informatika_skripta.pdf

7/22/2019 informatika_skripta.pdf

1/162

Slaven Sari

Informatika


2/162


3/162

1. Informacijski sustavi2. Raunalo hardware

3. Programska podrka software4. Raunalni programi5. Binarni brojevni sustav

6. Raunalne mree7. Zatita i sigurnost podataka8. Grafika i multimedija9. Virusi i antivirusni programi10. MS Excel izrauni11. Baze podataka12. Internet


4/162

Definicija Informacijskog sustavaSvrha i razlozi za uvoenje Informacijskog sustava Zadaci Informacijskog sustavaOsnovni elementi Informacijskog sustavaFaze uvoenja Informacijskog sustava Kupljena vs. razvijena programska oprema


5/162

SustavSustavSustavSustav se moe definirati kao: organizirani skup elemenata (ljudi, strojeva, procesa...) koji djeluju radi

ispunjenja postavljenog cilja. Npr. drava, grad, traka za proizvodnjuautomobila, postupak dobivanja graevinske dozvole.

skup elemenata i odnosa meu njima skup elemenata koji predstavlja odreenu prostornu ili funkcijsku

izolaciju jednog dijela iz cjeline. Dio cjeline koji nije obuhvaen sustavomnazivamo okolina sustava.

Informacijski sustavInformacijski sustavInformacijski sustavInformacijski sustav (IS)(IS)(IS)(IS) se sukladno tom moe definirati kao:

formalni dio komunikacijskog sustava odreene poslovne cjeline(jedinice), a sastoji se od skupine ljudi i strojeva koji obrauju i/ilikoriste informacije i stupaju u meusobne komunikacijske veze radirealizacije ciljeva poslovnog ili uslunog procesa.

skup informacijskih subjekata koji komuniciraju razmjenom informacija.

dio sustava nekog tehnolokog ili organizacijskog sustava koji stalnoopskrbljuje potrebnim informacijama sve razine upravljanja i odluivanjaunutar sustava.

Primjeri informacijskih sustava:

bankarski IS, IS osiguravajuih drutava, IS mirovinskog i zdravstvenogosiguranja, IS fakulteta, IS neke tvrtke.


6/162

Danas gotovo da nema ljudske djelatnosti u kojoj se ne pojavljuju i neobrauju informacije.informacije.informacije.informacije. Intenzivan razvoj informacijskih znanosti, raunala i informacijskih

sustava poinje uvoenjem raunala i druge informacijske opreme uprocese obrade tzv, poslovnih informacija, a koje su do tada

obavljali ljudi bez pomoi raunala. Danas moemo tvrditi da se ovjeanstvo nalazi u treoj tehnolokoj

revoluciji informacijskoinformacijskoinformacijskoinformacijsko komunikacijskoj revolucijikomunikacijskoj revolucijikomunikacijskoj revolucijikomunikacijskoj revoluciji koja pridonosisve veoj upotrebi informacijske tehnologije.

Dananji uvjeti poslovanja, kao i brz stil ivota nameu kvalitetaninformacijski sustav kao uvjet svima koji ele uspjeno poslovati.

Sve vie se javljaju potrebe za novim informacijskim sustavima jerorganizacija, tehnologija i tehnika obrade i proizvodnje informacija u

postojeem informacijskom sustavu vie ne mogu pruiti potrebnukoliinu informacija zadovoljavajue kvalitete. Dakle, oni nam slue kako bi olakali, ubrzali i unaprijedili neki

sustav mogunou automatske obrade podataka. Ipak, esto se kod krajnih korisnika javlja otpor pri uvoenju novog IS

zbog straha od gubitka radnog mjesta, mijenjanja starih i uhodanihnaina rada, otpora prema uenju, itd...


7/162

Zadatak svakog informacijskog sustavaZadatak svakog informacijskog sustavaZadatak svakog informacijskog sustavaZadatak svakog informacijskog sustava ustanove, poduzea ilidruge organizacije (kao i drugih informacijskih sustava) jepravu informaciju dostaviti na pravo mjesto u pravo vrijeme i upravom obliku, a uz to manje trokova.

Primjeri: Informacija se dostavi u pravo vrijeme i u pravom obliku, ali

ode na krivo mjesto (informacija ode u Rusiju umjesto u SAD). Informacija se dostavi na pravo mjesto i u pravom obliku, ali u

pogreno vrijeme (informacija o dolasku meteora). Informacija se dostavi u pravo vrijeme i na pravo mjesto, ali u

pogrenom obliku (informacija o putanji svemirskog broda). Informacija se dostavi u pravo vrijeme, u pravom obliku i na

pravo mjesto, ali uz ukupne trokove koji su vei od vrijednostisame informacije (skuplja ambalaa od proizvoda).


8/162

U okviru svakog informacijskog sustava moemo definirati irazlikovati barem 4 osnovne aktivnosti4 osnovne aktivnosti4 osnovne aktivnosti4 osnovne aktivnosti, vezane uz podatke i

informacije:

1. Prikupljanje podataka2. Obrada podataka3. Memoriranje podataka i informacija4. Dostavljanje podataka i informacija korisnicima

Sve etiri aktivnosti odvijaju se u navedenom redoslijedu i uinformacijskom sustavu se odvijaju cikliki, ali ne moraju se usvakom ciklusu izvriti sve etiri aktivnosti jer se npr. veprikupljeni podaci mogu se obraditi na neki drugi nain.

Iako svaka od aktivnosti zahtijeva ili moe zahtijevati uporaburaunala, druga i trea aktivnost su najvie ovisne o raduraunala.

Danas se za etvrtu aktivnost najvie koristi Internet.


9/162

Ovisno o odnosima izmeu ulaza (U) i izlaza (I), kod nekoginformacijskog sustava moemo razlikovati: Upravljani sustavUpravljani sustavUpravljani sustavUpravljani sustav kod kojeg je U > I (informacijski ulaz vei je

od informacijskog izlaza) Neutralni sustavNeutralni sustavNeutralni sustavNeutralni sustav kod kojega je U = I (informacijski ulaz jednakje informacijskom izlazu)

UpravljaUpravljaUpravljaUpravljaki sustavki sustavki sustavki sustav kod kojega je U < I (informacijski ulaz manjije od informacijskog izlaza)

OKOLINAOKOLINA

PROCESULAZ

SUSTAVSUSTAV

Povratna veza

IZLAZ


10/162

Za uspjeno obavljanje svih aktivnosti prikupljanjaprikupljanjaprikupljanjaprikupljanja,pohranjivanjapohranjivanjapohranjivanjapohranjivanja, obradeobradeobradeobrade, dostavljanja podataka i informacijadostavljanja podataka i informacijadostavljanja podataka i informacijadostavljanja podataka i informacijakorisnicimakorisnicimakorisnicimakorisnicima, suvremeni, znanstveno projektirani i izgraeni

informacijski sustav treba biti sinteza 5 neophodnihkomponenata:

ORGWAREORGWARE

NETWARENETWARE

LIFEWARELIFEWARE

HARD

WARE

HARD

WARE SO

FTWAR

E

SOFTW

ARE


11/162

HardwareHardwareHardwareHardware materijalna osnovica informacijskog sustava. Tuubrajamo elektroniko raunalo, ulazno izlazne ureaje, dio

ureaja i sredstava za komuniciranje i prenoenje podataka nadaljinu, a koji je posredni dio raunala, te ostalu raunalnuopremu za obradu podataka.

SoftwareSoftwareSoftwareSoftware obuhvaa nematerijalne elemente informacijskog

sustava: programe, metode vezane uz organizaciju, upravljanje,obraivanje i koritenje rezultata obrade podataka i informacija. NetwareNetwareNetwareNetware oznauje mrenu osnovicu informacijskog sustava. Tu

ubrajamo razliitu komunikacijsku hardversko-softverskuopremu, mrene ulazno izlazne ureaje, ureaje i sredstva zakomuniciranje i prenoenje podataka na daljinu koji nisu dioraunala, te ostalu opremu za daljinsku obradu podataka.

LifewareLifewareLifewareLifeware strunjaci, organizatori elektronike obrade podataka,sustavni analitiari, programeri, operateri te korisnici

informacijskih sustava, tijekom odreenog ivotnog ciklusainformacijskog sustava.

OrgwareOrgwareOrgwareOrgware organizacijski postupci, metode i naini usklaivanja ipovezivanja prethodnih triju komponenata u skladnu,

funkcionalnu, ekonominu i djelotvornu cjelinu.


12/162

Novi informacijski sustav ili doradu postojeeg potrebno jeuraditi ako je:::: preveliki odnos neizravnih trokova u usporedbi s izravnim

trokovima ureda

lo uinak uredske usluge ili proizvodnje esti manjkovi informacija i podataka na svim razinama uredske

opskrbe (posljedica loeg rada postojeeg IS-a) ne postoje odgovarajui niti valjani statistiki podaci na polju

pruanja uredskih usluga (zaliha informacija na uredskomskladitu ili poslovnom arhivu) dugo trajanje da se dobije odgovor na pitanja o stanju uredskih

naloga

nezadovoljavajue koritenje automatizma u radu prevelika konfuzija i gomilanje uredskih materijala suvie veliki i neadekvatan uredski prekovremeni rad (najveim

dijelom posljedica loeg rada IS-a)


13/162

Proces uvoenja novog informacijskog sustava moe sepodijeliti u 12 faza:1. Utvrivanje potrebe za radom ISISISIS2. Provoenje studije izvodljivosti ISISISIS (i cjelokupnog razvoja novog

sustava)3. Osiguranje suglasnosti rukovodstva ustanove i/ili tvrtke zauvoenje IS-a

4. Obuka involviranih korisnika temeljima ISISISIS

5. Izrada idejnog projekta, koncepta cjelokupnog projekta6. Projektiranje glavnog projekta ISISISIS zajedno sa svim detaljima7. Konstruiranje (minimalno datotene) naprednije organizacije rada

ISISISIS (izvedbeni projekt)8. Testiranje ISISISIS (i cjelokupnog poslovnog sustava)9. Dokumentiranje rada cjelokupnog ISISISIS10. Uvoenje ISISISIS u operativni rad11. Izvrenje operativne ocjene rada ISISISIS cjelokupnog poslovnog

sustava

12. Kratkorono i dugorono odravanje i dograivanje ISISISIS u sklopucjelokupnog poslovnog sustava


14/162

Programska oprema se moe kupiti od tvrtke specijalizirane zatakve poslove, a moe se i razviti vlastitim snagama.

Programsku opremu treba kupitikupitikupitikupiti u sljedeim sluajevima: Kad se radi o standardnim, masovno prodavanim aplikacijama. Kad korisnik nema vlastite informatike strunjake. Kad se radi o visokostrunim aplikacijama koje se nee mnogo

mijenjati, a korisnik se nema namjeru baviti detaljima te struke.

Kad korisnik nema vlastitih resursa ili elje za razvoj programa. Programsku opremu treba razvitirazvitirazvitirazviti u sljedeim sluajevima:

Kad programska oprema predstavlja strateku investiciju. Kad korisnik raspolae dovoljno kvalitetnim strunjacima i/ili ima

motiva razvijati vlastitu informatiku djelatnost. Kad isporuitelj ne moe preuzeti obvezu odravanja ili ne moejamiti da e ostati na tritu.

Kad na tritu ne postoji programska oprema koja odgovora

potrebama, ne moe se povoljno kupiti slina, a korisnik raspolaevlastitim informatikim snagama dovoljnim za izradu nove.


15/162

Kupovina izvornog kdaKupovina izvornog kdaKupovina izvornog kdaKupovina izvornog kda podrazumijeva kupovinu cjelokupnogprogramskog kda programskog rjeenja.

Prednosti kupovine izvornog kda su: Izvorni kd omoguuje stalni razvoj i praenje vlastitih posebnosti, to

se moe pokazati kao prednost u odnosu na konkurenciju. Mogunost prilagodbe vlastitim potrebama omoguuje elastinost pri

promjenama organizacije poslovanja. Nema bojazni da e nakon prve potrebne izmjene prestati uporaba

programskog rjeenja zbog toga to isporuitelj nije trenutnodostupan, postavlja nerazumne uvjete ili je nestao s trita.

