Informacija Turisticki Potencijali Opcina VK 11.12

Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine Unsko-sanski kanton OPINA VELIKA KLADUA

INFORMACIJAO TURISTIKIM POTENCIJALIMA I MOGUNOSTIMA NA PODRUJU OPINE VELIKA KLADUA

Velika Kladua, decembar 2009. godina

UVOD Turizam kao drutveno-ekonomska djelatnost predstavlja skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja u nekom mjestu, pri emu se ne zasniva stalno prebivalite, a ima znaajan utjecaj na ukupna drutvena i privredna kretanja odreenog podruja. Osnovnu pretpostavku za razvoj turizma Opine Velika Kladua predstavljaju prirodne vrijednosti, geografski poloaj, bogata kulturno-historijska, graditeljska i tradicijska batina. Turizam, kao privredna grana, ima tendenciju blagog uspona iako se nedovoljno koriste turistiki potencijali i mogunosti razvoja ove djelatnosti. Znaajan je izvozni proizvod i prua vee mogunosti zapoljavanja stanovnitva razliitog profila zanimanja i dobnih skupina, a Opina Velika Kladua ima potencijala i moe ponuditi domaem i stranom turistikom tritu kvalitetne programe iz oblasti ruralnog turizma uvaavajui prednosti ekoloki odrive poljoprivrede i ouvanog okolia. Ruralnim podrujima pripada preko 90% teritorija Opine Velika Kladua na kojima ivi oko 75% stanovnika Opine. Ruralni (kontinentalni) turizam je vrsta usluge koja se ne vee toliko na prostor turistike destinacije koliko na vrstu usluge. Objedinjuje 19 moguih vrsta turizma: seoski turizam, rezidencijalni turizam, zaviajni turizam, sportsko-rekreacijski turizam, avanturistiki turizam, zdravstveni turizam, edukacijski turizam, tranzitni turizam, kamping turizam, nautiki kontinentalni turizam, kulturni turizam, vjerski turizam, lovni turizam, ribolovni turizam, vinski turizam, gastronomski turizam, prirodi bliski turizam eko turizam, mjeovite i ostale vrste turizma.

1. GEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE OPINE VELIKA KLADUAOpina Velika Kladua nalazi se na krajnjem sjeverozapadu Bosne i Hecegovine. Obuhvaa ukupno 331,55 kilometara kvadratne povrine. Sa svoje june i jugoistone strane granii sa opinama Cazin i Buim, dok sa zapadne, sjeverne i istone strane granii sa opinama: Slunj, Cetingrad, Vojni, Gvozd, Glina i Dvor. Podruje Opine Velika Kladua u cjelosti pripada slivu rijeke Gline, pritoke Kupe. Cjelokupno podruje, dolinama je rijeka Kladunice i Glinice, pritoka Gline, otvorena prema sjeveru, zbog ega su i saobraajne veze sa Pokupljem i Posavinom, odnosno Zagrebom, krae i povoljnije nego sa Pounjem i dalje sa Banja Lukom, odnosno Sarajevom. Iz tih razloga ovo podruje uglavnom gravitira prema Zagrebu, Ljubljani, Zapadnoj Evropi u privrednom i kulturnom pogledu dok je preko administrativno -upravnih i institucionalnih funkcija vezano za Sarajevo. Svojim geografskim obiljejima pripada skupini ruralnog turizma. Ruralnom turizmu u Opini Velika Kladua nije se posveivala dovoljna pozornost. U posljednje vrijeme odnos prema ruralnom turizmu se mijenja pod utjecajem zbivanja na svjetskom turistikom tritu. Naime, turistiki trendovi u svijetu sve vie pokazuju promjenu ponaanja turista koji nastoje doivjeti to je vie mogue razliitih iskustava tokom svog puta, tako se u posljednjoj deceniji pokazuju sve izraeniji znakovi zanimanja za tzv. "eko-turizam", "seoski turizam", "obrazovni turizam" "avanturistiki" i sl. Pitanja okolia, odrivog razvoja i razliitosti ponude u cjelini, postali su izuzetno privlani faktori u turizmu. Za Opinu Velika Kladua razvoj turizma je znaajan, kao oblik privrednog i drutvenog razvoja.

2. TURISTIKI POTENCIJALI OPINE VELIKA KLADUAStratekim planom Opine Velika Kladua za period 2007-2017. godina, kao temeljnim stratekim dokumentom razvoja Opine Velika Kladua definisano je 5 stratekih ciljeva kroz koje se protee razvoj turizma identificiranjem i stavljanjem u funkciju prirodnih i kulturnih bogatstava, raznolikosti i ekoloke ouvanosti prirodnih resursa. U cilju aktiviranja ruralnog prostora i njegove autohtonosti potrebno je povezati turizam i poljoprivredu kroz ekoloku proizvodnju zdrave hrane. Ovo povezivanje treba stvoriti specifinuEM. Print

INFORMACIJA o stanju i razvojnim mogunostima turizma na podruju Opine Velika Kladua

2

ponudu kroz koju mogu oivjeti ruralna podruja i tradicijska graditeljska i etnoloka batina. Prostorni plan Opine Velika Kladua prua strateki prostorni okvir za razvoj turizma na podruju Opine, a njegove postavke dalje se razvijaju kroz izradu regulacionih prostornih planova. Turistiki potencijali na podruju nae Opine su prije svega: Kulturno-historijski gradovi i naslijea, Peine, Objetki tradicionalne krajike arhitekture (vodenice, stare bosanske kue), Sportsko-rekreativni centri, Izletita, Spomen objekti iz historije NOR-a, Sakralni objekti (damije, crkve-crkvine, mezarluci, groblja, i drugo) Rijeni i umski kompleksi Lovna i ribolovna podruja Izvorita termalne vode

2.1

SMJETAJNI KAPACITETI

Prema izvorima Porezne uprave Biha, smjetajni kapaciteti Unsko-sanskog kantona u 2008. godini iznosili su 950 leaja. U Opini se nalazi 2 hotela: Hotel Konak i , Hotelsko-ugostiteljsko turistiki kompleks Stari grad Njihov ukupni smjetajni kapcitet je 115 leaja. Pregled broja turista i noenja dat je u sljedeoj tabeli: BROJ TURISTA I NOENJA 2007 turisti noenja 14.582 23.756 548 847 2.935 4.896 1.283 1.283 656 785 20.004 31.796 2008 turisti noenja 16.679 25.843 740 1.195 3.516 5.219 1.536 1.536 22.471 34.554

Hoteli Moteli Domainstva Ostalo Prenoite UKUPNO:

U 2008. godini su evidentirana su 1782 noenja. Sadanji sadraji koje pruaju hoteli, restorani i drugi komplementarni smjetajni kapaciteti nisu dovoljni, pa kao takvi nisu mogli znaajnije doprinijeti razvoju turizma Opine Velika Kladua. Stanje u ugostiteljstvu prikazano je u sljedeoj tabeli: UGOSTITELJSTVO Godina 2006 2007 2008 Broj obveznika 92 89 82 Broj zaposlenih radnika 130 235 132 Promet u 2008. god 1.566.114,02 1.717.142,57 1.751.470,61 % 9,64 1,99

Opina Velika Kladua ima registirano 15 obveznika iz ugostiteljstva i 7 prijevoznika putnika. Meutim, i dalje ostaje problem nedovoljne marketinke promocije i prepoznatljivog turistikog proizvoda kojima bi se privuklo goste i popunili svi postojei kapaciteti, te zadralo goste u turistikom boravku na ovom podruju due vrijeme. Neophodno je ubudue raditi na edukaciji ugostiteljskih preduzea, te proirenju njihovih kapaciteta.

EM. Print


3

2.2

TURISTIKE INSTITUCIJE

Na nivou Opine Velika Kladua nema turistike zajednice i trenutno ne postoje zakonski okviri za njeno osnivanje. Trenutno postoji samo formirana Turistika zajednica Unsko-sanskog kantona to dodatno usporava ekspanziju i razvoj turizma na podruju Opine. 2.2.1. Turistike agencije Na podruju Opine Velika Kladua trenutno djeluju 3 turistike agencije. Sve turistike agencije su trenutno posrednici za prijevoz turista u druga mjesta izvan Opine. Jo uvijek ne postoje ulazna putovanja u Opinu Velika Kladua. Ubudue e biti neophodno razvijati turistike proizvode, uvezanost i programe turistikih agencija putem kojih bi se turisti iz okruenja dovodili u Opinu. Naravno navedene aktivnosti e morati pratiti pojaane promotivne aktivnosti i razvoj svijesti stanovnika Opine Velika Kladua o znaaju i mogunosti turizma za razvoj i opu egzistenciju.

