljena uosnovnu školu, a problem jenastao kad su se roditelji izstraha od te vrlo teške bolestiusprotivili da njihova djeca iduu isti razred s oboljelomdjevojčicom. Udomiteljskaobitelj Oblak, prema riječima

biskupa Košića, puna jepohvale za sve gradskestrukture, župu, školu, a jedinije problem strah kod roditeljadruge djece, koji su počeliispisivati djecu iz škole, a kojioni također razumiju. BiskupKošić napomenuo je da jeministar Strugar održao uKutini tribinu koja je bilanamijenjena upravo roditeljimatih učenika koji bi trebali ići uisti razred s Elom, no, na tutribinu odazvali su se drugi, ane i roditelji te djece. BiskupKošić iznio je mišljenje da kadbi bilo stvarno više skrbi zadobro tih bolesnih osoba, ondase ne bi ni političari slikali stom djecom, niti bi ih novinaripovlačili po medijima. Sada jevelik problem što su ta djecajavno označena i kamo goddošla, bit će izložena, a to senije smjelo dogoditi, smatrabiskup Košić.Na pitanje zašto se tu djecu nije

zaštitilo od javnosti, biskupuKošiću su Spomenka i BrankoOblak kazali da su se i oni samivrlo neugodno iznenadili kad supred tri godine došli po HIVpozitivne djevojčice, a dočekalisu ih novinari, što znači,zaključuju, da je netko baš želioda te djevojčice ne ostanu usvojoj privatnosti i da se njihovslučaj poteže u javnosti.Župnik Slonjšak je prijepočetka i uz sam početakškolske godine pripremaoroditelje i djecu da bi prihvatilibolesne djevojčice,podsjećajući vjernike da su kaokršćani dužni prihvatiti ibolesnu djecu, pomagati im inikako ih ne odbacivati. HIVpozitivne djevojčice već jeranije pratio i Hrvatski Caritas.Prema župnikovim riječima,obitelj Oblak s tom djecompostupa s ljubavlju i to su ljudikoji zaslužuju puno povjerenje.(ika-kj)

43v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Više od zadanoga - Žene u Crkvi u Hrvatskoj u 20.stoljeću

Načinom pristupazadanoj temi,opsegom isustavnošću, knjigapredstavlja pionirskirad s obzirom na ženeu Crkvi u Hrvatskoj

Franjevački institut za kulturumira početkom rujna tiskao jeknjigu “Više od zadanoga -Žene u Crkvi u Hrvatskoj u 20.stoljeću“. Knjiga je neznatnoizmijenjena doktorskadisertacija dr. s. Rebeke Anićizrađena na Katoličkometeološkom fakultetu Sveučilištau Beču pod vodstvom ddr.Michaela Paula Zulehnera. Na502 stranice obrađuju se temekao što su: položaj žena udruštvu i Crkvi upredkomunističkom,

komunističkom i u razdobljudemokracije; povijest i karakterženskoga katoličkog pokreta iženskih udruga u okviruKatoličke akcije; poimanje iteološkoopravdanje/utemeljenje odnosaizmeđu žena i muškaraca naobiteljskoj, društvenoj icrkvenoj razini; odnos premaobrazovanju, zaposlenju ipolitičkom djelovanju žena;poimanje feminizma ifeminističke teologije; načintumačenja crkvenih

dokumenata i osobito Drugogavatikanskoga sabora s obziromna žene; smjernice mogućihpromjena u Crkvi u Hrvatskoj uodnosu na tzv. žensko pitanje.Načinom pristupa zadanoj temi,opsegom i sustavnošću, knjigapredstavlja pionirski rad sobzirom na žene u Crkvi uHrvatskoj. Knjigu se moženaručiti na adresi: Franjevačkiinstitut za kulturu mira,Poljudsko šetalište 4, 21000Split. (ika-kj)

Teološko-pastoralni tjedan u RijeciU organizacijiTeologije u Rijeci od6. do 8. listopadaodržan Teološko-pastoralni tjedan natemu "Naša Crkva idomovina u svijetlutrećeg Papina posjetaHrvatskoj"

Svečano misno slavlje ipozdrav nadbiskupa Devčića Teološko-pastoralni tjedan uorganizaciji Teologije u Rijeciotvoren je svečanim misnimslavljem koje je 6. listopada usjemenišnoj kapeli predvodioriječki nadbiskup i metropolitIvan Devčić u zajedništvu sbiskupima Riječke metropolije,profesorima i svećenicimaRiječke nadbiskupije. Temaovogodišnjeg Teološkopastoralnog tjedna koji ćetrajati od 6. do 8. listopada je"Naša Crkva i domovina usvijetlu trećeg Papina posjetaHrvatskoj". Na misi za početaknove akademske godine u svompozdravu nazočnim studentimanadbiskup Devčić je izrazioradost zbog povećanog brojabogoslova (47) koji će studiratina riječkoj Teologiji. TrećiPapin pohod našoj domoviniotvorio je novu stranicu Crkvena ovim područjima. Kako jePapa u prigodi posljednjegaposjeta u sjemeništu boraviočetiri dana, riječko sjemeništeće dobiti naziv "SjemeništeIvana Pavla II.", a uskoro ćebiti i svečano proglašeno, stogasmo dužni moliti za darustrajnosti, marljivosti izajedništva bogoslova istudenata koji pohađajuteologiju, pozvao je riječkinadbiskup. U prigodnoj propovijedi krčkibiskup Valter Župan istaknuo jekako je u životu najvažnijipoziv. Božanske osobePresvetog Trojstva su izvor imodel svakog poziva. Živjeti isvjedočiti Riječ pred drugima jeposlanje. Mi smo slika i prilikaBožja. Stvoreni smo na Božjusliku i dar smo drugima.

