INTEGRISANO OSIGURANJE POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA Osnove

INTEGRISANO OSIGURANJE POLJOPRIVREDNIH

GAZDINSTAVA

Osnove za sva poljoprivredna gazdinstva – Osnove za

biljnu proizvodnju – Voće i povrće

KONTROLNE TAČKE I KRITERIJUMI USKLAĐENOSTI

BIH VERZIJA 5.2 (U slučaju nedoumica, koristiti verziju na engleskom jeziku.)

VAŽI OD: 1. FEBRUARA/VELJAČE 2019. GODINE

OBAVEZNA UPOTREBA OD: 1. AVGUSTA/KOLOVOZA 2019. GODINE


GAZDINSTAVA

Osnove za sva poljoprivredna gazdinstva





Prevod: Tijana Medić i Slaviša Jovanović

Oznaka: IFA V5.2_Februar/Veljača17; BiH verzija Kontrolne tačke i kriterijumi usklađenosti – Osnove za sva poljoprivredna gazdinstva Stranica: 3 od 159

210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

SADRŽAJ

UVOD ..................................................................................................................................................................................................................... 4

OSNOVE ZA SVA POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA ....................................................................................................................................... 7

ISTORIJAT I UPRAVLJANJE LOKACIJOM .................................................................................................................................................................. 7

VOĐENJE EVIDENCIJE I INTERNO (UNUTRAŠNJE) SAMOOCJENJIVANJE/INTERNA INSPEKCIJA ............................................................................ 9

HIGIJENA ............................................................................................................................................................................................................... 10

ZDRAVLJE, BEZBJEDNOST I DOBROBIT RADNIKA ................................................................................................................................................ 11

PODUGOVARAČI ................................................................................................................................................................................................... 16

UPRAVLJANJE OTPADOM I ZAGAĐENJEM, RECIKLAŽA, I PONOVNA UPOTREBA .................................................................................................. 17

OČUVANJE ŽIVOTNE SREDINE .............................................................................................................................................................................. 18

ŽALBE ................................................................................................................................................................................................................... 20

PROCEDURA ZA OPOZIV/POVLAČENJE ................................................................................................................................................................ 20

BEZBJEDNOST HRANE (N/P ZA CVIJEĆE I UKRASNO BILJE I SJEMENSKI/SADNI MATERIJAL) .............................................................................. 21

GLOBALG.A.P. STATUS ......................................................................................................................................................................................... 21

LOGO-UPOTREBA ................................................................................................................................................................................................. 22

SLJEDLJIVOST I ODVAJANJE ................................................................................................................................................................................ 22

BILANSI KOLIČINE ................................................................................................................................................................................................. 24

IZJAVA O POLITICI BEZBJEDNOSTI HRANE (N/P ZA CVIJEĆE I UKRASNO BILJE) .................................................................................................. 25

UBLAŽAVANJE RIZIKA OD PREVARE U VEZI SA HRANOM (N/P ZA CVIJEĆE I UKRASNO BILJE) ............................................................................ 25

NESUKLADNI PROIZVODI ...................................................................................................................................................................................... 26

ANEKS AF 1 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: OCJENJIVANJE RIZIKA - OPŠTE ......................................................................................................... 27

ANEKS AF 2 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: OCJENJIVANJE RIZIKA – UPRAVLJANJE LOKACIJOM ....................................................................... 31

REGISTAR AŽURIRANJA VERZIJE/IZDANJA ......................................................................................................................................................... 35

AF

AF 1

AF 2

AF 3

AF 4

AF 5

AF 6

AF 7

AF 8

AF 9

AF 10

AF 11

AF 12

AF 13

AF 14

AF 15

AF 16

AF 17



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

UVOD

a) GLOBALG.A.P. Standard za Integrisano osiguranje poljoprivrednih gazdinstava (Integrated Farm Assurance - IFA) pokriva certifikaciju cijelog procesa poljoprivredne proizvodnje od trenutka prije nego što je biljka u zemljištu (kontrolne tačke za porijeklo i materijal za razmnožavanje) ili od trenutka kada životinja ulazi u proizvodni proces, do neprerađenog proizvoda (nikakvo prerađivanje, izrada, ili klanje nije pokriveno, osim za prvi nivo u Akvakulturi).

b) GLOBALG.A.P. obezbjeđuje standard i okvir za nezavisnu, priznatu certifikaciju trećeg lica za procese primarne proizvodnje zasnovano na ISO / IEC 17065. Certifikacija proizvodnog procesa – uspostavljanje biljne proizvodnje, rast, uzgoj ili proizvodnja – proizvoda osigurava da su certifikovani samo oni koji dostignu određeni nivo ispunjenosti uspostavljenih Dobrih poljoprivrednih praksi (Good Agricultural Practice - G.A.P.) koja je određena u normativnim dokumentima GLOBALG.A.P.-a.

c) IFA Standard nudi nekoliko koristi za proizvođače: (i) Smanjivanje rizika po bezbjednost hrane u primarnoj proizvodnji kroz podsticanje razvoja i usvajanja nacionalnih i regionalnih sistema osiguranja za poljoprivredna gazdinstva

i sa jasnim referentnim standardom sa ocijenjenim rizikom, zasnovanom na HACCP-u, koji opslužuje potrošača i lanac ishrane. On takođe služi kao platforma za tehničku komunikaciju za kontinuirano unapređivanje i transparentnost kroz konsultacije cijelom dužinom lanca ishrane.

(ii) Smanjivanje troškova usklađivanja kroz izbjegavanje višestrukih revizija proizvoda na mješovitim poljoprivrednim gazdinstvima – preduzećima kroz jedan jedini „jednošalterski sistem“, izbjegavajući pretjerano opterećenje regulatora kroz proaktivno usvajanje u industriji i postizanje globalne harmonizacije, što dovodi do ujednačenijeg tretmana učesnika.

(iii) Povećanje stepena integriteta sistema za osiguranje poljoprivrednih gazdinstava širom svijeta, definisanjem i sprovođenjem zajedničkog nivoa kompetentnosti revizora. statusa verifikacije, izvještavanja i harmonizacije tumačenja kriterijuma usklađenosti.

d) Dokumenti IFA Kontrolne tačke i kriterijumi usklađenosti (CPCC) razdvojen je na različite module, pri čemu svaki pokriva različite oblasti ili nivoe aktivnosti na proizvodnoj lokaciji. Ti odjeljci su grupisani u sljedeće: (i) „Oblasti“ – koje pokrivaju u većoj mjeri opšta pitanja proizvodnje, šire klasifikovana. Ona su:

Osnove za sva poljoprivredna gazdinstva (All Farm Base - AF), Osnove za biljnu proizvodnju (Crops Base - CB), Osnove za stočarstvo (Livestock Base - LB) i Akvakultura (Aquaculture - AQ).

(ii) „Module“ (ili „poglavlja“) – koji pokrivaju konkretnije detalje vezane za proizvodnju, klasifikovane po tipu proizvoda.



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

MODULARNI PRISTUP INTEGRISANOM OSIGURANJU POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA (INTEGRATED FARM ASSURANCE – IFA)

CB OSNOVE ZA BILJNU PROIZVODNJU

AQ AKVAKULTURA

LB OSNOVE ZA STOČARSTVO

VOĆE I POVRĆE

CVIJEĆE I UKRASNE BILJKE

KOMBINOVANE KULTURE

ČAJ

MATERIJAL ZA RAZMNOŽAVANJE BILJAKA

HMELJ

RIBE SA PERAJIMA, LJUSKARI I ŠKOLJKE

GOVEDA I OVCE

SVINJE

PERAD

ĆURKE

MLIJEČNI PROIZVODI

JUNAD/TELAD

OSN

OV

E ZA

SV

A P

OLJ

OP

RIV

RED

NA

GA

ZDIN

STV

A



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

e) Zakonski okvir koji je relevantan za Kontrolne tačke i kriterijume usklađenosti, a koji je zahtjevniji od GLOBALG.A.P.-a, ima prednost u odnosu na zahtjeve GLOBALG.A.P.-a. Kada nema zakonskog okvira (ili zakonski okvir nije toliko strog), GLOBALG.A.P. daje minimalni prihvatljivi nivo usklađenosti. Usklađenost sa zakonskim okvirom po pitanju svih primjenljivih zakona samo po sebi nije uslov za certifikaciju. Revizija koju izvrši GLOBALG.A.P. odobreno Certifikaciono Tijelo (CB) ne zamjenjuje odgovornosti javnih agencija za sprovođenje zakonskog okvira. Postojanje zakonskog okvira koji je relevantan za konkretne CPCC ne mijenja stepen te Kontrolne tačke u Primarnu obavezu. Nivoi CPCC moraju da se zadrže kako su definisani u dokumentima CPCC i kontrolnim listama koje su odobrene i objavljene na internet stranici GLOBALG.A.P.-a.

f) Definicije terminologije koje se koriste u Opštim pravilima i Kontrolnim tačkama i kriterijumima usklađenosti GLOBALG.A.P.-a dostupne su u dokumentu 'Opšta pravila - Dio I, Aneks I.4 - GLOBALG.A.P. Definicije (verzija na engleskom jeziku).

g) Aneksi na koje se poziva u CPCC su smjernice, osim ako se u CPCC navodi da je aneks ili dio aneksa obavezan. U naslovu tih aneksa navodi se da su oni obavezni. Smjernice na koje se poziva u dokumentu CPCC za usmjeravanje proizvođača da ispunjavaju zahtjeve nisu normativni dokumenti.

h) Samo proizvodi koji su uključeni u listu proizvoda GLOBALG.A.P.-a, koja je objavljena na internet stranici GLOBALG.A.P.-a, mogu da se registruju za certifikaciju. Lista proizvoda GLOBALG.A.P.-a nije ograničena i može da se proširi na zahtjev. Zahtjevi za dodavanjem novih proizvoda u listu proizvoda slaće se na sljedeću adresu elektronske pošte: [email protected] sa sljedećim informacijama:

(i) Proizvod (ii) Naučno ime (iii) Sve dodatne informacije npr. uzgoj, korištenje, alternativna imena, slike, itd. To se može dostaviti i preko poveznice na internet stranici takođe.

i) Glagolski oblik futura (termin „će“) koristi se u svim dokumentima Standarda GLOBALG.A.P. IFA za naznačavanje onih odredbi koje su, odražavajući zahtjeve GLOBALG.A.P.-a, obavezne.

j) Certifikaciona tijela koja su odobrili FoodPLUS GmbH i GLOBALG.A.P. nisu zakonski odgovorna za bezbjednost proizvoda koji je certifikovan pod ovim standardom i nisu odgovorna za tačnost i kompletnost podataka u Bazi podataka GLOBALG.A.P.-a, koje unosi GLOBALG.A.P. odobreno Certifikaciono tijelo. Ni pod kojim uslovima FoodPLUS GmbH, njegovi zaposleni ili zastupnici neće biti odgovorni za bilo kakve gubitke, oštećenja, naknade, troškove, ili rashode bilo koje prirode (uključujući posljedične gubitke) koje bilo koji proizvođač može da pretrpi ili izvrši zbog razloga, ili nastajući direktno ili indirektno iz administracije koju sprovodi FoodPLUS GmbH, njegovi zaposleni ili zastupnici ili vršenja njihovih odgovarajućih obaveza u vezi sa sistemom, osim do stepena do kog takav gubitak, oštećenje, naknada, trošak i/ili rashod nastaje kao rezultat finalno i sudski određenog značajnog zanemarivanja obaveze ili voljnog odstupanja od obaveze na strani takvog lica.

Copyright © Copyright: GLOBALG.A.P. c/o FoodPLUS GmbH: Spichernstr. 55, 50672 Keln; Njemačka. Kopiranje i distribuiranje dozvoljeno samo u neizmjenjenom obliku.

https://www.globalgap.org/.content/.galleries/documents/190201_GG_GR_Part-I_Annex_I-4_V5_2_en.pdf



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

Br. Kontrolne tačke Kriterijum usklađenosti Nivo

AF OSNOVE ZA SVA POLJOPRIVREDNA GAZDINSTVA

Kontrolne tačke u ovom poglavlju primjenjuju se na sve proizvođače koji podnesu zahtjev za certifikaciju, budući da pokrivaju pitanja koja su relevantna za sve poljoprivredne poslove.

AF 1 ISTORIJAT I UPRAVLJANJE LOKACIJOM

Jedno od ključnih obilježja održive poljoprivredne proizvodnje je kontinuirano dopunjavanje specifičnim znanjima o lokaciji i praktičnim iskustvima za buduće metode upravljanja i planiranja. Svrha ovog poglavlja je da omogući odgovarajuće upravljanje zemljištem, građevinama i drugim poljoprivrednim objektima, koji čine poljoprivredno gazdinstvo, kako bi se postigla bezbjedna proizvodnja hrane i zaštita životne sredine.

AF 1.1 Istorijat lokacije

AF 1.1.1 Da li postoji sistem označavanja kojim se utvrđuje lokacija svakog polja, voćnjaka, plastenika, dvorišta, njive, štale/obora i/ili drugog zemljišta/lokacije uključene u proizvodnju?

Ispunjavanje kriterijuma mora obuhvatiti vizuelnu identifikaciju u obliku:

• Fizičkog znaka na svakom polju/voćnjaku, plasteniku/dvorištu/njivi/štali/oboru ili drugom zemljištu/lokaciji farme

• Mape poljoprivrednog gazdinstva koja takođe označava lokaciju izvora vode, skladišta/prostora za rukovanje proizvodima, jezera, konjušnica, itd. i koja se može uporediti sa sistemom identifikacije

Nije N/P (N/P-nije primjenljivo).

Primarna Obaveza

AF 1.1.2 Da li je sistem evidencije uspostavljen za svaku proizvodnu jedinicu ili drugu poljoprivrednu oblast/lokaciju kako bi se evidentirala stočarska proizvodnja/ akvakultura/ ili poljoprivredna aktivnost na ovim lokacijama?

Tekuća evidencija treba da sadrži istorijat GLOBALG.A.P. proizvodnje na svim proizvodnim područjima. Nije N/P.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 1.2 Upravljanje lokacijom

AF 1.2.1 Da li je dostupna procjena rizika za sve lokacije koje su registrovane za certifikaciju (ovo uključuje zemljište pod zakupom, građevinske konstrukcije i opremu) i da li procjena rizika pokazuje da je lokacija koja se ispituje pogodna za proizvodnju, u pogledu bezbjednosti hrane, životne sredine i zdravlja i dobrobiti životinja u oblasti certifikovanja stočarstva i akvakulture tamo gdje je primjenljivo?

Pisana procjena rizika u cilju određivanja da li je lokacija pogodna za proizvodnju treba biti dostupna za sve lokacije. Ona treba da bude pripremljena za prvu inspekciju i ažurirana i revidirana kada nova lokacija počne sa poljoprivrednom proizvodnjom i kada se rizik za već postojeće lokacije promijeni, ili bar na godišnjem nivou, šta god je kraće. Procjena rizika može biti bazirana na uopštenu lokaciju ali treba biti prilagođena situaciji poljoprivrednog gazdinstva. Procjena rizika treba da uzme u obzir:

• Potencijalne fizičke, hemijske (uključujući alergene) i biološke opasnosti

• Istoriju lokacije (za lokacije koje su nove u poljoprivrednoj proizvodnji, savjetuje se da podaci od unazad 5 godina, a minimum jedne godine, budu poznati)

• Uticaj predloženih aktivnosti na okolne zalihe/usjeve/ životnu sredinu, i zdravlje i bezbjednost životinja u oblasti certifikovanja u stočarstvu i akvakulturi tamo gdje je primjenljivo.

(Vidjeti Aneks AF 1 i Aneks AF 2 za smjernice u vezi sa procjenom rizika. Aneks FV 1 uključuje smjernice u vezi sa poplavama.)

Primarna Obaveza

AF 1.2.2 Da li je razvijen i sproveden plan upravljanja koji uspostavlja strategije za smanjenje rizika koji su identifikovani procjenom rizika (AF 1.2.1)?

Plan upravljanja odnosi se na rizike identifikovane u AF 1.2.1, i opisuje procedure za kontrolu opasnosti koje dokazuju da je ispitivana lokacija pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Ovaj plan treba da bude pogodan za poljoprivredne djelatnosti, i treba da postoji dokaz njegove implementacije i efikasnosti.

NAPOMENA: Rizici po životnu sredinu ne moraju da budu dio ovog plana i oni su obrađeni u kontrolnoj tački AF 7.1.1.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 2 VOĐENJE EVIDENCIJE I INTERNO (UNUTRAŠNJE) SAMOOCJENJIVANJE/INTERNA INSPEKCIJA

Važni detalji poljoprivredne proizvodnje treba da budu zabilježeni a zapise treba uredno čuvati.

AF 2.1 Da li je dostupna sva evidencija koja se zahtijeva tokom eksterne (spoljašnje) inspekcije i da li se čuva minimum 2 godine osim ukoliko se u određenim kontrolnim tačkama ne zahtijeva duži period čuvanja?

Proizvođači treba da vode urednu evidenciju najmanje tokom 2 godine. Elektronski podaci su važeći, i kada su u upotrebi, proizvođači su odgovorni za održavanje njihovih rezervnih kopija. Za prvu inspekciju, proizvođači treba da vode evidenciju najmanje 3 mjeseca prije datuma eksterne inspekcije, ili od dana registracije, šta god je duže. Novi podnosioci zahtijeva treba da imaju potpunu dokumentaciju koja se odnosi na svaku oblast koju pokriva registracija, sa svim poljoprivrednim aktivnostima koje se odnose na GLOBALG.A.P. dokumentaciju zahtijevanu za ovu oblast. Za stočarstvo, ova evidencija treba da bude dostupna za aktuelni stočarski ciklus prije prve inspekcije. Ovo se odnosi na princip čuvanja evidencije. Kada pojedinačni zapis nedostaje, odgovarajuća kontrolna tačka koja se bavi tim zapisima nije usklađena. Nije N/P.

Primarna Obaveza

AF 2.2 Da li proizvođač preuzima odgovornost da svake godine obavi najmanje jedno interno samoocjenjivanje u skladu sa GLOBALG.A.P. standardom?

Postoji dokumentovan dokaz da je u Opciji 1 obavljeno interno samoocjenjivanje za koje je odgovoran proizvođač (ovo ocjenjivanje može obaviti osoba koja nije proizvođač). Samoocjenjivanje treba da uključi sve primjenjive kontrolne tačke, čak i kada ih sprovode podizvođači. Kontrolna lista samoocjenjivanja treba da sadrži komentare o posmatranim dokazima za sve neprimjenjive i neusklađene kontrolne tačke. Ovo mora biti završeno prije inspekcije koju sprovodi CB (certification body, bs.certifikaciono tijelo). (vidjeti GLOBALG.A.P. Opšta pravila Dio I, sekcija 5.). Nije N/P, osim za proizvodnju koja se vrši na više lokacija sa QMS (Quality Management System, prevedeno: Sistem upravljanja kvalitetom) i za grupe proizvođača, za koje kontrolna lista QMS obuhvata internu inspekciju.

Primarna Obaveza

AF 2.3 Da li su preduzete odgovarajuće korektivne mjere kao rezultat neusklađenosti koje su utvrđene tokom internog samoocjenjivanja ili interne inspekcije grupe proizvođača?

Neophodne korektivne mjere su dokumentovane i primjenjene. N/P samo u slučaju da nisu primjećene neusklađenosti prilikom internog samoocjenjivanja ili internih inspekcija grupe proizvođača.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 3 HIGIJENA

Ljudi su ključna karika u prevenciji kontaminacije proizvoda. Osoblje poljoprivrednog gazdinstva i ugovarači kao i sami proizvođači odgovorni su za kvalitet i sigurnost proizvoda. Teorijska i praktična obuka će pomoći u procesu koji vodi ka sigurnoj proizvodnji. Svrha ovog poglavlja je da obezbjedi sigurne prakse kako bi se umanjili higijenski rizici po proizvod kao i da pomogne da svi radnici razumiju svoje radne zadatke i da imaju odgovarajuće kvalifikacije za poslove koje obavljaju. Dalji zahtjevi koji se odnose na higijenu, koji su specifični za određene aktivnosti poput branja i rukovanja proizvodom, definisani su u odgovarajućem poglavlju ovog Standarda.

AF 3.1 Da li poljoprivredno gazdinstvo ima pisanu procjenu rizika koja se odnosi na održavanje higijene?

Pisana procjena rizika koja se odnosi na održavanje higijene obuhvata i okruženje u kom se vrši proizvodnja. Rizik zavisi od proizvoda koji se proizvode i/ili nabavljaju. Procjena rizika može biti uopštena, ali treba da bude prilagođena uslovima na poljoprivrednom gazdinstvu i treba da se revidira jednom godišnje i da se ažurira kada dođe do promjena (npr. druge aktivnosti). Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

AF 3.2 Da li poljoprivredno gazdinstvo ima dokumentovane procedure i vidljivo istaknute instrukcije koje se odnose na održavanje higijene za sve radnike i posjetioce na lokaciji čije aktivnosti mogu ugroziti sigurnost hrane?