Uvidom u kvalitetna gotova rjeenja pomae se razvoju vlastitihinformatikih djelatnika.

Nedostaci kupovine izvornog kda su: Izvorni kd je viestruko skuplji od izvedbenog. Potrebna je razvojna inaica programskog alata u kojem je programsko

rjeenje napisano. Naruitelj se izlae kunji da nekompetentno mijenja nabavljeni izvorni

kd, onesposobi aplikaciju za rad, a izgubi pravo na odravanje.

Poskupljuje se odravanje ukoliko se radi o programskoj opremipodlonoj promjenama.


16/162

Razlozi za upotrebu raunala Von Neumannov model raunala Osnovni dijelovi raunala Ulazni i izlazni dijelovi Memorija Procesor

Matina ploa Ostali dijelovi raunala Logiki sklopovi


17/162

Instalirana programska podrInstalirana programska podrInstalirana programska podrInstalirana programska podrkakakaka. Dostupan je veliki brojraunalnih programa za sve namjene. Takoer i dostupnostInterneta mnogima je glavni razlog koritenja raunala.

Brzina izvrBrzina izvrBrzina izvrBrzina izvrenja operacijaenja operacijaenja operacijaenja operacija. Dosta poslova koje raunalo moe

uraditi moe i ovjek, ali za puno vie vremena. Pouzdanost rezultataPouzdanost rezultataPouzdanost rezultataPouzdanost rezultata. Mnogima je ovo najvanija osobina, a za

to veu pouzdanost potrebno je izvriti i to vee i temeljitijetestiranje i to osobito na rubnim vrijednostima.

Velika koliVelika koliVelika koliVelika koliina podataka.ina podataka.ina podataka.ina podataka. Sva dananja raunala, pa ak i mobilna,mogu spremiti veliku koliinu podataka te osigurati njihovojednostavno i brzo pretraivanje. Danas je ovu osobinu vrlo jeftinoimplementirati.

Jednostavnost koriJednostavnost koriJednostavnost koriJednostavnost koritenjatenjatenjatenja. Raunala sigurno ne bi bila ovolikopopularna i koritena u svijetu kad ne bi bila jednostavna zakoritenje. (Sve je to odlino, ali to e mi kad je komplicirano).

PristupaPristupaPristupaPristupanostnostnostnost. Danas su raunala pristupana i po cijeni i podostupnosti, od velikih trgovakih centara do specijaliziranihtrgovina.


18/162

Von Neumannov model opisuje raunalo kao stroj s 5osnovnih dijelova:

Ulazni dijelovi Izlazni dijelovi Memorija Aritmetiko-logika jedinica Upravljaka jedinica

Procesor


19/162

Ulazni dijeloviUlazni dijeloviUlazni dijeloviUlazni dijelovi, kao to samo ime, kae koriste se za unos podataka uraunalo.

Najvaniji ulazni dijelovi su tipkovnica i mi, ali u ulazne dijelovespadaju i skener, mikrofon, a kod nekih ureaja ak i ekran moe biti

ulazni ureaj (touch screen). Tipkovnica je najvaniji ulazni ureaj koji ve stoljeima ima

standardizirani izgled i raspored tipki (QWERTY). Iako se ne zna tonozato je raspored takav, a ne po abecedi, teko da e se ikadpromijeniti s obzirom na postojei veliki broj tipkovnica i ugraene

navike. Navodno je raspored tako ispremijean da se ne bi brzo tipkaloto je kod prvih pisaih strojeva znailo i este kvarove.

Iako je bilo pokuaja da se napravi novi, loginiji raspored tipki natipkovnici sve je ostalo samo na pokuajima.

Tipkovnica se sastoji uglavnom od alfanumerikog i numerikog dijelate funkcijskih tipki (F1-F12) koje su prije pojave grafikih sustava imalepuno vee znaenje nego to imaju sad.

Mi je drugi najvaniji ureaj i bez obzira na svoje nezamijenjiveosobine uvijek e ostati drugi ulazni ureaj po vanosti (tipkovnica jevrlo esto i bra od mia, sjetite se kombinacije Ctrl+C i Ctrl+V).


20/162

Izlazni dijeloviIzlazni dijeloviIzlazni dijeloviIzlazni dijelovi su dobili ime po tome to pomou njih podaci na nekinain izlaze iz raunala, a najvaniji izlazni dijelovi su, ovim redoslijedom,monitor i printer.

MonitorMonitorMonitorMonitor je glavni izlazni ureaj u raunalu koji podatke iz memorijeraunala prikazuje nizom tokica tzv. pixela iji broj odreuje rezolucijurezolucijurezolucijurezoluciju

raunala. Svaki pixel prikazuje boju mijeanjem 3 osnovne komponente(RGB - crvena, zelena i plava u vrijednostima od 0 do 255). Npr. crvenacrvenacrvenacrvena(255, 0, 0), plavaplavaplavaplava (0, 0, 255), utautautauta (255, 255, 0), crnacrnacrnacrna (0, 0, 0), bijelabijelabijelabijela (255,255, 255), tamnosivatamnosivatamnosivatamnosiva (96, 96, 96), svijetlosivasvijetlosivasvijetlosivasvijetlosiva (224, 224, 224).

Rezolucija je odnos broja vodoravnih i okomitih tokica i kree se u

standardnim vrijednostima (1.333 prije i 1.6 sad) Monitor je bolji to moe prikazati veu rezoluciju, ali bitan je i

maksimalni broj boja koje monitor moe prikazati te kvaliteta njihovaprikaza.

Danas se uglavnom koriste LCD (Liquid Crystal Display, tehnologijazasnovana na tekuim kristalima) monitori koji su gotovo u potpunostizamijenili monitore s katodnom cijevi, a nadmauju ih ne toliko pokvaliteti koliko po dimenzijama i smanjenoj potronji energije.

LCD monitori sliku prikazuju zahvaljujui promjeni orijentacije molekula u

tekuim kristalima pod utjecajem elektrinog polja.


21/162

PrinteriPrinteriPrinteriPrinteri su ureaji koji se koriste za ispis podataka iz memorijeraunala i mogu se podijeliti na sljedee vrste: matrimatrimatrimatrinininini princip rada je udar iglica smjetenih u glavi pisaa po

ribonu. Iglice su meusobno neovisne i ima ih 24 (4 stupca i 6redaka iglica). Kvaliteta ispisa nije osobita, ali su matrini printeri

robusni, dugotrajni i imaju male trokove potronih materijala(ribona).

tintnitintnitintnitintni (ink-jet) otisak nastaje trcanjem vrlo tankih mlazova boje izmlaznica u smjeru papira. Slika u boji nastaje tako to se na svaku

toku slike postavi odreena gustoa svake od osnovne 3 boje:tirkizna, ljubiasta i uta (CMY). Tintni printeri su cijenovnonajpovoljniji, ali imaju najvee trokove potronih materijala (boje) .

laserskilaserskilaserskilaserski Osnovni dio je bubanj koji se naelektrizira laserskomzrakom na svakom dijelu na kojem elimo toku slike. Potom

bubanj prolazi iznad kutije s bojom u prahu (toner), a elektrikinabijeni dijelovi bubnja privlae prah, koji zatim pri visokojtemperaturi (>200 C) prelazi u tekue stanje i uvruje se na papir.Prednosti laserskih printera su kvaliteta ispisa, neujnost i relativno

dugi vijek trajanja tonera.


22/162

Memorija raMemorija raMemorija raMemorija raunalaunalaunalaunala je takoer osnovni dio svakog raunala i ne postoji

raunalo bez memorije (tada se to i ne bi moglo zvati raunalom). Postojenekoliko vrsta memorije i to su:

Magnetska memorijaMagnetska memorijaMagnetska memorijaMagnetska memorija glavna memorija u raunalu u kojoj se trajno(trajno shvatite uvjetno jer se podaci mogu i izbrisati) spremaju podacipotrebni za rad raunala (operacijski sustav i razne sistemske datoteke) iza rad s raunalom (instalirani programi i datoteke stvorene s timprogramima). Glavna magnetska memorija u raunalu je tvrdi (hard) disk inajvanije osobine su mu kapacitet (u GB) i brzina dohvata podataka (umilisekundama).

PoluvodiPoluvodiPoluvodiPoluvodika memorijaka memorijaka memorijaka memorija - tzv. radna memorija ili RAM (Random AccessMemory) i ROM (Read Only Memory). RAM je poluvodika memorija kojukakrakterizira velika brzina, ali i nemogunost rada bez napajanja, pa sekoristi za trenutni (aktivni) rad na raunalu. Koliina RAM memorije jeesto dobar pokazatelj brzine raunala, a mnogi programi ne mogu ni

raditi bez odreenog iznosa RAM memorije. Naziv RAM dolazi zbog togato procesor moe pristupati sadraju memorije bez unaprijed utvrenogredoslijeda za razliku od tvrdog diska koji podatke ita sekvencijalno ipristup odreenom sadraju ovisi o poloaju itaa.ROM memorija je poluvodika memorija koja se moe samo itati. Koristise npr. za spremanje BIOS skupa programa koji se koriste kod pokretanjaraunala.


23/162

OptiOptiOptiOptika memorijaka memorijaka memorijaka memorija koristi se tehnologijom laserske zrake koja itaoptiki medij prekriven s velikim brojem rupica i izboenja kojipredstavljaju jedinice i nule binarnog brojevnog sustava.

Najvei nedostatak optike memorije je relativno sporo itanje izapisivanje to se uporabno nadoknauje velikim, pouzdanim,lako prenosivim i nadasve jeftinim kapacitetima koje ta vrstamemorije ima.

Vrste optikih memorija su dobro poznate: CDCDCDCD (Compact Disc) kapaciteta oko 700 MB DVDDVDDVDDVD (Digital Versatile(Video) Disc) kapaciteta 7-8 GB Blue RayBlue RayBlue RayBlue Ray najnovija optika memorija kapaciteta do 100 GB

Flash memorijaFlash memorijaFlash memorijaFlash memorijaje poluvodika memorija koja se najvie koristi uobliku memorijskih kartica i USB stikova. Karakterizira je malacijena, prenosivost, ali i relativna nepouzdanost to i nijenedostatak ako se koristi za prvenstvenu namjenu, a to je prijenospodataka izmeu raunala i dodatnih ureaja. Za memorijskekartice oteavajua je i njihova meusobna nekompatibilnost tako

da npr. memorijsku karticu jednog proizvoaa ne moete uvijekiskoristiti u ureajima drugog proizvoaa.


24/162

ProcesorProcesorProcesorProcesor (mikroprocesor, CPUCPUCPUCPU Central Processing Unit) je najvaniji diou svakom raunalu ako emo kao kriterij uzeti brzinu i broj izvrenihoperacija.

Procesor je poluvodiki sklop koji se sastoji od: aritmetiaritmetiaritmetiaritmetiko logiko logiko logiko logike jediniceke jediniceke jediniceke jedinice (ALU) koja izvrava osnovne aritmetike

i logike operacije (zbrajanje, oduzimanje, mnoenje, dijeljenje iusporeivanje).

upravljaupravljaupravljaupravljake jediniceke jediniceke jediniceke jedinice koja generiranim upravljakim signalimaupravlja radom procesora, a preko upravljakih sabirnica i radom

cijelog raunala. Upravljaka jedinica dohvaa instrukciju iz registraprocesora, dekodira je, te na temelju rezultata dekodiranja aljeupravljake signale drugim elementima mikroprocesora i raunala.

Procesor mora osigurati i vertikalnu kompatibilnost unatrag tako da semogu izvravati stariji programi. Neke generacije procesora su

troile i dvadesetak posto snage i broja tranzistora nakompatibilnost unatrag.

ProcesorProcesorProcesorProcesor se s ostalim dijelovima raunala povezuje pomou nizaintegriranih krugova koji se kao i sam procesor sastoje od velikog

broja minijaturnih tranzistora. Navedeni integrirani krugovi zovu sechipsetchipsetchipsetchipset.


25/162

Procesor sadri i registreregistreregistreregistre - dijelove procesora koji slue za privremenospremanje podataka s kojima procesor radi. Karakterizira ih velika brzina imali kapacitet.