2.3

TURISTIKA PUTNA INFRASTRUKTURA

2.3.1. Ceste Razvijenost putne infrastrukture pretpostavka je razvoja turizma kako bi turist mogao doi do eljenog turistikog odredita. Osnovno obiljeje putne infrastrukture, pa veim dijelom i turistike infrastrukture, je postojanje dobre putne povezanosti magistralnim i regionalnim cestama, kao i dobro stanje cesta, posebno na lokalnoj razini. Ekspanzija na rekonstrukciji i izgradnji lokalnih puteva, naroito u ruralnim podrujima, stvara dobre pretpostavke za razvoj turizma. Naroito su dobri preduslovi za razvoj seoskog turizma i cikloturizma jer su putevima povezane gotovo sve destinacije na podruju Opine. Pregled duine cesta po kategorijama na Opini Vellika Kladua: - Magistralnih puteva 16,0 km, - Regionalnih puteva 93,70 km, - Lokalnih puteva 145,76 km, - Nekategorisani puteva 273,50 km. 2.3.2. Turistika signalizacija Turistikom signalizacijom obiljeavamo turistike destinacije i naine do njihovog dolaska. Ona slui za obiljeavanje svih vanih objekata vezanih za turizam i usluge prema turistima. Opina Velika Kladua, u suradnji sa Turistikom zajednicom Unsko-sanskog kantona (TZ USK), priprema projekat turistike urbane signalizacije. TZ USK e izraditi i finansirati studiju, a Opina e izvriti finansiranje urbane signalizacije i njeno odravanje. Poslije urbane signalizacije, pristupit e se izradi signalizacije za pojedine turistike destinacije u skladu sa planom i programom. Udruenje Stari-grad Podzvizd je, u suradnji sa Opinom Velika Kladua, apliciralo za sredstva UNDPa i EU kojima e se izvriti ienje i obiljeavanje pristupa kuli Stari grad Podzvizd. Implementacija projekta je predviena u 2010. godini.

2.4

KULTURNO-HISTORIJSKI GRADOVI I NASLIJEA

Kulturno-historijsko i graditeljsko naslijee vezano je za historijske uslove i specifinosti geoprometnog poloaja. Posjedujemo rijetke, veoma vrijedne i zanimljive objekte koji imaju znaajnu naunu, obrazovno vaspitnu, kulturno-estetsku, turistiku i privrednu vrijednost. Historijska batina je termin kojim se oznaavaju prirodni i fiziki resursi koji doprinose razumijevanju i cijenjenju historije i kulture nekog kraja, drutva, naroda, zemlje ili ovjeanstva uope na temelju sljedeih kvaliteta: arheolokih, arhitektonskih, kulturnih, historijskih, tehnolokih i znanstvenih, a ukljuuju historijska nalazita, graevine, mjesta i podruja, te arheoloka nalazita.EM. Print


4

2.4.1. Hotelsko-ugostiteljsko turistiki kompleks Stari grad "Stari grad" je hotelsko-ugostiteljsko turistiki kompleks utemeljen na ranoj srednjovjekovnoj utvrdi, spada u kategoriju "revitaliziranih istorijskih objekata" i zbog koritenja tradicionalnih elemenata bosanske arhitekture predstavlja jedinstvenu graevinu u zemlji i svijetu. Nalazi se na vrlo atraktivnoj lokaciji, jugozapadno od centra Velike Kladue i glavnog magistralnog puta Velika Kladua Vojni - Plitvika jezera Karlovac - Zagreb, koji ovo podneblje direktno povezuje sa susjednom Republikom Hrvatskom i preko nje sa ostatkom svijeta. Najstariji dio grada, onaj sredinji, opasan je visokim i tvrdim, okruglim bedemom (turski dio grada dograen 1633. godine), a u grad se ulazilo pomocu uskih stepenica. U gradu je bila i damija, a sa desne strane kapija s malenim predvorjem. U unutranjosti iza okruglih zidina bio je skoro do vrha napunjen zemljom i kamenjem pa je tako grad bilo nemogue oboriti" jer mu ondanji topovi nisu mogli puno nauditi. Tako je stara utvrda nalikovala na jednu veliku i prostranu (tabiju) terasu. Na strani te velike terase, koja se prostirala prema proplanku gradske kose, uzidana je bila tvrda kula iji je zid, okrenut prema moguem neprijatelju, bio otrih ivica, ali iskoeno postavljen, kako bi se ublaili udarci topovskih uladi. Naeni su: ulomci keramike, majolike, stakla, topovske kugle od kamena i eljeza, eljezna uzengija. Pored glavnog objekta (utvrde), hotelsko-ugostiteljsko turistiki kompleks ini: Turistiko selo " Mejdan" koje se sastoji od 16 objekata. Njihova arhitektura je izvedena iz tradicionalne krajike stambene kue, a rasporeeni su tako da formiraju tipino krajiko selo. Restoran "Mehana" za pruanje ugostiteljskih usluga s tradicionalnom bosanskom kafanom i kuhinjom. Ima kapacitet od 80 sjedeih mjesta. Restoran "Kula" ima kapacitet od 250 sjedeih mjesta, nalazi se u utvrdi i pored uobiajenih ugostiteljskih usluga nudi organizaciju svadbenih sveanosti. "Stari grad" je pogodan za odravanje naunih simpozija, kulturno-umjetnikih i muzikih programa, likovnih izlobi, gastrofestivala, razvoj kongresnog turizma itd. Predstavlja vaan potencijal za razvoj kulture i turizma Opine Velika Kladua. Krajiko selo Mejdan ima predispozicije za razvoj etno-sela, te razvoj postojeih i novih turistikih proizvoda. 2.4.2. Stari grad Podzvizd Iako svi navedeni detalji govore o postojanju naziva Podzvizd u ranoj povijesti ovih krajeva, ipak se prvi put ime Podzvizda u pisanom elementu spominje 1334. godine kao i crkvina sv. Martina koja je bila na lokaciji brda Strabenica i tada je bila u vlasti porodice Kreii.... Brdo na kojem je grad podignut nije osobito visoko, izuzev na strani ka Podzvidskom kriu. Ulazi zacijelo, u red najstarijih gradova u Bosni. Strunjaci su, naime, po izgledu visokog tornja svrstali ovu utvrdu meu najstarije srednjovjekovne graevine. Ta kula bila je visoka 12 metara, a imala je promjer 15 metara. U poetku je bila okrugla oblika, ali je kasnijim pojaanjem zidova postala dvanaesterokutna. I ulaz u ovu kulu je bio 4 metra iznad zemlje, pa se i u nju moglo ui jedino uz pomo ljestvi, ime je pojaavana sigurnost branitelja. Pod okruglom sobom u vrhu kule nalazio se tijesan bunar, koji je po uzoru na tadanje potrebe, bio i tamnica i spremite hrane. Iz te povee prostorije moglo se na vrh kule, koje su imale pukarnice ili prozorie. Ova stara kula opasana je eliptinim smjerom zidom - bedemom pa je tako stari grad Podzvizd dobio jajolik oblik zailjen na jednoj strani. Na jednoj strani je sagraena mala damija, a dograena je bila i straara. Bila je uz grad podignuta i tzv. Paia kula, a sa protivne strane jedna prostranija zgrada, koja je sluila kao stan zapovjedniku utvrde. Na Podzvidskom gradu su zamjetna tri graevna razdoblja. Najstarijem pripada sredinja utvrda, mlaem razdoblju pripada restauracija te kule, dok je najmlaa graevina tzv. Paia kula. Stari grad Podzvizd predstavlja vrijednu kulturno historijsku graevnu. U 2009. godini je zavreno deminiranje podruja oko graevine. Zavren je projekat za rekonstrukciju i sanaciju JU Zavod za zatitu kulturnog naslijea Biha .Osnovano je udruenje graana Stari-grad Podzvizd koje je ve apliciralo za dodjelu sredstava za ureenje pristupnog puta do Starog grada.