Poljoprivredno gazdinstvo treba da ima procedure za održavanje higijene koje se odnose na rizik naveden u delu za procjenu rizika u AF 3.1. Takođe, poljoprivredno gazdinstvo treba da ima vidljivo istaknuta uputstva za održavanje higijene za radnike (uključujući i podizvođače) i posjetioce i to u obliku znakova (slika) i/ili na jeziku/jezicima kojim govore zaposleni radnici. Uputstva moraju biti bazirana na rezultatima procjene rizika koja se odnosi na higijenu AF 3.1. i moraju najmanje da uključuju:

• Obavezu pranja ruku

• Obavezu da se pokriju posjekotine

• Ograničavanje pušenja, konzumacije hrane i pića na određena mjesta

• Obavještenje o relevantnim infekcijama ili stanjima. Ovo uključuje bilo koji znak bolesti (npr. povraćanje, žuticu, dijareju), pri čemu će ovi radnici biti udaljeni od direktnog kontakta sa proizvodom i površinama sa kojima hrana dolazi u kontakt.

• Obavještenje o kontaminaciji proizvoda tjelesnim tečnostima. Upotrebu odgovarajuće zaštitne odjeće tamo gdje aktivnosti pojedinca mogu izazvati kontaminaciju proizvoda.

Sekundarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 3.3 Da li su sve osobe koje rade na poljoprivrednom gazdinstvu pohađale godišnju obuku koja se odnosi na održavanje higijene a koja odgovara njihovim aktivnostima i koja je u skladu sa instrukcijama datim u kontrolnoj tački AF 3.2?

Početna obuka koja se odnosi na održavanje higijene treba biti sprovedena i u pisanoj i u usmenoj formi. Svi novi radnici moraju proći obuku i potvrditi svoje učešće. Ova obuka treba da obuhvati sve instrukcije definisane kontrolnom tačkom AF 3.2. Svi radnici, uključujući vlasnike i rukovodioce, treba da prisustvuju godišnjoj obuci o osnovnoj higijeni na poljoprivrednom gazdinstvu.

Sekundarna Obaveza

AF 3.4 Da li se sprovode procedure poljoprivrednog gazdinstva koje se odnose na održavanje higijene?

Radnici čiji je opis radnog mjesta definisan u procedurama koje se odnose na održavanje higijene treba da pokažu svoje sposobnosti u toku inspekcije i mora da postoji vizuelni dokaz da se sprovode higijenske procedure. Nije N/P.

Primarna Obaveza

AF 4 ZDRAVLJE, BEZBJEDNOST I DOBROBIT RADNIKA

Ljudi su ključna karika za sigurno i efikasno funkcionisanje svakog poljoprivrednog gazdinstva. Osoblje poljoprivrednog gazdinstva i ugovarači kao i sami proizvođači odgovorni su za kvalitet proizvoda i zaštitu životne sredine. Teorijska i praktična obuka će pomoći u procesu koji vodi ka razvoju održivosti i izgradnji društvenog kapitala. Svrha ovog poglavlja je da se osigura bezbjednost na radnom mjestu kao i da pomogne da svi radnici razumiju svoje radne zadatke i da imaju odgovarajuće kvalifikacije za poslove koje obavljaju; opremljeni su odgovarajućom opremom koja im omogućava da posao obavljaju na bezbjedan način; i da u slučaju nesreće, mogu dobiti odgovarajuću i pravovremenu pomoć.

AF 4.1 Zdravlje i bezbjednost

AF 4.1.1 Da li proizvođač ima urađenu procjenu rizika po zdravlje i bezbjednost radnika u pisanoj formi?

Pisana procjena rizika može biti uopštena, ali treba biti prilagođena uslovima na poljoprivrednom gazdinstvu uključujući kompletan proces proizvodnje u oblasti certifikacije. Ova procjena rizika treba da se revidira i ažurira na godišnjem nivou i kada nastupe promjene koje mogu uticati na zdravlje i sigurnost radnika (npr. nova oprema, nove građevine, novi preparati za zaštitu biljaka, modifikovane prakse uzgoja, itd.). primjeri opasnosti obuhvataju, ali nisu ograničeni na: Pokretne dijelove mašina, priključno vratilo, električno napajanje, kretanje poljoprivrednih mašina i vozila, vatru u prostorijama poljoprivrednog gazdinstva, primjenu organskog đubriva, prekomjernu buku, prašinu, vibracije, ekstremne temperature, merdevine, skladišta goriva, cisterne sa tečnim otpadom itd. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 4.1.2 Da li na poljoprivrednom gazdinstvu postoje mjere zaštite na radu u pisanoj formi koje se odnose na probleme identifikovane u procjeni rizika iz AF 4.1.1?

Mjere zaštite na radu treba da se odnose na stavke utvrđene u procjeni rizika (AF 4.1.1) i treba da odgovaraju poslovima na poljoprivrednom gazdinstvu. One treba da obuhvate postupke u slučaju nesreće i vanrednih okolnosti kao i planove za nepredviđene situacije uslovljene utvrđenim rizicima u toku rada itd. Procedure se moraju revidirati jednom godišnje i ažurirati u skladu sa promjenama procjene rizika.

Infrastruktura poljoprivrednog gazdinstva, objekti i oprema treba da budu konstruisani i održavani na način kojim se smanjuju opasnosti po zdravlje i bezbjednost radnika, kada je to moguće.

Sekundarna Obaveza

AF 4.1.3 Da li su svi radnici prošli obuku o zaštiti na radu u skladu sa procjenom rizika definisanom kontrolnom tačkom AF4.1.1?

Vizuelnom provjerom (ukoliko je moguće, na dan inspekcije) može se dokazati da radnici (uključujući i podizvođače) svoje radne zadatke obavljaju na stručan i odgovoran način. Treba da postoji dokaz o instrukcijama na odgovarajućem jeziku kao i zapisi sa obuke. Proizvođači mogu sami da sprovedu obuku o zdravlju i zaštiti na radu ukoliko su dostupni zapisi i/ili materijali sa obuke (tj. trener ne mora biti obučeni spoljni saradnik). Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

AF 4.2 Obuka

AF 4.2.1 Da li postoji evidencija o aktivnostima na obuci i prisustvu učesnika? Vodi se evidencija o aktivnostima na obuci u kojoj se navodi tema koja se obrađuje, ime predavača, datum, i spisak prisutnih učesnika. Dokaz o prisustvovanju obuci je obavezan.

Sekundarna Obaveza

AF 4.2.2 Da li svi radnici koji rukuju veterinarskim lijekovima i/ili ih primjenjuju, oni koji rukuju hemikalijama, sredstvima za dezinfekciju, sredstvima za zaštitu biljaka, biocidima, i/ili drugim opasnim supstancama kao i radnici koji rukuju opasnom ili komplikovanom opremom kao što je definisano u Analizi rizika AF 4.1.1, imaju potvrdu o stručnosti ili detalje o srodnim kvalifikacijama?

Radnici koji vrše ove zadatke i koji mogu da dokažu stručnost (npr. certifikat sa obuke i/ili zapise sa obuke sa dokazom o pohađanju) treba da budu evidentirani. Ovo treba da obuhvati usklađenost sa važećim zakonskim propisima. Nije N/P.

Za akvakulturu, uskladiti sa Poglavljem o akvakulturi AQ 4.1.1. U stočarstvu, za radnike koji rukuju lijekovima potreban je dokaz o adekvatnom iskustvu.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 4.3 Opasnosti i prva pomoć

AF 4.3.1 Da li postoje procedure u slučaju nesreće i vanrednih okolnosti? Da li su one vidno istaknute i da li su o njima informisane sve osobe povezane sa aktivnostima na poljoprivrednom gazdinstvu uključujući i podizvođače i posjetioce?

Trajne procedure u slučaju nesreće treba da budu jasno postavljene na mjestima koja su pristupačna i vidljiva radnicima, posjetiocima, i podizvođačima. Ove instrukcije su dostupne na jeziku/jezicima kojim govori većina radnika i/ili u obliku slika.

Procedure treba da utvrde sljedeće:

• Lokaciju poljoprivrednog gazdinstva na mapi ili adresu

• Kontakt osobu/osobe

• Ažuriran spisak važnih telefonskih brojeva (policije, ambulantne službe, bolnice, vatrogasne službe, hitne pomoći na terenu i prijevoznih sredstava, snabdjevača električnom energijom, vodom, i gasom)

Primjeri drugih procedura koje mogu biti uključene u ovu su:

• Lokacija najbližeg sredstva komunikacije (telefon, radio stanica)

• Kako i gdje kontaktirati lokalnu medicinsku ustanovu, bolnicu, i druge hitne službe. (Gdje se dogodila nesreća? Šta se dogodilo? Koliko je lica povređeno? Koja je vrsta povrede u pitanju? Ko zove?)

• Lokacija protivpožarnog aparata

• Požarni izlazi/izlazi za evakuaciju

• Prekidači za hitni prekid struje, gasa i vodoopskrba

• Kako prijaviti nesreću i druge opasne nezgode.

Za akvakulturu uskladiti sa Poglavljem o akvakulturi AQ 3.1.4.

Sekundarna Obaveza

AF 4.3.2 Da li su potencijalne opasnosti jasno identifikovane znakovima upozorenja?

Trajni i čitljivi natpisi treba da ukazuju na potencijalne opasnosti. Ovo uključuje, gdje je primjenljivo: Deponije, rezervoare s gorivom, radionice, pristupna vrata objekata u kojima se skladište sredstva za zaštitu biljaka, đubriva, i druge hemikalije. Znaci upozorenja su obavezni i to na jeziku/jezicima kojim govori većina radnika i/ili u obliku slika. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

AF 4.3.3 Da li su dostupni savjeti o bezbjednom rukovanju materijama opasnim po zdravlje radnika?

Dostupne su informacije (npr. internet stranica, broj telefona, uputstvo o bezbjednosti materijala itd.) kada je potrebno preduzeti odgovarajuće postupke.

Za akvakulturu uskladiti sa Poglavljem o akvakulturi AQ 3.1.2.

Sekundarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 4.3.4 Da li se pribor za prvu pomoć nalazi u svim stalnim objektima i u blizini radova na terenu?

Kompletni i dobro održavani pribori za prvu pomoć (tj. koji su u skladu sa lokalnim preporukama i aktivnostima koje se sprovode na poljoprivrednom gazdinstvu) treba da su dostupni i pristupačni na svim stalnim lokacijama i spremni za transport vozilima (traktor, automobil itd.) gdje se to zahtijeva na osnovu procjene rizika u kontrolnoj tački AF 4.1.1.

Sekundarna Obaveza

AF 4.3.5 Da li na svakom poljoprivrednom gazdinstvu postoji odgovarajući broj osoba (ili barem jedna osoba) koja je prošla obuku za pružanje prve pomoći kada god se obavljaju aktivnosti na poljoprivrednom gazdinstvu?

Na poljoprivrednom gazdinstvu uvek postoji barem jedna osoba koja je prošla obuku za pružanje prve pomoći (u posljednjih pet godina) kada god se odvijaju poljoprivredne aktivnosti. Smjernica: Na pedeset radnika treba da je prisutna jedna osoba koje je prošla obuku. Poljoprivredne aktivnosti obuhvataju sve djelatnosti pomenute u odgovarajućim poglavljima ovog standarda.

Sekundarna Obaveza

AF 4.4 Zaštitna odjeća/oprema

AF 4.4.1 Da li su radnici, posjetioci, i podugovarači opremljeni odgovarajućom zaštitnom odjećom u skladu sa zakonskim zahtjevima i/ili uputstvom za upotrebu i/ili u skladu sa ovlaštenjima nadležne uprave?

Kompleti zaštitne odjeće na kojima se nalazi uputstvo za upotrebu i/ili zakonski zahtjevi u skladu sa ovlaštenjima nadležne uprave koja se moraju poštovati, dostupni su na poljoprivrednom gazdinstvu, koriste se i dobro održavaju. Da bi bili u skladu sa zahtjevima na uputstvu za upotrebu i/ ili aktivnostima na poljoprivrednom gazdinstvu oni mogu da obuhvate sljedeće: Gumene čizme ili drugu odgovarajuću obuću, nepromočivu odjeću, zaštitne kombinezone, gumene rukavice, odgovarajuću opremu za disanje (uključujući zamjenjive filtere), zaštitnu opremu za uši i oči, prsluke za spašavanje itd. a sve u skladu sa zahtjevima datim na etiketama ili aktivnostima na poljoprivrednom gazdinstvu.

Primarna Obaveza

AF 4.4.2 Da li se zaštitna odjeća nakon upotrebe čisti i čuva tako da ne može doći do kontaminacije lične odjeće?

Zaštitna odjeća se održava čistom prema vrsti upotrebe i stepenu potencijalne kontaminacije i u provjetrenoj prostoriji. Zaštitna odjeća i oprema treba da se prilikom čišćenja odvaja od lične odjeće. Rukavice za višekratnu upotrebu se peru prije skidanja. Prljava i oštećena zaštitna odjeća i oprema i potrošeni filteri moraju se odlagati na odgovarajući način. Odjeća i oprema za jednokratnu upotrebu (npr. rukavice, kombinezoni itd.) moraju se nakon prvog korišćenja baciti. Sva zaštitna odjeća i oprema uključujući zamjenjive filtere itd, treba da se čuva izvan prostorija sa preparatima za zaštitu biljaka i mora biti fizički odvojena od bilo kakvih hemikalija koje mogu izazvati kontaminaciju odjeće ili opreme. Nije N/P.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 4.5 Dobrobit radnika

AF 4.5.1 Da li se jasno može identifikovati neki član rukovodstva kao osoba odgovorna za zdravlje, bezbjednost, i dobrobit radnika?

Postoji dokumentacija koja pokazuje da je jasno identifikovan i imenovan član rukovodstva odgovoran za poštovanje i primjenu postojećih, važećih i odgovarajućih državnih i lokalnih propisa o zdravlju, bezbjednosti, i dobrobiti radnika.

Primarna Obaveza

AF 4.5.2 Da li postoji dvosmjerna komunikacija između rukovodstva i radnika u vezi sa pitanjima koja se odnose na zdravlje, bezbjednost, i dobrobit radnika? Da li postoji dokaz da se obavila takva vrsta komunikacije?

Zapisi pokazuju da komunikacija između rukovodstva i radnika u vezi sa pitanjima koja se odnose na zdravlje, bezbjednost, i dobrobit radnika može da bude otvorena (npr. bez straha od zastrašivanja ili kazne) i da se razgovor obavlja najmanje jednom godišnje. Revizor nije u obavezi da sudi o sadržaju, preciznosti, i ishodu tih razgovora. Postoji dokaz da su radnici izrazili zabrinutost za njihovo zdravlje, bezbjednost, i dobrobit.

Sekundarna Obaveza

AF 4.5.3 Da li radnici imaju pristup čistim prostorijama za čuvanje hrane, određena mjesta za odmor, prostorije za pranje ruku i vodu za piće?

Mjesto za čuvanje hrane i mjesto za jelo i piće treba da bude obezbjeđeno za radnike ukoliko konzumiraju hranu na poljoprivrednom gazdinstvu. Oprema za pranje ruku i voda za piće treba da uvek budu obezbijeđeni.

Primarna Obaveza

AF 4.5.4 Da li su prostorije za stanovanje na datoj lokaciji prikladne za stanovanje i da li imaju osnovne uslove za život I instalacije?

Prostorije namijenjene za stanovanje radnika na poljoprivrednom gazdinstvu su pogodne za život i imaju čvrst krov, prozore i vrata i osnovne instalacije za tekuću vodu, toalete i slivnike. U nedostatku kanalizacije prihvatljive su i septičke jame ukoliko su napravljene u skladu sa lokalnim propisima.

Primarna Obaveza

AF 4.5.5 Da li je proizvođač obezbijedio da se radnici prevoze (na poljoprivrednom gazdinstvu, do i sa njiva/voćnjaka) na bezbjedan način i u skladu sa državnim propisima kada se prijevoz koristi na javnim putevima?

Vozila ili plovila treba da budu bezbjedna za radnike kada se koriste za prijevoz radnika na javnim putevima i treba da budu u skladu sa državnim propisima.

Sekundarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 5 PODUGOVARAČI

Podugovarač je zasebna jedinica koja obezbjeđuje radnu snagu,opremu i/ili materijale kojima se sprovodi određena/e radnja/e na poljoprivrednom gazdinstvu i ima ugovor sa proizvođačem (npr. uobičajena žetva žita, prskanje i sakupljanje voća).

AF 5.1 Kada proizvođač angažuje podugovarače, da li nadgleda njihove aktivnosti kako bi se osiguralo da su aktivnosti koje se odnose na GLOBALG.A.P. CPCC (Control Points and Compliance Criteria, prevedeno kontrolne tačke i kriterijumi usklađenosti) u skladu sa zahtjevima?

Proizvođač je odgovoran za nadgledanje kontrolnih tačaka primjenjivih na djelatnosti koje obavlja podugovarač koji sprovodi aktivnosti navedene u GLOBALG.A.P. Standardu tako što provjerava i potpisuje procjenu podugovarača za svaki radni zadatak i sezonu obuhvaćenu ugovorom. Dokaz o usklađenosti sa primjenjivim kontrolnim tačkama treba da bude dostupan na poljoprivrednom gazdinstvu tokom eksterne inspekcije. i) Proizvođač može da sprovede ocjenjivanje ali treba da vodi evidenciju usklađivanja ocijenjenih kontrolnih tačaka. Podugovarač treba da potvrdi da je certifikatorima odobrenim od strane GLOBALG.A.P.-a dozvoljeno da verifikuju procjenu putem inspekcije na licu mjesta ili ii) Spoljašnje certifikaciono tijelo, koje je odobrio GLOBALG.A.P., može da izvrši inspekciju podugovarača. Podugovarač treba da primi uvjerenje o usklađenosti poslato od strane certifikacionog tijela sa sljedećim informacijama: 1) Datum ocjenjivanja 2) Ime certifikacionog tijela 3) Ime inspektora 4) Podaci o podugovaraču 5) Spisak ispitivanih Kontrolnih tačaka i kriterijuma usklađenosti. Certifikati izdati podugovaračima prema standardima koje GLOBALG.A.P. nije zvanično odobrio nisu validan dokaz o usklađenosti sa GLOBALG.A.P.-om.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 6 UPRAVLJANJE OTPADOM I ZAGAĐENJEM, RECIKLAŽA, I PONOVNA UPOTREBA

Svođenje otpada na minimum treba da obuhvata reviziju postojećih praksi, izbjegavanje stvaranja otpada, redukciju otpada, ponovnu upotrebu otpada i njegovu reciklažu.

AF 6.1 Identifikacija otpada i zagađivača

AF 6.1.1 Da li su identifikovani mogući izvori otpada i zagađenja na cijelom poljoprivrednom gazdinstvu?

Navedeni su svi mogući otpadni materijali (npr. papir, karton, plastika, ulje itd.) i izvori zagađenja (npr. višak đubriva, izduvni gasovi, ulje, gorivo, buka, tečni otpad, hemikalije, sredstva za tretiranje ovaca, otpaci od stočne hrane, alge koje se javljaju tokom čišćenja mreža) koji se javljaju u proizvodnim procesima na poljoprivrednom gazdinstvu.

U biljnoj proizvodnji, proizvođači takođe treba da uzmu u obzir višak mješavine/rastvora koji se primjenjuje kao i pranje rezervoara.

Sekundarna Obaveza

AF 6.2 Akcioni plan za upravljanje otpadom i zagađenjem

AF 6.2.1 Da li postoji dokumentovani plan upravljanja otpadom kako bi se izbjegli i/ili smanjili otpad i zagađenje, koliko je to moguće, i da li plan upravljanja otpadom obuhvata adekvatne mjere za uklanjanje otpada?

Postoji sveobuhvatan, ažuriran, dokumentovan plan koji se odnosi na smanjenje otpada i zagađenja, i reciklažu otpadnog materijala. Zagađenje vazduha, zemljišta i vode treba da se razmatra tamo gdje je to bitno, uporedo sa svim proizvodima i izvorima zagađenja identifikovanim u planu. Za akvakulturu, uporediti sa Poglavljem o akvakulturi AQ 9.1.1.

Sekundarna Obaveza

AF 6.2.2 Da li se lokacija redovno čisti i održava? Vizuelna provjera treba da pokaže da ne postoje dokazi otpadnog materijala u neposrednoj blizini proizvodnje ili skladišta. Slučajan ili beznačajan otpad na određenim mjestima može da se prihvati kao i otpaci nastali pri obavljanju poslova istog dana. Uklonjen je sav drugi otpad uključujući i prosuto gorivo.

Primarna Obaveza

AF 6.2.3 Da li su mjesta na kojima se nalaze rezervoari za naftu i drugo gorivo ekološki bezbjedna?