Brzina procesora mjeri se kao frekvencija radnog takta, odnosno brojoperacija (koraka) koje procesor moe uraditi u jednoj sekundi (mjeri se uGHz, 1 GHz znai 1 milijarda operacija u sekundi, odnosno jedna operacijase izvri u jednoj milijardinki sekunde). Iz toga proizlaze sljedee

vrijednosti s kojima se mjeri snaga procesora: MIPSMIPSMIPSMIPS (Million Instructions Per Second) broj milijuna operacija koje

procesor izvri u jednoj sekundi. MFLOPSMFLOPSMFLOPSMFLOPS (Million FLOating Points Per Second) broj milijuna operacija s

pominim zarezom u sekundi, odnosno broj milijuna matematikih

operacija s realnim brojevima u jednoj sekundi. Pored brzine (tonije frekvencije) vrlo je bitan i broj bitova koje procesor

moe uraditi u jednom koraku. Danas se koriste uglavnom 32-bitni i 64-bitni procesori to znai da procesorski registri mogu spremiti 32,odnosno 64 bita.

Za brzi rad procesora, a s tim i raunala bitna je i graa (arhitektura)procesora osobito nain na koji procesor dohvaa i obrauje podatke. Npr.procesor e biti puno efikasniji ako istovremeno obavlja npr. operacijuzbrajanja i dohvat podataka iz vanjske memorije preko svojih registara.


26/162

Poveanje brzine procesora s poveanjem frekvencije donosimnogo tehnikih i mehanikih problema kao npr. fizikaogranienja udaljenosti elemenata u ipu te s tim povezanozagrijavanje, pa se dananji procesori sastoje od vie jezgri koje u

svom istovremenom (paralelnom) radu omoguuju tzv. paralelizamkoji bi u budunosti trebao imati veliku ulogu u razvojuprogramske podrke.

Ipak, nije to ba tako jednostavno i trai se i podrka softvera i

operacijskog sustava takvom paralelnom sustavu da se ne bidogodilo da neka jezgra bude esto nezaposlena ili da rad jezgribude esto ovisan jedne o drugima ili da u koritenju nekihzajednikih resursa (kao npr. cache memorije) ne budusinkronizirane, itd...

Cilj je da sve jezgre budu to vie zaposlene te da njihov rad budeto manje meusobno ovisan.

Dananji procesori broje 4-8 jezgri, ali i tu se oekuje ubrzanirast, pa se vrlo brzo mogu oekivati i procesori s nekoliko

desetaka jezgri.


27/162

Izmeu procesora i radne memorije postoji veliki nesrazmjer u brzini(naravno, procesor je puno bri). Rjeenje tog nesrazmjera je postignuto koritenjem tzv. priruprirupriruprirunenenene

memorijememorijememorijememorije koja je vrlo brza poluvodika memorija malog kapaciteta.

Podaci se prije uitavanja u procesor uitaju u prirunu memoriju, ali

na nain da se pokuaju pogoditi tj. s obzirom na prethodnozatraene podatke pokuava se naslutiti koji bi sljedei podaci moglibiti zatraeni. Kako se to sve odvija za vrijeme dok procesor vriobradu ve dobavljenih podataka, ukupna brzina je puno vea.

Zato je bitan tzv hit ratiohit ratiohit ratiohit ratio - odnos izmeu broja zatraenih podatakakoji se nalaze i onih koji se ne nalaze u prirunoj memoriji. Zapoboljanje ovog odnosa razvijeni su mnogi algoritmi koji poreddohvata u prirunu memoriju oekivano traenog podatka trebaju iizbaciti iz prirune memorije podatke koji u dogledno vrijeme nee biti

zatraeni. Hit ratioHit ratioHit ratioHit ratio dananjih procesora je preko 90 % to znai da jeisto tolika vjerojatnost da e zatraeni podatak biti u cache memoriji.

Radnamemorija Cachememorija Procesor


28/162

MatiMatiMatiMatina plona plona plona ploaaaa (motherboard, ili mainboard) je tiskana ploa na kojoj

su smjeteni glavni dijelovi raunala: procesor, kuite za procesortzv. CPU socket koji omoguuje da procesor komunicira s matinomploom, radna memorija, chipset, unutarnje sabirnice za razmjenupodataka izmeu dijelova raunala, USB prikljuci za komunikaciju s

dodatnim ureajima, esto i grafika i zvuna kartica, BIOS skupraunalnih programa u kojima su definirane osnovne postavke radaraunala (boot sustava, disk, DVD, mrea, ...) te koji prilikompokretanja raunala uitava operacijski sustav u radnu memoriju,CMOS memorijski ip s punjivom baterijom koji slui za spremanje

nekih temeljnih postavki raunala vezanih za pokretanje koje koristiBIOS i tono vrijeme, naponski konektor za napajanje svih dijelovamatine ploe, ...

Jedan od najvanijih dijelova matine ploe je chipsetchipsetchipsetchipset, skupintegriranih krugova koji sainjavaju NorthBridge

NorthBridgeNorthBridgeNorthBridge chipset

chipsetchipsetchipset (koristi se za

komunikaciju procesora s radnom memorijom i grafikom karticom) iSouthBridgeSouthBridgeSouthBridgeSouthBridge chipsetchipsetchipsetchipset (koristi se za komunikaciju procesora sa sporijimdijelovima raunala kao to su tvrdi disk i optiki ureaji).

Matina ploa je zbog svega navedenog oito najvaniji, a s tim i

najskuplji dio u raunalu. Vrlo esto kvar matine ploe znai ineisplativost popravka raunala.


29/162

Portovi su dijelovi raunala smjeteni na matinoj ploi koji se koriste

za povezivanje dodatnih ureaja kao npr. printer, skener, razni video iaudo playeri, digitalni fotoaparat, mobitel itd... Postoje sljedee vrsteportova: Paralelni portParalelni portParalelni portParalelni port prenosi 1 byte odjednom preko 25-pinskog konektora

na jednoj strani i 36-pinskog konektora na drugoj strani kabela.Brzina prijenosa podataka preko paralelnog porta je 50-100 kB/s, aparalelni port se najvie koristi za spajanje printera. Svaki od pinovana konektoru ima svoje znaenje koje signalizira preko svojenaponske vrijednosti kao npr. je li u tijeku slanje podataka (pin 1),

vrijednosti samih podataka (pinovi 2-9), indikacija je li printer tiska(pin 11) ili nema papira (pin 12) itd...

Serijski portSerijski portSerijski portSerijski port prenosi,kao to mu i samo ime govori, podatke u seriji,bit za bitom. Zato je prijenos podataka serijskim portom neto sporiji

jer se odjednom prenosi samo jedan bit za razliku od paralelnih 8bitova, ali je jednostavniji za implementaciju jer svi podaci putujujednom icom. Serijski port koristi naravno, bitove za prijenospodataka, ali i za signalne informacije kao npr. poetak i zavretakslanja pojedinog bajta, zatim parityparityparityparity bit koji upotpunjuje broj jedinica

da bude paran ili neparan u svrhu detekcije greke.


30/162

Oba navedena porta, i paralelni i serijski, u posljednje vrijemezamijenjuju se s USBUSBUSBUSB (Universal Serial Bus) portom.

Prva rije u imenu (universal) u potpunosti opravdava svoje ime, jer sedanas preko USB porta na raunalo spajaju svi ureaji, kako osnovnikao tipkovnica i mi, tako i dodatni kao npr. USB memorijski stick,printeri, mobiteli i runa raunala, digitalni fotoaparati, web kamere,razni multimedijalni playeri itd...

Dobra osobina USB porta je to e ureaj prikljuen na USB port bitiautomatski prepoznat od strane operacijskog sustava te odmah bitispreman za rad.

Pored toga, prijenos podataka preko USB porta je puno bri od

serijskog i paralelnog porta, do 480 Mbita u sekundi. Ureaji prikljueni preko USB porta mogu se i napajati elektrinom

energijom iz raunala, naravno samo oni manje snage. Maksimalni broj ureaja koji se mogu odjednom spojiti je 127 to je

vrijednost koja e teko biti dostignuta bilo kojem korisniku, pa nepredstavlja nikakvo ogranienje. USB kabel ima 4 ice, dvije za napajanje (crvena i smea) i dvije za

prijenos podataka (uta i plava). Danas je u upotrebi standard USB 2.0, a trenutno je u zavrnoj izradi

specifikacija USB 3.0 koja e donijeti jo vee brzine prijenosa podataka


31/162

GrafiGrafiGrafiGrafika karticaka karticaka karticaka karticaje ureaj koji pretvara digitalne signale iz raunala u

oblik pogodan za prikaz na zaslonu. To je ureaj s moda najveimrasponom cijena (od jeftinih ugraenih na matinu plou do vrloskupih koje predstavljaju pravo malo raunalo sa svojim procesorom imemorijom). Za veliku veinu poslova koji se obavljaju na raunalukvaliteta grafike kartice nije presudna dok je za neke presudna

(grafiki programi, zahtijevnije igre). MreMreMreMrena karticana karticana karticana kartica slui za ino povezivanje raunala i veinom je

ugraena na matinoj ploi. Danas se vie koriste beine mree kojeimaju niz prednosti u odnosu na ine (manje kabela po stolu, oko

stola i ispod stolova). ZvuZvuZvuZvuna karticana karticana karticana kartica pretvara snimljene digitalne signale u analogni zvuk

koji se preko zvunika iri zrakom. Zvune kartice su veinomintegrirane na matinoj ploi, dok su one skuplje i bolje zasebnidijelovi.

KuKuKuKuiiiite i napajanjete i napajanjete i napajanjete i napajanjeje esto nepravedno zanemaren dio raunala, a beznapajanja niti jedno raunalo ne moe raditi (bez zvune kartice i miamoe !). Napajanje osigurava dovod energije ureajima teodgovarajuu veliinu napona (220 V izmjenine struje pretvara se u

12 V istosmjerne struje za napajanje diskova te u 5 V i 3.3 V zanapajanje integriranih krugova).


32/162

LogiLogiLogiLogiki sklopoviki sklopoviki sklopoviki sklopovi su osnovni elektroniki sklopovi koji se koriste zarealizaciju raunalne logike. Izvedba logikih sklopova ovisi ostupnju tehnologije (od elektronikih cijevi do poluvodikihelemenata).

LogiLogiLogiLogika I (AND)ka I (AND)ka I (AND)ka I (AND) operacija tzv. konjukcijakonjukcijakonjukcijakonjukcija e na izlazu imati signal,odnosno napon (binarna jedinica) samo ako su svi ulazi imajusignal, drugim rjeima, ako barem jedan od ulaza nema signala, niizlaz nema signala.

AB A & B

AAAA BBBB A & BA & BA & BA & B

0000 0000 00001111 0000 0000

0000 1111 0000

1111 1111 1111

LogiLogiLogiLogika ILI (OR)ka ILI (OR)ka ILI (OR)ka ILI (OR) operacija tzv disjunkcijadisjunkcijadisjunkcijadisjunkcija e na izlazu imati signal


33/162

LogiLogiLogiLogika ILI (OR)ka ILI (OR)ka ILI (OR)ka ILI (OR) operacija tzv. disjunkcijadisjunkcijadisjunkcijadisjunkcija e na izlazu imati signalako barem jedan od ulaza ima signal, odnosno ako niti jedan odulaza nema signal, ni izlaz nema signala.

LogiLogiLogiLogika NE (NOT)ka NE (NOT)ka NE (NOT)ka NE (NOT) operacija tzv. negacijanegacijanegacijanegacija e na izlazu imati signalako ulaz (jedan jedini) nema signal, odnosno izlaz nee imati signalako ulaz ima signal.

AB A | B

AAAA BBBB A | BA | BA | BA | B

0000 0000 00001111 0000 1111

0000 1111 1111

1111 1111 1111

A NOT A

AAAA NOT ANOT ANOT ANOT A

0000 1111

1111 0000


34/162

Svi logiki sklopovi sastoje se od kombinacije tri osnovna logikaspoja (disjunkcija, konjukcija i negacija). Primjer na slici jerealizacija tzv. ekskluzivnog ILIILIILIILI (XILIXILIXILIXILI, XORXORXORXOR) sloenog logikogsklopa koji za razliku od osnovnog ILIILIILIILI sklopa, na izlazu nemasignala ako oba ulaza imaju signal.