Čovjek će biti motiviran ako jesvjestan da se ostvaruje. Stogaje u životu vrlo važnoostvarivati se, samo je pitanjekako i kojim putem. Što semanje brinemo o nama samimai što se više brinemo o onimaizvan nas to se višeostvarujemo prema pozitivnimvrijednostima. To se događaprema onoj Isusovoj: "Tkoizgubi svoj život, naći će ga".Tko nema takve snageuzaludno živi. Neka ova godinaza vas bude godinasazrijevanja, da budeteizgrađeni ljudi koji će svojpoziv graditi na čvrstoj stijeniIsusa Krista i da se tu potpunoostvarite, poručio je biskupŽupan studentima teologije. U Velikoj dvorani Teologije uRijeci riječki nadbiskuppozdravio je sudionike ipredstavio teme Teološkopastoralnog tjedna. Posebno jegovorio o pohodu Svetog Ocanašoj domovini od 5. do 9.lipnja ove godine koji nam jesvima, kako je rekao, još uvijeku vrlo živom sjećanju. Nakondva prethodna, iz 1994. i 1998.godine, i taj treći pohodpotvrdio je više dragocjenihistina o općoj Crkvi, Crkvi uHrvata, hrvatskoj državi injezinu narodu. Ovaj put jepotvrdio svoju dubokupovezanost s Crkvom u Hrvata.Prihvaćajući Hrvatsku kao onus kojom će okruniti svojaapostolska putovanja izvanvatikanskih granica, Papa jetime iskazao ne samo svojuveliku ljubav prema nama,premda bi i to bio dovoljanrazlog za našu zahvalnostGospodinu, već i potvrdu ipotporu svemu što je pravedno,humano i sveto u našem

narodu, rekao je nadbiskupDevčić. Njegovim su pohodomjoš jače osvijetljene neke bitneznačajke hrvatske države kojekazuju da je Hrvatska dubokozapadnoeuropska zemlja kojasvojom kulturom i nacionalnimblagom može pridonijetisveopćem boljitku Europe. Još1998. godine Papa je u svomobraćanju hrvatskim biskupimaistaknuo da "budućnost svijeta iCrkve ide kroz obitelj", što bi uizvjesnom smislu mogli shvatitikao predgovor onome što jeizrečeno u tijeku trećeg pohodakoji su hrvatski biskupi označiligeslom "Obitelj – put Crkve inaroda". To geslo promičeobitelj kao univerzalnu itemeljnu vrijednost kakoCrkve, tako i društva i naroda.Ako želimo društvo zrelih istabilnih osoba, onda zasigurnomoramo poduprijeti obiteljikoje u razvoju takvih osobaimaju primarnu ulogu. Sobzirom na mnoge društveneprobleme koji su najužepovezani s današnjom krizomobitelji, možda bismo se moralizapitati što je stvarni prioritethrvatskog društva i naroda uovom trenutku. Hrvatski subiskupi u uvjerenju da bez radana ozdravljenju obitelji svi našidrugi projekti i prioritetinemaju prave perspektive. Naosobit je način i Papa u Rijecito još jednom potvrdio riječimada su hrvatske obitelji "posebnovelika vrijednost za građanskodruštvo i za Crkvu, jer suženidba i obitelj jedno odnajdragocjenijih dobaračovječanstva". Svi znamo daobnove i novog lica Crkvenema bez istinske obnoveobitelji koja će biti otvorenaživotu, a u službi svogaizvornog poslanja biti rasadište

44 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

vjere i kršćanske svetosti. Jedanod velikih izazova danas zaCrkvu u nas je i potreba noveevangelizacije, što pretpostavljauključivanje vjernika laika uživot i poslanje Crkve.Formiranje zdravoga iučinkovitog laikata zaplodonosni angažman u Crkvi idruštvu jedna je od zadaća kojuje Sveti Otac postavio uOsijeku pred hrvatske vjernikelaike, kad ih je pozvao na"obnovljeni misionarski polet",jer je, kako je to i sam istaknuo,"kršćanski poziv po svojojnaravi poziv na apostolat".Treći Papin pohod, međutim,nije, da tako kažemo, osjetilasamo Crkva u Hrvata, već ga jeosjetila, ili bi to barem trebalaosjetiti, i naša Domovina, kakona unutarnjem, tako i navanjskom društveno-političkomplanu, rekao je nadbiskupDevčić. Naša je Domovinazbog svoga zemljopisnogpoložaja i povijesne baštinepozvana biti poveznicomcivilizacije, kultura i religijanaroda Europe. Stoga je sasvimrazumljiva Papina potporatežnji Hrvatske da postane"sastavni dio u političkome igospodarskom pogledu, velikeobitelji europskih naroda", jerće naša bogata nacionalnabaština prema njegovimriječima "pridonijeti učvršćenjuUnije, bilo kao upravne iteritorijalne cjeline, bilo pakkao kulturne i upravnestvarnosti". Sažetak svihPapinih poruka ovog pohoda:obitelj - laikat - novaevangelizacija - poziv nasvetost, jest da trebamo težitihumanijem ljudskijem isolidarnijem društvuposvećujući veću pozornostvrijednostima bračnoga iobiteljskog života, crkvenomzajedništvu svih članova narodaBožjeg, njegovanju temeljnihopćeljudskih i kršćanskihvrijednosti kako bi se u takvomdruštvu svaki pojedinac iskupina osjećali trajnozaštićenima i prihvaćenima.Vjerujem da će i ovajTeološko-pastoralni tjedan,svojim bogatim sadržajem, bitikvalitetan korak premauspješnijem provođenjuPapinih riječi i poruka na općedobro Crkve, svih hrvatskihvjernika i građana našeDomovine. U to ime želimsvima puno uspjeha i Božjegblagoslova, zaključio je svojeobraćanje nadbiskup Devčić.Uspješan rad u tijeku Tjednasvim sudionicima poželio je u