Svi rezervoari za skladištenje goriva treba da budu u skladu sa lokalnim propisima. Ukoliko ne postoje lokalni propisi koji uključuju prolivanje, minimum koji mora da postoji su ograničena područja, koja treba da budu nepristupačna i koja treba da imaju kapacitet najmanje 110% zapremine najvećeg rezervoara koji je tu uskladišten, osim ukoliko to nije ekološki osjetljivo područje gdje bi kapaciteti onda trebali biti 165% zapremine najvećeg rezervoara. U blizini treba da budu istaknuti znaci za zabranu pušenja i odgovarajuće procedure u slučaju požara.

Sekundarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 6.2.4 Ukoliko ne postoji rizik od štetočina, zaraze, i korova, da li se organski otpad kompostira na poljoprivrednom gazdinstvu i da li se reciklira?

Organski otpad se kompostira i koristi za poboljšanje kvaliteta zemljišta. Metod kompostiranja treba da spriječi rizik od štetočina, zaraze i korova. Za akvakulturu, uporediti sa Poglavljem o akvakulturi AQ 10.2.2.

Preporuka

AF 6.2.5 Da li se voda koja se koristi za pranje i čišćenje odlaže na način koji obezbjeđuje minimalne zdravstvene i bezbjednosne rizike kao i minimalan uticaj na životnu sredinu?

Otpadne vode koje su nastale pranjem kontaminirane mehanizacije, npr. opreme za prskanje, lične zaštitne opreme, hidro hladnjaka, ili zgrada sa životinjama, treba prikupiti i odložiti na način koji obezbjeđuje minimalni uticaj na životnu sredinu i zdravlje i bezbjednost osoblja zaposlenog na poljoprivrednom gazdinstvu, posjetilaca i okolne zajednice kao i pravnu usklađenost. U vezi sa ispiranjem rezervoara vidjeti CB 7.5.1.

Preporuka

AF 7 OČUVANJE ŽIVOTNE SREDINE

Poljoprivreda i životna sredina su neraskidivo povezani. Upravljanje divljim životinjama i pejzažom je od velikog značaja; Izobilje i raznovrsnost flore i faune doprinosi povećanju broja vrsta, kao i strukturnoj raznolikosti karakteristika zemljišta i pejzaža.

AF 7.1 Uticaj poljoprivrede na životnu sredinu i biodiverzitet (Uporediti sa Poglavljem o akvakulturi AQ 9)

AF 7.1.1 Da li svaki proizvođač ima plan upravljanja divljim životinjama i plan za zaštitu okoline koji uzima u obzir uticaj poljoprivrednih djelatnosti na prirodu?

Treba da postoji pisani akcioni plan koji ima za cilj da unaprijedi životnu sredinu i održi biodiverzitet na poljoprivrednom gazdinstvu. To može biti individualni plan ili regionalna aktivnost ako je poljoprivredno gazdinstvo u nju uključeno. U tom planu treba da se obrati posebna pažnja na oblasti gdje je životna sredina zaštićena i da se ukaže na zakonske obaveze tamo gdje je primjenljivo. Ovaj plan treba da podrazumijeva znanje o integrisanoj zaštiti od štetočina, ishrani usjeva, zaštićenim zonama, izvorima vode, uticaju na druge korisnike itd.

Sekundarna Obaveza

AF 7.1.2 Da li proizvođač razmatra kako da unaprijedi životnu sredinu u korist lokalne zajednice kao i u korist flore i faune? Da li je ova politika u skladu sa održivom komercijalnom poljoprivrednom proizvodnjom i da li se njom nastoji da se smanji uticaj poljoprivrednih djelatnosti na okruženje?

Treba da postoje jasne akcije i inicijative koje se mogu pokazati 1) od strane proizvođača na proizvodnoj lokaciji ili na lokalnom nivou ili na regionalnom nivou ili 2) učešćem u grupi koja je aktivna u ekološkim programima koji se bave kvalitetom životne sredine i njenih elemenata. U okviru ovog plana očuvanja životne sredine postoji obaveza da se izvede osnovna ocjena sadašnjih nivoa, lokacije, uslova itd. flore i faune na poljoprivrednom gazdinstvu koja će omogućiti planiranje daljih postupaka. Kao deo plana, treba da postoji jasan spisak prioriteta i postupaka za unapređenje staništa flore i faune (gdje je to moguće) i povećanja biodiverziteta na poljoprivrednom gazdinstvu.

Preporuka



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 7.2 Ekološko unapređivanje neproduktivnih lokacija

AF 7.2.1 Da li se razmišlja o pretvaranju neproduktivnih lokacija (npr. nizijskih močvarnih predjela, šuma, rtova, područja sa osiromašenim zemljištem itd.) u oblasti fokusirane na ekologiju kako bi se podstakla prirodna flora i fauna?

Treba da postoji plan pretvaranja neproduktivnih lokacija i identifikovanih lokacija gdje ekologija treba da bude prioritet, u zaštićene zone, tamo gdje je moguće.

Preporuka

AF 7.3 Energetska efikasnost

Oprema za poljoprivredu treba da bude izabrana i održavana kako bi imala optimalnu energetsku efikasnost. Treba podsticati upotrebu izvora obnovljive energije.

AF 7.3.1 Da li proizvođač može da prikaže praćenje utroška energije na poljoprivrednom gazdinstvu?

Postoji evidencija o utrošku energije (npr. račun na kom je detaljno opisan utrošak energije). Proizvođač/grupa proizvođača zna gdje i kako se energija troši na poljoprivrednom gazdinstvu i za poljoprivredne aktivnosti. Poljoprivredna oprema treba da se bira i održava u skladu sa zahtjevima optimalnog utroška energije.

Sekundarna Obaveza

AF 7.3.2 Na osnovu rezultata praćenja, da li postoji plan kojim bi se poboljšala energetska efikasnost na poljoprivrednom gazdinstvu?

Dostupan je plan u pisanoj formi koji identifikuje prilike za poboljšanje energetske efikasnosti.

Preporuka

AF 7.3.3 Da li se planom da se poboljša energetska efikasnost uzima u obzir smanjenje upotrebe neobnovljive energije?

Proizvođači razmatraju smanjenje upotrebe neobnovljive energije na mogući minimum i koriste obnovljivu energiju.

Preporuka

AF 7.4 Sakupljanje vode/recikliranje

AF 7.4.1 Da li su, tamo gdje je izvodljivo, sprovedene mjere za sakupljanje vode i reciklažu uzimajući u obzir sve aspekte bezbjednosti hrane?

Sakupljanje vode se preporučuje tamo gdje je komercijalno i praktično izvodljivo, npr. sa krovova, staklenika, itd. Moguće je da je za sakupljanje vode iz vodotoka koji se nalaze u okviru poljoprivrednog gazdinstva potrebna dozvola nadležnih organa.

Preporuka



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 8 ŽALBE

Upravljanje žalbama vodi ka boljem sistemu proizvodnje.

AF 8.1 Da li postoji procedura za žalbe koja se odnosi kako na interna tako i na eksterna pitanja obuhvaćena GLOBALG.A.P. standardom i da li ova procedura obezbjeđuje da se žalbe adekvatno evidentiraju, razmatraju i prate uključujući i evidenciju o preduzetim mjerama?

Dostupna je dokumentovana procedura za žalbe kako bi se olakšalo evidentiranje i praćenje svih primljenih žalbi koje se odnose na pitanja obuhvaćena preduzetim mjerama u skladu sa GLOBALG.A.P. standardom. U slučaju da se radi o grupi proizvođača, članovi ne moraju da ispunjavaju proceduru za žalbu, već samo dijelove koji se odnose na njih. Procedura za žalbu treba da sadrži obavještenje od sekretarijata GLOBALG.A.P.-a dato preko Certifikacionog tijela u slučaju da je proizvođača informisala kompetentna osoba ili lokalna vlast da je pod istragom i/ili da je sankcionisan u oblastima koje obuhvata certifikat. Nije N/P.

Primarna Obaveza

AF 9 PROCEDURA ZA OPOZIV/POVLAČENJE

AF 9.1 Da li proizvođač ima dokumentovanu proceduru o izvođenju/iniciranju povlačenja/opoziva certifikovanih proizvoda iz prodaje i da li se ova procedura testira na godišnjem nivou?

Proizvođač treba da ima dokumentovanu proceduru kojom identifikuje razloge koji mogu imati za posljedicu povlačenje proizvoda sa tržišta, osobe koje su odgovorne za donošenje odluka o eventualnom povlačenju proizvoda, mehanizam obavještavanja o sljedećem koraku u lancu snabdijevanja i ovlašćeno certifikaciono tijelo GLOBALG.A.P.-a. i metode usklađivanja zaliha.

Procedure treba testirati na godišnjem nivou kako bi se osigurala njihova efikasnost. Ovaj test treba da bude evidentiran (npr. biranjem nedavno prodate serije, identifikovanjem količine i približne lokacije proizvoda, potvrdom da li može da se pređe na sljedeći korak uključen u ovu seriju i CB može da se kontaktira. Stvarna komunikacija sa klijentom u vezi sa probnim povlačenjem proizvoda nije neophodna. Dovoljna je lista telefonskih brojeva i e-mail -ova. Nije N/P.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 10 BEZBJEDNOST HRANE (N/P ZA CVIJEĆE I UKRASNO BILJE I SJEMENSKI/SADNI MATERIJAL)

AF 10.1 Da li postoji procjena rizika za bezbjednost hrane i odgovarajuće procedure za rješavanje identifikovanih rizika?

Potencijalne namjerne prijetnje po bezbjednost hrane u svim fazama proizvodnje treba da budu identifikovane i ocijenjene. Identifikacija rizika po bezbjednost hrane treba da obezbjedi da su sve ulazne komponente bezbjedne i da dolaze iz bezbjednih i sigurnih izvora. Informacije o svim zaposlenim i podugovaračima treba da budu dostupne. Procedure za korektivne mjere treba da budu dostupne u slučaju namjerne prijetnje po bezbjednost hrane.

Primarna Obaveza

AF 11 GLOBALG.A.P. STATUS

AF 11.1 Da li sva dokumentacija koja se odnosi na transakcije uključuje pozivanje na GLOBALG.A.P. status i na GGN (GLOBALG.A.P. Number, prevedeno GLOBALG.A.P. Broj)?

Računi prodaje, i tamo gdje je potrebno, druga dokumentacija koja se odnosi na prodaju certifikovanog materijala/proizvoda treba da imaju GGN nosioca certifikata i reference na GLOBALG.A.P. status. Ovo nije obavezno za internu dokumentaciju.

Tamo gdje proizvođači posjeduju GLN (Globalni lokacijski broj), to treba da zamjeni GGN izdat od strane GLOBALG.A.P.-a tokom procesa registracije.

Pozitivna identifikacija certificiranog statusa je dovoljna na transakcionim dokumentima (npr. "GLOBALG.A.P. certifikovan/a <ime proizvoda> "). Necertifikovani proizvodi ne treba da budu identifikovani kao "necertifikovan".

Označavanje certifikacijskog statusa je obavezno bez obzira na to da li je certifikovani proizvod prodat kao certifikovan ili ne. Ovo se ne može provjeravati u toku inicijalne (prve) inspekcije, zato što proizvođač još uvek nije dobio certifikat i ne može se pozivati na GLOBALG.A.P. certifikacijski status prije prve pozitivne odluke o certifikaciji.

N/P samo kada je dostupan pisani sporazum između proizvođača i klijenta da se ne identifikuje GLOBALG.A.P. status proizvoda i/ili GGN na transakcionim dokumentima.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 12 LOGO-UPOTREBA

AF 12.1 Da li se riječ, zaštitni znak, QR kod ili logo GLOBALG.A.P. i GGN koriste u skladu sa GLOBALG.A.P. Opštim pravilima i 'Ugovorom o podlicenci i certifikaciji'?

Proizvođač/grupa proizvođača treba da koristi riječ, zaštitni znak, GLOBALG.A.P. QR kod ili logo i GGN, GLN ili pod-GLN u skladu sa Opštim pravilima Dio I, Aneks 1 i u skladu sa 'Ugovorom o podlicenci i certifikaciji'. Riječ, zaštitni znak i logo GLOBALG.A.P. nikada ne treba da se pojave na završnom proizvodu, na potrošačkom pakovanju ili na prodajnom mjestu. Međutim, nosilac certifikata može da ih koristi u poslovnoj komunikaciji. GLOBALG.A.P. riječ, zaštitni znak, ili logo ne može biti u upotrebi prilikom prve inspekcije zato što proizvođač nije još uvek dobio certifikat i ne može se pozivati na GLOBALG.A.P. certifikacijski status prije prve pozitivne odluke o certifikaciji. N/P za CFM (Compound Feed Manufacturing - proizvodnja krmnih smješa), PPM (Plant Propagation Material - sadni/sjemenski materijal), jaja ili sadni materijal u sklopu GLOBALG.A.P. Akvakultura, i Stočarstvo, kada su certifikovani proizvodi ulazni proizvodi, koji nisu predviđeni za prodaju krajnim korisnicima i koji se sigurno neće pojaviti na prodajnom mjestu za krajnje korisnike.

Primarna Obaveza

AF 13 SLJEDLJIVOST I ODVAJANJE

Poglavlje 13 se može primijeniti na sve proizvođače koji treba da registruju paralelnu proizvodnju/paralelno vlasništvo i na one koji kupuju od drugih proizvođača (certifikovanih ili ne) iste proizvode koje oni certifikuju. Nije primjenljivo na proizvođače koji certifikuju 100% proizvoda u okviru GLOBALG.A.P.-a i koji ne kupuju te proizvode od drugih proizvođača (certifikovanih ili ne).

AF 13.1 Da li postoji efikasan sistem za identifikovanje i odvajanje GLOBALG.A.P. certifikovanih i necertifikovanih proizvoda?

Treba da postoji sistem kojim se sprečava miješanje certifikovanih i necertifikovanih proizvoda. Ovo može biti obavljeno fizičkom identifikacijom ili procedurama za rukovanje proizvodima, uključujući odgovarajuće zapise.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 13.2 Da li postoji sistem kojim bi se, u slučaju kada su proizvođači registrovani za paralelnu proizvodnju/paralelno vlasništvo (gdje su certifikovani i necertifikovani proizvodi proizvedeni i/ili su u vlasništvu jednog pravnog lica), obezbijedilo da svi krajnji proizvodi porijeklom iz certifikovanog procesa budu pravilno identifikovani?

U slučaju kada je proizvođač registrovan za paralelnu proizvodnju/paralelno vlasništvo (gdje su certifikovani i necertifikovani proizvodi proizvedeni i/ili su u vlasništvu jednog pravnog lica), svi proizvodi zapakovani u pakovanja za krajnje korisnike (bilo na poljoprivrednom gazdinstvu ili posle rukovanja proizvodom) treba da budu identifikovani sa GGN ukoliko proizvod potiče iz certifikovanog procesa. To može biti GGN grupe (Opcija 2), GGN člana grupe, oba GGN broja, ili GGN pojedinačnog proizvođača (Opcija 1). GGN se ne smije koristiti za označavanje necertifikovanih proizvoda. N/P onda kada proizvođač posjeduje samo GLOBALG.A.P. proizvode (kada nije PP/PO-paralelna proizvodnja/paralelno vlasništvo), ili kada je dostupan pismeni sporazum između proizvođača i klijenta da se ne koristi GGN, GLN, ili pod-GLN na proizvodima spremnim za prodaju. Ovo takođe može biti sopstvena etiketa klijenta sa specifikacijama u koje nije uključen GGN.

Primarna Obaveza

AF 13.3 Da li postoji finalna provjera kojom bi se obezbijedila pravilna distribucija certifikovanih i necertifikovanih proizvoda?

Provjera treba da bude dokumentovana i da pokazuje da su certifikovani i necertifikovani proizvodi pravilno distribuirani.

Primarna Obaveza

AF 13.4 Da li su dostupne odgovarajuće procedure za identifikaciju i zapisi za identifikovanje proizvoda kupljenih iz različitih izvora za sve registrovane proizvode?

U skladu sa razmjerama poslovanja treba da budu uspostavljene, dokumentovane i održavane procedure za identifikaciju certifikovanih i, kada je to primjenljivo, necertifikovanih količina kupljenih od različitih izvora (npr. od drugih proizvođača ili trgovaca) za sve registrovane proizvode.

Zapisi treba da obuhvate:

• Opis proizvoda

• GLOBALG.A.P. certifikacijski status

• Količine kupljenih proizvoda

• Podatke o dobavljaču

• Kopiju GLOBALG.A.P. Certifikata gdje je primjenljivo

• Podatke o sljedljivosti/kodovima koji se odnose na kupljene proizvode

• Narudžbenice/račune koje je primila organizacija koja se ocjenjuje

• Lista odobrenih dobavljača



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 14 BILANSI KOLIČINE

Sekcija 14 se može primijeniti na sve GLOBALG.A.P. proizvođače. U slučaju članova grupe proizvođača, ova informacija može ponekad biti obuhvaćena sistemom upravljanja kvalitetom (QMS) te grupe.

AF 14.1 Da li su podaci o prodaji dostupni za sve prodate količine i sve registrovane proizvode?

Detalji prodaje certifikovanih i, kada je primjenljivo, necertifikovanih količina treba da budu evidentirani za sve registrovane proizvode, s tim da se posebna pažnja obrati na prodate količine i date opise. Dokumenti treba da pokažu konstantan balans certifikovanih i necertifikovanih ulaza i izlaza. Nije N/P.

Primarna Obaveza

AF 14.2 Da li su evidentirani i sumirani svi podaci o količinama (proizvedenim, uskladištenim, i/ili kupljenim) za sve proizvode?

Količine (uključujući podatke o zapremini ili težini) certifikovanih i, gdje je primjenljivo, necertifikovanih proizvoda, ulaznih proizvoda (uključujući kupljene proizvode), izlaznih proizvoda i onih koji su uskladišteni moraju se evidentirati, i sumirati za sve registrovane proizvode, kako bi se olakšala provjera balansa količine.

Učestalost verifikacije balansa količine treba da bude definisana, kao i da odgovara nivou poslovanja, ali treba da se vrši najmanje jednom godišnje po proizvodu. Dokumenti koji prikazuju balans količine treba da budu jasno identifikovani. Ova kontrolna tačka se primjenjuje na sve GLOBALG.A.P. proizvođače.

Nije N/P.

Primarna Obaveza

AF 14.3 Da li se kalo i/ili gubici (kalkulacija ulaz-izlaz datog procesa proizvodnje) tokom rukovanja proizvodom obračunavaju i kontrolišu?

Kaliranje robe će se obračunavati i podaci će biti dostupni za svaki relevantni proces tokom rukovanja proizvodom. Treba da budu evidentirane i/ili procijenjene sve količine nastalog otpada tokom proizvodnje. Nije N/P

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 15 IZJAVA O POLITICI BEZBJEDNOSTI HRANE (N/P ZA CVIJEĆE I UKRASNO BILJE)

'Izjava o politici bezbjednosti hrane' odražava na nedvosmislen način posvećenost proizvođača da obezbjedi sprovođenje i održavanje bezbjednosti hrane tokom procesa proizvodnje.

AF 15.1 Da li je proizvođač kompletirao i potpisao 'Izjavu o politici bezbjednosti hrane' uključenu u kontrolnu listu IFA (Integrated Farm Assurance, prevedeno Integrisano osiguranje poljoprivrednog gazdinstva

Kompletiranje i potpisivanje 'Izjave o politici bezbjednosti hrane' se obavezno obnavlja na godišnjem nivou za svaki novi ciklus certifikacije. Za proizvođača iz Opcije 1, bez QMS-a, kontrolna lista samoocjenjivanja će biti potpuna onda kada 'Izjava o politici bezbjednosti hrane' bude kompletirana i potpisana. U slučaju kada se radi o grupi proizvođača (Opcija 2) i proizvođačima iz Opcije 1 koji proizvode na više lokacija, a koji posjeduju QMS, moguće je da centralna uprava posmatra ovu obavezu na nivou organizacije i svih njenih članova tako što će kompletirati i potpisati jednu Izjavu na nivou QMS. U tom slučaju, članovi proizvođačke grupe i pojedinačnih proizvodnih lokacija nisu u obavezi da pojedinačno kompletiraju i potpisuju Izjavu. Nije N/P,osim u slučaju certifikacije cvijeća i ukrasnog biljaka i sjemenskog/sadnog materijala.

Primarna Obaveza

AF 16 UBLAŽAVANJE RIZIKA OD PREVARE U VEZI SA HRANOM (N/P ZA CVIJEĆE I UKRASNO BILJE)

Prevare u vezi sa hranom mogu da se jave u primarnoj proizvodnji kada dobavljači omoguće unos proizvoda/materijala koji ne odgovara specifikaciji (npr. sredstva za zaštitu biljaka (Plant Protection Products – PPP) ili sadni/sjemenski materijal koji nisu originalni, pakovanje koje se ne upotrebljava za hranu). Ovo može dovesti do javne zdravstvene krize, i stoga proizvođači treba da preduzmu mjere kako bi ublažili ovaj rizik.