AAAA BBBB A XOR BA XOR BA XOR BA XOR B

0000 0000 0000

1111 0000 1111

0000 1111 1111

1111 1111 0000


35/162

Podjela softvera Sistemski softver Operacijski sustav Grafiki operacijski sustaviUgraeni programi operacijskog sustava uvari zaslona

Aplikacijski softver Razvojni softver Fontovi Kontrolni objekti Datoteke i folderi Recycle Bin


36/162

Programska podrProgramska podrProgramska podrProgramska podrkakakaka (software) je neizostavni dio svakog raunala iiako raunalo teoretski moe postojati bez softvera takvo raunalooito nema smisla niti upotrebne vrijednosti.

Cjelokupni softver u raunalu moemo podijeliti na nekoliko vrsta: Sistemski softverSistemski softverSistemski softverSistemski softver u koji spadaju svi programi neophodni za rad

sustava kao to su operacijski sustav, razni upravljaki programi(driveri) itd...

Aplikacijski softverAplikacijski softverAplikacijski softverAplikacijski softver u koji spadaju svi programi zbog kojihkorisnici i koriste raunalo (uredski, grafiki, multimedijalni

programi, web pretraiva, igre, itd...) Razvojni softverRazvojni softverRazvojni softverRazvojni softver je softver za razvoj softvera. Koriste ga iskljuivo

raunalni strunjaci. KorisniKorisniKorisniKorisnike datotekeke datotekeke datotekeke datoteke su kreirane u aplikacijskim programima.

Vjerojatno najvaniji dio svakog raunala jer se raunalo moeponovo kupiti (nekad tee, nekad lake), sistemski i aplikacijskisoftver se moe ponovo instalirati (uglavnom lako), ali se podacine mogu lako ponovo unijeti (osim ako korisnik ne radi redovito

arhiviranje to uglavnom nije sluaj.


37/162

Sistemski (sustavni) softverSistemski (sustavni) softverSistemski (sustavni) softverSistemski (sustavni) softver je temeljni softver u svakom raunalu i niti

jedno raunalo ne moe raditi bez instaliranog sistemskog softvera.esto nova raunala dolaze s preinstaliranim sistemskim softverom.

Operacijski sustavOperacijski sustavOperacijski sustavOperacijski sustavje najvanija vrsta sistemskog softvera. Aktivan jecijelo vrijeme rada s raunalom, pokree se ukljuenjem raunala,

iskljuuje se iskljuenjem raunala i ima sljedee zadatke: Upravljanje procesoromUpravljanje procesoromUpravljanje procesoromUpravljanje procesorom operacijski sustav treba osigurati da svaka

aplikacija koja se izvrava dobije dovoljno procesorskog vremena dabi se ispravno izvrila te da to vie procesorskog vremena budeefikasno utroeno.

Upravljanje memorijomUpravljanje memorijomUpravljanje memorijomUpravljanje memorijom svaka aplikacija mora dobiti dovoljnomemorije za svoje izvrenje i OS ne smije dozvoliti da razliiteaplikacije istovremeno koriste memoriju s iste adrese.

Upravljanje ureajimaUpravljanje ureajimaUpravljanje ureajimaUpravljanje ureajima operacijski sustav upravlja svim prikljuenim

ureajima preko posebnih programa koji se instaliraju s timureajima tzv. upravljakih programa (driver) koji takoer spadaju usistemski softver.

Upravljanje podacimaUpravljanje podacimaUpravljanje podacimaUpravljanje podacima (sustavom datoteka) aplikacije preko funkcija

operacijskog sustava vre razne operacije s datotekama: otvaranje,itanje iz i pisanje u datoteku, zatvaranje datoteke, itd...

Za razliku od programa i aplikacija kojih postoji nebrojeno slinih i


38/162

Za razliku od programa i aplikacija kojih postoji nebrojeno slinih irazliitih, operacijskih sustava nema puno i veina raunala rade nanekom od Windows OS-a (XP, Vista, Windows 7) ili nekoj od besplatnih

Linux distribucija. Windows generacije operacijskih sustava su daleko najpopularniji u

svijetu i mnogi korisnici poistovjeuju cijelo raunalo i sve instaliraneaplikacije s Windows operacijskim sustavom.

Razlog tome je vjerojatno to je popularnost osobnih raunala naglopoela rasti s pojavom grafiki orijentiranih operacijskih sustava. To jeipak samo djelomino tono, jer bi razvoj tehnologije i drutvauvjetovao upotrebu raunala neovisno o njihovom grafikom okruenju.

Na sve popularnijim mobilnim ureajima najvie se koriste SymbianSymbianSymbianSymbian,PalmPalmPalmPalm, Windows MobileWindows MobileWindows MobileWindows Mobile, Google-ov AndroidAndroidAndroidAndroid OS baziran na Linuxu iApple-ov iPhoneOSiPhoneOSiPhoneOSiPhoneOS. Njihove posebnosti su vezane za posebnosti samihmobilnih ureaja, ali je nain koritenja uglavnom slian kao i kodpravih grafiki orijentiranih operacijskih sustava kao to su Windowsi.

Aplikacije mobilnih raunala interakciju s korisnikom obavljaju prekozaslona osjetljivog na dodir (touch screen) koji je istovremeno ulazni iizlazni dio, a ulogu mia preuzima olovka ili prst.

Ista ta olovka se mnogim korisnicima pokazala kao nepraktina

prilikom unosa podataka preko ekranske virtualne tipkovnice, pa mnogimobilni ureaji imaju ugraenu i pravu hardversku tipkovnicu.

Svi operacijski sustavi su meusobno vrlo slini ak i meusobno


39/162

Svi operacijski sustavi su meusobno vrlo slini, ak i meusobnoWindows i Linux, barem to se tie korisnike strane. Jedan od

razloga tome je to se svi proizvoai ele drati uspostavljenihstandarda. Operacijske sustave karakteriziraju sljedee osobine: Grafiko okruenje (GUI) veina operacija se radi s miem u

grafikom okruenju te za mnoge operacije ne morate znati nitiitati.

Objektna orijentiranost vrlo irok pojam ali korisnik to najboljemoe uoiti tako to mu je omogueno da sam bira to e ukojem trenutku raditi i da to sve radi na vrlo slian ili ak na istinain.

Viezadanost (multitasking) mogunost istovremenog izvrenjavie razliitih programa. Ipak, istovremeno izvrenje vieprograma troi resurse i usporava rad raunala.

Jednostavna razmjena podataka izmeu programa. Vjerojatnonema korisnika koji ne zna cijeniti operaciju copy/paste, ali to

nije jedini nain meusobne razmijenjivosti podataka. WYSIWYG (What You See Is What You Get). to vidi na ekranu to

dobije i na papiru. Jednostavnost koritenja. Zadnje, ali ne i najmanje bitno jer je

upravo ova osobina koju posjeduju svi grafiki operacijski sustavi,a zajedno s njima i aplikacije, popularizirala raunala.


40/162

Operacijski sustav instalira i razne sistemske programe kojiobavljaju neke sistemske radnje kao to su: defragmentacija diskadefragmentacija diskadefragmentacija diskadefragmentacija diska kad se datoteka prvi put kreira ona

zauzme odreeni prostor na disku. Svako sljedee nadopunjavanjedatoteke ne mora znaiti da e taj dodatak biti zapisan odmah uz

prvozapisani dio, jer jednostavno tu moda nee biti mjesta potoe se na tom mjestu nalaziti druga datoteka. To u konanici znaida e pojedina datoteka imati svoje dijelove razbacane po diskuto usporava njeno otvaranje i daljnje auriranje. Zato je s vremena

na vrijeme poeljno izvriti defragmentaciju diska koja e terazbacane dijelove diska spojiti i spremiti u jedno, zajednikomjesto na disku.

komprimiranje datotekakomprimiranje datotekakomprimiranje datotekakomprimiranje datoteka postupak koji od vie datoteka i mapastvori jednu. Postupak pripada skupini nezaboravnih

komprimiranja jer se izvorno stanje moe vratiti bez gubitkainformacije. Postotak ukupnog smanjenja veliine ovisi o vrstidatoteka koje se komprimiraju (tekstne datoteke se puno viesmanje nego ako se komprimiraju ve komprimirane slike). Ipak,ovo je postupak koji rijetko tko koristi jer postoje za to namijenjeniprogrami kao to su WinZip i WinRar.


41/162

uvari zaslonauvari zaslonauvari zaslonauvari zaslona (screen saver) su razne animacije koje operacijski sustavpokrene ako korisnik ne aktivira tipku ili mia u nekom vremenskomintervalu. Korisnik sam definira koliko e taj vremenski interval trajatite hoe li se uvar zaslona uope pokrenuti.

uvari zaslona su inae izvrne datoteke koje imaju ekstenziju scrscrscrscr i kao

takve ih operacijski sustav prepoznaje kao uvare zaslona. Namjena uvara zaslona se zadnjih godina vrlo izmjenila jer je njihova

prvotna namjena (prefosforiranje ekrana ako je elektronski snop udaraouvijek u isto mjesto) danas besmislena s LCD zaslonima. Danas uvari

zaslona imaju potpuno drukiju namjenu: Zabava i atraktivost - zahvaljujui vrlo efektnim animacijama uvari

zaslona izgledaju vrlo atraktivno i zanimljivo. Oglaavanje u raznim izlozima i na sajmovima uvari zaslona mogu

posluiti i u reklamne svrhe. Sigurnost uvari zaslona mogu prije deaktivacije zatraiti lozinku za

nastavak rada. To se moe iskoristiti kao osiguranje da nam nitkonea nita raditi na raunalu dok smo odsutni.

Logotip tvrtke zajedniki, uniformirani izgled uvara zaslona na

svim raunalima u nekoj tvrtci.


42/162

Aplikacijski softverAplikacijski softverAplikacijski softverAplikacijski softver je softver koji je uglavnom razlog zato se

kupuju i koriste raunala. Tu spadaju svi oni programi vie ili manje tono odreene namjene,

od opih programa kao to je uredski paket MS Office koji je isti zasve korisnike do npr. raznih aplikacija namijenjenih tono

odreenom korisniku ili korisnicima. Takvi posebni programi su npr. raunovodstveni i bankarski

programi koji ne mogu biti svima isti kao to su to npr. Word iliExcel jer svaka tvrtka ima neke posebnosti ili elje koje trebaju biti

implementirane u korisnikovoj aplikaciji. U aplikacijski softver spadaju i igre ija je posebnost (osim to slue

za zabavu i dokazivanje) je to obino zahtijevaju vrlo monaraunala. Office i Internet moete pokrenuti na svakom raunalu, ali

nove igre ne moete. Razni grafiki programi (AutoCad, Photoshop, Corel Draw) su

takoer hardverski zahtijevni, a trae i dobro poznavanje temeljnestruke da bi se u potpunosti mogli iskoristiti. Arhitekt mora najprijedobro poznavati svoj posao, pa tek onda moe s AutoCad-omizraditi projekt zgrade.


43/162

Razvojni softverRazvojni softverRazvojni softverRazvojni softver je softver za izradu softvera, odnosno programski paket

u kojem se izrauju svi programi koji se koriste na raunalu (uredskipaketi, grafiki programi, knjigovodstveni i ostali programi tono odreenenamjene, igre, ak i operacijski sustavi). Sam razvojni program takoer jenapisan u nekom razvojnom softveru prethodne generacije.

Razvojni softveri tvrtkama koje ih proizvode esto nose male profite ili ak igubitke jer cijenom ne pokrivaju svoje ogromne trokove kao npr.Microsoftov Visual Studio. Ipak, postoji dobar razlog zato Microsoftproizvodi razvojni softver Visual Studio.

Naime, privlaenjem razvijatelja aplikacija (tzv. developera) Microsoft

privlai i korisnike svojih najisplativijih aplikacija kao to su Windowsoperacijski sustavi i MS Office uredski paketi. Naravno da e Visual Studioomoguiti vrlo jednostavnu integraciju npr. knjigovodstvenog softveraproizvedenog u Visual Studiju i MS Office aplikacija.