ime Katoličko-bogoslovnogfakulteta Sveučilišta u Zagrebuprof. dr. Stjepan Baloban, u imeKBF u Ljubljani prof. dr. RafkoValenčić i u ime sveučilišta uRijeci ispred pravnog fakultetaprof. dr. Nenad Hlača. Odnos prema crkvenoj baštini Rad Tjedna otvorio je dr. fraBernardin Škunca predavanjemna temu "Povijesno-umjetničkasakralna baština u Hrvatskoj inaš odnos prema njoj". Većprije Papina pohoda našojDomovini dogodila se izložbasakralne umjetnosti uVatikanskom muzeju na štomožemo biti posebno ponosni,jer je po tim vrijednostimaHrvatska je već davno bila uduhovnome i kulturnom bićuEurope. Vrhunci naše sakralneumjetnosti dosegnuti su usamim počecima. Dr. Škunca jeistaknuo umjetnost u kamenuod 8. do 11 st. stoljeća, gdje sestvara autohtona kršćanskabaština, poznata pod nazivomhrvatska predromanika. Topotvrđuje stotinjak sakralnihobjekata duž naše obale odkojih su neki dobro sačuvani,primjerice sv. Križ i Sv. Nikolau Ninu, Sv. Nediljica u Zadru,Sv. Trojica u Splitu, Sv. Donatu Zadru, crkvica Sv. Donatakod Punta i drugo. Timobjektima i njihovimunutarnjim sadržajimanajizvornije se predstavljamo usvijetu umjetnosti. Ono štonadasve vrijedi istaknuti jestčinjenica da je umjetnoststvarana iz duhovne, kršćanskei narodne misli, premabiblijskoj poruci. Iz kruga našihpovjesničara umjetnosti,posebno kada je riječ ostarohrvatskoj sakralnoj baštini,najdublje je ušao u misao ismisao naše sakralne baštineMladen Pejaković. Ustanovitom smislu u timumjetničkim dosezimaprepoznaje se ono što teolog H.U. von Balthazar naziva"Teološkom estetikom".Naime, ta se naša rana sakralnaumjetnost stvarala izbiblijskoga i vjerničkognadahnuća. Osim baštine ukamenu sačuvani su ispomenici u drugimmaterijalima, primjerice uslikama na drvu, kao što jenajstarije naše poznatoromaničko raspelo što se čuva usamostanu sv. Frane u Zadru.Potom, baštinimo izuzetnovrijedna pisarska umijeća, kaošto je časoslov opatice Čike iz

samostana sv. Marije u Zadru(11. stoljeće), pa drugi pisanitragovi, latinički i glagoljski, donajvećeg majstora iz dobarenesanse, slavnoga JulijaKlovića. Potrebno je istaknutida se naša sakralna umjetnost,izražena u različitimmaterijalima i tehnikama,visoko vinula u svimstoljećima, sve do novijihvremena, primjerice doMeštrovića u kiparstvu ili doIve Dulčića u slikarstvu. Valjanam učiti čitati ono što smovelikog baštinili. Treba reći daje na našim teologijamasakralna baština predmet koji jepotisnut u drugi plan i da sestoga, nažalost očituje niskakultura razumijevanjaumjetnosti iz naše sakralnebaštine. Potrebno je da crkveniljude nauče voditi dijalog sumjetnicima i arhitektima te daznamo razlikovati umjetnostkoja prodire u sveto. Stoga namje sakralna umjetnost trajnasakralna kateheza, zaključio jedr. Škunca. Prvi su put na Teološko-pastoralnom tjednu održaniradovi po skupinama na zadaneteme. Svaka tema je imala potri koreferata, a skupine suimale animatore. Na temukulturne baštine koreferate suiznijeli ing. Hrvoje Giaconitemom "Crkveni spomenici",dr. Franjo Velčić temom"Glagoljska baština" i ing.Vladimir Grubišić temom"Izgradnja sakralnih objekata".Animator skupine bio je prof.Anton Šuljić. Svi su relatoriistakli nužnost vrednovanja upristupanju našoj sakralnojumjetnosti, te se zajedno spredavanjem dr. Škuncezaokružio određeni mozaiknašeg odnosa prema velikojsakralnoj baštini kojuposjedujemo. Uloga Crkve u približavanjuHrvatske EU Drugo predavanje dana na temu"Uloga Crkve u približavanjuHrvatske EU" održao je dr.Stjepan Baloban. Istaknuo je napočetku kako je tema koju seželi obraditi veoma osjetljiva zahrvatske građane koji imajuloša iskustva s različitimintegracijama u prošlosti, a teksmo nedavno uspjeli stvoritivlastitu državu. Za velikuvećinu Hrvata i hrvatskihgrađana razumljivo je da jeHrvatska srednjoeuropska imediteranska zemlja te pokulturnoj i vjerskoj tradiciji