EM. Print


5

2.4.3. Stari grad Todorovo Stari grad, koji je neko bio jedan od najveih u Krajini. Okrugla brani kula bila je sredinja utvrda. Tabija je bila polukruna, a postojali su i dijelovi zida, koji su grad opasivali. Poetkom ovog stoljea putopisci su utvrdili da je grad prilino sauvan. Na alost, nebriga i zub vremena uinili su svoje, to vie to se dobra koliina graevnog materijala ugradila u mnogobrojne objekte. U gradu podignuta na jednom brijegu bila je neko damija s nekoliko zgrada. Pred gradom je stajala skoro do austrougarske okupacije, glasovita kruka dinjaa. Pod tom krukom bilo je zborno mjesto muslimana Krajinika u vrijeme njihovih pobuna protiv odluka i reformi Porte i bosanskih valija ili ako je trebalo krenuti u obranu granica Otomanskog Carstva. 2.4.4. Stari grad Vrnogra Vrlo zanimljiva graevina koja datira jo iz 13 stoljea. Po svom poloaju i osnovi nije nikad imao strategijsku vanost, ali je ipak zanimljiv graevni spomenik srednjeg vijeka, jer nam se predstavlja kao tipina vrsta gospodarskog dvora. Zapravo, graditelji su ga tako gradili da iteljima dvora moe osiguravati mir i sigurnost i dakako, udobno stanovanje. Dvor je imao etvrtasti oblik s tim da su na tri ugla stajale okrugle kule ija unutranjost nije bila ovalna - zaobljena tj. poluokrugla, dok se na etvrtom uglu nalazila neto manja kula etvrtastog oblika. Ovaj dvor je bio podignut na vrhu brda nad njegovom strmijom stranom. Na njega su se nadovezivala gradska platna - bedemi s brojnim pukarnicama, pa je tako dvor imao poveliko dvorite - obor. Na istonoj strani u bedemu su se nalazila mala vrata, a povrh njih karaula. U sredini zapadnog zida na visini od 4 m, nalazio se ulaz. Vrijedno je naglasiti da je dvor u Vrnograu, u prostoru izmeu dvije kule, imao dvije prostrane dvorane, za ono vrijeme izuzetno goleme, zatim da su postojala dva balkona s kojih se lijepo mogla motriti okolina. Osim ovih dvorana nalazila se jo jedna duguljasta, koja je, jasno, kao i druge dvije, sluila za provod vlastele. Ispod dvorane, u prizemlju i podrumu, u prostorijama, koje su imale izlaz u dvorite, ivjela je posluga, nii stale. Ovaj srednjovjekovni grad jedan od rijetkih i ne samo u Krajini, u kojem dim nije grizao za oi stanare, jer je imao dimnjak proveden kroz zid. Imali su i dvije atrnje u koje se je slijevala kinica. Za ono vrijeme ivot u dvoru Vrnograa je bio udoban. 2.4.5. Templarski grad Hresna (Hresno) Viteki (templarski) grad Hresno, prvi put se pominje kao Cressno 1209. godine to ga je iste godine kralj Andrija II, sa upanijom Gorskom i mnogim drugim imanjima hrvatskim (vitezovima) templarima potvrdio. Lociran je pored rijeke Gline i pokriva prostor od 35x20 metara. Spominje se vie puta izmeu 1209. i 1546. godine u posjedu Kriania i kasnije ubia Peranskih. U maju 1584. godine Turci su napadom prisvojili grad Hresno te ga dali poruiti. U vie navrata (godine 1637. i 1648.) pokuali su Turci obnovu ovog grada ali na zahtjev hrvatskih dunosnika koji su se zaloili kod pae turskoga, ostade od tada ovaj grad pust zanavijek. Dan danas je teko vidljivo pronai lokaciju iste graevine... 2.4.6. Krana naselje mlaeg eljeznog doba u selu Trnovi Lokalitet Krane u Trnovima predstavlja prvo istraivano povijesno nalazite na krajnjem sjeverozapadu Bosne, u dolini rjeice Kladunice. Do sada nije bio poznat u arheolokoj literaturi, a otkrila ga je autorica Branka Rauning 1989. godine. Na osnovu nalazita preteno keramikih materijala nastalih na autohtoni nain, te na osnovu geografskog poloaja i komparacije s materijalom naenim na lokalitetima u dananjoj Hrvatskoj (Kirin grad, Turska kosa i dr.) naselje je pripisano Kopljanima oko sredine ili u drugoj polovini 4. stoljea prije Krista. Smatramo da je ovo veoma vrijedno neistraeno arheloloko podruje koje ima veliki znaaj za razvoj turizma ne samo Opine Velika Kladua, ve i susjedne Hrvatske i Unsko-sanskog kantona kao cjeline. S obzirom da je povezan sa hrvatskim dijelom (Turska kosa u Opini Topusko) moe se iskoristiti za prekogranine programe IPA, kao i druge programe koji su usmjereni na zatitu kulturno-historijskih vrijednosti.EM. Print


6

2.4.7. Ostali srednjovjekovni gradovi (burgovi) Gradina (grad), Mala Kladua, Velika Kladua. Kasnosrednjovjekovni grad. Raskopani temelji grada ovalnog oblika, duine cca 25 m i tragovi okrugle kule promjera cca 8 m. Mala Kladua se pominje od 13. vijeka pod imenom gaj, a kasnije Gornja Kladua, Gradina, Bojna, Velika Kladua. Kasnosrednjovekovni grad. Ostaci manjeg grada potpuno obrasli umom, nejasnog oblika i veliine, nalaze se na lokalitetu Gradina. Imanje Bojna pominje se 1388. godine, a grad Bojna naroito tokom 16. vijeka, Visoka Glavica, Vejnac, Velika Kladua. Gradina, vjerovatno eljezno doba. Naselje zauzima dosta strm plato na vrhu brda. Nema tragova zatitnih bedema. 2.4.8. Naslijee iz prethistorijskog doba Crkvina - Vrlet, Vrnogra, Velika Kladua. Sluajni nalaz ranog bronzanog doba - probuena kamena sjekira eki. Kladua, Velika Kladua. Dva ukrasna bronzana dugmeta - tutula, ukraena urezanim ornamentima. Sluajni nalaz. Poetak starijeg eljeznog doba (vjerovatno 8. st.st.ere). umatac 1, Donji umatac, Velika Kladua. Praistorijska ostava bronzanih predmeta koji sainjavaju: 11 sropova, 4 sjekire, 1 igla, 1 bode i vie ulomaka razliitog bronzanog orua, oruja i nakita, grumenovi sirove bronze i grumen oksidne bakrene rude. umatac, umatica, Velika Kladua. Praistorijsko naselje. Na ravnom terenu, kod ua potoka umatice u rijeicu Peinu -Kladunicu, naeni su fragmenti keramike iz bronzanog doba. Na ovom lokalitetu otkrivena je manja praistorijska ostava bronzanih predmeta (4 sjekire i 2 srpa). U tretiranom periodu obuhvaene su nalazita iz srednjeg vijeka i uglavnom se odnose na srednjovjekovne gradove-burgove. Navedeni gradovi-burgovi su za vrijeme turske uprave dograivani, odnosno prilagoavani za vlastitu obranu. Poto je ovo podruje bilo granino, broj utvrenih gradova je dosta veliki. Zbog toga posebno je znaajan njihov raspored. Ovi gradovi do sada nisu dovoljno istraivani. To se odnosi i na lokalitete iz praistorijskog i rimskog doba. Srednjovjekopvni gradovi burgovi su smjeteni na uzvienim lokacijama - breuljcima i veina je tee pristupana. Veina objekata kulturne batine ne koristi se u turistike ponude i u loem su stanju. Ovi gradovi imaju svoju ansu da se kroz revitalizaciju koriste za kulturno - rekreativne i ugostiteljske namjene.

2.5

PRIRODNI KRAJOBRAZI

Na podruju opine Velika Kladua postoji nekoliko speleolokih objekata meu kojima su od interesa peina Hukavica, peine u Podzvizdu i Ponikvama, Ponorac... 2.5.1. Peina Hukavica Predstavlja najvei i najznaajniji speleoloki objekat na ovom podruju. Njena veliina, kulturni ostaci, peinski ukrasi i lagan pristup ine je veoma pogodnom za moguu atraktivnu turistiku eksploataciju. Peina se nalazi na oko 13 km od Velike Kladue u neposrednoj blizini sela Gornja Vidovska, u podnoju brda Glavica. Ukupno je istraena u duini 281 metar, istraivanje je izvrio Eart Science Institute Sarajevo na inicijativu Opine Velika Kladua. Prema morfologiji peina se moe podijeliti na etiri cjeline: Ulazni kanal se prostire od ulaza u peinu do prvog kamenog zida. Duina mu je oko 33 metra. irina se kree od 3,5 do 13 metara, a visina od 2 do 3 metra. Na ulazu peine nalazi se kameni zid kao ostatak neke, vjerovatno, hidrotehnike graevine pretpostavljamo mlina. Velika dvorana poinje odmah iza kamenog zida. Znatnih je dimenzija, irine oko 22 m, duine 33,5 m i visine oko 12 m. Veliki kanal se nastavlja na veliku dvoranu u pravcu sjeveroistoka. Duina je 80 m, irina 11 m a visina 10 m. Prema kraju se postepeno smanjuje do dimenzija irina 5 m i visina oko 4 m. Dno donjeg dijela je je uglavnom prekriveno peinskom ilovaom i sitnim ljunkom, a vii nivo je pokriven, u desnom dijelu kamenim blokovima i peinskom ilovaom sa naslagama guana imia, te bigrenim.EM. Print