Razvojni programi, kao i aplikacijski, imaju svoje brojane oznake koje

oznaavaju trenutnu verziju. Oznaka se obino sastoji od 2 dijela: majormajormajormajor iminorminorminorminor dijela npr. 6.06.06.06.0

Poveanje majormajormajormajor dijela oznake znai i znatnije unapreenje programa (7.07.07.07.0),dok poveanje minorminorminorminor dijela znai i manje poboljanje (6.16.16.16.1)

U posljednje vrijeme programi se oznaavaju i prema godini nastanka(MS Office 2007, Visual Studio 2010)


44/162

Grafiko okruenje aplikacija donijelo je veliki broj fontova za pisanje

teksta. Oni se mogu podijeliti na razliite naine: lijepi i runi zakrivljeni i nezakrivljeni itljivi i neitljivi

egzotini i neegzotini Veina tih podjela je subjektivne naravi, a fontovi se objektivno mogu

podjeliti na: proporcionalne i neproporcionalne. ProporcionalniProporcionalniProporcionalniProporcionalni fontovi imaju razliitu irinu znaka ovisno o znaku:

WWWWW (5 slova W)WWWWW (5 slova W)WWWWW (5 slova W)WWWWW (5 slova W) IIIII (5 slova I)IIIII (5 slova I)IIIII (5 slova I)IIIII (5 slova I)

NeproporcionalniNeproporcionalniNeproporcionalniNeproporcionalni fontovi imaju istu irinu znakova bez obzira okojem je znaku rije:

WWWWW (5 slova W) IIIII (5 slova I)

Veina fontova je proporcionalna, a najpoznatiji neproporcionalnifontovi su: Courier NewCourier NewCourier NewCourier New i Lucida ConsoleLucida ConsoleLucida ConsoleLucida Console i koriste se kada je

potrebno postii poravnanje po znakovima (programski kod,poravnanje brojeva zdesna)


45/162

Poznato je da subjektivni dojam izgleda nekog fonta ovisi o

sadraju koji je s fontom napisan. To, naravno, nije u redu isadraj ni na koji nain ne smije utjecati na dojam o izgledu fonta.

Zato se u prezentaciji fonta, njegovog izgleda i rasporeda podokumentu koristi standardizirani, besmisleni, izmijeani latinski

sadraj koji ni na latinskom nita ne znai.

Lorem ipsum dolor sit ametLorem ipsum dolor sit amet

Lorem ipsum dolor sit amet



Lorem ipsum dolor sit amet, consectetur adipisicing elit, sed do eiusmodtempor incididunt ut labore et dolore magna aliqua. Ut enim ad minim veniam,quis nostrud exercitation ullamco laboris nisi ut aliquip ex ea commodoconsequat. Duis aute irure dolor in reprehenderit in voluptate velit esse cillumdolore eu fugiat nulla pariatur. Excepteur sint occaecat cupidatat non proident,sunt in culpa qui officia deserunt mollit anim id est laborum.

MatematikaFacebook

FizikaLijepo vrijeme

Runo vrijeme


46/162

Kontrolni objektiKontrolni objektiKontrolni objektiKontrolni objekti (Control Objects) se koriste za interakciju

korisnika s aplikacijom grafiki orijentiranog operacijskogsustava.

Kontrolne objekte karakterizira: vrlo su intuitivni, bilo koji kontrolni objekt ako ga i prvi put

vidite znate ga koristiti sve aplikacije grafikih sustava koriste manje vie iste

kontrolne objekte kontrolni objekti mogu generirati razliite dogaaje ovisno o

korisnikovoj radnji imaju svojstva (vrijednosti) koje korisnik moe promijeniti. Istu

tu vrijednost tada aplikacija moe proitati i obraditi mogu se lako isprogramirati i na taj nain prilagoditi ne

mijenjajui svoju temeljnu funkciju i nain rada svi kontrolni objekti imaju zajedniku osobinu, a to je da mogu

biti aktivni (u fokusu, odnosno reagiraju na pritisak natipkovnici) ili neaktivni (ako nisu u fokusu)

Primjer

Najei kontrolni objekti su:


47/162

Najei kontrolni objekti su: TextBoxTextBoxTextBoxTextBox - koristi se za unos teksta u polju za unos. Moe biti

jednolinijski i vielinijski, a moe se definirati da tekst budevidljiv ili skriven (ako se unosi lozinka). TextBox generiradogaaje tipa: utipkan je znak, oznaen je dio teksta, objekt jeu fokusu, objekt je izgubio fokus itd ...

ButtonButtonButtonButton koristi se za potvrdu ili odustajanje od neke radnje.Objekt buttonreagira na dogaaj otputanje mia (akopritisnete tipku mia nad objektom i otpustite je izvan njeganita se nee dogoditi). Ako je objekt u fokusu reagirat e i napritisak na tipkovnici tipki Enter i Razmaknica.

CheckBoxCheckBoxCheckBoxCheckBox obino preveden kao kvadrati s opcijamaomoguuje odabir nekoliko stavki iz skupine. Broj odabranihstavki moe biti od niti jedne do svih. Svaka stavka moe biti ilioznaena ili neoznaena. Generira dogaaj kad se klikne na

stavku. RadioButtonRadioButtonRadioButtonRadioButton razlikuje su u dvije osobine u odnosu na

CheckBox. Prvo i manje bitno je to su stavke oznaene kaokruii, a drugo, bitnije, je to se moe odabrati samo jedna

stavka iz skupine (minimalno se jedna mora odabrati, ali imaksimalno edna).

ListBoxListBoxListBoxListBox popis stavki navedenih jedna ispod druge s mogunou


48/162

ListBoxListBoxListBoxListBox popis stavki navedenih jedna ispod druge s mogunouodabira jedne ili vie njih (obino jedna). Objekt generira

dogaaje oznaavanja stavke te dvostruki klik na pojedinu stavku.Pozicioniranje na pojedinu stavku moe se uraditi na nekolikonaina (miem, strelicama na tipkovnici, pritiskom na pojedinoslovo, itd...). Uvjet za pretraivanje po upisanom jednom ili vieznakova je da stavke budu poredane po abecedi.

ComboBoxComboBoxComboBoxComboBox vrlo slian kao ListBoxuz razliku to se na ekranuvidi samo jedna, aktivna stavka. Ostale se izlistaju kad se kliknena aktivnu stavku.

Scroll BarScroll BarScroll BarScroll Bar daje mogunost odabira vrijednosti izmeu dvaraspona (obino minimalna i maksimalna vrijednost).

SpinSpinSpinSpin objekt koji omoguuje odabir neke brojane vrijednostipoveanjem ili smanjenjem trenutne vrijednosti. Vrijednost semijenja pritiskom na strelice objekta, ali moe i direktnim upisom

broja. Progress BarProgress BarProgress BarProgress Bar prikazuje se kao polje koje se za vrijeme trajanja

neke radnje ispunjava kvadratiima te na taj nain pokazujekorisniku koliko e radnja koja se odvija u raunalu otprilike

trajati. To je objekt na koji korisnik nema utjecaja.


49/162

DatotekaDatotekaDatotekaDatoteka je temeljna jedinica spremanja podataka u svakom programu,

a datoteke se dijele prema tome od strane kojeg su programa stvorene.Sve one sadravaju neke podatke, ali nisu sve i itljive korisniku. Npr.sistemske datoteke koje koristi operacijski sustav itljive su samooperacijskom sustavu, dok su neki tekstovi ili slike itljivi svakomkorisniku.

Datoteke se mogu podijeliti na vie razliitih naina: IzvrIzvrIzvrIzvrnenenene datoteke koje predstavljaju izvrni program i ijim se

pokretanjem pokree neki program u raunalu npr. iexplore.exeiexplore.exeiexplore.exeiexplore.exe PodatkovnePodatkovnePodatkovnePodatkovne datoteke koje sadre korisnike ili sistemske podatke.

Kreiraju se kod instalacije pojedinog programa ili tijekom radaizvrnog programa, npr. spremanje Word dokumenta ili Excel tablice.

Tekstne datotekeTekstne datotekeTekstne datotekeTekstne datoteke su datoteke koje sadre isti tekst koji se moeotvoriti u gotovo svakom programu i itljiv je krajnjem korisniku.

Podaci se u tekstne datoteke uvijek spremaju kao niz znakova (tekstdesetdesetdesetdeset e se zapisati kao 5 bajtova, tekst stostostosto e se zapisati kao 3bajta, broj 10101010 e se zapisati kao 2 bajta, a broj 1000100010001000 kao 4 bajta).

Binarne datotekeBinarne datotekeBinarne datotekeBinarne datoteke podatke spremaju po tipu vrijednosti podatka.(Tekst desetdesetdesetdeset e se zapisati kao 5 bajtova, tekst stostostosto kao 3 bajta, broj

10101010 kao 2 bajta, a broj 100100100100 takoer kao 2 bajta).

Svaka datoteka ima svoj naziv koji se sastoji od dva dijela i koji je oblika:nazivnazivnazivnaziv ekstenzijaekstenzijaekstenzijaekstenzija


50/162

nazivnazivnazivnaziv....ekstenzijaekstenzijaekstenzijaekstenzija NazivNazivNazivNazivje dio koji zadaje korisnik u trenutku prvog spremanja datoteke,

moe sadravati do 255 znakova i trebao bi ukratko opisivati sadrajdatoteke (ali ne mora, datoteci moete dati i naziv xyzxyzxyzxyz, ali je pitanjekoliko je to dobro).

255 znakova ipak nije u cijelosti raspoloivo jer je u 255 znakovaukljuena i putanja foldera u kojem se datoteka nalazi.

EkstenzijaEkstenzijaEkstenzijaEkstenzijaje dio koji preko funkcija operacijskog sustava zadaje programu kojem je datoteka kreirana i od naziva je odijeljena tokom. Svakaaplikacija ima jedinstvenu ekstenziju(e) i ne postoje dva razliitaprograma ije datoteke imaju istu ekstenziju.

Extenzija obino ima do 3 ili 4 znaka (doc, docx, xls, xlsx, c, cpp, cs, java,jpg, gif, htm, html, mpg, mpeg) to je ostatak iz starih vremena kad sunazivi datoteka bili u formatu 8.38.38.38.3 (maksimalno 8 znakova za naziv imaksimalno 3 za ekstenziju).

Naziv datoteke nije osjetljiv na velika i mala slova i operacijskom sustavusu isti nazivi avatar.mpg i AVATAR.mpg

Atributi datotekeAtributi datotekeAtributi datotekeAtributi datoteke definiraju svojstva pristupa datoteci i mogu biti: read onlyread onlyread onlyread only (samo za itanje) - datoteka se moe samo itati, ali ne i

mijenjati niti brisati.

hiddenhiddenhiddenhidden (skrivena) datoteka se ne vidi u sadraju foldera.


51/162

Sve datoteke su smjetene u folderima (direktorijima, mapama), ato su dijelovi tvrdog diska koji su hijerarhijski organizirani uobliku stabla. Folder sadri datoteke i foldere koji opet sadredruge datoteke i foldere, itd. Zato brisanje foldera brie i svefoldere i datoteke sadrane u tom folderu.

Korisnik sam odluuje kako organizirati svoje datoteke pofolderima, a puno je bolje da ta organizacija bude po nazivu, a nepo ekstenziji. To e tada znaiti da e u nekom folderu biti svedatoteke koje su po sadraju zajednike, a ne po programu ukojem su izraene.

Za naziv foldera vrijedi preporuka kao i za datoteke, a to je danaziv foldera treba opisivati kakve sadraje sadre njegovedatoteke. Nikako nije dobro iz lijenosti sve spremati u folder

MyDocumentsMyDocumentsMyDocumentsMyDocuments. Uloeni trud u ispravnu organizaciju foldera i datoteka kasnije se

obino viestruko isplati u smislu lakeg pronalaenja iorganizacije traenih dokumenata.