45v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

pripada krugu zemalja koje jesuili će uskoro postati punopravnečlanice EU. Nije dilema ući uEU ili ne, već je središnjepitanje kako ući u EU. Što natom putu treba učiniti Crkva uHrvata, a posebno crkvenislužbenici. Katolička crkva želine samo na vjerskoj razini, veći na političkoj ponuditi svojdoprinos novom ustrojstvueuropskog kontinenta. EU jejedna u nizu različitihintegracija koja nije nastalaprisilno. Godine 2004. 10 novihdržava trebalo bi postatipunopravnim članicama EU.Hrvatska će ostati izvan granicaEU kao jedina europska državas pretežno katoličkimpučanstvom. Crkva u Hrvatskojdo sada nije zadužila nekogbiskupa ili svećenika koji će sebaviti temom približavanjaHrvatske EU, kao što to imajudruge zemlje. Do sada nijeobjavljen niti jedan službenicrkveni dokument u kojem bise Crkva u Hrvatskoj očitovalau odnosu na približavanje EU.Ipak, pojedini predstavniciučinili su mnogo više nego štoje to u hrvatskoj javnostipoznato. Aktivnosti se mogu podijelitina dva područja: aktivnostibiskupa i aktivnosti pojedinihcrkvenih institucija i ustanova.Među hrvatskim(nad)biskupima predavač jeposebno istaknuo uloguzagrebačkog nadbiskupa ibudućeg kardinala JosipaBozanića, riječkog nadbiskupaIvana Devčića te dubrovačkogbiskupa Želimira Puljića. Onise jasno opredjeljuju zapribližavanje Hrvatske EU, aliukazuju također i na probleme ipoteškoće koje se nalaze naputu prema EU. Neke ustanovekoje se bitno bave tom temomsu Centar za promicanjesocijalnog nauka Crkve HBK,KBF u Zagrebu, i dio teologakoji su studij završili uinozemstvu. U svom zaključkudr. Baloban je istaknuo kako sena susrete, simpozije,međunarodne konferencije nakojima se raspravlja opribližavanju Hrvatske EUuglavnom ne pozivaju teoloziili predstavnici Crkve, što nijeslučaj kad se razgovara osocijalnim, bioetičkim ilipitanjima zaštite ljudskih prava.Prevladava li u Hrvatskojmišljenje kako među državnimslužbenicima tako i međujavnim djelatnicima da teolozi icrkveni predstavnici nemaju što

reći o približavanju HrvatskeEU. Čini se da je sličnasituacija i u medijima sobzirom na praćenje onihsadržaja unutar Crkve koji seodnose na integracije, kazao jepredavač. Hoćemo li u EU ućidostojanstveno i kompetentnosvjesni vlastitih prednosti inedostataka ili pod teretom"sluganskog mentaliteta" koji jena svakom koraku prisutan. Nebi nam se smjelo dogoditi onona što aludira biblijska slika"Oci jedoše kiselo grožđe, asinovima zubi trnu" (Jer 31,29).Animator skupine na tu temudr. Slavko Zec vodio jeizlaganje koreferata gdje sutemu proširili prof. dr. MarijanJurčević na temu "Nacionalni ikulturni identitet u EZ", mr.Budislav Vukas. "Novieuropski ustav" i dr. RafkoValenčić temom "IskustvaCrkve u Sloveniji u pristupu uEZ. Žena u Crkvi i društvu Nakon rada po skupinamaTjedan je nastavljenpredavanjima dr. Iris Tićac natemu "Žena u Crkvi i društvu".Svoje predavanje podijelila je utri djela: Na početku je iznijelaono što Papa govori o ženi,istaknuvši kako među najvećestranice o poslanju ženepripadaju one iznesene udokumentu "MulierisDignitate". Papa ističe kako jekarizma žene izvanredna. Onuvijek potiče žene da se neudalje od svoje ženske naravi.Posebna novost u prigodiPapina pohoda Hrvatskoj jest utome da se on obraća ženi kaoosobi neovisno o dobi ipoložaju. Specifični darovi kojePapa vidi kod žene suvelikodušnost i jakost, to jebiće koje je sposobno svakuosobu pogledati sa srcem.Govoreći o sadašnjem položajužene, napomenula je kako sebroj žena na institutima iteologijama povećava, ali da bižena dobila bolji položaj uCrkvi mora se izboriti da se sasadašnjih 0% taj postotakpovećava u odnosu premamuškim profesorima nateološkim učilištima. Smatra dai župno-pastoralna vijećatrebaju imati 50% žena uvijećima. I danas u praksipostoje različiti načinidiskriminacije žene. Od 40udruga koje brane i štite pravožena kod nas samo se jednabori s katoličke i moralne