7

Niski kanal je ustvari prirodni produetak Velikog kanala. Nakon 10-tak metara visina kanala se smanjuje zbog rga je dalji prolazak mogu samo puzanjem. Ukupna duina istraenog dijela niskog kanala je 135 metara. Peina ima veoma pogodan poloaj s obzirom da se nalazi na vratima Bosne i u blizini veih gradskih sredita. Blizina sela Gornja i Donja Vidovska omoguava zapoljavanje lokalne radne snage (za izgradnju, kasnije vodii, uvari i sl). Ima vrlo kompatibilno prirodno i kulturno-historijsko okruenje koje moe upotpuniti turistiku ponudu (termalna vrela, brojni srednjovjekovni gradovi). Tragovi hidrotehnikih objekata mogu, uz odgovarajuu prezentaciju na ulazu, veoma efektivno dopuniti sadraj ponude ovog objekta, pogotovu ako bi se napravila rekonstrukcija starog objekta koji bi mogao posluiti i kao prihvatni punkt i prodavnica suvenira. Daljnje aktivnosti: Geodetsko snimanje glavnih kanala peine i izrada prijedloga za projekt staze, Speleoloka istraivanja ostalih speleolokih objekata na podruju Opine Velika Kladua, Izrada projekta staze u peini, Irada projekta elektrifikacije peine, Izrada biznis plana, Rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa prostora peine i prilaznog prostora, Izvoenje radova na stazi i elektrifikaciji, Kreiranje vizuelne identifikacije, Izrada propagandnog materijala, Promotivne aktivnosti, 2.5.2. Peine u Podzvizdu i Ponikvama Jo uvijek neistraene peine koje bi mogle predstavljati vane turistike destinacije zajedno sa peinom Hukavica i starim gradovima. Neophodno je izvriti mapiranje i speleoloka istraivanja, te definisati daljnje aktivnosti za stavljanje destinacija u turistiku ponudu. 2.5.3. Prirodna stanita ume umski komplekls u Bukovlju kojeg karakterizira umska sastojina bukve i hrasta; uma Kajtazovac koju karaktezira umska sastojina hrasta i bukve; uma Mrtva koju karaktezira umska sastojina hrasta; uma Kestenje koju karaktezira umska sastojina kestena; uma Kapan koju karaktezira umska sastojina kestena; uma Vrnograka glavica koju karakterizira mjeana umska sastojina kestena, hrasta i bukve.

2.6

SAKRALNI OBJEKTI

Sakralni objekti koje je mogue turistiki vrednovati su: damije, crkve, mezarluci, groblja, niani i drugo. Sakralna batina nae zemlje u cjelini, a tako i Opine Velika Kladua ima nesumnjivo veliku kulturnu vrijednost, zbog ega se u popisima turistikih resursa navode damije i crkve kao potencijalne turistike atrakcije. Treba uzeti u obzir da se damije i crkve ne posjeuju kao turistiki objekti i ne ostvaruju nikakve izravne turistike prihode. Povrh toga, vrlo mali broj damija i crkava se moe smatrati turistikim atrakcijama neovisno o njihovoj stvarnoj vrijednosti, jer uz njih najee nema nikakve informacije dostupne posjetiteljima ak ni o imenu damije, vremenu nastanka damije itd. Drugi, mnogo vaniji problem je to se stari sakralni objekti rue i sa njima cjelokupna kulturna i historijska vrijednost koju zamjenjuju nove modernije graevine.

EM. Print


8

2.6.1. Damije Arhitetonski damije pripadaju grupi sjeverno - balkanskih oblika karakteristinih za granina podruja prema Sjevernoj Evropi gdje dominira Alpski utjecaj sa strmim velikim krovovima i gradnje u drvetu. Gradska damija u starom gradu -Velika Kladua ispod Starog grada nalazi se novija damija sa starijim mezarlukom od 19 oblikovanih znaajnih niana. Drvena damija u starom gradu - Velika Kladua - Damija je u tradicionalnom nainu graenja ali je vie puta obnavljana. Damija u Maloj Kladui Pored ostatka starog grada nalazi se mjesna damija sa mezarlukom od nekoliko niana. Nije utvreno tano vrijeme graenja ali se prvobitni izgled damije moe datirati u periodu Turske uprave. Mustafe-pae damija - Podzvizd - Nalazi se unutar starog grada Podzvizda. Damija je u vie navarata popravljana, ali njen prvobitni izgled pripada periodu Turske uprave. Damija Vrnogra - U starom gradu Vrnograu nalazi se mjesna damija sa drvenim minaretom. Damija je u vie navarata popravljana, ali njen prvobitni izgled pripada periodu Turske uprave. Nekropole niana-mezarluci - Po tradiciji svaka od navedenih damija ima pripadajui mezarluk sa nianima istorijski poznati linosti i vrijednih umjetnikih oblika. 2.6.2. Crkve/ Crkvine Crkvina, Velika Kladua. Rimska naseobina i srednjovjekovna crkva. Uz lijevu obalu Kladunice otkopani su temelji duguljaste zgrade i graevinski materijal. Po Lopaiu crkva sv.Martina Cladusa (1334.), a po Radimskom RIMSKA (VOJNA) ZGRADA. Nalaz: zidovi od opeke, ulomci rimskog crijepa i opeke u veim koliinama, naroito pod kuom Grao. Ulomak opeke sa igom L (egio) XIII g (emina) (od poetka 2. stoljea u sastavu vojske Pann. Sup., Siscia). Osim navedenog nalaze se kosti, rake s kamenom ploom, 1961. navodno i zlatni prsten. Po tradicji bila je to " grka crkva". Crkvina, Kovaevii, Velika Kladua. Ostaci kasnosrednjovjekovne crkve Crkvina, Podzvizd, Velika Kladua. Srednjovjekovna crkva sv. Martina u Kreiima pomenuta 1334. i 1501. Ostaci crkve nalaze se na samom brdu u blizini grada Podzvizda, zarasli u ikaru. Strabenica, Podzvizd, Velika Kladua. Kasnosrednjovjekovna cvrkva. Na brdu ostaci vee graevine (cca 15 x 10 m), orjentisani istok-zapad, vjerovatno ostaci crkve sv. Martina u Kreiima, koja se pominje 1334. i 1501. Crkvina, Stabanda, Velika Kladua. Kasnosrednjovjekovna crkva. Na kosi, iznad potoka Crkvina, postoje tragovi temelja na prostoru cca 12 x 9 m. Vjerovatna crkva sv. Martina u Stabandi koja se pominje 1334. i 1501. Crkvina, Glinica, Velika Kladua. Kasnosrednjovjekovna crkva i groblje. Iznad Demina vrela tragovi temelja od kamena, dimenzije cca 13 x 9 m, orjentisani u pravcu istok - zapad. Postojale su i kamene nadgrobne ploe kojih vie nema. Klisa (Vrlet, Prisjeka) Vrnogra, Velika Kladua. Kasnosrednjovjekovna crkva sv. Kria s nekropolom. Nekropolu sa skeletima istraivala B.Rauning 1976. i 1977. Ostaci crkve (cca 40 x13 m ), orjentisani istok-zapad (ulaz na zapadu, raskopana apsida na istoku), irina zidova 90 cm. Nalaz iz nekropole - bronzani prsten s histogramom. 2.6.3. Stare pravoslavne crkve Velika Kladua grad - Crkva Svetog veleasnika Georgija Vrnogra - Crkva Svetog preobraenja gospodnjeg, Glinica - Crkva Svete Trojice, Na osnovu raspoloivih podataka i ematizma gradnje katolikih crkava, nije utvreno njihovo postojanje.

EM. Print


9

2.7

SPOMEN OBJEKTI IZ HISTORIJE NOB-ADrmaljevo - ardite - spomenik palim borcima, Vrnogra Poljica - spomenik rtvama faizma, Vrnogra Centar spomen palim odbornicima i borcima 1943. godine Mala Kladua - zgrada kole mart 1944. - april 1945. smjeteno vojno podruja za okrug Biha, Podzvizd zgrada kole - august 1944. - april 1945. smjetena bolnica IV korpusa NOVJ, Todorovo zgrada kole - februar 1944. godine smjeten tab Unske operativne zone, Vidovska - zgrada kole - aprila i jula 1944. smjetena bolnica IV korpusa NOVJ. Polje spomen obiljeje i kua prvoborca Zuhdije alia Spomen ploe na Mehinom stanju rtvama ustakog krvavog obrauna sa pripadnicima srpskog naroda 1941. godine Biste narodnih heroja NOB-a

2.8

OSTALI OBJEKTI NARODNOG STVARALATVAMlinovi na Kladunici i drugim rjeicama i potocima Stare bosanske kue Hrnjin bunar kaptiran je 1929. godine Spomenik u selu Dabravine koji su podigli Podzvizani u znak trajnog sjeanja na pobjedu nad pukovnikom kasnijim banom Jelaiem.