AF 16.1 Da li proizvođač ima procjenu rizika za ugroženost od prevare u vezi sa hranom?

Dostupna je, aktuelna, i sprovedena dokumentovana procjena rizika kako bi se utvrdila potencijalna ugroženost od prevare u vezi sa hranom (npr. sredstva za zaštitu biljaka (Plant Protection Products – PPP) ili sjemenski/sadni materijal koji nisu originalni, pakovanje koje se ne upotrebljava za hranu). Ova se procedura može zasnivati na uopštenoj proceduri ali treba biti prilagođena oblasti proizvodnje.

Primarna Obaveza

AF 16.2 Da li proizvođač ima plan za ublažavanje rizika od prevare u vezi sa hranom i da li je on sproveden?

Dostupan je i sproveden dokumentovan plan za ublažavanje rizika od prevare u vezi sa hranom, koji navodi mjere koje je proizvođač sproveo protiv opasnosti koje se odnose na prevare u vezi sa hranom.

Sekundarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs


AF 17 NESUKLADNI PROIZVODI

AF 17.1 Da li proizvođač ima dokumentovane procedure za nesukladne proizvode i da li ih sprovodi?

Dokumentovana procedura je na snazi koja specifizira da svi nesukladni proizvodi moraju biti jasno identifikovani i stavljeni u karantin u skladu sa propisima. Ovi proizvodima se mora rukovati ili ih deponovati u skladu sa prirodom problema i/ili specifičnim zahtjevima klijenata.

Primarna Obaveza



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

ANEKS AF 1 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: OCJENJIVANJE RIZIKA – OPŠTE

Uvod u ocjenjivanje rizika

U Standardu GLOBALG.A.P. IFA , određeni broj ocjena rizika se zahtijeva da bi se omogućila bezbjednost hrane, zdravlje i bezbjednost radnika, te zaštita životne sredine. Ovaj dokument sa uputama pruža pomoć proizvođačima u vezi toga.

Pet koraka do ocjenjivanja rizika

Ocjenjivanje rizika je važan korak u zaštiti proizvoda, radnika, i preduzeća, kao i u poštivanju zahtjeva GLOBALG.A.P.-a i zakona. Ocjenjivanje rizika vam pomaže da se usmjerite

na one rizike koji su zaista važni na radnom mjestu – one koji imaju potencijal da izazovu stvarnu i ozbiljnu štetu. U mnogim slučajevima, direktne, jasne, djelotvorne mjere koje

nisu skupe mogu da spremno kontrolišu rizike (npr. osiguravanje da se prolivene supstance očiste bez odlaganja tako da proizvod ne može da bude kontaminiran).

Ne očekuje se da eliminišete sve rizike, ali se od vas očekuje da zaštitite svoje proizvode i radnike do stepena do kog je to 'realno moguće'.

Ovo nije jedini način za izvršavanje ocjenjivanja rizika. Postoje i drugi metodi koji dobro funkcionišu, posebno za kompleksnije rizike i/ili okolnosti. Mi smo, međutim, uvjereni da ovaj metod daje direktan pristup za većinu proizvoda. Radnici i drugi imaju pravo da budu zaštićeni od štete koju izaziva nepoduzimanje razumnih kontrolnih mjera. Nesreće i slabo zdravlje mogu narušiti živote i da utiču i na poslovanje, ako se izgubi izlazni rezultat ili ako morate ići na sud. Proizvođači su zakonom obavezni da ocijene rizike na svom radnom mjestu, tako da može da se uspostavi plan za kontrolisanje rizika.

Šta je ocjenjivanje rizika?

Ocjenjivanje rizika je jednostavno pažljivi pregled onoga što bi u vašem radu moglo da izazove štetu po proizvod, životnu sredinu, i/ili radnike, tako da možete da evaluirate da

li ste poduzeli dovoljne predostrožnosti, ili treba da poduzmete još nešto da spriječite štetu.

Nemojte da previše komplikujete proces. U mnogim preduzećima rizici su dobro poznati i neophodne kontrolne mjere su jednostavne za primijeniti. Provjerite da li ste poduzeli

razumne predostrožnosti da izbjegnete kontaminaciju i/ili ozljede.

Kada razmišljate o svom ocjenjivanju rizika, zapamtite:

• Opasnost je sve što može da izazove štetu, kao što su hemikalije, električna struja, rad sa ljestvama, itd.

• Rizik je vjerovatnoća, visoka ili niska, da će te i druge opasnosti ugroziti nekoga, zajedno sa indikacijom koliko ozbiljna šteta može da bude.



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

Kako ocijeniti rizike u Vašem preduzeću

Korak 1: Identifikovati opasnosti.

Korak 2: Odlučiti o tome ko bi mogao da bude ugrožen / što bi moglo da bude oštećeno, te kako.

Korak 3: Evaluirati rizike i odlučiti o predostrožnostima.

Korak 4: Evidentirati plan rada / nalaze i implementirati ih.

Korak 5: Pregledati ocjenu i ažurirati po potrebi.

Korak 1: Identifikovati opasnosti

Prvo treba da identifikujete kako bi proizvod, životna sredina, i/ili radnici mogli da budu oštećeni. Evo nekoliko savjeta o tome kako identifikovati one koji su važni:

• Prošetajte po radnom mjestu i pogledajte za šta bi se razumno moglo očekivati da izazove štetu (npr. situacije, oprema, proizvodi, prakse itd.).

• Pitajte radnike (ako je primjenljivo) ili njihove predstavnike, šta oni misle. Oni su možda primijetili stvari koje vama nisu odmah očite.

• Provjerite uputstva proizvođača ili listove sa podacima za hemikalije i opremu, pošto oni mogu da budu veoma korisni za identifikaciju opasnosti i stavljanje tih opasnosti u njihovu pravu perspektivu.

• Pregledati ranije evidencije incidenata i nesreća, pošto one često pomažu pri identifikaciji manje očiglednih opasnosti. Sjetite se da razmišljate o dugoročnijim opasnostima po zdravlje (npr. visoki nivoi buke ili izloženost štetnim supstancama) kao i opasnostima po bezbjednost (hrane).

Korak 2: Odlučiti o tome ko bi mogao da bude ugrožen / što bi moglo da bude oštećeno, te kako

Za svaku opasnost potrebno je da vam bude jasno ko bi ili šta bi moglo da bude oštećeno. To će vam pomoći pri identifikaciji najboljeg načina za upravljanje rizikom.

Sjetite se:

• Određene aktivnosti imaju konkretne zahtjeve (npr. berba).

• Određene opasnosti će zahtijevati razmišljanje, posebno u situacijama u kojima pojedinci (npr. čistači. posjetioci, ugovarači, radnici na održavanju, itd.) možda neće biti na radnom mjestu cijelo vrijeme.

Korak 3: Evaluirati rizike i odlučiti o predostrožnostima

Nakon što ste primijetili opasnosti, morate da odlučite šta ćete uraditi u vezi sa njima. Zakon zahtijeva da uradite sve što je 'realno moguće' da zaštitite ljude od štete. Možete to da osmislite za sebe, ali najlakši način je da se poredi ono što se radi u odnosu na ono što je već definisano kao dobra praksa.

Dakle, prvo pogledajte šta već radite, i razmislite o tome koje kontrole imate uspostavljene i kako je rad organizovan. Onda poredite to sa dobrom praksom i vidite da li ima još nešto što bi trebalo da radite da dosegnete standard. U toku vašeg procesa evaluacije, razmotrite sljedeće:

• Mogu li se u potpunosti riješiti opasnosti?

• Ako ne, kako mogu da upravljam rizicima tako da je šteta malo ili nimalo vjerovatna?



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

Kada se upravlja rizicima, ako je moguće, primijenite principe koji slijede i, ako je moguće, u sljedećem redoslijedu:

• Isprobajte manje rizičnu opciju (npr. pređite na korištenje manje opasnih hemikalija).

• Spriječite pristup opasnosti (npr. ograđivanjem).

• Organizujte rad / zadatke tako da se smanji izloženost opasnosti.

• Podijelite ličnu zaštitnu opremu (npr. odjeću, obuću, naočale, itd.)

• Obezbijedite objekte za skrb (npr. prvu pomoć i objekte za pranje radi uklanjanja kontaminacije).

Unapređivanje zdravlja i bezbjednosti ne mora da košta mnogo. Na primjer, postavljanje ogledala na opasan slijepi ugao da bi se pomoglo u sprječavanju nesreća sa vozilima je jeftina predostrožnost imajući u vidu rizike. Nepoduzimanje jednostavnih predostrožnosti može da vas košta mnogo više ako do nesreće zaista dođe.

Uključite osoblje (ako je primjenljivo) tako da možete da budete sigurni da će ono što predlažete raditi u praksi i neće donijeti nikakve nove opasnosti.

Korak 4: Evidentirati plan rada / nalaze i implementirati ih

Pretvaranje rezultata ocjenjivanja rizika u praksu će donijeti razliku kada se pazi na bezbjednost hrane, zdravlje radnika i njihovu bezbjednost, te na vaše poslovanje.

Zapisivanje rezultata ocjenjivanja rizika i podjela tih rezultata sa vašim osobljem podstiče vas da završite implementaciju.

Kada zapisujete rezultate, osigurajte da je to jednostavno (npr. kontaminacija pri berbi; objekti za pranje ruku na polju).

Ne očekuje se da ocjenjivanje rizika bude savršeno, ali biće prikladno i dovoljno. Treba da budete u mogućnosti da pokažete:

• Da je izvršena prikladna provjera.

• Da ste pitali ko ili što bi mogao da bude izložen uticaju.

• Da ste riješili sve značajne opasnosti.

• Da su predostrožnosti razumne i da je preostali rizik nizak.

• Da ste uključili svoje osoblje ili njihove predstavnike (ako je primjenljivo) u proces.

Dobar plan akcije često uključuje mješavinu različitih reakcija, kao što su:

• Privremeno rješenje dok se pouzdanije kontrole ne budu mogle uspostaviti

• Dugoročnija rješenja za one rizike za koje je najvjerovatnije da će izazvati nesreće ili slabo zdravlje

• Dugoročnija rješenja za one rizike koji imaju najgore potencijalne posljedice

• Aranžmani za obuku zaposlenih o primarnim rizicima koji ostaju i kako te rizike treba kontrolisati

• Redovne provjere da se osigura da kontrolne mjere ostanu uspostavljene

• Jasno definisane odgovornosti – Ko će imati vodeću ulogu za koje radnje i do kada?

Sjetite se da odredite prioritete i prvo rješavate najvažnije stvari. Kako budete završavali svaku radnju, križajte je sa liste u svom planu rada.



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

Korak 5: Pregledati ocjenu i ažurirati po potrebi

Malo je preduzeća koja ostaju ista. Prije ili kasnije ćete unijeti novu opremu, supstance, i/ili procedure koje bi mogle da dovedu do novih opasnosti. Ima smisla, prema tome, da se pregleda šta radite na tekućoj osnovi. Svake godine formalno pregledajte gdje se nalazite u odnosu na priznate dobre prakse, kako biste osigurali da i dalje napredujete, ili barem da ne nazadujete.

Ponovo pogledajte svoju ocjenu rizika:

• Da li je bilo nekih promjena?

• Da li postoje još neka unapređenja koja treba da izvršite?

• Da li su vaši radnici primijetili probleme?

• Da li ste nešto naučili iz incidenata ili umalo izbjegnutih problema?

• Osigurajte da vaša ocjena rizika ostane ažurirana.

Kada vodite poslovanje, uvijek je previše lako zaboraviti na pregledanje svoje ocjene rizika – sve dok nešto ne krene po zlu i onda je prekasno. Zašto je odrediti datum za pregled za ovu ocjenu rizika već sada? Zapišite to i navedite u svom dnevniku kao godišnje dešavanje.

U toku godine, ako se pojavi neka značajna promjena, ne čekajte. Provjerite ocjenu rizika i, ako je neophodno, izmijenite ju. Ako je moguće, najbolje je razmišljati o ocjeni rizika kada planirate promjenu – tako ima više fleksibilnosti.

Izvor: 'Pet koraka za ocjenjivanje rizika, za izvršioce nadležne za zdravlje i bezbjednost' ('Five Steps to Risk Assessment, Health and Safety Executive') (www.hse.gov.uk/pubns/indg163.pdf)

http://www.hse.gov.uk/pubns/indg163.pdf



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

ANEKS AF 2 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: OCJENJIVANJE RIZIKA – UPRAVLJANJE LOKACIJOM

Kontrolne tačke AF 1.2.1 (M) i AF 1.2.2 (M) zahtijevaju od proizvođača da izvrše ocjenu rizika njihove proizvodne lokacije i da poduzmu prikladne akcije da ublaže sve rizike koji su identifikovani.

Kontrolna tačka AF 1.2.1

Da li je dostupna procena rizika za sve lokacije koje su registrovane za certifikaciju (ovo uključuje zemljište pod zakupom, građevinske konstrukcije, i opremu) i da li procena rizika pokazuje da je lokacija koja se ispituje pogodna za proizvodnju, u pogledu bezbednosti hrane, životne sredine i zdravlja i dobrobiti životinja u oblasti certifikovanja stočarstva i akvakulture tamo gde je primenljivo?

Kriterijum ispunjenosti AF 1.2.1

Pisana procena rizika u cilju određivanja da li je lokacija pogodna za proizvodnju treba biti dostupna za sve lokacije. Ona treba da bude pripremljena za prvu inspekciju, ažurirana, i revidirana kada nova lokacija počne sa poljoprivrednom proizvodnjom i kada se rizik za već postojeće lokacije promeni, ili bar na godišnjem nivou, šta god je kraće. Procena rizika može biti bazirana na uopštenu lokaciju ali treba biti prilagođena situaciji poljoprivrednog gazdinstva.

Procena rizika treba da uzme u obzir:

- Potencijalne fizičke, hemijske (uključujući alergene), i biološke opasnosti

- Istorijat lokacije (za lokacije koje su nove u poljoprivrednoj proizvodnju, istorijat od 5 godina se savjetuje, a minimum od jedne godine mora biti poznat)

- Uticaj predloženih aktivnosti na okolne zalihe/useve/životnu sredinu, i zdravlje i bezbednost životinja u oblasti certifikovanja u stočarstvu

(Vidjeti Aneks AF 1 i Aneks AF 2 vezano za smjernice o ocjenama rizika. Aneks FV 1 uključuje smjernice vezano za poplave)

Kontrolna tačka AF 1.2.2

Da li je razvijen i sproveden plan upravljanja koji uspostavlja strategije za smanjenje rizika koji su identifikovani procjenom rizika (AF 1.2.1)?

Kriterijum ispunjenosti 1.2.2

Plan upravljanja odnosi se na rizike identifikovane u AF 1.2.1, i opisuje procedure za kontrolu opasnosti koje dokazuju da je ispitivana lokacija pogodna za poljoprivrednu proizvodnju. Ovaj plan treba da bude pogodan za poljoprivredne delatnosti, i treba da postoji dokaz njegove implementacije i efikasnosti.

NAPOMENA: Rizici po životnu sredinu ne moraju da budu dio ovog plana i pokriveni su pod AF 7.1.1.

Ocjena rizika bi trebalo da razmatra relevantne fizičke, hemijske, i mikrobiološke opasnosti i da uzme u obzir tip operacija na poljoprivrednom gazdinstvu i način na koji će izlazni rezultat sa poljoprivrednog gazdinstva na kraju da se koristi. Naredna tabela pomaže u identifikaciji najčešćih faktora i opasnosti koje treba uzeti u razmatranje kada se izvršava ocjena rizika za lokaciju. To nije potpuna lista faktora. Proizvođači će to razmatrati kao smjernice koje su osmišljene da pomognu pri pokretanju njihove analize uslova na poljoprivrednom gazdinstvu sa ciljem pripremanja ocjene rizika za lokaciju. Oni neće smatrati da ti primjeri predstavljaju sveobuhvatnu listu.



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

1. Zakonski okvir:

Zakonski okvir (nacionalni ili lokalni) može da ograniči operacije na poljoprivrednom gazdinstvu. Prvo bi trebalo da se provjere lokalni propisi, da bi se verifikovalo poštivanje zakonskog okvira.

2. Ranije korištenje zemljišta:

Primjer faktora koje treba uzeti u obzir

Primjer rizika koji mogu da budu uključeni

Prethodne kulture Određene kulture (npr. proizvodnja pamuka) u tipičnom slučaju uključuju značajno korištenje rezidualnih herbicida koji mogu da imaju dugoročne efekte na žitarice i druge povrtne usjeve.

Ranija upotreba zemljišta Industrijsko ili vojno korištenje može da izazove kontaminaciju kroz ostatke, kontaminaciju naftom, skladištenjem otpada, itd. Lokacije deponija ili rudnika mogu da imaju neprihvatljiv otpad u podzemnom sloju zemljišta koji može da kontaminira naknadne kulture ili ugrozi stoku. One mogu da budu izložene naglom ugrožavanju supstancama što može da dovede u opasnost lica koja rade na zemlji. Uzgoj stoke može da stvori zone visokog sadržaja mikroba (depoziti đubriva, itd.).

3. Zemljište:



Struktura tla Strukturalna prikladnost za namjeravano korištenje (uključujući podložnost eroziji) i hemijski / mikrobiološki integritet

Erozija Uslovi koji izazivaju gubljenje gornjeg sloja zemljišta zbog vode / vjetra koji mogu da utiču na prinose kultura i/ili utiču na zemljište i vodu nizvodno

Podložnost poplavama Podložnost poplavama i vjerovatna kontaminacija tla kroz poplavu

Izloženost vjetru Prevelike brzine vjetra mogu da izazovu gubitak prinosa



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

4. Voda:



Dostupnost vode Adekvatnost u toku cijele godine, ili barem u toku predložene sezone rasta. Količina vodosnabdijevanja će barem odgovarati potrošnji planiranih kultura. Voda bi trebalo da bude dostupna u održivom stanju.

Kvalitet vode Ocjena rizika bi trebalo da odredi da li je kvalitet vode 'prikladan za namjenu'. U određenim slučajevima, 'prikladnost za namjenu' može definisati lokalna nadležna institucija. Evaluirati vjerovatnoće kontaminacije uzvodno (kanalizacija, poljoprivredna gazdinstva sa životinjama, itd.) koje mogu zahtijevati skupe tretmane. Za određene primjene, proizvođač bi trebalo da bude svjestan minimalnog mikrobiološkog kvaliteta vode koji propisuje nadležna institucija ili GLOBALG.A.P. Ako je to slučaj, zahtjevi su propisani u relevantnom modulu GLOBALG.A.P. (Smjernice za kvalitet vode za piće SZO - WHO Guidelines for Drinking-Water Quality, 2008: E. coli ili koliformna bakterija koja toleriše toplotu neće se moći detektovati u bilo kojem uzorku od 100 ml). Takođe vidjeti FV 1.1.1. pod FV 1.1 'Ocjena rizika'

Ovlaštenje za korištenje vode

Prava ili licence za korištenje vode: lokalni zakoni ili običaji mogu da priznaju druge korisnike čije potrebe mogu da imaju prednost nad korištenjem za poljoprivredne namjene u svakom trenutku. Uticaj na životnu sredinu: Iako su zakonski dozvoljene, određene stope izvlačenja mogle bi imati negativan uticaj na floru i faunu koja je vezana za ili koja zavisi od izvora vode.



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

5. Alergeni:

Alergije na hranu su privukle mnogo pažnje u toku posljednjih nekoliko godina, jer se procjenjuje da 2 % odraslih i 5 % djece sada pati od nekog tipa alergije na hranu.

Sva hrana ima potencijal da izazove alergiju, međutim postoje grupe hrane koje su odgovorne za izazivanje većine alergija na hranu. U EU, na primjer, 14 glavnih alergena koji su podložni zakonskom okviru za etiketiranje identifikovano je kako slijedi: Celer, žitarice koje sadrže gluten, jaja, riba, lupin (vrsta grahorica iz porodice Fabaceae), mlijeko, ljuskari, senf, kikiriki, sjemenke susama, školjke, soja, sumpor dioksid (koristi se kao antioksidant i za konzerviranje, npr. u sušenom voću) i orašasti plodovi.

Iako je kontrolisanje alergena ključno za prerađivače hrane i ugostitelje, to je takođe relevantno pitanje koje treba da razmatraju i primarni proizvođači.

Alergeni u voću i povrću nisu tako komplikovani kao druga hrana. Kuhanje uništava mnoge od njih, pa je, prema tome, kuhano voće često bezbjedno za jelo i za ljude koji su alergični na voće. Alergija na kikiriki može da bude toliko ozbiljna da i vrlo male količine kikirikija mogu da izazovu reakciju. Orašasti plodovi, kao što su brazilski orasi, lješnjaci, orasi, i pekan orasi, mogu da izazovi simptome koji su jednako ozbiljni.