strane za žene. Pri kraju svogizlaganja dr. Tićac je istaknulakako će nam biti potrebnavelikodušnost koja nam činidobro, te zaključila kako je spolnačin da se bude human, a neoružje za "ego". To predavanjesu svojim koreferatimaobogatili dr. Anto Mišić koji jegovorio o ženi s ontološkogaspekta, prof. Marina Perićgovoreći o kulturološkomaspektu i novinarka MarinaŠerić koja je o ženi govorila sdruštvenog aspekta. Rad teskupine animirala je mr.Aleksandra Golubović. Svetost u Crkvi Drugo predavanje održao je dr.Franjo Podgorelec na temu"Svetost u Crkvi". U uvodu jeistaknuo kako se nakondogađanja u Lurdu i Fatimipočelo govoriti o preporodumistike u kojoj su sudjelovaletri škole: dominikanska,isusovačka i karmelićanska. Uodnosu teologije i svetosti HansUrs Von Balthasar ističe kakosu sveci s posebnom karizmomčisti Božji dar Crkvi, jer je savživot svetaca u funkcijiposlanja koje mu je Bogpovjerio. Treba reći da jesvetost dostupna i laicima, a nesamo monaškim, redovničkim icrkvenim osobama kao"staležima savršenstva". Koncilje istaknuo kako svaka osobasvojom milošću i položajemmože težiti svetosti, jer su oniprikladni za rast u autentičnojkršćanskoj svetosti. Sve se višeu teologiji govori o živimmodelima koji pozivaju nanasljedovanje. Oni sadrže usebi iskustveno-doživljajninaboj. To osobito vrijedi zaDuhovnu teologiju ukoliko jenjezin materijalni objektiskustvo. Modeli su konkretneosobe koji utjelovljujudimenziju kršćanskog života nasvoj jedinstven, uvjerljiv iprivlačan način. Duhovnateologija razlikuje pojam"duhovni model" i "svetac".Pod "svetac" se podrazumijevakanonizirana svetost, dok sepod "duhovnim modelom"podrazumijevaju znameniteosobnosti novijega ili našegavremena, koje su živjelekršćanski život na kreativni iizvorni način te su spontanopostale polazišne točkekršćanima u njihovimtraženjima. Dr. Podgorelec jeistaknuo kako je svetost ili rastdo punine kršćanskog životaveć sama po sebi apostolat i

46 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

evangelizacijski čin. Ukoliko jeDuh sveti "glavni činitelj" uevangelizaciji, bez kojega je"najuvjerljivija oštroumnostpred ljudskim duhombespomoćna", onda je očito dabez osoba poslušnih njemunema ni stvarnoga plodonosnogpastorala. O svetosti su radu poskupinama koju je animirala dr.s. Nela Gašpar govorilipredstojnik teologije dr. MilanŠpehar iznoseći DokumentHBK o pozivu na svetost, mr.Ivan Stošić koji je govorio osvetosti svakodnevnice i dr.Juraj Batelja govoreći o ulozihrvatskih svetaca i blaženika upastoralu. U večernjim satima prvogadana Tjedna don Anton Šuljićodržao je večer čakavske(novaljske) poezije i šansone.Autor je čitao pjesme iz svojenedavno izišle knjige čakavskihpjesama "Pinčokanje" te jepjevao vlastite, takođerčakavske, šansone. Pastoral obitelji na prekretnici Prvo predavanje drugog radnogdana Tjedna održao je 7.listopada prof. dr. MilanŠimunović na temu "Obitelj uCrkvi - pastoral obitelji naprekretnici". Crkvenorazmišljanje kršćanske obiteljipod sakramentom ženidbeizrazio je papa Ivan Pavao II. upropovijedi na misi u Rijeci naDuhove 8 lipnja ove godine:"Vi se, pak, kršćanske obiteljine ustručavajte - posebnosvjedočeći načinom vlastitogživota - predlagati istinski Božjinaum o obitelji kao zajedniciživota utemeljenoj na ženidbi,to jest na postojanom i vjernomzajedništvu muškarca i žene,međusobno vezanim javnoočitovanom i priznatomsvezom". Naglasak se želistaviti na istinski Božji naum uObitelji. Cjelokupno planiranjepastorala obitelji trebausredotočiti na pomaganjeobitelji kako bi bila u službidrugoga. Obitelj treba biti"subjekt", a ne "objekt "pastorala. Dr. Šimunovićupozorio je na nužne sadržaje imetodičke pomake u redovitompastoralu obitelji. To su:priprema za kršćanski brakpočevši od mladih,postženidbeni susreti mlađihbračnih parova, duhovneobnove, bračni vikendi,obiteljske tribine, molitvenisusreti, obljetnice vjenčanja,okupljanje svih bračnih parova,

pastoralni zahvati u povodukrštenja, susreti s roditeljima,posjeti obiteljima upoteškoćama te posjetobiteljima i blagoslov kuća.Stoga svećenici vjeroučitelji ikatehete trebaju poznavatiobiteljsku problematiku,promicati poziv supruga unjihovu bračnom i obiteljskomživotu. U današnjem vremenupotrebno je formiranjeobiteljskih zajednica prižupama. To je moguće ostvaritikroz okupljanje u kućama ili ucrkvenim prostorima i prekopovremenog okupljanja svihobitelji. Nužni pastoralnizaokreti koji su potrebni odnosese na formaciju animatora,školovanje stručnjaka zaobiteljski pastoral i povećanaodgovornost župnika. Potrebnoje pobuditi svijest cijele župnezajednice o potrebi kvalitetnogobiteljskog pastorala. Potrebnoje donijeti razrađene programeza konkretne pothvate,formirati "obiteljske ekipe" iizraditi posebne programe iplanove. Za novi obiteljskipastoral potrebno je i "Novolice župne zajednice". Obitelji u društvu Jutarnji rad nastavljen jepredavanjem dr. Josipa Ćorićao "Obitelji u društvu". Iznio jedemografsku sliku Hrvatske iistaknuo kako je stanje loše.Samo protekle godine umrlo jegotovo 10.500 ljudi više negose rodilo. Najlošija situacija jeu Ličko-senjskoj županiji gdjeje dvaput više umrlih te uPrimorsko-goranskoj županiji ukojoj je lani ostvaren najvećinegativni prirast. Jedino je uSplitsko-makarskoj županijiviše rođenih za 547 djece. U110 gradova je zabilježenpozitivni prirast, a u 430gradova i općina negativniprirast stanovništva.Depopulacija i ubrzano starenjestanovništva Hrvatske događase kroz četiri desetljeća prijesrpsko-crnogorske agresije.Ratna je agresija pogoršala svesastavnice razvoja hrvatskogstanovništva: prirodne,migracijske, strukturne itd.Obzirom na budućnost razvojahrvatskog stanovništva odosobitog su značenja četirimeđusobno povezana i ratomdevedesetih godina proteklogstoljeća pogoršana demografskaprocesa koja se primjećuju nasveukupnom teritorijuHrvatske: prirodnadepopulacija, iseljavanje pod