2.9

MANIFESTACIJE U OPINI VELIKA KLADUA

Razliite kulturno-zabavne manifestacije, temeljene na obiljeavanju i ouvanju tradicije, te vrednovanju postojeih prirodno-historijskih potencijala, takoer su mogui oblik turistikog sadraja Opine Velika Kladua. Posebno moemo istai slijedee: 2.9.1. Krajiki Teferi Teferi je jedan od naina kako da se razmjenom iskustava i ideja, veseljem, druenjem, kulturnim i drugim manifestacijama bez obzira na drutvene, politike, ideoloke, socijalne i druge razliitosti pomogne krajini i krajinicima, te doprinese napretku, zbliavanju i jedinstvu na ovim prostorima. Sam program manifestacije je obogaen znaajnim kulturnim, sportskim i zabavnim sadrajem od kojih moemo istai brojne estradne umjetnike, nastupanja kulturno-umjetnikih drutava, sportski dio programa (malonogometni turnir, povlaenje konopca) i dr. U sklopu manifestacije vri se prezentacija privrednih i turistikig potencijala putem simpozijuma i okruglih stolova u cilju razmjene iskustava sa naim graanima u dijaspori kao potencijalnim promotorima naih turistikih potencijala. Do sada je odrano 7 Krajikih teferia koji su se odlikovali velikom posjetom graana iz zemlje i dijaspore. Cilj ove manifestacije je postati sastavni dio Kladuke kulture i tradicije, te pronai svoje mjesto u razvoju kulture i umjetnosti Unsko-sanskog kantona. 2.9.2. Festival rodoljubive zaviajne narodne muzike Ideja o ovom Festivalu javila se u sklopu organizacije Krajikog teferia, jubilarnog druenja naih ljudi u svom rodnom kraju-zaviaju, rasutih po cijelom svijetu. Ovo je pokuaj i izazov svim naim stvaraocima iz oblasti narodne muzike da daju svoj doprinos povezivanju zaviaja i drugih prostora gdje ive i rade nai ljudi irom svjeta. Ovo je nova pjesma stvarana u novim uslovima i na novim prostorima, ali starim tradicijama bosanske pjesme. Ova muzika izraava novu atmosferu i aromu, a oslikava likove novog i starog zaviaja. Ova nova muzika na izvjestan nain iskazuje sav ivotni tjesnac ovih ljudi irom svijeta, njihovo duhovno rasipanje, kidanje i iznosi njihovu poetsku duu, a sve je to pomalo umjetniki oplemenjeno i opjevano izvornim ritmom i melodikom. Velika je elja i namjera da ovaj festival postane tradicijom koja e dugo trajati kako kod kue, tako i u svijetu gdje ive i rade nai ljudi.EM. Print


10

2.9.3. Kladuki dani kulture Ova manifestacija traje u periodu od mjesec dana. Program je sainjen od velikog broja kulturnih i umjetnikih zbivanja od kojih izdvajamo: Smotre i uestvovanje kulturno umjetnikih drutava, Izloba slika i kipova likovnih stvaralaca Opine Velika Kladua Knjievne veeri Prezentacija tradicionalnih jela Predstavljanje stvaralatva djeijih vrtia, recitacije, pjesme, ples Ostale razne aktivnosti Cilj ove manifestacije je odrati i razvijati kulturne, tradicionalne i stvaralake vrijednosti Opine Velika Kladua. 2.9.4. Velike meunarodne konjike trke Konj, kao simbol junatva, i konjiki sport odigrao je znaajnu ulogu kroz istoriju ovog kraja i zbog toga ovaj sport zauzima znaajno mjesto u tradiciji Opine Velika Kladua. Organizator meunarodnih konjikih trka je Konjiki klub Krajinik koji datira od 1954. godine. Klub je prije rata bio trea ergela u bivoj Jugoslaviji. Najbolji rezultati su bili u periodu 1985-1987. godine (KUP Marala). Poslije rata je nastavio oivljavanje i sada broji 7 grla i osvaja je najprestinijih nagrada u BiH i susjedstvu od ega posebno izdvajamo: Memorijal Franje Tumana, 2009. godina i Memorijal Alije Izetbegovia, 2009. godina. 2.9.5. Meunarodna likovna kolonija KLADOSA Organizator likovne kolonije KLADOSA je Udruenje likovnih umjetnika KLIK (Kladuki likovni krug). Udruenje datira od 2004. godine. Cilj kolonije je promicanje likovne kulture i zatita kulturno-historijskih naslijea. Manifestacijom se prezentiraju i daju teme i motivi vazano za kulturno naslijee Opine Velika Kladua prilikom ega se rade tematska likovna djela. 2.9.6. Internacionalna kolonija slikara Stari grad Velika Kladua Organizator internacionalne kolonije je Udruenje likovnih umjetnika Velika Kladua. Kolonija ima 10 osnovnih ciljeva od kojih istiemo najvanije i to: obnavljanje pokidanih veza izmeu likovnih umjetnika sa podruja drava nastalih raspadom bive Jugoslavije njegovanje, unapreenje i tolerancija meu likovnim umjetnicima sa podruja drava nastalih raspadom bive Jugoslavije promocija likovnih umjetnosti sa podruja Opine Velika Kladua i Unsko-sanskog kantona 2.9.7. Dani Poljoprivrede Strategiju razvoja Opina Velika Kladua zasniva na primarnoj poljoprivrednoj i eko-proizvodnji. Manifestacijom Kladuki dani poljoprivrede se prezentiraju postignuti rezutati i potencijali za razvoj ove oblasti. Na manifestaciji se vre izlobe stonog fonda iz vie kategorija i poljoprivrednih proizvoda, kao i prezentacija udruenja iz raznih oblasti. Ovom prilikom se nagrauju najbolji u pojedinim kategorijama. Ovi dogaaju su vani ne samo za prezentaciju postignutih rezultata i uspjeha, ve i za razmjenu poslovnih ideja i sklapanje novih poslovnih inicijativa. Uvaavajui injenicu da EU i Unsko-sanski kanton pridaju veliki znaaj razvoju ove grane privrede, Opina Velika Kladua e i dalje nastojati podravati ovakve vidove manifestacija kako kroz finansijske potpore, tako i angaovanjem strunog osoblja iz ove oblasti.

EM. Print


11

2.9.8. Opinske sportske igre Nosioc razvoja sporta i sportskih manifestacija, koje se kontinuirano odravaju tokom godine, je u organizaciji sportskog saveza Opine Velika Kladua. Najznaajnije sportske manifestacije i aktivnosti su: Opinske radnike igre Meunarodni malonogometni turnir Turnir prijateljstva Turniri u borilakim sportovima Turniri u sjedeoj odbojci Organizacija sportskih manifestaciju povodom dravnih i drugih praznika Poticanje razvoja sporta u osnovnim i srednjim kolama Novogodinji turnir u malom nogometu

Na podruju Opine Velika Kladua djeluje nekoliko sportskih klubova koji su postigli zavidne rezultate u dosadanjem radu, te su bili odlini promotori Opine Velike Kladua kako u zemlji tako i inostranstvu. 2.9.9. Novogodinja proslava na gradskom trgu Tradicionalno ve petu godinu obiljeava se doek Nove godine na gradskom trgu. Podran je od ire javnosti i okuplja velik broj graana koji u drutvu najmilijih proslavljaju za njih znaajan dogaaj kroz bogat kulturno-zabavni program. U dosadanjim aktivnostima Opina Velika Kladua je davala podrku ovim manifestacijama kroz odreene financijske podrke i uee opinskih slubenika u organizaciji i obezbjeenju programa. Navedene manifestacije i programske aktivnosti su dostavljene Turistikoj zajednici Unsko-sanskog kantona koja e uvrstiti iste u Program rada za 2010. godinu. TZ USK-a e nastojati pomoi navedene manifestacije u skladu sa finansijskim i drugim vidovima pomoi (marketinkim, web-stranica i slino).

3. OBLICI TURIZMA U NAOJ OPINI KAO VANI DIJELOVI INTEGRALNOGRAZVOJA OPINE VELIKA KLADUA Turistiki trendovi u svijetu sve vie pokazuju promjenu ponaanja turista koji nastoje doivjeti to je vie mogue razliitih iskustava tijekom svog putovanja. Za ovaj oblik potranje odgovara koncept ruralnog turizma koji integrira eko, izletniki, seoski, kulturni, sportski, lovni, ribolovni, ljeilini, avanturistiki, znanstveni, vjerski, sakralni, tematski (obrazovanje) i etno turizam, kongresni, tranzitni i drugi selektivni oblici turizma. U naoj Opini postoje pretpostavke za razvoj ruralnog turizma, to moe predstavljati znaajan pokreta ekonomskog razvoja. Ekoturizam ima mogunosti da bude vano sredstvo odrivog razvoja i stvara mogunosti razvitka dosad slabo razvijene grane privrede. Turisti ne razmiljaju samo o tome da za uloeni novac dobiju to vie, ve ele to manje utjecati na podruje koje su odluili posjetiti, pritom pazei da i lokalna zajednica zauzvrat dobije prihod koji joj osigurava egzistenciju. To znai da e preferirati konzumaciju domaih, autohtonih proizvoda, po mogunosti iz ekolokog, odnosno organskog uzgoja, kao i upoznavanje s obiajima i kulturom tamonjeg stanovnitva. esto se takav oblik turizma vee uz posjet nekim zatienim prirodnim vrijednostima, kao to su primjerice nacionalni parkovi. Potranja je za ekoloki istim podrujima, osobna sigurnost jedan je od kriterija za odabir destinacije, a sve je vei trend brige za vlastito zdravlje (wellness, fitness). Seoski turizam ima velike mogunosti samozapoljavanja, odnosno obiteljskog poduzetnitva putem koga se otvaraju znaajne mogunosti plasmana poljoprivrednih proizvoda obiteljskih poljoprivrednih gazdinstava, a to je i trend u svijetu, obzirom da je kvaliteta ovih proizvoda daleko iznad industrijski proizvedene hrane (zdrava hrana). Ruralni turizam je turizam na seoskim gazdinstvima, izvan je urbanih naselja i nema odlike masovnosti. Seoska gazdinstva koja svoju egzistenciju temelje na poljoprivredi, a viak svojih proizvoda plasiraju kroz novi prodajni kanal - turizam. Znaajno je da dopunsku zaradu seoskoEM. Print