52/162

Recycle BinRecycle BinRecycle BinRecycle Bin je posebni folder u koji operacijski sustav sprema izbrisane

datoteke i foldere. To znai da se izbrisani podaci mogu vratiti uizvornom obliku i na izvorno mjesto odakle su izbrisani. U postupak vraanja se ipak ne treba u potpunosti pouzdavati jer

Recycle Bin moe biti podeen i da ne sprema izbrisane podatke negoda se oni trajno briu.

Datoteke i folderi izbrisani iz Recycle Bina trajno se briu iako ih je ak itada mogue vratiti. Naime, podaci izbrisani iz Recycle Bina ne briu setrenutano, nego se samo mjesto na kojem su se podaci nalazilioznaava kao slobodno to znai da ve sljedee zapisivanje podataka

moe prebrisati to mjesto. Zato, ako vam se dogodi da iz Recycle Bina izbriete vrlo vanu

datoteku, odmah iskljuite raunalo. Na taj nain imate najvie anseda vam se izbrisana datoteka vrati.

Obratite pozornost da Recycle Bin ne sprema datoteke koje su izbrisaneiz neke aplikacije, osim ako aplikacija nije tako podeena. Takoer, Recycle Bin sprema samo datoteke izbrisane s hard diska, ali

ne i s memorijskih stikova i kartica kao ni iz foldera kojima jeomoguen pristup preko mree.

OS generira onoliko Recycle Bin foldera koliko ima korisnikih rauna.


53/162

Definicija raunalnog programa Programski jezici Softverske biblioteke

Faze razvoja raunalnog programa Algoritmi Blok dijagram


54/162

RaRaRaRaunalni programunalni programunalni programunalni program je niz naredbi napisanih u nekom

programskom jeziku ijim se izvrenjem odvija neka radnja uraunalu.

Raunalni programi se pohranjuju u posebnu vrstu datoteka tzv.izvrne datoteke koje imaju nastavak exeexeexeexe (execute izvriti) i

njihovim se pokretanjem pokree neka aplikacija kao npr. zasurfanje Internetom, slanje maila, crtanje, sluanje glazbe, itd Raunalni programi se izrauju za tono odreenu vrstu raunala i

operacijskih sustava kao npr. (desktop raunala, web serveri,

mobilni ureaji, svaki sa svojim operacijskim sustavom). Raunalni program izraen za tono odreenu vrstu raunala nije

prenosiv na drugu vrstu raunala, ali je olakavajua okolnost tosu podaci kreirani na jednoj vrsti raunala lako prenosivi na drugu

vrstu raunala (direktno ili preko nekih programa koji radekonverziju izmeu razliitih formata). Raunalni programi se izrauju u nekom od programskih jezika, a

kompleksniji raunalni programi se esto sastoje od mnogokomponenata koji mogu biti izraeni i u razliitim programskimjezicima.


55/162

Programski jezikProgramski jezikProgramski jezikProgramski jezik je skup pravila i naredbi kojih se moramo

pridravati prilikom pisanja raunalnih programa (u potpunosti ihse moramo pridravati).

Svaki programski jezik ne sadri puno naredbi (nekolikodesetaka), ali se njihovom kombinacijom moe dobiti puno

razliitih operacija koje e se izvriti. Programski jezici mogu se podijeliti po vie razliitih kriterija.

Jedan od njih je bliskost naredbi programskog jezika naredbamaprocesora koji e ih izvriti, pa se programski jezici dijele na:

ninininie programske jezikee programske jezikee programske jezikee programske jezike ija svaka naredba zahtijeva mali broj(idealno jednu) procesorskih instrukcija (assembler, C, C++, C#) vivivivie programske jezikee programske jezikee programske jezikee programske jezike ija svaka naredba zahtijeva vei broj

procesorskih instrukcija (C#, Java, SQL)

Podjela nije potpuno egzaktna jer mnogi jezici imaju u sebiosobine i niih i viih programskih jezika. Tee je programirati u niim programskim jezicima, ali se takvi

programi bre izvravaju !

Programski jezici se nadalje mogu podijeliti prema nanananainu izvrinu izvrinu izvrinu izvrenjaenjaenjaenjana:


56/162

na: interpreterskeinterpreterskeinterpreterskeinterpreterske koji se izvravaju tako da se naredbe programa

izvravaju sekvencijalno od prve naredbe do zadnje s tim da e seizvrenje prekinuti ako se naie na neku pogrenu naredbu. Takvesu npr. skripte s kojima se programiraju Internet stranice.

prevedene (kompajlirane)prevedene (kompajlirane)prevedene (kompajlirane)prevedene (kompajlirane) koji se prije izvrenja, pomou posebnog

programa prevoditelja (kompajlera), potpuno prevedu u strojni jezikraunala. Ako je barem jedna naredba pogreno napisana programse nee prevesti te se nee ni kreirati izvrna datoteka. Veinaprogramskih jezika koji se danas koriste su prevedeni. Prevedeniprogramski jezici su definitivno bolji jer se kod njih pogrenanaredba pokae u vremenu pisanja programa (runtime), a ne uvremenu izvrenja (compile time).

Ipak, ni prevedeni programski jezici ne mogu u vremenu pisanjapokazati logiku greku u programu. To je greka koja se dogodi

ako je program napisan po pravilima, ali naredbe nisu posloene uispravnom redoslijedu te program radi, ali ne radi kako bi trebao.To je tzv. bugbugbugbug u programu, a dobio je ime po tome to su u prvimraunalima kvarovi nastajali zbog pravih kukaca koji su ulijetali uraunala koja su tada bila velikih dimenzija.

Vrlo esta podjela programskih jezika je i prema temeljnojtemeljnojtemeljnojtemeljnojstrukturistrukturistrukturistrukturi pa se tako dijele na:


57/162

strukturistrukturistrukturistrukturi, pa se tako dijele na:

proceduralneproceduralneproceduralneproceduralne osnovni element je procedura, programskimodul koji radi neku standardiziranu operaciju iji izlaznirezultati ovise o ulaznim parametrima. Karakterizira ih daprogram vodi korisnika, a ako se neki sjeaju MS DOS je bionajpoznatiji primjer operacijskog sustava za koji su se programi

pisali s proceduralnim programskim jezicima. (C, Basic, Pascal)C, Basic, Pascal)C, Basic, Pascal)C, Basic, Pascal) objektno orijentiraneobjektno orijentiraneobjektno orijentiraneobjektno orijentirane osnovni element je klasa i njeni primjerci

objekti. Klasa je neki dobro poznati skup podataka i osobina(zrakoplov, televizor, djelatnik, student, profesor, kolegij).

Karakterizira ih da korisnik vodi program (korisnik e malokliknuti miem, pa malo tipkovnicu, pa opet miem, ali ovaj putdesnu tipku, itd...) (C++, C#, Java)C++, C#, Java)C++, C#, Java)C++, C#, Java)

funkcionalnefunkcionalnefunkcionalnefunkcionalne - koncept koji nije nov, ali moe biti vaan u

budunosti s pojavom viejezgrenih procesora koji e raditi uparalelnom modu. Karakterizira ih deklarativan, a ne imperativnikd (opisivanje rezultata izvrenja umjesto naina na koji dobitite rezultate). (C#, F#, Lisp)(C#, F#, Lisp)(C#, F#, Lisp)(C#, F#, Lisp)

to se tie podjele prema odrediodrediodrediodredinoj platforminoj platforminoj platforminoj platformi, odnosno po vrstiraunala i operacijskog sustava podjela se sve vie gubi Razlog je to


58/162

raunala i operacijskog sustava, podjela se sve vie gubi. Razlog je tooba trenutno najpopularnija programska jezika omoguuju pisanjeprograma za mobilna raunala, desktop raunala, ali i za web servere.Najbolje u svemu tome je to se programi piu gotovo na isti nainkoristei gotovo iste naredbe bez obzira o odredinoj platformi.

Ta dva programska jezika su C#C#C#C# i JavaJavaJavaJava, svaki od njih je dio velike

platforme. C#C#C#C#je dio Microsoft .Net platforme i velika mu je prednost to ga

Microsoft forsira kao svoj glavni programski jezik. Mnogi e, pak reida mu je to istovremeno i nedostatak jer povlai za sobom zatvorenostunutar Windows OS-a to opet i ne mora biti nedostatak s obzirom napostotak raunala koji koriste Windowse.

JavaJavaJavaJavaje licencno vlasnitvo tvrtke Sun i potpuno je besplatna to znaida sve verzije Jave moete slobodno koristiti i zaraivati na njima.

Najbolje dolazi za kraj. C#C#C#C# i JavaJavaJavaJava su vrlo slini programski jezici i ako

znate jednog od njih drugog ete nauiti vrlo brzo i bez veihproblema. Jezici su slini zato to jedan od drugog uzimaju ononajbolje s novim verzijama, a i svima je u interesu da se programerimogu lako prealtati na s jednog na drugi jezik.


59/162

Softverska bibliotekaSoftverska bibliotekaSoftverska bibliotekaSoftverska biblioteka je skup softverskih modula (funkcija) koje obavljaju

neku standardnu, konkretnu radnju kao to je npr. slanje e-mail poruke,ispis podataka u neku tablicu na ekranu, sortiranje niza podataka, itd... Module softverskih biblioteka karakterizira da esto prihvaaju ulazne

podatke (od strane korisnika ili nekog drugog izvora) te na osnovurazliitih ulaznih podataka kao rezultat daju razliite izlazne podatke.

Softverske biblioteke s najee koritenim funkcijama dolaze sprogramskim alatom kao npr. .Net Framework s Visual Studiom, ali ih ikorisnik (u ovom sluaju programer) moe i sam kreirati sukladno svojimpotrebama.

Softverske biblioteke se zbog velikog broja funkcija dijele na skupine, patako postoje npr. matematike funkcije, funkcije za rad s nizovimaznakova, funkcije za rad s bazama podataka, funkcije za rad sinternetskim servisima koje se opet dijele u podskupine itd...

Kako doznati kako se zove pojedina funkcija, kakva joj je sintaksa i

postoji li uope takva funkcija koja nam treba ? Jedan od naina je naravno koritenje dokumentacije, ali danas razvojni

alati kao npr. VisualStudio nude tzv. IntelliSenseIntelliSenseIntelliSenseIntelliSense tehnologiju kojaomoguuje da se nakon upisa prvog ili prvih nekoliko znakova ponudi

popis funkcija zajedno s njihovom sintaksom i kratkim opisom tofunkcija radi.


60/162

1.1.1.1. Analiza zahtjevaAnaliza zahtjevaAnaliza zahtjevaAnaliza zahtjeva definiranje ciljeva i zadataka koje program treba

izvravati, to se moe, to se teko moe, a to se uope ne moeuraditi.

2.2.2.2. Specifikacija zadatkaSpecifikacija zadatkaSpecifikacija zadatkaSpecifikacija zadatka definiranje uvjeta koje program morazadovoljiti te formata ulaznih i izlaznih podataka. Definiranje baze

podataka te odabir programskih alata.3.3.3.3. Dizajn programaDizajn programaDizajn programaDizajn programa definiranje programskih izbornika i izgledakorisnikog suelja.

4.4.4.4. Pisanje programskog kdaPisanje programskog kdaPisanje programskog kdaPisanje programskog kda pisanje (i komentiranje) programskogkda te izrada dokumentacije. Iako je dokumentaciju mogue inaknadno uraditi, bolje je (ako se moe) pisati je paralelno spisanjem programa. esto kasnije ne bude vremena za pisanjekvalitetne dokumentacije.

5.5.5.5. Testiranje programaTestiranje programaTestiranje programaTestiranje programa testiranje ponaanja programa s obzirom na

razliite ulazne podatke. Testiranje je potrebno izvriti u cijelomrasponu moguih vrijednosti od jednog ruba do drugog.6.6.6.6. OdrOdrOdrOdravanje programaavanje programaavanje programaavanje programa - svaki program e prije ili kasnije trebati

doraditi ili izmijeniti zbog promjena zakona, naina poslovanja i sl.Pritom e program biti puno lake izmijeniti ako su prethodne fazerazvoja programa kvalitetno uraene.