prisilom rata, neravnomjernaregionalna raspodjelastanovništva i ubrzano starenjestanovništva. Danas nipolitičarima demografske temenisu zanimljive u lovu nabirače, ali je taj problem važnijiod gradnja cesta i gospodarskograsta ili želje za ulaskom u EU.Problemi tradicionalnog brakaposebno se uočavaju kodmladih, jer je sve teže naćiposao i započeti samostalnoživjeti, odijeljeni od svojih.Voljeti postaje pojam kojim seuglavnom opisuju emocije, abrakovi su općenito mjestarealizacije različitih energijakoje vode puno računa ovanjštini, gdje se dosta lakoiskazuju deprimirajući osjećaji,a teže su mjesta okrepe i utjehe.Zato se traže nekakve veze ukojima se osjećaju "slobodni"bez nekakvih prisila. Potrebnoje ponovno otkrivati putoveideja i koncepata, strategija,važnost politike, stil temeljenna ravnoteži i obrazovanje kojevodi univerzalnosti. Danasmeđu hrvatskim obiteljimadominiraju dvočlane i tročlaneobitelji. Prema osnovnimprognozama dijete rođeno uHrvatskoj krajem 20. stoljeća u50% slučajeva neće imati nibrata ni sestre. Roditelji će gauzdržavati najmanje 20-25godina i stajat će roditelje idržavu 100 puta više negodijete rođeno prije 50 ili 100godina, jer je tipično dijeterođeno u tom razdoblju uHrvatskoj bilo gospodarskiaktivno već u 5, a najkasnije u10 godini. Stoga je po riječimadr. Ćorića kucnuo odlučni časkad bi trebalo okupiti svepozitivne silnice hrvatskogdruštva te poštenim naporima iradom ostvariti što možemo uovom trenutku, dajući ispravnesmjernice za slobodnu, sređenu,odgovornu i pravednu, neslobodarsku i našminkanu,hrvatsku obitelj. Svatko bi i odnas trebao preuzeti materijalnubrigu za one najugroženije izadužiti ih da i oni kad zaradesvoj kruh rade na isti način sonima koji nemaju dovoljnosredstava, poručio je dr. Ćorić. Predavanje "Obitelj u društvu"svojim su koreferatimanadopunili mr. Veronika Reljacgovoreći o obiteljskimsavjetovalištima i prof. dr.Nenad Hlača iznoseći novetrendove o hrvatskomeobiteljskom zakonodavstvu.Rad u toj skupini animirao jemr. Petar Tomasić. Animatordruge skupine bio je mr. Emil

47v i j e s t i n e w s

ww

w.i

ka.h

r

Prilog prikazi

Svažić, a svoje koreferateiznijeli su vlč. Ivan Nikolićtemom "Zajednica obitelji užupi", pravnica Mirjana Banićtemom "Supruzi kao nositeljipastorala obitelji" i mons. mr.Tomislav Šporčić koji jegovorio o prikazu i analizisadašnjeg stanja pastoralaobitelji u riječkoj metropoliji. Vjernik laik u Crkvi Poslijepodnevni rad Tjednaotvorio je predavanjem na temu"Vjernik laik u Crkvi" doc. dr.Josip Grbac. U uvodu jeistaknuo kako svi crkvenidokumenti govore oangažmanu laika u Crkvi. Onošto je problem jest kako se tajangažman ostvaruje. Poznati sunam problemi komunikacijeklera i laika. U prvom redu segovori o tome što vjernik laiktreba raditi u vijećima icrkvenim krugovima, gotovomu je sve definirano što nijedobro. U nekim konkretnimkoracima naša biskupija jepomagala desetak studenatakoji su studirali u inozemstvu, asvoj će angažman aktivnonastaviti u crkvenom životubiskupije. Taj bi primjer trebaleprihvatiti i ostale metropolije.Kad govorimo o Crkvi kaoBožjem narodu, ulogu laika nesmijemo vidjeti samo ustrukturama Crkve i njezinimvijećima, nego i šire. Akopridonosimo kakvoći medija toje ujedno i angažman u Crkvi.Druga sekcija zaposlenja laikaodnosi se na one župe kojeimaju 2-3 tisuće vjernika. Trebazaposliti jednog volontera itrebalo bi vidjeti tko financiranjegovu aktivnost. Akonemamo alternative možda bise moglo krenuti u otvaranjedrugih institucija koje Crkvaprati. Kod nas je problem imentaliteta, to ne mora uvijekbiti "čovjek s kolarom". Izgledada i u Crkvi trebamo uvestiprobni rok i procjenevrijednosti ljudi s kojimaradimo. Na učilištima trebauključiti dvopredmetne studije.Uz Teologiju novinarstvo,pedagogiju, filozofiju ili slično.Društvo će reagirati na takvepojave. Crkvi je jako važno tkoi kako radi s djecom i mladimakad se radi o sektama,ovisnostima i moralnimvrijednostima. Stručne službedjeluju na poljima gdje djeluju isvećenici. Nije li to suvišeograničen način na gledanje,zapitao je dr. Grbac. DjelovanjeCrkve morat će se proširiti i