12

gazdinstvo ostvaruje u svom vlastitom dvoritu, to podrazumijeva aktivno ukljuivanje cijele obitelji. Osim prodajom vlastitih proizvoda prihod se ostvaruje i pruanjem usluge smjetaja, prehrane, te nekim drugim sadrajima (neposredan kontakt s domaim ivotinjama, sudjelovanje u poljoprivrednim radovima i slino). Vano je zanimanje poljoprivrednim gazdinstava za razvojem seoskih domainstava. Do sada Opina Velika Kladua ima registrirana 184 poljoprivredna gazdinstva (taj broj je u stalnom porastu) koja imaju pravni status poljoprivrednog proizvoaa i o istima se vodi uredan registar. Procjena je da e se poetkom 2010. godine na podruju Opine Velika Kladua registrirati preko 1.000 poljoprivrednih gazdinstava. Tematski turizam (zabava, uzbuenje, obrazovanje) je turistika ponuda nae Opine, koja takoer, uz tradiciju podneblja, atraktivnu prirodu prua mogunost razvoja avanturistikog turizma. Kruna putovanja su zanimljiva jer omoguuju da se u kratkom periodu puno toga vidi, a jedna od zanimljivih destinacija tih putovanja je svakako i naa Opina. Zdravstveni turizam, jedan od znaajnih trendova dananjeg turizma, pronalazi svoje mjesto u turistikoj ponudi kroz tradicionalan vid ljeilinog turizma, a prati i nove trendove - wellness i fitness. Ovdje se moraju uzeti u obzir termalni izvori Opine Velika Kladua i njihovo stavljanje u funkciju zdravstvenog ili rekreacionog turizma. Kulturni turizam postaje sve znaajniji dio ponude. Na podruju kulturnog turizma treba identificirati trite s posebnim kulturnim interesima, a est je sluaj da gosti tijekom odmora posjete neku manifestaciju, muzej, spomenik kulture. Za sada, ovaj oblik turizma predstavlja komplement drugim oblicima turizma, a u budunosti ga moemo promatrati kao osnovni motiv uz odgovarajuu rekonstrukciju postojeih objekata, izradu kulturno-turistikog itinerera i obuku strunih vodia. Lovni i ribolovni turizam kao jedan od specijaliziranih turistikih proizvoda predstavlja znaajan resurs, a koji u ovom trenutku, na alost, stagnira i daleko je od onih rezultata koje moe ostvariti. Kako bismo se u konkurenciji sa drugim razvijenim lovnim i ribolovnim destinacijama ravnopravno nosili, trebamo u najkraem roku stvoriti zakonske, organizacijske, kadrovske, promotivne i druge pretpostavke. Gosti lovci i ribolovci putuju i nekoliko tisua kilometara kako bi doivjeli iskustva koja prua lovni i ribolovni turizam, u pravilu su gosti koji troe mnogo vie od obinog gosta, a uz lov koriste i ostale turistike usluge. U ovom trenutku se lovnim turizmom bavi nae lovako drutvo Velika Kladua, a ribolovnim ribolovno drutvo tuka. Ni jedna putnika agencija nema u svom programu lovni i ribolovni turizam, kao niti jedna putnika agencija koja bi kvalitetno vrila obradu lovnog trita. Osim zakonskih, organizacijskih i kadrovskih pretpostavki, lovnom turizmu neophodan je znaajan i sveobuhvatan promotivni nastup na lovnom tritu. Sve navedeno zahtijeva dugoroan angaman uz velika ulaganja to zahtijeva dugoroniju sigurnost (koncesije, zakupi lovita na 30 godina). Cikloturizam kao jedan od oblika selektivnog turizma biljei najveci rast u posljednjih nekoliko godina u svijetu. To je turizam u kojem turist putuje biciklom na nain da je putovanje zapravo svrha turizma. U Opini Velika Kladua raznolik krajolik prua brojne mogucnosti za razvoj cikloturisticke ponude. Blizina budueg Nacionalnog parka Una, te pograninih podruja susjedne nam Hrvatske pogoduju formiranju ciklostaza. Opina je u suradnji Green Tour organizacije iskazala interes za projekat BH Green Ways Corridors for Sustainable Development prilikom ega bi se izvrilo mapiranje svih turistikih potencijala i stavili u rutu za bicikliste.

Opina Velika Kladua je pogodna za razvoj cestovnog i brdskog biciklizma. Tome naroito doprinose izgraeni i rekonstruisani lokalni putevi u ruralnim podrujima, te pogodni prirodni krajobrazi. Neophodno je definisati cestovne i biciklistike staze, zatim izraditi cikloturistiku kartu podruja. Staze za biciklizam se mogu obiljeiti lokalnom signalizacijom.EM. Print


13

Turistiko trite je dinamino i izrazito okrenuto savremenim trendovima. Turist eli upoznati i iskusiti svjetove koji se jasno razlikuju od njegovog svakodnevnog okruenja, a za goste iz urbanih sredina Unsko-sanski kanton i podruje nae Opine predstavlja novo otkrie.

4.

STANJE TURIZMA NA PODRUJU OPINE VELIKA KLADUA I DOSADANJEAKTIVNOSTI

Za porast turistikog prometa potrebno je osigurati imid Opine Velika Kladua kao sigurne i atraktivne destinacije te promotivnim aktivnostima privui nova emitivna trita, utjecati na poticanje obnove i razvoja smjetajnih objekata, selektivnih oblika turizma, poduzimati i kontinuirano provoditi mjere za smanjenje sive ekonomije i rada na crno, usmjeriti sve neposredno i posredno ukljuene sudionike u turizmu ka stvaranju prepoznatljivog turistikog proizvoda (brend kladuko). PREDNOSTI: povoljan geoprometni poloaj Opine prirodni resursi i ouvani krajobrazi bogata kulturno historijska naslijea termalna izvorita razvijena lokalna infrastruktura u ruralnim podrujima tradicija poljoprivrede i industrije postojanje osnove za razvoj malog poduzetnitva kroz seoski turizam NEDOSTACI: nedovoljna iskoritenost turistickih potencijala nedostatak financijskih sredstava za razvoj turistickih projekata nedostatak financija za aktiviranje kulturno - povijesnih resursa nedostatak smjetajnih kapaciteta, slaba iskoritenost i njihova niska kvaliteta needuciranost sudionika u turizmu nedostatak tradicije u turizmu kao privrednoj djelatnosti nedovoljan turistiki marketing neorganiziranost i nedostatak suradnje postojecih sudionika u turizmu neosmiljena turisticka ponuda (nepostojanje turistickog proizvoda) neprepoznatljivost Opine kao turistickog odredita nedovoljno razvijeno poslovno okruenje i poduzetnicka klima. posljedice rata, minirana podrucja, otecena infrastruktura, depopulacija MOGUNOSTI: EU izvori financiranja blizina Nacionalnog parka Una i Plitvika jezera kao turistickog trita aktiviranje postojecih turistickih resursa definiranje/brendiranje turistickih proizvoda organiziranje i povezivanje sudionika u turizmu u cilju stvaranja zajednickog proizvoda i djelovanja na turistickom tritu klasteri i marketing bolja i organizirana promocija suradnja i razmjena iskustva sa drugim akterima u okruenju PRIJETNJE: nedovoljni izvori financiranja za razvoj infrastrukture i odravanje i obnovu kulturnohistorijskog naslijea nastavljanje migracija stanovnitva s ruralnih podruja niska razina educiranosti lokalnog stanovnitva nedostatak novca za razvojne projekte minirana podrucja opasna za kretanje neodgovarajuca zakonska regulativaEM. Print


14

Dosadanji turistiki razvitak Opine Velika Kladua temeljio se na izvozu domaih stanovnika na turistike destinacije u susjednim zemljama i zemljama u okruenju. Postojei smjetajni kapaciteti su veoma mali i ne mogu zadovoljiti potrebu razvoja turizma na ovim podrujima.