61/162

AlgoritamAlgoritamAlgoritamAlgoritam je postupak, odnosno nain rjeavanja odreenog raunalnog

problema kao npr. zbrajanje prvih nnnn brojeva, sortiranje niza brojeva ili nizaznakova, pronalaenje odreenog broja u nizu brojeva, itd... Svaki od navedenih zadataka zahtijeva tono odreeni, konani broj

raunalnih operacija koje se moraju izvriti u tono odreenom redoslijedu. Algoritam karakterizira sljedee:

konakonakonakonanostnostnostnost - definira sposobnost algoritma da nakon konanog brojakoraka daje izlazne podatke odnosno rezultate (algoritam ne smije ui ubeskonanu petlju).

determiniranostdeterminiranostdeterminiranostdeterminiranost definira svojstvo algoritma da za iste ulazne podatke

uvijek daje iste izlazne podatke, odnosno rezultate. (algoritam za vaenjennnn-tog korijena od xxxx uvijek mora dati isti rezultat za jednake nnnn i xxxx. masovnostmasovnostmasovnostmasovnost definira sposobnost algoritma da je primjenjiv na vei broj

razliitih ulaznih vrijednosti (algoritam sortiranja treba moi sortirati nizparnih, jednako kao i niz neparnih brojeva).

Algoritam se moe rijeima opisati kao npr. uradi ovu operaciju, pa ondaovu te ako je neto vee od neega uradi to, a ako nije uradi sljedee, itd ...

Prikladnije je, meutim, algoritam prikazati u grafikom obliku tzv. blokblokblokblokdijagramomdijagramomdijagramomdijagramom ili jasno definiranim reeninim konstrukcijama tzv. pseudopseudopseudopseudo

algoritmomalgoritmomalgoritmomalgoritmom.


62/162

P d l iP d l iP d l iP d l i j i k b ih j j


63/162

Pseudo algoritamPseudo algoritamPseudo algoritamPseudo algoritam je opis postupaka potrebnih za rjeenje

raunalnog problema upotrebom jasno definiranih jezinihkonstrukcija. Karakterizira ga neovisnost o programskom jeziku skojim e algoritam biti realiziran (jednako tako je i blok dijagramneovisan).

Prethodni primjer algoritma za izraun apsolutne vrijednostiiskazan s pseudo algoritmom:

poetak

unesi broj Xprovjeri je li X vee ili jednako od 0

ako je vee ili jednako, ispii X

ako nije vee, ispii X*(-1)kraj


64/162

Zapis brojeva u binarnom brojevnom sustavu Pretvaranje binarnog broja u dekadski i obratno Zbrajanje i oduzimanje binarnih brojeva

Prikaz realnih brojeva u binarnom brojevnom sustavu Heksadecimalni brojevni sustav Kodiranje i sustavi kodiranja

Svi podaci u raunalu (raunalni programi podatkovne datoteke


65/162

Svi podaci u raunalu (raunalni programi, podatkovne datoteke,

programske instrukcije) pohranjeni su raunalu na osnovubinarnog brojevnog sustava. Dekadski brojevni sustav baziran je na bazi 10 to znai da se svi

brojevi piu s 10 znamenki (0-9).

Binarni brojevni sustav baziran je na bazi 2 to znai da se svibrojevi piu s 2 znamenke (0 i 1) te je puno prisutniji u prirodi oddekadskog npr. muko ili ensko

iv ili mrtav flora ili fauna pobijedio ili nije pobijedio hoe ili nee (bez moda)

Binarni brojevni sustav je puno lake implementirati u raunaluod dekadskog. U stvari, raunalo je po postojeim tehnologijamajedino i mogue efikasno implementirati tako da bude zasnovanona binarnom brojevnom sustavu. Elektronike komponente odkojih je raunalo izraeno idealne su za prezentaciju jednog od

dva mogua stanja. (0 nema napona, 1 ima napona).


66/162


67/162

(1001)(1001)(1001)(1001)2222==== 1 * 21 * 21 * 21 * 23333 ++++ 0 * 20 * 20 * 20 * 22222 ++++ 0 * 20 * 20 * 20 * 21111 ++++ 1 * 21 * 21 * 21 * 20000

==== 8888 ++++ 0000 ++++ 0000 ++++ 1111 = 9= 9= 9= 9

(11010)(11010)(11010)(11010)2222

==== 1 * 21 * 21 * 21 * 24444 ++++ 1 * 21 * 21 * 21 * 23333 ++++ 0 * 20 * 20 * 20 * 22222 ++++ 1 * 21 * 21 * 21 * 21111 ++++ 0 * 20 * 20 * 20 * 20000==== 16161616 ++++ 8888 ++++ 0000 ++++ 2222 ++++ 0000 = 26= 26= 26= 26

(11111111)(11111111)(11111111)(11111111)2222==== 22228888 1111 = 255= 255= 255= 255 (krai nain ako su sve jedinice)

Maksimalni broj razliitih vrijednosti koje se mogu napisati s

nnnn bitova je 2222nnnn


68/162

Dekadski broj uzastopno se dijeli s 2 te ako ima ostatka pie se 1,a ako nema ostatka pie se 0. Protuvrijednost u binarnombrojevnom sustavu se ita od dolje prema gore.

26262626 : 2 = 13 013 : 2 = 6 1

6 : 2 = 3 03 : 2 = 1 11 : 2 = 0 1

26262626 = (11010)2


69/162

Binarni brojevi se u sutini zbrajaju isto kao i dekadski. Akose na pojedinom mjestu zbrajaju 1 i 1 rezultat je 0 te se 1prenosi na vie mjesto (jedno mjesto lijevo).

Svaki bit u binarnom broju ima svoju teinu koja ide odnajlakeg bita (najdesniji) do najteeg bita (najlijeviji). Najteibit se tako zove jer on najvie pridonosi ukupnoj vrijednosticijelog broja (vie od svih ostalih bitova zajedno).

1 0 0 1 1 0

+ 0 1 1 1 0 1

-------------1 0 0 0 0 1 1


70/162

Binarni brojevi se oduzimaju tako da se umanjitelj (drugi broj)pretvori u negativni te se nakon toga brojevi zbroje.

Binarni broj se pretvara u negativni pomou metode tzv. dvojnogdvojnogdvojnogdvojnog

komplementakomplementakomplementakomplementa tako da se zamijene jedinice i nule te se na krajudoda 1. Na kraju je jo potrebno izostaviti najtei bit (tzv. preljev koji je

uvijek 1)

1 0 0 1 1 0

- 0 1 1 1 0 1

--------------

1 0 0 0 1 0

+ 1

--------------1 0 0 0 1 1

1 0 0 1 1 0

+ 1 0 0 0 1 1

--------------0 0 1 0 0 1


71/162

Realni broj moe biti prikazan u jednostrukoj (floatfloatfloatfloat, 32 bita) idvostrukoj preciznosti (doubledoubledoubledouble, 64 bita) i to na sljedei nain utakozvanom normaliziranom obliku:

1,x * 2y

gdje su:

xxxx mantisa (23 bita za floatfloatfloatfloat ili 52 bita za doubledoubledoubledouble)yyyy eksponent (8 bita za floatfloatfloatfloat ili 11 bita za doubledoubledoubledouble)

Prvi (32-23-8 = 1) bit se koristi za predznak(0 pozitivan, 1 negativan)

Iako eksponent matematiki moe biti negativan (od -126 do 127)u prikazu broja eksponent moe biti samo pozitivan. To je

postignuto tako da se eksponentu doda 127 te je eksponent na tajnain uvijek pozitivan, a kod uzimanja vrijednosti broja naravno dase od eksponenta oduzme dodanih 127.


72/162

Brojevni sustav s bazom 16, prvih 10 znamenki su iste kao i koddekadskog (0-9) dok su ostale 6 slova (A-F). Tako slovo A odgovara vrijednosti 10, dok slovo F odgovara

vrijednosti 15.

Heksadecimalni broj se obino predstavlja s oznakom 0x ispredbroja (0xA87C) ili s oznakom # (#A87C). Heksadecimalni brojevni sustav se mnogo koristi u programiranju

zbog osobine da se lako moe pretvoriti u i iz binarnog broja (kojije kao to znamo osnovni brojevni sustav na kojem rade raunala),a zbog puno vee baze za prikaz broja zahtijeva puno manjeznamenki od binarnog.

Heksadecimalni broj se pretvara u dekadski tako da se svakaznamenka zdesna na lijevo pomnoi s potencijom broja 16.

(A87CA87CA87CA87C = 10 *163 + 8 * 162 + 7 * 161 + 12 * 160 = 43132431324313243132) Heksadecimalni broj se pretvara u binarni jednostavnom zamjenom

heksadecimalnog znaka odgovarajuom kombinacijom jedinica inula.

(A87CA87CA87CA87C = 1010 1000 0111 1110)


73/162

Svaki znak (slova, znamenke, ostali znakovi) prezentirani su sa svojombrojanom tzv. ASCIIASCIIASCIIASCII (American Standard Code for InformationInterchange ) vrijednou.

ASCII tablica sadri 256 vrijednosti i sastoji se od dva dijela: osnovni dioosnovni dioosnovni dioosnovni dio (vrijednosti od 0 do 127, odnosno od 0x00 do 0x7F) u

kojem se nalaze svi znakovi engleskog alfabeta, znamenke, te sviostali najvaniji znakovi (razmak ? ! . , ; + - * / itd...)

proproproproireniireniireniireni diodiodiodio (vrijednosti od 128 do 255, odnosno od 0x80 do 0xFF)koji za razliku od osnovnog dijela nije jedinstven i postoji vie

razliitih skupova proirenog dijela tzv. kodnih stranica. Tako suznakovi pojedinih zemalja svrstani u zasebne kodne straniceuglavnom po geografskoj lokaciji (zapadne i skandinavske zemljekoriste proireni ASCII nazvan ISO 8859-1 ili Latin 1, srednja i istonaEuropa s latininim pismom koristi ISO 8859-2 ili Latin 2, istona

Europa s irilinim pismom koristi ISO 8859-5 ili Latin 5 itd...) Iz raspona vrijednosti ASCII znakova moe se uoiti sljedee:

za prikaz jednog znaka dovoljno je 8 bitova, odnosno 1 bajt svi znakovi osnovnog dijela imaju 0 kao najtei bit (00000000

0111111) to znai da je za njihov prikaz dovoljno 7 bitova.

ASCII tablica znakova je i logino posloena jer se sve znamenke nalazena vrijednostima od 48 (0) do 57 (9), velika slova se nalaze navrijednostima od 65 (A) do 90 (Z), a mala slova na vrijednostima od 97


74/162

j j

(a) do 122 (z). Zakljuujemo da je vrijednost malog znaka uvijek za 32 vea od

pripadajueg velikog znaka. To se moe dobro iskoristiti kodprogramske obrade podataka (sortiranje, zamjena, pretraivanje ,...)

Osnovni dio ASCII tablice plus razni proireni dijelovi ipak nisu dovoljniza prikaz svih znakova svih jezika uzevi u obzir broj razliitih znakovakoje pojedini jezici imaju (kineski, japanski, ...)

Zato je definiran sustav kodiranja UnicodeUnicodeUnicodeUnicode koji za prikaz pojedinogznaka koristi 2 bajta, pa je puno vei i ukupan broj raspoloivih

znakova koji se mogu prezentirati Unicode sustavom kodiranja. UnicodeUnicodeUnicodeUnicode meutim ne donosi mnogo svima onima koji nemaju potrebe

za niim vie od osnovnog ASCII skupa znakova (prvih 128), a takvi sunpr. svi govornici engleskog jezika. Uzimajui dodatno u obzir

dominaciju engleskog jezika u informatikoj tehnologiji taj dodatni bajtkoji je za osnovni ASCII ispunjen jedino nulama predstavlja nepotrebniviak. Znak A e u Unicode sustavu kodiranja zauzeti 2 bajta iako je zanjegovu prezentaciju u osnovnom ASCII sustavu kodiranja dovoljan 1bajt (ak ni toliko, dovoljno je 7 bitova).