Lista alergena iz prehrambenih namirnica a informacije o označavanju se mogu naći na nacionalnim ili EU web stranicama (vidjeti AF 1.2.1, AF 1.2.2, i FV 5.9.1).



Raniji usjevi Mehaničko branje usjeva u rotaciji sa kikirikijem (grahorica koja se uzgaja ispod zemlje) može da uvede odmor od kikirikija. Transportovanje poljoprivrednih proizvoda u vozilima u kojima su transportovani proizvodi u grupi glavnih alergena može da uvede kontaminaciju ako se vozila ne očiste adekvatno.

Rukovanje proizvodima Unakrsna kontaminacija kada se pakuju i/ili skladište proizvodi u istim objektima sa onima koji se smatraju glavnim alergenima među hranom

6. Ostali uticaji:



Uticaji na susjedstvo Prašina, dim, i problemi sa bukom koje izaziva rad poljoprivredne mašinerije. Kontaminacija lokacija nizvodno zbog isteka vode pune mulja ili hemikalija. Prenos prskanjem.

Uticaji na poljoprivredno gazdinstvo

Tip aktivnosti na susjednim poljoprivrednim gazdinstvima. Dim, isparenja, i/ili prašina iz industrijskih ili transportnih instalacija koje su blizu, uključujući puteve sa gustim saobraćajem. Insekti koje privlače usjevi, otpad proizvoda i/ili operacije koje koriste đubrivo. Odstranjivanje štetnih organizama iz obližnjih prirodnih ili zaštićenih područja.



210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_A

F_V

5_

2_bs

REGISTAR AŽURIRANJA VERZIJE/IZDANJA

Novi dokument Zamijenjen dokument Datum objavljivanja Opis promjene

210311_GG_IFA_CPCC_AF_V5_2_bs 181116_GG_IFA_CPCC_AF_V5_1_bs 11. marta 2021 Uključuje novu Kontrolnu tačku i kriterijum usklađenosti

AF 17.1

Aneks AF 2, 5.- dodan tekst

Ako želite da primate više informacija o modifikacijama u ovom dokumentu, molimo pogledajte detalje u dokumentu sa sljedljivim promjenama ili kontaktirajte Sekretarijat GLOBALG.A.P.-a: [email protected]. Kada izmjene ne uvode nove zahtjeve u standard, verzija će ostati „5.0“, a na ažuriranje izdanja ukazaće se sa oznakom „5.0-x”. Kada izmjene utiču na ispunjenost standarda, ime verzije će se promijeniti u „5.x”. Nova verzija, npr.: V6.0, V7., itd., uvijek će uticati na akreditaciju standarda.

https://www.globalgap.org/.content/.galleries/documents/190201_GG_IFA_CPCC_AF_V5_2_en_TC_190121.pdf

mailto:[email protected]


GAZDINSTAVA

Osnove za biljnu proizvodnju





Prevela: Tijana Medić i Slaviša Jovanović

210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs

Oznaka: IFA V5.2_Februar/Veljača 2019; BiH verzija Kontrolne tačke i kriterijumi usklađenosti – Osnove za biljnu proizvodnju Stranica: 37 od 159

2 of 81

SADRŽAJ

CB BILJNA PROIZVODNJA .....................................................................................................................................................38

CB 1 SLJEDLJIVOST ..................................................................................................................................................................................... 38

CB 2 SJEMENSKI I SADNI MATERIJAL ......................................................................................................................................................... 38

CB 3 UPRAVLJANJE ZEMLJIŠTEM I OČUVANJE ZEMLJIŠTA ..................................................................................................................... 41

CB 4 PRIMJENA ĐUBRIVA ............................................................................................................................................................................ 43

CB 5 UPRAVLJANJE VODAMA ..................................................................................................................................................................... 47

CB 6 INTEGRALNA ZAŠTITA BILJAKA (IPM) ................................................................................................................................................ 51

CB 7 SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJAKA ....................................................................................................................................................... 52

CB 8 OPREMA ............................................................................................................................................................................................... 65

ANEKS CB 1 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: ODGOVORNO UPRAVLJANJE VODAMA NA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA, ZA BILJNU PROIZVODNJU .................................................................................................................................................................. 67

ANEKS CB 2 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: METODE ZA INTEGRALNU ZAŠTITU BILJAKA .......................................................... 91

ANEKS CB 3 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: KORIŠTENJE PREPARATA ZA ZAŠTITU BILJAKA U ZEMLJAMA KOJE

DOZVOLJAVAJU EKSTRAPOLACIJU .............................................................................................................................................. 106

ANEKS CB 4 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: CB 7.6 ANALIZA REZIDUA ......................................................................................... 107

ANEKS CB 5 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: CB 7.6.3 PROCJENA RIZIKA PREKORAČENJA MAKSIMALNOG LIMITA REZIDUA

(MRL) ................................................................................................................................................................................................... 109

ANEKS CB 6 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: VIZUALNA INSPEKCIJA I FUNKCIONALNO TESTIRANJE OPREME ZA

APLICIRANJE ..................................................................................................................................................................................... 117

REGISTAR AŽURIRANJA VERZIJE/IZDANJA .................................................................................................................................. 118


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB BILJNA PROIZVODNJA

CB 1 SLJEDLJIVOST

Sljedljivost olakšava opoziv/povlačenje prehrambenih proizvoda i ukrasnog biljaka i omogućava kupcima da budu ciljano i precizno obaviješteni o proizvodima koji su predmet opoziva/povlačenja.

CB 1.1 Da li je moguće slijediti GLOBALG.A.P. certifikovan proizvod do i od registrovanog poljoprivrednog gazdinstva (i drugih registrovanih oblasti) gdje je proizveden i, ukoliko je primjenljivo, gdje je vršeno rukovanje ?

Postoji dokumentovan sistem za identifikaciju i sljedljivost koji omogućava da se registrovani GLOBALG.A.P. proizvodi prate unazad do registrovanog poljoprivrednog gazdinstva, ili u slučaju grupe proizvođača, do registrovanih poljoprivrednih gazdinstava grupe i unaprijed do neposrednog kupca (jedan korak gore ili dole). Podaci o žetvi/berbi treba da povežu proizvod sa evidencijom o proizvodnji ili sa specifičnim proizvodom (vidi Opšta pravila Deo II za informacije o odvajanju proizvoda u Opciji 2). Rukovanje proizvodom takođe treba biti obuhvaćeno ukoliko je primjenljivo. Nije N/P.

Primarna Obaveza

CB 2 SJEMENSKI I SADNI MATERIJAL

Izbor sjemenskog i sadnog materijala igra veoma važnu ulogu u proizvodnom procesu i, upotrebom odgovarajućih sorti, može pomoći da se smanji upotreba đubriva i sredstava za zaštitu biljaka. Izbor sjemenskog i sadnog materijala je preduslov dobrog rasta i razvoja biljaka i kvaliteta samog proizvoda.

CB 2.1 Kvalitet i zdravlje

Svrha registracije sorti je da se uzgajivačima, prerađivačima, trgovcima i vladama država obezbijede sredstva za nadzor kako bi se osiguralo da se ispoštuju zahtjevi vezani za zdravlje i sigurnost hrane, i da informacije koje se odnose na identitet sorte budu dostupne nadzornom tijelu kako bi se spriječila prijevara. Registracija sorte ima za cilj da zaštiti kupca sjemena/mladica/ubranog materijala tako što će se obezbjediti osnovna garancija da je polazni materijal usklađen sa zvaničnim opisom sorte.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 2.1.1 Da li postoji dokaz koji garantuje da su sjeme ili sadni materijali kupljeni u protekla 24 mjeseca, dobijeni u skladu sa zakonima o registraciji vrsta (u slučaju da postoji obavezna registracija sorti u datoj zemlji)?

Treba biti dostupan dokument (npr. prazno pakovanje sjemena, uvjerenje o porijeklu, lista pakovanja ili faktura) koji minimalno navodi ime, broj serije, proizvođača sjemenskog i sadnog materijala i, tamo gdje je moguće, dodatne informacije o kvalitetu sjemena (klijanje, genetska čistoća, fizičke čistoće, zdravlje sjemena, itd). Materijal koji dolazi iz rasadnika koji posjeduje sjemenski i sadni materijal proizveden po standardima GLOBALG.A.P.-a, ekvivalentan standard sa GLOBALG.A.P.-om ili GLOBALG.A.P. priznatu certifikaciju smatra se usklađenim sa standardom.

Sekundarna Obaveza

CB 2.1.2 Da li je sjemenski i sadni materijal koji je korišćen nabavljen u skladu sa važećim zakonima o intelektualnoj svojini?

U slučaju kada proizvođači koriste registrovane sorte ili podlogu za kalemljenje biljaka, postoji pisani dokument dostupan na zahtjev koji dokazuje da je sjemenski i sadni materijal nabavljen u skladu sa važećim zakonima o intelektualnoj svojini. Ovi dokumenti mogu biti ugovor o licenci (za početni materijal koji ne potiče od sjemena već je vegetativnog porijekla), uvjerenje o porijeklu biljke ukoliko je potrebno ili ako se ne zahtijeva uvjerenje o porijeklu biljke, dokument ili prazno pakovanje sjemena na kom se minimalno navodi ime sorte, broj serije, ime proizvođača sjemenskog i sadnog materijala, i lista pakovanja/ dostavnica ili račun na kojem su navedeni veličina i identitet svog sjemenskog i sadnog materijala koji se koristio u protekla 24 mjeseca. Nije N/P. Napomena: Baza podataka PLUTO Međunarodne unije za zaštitu novih biljnih sorti (UPOV) (http.//www.upov.int/pluto/en) i pretraživač na internet stranici Evropske kancelarije za biljne sorte (CPVO) (cpvo.europa.eu) posjeduju listu svih sorti na svijetu, pružajući detalje njihove registracije i detalje o zaštiti intelektualne svojine po sorti ili zemlji.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 2.1.3 Da li postoje sistemi za kontrolu kvaliteta zdravlja biljaka za vlastitu proizvodnju rasada?

Postoji sistem za kontrolu kvaliteta koji obuhvata sistem za praćenje vidljivih znakova bolesti i štetočina i o tome treba da budu dostupni ažurirani zapisi sistema za praćenje. Pod rasadnikom se podrazumijeva bilo koje mesto koje se koristi za proizvodnju sjemenskog i sadnog materijala (uključujući i proizvodnju materijala za kalemljenje u okviru individualne proizvodnje na poljoprivrednom dobru). Sistem za praćenje treba da obuhvati evidenciju i identifikaciju matične biljke ili polja iz kog biljka potiče. Evidentiranje se treba vršiti u periodičnim i pravilno određenim intervalima. Ukoliko se gajene biljke ili drveće koriste samo za vlastitu upotrebu (a ne za prodaju), ovo je dovoljno. Kada se koriste podloge za kalemljenje biljaka posebna pažnja se mora obratiti na dokumentovano porijeklo tih podloga.

Sekundarna Obaveza

CB 2.2 Hemijsko tretiranje

CB 2.2.1 Da li za kupljeni sjemenski i sadni materijal (sjeme, podlogu za kalemljenje biljaka, sadnice, mladice, reznice) postoje prateći podaci o hemijskim tretmanima koje je obavio dobavljač?

Zapisi sa imenom/imenima hemijskog proizvoda/hemijskih proizvoda koje je koristio dobavljač sjemenskog i sadnog materijala (npr. zapisi o održavanju/ ambalaža sjemena, spisak sa nazivima sredstava za zaštitu biljaka (Plant Protection Products – PPP), itd.) su dostupni na zahtjev. Dobavljači koji posjeduju GLOBALG.A.P. certifikovan sjemenski i sadni materijal, ekvivalent ili priznat certifikat od strane GLOBALG.A.P.-a smatraju se usklađenim sa kontrolnom tačkom. N/P za višegodišnje usjeve.

Sekundarna Obaveza

CB 2.2.2 Da li se evidentiraju sve upotrebe sredstava za zaštitu na usjevima tokom perioda proizvodnje vlastitog rasada?

Dostupna je evidencija svih sredstava za zaštitu biljaka koja su korišćena tokom perioda proizvodnje vlastitog rasada i ona uključuje podatke o lokaciji, datumu, imenu proizvoda i aktivne materije, licu koje rukuje proizvodom, ovlaštenjima, obrazloženjima, količini proizvoda i mehanizaciji koja je korišćena.

Sekundarna Obaveza

CB 2.3 Genetski modifikovani organizmi (GMO) (N/P ukoliko se ne koriste genetski modifikovane sorte)

CB 2.3.1 Da li je gajenje ili probno gajenje genetski modifikovanih organizama (GMO) u skladu sa zakonima koji važe u zemlji proizvodnje?

Registrovano poljoprivredno gazdinstvo ili grupa registrovanih poljoprivrednih gazdinstava imaju primjerak važećih zakonskih propisa koji se primjenjuju u zemlji proizvodnje i usklađuju svoje postupke u skladu sa zakonom. Evidencije treba da se čuvaju za specifične modifikacije i/ili jedinstveni identifikator. Specifične poljoprivredne aktivnosti i savjeti za upravljanje treba da budu dostupni.

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 2.3.2 Da li postoji dostupna dokumentacija o uzgajanju GMO-a? Ukoliko se koriste GMO sorte i/ili proizvodi dobijeni genetskom modifikacijom, dostupne su evidencije o sađenju, korišćenju i proizvodnji GMO sorti i/ili proizvoda dobijenih genetskom modifikacijom.

Sekundarna Obaveza

CB 2.3.3 Da li su direktni klijenti proizvođača obaviješteni o GMO statusu proizvoda?

Dokumentovana evidencija o komunikaciji treba da postoji i treba da obezbjedi potvrdu da je sav materijal isporučen direktnim klijentima u skladu sa zahtjevima kupaca.

Primarna Obaveza

CB 2.3.4 Da li postoji plan za rukovanje genetski modifikovanim (GM) materijalom (npr. usjevima i ogledima) koji daje strategiju za smanjivanje rizika zagađenja (npr. kao što su slučajna miješanja sa sličnim ne GMO usjevima) i održavanje proizvodnog integriteta?

Dostupan je pisani plan koji objašnjava kako se sa GMO materijalom (usjevima i ogledima) rukuje i kako se skladišti u cilju smanjivanja rizika zagađenja konvencionalnim materijalom, i kako bi se održao integritet proizvoda.

Sekundarna Obaveza

CB 2.3.5 Da li se GM proizvodi skladište odvojeno od ostalih proizvoda kako bi se izbjeglo eventualno miješanje?

Treba biti sprovedena vizuelna procjena integriteta i identifikacije skladišta GM biljnih proizvoda.

Primarna Obaveza

CB 3 UPRAVLJANJE ZEMLJIŠTEM I OČUVANJE ZEMLJIŠTA

Dobro gazdovanje zemljištem omogućava dugoročnu plodnost zemljišta, dodatni prinos i profitabilnost. Nije primjenljivo u slučaju kultura koje nisu uzgajane direktno na tlu (npr. hidroponske i saksijske biljke)

CB 3.1 Da li proizvođač ima plan o upravljanju zemljištem? Proizvođač treba da dokaže da razmatra nutritivne potrebe usjeva i održavanje plodnosti zemljišta. Podaci o analizi i/ili literaturi o biljkama treba da budu dostupni kao dokaz. Proizvođači cvijeća i ukrasnog bilja treba da sprovode kalkulacije najmanje jednom za svaki ubrani usjev i na opravdanoj redovnoj bazi (npr. svake 2 sedmice u zatvorenim sistemima) za biljke koje se beru u kontinuitetu. (Analize mogu biti sprovedene upotrebom opreme koja se nalazi na poljoprivrednom gazdinstvu ili pomoću prijenosne opreme.). Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 3.2 Da li su pripremljene mape zemljišta za poljoprivredno gazdinstvo? Za svaku lokaciju utvrđena je vrsta zemljišta, na osnovu profila zemljišta ili analize zemljišta ili na osnovu lokalne (regionalne) kartografske mape vrste zemljišta.

Preporuka


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 3.3 Da li postoji, tamo gdje je moguće, plodored za jednogodišnje biljke? Kada se izvrši rotacija jednogodišnjih biljaka u cilju poboljšanja strukture zemljišta i smanjenja štetočina i bolesti koje nastaju na tlu, ovo može biti potvrđeno datumom sjetve i/ili podacima o primjeni sredstava za zaštitu biljaka. Treba da postoji evidencija za rotacije za period prethodne dvije godine.

Sekundarna Obaveza

CB 3.4 Da li su korišćene tehnike kojima bi se poboljšala ili održavala struktura zemljišta i koje ne dovode do sabijanja zemljišta?

Postoji dokaz o korišćenim tehnikama (npr. upotreba zelenih biljaka koji imaju duboko korenje, drenaža, podrivanje zemljišta, upotreba guma sa niskim pritiskom, upotreba puteva za poljoprivrednu mehanizaciju, trajno označavanje redova, izbjegavanje oranja u redovima, zabarivanja zemljišta, gaženja od strane životinja) koje su pogodne za upotrebu na zemlji, i koje, gdje je to moguće, mogu da minimalizuju, izoluju, ili eliminišu sabijanje zemljišta, itd.

Sekundarna Obaveza

CB 3.5 Da li proizvođač koristi tehnike kako bi se smanjila mogućnost erozije zemljišta?

Postoji dokaz o praksi kontrolisanja i sprovođenja dodatnih mjera (npr. malčiranje, obrada suprotna nagibu, drenaža, sijanje trave ili zelenišnog đubriva, sadnja drveća i žbunja na obodima itd.) kojima bi se smanjila erozija zemljišta (npr. voda, vjetar).

Sekundarna Obaveza

CB 3.6 Da li je proizvođač uzeo u obzir nutritivni doprinos upotrebe organskog đubriva?

Analiza nabavljenog đubriva je sprovedena ili su korišćene vrijednosti priznatog standarda koje uzimaju u obzir sadržaj NPK hranjivih sastojaka (azot N), fosfor (P), kalijum (K) u primjenjenom organskom đubrivu sa ciljem da se izbjegne kontaminacija zemljišta.

Sekundarna Obaveza

CB 3.7 Da li proizvođač vodi evidenciju o količini sjemena/gustini sadnje i datumu sjetve/sadnje?

Treba voditi evidenciju sjetve/sadnje, količine/gustine, i datuma, i ona treba biti dostupna.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 4 PRIMJENA ĐUBRIVA

Prilikom procesa donošenja odluka u vezi sa đubrenjem u obzir se uzimaju potrebe biljaka. Hranjivi sastojci treba da su dostupni biljkama u podlozi za rast ili tlu a đubrenje je često neophodno. Treba da se prati da li je primjena pravilna kako bi se optimizovala upotreba, kao i da se prate procedure skladištenja kako bi se izbjegao gubitak i spriječila kontaminacija.

CB 4.1 Savjeti koji se odnose na količinu i vrstu đubriva

CB 4.1.1 Da li su preporuke za primjenu đubriva (organskog i neorganskog) dobijene od strane kompetentnih i kvalifikovanih osoba?

Kada evidencija o đubrenju pokaže da je tehnički odgovorna osoba koja odlučuje o količini i vrsti đubriva (organskog ili neorganskog) spoljašnji savjetnik, obuka i tehnička kompetentnost treba biti potkrijepljena zvaničnim kvalifikacijama, specifičnim obukama itd, osim ako se u te svrhe ne angažuje stručna organizacija (npr. zvanična savjetodavna služba). Kada evidencija o đubrenju pokaže da je tehnički odgovorna osoba koja odlučuje o količini i vrsti đubriva (organskog ili neorganskog) sam proizvođač ili imenovani radnik, onda iskustvo mora biti upotpunjeno tehničkim znanjem (npr. pristup stručnoj literaturi, prisustvovanje posebnim obukama itd.) i/ili upotrebom određene opreme računarski programi, metode utvrđivanja na samom poljoprivrednom gazdinstvu itd.).