5. STRATEKE SMJERNICEKLADUA

RAZVOJA TURIZMA NA PROSTORU OPINE VELIKA

Da bi turizam kao drutveno-ekonomska djelatnost u Opini Velika Kladua postao integralni dio temeljnih razvojnih odrednica nae Opine u skladu sa Strategijom razvoja Opine Velika Kladua za period 2007-2017. godina potrebno je: 1. Identificirati i valorizirati sve turistike potencijale - identifikacija stanja turististike ponude; - mapiranje turistikih destinacija i ponude ukljuujui i sadraj turistikih atrakcija, kulturno nasljee, ponudu smjetaja i jela; - definirati turistike proizvode nae Opine i dati prijedlog razvitka za svakoga od njih; - razvoj cjelovite ponude turistike destinacije; 2. Poticati organizirane oblike suradnje turistikih aktera - razvoj turistikih klastera; 3. Aktivirati turistike resurse Opine Velika Kladua - razvoj postojeih i novih proizvoda kroz intenzivan rad sa lokalnom zajednicom; - ouvanje i odrivo koritenje kulturno-historijskog naslijea i prirodnih krajobraza; - istaknuti mogunosti turizma na seljakom gazdinstvu; - definiranje turistike ponude pojedinih destinacija (sela, prostora u prirodi) u jedinstvenu turistiku ponudu Opine; - razvoj mree staza; - zatita okolia, prostora i drugih vrijednosti turistikih destinacija; 4. Razvijeno poduzetnitvo, usluge i obrt u turizmu - unapreenje ljudskih kapaciteta; - edukacija i kolovanje mladih osoba sukladno potrebama ; - razvoj poduzetnike i obrtnike infrastrukture; - poveanje kapaciteta hotelske i dalje poboljanje standarda i kvalitete svih vrsta smjetajne ponude; - vee ukljuivanje domaih poljoprivrednih, industrijskih i drugih proizvoda u turistiku ponudu; - poticanje proizvodnje organske hrane i autohtonih proizvoda i njihov plasman kroz turistiku infrastrukturu; 5. Promovirati Opinu kao atraktivnu turistiku destinaciju sa akcentom na ruralni turizam - razvoj turistike promocije; - osmisliti jedinstven marketinki pristup i promociju Opine koja treba biti sastavni dio turistike promocije Unsko-sanskog kantona; - formiranje info centra; - brendiranje turistike ponude; Da bi se ostvarili navedeni ciljevi, potrebno je ukljuiti sve subjekte koji neposredno ili posredno sudjeluju u turistikom proizvodu/ponudi.

EM. Print


15

Mjere i aktivnosti na razini privrednih subjekata: ureenje svih smjetajnih objekata i poboljanje standarda i kvalitete usluivanja razvoj dodatne ponude i sadraja edukacija djelatnika s ciljem podizanja kvalitete usluivanja vee ukljuivanje privrednih subjekata iz drugih sektora koji imaju koristi od turizma u turistike promotivne trine kreativnosti radi ostvarivanja snanijih efekata izgradnja novih i ureenje postojeih hotela i drugih kapaciteta racionalizacija internih trokova poslovanja Mjere i aktivnosti na razini lokalne samouprave: definiranje turistike ponude pojednih destinacija jaanje suradnje izmeu javnog i privatnog sektora radi stvaranja preduvjeta za kvalitetno upravljanje destinacijom donoenje prostornih planova kojima e se utvrditi turistike zone kako bi se osigurao dugorono odrivi razvoj, smanjila neplanska izgradnja, te smanjio sukob interesa domaeg stanovnitva i turistikog razvoja nastaviti sa rekonstrukcijom, modernizacijom i izgradnjom lokalne i komunalne infrastrukture (lokalne ceste, parkiralita, javna rasvjeta, vodosnabdijevanje, kanalizacija, uklanjanje otpada i dr.) urediti turistika mjesta i javne sadraje te osigurati javne usluge namijenjene turistima poticati razvoj i unapreenje dodatne ponude i sadraja namijenjenih turistima pojaati suradnju s inspekcijskim slubama na suzbijanju sive ekonomije i rada na crno uvoenje i stavljanje u funkciju neiskoritenih smjetajnih kapaciteta

6. DRAVNE FINANCIJSKE POTPORE RAZVITKU TURIZMA6.1. Federalno ministarstvo okolia i turizma Federalno ministarstvo okolia i turizma je 11.02.2009. godine objavilo Javni poziv za odabir korisnika sredstava Transfer za razvoj turizma i okolia u Federaciji BiH za 2009. godinu sa sljedeim programom utroka sredstava: 1. Sufinanciranje projekata izgradnje novih turistiko-ugostiteljskih kapaciteta, odrivog razvoja turizma na selu te izgradnje osnovne turistike infrastrukture,Ciljevi programa su: poticaj izgradnji novih smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta;doprinos poveanju kvalitete turistike ponude, turistikih sadraja i uposlenosti; poveanje kvalitete ivota u ruralnim podrujima; stvaranje uvjeta za ostanak mladih na selu; ouvanje tradicijskih stambenih objekata sa pripadajuim gospodarskim objektima; razvoj seoskog turizma kao novog turistikog proizvoda i profiliranje Federacije BiH kao odredita ruralnog turizma; podizanje kvalitete osnovne turistike infrastrukture kao pretpostavke za daljnji razvoj turizma i podizanje ukupne razine turistike ponude destinacije

2. Sufinanciranje kamata na kredite koji se koriste za izgradnju turistiko ugostiteljskih kapaciteta, odrivog razvoja turizma na selu te izgradnje osnovne turistike infrastruktureCiljevi programa su: poticaj izgradnji novih smjetajnih i ugostiteljskih kapaciteta; doprinos poveanju kvalitete turistike ponude, turistikih sadraja i uposlenosti; poveanje kvalitete ivota u ruralnim podrujima; stvaranje uvjeta za ostanak mladih na selu; ouvanje tradicijskih stambenih objekata sa pripadajuim gospodarskim objektima; razvoj seoskog turizma kao novog turistikog proizvoda i profiliranje Federacije BiH kao odredita ruralnog turizma; podizanje kvalitete osnovne turistike infrastrukture kao pretpostavke za daljnji razvoj turizma i podizanje razine ukupne turistike ponude destinacije

EM. Print


16

3. Sufinanciranje novih turistikih proizvoda, izrade turistike horizontalne i vertikalne turistike signalizacije i tematskih cesta u kantonima/upanijama i opinama (panoi, putokazi, vinske i ceste sira, poune staze, etnice, putna odmorita, info punktovi, vidikovci, biciklistike staze, i sl.),Ciljevi programa su: bolja prepoznatljivost destinacije i podizanje opeg dojma o upaniji/kantonu, opini i regiji kao turistikoj sredini; stvaranje tematski integriranih i organiziranih turistikih atrakcija kroz cijelu godinu povezivanjem prirodnih, kulturnopovijesnih i drugih znamenitosti podruja; zajedniko oblikovanje i promidba regionalnog turistikog proizvoda vie mjesta, opina i upanija/kantona koje povezuje ista tema; poboljanje turistike ponude; jaanje konkurentnosti BH turistikih proizvoda na domaem i ino tritu; poveanje turistikog prometa i potronje; stvaranje kvalitetnije i prihvatljivije okoline slike na putnim pravcima u BiH

4. Sufinanciranje organiziranja i sudjelovanja na manifestacijama i programima od znaaja za razvoj i promociju turizma i ugostiteljstva (sajmovi, festivali, kongresi, konferencije, strune radionice, tradicionalne vjerske manifestacije, izlobe, obrazovni programi, kazaline predstave, znanstveno-istraivaki projekti i sl.) kojima se unaprjeuje trina ili druga konkurentnost BH turizma i ugostiteljstva te doprinosi zatiti okolia,Ciljevi programa su: pomo jaanju gospodarske djelatnosti turizma; promocija turistikih destinacija i ugostiteljske djelatnosti u i izvan zemlje; organiziranje sajamskih manifestacija od strane jedinica lokalne samouprave s ciljem promidbe turizma i ugostiteljstva; organiziranje promotivnih dogananja na sajamskim manifestacijama i tematskim izlobama; promidba domaih proizvoda; pruanje potpore projektima i programima znanstvenih i strunih organizacija koje doprinose razvoju turizma, ugostiteljstva i zatite okolia; pruanje potpore vjerskim organizacijama i udruenjima u organiziranju vjerskih manifestacija koje doprinose razvoju turizma

5. Sufinanciranje izrade originalnog turistikog suvenira u svrhu jaanja turistike ponude,Ciljevi programa su: poticanje izrade izvornih suvenira, poboljanje turistike ponude, poveanje turistikog prometa i potronje; stvaranje prepoznatljivog turistikog brenda, zatita batine i njezino ouvanje koritenjem tradicijskih vrijednosti i starih zanata

6. Sufinanciranje brandiranja pojedinih mjesta, dogaaja i proizvoda u svrhu jaanja turistike ponude,Ciljevi programa su: stvaranje prepoznatljivog turistikog branda; jaanje kvalitete promocije BH turistike ponude na domaem tritu i u svijetu; poboljanje turistike ponude; poveanje turistikog prometa i potronje; ouvanje tradicijskih vrijednosti i starih zanata