To stvara optereenje kod itanja, pisanja i obrade Unicodedokumenata, prijenosa preko mree, itd... i zato je definiran sustavkodiranja tzv. UTFUTFUTFUTF----8888 (Unicode Transformation Format) ije se


75/162

j ( ) j

vrijednosti dobiju tako da se iz Unicode vrijednosti uklone vodeenule, pa e prvih 128 znakova u UTF-8 sustavu takoer zauzimatijedan bajt.

U UTF-8 sustavu kodiranja je dakle, varijabilna veliina zapisa

pojedinog znaka te se tako dobilo najbolje od oba svijeta:kompatibilnost s osnovnim ASCII setom znakova i mogunostprikaza svih znakova iz Unicode seta znakova, a nema ninepotrebnog gomilanja nula u prikazu znakova.

Sustav dekodiranja mora odgovarati sustavu kodiranja. Ako jedokument kodiran u sustavu Latin1 treba ga kao takvog idekodirati. Inae se moe dogoditi da se umjesto odreenog znakaispie znak ????, jednostavno zato to sustav dekodiranja nema tajznak definiran.

Ako npr. znak (kd 0x0110) zapiemo s kodiranjem Latin2 i akoga pokuamo dekodirati sa sustavom Latin1, umjesto slova dobitemo ???? zato to Latin1 nema definiran kd 0x0110 (iako Latin1 imadefiniran znak , ali na drugom mjestu s drukijim kodm).


76/162

Povezivanje raunala Mrea raunala Topologija mree

Klijent server arhitektura Podjela raunalnih mrea File sharing Beina povezivanja Mobilna raunala

Raunala se povezuju da bi meusobno razmjenjivala digitalne


77/162

podatke. Razmjena podataka openito moe biti: Jednosmjerni prijenos (simplex) - podaci putuju u samo jednom

smjeru kao npr. radio i tv signal. Dvosmjerni prijenos (duplex) - podaci putuju o oba smjera, npr.

telefonski razgovor. Poludvosmjerni prijenos (half duplex) podaci putuju u dva smjera,

ali ne istovremeno kao npr. Toki Voki. DSLDSLDSLDSL (Digital Subscriber Line) je tehnologija s kojom se danas otvaruje

irokopojasni, brzi Internet. DSL tehnologija iskoritava puno

frekvencijsko podruje izmeu telefonske centrale i korisnika teomoguuje puno veu propusnost podataka nego klasini 56 K modemiili ISDN linije.

ADSLADSLADSLADSL (Asymetric) je najpopularnija inaica DSL sustava, a znaajka mu

je da omoguuje razliite brzine downloada (sa web servera veabrzina) i uploada (prema serveru manja brzina) jer se Internet kaomedij po svojoj definiciji puno vie koristi za downloaddownloaddownloaddownload nego za uploaduploaduploadupload.DownloadDownloadDownloadDownload je npr. surfanje, skidanje dokumenata, glazbe i filmova, auploaduploaduploadupload je postavljanje web stranice na web server, kreiranje sadraja

blogova, objavljivanje sadraja na Facebooku i Twitteru, ...

Najei primjer spajanja raunala u mreu je mrea raunala neke tvrtke.Raunala a i drugi ureaji kao npr printeri su pritom spojeni mrenim


78/162

Raunala, a i drugi ureaji kao npr. printeri su pritom spojeni mrenimkabelima ili u novije vrijeme beinom mreom.

Svaki ureaj u mrei predstavlja jedan vor mrevor mrevor mrevor mreeeee (node) koji imajedinstvenu adresu unutar mree da bi mogao primati i slati podatke.

Spajanje raunala u mreu donosi mnoge prednosti: Brza i jednostavna razmjena podataka izmeu raunala. To ipak ovisi o

pravima pristupa koje pojedini korisnik dozvoljava ostalim korisnicimapreko tzv. dijeljenja diskadijeljenja diskadijeljenja diskadijeljenja diska (sharing) koje moe biti djelomino ili potpunote s pravima samo itanja ili itanja i pisanja.

Zajedniko koritenje skupih ureaja kao npr. printera, plotera, ureajaza pohranu podataka itd...

Zajedniko koritenje aplikacija i baza podataka to je za neke aplikacijei jedini logini nain koritenja (npr. raunovodstvena aplikacija,aplikacija za voenje ljudskih resursa, alterska aplikacija u banci).

Mogunost raspodjele zahtjevnijih izrauna i obrada podataka na vieraunala istovremeno. Zajedniko koritenje veze na Internet za sva umreena raunala.

Za mreu raunala je bitna brzina prijenosa koja se mjeri u broju bita ilibajtova po sekundi (b/s, B/s), ali bitna je i sigurnost prijenosa informacija,odravanje mree za prijenos podataka i sl.

Topologija mreTopologija mreTopologija mreTopologija mreeeee je struktura mree koja definira nain spajanja


79/162

raunala u mreu, a dva najea naina spajanja raunala u mreu suzvjezdastizvjezdastizvjezdastizvjezdasti i sabirnisabirnisabirnisabirnikikikiki. Topologiju mree uvjetuju broj vorova (raunala i ureaja) u mrei,

potrebna brzina propusnosti mree, cijena i trokovi, mogunostodravanja mree itd...

Kod zvjezdastezvjezdastezvjezdastezvjezdaste mree svaki vor je spojen sa zajednikim vorom, pase ovaj nain spajanja jo zove i vor svor svor svor s voromvoromvoromvorom (point to point).

Kod sabirnisabirnisabirnisabirnikekekeke mree svi su vorovi spojeni na zajedniki sabirnikikanal, sabirnicu preko koje podaci putuju izmeu vorova.

KlijentKlijentKlijentKlijent ---- serverserverserverserver arhitektura projektirana je tako da se raunala spojena u


80/162

mreu dijele na servere (esto je to samo jedan) i klijente. Server je raunalo puno boljih osobina (brzina, memorija, pouzdanost) u

odnosu na klijente, a tako i mora biti s obzirom na razliitost poslova kojeobavljaju.

Server je zaduen za pohranjivanje mrenih aplikacija i baza podataka, dok

klijenti imaju instalirano samo korisniko okruenje aplikacije, koje estoomoguuje samo ogranieno koritenje aplikacije te baza podatakapohranjenih na serveru. U klijent-server arhitekturi mreom ne putujucijele aplikacije i baze podataka nego samo njihovi mali dijelovi koji sepritom mogu i komprimirati te tako jo vie dobiti na brzini i efikasnosti.Tako je npr. mreno igranje igara dosta teno jer mreom putuju samokoordinate, a svaki igra ima igru instaliranu na svom raunalu.

Ukratko, klijent zahtijeva izvrenje, a server izvrava zadatke. Posebna vrsta arhitekture mree i to iskljuivo kod manjih mrea je peer topeer topeer topeer to

peerpeerpeerpeer mrea koja nema klasinog servera i svako od spojenih raunalapreuzima dijelom ulogu servera. Prednost peer to peerpeer to peerpeer to peerpeer to peer mree je manja cijena, jednostavnija instalacija i

lake odravanje te neosjetljivost o ispadu servera, a nedostatak je manjabrzina obrade podataka s obzirom da nema snanog servera.

Raunalne mree se najee diijele s obzirom na veliinu, pa se takoraunalne mree mogu podijeliti na:


81/162

g p j Personal Area NetworkPersonal Area NetworkPersonal Area NetworkPersonal Area Network (PAN) raunalna mrea za povezivanje ureaja

(mobitel, runo raunalo) na raunalo, a mreu obino koristi jedankorisnik. Domet mree je do desetak metara.

LocalLocalLocalLocal Area NetworkArea NetworkArea NetworkArea Network (LAN) - raunalna mrea raunala koja se nalaze na

manjim udaljenostima (unutar ureda, tvrtke ili susjednih zgrada).Lokalne mree su najee u cijelosti u vlasnitvu i pod upravljanjemonih koji ih koriste (osobno vlasnitvo, vlasnitvo tvrtke ili ustanove),tako da je prijenos podataka lokalnim mreama za korisnike besplatan,ne raunajui naravno trokove izgradnje i odravanja mree. Znaajno

je i da su mogue jako velike brzine prijenosa podataka, reda veliinegigabajta u sekundi (GBps).

Wide Area NetworkWide Area NetworkWide Area NetworkWide Area Network (WAN) - mrea koja se protee izvan granica grada,drave, ak i kontinenata. Znaajka WAN mrea je da nisu u vlasnitvu

osoba, tvrtki, ustanova ili organizacija koje ih koriste, a prijenospodataka preko njih je ogranien po brzini, koliini podataka i cijeniprijenosa. Vlasnik mree naplauje korisnicima koritenjekomunikacijskih veza, a one se ostvaruju telefonskim vezama, a esto isatelitskim komunikacijama. U odnosu na lokalne mree brzine sudosta ograniene. Najpoznatiji primjer WAN mree je Internet.

File sharingFile sharingFile sharingFile sharing je tehnologija koja koristi Internet za razmjenu


82/162

dokumenata (uglavnom multimedijalnih) izmeu korisnika Interneta. File sharingFile sharingFile sharingFile sharing kao pokretaki program razmjene ne koristi web

pretraiva, nego poseban program tzv. torrenttorrenttorrenttorrent koji se instalira naklijentsko raunalo i koji pretrauje sva raunala spojena na Internet upotrazi za datotekama koje je korisnik zatraio. Naravno, u pretragu suukljuena samo klijentska raunala s pokrenutim klijentskimprogramom za razmjenu podataka.

S obzirom da se radi o mrei raunala bez klasinog servera ovdje jerije o peer to peerpeer to peerpeer to peerpeer to peer mrei.

U svrhu razmjene definiran je poseban BitTorrentBitTorrentBitTorrentBitTorrent protokol koji definiranain i pravila takvog prijenosa podataka.

Temeljna zamisao protokola je da svi korisnici meusobno daju iprimaju zatraene datoteke. Pritom se vie cijene korisnici koji

doputaju maksimalni uploadsa svog raunala i oni imaju i bridownloadu svoje raunalo. Korisnici koji ne doputaju uploadili gadoputaju u minimalnom iznosu zovu se tzv. pijavicepijavicepijavicepijavice (leech) iBitTorrentBitTorrentBitTorrentBitTorrent protokol ih kanjava tako da je njihova downloadbrzinapuno manja od korisnika koji dozvoljavaju upload sa svog raunala.

Drugim rijeima, vrijedi pravilo: koliko dajekoliko dajekoliko dajekoliko daje toliko i dobijatoliko i dobijatoliko i dobijatoliko i dobija (tit for tat).(tit for tat).(tit for tat).(tit for tat).

BeBeBeBeiiiino povezivanje rano povezivanje rano povezivanje rano povezivanje raunalaunalaunalaunala (i drugih ureaja) je sve popularnije jer


83/162

p jp jp jp j ( g j ) j p p j jotklanja nedostatke inog povezivanja kao to su veliki broj kabela,probijanje zidova, povezivanje susjednih objekata i sl.

Beine mree kao medij koriste prostor, a podaci se prenoseelektromagnetskim valovima koji se kreu brzinom oko 300000 km/s

(to se zove brzina svijetlosti, a svijetlost je samo jedna vrstaelektromagnetskog vala).

Beine mree su danas sveprisutne i povezuju raunala i ureaje utvrtkama, hotelima i zranim lukama koji na taj nain omoguuju

koritenje Interneta svim gostima i putnicima koji imaju notebook iliruno raunalo s beinom vezom. Dananje beine mree rade po tzv. 802.11 normi802.11 normi802.11 normi802.11 normi koja omoguuje

spajanje na udaljenostima do stotinjak metara (ovisno o konfiguracijiterena i preprekama).

BluetoothBluetoothBluetoothBluetooth je takoer beina mrea koja elektromagnetske valovekoristi za povezivanje uglavnom mobilnih ureaja te mobilnih ureajai raunala (obino samo dva ureaja), a karakterizira je manjadoputena udaljenost (do desetak metara) te vea osjetljivost na

prepreke.

Jedna od glavnih osobina mobilnih raunala, pored prenosivosti je i


84/162

meusobna povezivost koja se ostvaruje uglavnom beinim mreama. U mobilna raunala spadaju runa raunala i pametni telefoni i sve je tee

povui granicu i