Sekundarna Obaveza

CB 4.2 Evidencija upotrebe

4.2.1 do 4.2.6: Da li evidencije o primjeni đubriva, organskog i neorganskog, uključuju sljedeće kriterijume:

CB 4.2.1 Referencu/oznaku polja, voćnjaka ili plastenika i biljne proizvodnje? Evidencija treba da sadrži podatke o svim upotrebama đubriva sa detaljima o geografskoj oblasti, imenu ili referenci polja, voćnjaka ili plastenika gdje se nalazi registrovani proizvod. Takođe je primjenljivo za hidroponski uzgoj i tamo gdje se koristi fertigacija. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 4.2.2 Datum primjene? Tačni datumi primjene (dan, mjesec i godina) su detaljno navedeni u evidenciji koja se vodi za svu upotrebu đubriva. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 4.2.3 Vrsta upotrijebljenog đubriva? Evidencija sadrži detaljne podatke o komercijalnom nazivu đubriva, vrsti đubriva (npr. NPK) i koncentraciji (npr. 17-17-17). Nije N/P.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 4.2.4 Upotrijebljene količine? Evidencija sadrži detaljne podatke o količini proizvoda koji se primjenjuju u težini i zapremini u odnosu na jedinicu površine ili broja biljaka ili jedinicu vremena po zapremini fertigacije. Tačna količina koja je upotrijebljena treba biti evidentirana s obzirom na to da primijenjene količine nisu nužno iste kao preporučene. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 4.2.5 Načini primjene? U evidenciji koja se vodi za svu upotrebu đubriva detaljno su navedeni metod i/ili oprema koji su korišćeni. U slučaju kada je metod/oprema uvek isti/a, prihvatljivo je da se vodi detaljnaevidencija samo jednom. Ukoliko postoje različite jedinice opreme, one se identifikuju pojedinačno. Metode mogu biti npr. putem navodnjavanja ili mehanička distribucija. oprema može biti npr. ručna ili mehanička. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 4.2.6 Podaci o osobi koja obavlja posao đubrenja? Ime osobe koja obavlja posao đubrenja je navedeno u evidenciji koja se vodi za svu upotrebu đubriva. Ukoliko to radi samo jedna osoba, prihvatljivo je da se podaci o toj osobi evidentiraju samo jednom. Ukoliko postoji tim radnika koji obavljaju posao đubrenja, svi oni treba da budu navedeni u evidenciji. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 4.3 Skladištenje đubriva

4.3.1 do 4.3.7: Da li se svo đubrivo skladišti:

CB 4.3.1 Odvojeno od preparata za zaštitu biljaka? Minimalni uslov je sprečavanje fizičke kontaminacije između đubriva (organskih i neorganskih) i proizvoda za zaštitu biljaka, korišćenjem fizičke barijere (zid, pregrada itd.). Ukoliko su đubriva koja se koriste zajedno sa sredstvima za zaštitu biljaka (npr. mikrohranljiva ili folijarna đubriva) upakovana u zatvorenoj ambalaži u tom slučaju se mogu skladištiti zajedno sa preparatima za zaštitu biljaka.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 4.3.2 U pokrivenom prostoru? Pokriven prostor je pogodan za zaštitu svih neorganskih đubriva (npr. u prahu, granulama, ili tečnom obliku) od atmosferskih uticaja (npr. sunčeva svetlost, mraz i kiša i visoka temperatura). Zasnovano na procjeni opasnosti (tip đubriva, vremenski uslovi, trajanje skladištenja i lokacija) plastični pokrivač može biti prihvatljiv. Dozvoljeno je skladištenje kreča i gipsa u polju. Ukoliko su ispoštovani svi zahtjevi o sigurnosti materijala, tečna đubriva se mogu skladištiti napolju, u odgovarajućim posudama.

Sekundarna Obaveza

CB 4.3.3 U čistom prostoru? Neorganska đubriva (npr. u prahu, granulama, ili tečnom stanju) se skladište u prostoru u kome nema otpada, koji ne predstavlja leglo glodara i sa kog se mogu očistiti izlivi i curenja.

Sekundarna Obaveza

CB 4.3.4 U suvom prostoru? U skladišnom prostoru za sva neorganska đubriva (npr. u prahu, granulama, ili tečnom stanju) ventilacija mora biti dobra, bez kišnice i kondenzacije. Skladištenje ne smije da bude direktno na podu osim za kreč/gips.

Sekundarna Obaveza

CB 4.3.5 Na odgovarajući način kojim se smanjuje opasnost od zagađenja izvora vode?

Sva đubriva skladište se na način koji obezbjeđuje minimalnu opasnost od zagađenja izvora vode. Ukoliko ne postoji druga zakonska regulativa, skladišta/cisterne za tečna đubriva moraju biti ograđena neprobojnom barijerom kapaciteta do 110% zapremine najvećeg rezervoara.

Sekundarna Obaveza

CB 4.3.6 Odvojeno od ubranih proizvoda? Đubriva ne mogu biti skladištena zajedno sa ubranim proizvodima. Primarna Obaveza

CB 4.3.7 Da li postoje ažurirane evidencije o zalihama đubriva ili proračun zaliha nabavljenog đubriva koje je iskorišteno i da li je dostupna evidencija o upotrebi?

Inventar zaliha (vrsta i količina uskladištenog đubriva) treba biti ažuriran u roku od mjesec dana nakon nastanka promjena u stanju zaliha (ulaz i izlaz). Ažuriranje zaliha može biti proračunato registracijom nabavke (računa ili druge evidencije đubriva koje će se koristiti) i upotrebom (tretmanom/primjenom), ali treba da postoje redovne provjere stalnog stanja kako bi se izbjegla odstupanja u proračunu.

Sekundarna Obaveza

CB 4.4 Organsko đubrivo

CB 4.4.1 Da li proizvođač sprečava upotrebu otpadnog mulja ljudskog porijekla na poljoprivrednom gazdinstvu?

Na poljoprivrednom gazdinstvu se ne upotrebljava prerađen ili neprerađen mulj ljudskog porijekla na kulturama sa registrovanim GLOBALG.A.P.-om. Nije N/P.

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 4.4.2 Da li se prije upotrebe organskog đubriva vrši procjena rizika koja uzima u obzir porijeklo, karakteristike i namjeru upotrebe organskog đubriva?

Dostupna je dokumentacija koja dokazuje da je urađena procjena bezbjednosti hrane i rizika po životnu sredinu u vezi sa korišćenjem organskog đubriva, i da je sljedeće uzeto u obzir:

• Vrsta organskog đubriva

• Metoda tretiranja kojom se dobija organsko đubrivo

• Mikrobiološka kontaminacija (biljni i ljudski patogeni)

• Sadržaj sjemena/korova

• Sadržaj teških metala

• Vrijeme primjene, i plasiranje organskog đubriva (npr. direktan kontakt sa jestivim dijelom biljke, zemlja između biljaka itd.).

Ovo se takođe primjenjuje na supstrate dobijene od biljki za proizvodnju biogasa.

Sekundarna Obaveza

CB 4.4.3 Da li se organsko đubrivo skladišti na odgovarajući način koji smanjuje opasnost od zagađivanja životne sredine?

Organsko đubrivo treba da se skladišti u prostoru određenom za to. Preduzete su odgovarajuće mjere u skladu sa procjenom rizika navedenom u poglavlju AF 1.2.1, u cilju sprečavanja zagađenja izvora vode (npr. betonski bazeni ili zidovi, specijalni nepropusni kontejneri, itd.) ili treba da se skladišti na udaljenosti od najmanje 25 metara od izvora vode.

Sekundarna Obaveza

CB 4.5 Sadržaj hranjivih materija neorganskog đubriva

CB 4.5.1 Da li je poznat sadržaj glavnih hranjivih materija (NPK) đubriva koje se upotrebilo?

Dostupna je dokumentovana evidencija/ etikete koje detaljno navode sadržaj glavnih hranjivih materija (ili priznate standardne vrijednosti) za svo đubrivo koje je korišćeno na usjevima koja se gaje pod GLOBALG.A.P.-om u toku posljednja 24 mjeseca.

Sekundarna Obaveza

CB 4.5.2 Da li kupljena neorganska đubriva imaju dokumentaciju o hemijskom sastavu uključujući i sadržaj teških metala?

Postoji dokumentovan dokaz koji sadrži detaljne podatke o hemijskom sastavu, uključujući sadržaj teških metala za sva neorganska đubriva koja se koriste na usjevima koji se gaje po GLOBALG.A.P. standardu u toku posljednjih 12 mjeseci.

Preporuka


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 5 UPRAVLJANJE VODAMA

Voda je deficitaran prirodni resurs i navodnjavanje bi trebalo da bude osmišljeno i planirano odgovarajućim predviđanjem i/ili tehničkom opremom kojom se efikasno upotrebljava voda koja se koristi za navodnjavanje. Za više informacija o odgovornom korišćenju vode pogledajte Aneks CB 1.

CB 5.1 Predviđanje potreba za navodnjavanjem

CB 5.1.1 Da li se oprema koristi rutinski kako bi se izračunali i optimizovali zahtjevi za navodnjavanje biljaka

Proizvođač može da pokaže da su zahtjevi za navodnjavanjem biljaka izračunati na osnovu podataka (npr. podaci lokalnog poljoprivrednog instituta, mjerača kiše na poljoprivrednom gazdinstvu, drenažnog kanala za gajenje na supstratu, mjerača isparavanja vode, uređaja za mjerenje vlažnosti zemljišta). Kada je oprema koja se koristi na poljoprivrednom gazdinstvu u upotrebi, trebalo bi da se održava kako bi se osiguralo da je efikasna i u dobrom stanju. N/P samo za biljke koje se prirodno navodnjavaju kišom.

Sekundarna Obaveza

CB 5.2 Efikasna upotreba vode na poljoprivrednom gazdinstvu

CB 5.2.1 Da li se sprovodi procjena rizika koja ocjenjuje pitanja vezana za zaštitu životne sredine po pitanju upravljanja vodama na poljoprivrednom gazdinstvu i da li je rukovodstvo revidiralo tu procjenu u proteklih 12 mjeseci?

Postoji dokumentovana procjena rizika koja identifikuje uticaj izvora vode, distributivnog sistema, navodnjavanja i postupaka pranja biljaka na životnu sredinu. U dodatku, procjena rizika treba da uzme u obzir uticaj sopstvenih poljoprivrednih aktivnosti na životnu sredinu izvan poljoprivrednog gazdinstva, gdje je poznato da su informacije dostupne. Procjena rizika treba da bude završena, u potpunosti implementirana, revidirana i odobrena na godišnjem nivou od strane rukovodstva. Za dalja uputstva vidjeti 'Aneks AF 1 GLOBALG.A.P. Smjernice: Ocjena rizika' i 'Aneks CB 1 GLOBALG.A.P. Smjernice: Odgovorno upravljanje vodama za biljnu proizvodnju ma poljoprivrednim gazdinstvima'. Nije N/P.

Primarna obaveza (obavezna kao primarna od 1. jula/srpnja 2017. godine)


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 5.2.2 Da li postoji dostupan plan o upravljanju vodama koji identifikuje izvore vode i mjere kojima se obezbjeđuje efikasnost primjene i kojeg je rukovodstvo odobrilo u proteklih 12 mjeseci?

Postoji pisani i implementirani akcioni plan, odobren od strane rukovodstva u prethodnih 12 mjeseci, koji identifikuje izvore vode i mjere koje obezbjeđuju efikasnu upotrebu i primjenu. Plan treba da uključi jedno ili više od navedenog: Mape (vidjeti AF 1.1.1), fotografije, crteže (oni nacrtani rukom su prihvatljivi) ili druga sredstva kako bi se identifikovale lokacije izvora vode, stalne/trajne opreme i protoka vodovodnog sistema (uključujući sisteme za zadržavanje vode, rezervoare ili bilo koje vode sakupljene za ponovnu upotrebu). Stalna/trajna oprema, uključujući bunare, brane, rezervoare, ventile i druge nadzemne dijelove koji čine kompletan sistem za navodnjavanje, treba biti evidentirana na takav način da se omogući njeno lociranje na terenu. Plan takođe treba da procjeni potrebu za održavanjem opreme za navodnjavanje. Treba biti omogućena obuka i /ili prekvalifikacija osoblja odgovornog za nadzor ili rad. Treba da su uključeni i kratkoročni i dugoročni planovi za unapređenje, sa vremenskim rokovima u kojima postoje nedostaci. Ovo može biti individualni plan ili regionalna aktivnost u kojoj poljoprivredno gazdinstvo učestvuje ili je pokriveno takvim aktivnostima.

"Primarna obaveza (obavezna kao primarna od 1. jula 2017. godine) "

CB 5.2.3 Da li se održavaju podaci o upotrebi vode u cilju navodnjavanja/fertigacije biljaka i za prethodne individualne cikluse proizvodnje sa ukupnim količinama primjene?

Proizvođač treba da vodi evidenciju o upotrebi vode za navodnjavanje/fertigaciju koja uključuje datum, trajanje ciklusa, stvarnu ili procijenjenu brzinu protoka, i zapreminu (po metru vode ili po jedinici navodnjavanja), da je ažurira na mjesečnom nivou, na osnovu plana o upravljanju vodama i količine na godišnjem nivou. Ovo takođe mogu biti radni sati sistema na osnovu proteklog vremena.

Sekundarna obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 5.3 Kvalitet vode

CB 5.3.1 Da li je upotreba prerađenih otpadnih voda u aktivnostima koje prethode žetvi/berbi opravdana u skladu sa procjenom rizika?

Neprerađena otpadna voda se ne koristi za navodnjavanje/fertigaciju ili druge aktivnosti koje prethode žetvi/berbi. Tamo gdje su korišćene prerađene otpadne ili reciklirane vode, kvalitet vode treba da bude usklađen sa 'Uputstvom o sigurnoj upotrebi otpadnih voda i ekskreta u agrokulturi i akvakulturi iz 2006. godine' kojeg je objavila SZO (Svjetska zdravstvena organizacija). Takođe, kada postoji razlog da se veruje da voda dolazi iz mogućeg zaraženog izvora (npr. zato što se selo nalazi uzvodno, itd.) proizvođač treba da pokaže putem analiza da je voda usklađena sa zahtjevima iznijetim u Smjernicama SZO ili lokalnim regulativama vezanim za vodu koja se koristi za navodnjavanje. Nije N/P.

Primarna Obaveza

CB 5.3.2 Da li je procjena rizika na fizičko i hemijsko zagađenje vode koja se koristi za aktivnosti prije žetve/berbe (npr. navodnjavanje/fertigacija, pranje, prskanje) završena i pregledana od strane rukovodstva u posljednjih 12 mjeseci?

U procjeni rizika koja uzima u obzir minimalno sljedeće stavke, treba biti sprovedeno i dokumentovano sljedeće:

• Identifikacija izvora vode i rezultati prethodnih testiranja (ukoliko je primjenljivo)

• Metoda/e primjene (za primjere vidjeti Aneks CB 1)

• Vrijeme korišćenja vode (tokom faze rasta biljaka)

• Kontakt vode sa biljkama

• Karakteristike biljaka i faze rasta

• Čistoća vode koja se koristi za primjenu sredstava za zaštitu biljaka Sredstva za zaštitu biljaka moraju biti pomiješana u vodi čiji kvalitet ne ugrožava efikasnost primjene. Bilo koje rastvoreno zemljište, organska materija ili minerali u vodi mogu neutralizovati hemikalije. Za smjernice pri upotrebi, proizvođači moraju postići zahtijevane standarde vode koji se navode na etiketi, moraju imati literaturu obezbeđenu od strane proizvođača hemikalija, ili moraju da potraže savjet kvalifikovanog agronoma. Rukovodstvo treba svake godine da revidira procjenu rizika i ažurira je svaki put kada dođe do promjene u sistemu ili ukoliko se desi situacija koja može da dovede do kontaminacije sistema. Procjena rizika treba da se odnosi na potencijalne fizičke opasnosti (npr. prekomjerna sedimentacija, đubre, plastične kese, flaše) i hemijske opasnosti i procedure kontrole opasnosti za sistem distribucije vode.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 5.3.3 Da li se voda, koja se koristi za aktivnosti koje se obavljaju prije žetve/berbe, analizira sa učestalošću utvrđenom u okviru procjene rizika (CB 5.3.2) uzimajući u obzir posebne standarde za određenu oblast?

Testiranje vode treba da bude dio plana o upravljanju vodama kao što je navedeno u procjeni rizika za vodu i posebnim standardima za određenu oblast ili odgovarajućim propisima o biljkama koje se gaje. Treba da postoji pisana procedura za testiranje vode u toku proizvodnje i sezone žetve/berbe, kojom se navodi učestalost uzorkovanja, ko uzima uzorke, gdje se uzimaju uzorci, na koji način su sakupljeni, vrstu testa i kriterijume prihvatljivosti. N/P za cvijeće i ukrasno bilje.

Sekundarna Obaveza

CB 5.3.4 Na osnovu procjene rizika u kontrolnoj tački CB 5.3.2 i posebnih standarda za određeni sektor, da li laboratorijske analize uzimaju u obzir hemijsku i fizičku kontaminaciju, i da li je laboratorija za testiranje vode akreditovana prema standardu ISO 17025 ili je akreditovana od strane nadležnih nacionalnih/lokalnih organa?

Ukoliko prema procjeni rizika i posebnim standardima za određeni sektor postoji rizik kontaminacije, laboratorijska analiza obezbjeđuje evidenciju o relevantnim identifikovanim hemijskim i fizičkim zagađivačima. Dostupni su rezultati analize iz odgovarajuće laboratorije akreditovane prema standardu ISO 17025 ili prema ekvivalentnom standardu, ili iz laboratorija kojima su kompetentni nacionalni/lokalni nadležni organi odobrili testiranje vode. N/P za cvijeće i ukrasno bilje.

Sekundarna obaveza

CB 5.3.5 Da li su preduzete korektivne mjere na osnovu nepovoljnih rezultata procjene rizika prije sljedeće žetve/berbe?

Kada je potrebno, dostupne su korektivne mjere i dokumentacija kao deo plana o upravljanju vodama kako je navedeno u procjeni rizika vode i posebnim standardima za određeni sektor. N/P za cvijeće i ukrasno bilje.

Sekundarna Obaveza

CB 5.4 Snabdijevanje vodom za navodnjavanje/fertigaciju

CB 5.4.1 Da li postoje, tamo gdje je zakonski obavezno, dostupne važeće dozvole/licence za svu vodu koja se crpi na poljoprivrednom gazdinstvu, infrastrukturu za skladištenje vode, upotrebu vode na poljoprivrednom gazdinstvu i, gdje je moguće, za sva naknadna ispuštanja otpadnih voda?

Postoje važeće dozvole/licence koje je izdao nadležni organ za sva crpljenja vode na poljoprivrednom gazdinstvu; infrastrukturu za skladištenje vode; za svu upotrebu vode na poljoprivrednom gazdinstvu koja uključuje, ali koja nije ograničena na navodnjavanje, pranje proizvoda ili procese flotacije; i tamo gdje je zakonski obavezno, za otpadne vode koje se ispuštaju u riječne tokove ili druge ekološki osjetljive oblasti. Ove dozvole/licence trebaju biti dostupne inspekciji i treba da imaju važeće datume.

Sekundarna Obaveza

CB 5.4.2 Da li, tamo gdje dozvole/licence za upotrebu vode ukazuju na određene restrikcije, upotreba vode i zapisa o odlaganju otpadnih voda potvrđuje da je rukovodstvo saglasno sa tim?

Nije neobično da posebni uslovi budu određeni u dozvoli/licenci, poput zapremine vode ili dozvoljene količine koja se crpi na sat, dan, sedmicu, mjesec, ili godinu. Evidencija treba da se održava i da bude dostupna kako bi se njom dokazalo da su ispunjeni ovi uslovi.

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 5.5 Objekti za skladištenje vode

CB 5.5.1 Da li postoje objekti za skladištenje vode i da li su dobro održavani kako bi se iskoristila prednost perioda kada je voda najviše dostupna?

Kada je poljoprivredno gazdinstvo smješteno u područjima gdje je voda dostupna sezonski, postoje objekti za skladištenje vode koja se koristi tokom perioda kada je dostupnost vode slaba. Tamo gdje je potrebno, ti objekti su legalizovani, u dobrom stanju, i prikladno ograđeni/obezbijeđeni kako bi se spriječile nezgode.

Preporuka

CB 6 INTEGRALNA ZAŠTITA BILJAKA (IPM)

Integralna zaštita biljaka (IPM - Integrated Pest Management) podrazumijeva pažljivo uvažavanje svih dostupnih tehnika za zaštitu od štetočina i kasnije integrisanje odgovarajućih mjera koje sprečavaju razvoj štetočina i održavaju preparate za zaštitu biljaka i ostale intervencije na nivou koji je ekonomski opravdan i koji smanjuje opasnost po zdravlje ljudi i životnu sredinu. IPM sistem (Aneks CB 2) je razvijen kako bi se obezbijedile alternativne mjere za primjenu IPM tehnika u konvencionalnoj proizvodnji poljoprivrednih biljaka i hortikulturi. Uzimajući u obzir prirodne varijacije na razvoj štetočina za različite biljke i područja, svaki IPM sistem treba da bude implementiran u skladu sa lokalnim, fizičkim (klimatskim, topografskim itd.), biološkim (štetočine, sistem prirodnih neprijatelja itd.) i ekonomskim uslovima.

CB 6.1 Da li je dobijena pomoć za primjenu IPM sistema kroz obuke ili savjete?