otvoriti misijama na ljude kojisu izvan toga kruga. Tu je bitnastručnost svjedočenja iracionalnog tumačenja stavovai pogleda. Moraju znati zaštoCrkva nešto zabranjuje. Mi"polako klizimo" naseminarskim sadržajima kojidjeluju na ljude putemmasovnog okupljanja, štoponekad i nije dobro, jer namsvojim "duhovnim životom"žele puno toga reći, upozorio jepredavač. Tu je velikaodgovornost na akademskiminstitucijama Crkve. Angažmanlaika treba javno podupirati ikad on djeluje izvan Crkve.Manje ćemo biti složni kad sezapitamo što s onim laicimakoji nemaju evanđeoskihprincipa. U pitanju je težakproces. Predavač je zatimizložio i neke konkretneponude: u komisije vijeća HBKuvesti što veći broj laika,osnivanje zaklada zaškolovanje laika, mjestooženjenih đakona u angažmanuCrkve i pitanje angažmana upredškolskim ustanovama.Savjetodavnost jest u nekojmjeri i obvezujuća, zaključio jedr. Grbac. U nastavku rada po skupinamao temi "Vjernik laik u društvu"predavanje je održala prof. dr.Katica Ivanišević. Na početkuje istaknula kako se pojam iposlanje vjernika laikaostvaruje kroz temeljnujednakost svih kršćana. Svakikršćanin primio je neki milosnidar koji služi za izgradnjukonkretne zajednice. Roditelji,učitelji, nastavnici, novinari ipolitičari trebaju biti sposobniutjecati na rast pojedinca izajednice. Svoja iskustva mogustjecati kroz župno-pastoralnavijeća, brojne skupove, tribine,okrugle stolove koji sedogađaju na temu uključenjavjernika laika u Crkvu. Udruštvu se vjernik laik ne možeizdvojiti nego u njemu trebaživjeti po Božjim zapovijedima.Politički sustav je osnova nakojoj se društvo formira. Udoba komunizma je potpunouništena osobna sloboda, anakon njegova pada samiodlučujemo kako i što, stoga sepojavljuje djelovanje bezodgovornosti i pohlepa zanovcem. Pojavom globalizmapojavio se osjećaj izgubljenosti.Izgubi se osjećaj i za dob takoda kroz drogu, medije inemoralne vrednote mladeždosta pada. Živimo u društvuslomljenih vrijednosti.Političari u takvom društvu

trebaju raditi po svojoj savjesti.Politička kultura kod vjernikalaika je uska. Neophodno jepojačati ulogu katoličkog tiskau društvu. Dr. Ivaniševićiznijela je zatim nekoliko bitnihaspekata o ulozi vjernika laikau društvu. Pravo na rad jeosnovno pravo svakog čovjeka,stoga je potpuno opravdanabriga pojedinca za svoju ulogu isigurnost u društvu. Oko uvjetao radu padaju ili ostaju glave.Ljudski rad je ključ za život isredstvo za održavanje života.Aspekt propadanja društva jeslab natalitet, jer se ne stimuliraobitelji s više djece. Socijalnistatus i nemogućnost planiranjadjece stvara velike probleme zaobitelji. Obrazovanje danasnosi bitno novo značenje. Onoje nužnost i težnja suvremenogdruštva. Jedan od načinakvalitetnijeg laikata je iotvaranje katoličkih škola kojesu traženije od ostalih zbogkvalitete i sigurnosti kojeroditelji vide u krugu zdravesredine za odgoj zdravih ljudi.Na kraju predavanja izneseni sui najvažniji statistički podaci uRijeci o smanjenju djece, HIV-u, drogi, kaznenim i krivičnimdjelima, te je istaknuta ulogakvalitetnih volontera koji bipomogli u savladavanju toganegativnog trenda. Volja snagai vjera mogu mnogo istaknulaje dr. Katica Ivanišević. Kakobi se ta tema zaokružila iobogatila održana su i trikoreferata u skupini koju jevodio dr. Jerko Valković, a ukojoj su govorili mr. ŽeljkoGlavan o "vjernicima upolitici", mr. Gordan Črpić odosadašnjim iskustvima Centraza promicanje socijalnog naukaCrkve i dr. Milan Bogović oproblematici laičkih udruga. Stanje i perspektive marijanskepobožnosti Posljednjeg dana Tjedna uRijeci održano je predavanje natemu: "Stanje i perspektivemarijanske pobožnosti", a gostpredavač 8. listopada bio jepomoćni zagrebački biskupVlado Košić. U svom jepredavanju istaknuo nekedomovinske značajkemarijanske pobožnosti, teodnos Pape i marijanskepobožnosti kod nas. PrijeDrugoga vatikanskog sabora uCrkvi je prevladavala raspravao Mariji posrednici. Kao što jeMarija bila službenicaGospodnja tako je i marijanskateologija bitno označena