7. Sufinanciranje promoviranja, edukacije i uvonenja upravljakih sustava prema ISO standardima u oblasti turizma, ugostiteljstva i zatite okolia (kvalitete prema ISO 9001:2000; okolia prema ISO 14001:2004; sigurnosti hrane prema specifikaciji HACCP),Ciljevi programa su: promicanje kvalitete, upravljanja i zatite okolia, sigurnosti hrane, primjene novih tehnologija u turizmu i ugostiteljstvu; jaanje veze izmenu obrazovnog znanstvenoistraivakog sustava i turizma; aktivniji rad na uvonenju, certificiranju i odravanju ISO standarda u cilju podizanja kvalitete ponude, poveanja efikasnosti i konkurentnosti turistikih kapaciteta; vei broj turistikih i ugostiteljskih subjekata zasnovanih na znanju i menunarodnim normativima, certificiranost usluga iz oblasti turizma koje odgovaraju menunarodnim standardima

8. Sufinanciranje tiskanja publikacija, strunih asopisa i promotivnog materijala, nabavka i otkup publikacija iz oblasti turizma, ugostiteljstva i zatite okolia, potpora promociji turizma, ugostiteljstva i zatite okolia u elektronikim i tiskanim medijima,Ciljevi programa su: promidba turizma, turistikih destinacija i ugostiteljske djelatnosti; jaanje javne svijesti o potrebi zatite okolia; promoviranje prirodnih i kulturnih vrijednosti u svrhu razvoja turizma; osiguravanje strune literature za potrebe turistikih i ugostiteljskih djelatnika

9. Sufinanciranje izgradnje i jaanja infrastrukture u ski i rekreacijskim centrima u svrhu jaanja i konkurentnosti bh skijalita na meunarodnom turistikom tritu, razvoj planinskog turizma,Ciljevi programa su: jaanje zimskog i planinskog turizma; poboljanje ukupne zimske turistike ponude i njezinih kapaciteta; poveanje sigurnosti na skijalitima; poboljanje vertikalnih transporta; jaanja ukupne infrastrukture na skijalitima koja doprinosi poboljanju ukupne zimske turistike ponude; razvoj sadraja planinskog turizma ime se sezona produuje na cijelu godinuEM. Print


17

10. Sufinanciranje programa u cilju zatite okolia, koji rjeavaju probleme zaganenja zraka, vode i tla, te predstavljaju veliki pritisak na okoli i ugroavaju zdravlje ljudi,Ciljevi programa su: rjeavanje problema zaganenja u okoliu nad kojima ne postoji skrb nijedne pravne osobe i koji ugroavaju ivot i zdravlje ljudi; preventivno rjeavanje opasnih otpada koji nastaju u procesima proizvodnje; izrada tehnikih i tehnolokih rjeenja zbrinjavanja postojeih opasnih otpada

11. Sufinanciranje programa zatite okolia, revitalizacije i ukljuivanja prirodne batine u kvalitetne procese zatite prirode pri jedinicama lokalne samouprave,Ciljevi programa su: zatita okolia; zatita prirodne batine kao elementa ouvanja vrijednih sastavnica okolia; zatita, obnova i vrednovanje prirodne batine ukljuivanjem u turistiku ponudu; poveanje povrina od znaaja za Federaciju BiH koje je mogue zatititi sukladno Zakonu o zatiti prirode; razvoj nerazvijenih ruralnih podruja sa njihovom posebnou, a koja imaju potencijale u tradicijskoj i prirodnoj batini koje bi u budunosti mogle biti iskoritene kroz jaanje turistike ponude bez tetnog utjecaja na okoli; ouvanje bioloke raznolikosti kao temeljne odrednice budue Strategije zatite okolia i direktiva Europske unije

12. Sufinanciranje poticanja djelovanja institucija civilnog drutva vezanih za jaanje svijesti o potrebi zatite okolia, promidbe zakona i dokumenata te projekta koji su oslonjeni na Program rada Federalnog ministarstva okolia i turizma za 2009. godinu, a od vanosti su za razvoj zatite okolia u Federaciji BiH.Ciljevi programa su: jaanje ope svijesti o potrebi zatite okolia i potivanja okolinih zakonskih i podzakonskih akata; promoviranje potrebe prevencije, smanjenja i reciklae otpada; smanjenje negativnog utjecaja NIMBY efekta; proirenje kapaciteta znanja i vjetina vezanih za implementaciju konvencija, protokola, direktiva i naputaka EU u cilju pribliavanja europskim integracijama; stvaranje pozitivne atmosfere i jedinstvenog stava okoline politike u Federaciji BiH

6.2. Federalno ministarstvo poduzetnitva i obrta Federalno ministarstvo poduzetntva i obrta je objavilo Javni za odabir korisnika grant sredstava Transfer za poticaj razvoja poduzetnitva i obrta LOT 3. - Razvoj tradicionalnih i starih obrtaCiljevi projekta: Ouvanje obrtnike tradicije i kulturnog i povijesnog naslijea poticanjem tradicionalnih i starih obrtnikih djelatnosti kroz sufinansiranje trokova: provedbe poslovnog plana, nabavke alata, poboljanja uslova rada u radionici, edukacije i strunog osposobljavanja zaposlenih i izradu reklamnog materijala. Kriteriji za izbor projekta: Kvalitet ponuenog investicijskog projekta (poslovnog plana), vrsta djelatnosti (proizvodna ili usluno proizvodna), starost obrta, autohtoni proizvod tradicionalnog ili starog obrta, ostvarena priznanja na sajmovima i izlobama, doprinos ouvanju kulturnog i povijesnog naslijea, poveanje uposlenosti. Korisnici sredstava: Obrtnici koji obavljaju obrtniku djelatnost u skladu sa Uredbom o zatiti tradicionalnih i starih zanata ("Slubene novine Federacije BiH", broj 62/05) i posluju najmanje 12 mjeseci.

EM. Print


18

7.

ZAKLJUAK

Opina Velika Kladua posjeduje bogato i vrijedno kulturno-historijsko naslijee, prirodne krajobraze i druge raznolike resurse koji su dobra osnova za razvoj selektivnih oblika turizma, te su prilika i mogunost turistike ponude nae Opine i Unsko-sanskog kantona kao cjeline. U posljednje vrijeme pokazuje se naroito zanimanje za ruralni turizam, budui da sve vie turista eli provesti odmor u zdravom okoliu, podalje od gradske buke, uivajui u netaknutoj prirodi, tradicinonalnom nainu ivota te bogatoj gastronomskoj ponudi. Povezivanjem djelatnosti poljoprivrede, turizma, tradicionalnih obrta odnosno poticanje alternativnih proizvodnji, autohtonih proizvoda i zanimanja na obiteljskim gazdinstvima, mogue je smanjiti nezaposlenost ruralnog prostora. Program razvoja turizma na selu i poticanje seljakih gazdinstava (do sada registrirano 184 gazdinstva) koja e imati mogunost za pruanje ugostiteljskih usluga u seljakom gazdinstvu doprinijet e razvoju turizma i ravnomjernom regionalnom razvoju. U cilju stavljanja seoskog turizma u funkciju razvoja neophodno je sljedee: povezivanje dvaju stratekih grana razvoja ruralnih prostora: poljoprivrede i turizma obogaivati ukupnu turistiku ponudu u ruralnim podrujima jer se time izravno potie razvoj destinacija seoskog turizma ravnomjerni regionalni razvoj samozapoljavanje i motiviranje mladih na ostanak u ruralnim podrujima trajna zatita, implementacija i potivanje visokih ekolokih standarda te dugorono odriva valorizacija turistikih potencijala edukacija zaposlenih u turizmu

Mjere koje je potrebno sprovoditi su: koritenje turistike ponude temeljene na prirodnim resursima obnova starih obrta u funkciji turistike ponude obnova i zatita kulturno-historijskog naslijea integriranje razliitih turistikih ponuda s ciljem poticanja i razvoja svih oblika turizma promocija i promoviranje ruralnog turizma i meusobne suradnje u osmiljavanju turistike ponude U skladu sa poticajima u 2009. godini nastavit e se realizacija projekata koji su usmjereni na razvoj turizma Opine Velika Kladua kroz: promociju, razvoj smjetajnih kapaciteta i odrivog turizma na selu, obrazovanje sudionika u turizmu, manifestacije i ouvanje kulturne batine zatitu autohtonih proizvoda i izradu originalnih turistikih suvenira brendiranje pojedinih lokacija, proizvoda i dogaaja provedbu vertikalne i horizontalne turistike signalizacije na podruju cijele Opine. poticanja djelovanja institucija civilnog drutva vezanih za jaanje svijesti o potrebi zatite okolia, promidbe zakona i dokumenata.

Opina Velika Kladua e se i nadalje ukljuivati u sve programe Ministarstva Federacije i Unskosanskog kantona kako bi uspjeli podii ukupnu turistiku ponudu nae Opine na viu razinu, a takoer i pomoi sve subjekte koji vide svoju perspektivu u samozapoljavanju te motiviranju mladih na ostanak u ruralnim podrujima to svakako doprinosi oivljavanju sela i otvaranju novih mogunosti u razvoju turizma na ovim prostorima. OBRAIVASluba za lokalni ekonomski razvoj i poduzetnitvoEM. Print

PREDLAGA Opinski naelnik


19

Documents

Informacija Turisticki Potencijali Opcina VK 11.12