Tamo gdje je spoljašnji savjetnik pružio pomoć, obuka i tehnička kompetentnost treba da budu potkrijepljeni zvaničnim kvalifikacijama, specifičnim obukama itd. osim ukoliko se u te svrhe ne angažuje stručna organizacija (npr. zvanična savjetodavna služba). Kada je tehnički odgovorna osoba proizvođač, iskustvo treba biti nadograđeno tehničkim znanjem (npr. dostupnost stručnoj literaturi o IPM, prisustvo posebnim obukama itd.) i/ili korišćenje određene opreme računarski programi, utvrđivanje modela koji se koristi na farmi itd.).

Sekundarna Obaveza

CB 6.2 do 6.5: Da li proizvođač može priložiti dokaz o implementiranim aktivnostima koje pripadaju nekoj od sljedećih kategorija?

CB 6.2 Prevencija? Proizvođač treba da pokaže dokaz o sprovođenju barem 2 aktivnosti po registovanoj biljci koje uključuju usvajanje proizvodnih praksi koje mogu da smanje učestalost i intenzitet napada štetočina, i na taj način smanje potrebu za intervencijom.

Primarna Obaveza

CB 6.3 Posmatranje i praćenje? Proizvođač treba da pokaže dokaz o a) sprovođenju barem 2 aktivnosti po registrovanoj biljci koje će da odrede kada i do kog stepena su prisutne štetočine i njihovi prirodni neprijatelji kao i b) upotrebi ove informacije za planiranje neophodnih tehnika zaštite.

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 6.4 Intervencija? Proizvođač treba da priloži dokaz da će u situacijama kada napadi štetočina mogu imati negativni uticaj na ekonomsku vrijednost usjeva, intervenisati koristeći posebne metode za kontrolu štetočina. Ukoliko je moguće, ne treba koristiti hemijske metode. N/P kada proizvođač ne mora da interveniše.

Primarna Obaveza

CB 6.5 Da li su preporuke o borbi protiv rezistentnosti koje se nalaze na etiketi ili drugim mjestima, primjenjene tako da održe efikasnost dostupnih preparata za zaštitu biljaka?

Ukoliko nivo štetočina, oboljenja ili korova zahtijeva ponovnu zaštitu usjeva postoji dokaz o tome da se prate preporuke o borbi protiv rezistentnosti (tamo gdje je to dostupno).

Sekundarna obaveza

CB 7 SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJAKA

U situacijama gdje napad štetočina negativno utiče na ekonomsku vrijednost proizvodnje, može biti neophodno da se interveniše posebnim metodama za kontrolu štetočina, uključujući i sredstva za zaštitu biljaka (PPP - Plant Protection Products). Pravilna upotreba, rukovanje i skladištenje sredstava za zaštitu biljaka su od izuzetnog značaja.

CB 7.1 Izbor sredstava za zaštitu biljaka

CB 7.1.1

Da li se čuva važeća lista sredstava za zaštitu biljaka čija je upotreba odobrena za upotrebu na kulturama koje se gaje?

Dostupna je lista za sve komercijalne nazive sredstava za zaštitu (uključujući njihove aktivne materije ili korisne organizme) koja se koriste na biljkama koji se gaje ili su gajene na poljoprivrednom gazdinstvu pod GLOBALG.A.P.-om u posljednjih 12 mjeseci.

Sekundarna Obaveza

CB 7.1.2 Da li proizvođači koriste samo sredstva za zaštitu biljaka koja su registrovana za datu kulturu u zemlji korišćenja (tj. ukoliko postoji zvaničan sistem registracije)?

Sva upotrijebljena sredstva za zaštitu biljaka zvanično su registrovana ili dozvoljena od strane odgovarajuće nadležne institucije u zemlji u kojoj se upotrebljavaju. Ukoliko ne postoji zvaničan sistem registracije, vidjeti GLOBALG.A.P. smjernice na ovu temu (Aneks CB 3) i 'FAO međunarodne propise o distribuciji i upotrebi pesticida'. Vidjeti takođe Aneks CB 3 u slučajevima kada proizvođač učestvuje u zvaničnim praktičnim eksperimentalnim ogledima kako bi vlasti finalno odobrile sredstva za zaštitu biljaka. Nije N/P.

Primarna Obaveza

CB 7.1.3

Da li primjenjeno sredstvo za zaštitu biljaka odgovara proizvodu na kom se upotrebljava kao što je preporučeno na etiketi proizvoda?

Sva sredstva za zaštitu biljaka koja su primijenjena na biljkama su odgovarajuća i njihova primjena je opravdana (u skladu sa preporukama sa etikete ili publikacijom izdatom od strane zvaničnog organa) za kontrolu štetočina, oboljenja, korova ili ciljanu intervenciju. Ukoliko proizvođač koristi proizvode „bez etikete“ kao sredstva za zaštitu biljaka treba da postoji dokaz o zvaničnom odobrenju određenog sredstva za zaštitu biljaka za odgovarajuću kulturu u toj zemlji. Nije N/P.

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.1.4 Da li se čuvaju računi kupljenih preparata za zaštitu biljaka? Računi ili dokumenti koji prate pošiljku svih preparata za zaštitu biljaka koji su korišteni i/ili uskladišteni treba da se čuvaju i da budu dostupni u vrijeme eksterne inspekcije. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.2 Savjeti o količini i vrsti sredstava za zaštitu biljaka

CB 7.2.1 Da li su osobe koje vrše selekciju sredstava za zaštitu biljaka kompetentne da obavljaju taj posao?

Kada evidencija o sredstvima za zaštitu biljaka pokaže da je tehnički odgovorna osoba koja donosi odluku o primjeni sredstava za zaštitu biljaka kvalifikovan spoljašnji savjetnik njegove/njene obuke i tehnička osposobljenost moraju biti potkrijepljeni zvaničnim kvalifikacijama ili specifičnim obukama. Prihvatljivi su dokumenti poslati faksom ili e-mail-om od strane savjetnika, uprave, itd. Kada evidencija o sredstvima za zaštitu biljaka pokaže da je osoba koja je tehnički odgovorna za donošenje odluke o primjeni sredstava za zaštitu biljaka sam proizvođač ili imenovani radnik, iskustvo treba biti nadograđeno tehničkim znanjem koje može biti dokazano putem tehničke dokumentacije (npr. stručna literatura, prisustvo posebnim obukama, itd.).

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.3 Evidencije o primjeni proizvoda

CB 7.3.1 Da li se vodi evidencija o upotrebi svih sredstava za zaštitu biljaka i da li ona obuhvata sljedeće minimalne kriterijume:

• Naziv biljke i/ili sorte

• Lokacija primjene

• Datum i završno vrijeme primjene

• Komercijalni naziv proizvoda i aktivne materije

• Period prije žetve/berbe (Karenca)

Sva evidencija o primjeni sredstava za zaštitu biljaka treba da navede:

• Naziv tretirane biljke i/ili sorte. Nije N/P.

• Geografsko područje, naziv ili oznaku poljoprivrednog dobra, i polja, voćnjaka ili plastenika gdje se nalazi proizvodnja Nije N/P.

• Tačne datume (dan/mjesec/godina) i vrijeme završetka primjene. Stvarni datum primjene (datum završetka, ukoliko se sredstvo primjenjuje više od jednog dana) treba biti evidentiran. Proizvođači ne treba da bilježe završetak, ali u ovim slučajevima smatraće se da je primjena obavljena na kraju zabilježenog dana. Ova informacija će se koristiti kako bi se uporedilo usklađivanje sa periodima prije žetve/branja. Nije N/P.

• Potpun komercijalni naziv (uključujući formulaciju) i aktivne materije ili korisne organizme sa naučnim nazivom. Aktivna materija treba biti dokumentovana ili treba da je moguće povezati podatke komercijalnog naziva sa aktivnom materijom. Nije N/P.

• Period prije žetve/berbe je evidentiran za svu primjenu sredstava za zaštitu biljaka gdje je period prije žetve/berbe naveden na etiketi proizvoda ili, ukoliko nije naveden na etiketi, onda onako kako je naveo zvaničan izvor. Nije N/P osim u slučaju certifikacije cvijeća i ukrasnog bilja.

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


7.3.2 to 7.3.7: Da li se vodi evidencija o primjeni svih sredstava za zaštitu biljaka i da li ona uključuje sljedeće kriterijume:

CB 7.3.2 Lice koje primjenjuje sredstva za zaštitu biljaka? Treba biti evidentirano puno ime i prezime i/ili potpis osobe ili osoba koje su odgovorne za primjenu sredstava za zaštitu biljaka. Za elektronske sisteme, moraju postojati odgovarajuće mjere koje bi obezbijedile autentičnost zapisa. Ukoliko samo jedna osoba sprovodi sve primjene, prihvatljivo je da se evidentiraju podaci te osobe samo jednom. Ukoliko primjenu sredstava sprovodi tim radnika, svi oni trebaju biti navedeni u evidenciji. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.3.3 Opravdanost primjene? Nazivi štetočina, oboljenja ili korova koji su tretirani, su dokumentovani u svim evidencijama primjene sredstava za zaštitu biljaka. Ukoliko se koristi zajednički naziv on treba da odgovara nazivima navedenim na etiketi. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.3.4 Tehničko odobrenje za primjenu? U evidenciji je navedena tehnički odgovorna osoba koja donosi odluke o upotrebi i dozama sredstava za zaštitu biljaka koji se koriste. Ukoliko jedna osoba odobrava svu primjenu sredstava, prihvatljivo je da se podaci o toj osobi evidentiraju samo jednom. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.3.5 Količina primjenjenog preparata za zaštitu biljaka? Sve evidencije upotrebe sredstava za zaštitu biljaka navode tačnu količinu sredstva koje je nanešeno po masi ili zapremini, ili ukupnu količinu vode (ili drugog sredstva) i dozu g/l ili u drugoj međunarodno priznatoj mjernoj jedinici za sredstva za zaštitu biljaka. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.3.6 Mehanizacija koja se koristi za primjenu preparata za zaštitu biljaka? Sva evidencija upotrebe preparata za zaštitu biljaka detaljno navodi tip mehanizacije (na primjer leđna prskalica, velika zapremina, ULV sistemi, sistem za navodnjavanje, zaprašivanje, atomizer ili neka druga metoda) za primjenu svih sredstava za zaštitu biljaka (ukoliko se radi o različitim jedinicama, one se posebno obilježavaju). Ukoliko se uvek radi o jednom tipu mehanizacije za primjenu (npr. samo jedna prskalica), prihvatljivo je da se podaci evidentiraju samo jednom. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.3.7 Vremenski uslovi u vrijeme primjene preparata za zaštitu biljaka? Lokalni vremenski uslovi (npr. vjetar, sunce/ zaklonjeno sunce i vlažnost) koji utiču na efikasnost tretmana ili zanošenje na susjedne biljke treba da budu evidentirani za svaku primjenu sredstava za zaštitu biljaka. Ova evidencija može biti u obliku piktograma sa poljima za potvrdu, tekstualna informacija ili u nekom drugom trajnom zapisu. N/P za proizvodnju u zatvorenom

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.3.8 Da li proizvođač preduzima odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo zanošenje pesticida na susjednu parcelu?

Proizvođač treba da preduzme aktivne mjere kako bi se izbjegao rizik zanošenja pesticida sa njegove parcele na susjednu proizvodnu parcelu. Ovo može da uključi, ali nije ograničeno samo na znanje o tome šta se uzgaja na susjednoj parceli, kako se održava oprema za prskanje, itd.

Sekundarna Obaveza

CB 7.3.9 Da li proizvođač preduzima odgovarajuće mjere kako bi se spriječilo zanošenje pesticida sa susjedne parcele?

Proizvođač treba da preduzme aktivne mjere kako bi se izbjegao rizik zanošenja pesticida sa susjednih parcela, npr. sporazumevajući se i komunicirajući sa proizvođačem sa susjedne parcele u cilju da se eliminiše rizik neželjenog prijenosa pesticida sadnjom vegetativne zaštite na rubovima polja, i češćim uzorkovanjem na pesticide na takvim poljima. N/P ukoliko nema rizika.

Preporuka

CB 7.4 Period prije žetve/berbe (N/P za cvijeće i ukrasno bilje)

CB 7.4.1 Da li se poštuju registrovani periodi prije žetve/berbe (karence)? Proizvođač treba da pokaže da se karence za svako upotrebljeno sredstvo za zaštitu biljaka prate i poštuju, korištenjem jasno dokumentovanih evidencija kao što su evidencije o primjeni proizvoda za zaštitu biljaka i datumima žetve/berbe. U situacijama kada se žetva/berba obavlja u kontinuitetu, u polju/voćnjaku/plasteniku postavljeni su posebni sistemi (na primjer znaci upozorenja, vrijeme primjene, itd.) kako bi se obezbijedila usklađenost sa periodom prije žetve/berbe. Odnosi se na CB 7.6.4. Nije N/P, osim ukoliko se radi o proizvodnji cvijeća i ukrasnog bilja.

Primarna Obaveza

CB 7.5 Odlaganje viška mješavine/rastvora

CB 7.5.1 Da li se višak mješavine za nanošenje ili voda iz opranog rezervoara odstranjuju na način koji ne ugrožava sigurnost hrane i životne sredine?

Primjena viška mješavine i vode iz opranog rezervoara na biljnu proizvodnju je prioritet, pod uslovom da se ne prelazi količina navedena na etiketi. Višak mješavine ili vode za pranje rezervoara treba da se odlaže na način koji ne ugrožava bezbjednost hrane i životnu sredinu. Vodi se evidencija o ovome. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.6 Analiza rezidua sredstava za zaštitu biljaka (N/P za cvijeće i ukrasno bilje i za proizvodnju sjemenskog/sadnog materijala)

CB 7.6.1 Da li proizvođač može da dokaže da su dostupne informacije koje se odnose na maksimalni dozvoljeni nivo ostataka pesticida (MRL) koji važi za zemlje ili destinacije (tj. tržište na kome namjerava da trguje svojim proizvodima).

Proizvođač ili njegov kupac treba da ima spisak trenutno primjenjivih MRL vrijednosti za tržište/tržišta na kome/kojima namjerava da trguje svojim proizvodom (domaće ili strano). MRL treba biti utvrđen pokazivanjem komunikacije sa klijentom koja potvrđuje namjeravano tržište/tržišta ili putem biranja određene zemlje (ili grupe zemalja) u kojima se planira trgovina proizvodom i pokazivanjem dokaza o usklađenosti sa sistemom za kontrolu ostataka koji su u skladu sa primjenjivim MRL vrijednostima date zemlje/zemalja. Ukoliko se planira trgovina u grupu zemalja, sistem za kontrolu ostataka treba da ispoštuje tačne dozvoljene količine koje su trenutno primjenljive u datoj grupi. Vidi 'Aneks CB 4 GLOBALG.A.P. Smjernice: CB 7.6 Analiza rezidua'.

Primarna Obaveza

CB 7.6.2 Da li su preduzete mjere u cilju ispunjavanja MRL ograničenja koja važe na tržištu na kome proizvođač namjerava da trguje svojim proizvodom?

Ukoliko su vrijednosti MRL na tržištu na kojem proizvođač namjerava da trguje svojim proizvodima strožije od onih koje važe u zemlji proizvodnje, proizvođač ili njegov klijent treba da dokažu da se tokom ciklusa proizvodnje te vrijednosti MRL uzimaju u obzir (na primjer kada je to potrebno vrši se prilagođavanje načina primjene sredstava za zaštitu biljaka i/ili korišćenje rezultata analize rezidua sredstava za zaštitu biljaka).

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.6.3 Da li je proizvođač izvršio procjenu rizika na svim registrovanim biljnim proizvodnjama kako bi utvrdio da će njegovi proizvodi biti u skladu sa vrijednostima MRL u zemlji gdje planira da plasira svoje proizvode?

Procjena rizika treba da obuhvati svu registrovanu biljnu proizvodnju i da procijeni upotrebu sredstava za zaštitu biljaka i potencijalni rizik od prekoračenja MRL. Normalno je da se procjenom rizika zaključi da postoji potreba da se sprovede analiza rezidua i utvrdi broj tih analiza, kada i gdje odnijeti uzorke, i vrsta analize koja će se koristiti u skladu sa 'Aneksom CB 5 GLOBALG.A.P. Smjernice: Procjena rizika od prekoračenja MRL-a'. Aneks CB 5 B 'Obavezni minimalni kriterijumi Sistema za nadzor rezidua' (RMS-Residue Monitoring System) je obavezan. Procjena rizika u kojoj se zaključi da nema potrebe za sprovođenjem analize rezidua treba da utvrdi da:

• Postoji evidencija analitičke potvrde da nije bilo incidenata unazad 4 ili više godina (npr. prekoračenja, upotrebe nedozvoljenih sredstava za zaštitu biljakaka, itd)

• Da se nisu koristila ili da su se minimalno koristila sredstva za zaštitu biljaka

• Da nije bilo upotrebe sredstava za zaštitu biljaka u periodu prije žetve/berbe (period od prskanja do berbe/žetve je mnogo veći od karence sredstava za zaštitu biljaka)

• Nezavisna treća strana je odobrila procjenu rizika (npr. CB inspektor, stručnjak, itd.) ili klijent

Izuzeci od ovih uslova mogu biti usjevi na kojima nisu primjenjivana sredstva za zaštitu biljaka i gdje je sredina kontrolisana, i gdje se zbog ovih razloga obično ne sprovode analize rezidua sredstava za zaštitu biljaka (pečurke mogu biti primjer).

Primarna Obaveza

CB 7.6.4 Da li postoji dokaz o testiranju rezidua baziran na rezultatima procjene rizika?

Bazirano na rezultatima procjene rizika tekući dokumentovani dokazi ili zapisi treba da budu dostupni za rezultate analize rezidua sredstava za zaštitu biljakaka za GLOBALG.A.P. registrovane proizvode, ili o učešću u sistemu praćenja ostataka sredstava za zaštitu biljaka koji se može povezati sa poljoprivrednim gazdinstvom i koji poštuje minimalne zahtjeve postavljene u Aneksu CB5. Kada se zahtijevaju analize rezidua na osnovu rezultata procjene rizika, kriterijumi koji se odnose na uzimanje uzorka, akreditovane laboratorije itd. treba da budu ispoštovani. Mora biti omogućeno praćenje rezultata analize do određenih proizvođača i proizvodnih lokacija odakle uzorci dolaze.

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


7.6.5 to 7.6.7: Kada se procjenom rizika odluči da je neophodno sprovođenje analize rezidua da li postoje dokazi o odgovorima na sljedeća pitanja:

CB 7.6.5 Da li je ispoštovana procedura za pravilno uzimanje uzoraka? Postoji evidencija koja pokazuje usklađenost sa primjenjivim postupcima za uzimanje uzoraka. Vidi 'Aneks CB 4 GLOBALG.A.P.: Smjernice: CB 7.6 Analiza rezidua'.

Sekundarna Obaveza

CB 7.6.6 Da li je laboratorija koja vrši analizu rezidua akreditovana od strane nadležnog državnog tijela u skladu sa ISO 17025 ili drugim ekvivalentnim standardom?

Postoji jasna dokumentovana evidencija (na memorandumu, kopija akreditacije itd.) da su laboratorije korišćene za analizu rezidua sredstava za zaštitu biljaka akreditovane, ili su u procesu akreditacije od strane nadležnog državnog tijela za ISO 17025 ili ekvivalentni standard. U svakom slučaju laboratorije treba da pokažu dokaze o učešću u testovima osposobljenosti (na primjer FAPAS mora biti dostupan). Vidi 'Aneks CB 4 GLOBALG.A.P.: Smjernice: CB 7.6 Analiza rezidua'.

Sekundarna Obaveza

CB 7.6.7 Da li postoji akcioni plan u slučaju prekoračenja MRL? Postoji jasna dokumentovana procedura za korektivne mjere i aktivnosti (uključujući komunikaciju sa klijentima, vježbu praćenja proizvoda itd.) koje treba preduzeti kada analiza rezidua sredstava za zaštitu biljaka ukaže na prekoračenje MRL (u zemlji proizvodnje ili zemljama u kojima će se proizvod prodavati). Vidi 'Aneks CB 4 GLOBALG.A.P.: Smjernice: CB 7.6 Analiza rezidua'. Ovo može biti dio procedure opoziva/povlačenja proizvoda koja se zahtijeva u AF 9.1.

Primarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.7 Skladištenje sredstava za zaštitu biljaka

Skladištenje sredstava za zaštitu biljaka mora ispunjavati osnovne uslove kako bi se obezbijedilo sigurno skladištenje i upotreba proizvoda.

CB 7.7.1 Da li se proizvodi za zaštitu biljaka skladište u skladu sa lokalnim propisima, na sigurnom mjestu sa dovoljno objekata u kojima se obavlja njihovo mjerenje i miješanje, i da li se čuvaju u originalnom pakovanju?

Objekti za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka treba da:

• Budu u skladu sa odgovarajućim državnim, regionalnim i lokalnim zakonima i propisima

• Budu obezbjeđeni i pod ključem. Nije N/P.