48 9 . listopada 2003. broj 40/2003

ww

w.ika

.hr

Prilog prikazi

dimenzijom služenja. To jeposebno izraženo u Marijinu"Veliča". Kristocentričnostmarijanske pobožnosti vidi se uMariji patnici koja je okrenutasvome Sinu u patnji. To sečesto izražava Marijinimpogledom Sina pod križem. Uposljednje vrijeme se dostačesto postavlja pitanje je liMarija Suotkupiteljica? Kadgledamo Mariju kaoposrednicu, ona je toprvenstveno, jer nam je rodilaSpasitelja. U marijanskojpobožnosti postoje zagovori imolbe preko kojih Marijaposreduje za nas kod Boga. Pučka religioznost u našimkrajevima često iskrivljujepravu pobožnost, ali ako seispravno usmjeruje kršćanskompedagogijom može mnogokoristiti. Papa nas potiče namolitvu krunice i tu molitvuuspoređuje s molitvom srca.Takva molitva jekontemplativna jer je izraz licaKristova i ona mora bitidragovoljna a ne prisilna,zaključio je mons. Vlado Košić. Svoje koreferate iznijeli su dr.fra Emanuel Hoško temom"Svetište u mjesnoj Crkvi",gdje je istaknuo kako Papa pripovratku iz Rijeke zahvaljujeriječkom nadbiskupu što mu jepomogao da kao hodočasnikdođe u Trsatsko svetište. Trsatdanas postaje fenomenhodočašćenja, i kako je touglavnom vozočašće, a svemanje pravo hodočašćenje. Toza župe može biti prigoda daformiraju svoje župne jezgre.Bitni naglasci rada s vjernicimau svetištu su pokora, odricanje izavjeti. Hodočasničko mjestopruža mogućnost da seponovno dožive temeljnidatumi kroz godinu osobnog ivjerničkog života za Božić iUskrs: to je posebno vidljivokod ispovijedi i molitvi kojuvjernici gaje na hodočašću.Svetište funkcionira kao mjestookupljanja i pokrajinske Crkve.Sva važnija događanjametropolije i biskupije

događaju se na Trsatu. Ono jesve više mjesto evangelizacijejavnosti za blagdane Velike iMale Gospe te Gospe Trsatskekoje mediji redovito prate,zaključio je fra Emanuel. Drugikoreferat iznio je mr. IvanMilovčić, koji je govorio oulozi hodočašća u pobožnosti.Istaknuo je važnost hodočašćau kontekstu bogoštovlja.Hodočašćenje uvijek ima svojcilj poput onoga u Taizeu, gdjemladi kroz ophod i nošenjekriža mole da njihova porukadođe do svih krajeva svijeta.Mr. Milovčić istaknuo jepozitivne i negativnevrijednosti hodočašćenja.Posljednji koreferat na Tjednuiznijela je dipl. teol. AnđelaJeličić, koja je govorila na temu"Godina krunice i godinaBiblije". Plenarna sjednica i zaključci Na kraju Tjedna održana jeplenarna sjednica na kojoj suvoditelji rada u skupinamaiznijeli ono najvažnije što sedogađalo kroz koreferate nakonglavnih predavanja. Nakon togaje uslijedila rasprava sudionikakoji su postavljali pitanja svimpredavačima Tjedna kako bizaokružili svoja promišljanja ozadanim temama. Na završetkuTeološko-pastoralnog tjednanadbiskup Devčić je uzavršnom govoru istaknuo kakoje ove godine Tjedan uzaktualni sadržaj dobio novuformu kroz koreferate koji suodržani u radu po skupinama,gdje se tematika plenarnihpredavanja mogla višeprodubiti i razviti. To se uz svezamjerke pokazalo uspješnimpa će se i u budućnosti nastavititakvim stilom. Što se tičesadržaja, on je zadan Papinimpohodom. Smatrali smo svojomdužnošću potaknutirazmišljanje i raspravu o onomešto je Sveti Otac poručio usvome trećem pastirskompohodu našoj Crkvi iDomovini. Papine riječi smoshvatili kao reflektor u čijem

smo svijetlu nastojali uočiti iupoznati pojedine aspekte našecrkvene, društvene i narodnebaštine. Sadržaj smo shvatilikao ogledalo u kojem semožemo i moramo ogledati itako bolje svoju stvarnost injezine mogućnosti upoznati.Usredotočili smo se na našemjesto u Europi i na naš put upolitičku zajednicu. Smatralismo da je važni moment pritome postati svjesniji našegakulturnog identiteta i našegasakralnog identiteta te kako gavalorizirati u sadašnjemtrenutku naše Crkve i naroda,rekao je nadbiskup Devčić. Drugo, nastavio je riječkinadbiskup, u svjetlu Papinihriječi i proglašenjem prveHrvatice blaženom razmotrilismo položaj i ulogu žene unašoj Crkvi i društvu. Isto smohtjeli i s obzirom na laike,obitelj te marijansku pobožnostkoju je Papa posebno istaknuohodočasteći u naše najstarijesvetište na Trsat. Zahvalan samu ime biskupa naše metropolijeBogoslovnom sjemeništu zapomoć koju pružaju mjesnojCrkvi za koju pružajuorganiziranjem Teološko-pastoralnog tjedna. Nadbiskupje zahvalio svim predavačimakoji su s mnogo ljubavi i trudaobradili zadane teme u svojimpredavanjima, svećenicima,studentima i laicima zaotvorenu, bratsku i angažiranuraspravu u kojoj je došla doizražaja ljubav i briga za Crkvu. Odgovornosti i očekivanja odCrkve danas su velika, a na sveto možemo odgovoritiaktivnom i zajedničkomsuradnjom svih članova narodaBožjega. Papa je kod nas bio udanima blagdana Duhova kojise slavi kao rođendan Crkve,kao početak njezinaorganiziranog djelovanja upovijesti. Neka i ovaj Tjedan zanašu Crkvu bude takav početak,zaključio je riječki nadbiskup imetropolit Ivan Devčić. (ika-th/sd/sa)