• Posjeduju opremu za mjerenje čiju skalu za gradiranje i kalibraciju provjerava proizvođač jednom godišnje kako bi se obezbijedila tačnost prilikom mjerenja, i koja je opremljena priborom (kofe, tačke vodosnabdijevanja, itd.), i koja se održava čistom za sigurnu i efikasnu upotrebu svih sredstava za zaštitu biljaka koja se koriste. Ovo se takođe odnosi na prostor za punjenje/miješanje, ukoliko je odvojen. Nije N/P.

• Sadrže sredstva za zaštitu biljaka u originalnoj ambalaži i pakovanjima. Samo u slučaju loma, novo pakovanje treba da sadrži sve informacije sa originalne etikete. Odnosi se na CB 7.9.1. Nije N/P.

Primarna Obaveza

7.7.2 do 7.7.6: Da li se sredstva za zaštitu biljaka skladište na lokaciji koja je:

CB 7.7.2 Čvrsta? Objekti za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka su u građevinskom pogledu čvrsti i stabilni. Kapacitet skladišta treba da odgovara najvećoj količini sredstava za zaštitu biljaka koja treba da bude uskladištena tokom perioda kada se primjenjuju sredstva za zaštitu biljaka, kao i da su ta sredstva uskladištena na način koji nije opasan po radnike i koji ne može da stvori rizik od kontaminacije između njih i drugih proizvoda. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.3 Sa pogodnim temperaturnim uslovima? Sredstva za zaštitu biljaka se skladište u skladu sa zahtjevima o skladištenju propisanim na etiketi proizvoda. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.4 Sa dobrom ventilacijom (u slučaju kada je skladište odvojena prostorija u koju se ulazi (walk-in skladište))?

Objekti za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka imaju dovoljnu i stalnu ventilaciju svježeg vazduha kako bi se izbjeglo stvaranje štetnih isparenja. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.7.5 Dobro osvijetljena? Objekti za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka imaju dovoljno prirodne ili vještačke svetlosti ili su smješteni na površinama koje imaju takvu osvijetljenost, kako bi se omogućilo lako čitanje etiketa sa proizvoda na policama. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.6 Odvojena od drugih materijala? Minimalni uslov je sprečavanje kontaminacije između preparata za zaštitu biljaka i drugih površina ili materijala koji mogu doći u kontakt sa jestivim dijelom biljke upotrebom fizičke barijere (zid, pregrada, itd.) Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.7 Da li je sredstvo za zaštitu biljaka uskladišteno na policama napravljenim od neupijajućeg materijala?

Objekti za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka su opremljeni policama koje su napravljene od materijala koji nemaju moć upijanja u slučaju izlivanja (na primjer metala, čvrste plastike ili su presvučene nepropusnim slojem itd).

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.8 Da li je skladište za sredstva za zaštitu biljaka opremljeno tako da može da se spriječi curenje/prolivanje?

Objekti za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka imaju nepropusne rezervoare ili su ograđeni do 110% zapremine najvećeg kontejnera uskladištene tečnosti, kako bi se obezbijedilo da ne dođe do curenja, izlivanja ili zagađenja izvan skladišta. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.9 Da li postoje objekti koji su opremljeni za postupanje u slučaju prolivanja?

Objekti za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka i svi prostori za punjenje /miješanje su opremljeni posudom upijajućeg inertnog materijala kao što je pijesak, metlom i đubrovnikom, i plastičnim kesama, koji moraju biti postavljeni na obilježeno i stalno mjesto kako bi se upotrijebili isključivo u slučaju prolivanja i curenja sredstava za zaštitu biljaka. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.10 Da li samo radnici koji su zvanično obučeni za rad sa sredstvima za zaštitu biljaka imaju ključeve i pristup skladištu gdje se nalaze sredstva za zaštitu biljaka?

Objekti za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka se zaključavaju, a fizički pristup se dozvoljava samo u prisustvu lica koja mogu da dokažu da su prošla formalnu obuku za bezbjedno rukovanje sredstvima za zaštitu biljaka i njihovo korišćenje. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.11 Da li se sredstva za zaštitu biljaka namijenjena za upotrebu na biljkama registrovanim za GLOBALG.A.P. Certifikaciju čuvaju odvojeno unutar skladišta od sredstava za zaštitu biljaka koja se koriste u druge svrhe?

Sredstva za zaštitu biljaka upotrijebljena u druge svrhe osim za primjenu na registrovane i/ili certifikovane usjeve (na primjer za korišćenje u baštama itd.) jasno su određena i čuvaju se odvojeno u skladištu namijenjenom za čuvanje sredstava za zaštitu biljaka.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.12 Da li se sredstva u tečnom stanju ne skladište na policama iznad sredstava u obliku praška?

Sva tečna sredstva za zaštitu biljaka koja su uskladištena na policama nikad se ne nalaze iznad sredstava u obliku praha ili granula. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.7.13 Da li je dostupan ažurirani inventar ili proračun sredstava za zaštitu biljaka koji uključuje ulazne preparate za zaštitu biljaka i evidenciju upotrebe?

Inventar sredstava (vrsta i količina uskladištenih preparata za zaštitu biljaka, broj jedinica, npr. flaše) treba da bude ažuriran u roku od mjesec dana nakon što je došlo do promjena u stanju zaliha (ulaz i izlaz). Ažurirana sredstva mogu biti preračunata registracijom nabavke (računi ili druge evidencije ulaznih sredstava za zaštitu biljaka) i upotrebom (tretmana/primjena), ali treba da postoje redovne provjere stvarnog stanja kako bi se izbjegla odstupanja u proračunu.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.14 Da li je procedura postupanja u slučaju nesreće uočljiva i dostupna u krugu od 10 metara od objekata za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka/hemijskih sredstava?

Procedura postupanja u slučaju nesreće koja sadrži sve informacije navedene u AF 4.3.1. i koja uključuje kontakt telefone za slučaj nužde treba da ima vidljivo istaknute osnovne korake za primarnu zdravstvenu zaštitu i treba da bude dostupna svim osobama u krugu od 10 metara od objekata za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka i označenih područja za miješanje proizvoda. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.7.15 Da li postoje objekti koji su opremljeni za dekontaminaciju lica koje primjenjuje hemijska sredstva?

Svi objekti za skladištenje sredstava za zaštitu biljaka/hemijskih sredstava i sve prostorije za punjenje/miješanje koje se nalaze na poljoprivrednom gazdinstvu imaju uslove za ispiranje očiju, izvor čiste vode na udaljenosti ne većoj od 10 metara, i komplet prve pomoći koji sadrži odgovarajući materijal za pomoć koji je jasno i trajno obilježen pomoću oznake (npr. u kompletu prve pomoći za rad sa pesticidima može biti potreban materijal za pomoć u slučaju gutanja korozivne hemikalije ili alkalne tečnosti, a možda neće trebati zavoji i udlage). Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.8 Rukovanje sredstvima za zaštitu biljaka (N/P ukoliko nema rukovanja sredstvima)

CB 7.8.1 Da li proizvođač nudi svim radnicima koji dolaze u kontakt sa sredstvima za zaštitu biljaka mogućnost da obave zdravstveni pregled jednom godišnje ili onoliko puta koliko je u skladu sa procjenom rizika kojom se uzima u obzir izloženost proizvodima koje koriste i njihova toksičnost?

Proizvođač omogućava svim radnicima koji dolaze u kontakt sa sredstvima za zaštitu biljaka da dobrovoljno obave zdravstveni pregled jednom godišnje u skladu sa procjenom rizika po zdravlje i sigurnost (vidjeti AF 4.1.1). Ove zdravstvene provjere treba da budu usklađene sa državnim, regionalnim, i lokalnim praksama, a rezultati se upotrebljavaju prema pravilima o zaštiti ličnih podataka.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.8.2 Da li postoje procedure koje obuhvataju ponovni ulazak na poljoprivredno dobro nakon tretiranja?

Prema uputstvima sa etikete postoje jasne, i dokumentovane procedure koje regulišu intervale ponovnog ulaska nakon primjene sredstava za zaštitu biljaka na biljkama. Naročita pažnja treba da se obrati na radnike koji su izloženi najvećem riziku, npr. trudnice/dojilje i stare osobe. Ukoliko informacije nisu navedene na etiketi, tada ne postoje specifični zahtjevi, ali se mora čekati da se proizvod raspršen po biljkama osuši prije nego što se radnicima dozvoli ponovni ulazak u tretiranu proizvodnu zonu.

Primarna Obaveza

CB 7.8.3 Da li se koncentrovana sredstva za zaštitu biljaka prijenose na poljoprivrednom gazdinstvu ili između gazdinstava na siguran i bezbjedan način?

Svaki transport sredstava za zaštitu biljaka treba da se obavlja u skladu sa važećim zakonskim propisima. Ukoliko ne postoje zakonski propisi, proizvođač treba u svakom slučaju da garantuje da se sredstva za zaštitu biljaka transportuju na način koji ne predstavlja rizik po zdravlje radnika koji ih prijenose.

Sekundarna Obaveza

CB 7.8.4 Da li se prilikom miješanja sredstava za zaštitu biljaka prate procedure sa etikete za pravilno rukovanje i punjenje tih sredstava?

Objekti, uključujući odgovarajuću opremu za mjerenje, treba da budu odgovarajući za miješanje proizvoda za zaštitu biljaka kako bi se mogla slijediti uputstva za pravilno rukovanje i pravilno punjenje prema informacijama na etiketi. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.9 Prazna ambalaža sredstava za zaštitu biljaka

CB 7.9.1 Da li se prazna ambalaža pere bilo uređajem za pranje pod pritiskom montiranim na opremu za primjenu sredstava za zaštitu ili se ispire vodom najmanje 3 puta prije skladištenja ili odlaganja, i da li se voda iskorištena za pranje prazne ambalaže vraća u rezervoar opreme za primjenu sredstava za zaštitu ili se odlaže u skladu sa CB 7.5.1.?

Oprema za pranje pod pritiskom treba da bude montirana na uređaj za primjenu sredstava za zaštitu biljaka ili treba da postoje jasne pisane instrukcije da se svaka ambalaža ispere vodom bar tri puta prije odlaganja. Voda iskorištena za pranje prazne ambalaže treba uvek da se vrati u rezervoar opreme za primjenu sredstava kada se ta sredstva miješaju, a to se može uraditi ili putem korišćenja opreme za rukovanje ambalažom ili u skladu sa pisanom procedurom za osobe koje rukuju opremom za primjenu sredstava, ili ta voda može biti odložena na način koji ne ugrožava ni sigurnost hrane ni okruženja. Nije N/P.

Primarna Obaveza

CB 7.9.2 Da li se izbjegava ponovno korišćenje prazne ambalaže sredstava za zaštitu biljaka osim u svrhe čuvanja i transporta identičnog proizvoda?

Postoji dokaz da prazna ambalaža proizvoda za zaštitu biljaka nije bila upotrijebljena ili se trenutno ne upotrebljava za bilo šta drugo izuzev za čuvanje i transport istih proizvoda kao što je opisano na originalnoj etiketi. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.9.3 Da li se prazna ambalaža drži na bezbjednom mjestu do odnošenja? Postoji određeno bezbjedno mesto za skladištenje prazne ambalaže prije odnošenja, koje je izolovano od biljne proizvodnje i materijala za pakovanje (tj. trajno je označeno i zaključano a fizički pristup ljudima i životinjama je ograničen).

Sekundarna Obaveza

CB 7.9.4 Da li se prazna ambalaža odlaže na način kojim se sprečava izloženost ljudi proizvodu i zagađenje životne sredine?

Proizvođači treba da odlažu prazne ambalaže sredstava za zaštitu biljaka na sigurnom mjestu, sigurnim sistemom rukovanja prije odlaganja i metodom koja je u skladu sa važećim zakonskim propisima i kojom se izbjegava izloženost ljudi i zagađenje životne sredine (vodenih tokova, biljnog i životinjskog sveta). Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

CB 7.9.5 Da li se upotrebljavaju zvanični sistemi za sakupljanje i odlaganje onda kada su dostupni, i da li se u tom slučaju prazna ambalaža adekvatno skladišti, obilježava i da li se njom rukuje u skladu sa pravilima sistema za sakupljanje?

Gdje postoje zvanični sistemi za sakupljanje i odlaganje, postoji evidencija o učešću proizvođača. Jednom ispražnjena ambalaža sredstava za zaštitu biljaka treba biti adekvatno uskladištena, označena, njom se rukuje i ona se odlaže u skladu sa zahtjevima zvaničnih sistema za sakupljanje i odlaganje, tamo gdje je primjenljivo.

Sekundarna Obaveza

CB 7.9.6 Da li se poštuju državni propisi koji se odnose na odlaganje ili uništavanje ambalaže?

Svi relevantni državni, regionalni i lokalni propisi i zakoni, ukoliko postoje, poštuju se u pogledu odlaganja prazne ambalaže sredstava za zaštitu biljaka.

Primarna Obaveza

CB 7.10 Zastarjela sredstva za zaštitu biljaka

CB 7.10.1 Da li se zastarjeli proizvodi za zaštitu biljaka čuvaju i obilježavaju na siguran način i da li se odlažu putem zvanično odobrenih ili ovlaštenih kanala?

Postoji dokumentovana evidencija koja ukazuje na to da su zastarjela sredstva za zaštitu biljaka odložena putem zvanično odobrenih kanala. U slučajevima kada to nije moguće, zastarjela sredstva za zaštitu biljaka se čuvaju i obilježavaju na bezbjedan način.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 7.11 Primjena ostalih sredstava koja nisu đubrivo i sredstva za zaštitu biljaka

CB 7.11.1

Da li su dostupne evidencije za sve druge supstance, uključujući one koje su napravljene na poljoprivrednom dobru, koje se koriste na biljnoj proizvodnji i/ili zemljištu koje nije obuhvaćeno sekcijom o đubrivima i sredstvima za zaštitu biljaka"?

Ukoliko se na certifikovanim parcelama koriste bilo preparati kućne izrade kao i oni kupljeni, poput pojačivača rasta, preparata za zemljište ili bilo koje slične supstance, o tome treba da postoji evidencija. Ta evidencija obuhvata naziv supstance (na primjer biljka od koje se dobija), biljnu proizvodnju, zemljište, datum i nanesenu količinu. U slučaju da se radi o kupljenim proizvodima, treba da se evidentira komercijalni naziv ukoliko je to primjenljivo, i aktivne supstance ili sastojci, ili glavni izvor (npr. biljke, alge, minerali, itd.). Ukoliko u zemlji proizvodnje postoji program za registraciju ovih supstanci one moraju biti odobrene. Kada se u zemlji proizvodnje ne zahtijeva registracija za upotrebu supstanci, proizvođač treba da osigura da njihova upotreba ne ugrožava bezbjednost hrane. Evidencije ovih materijala moraju sadržavati informacije o sastojcima tamo gdje je to moguće, a ukoliko postoji rizik da se prekorači MRL, moraju da se ispoštuju pravila navedena u CB 7.6.2.

Sekundarna Obaveza

CB 8 OPREMA

CB 8.1 Da li se oprema čija je primjena osjetljiva na bezbjednost hrane (npr. prskalice za primjenu sredstava za zaštitu biljaka, oprema za navodnjavanje/fertigaciju, oprema za primjenu na proizvodima posle žetve), održava u dobrom stanju, da li se redovno provjerava i, kada je moguće, da li se vrši kalibracija najmanje jednom godišnje, i da li postoji evidencija mjerenja za period od prethodnih 12 mjeseci?

Oprema se čuva u dobrom stanju sa dokumentovanom evidencijom o svim ažuriranim podacima o svim popravkama, zamjenama ulja itd. Na primjer: Prskalice za primjenu sredstava za zaštitu biljaka: Pogledati Aneks CB 6 za smjernice o usklađenosti sa vizuelnim pregledom i funkcionalnim testovima opreme za primjenu. Pravilna kalibracija mehanizacije za primjenu sredstava za zaštitu biljaka (automatska i ručna) je provjerena u posljednjih 12 mjeseci i ovo je certifikovano ili evidentirano učešćem u zvaničnom programu (tamo gdje takav program postoji) ili sprovođenjem od strane osobe koja može dokazati traženi nivo stručnosti. Ukoliko se upotrebljavaju mali ručni uređaji za mjerenje koji se ne mogu pojedinačno identifikovati, onda, njihov prosječni kapacitet treba biti potvrđen i dokumentovan, s tim da se svi korišteni parametri porede sa standardizovanim mjerama bar jednom godišnje. Oprema za navodnjavanje/fertigaciju: Treba da se vodi evidencija na minimalno godišnjem nivou za svu mehanizaciju/tehnike koje se koriste za navodnjavanje/fertigaciju.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


CB 8.2 Da li se oprema čija je primjena osjetljiva na životnu sredinu i druga oprema koja se koristi za poljoprivredne aktivnosti (npr. rasipači za đubrivo, oprema koja se koristi za mjerenje i kontrolu temperature) redovno provjerava i tamo gdje je moguće, da li se vrši kalibracija bar jednom godišnje?

Oprema koja se koristi čuva se u dobrom stanju sa dokumentovanom evidencijom o svim ažuriranim podacima o svim popravkama, zamjenama ulja itd. Na primjer: Rasipač za đubrivo: kao minimum mora postojati dokumentovana evidencija da je urađena provjera kalibracije od strane specijalizovane kompanije, dobavljača opreme za đubrenje, ili osobe koja je tehnički odgovorna na poljoprivrednom gazdinstvu u posljednjih 12 mjeseci. Ukoliko se upotrebljavaju mali ručni uređaji za mjerenje koji se ne mogu pojedinačno identifikovati, onda, njihov prosječni kapacitet treba biti potvrđen i dokumentovan, s tim da se sve korišćene tačke porede sa standardizovanim mjerama bar jednom godišnje.

Sekundarna Obaveza

CB 8.3 Da li je proizvođač uključen u nezavisnu kalibracijsko-certifikacijsku šemu tamo gdje je to dostupno?

Učešće proizvođača u programu za kalibraciju je dokumentovano. U slučaju da proizvođač koristi zvanični sistem za kalibraciju duže od jedne godine, proizvođač i dalje zahtijeva internu godišnju provjeru kalibracije kao što je navedeno u CB 8.1.

Preporuka

CB 8.4 Da li se oprema koja se koristi za primjenu sredstava za zaštitu biljaka čuva na način koji sprečava kontaminaciju proizvoda?

Oprema koja se koristi za primjenu sredstava za zaštitu biljaka (npr. prskalice, leđne prskalice) skladišti se na siguran način koji sprečava kontaminaciju proizvoda ili sprečava druge materijale da dođu u dodir sa jestivim dijelom ubranog proizvoda.

Sekundarna Obaveza


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

ANEKS CB 1 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: ODGOVORNO UPRAVLJANJE VODAMA NA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA, ZA BILJNU PROIZVODNJU

1. UVOD U SMJERNICE Ovo su smjernice. Kada su dati primjeri, te liste nisu iscrpne, ali daju dovoljno smjernica proizvođačima za osmišljavanje ocjene rizika, razvijanje plana za upravljanje vodom za konkretno poljoprivredno gazdinstvo, te implementaciju dobrih praksi. Voda je jedna od glavnih osnovnih sirovina potrebnih za proizvodnju hrane. Svježi vodni resursi postaju oskudni u sve većem broju regija. Raspodjela vode postaje složeno pitanje, posebno u određenim regijama i za određene namjene. Upravljanje vodom zahtijeva specifična znanja, vještine i poboljšano planiranje, na primjer, da bi se reagovalo u vremenima nestašice vode. Čista voda u dovoljnim količinama važna je za ljudsko zdravlje, zdravlje naših ekosistema i za globalni ekonomski rast i razvoj. Da bi se to postiglo, potrebne su dobre prakse na poljoprivrednim gazdinstvima, budući da je poljoprivredni sektor jedan od glavnih korisnika slatkovodnih resursa. Ovaj dokument smjernica je osmišljen kako bi podržao proizvođače koji žele certifikaciju, i da bi ih upoznao s nadogradnjom kontrolnih tačaka i kriterijuma usklađenosti (Control Points and Compliance Criteria - CPCC) u vezi s odgovornim upravljanjem vodama. Ovaj dokument pomaže proizvođačima da razumiju zahtjeve koji moraju biti ispunjeni kako bi dobili GLOBALG.A.P. Certifikaciju. Dokument je namijenjen da pomogne proizvođačima u sprovođenju i pridržavanju nekih novih i složenijih zadataka ili zahtjeva koji se odnose na korištenje vode, kao što je sprovođenje analize rizika i izrada plana upravljanja vodama. Ovaj dokument nastoji identificirati sve relevantne faktore koji treba da se razmotre i/ili mjere koje je potrebno provesti kako bi se osiguralo da se na poljoprivrednom gazdinstvu vrši odgovorno upravljanje vodom. Ovaj GLOBALG.A.P. dokument sa smjernicama nije priručnik za agronome ili akademsko osoblje - on ne ilustrira niti razmatra upravljanje vodama na poljoprivrednom gazdinstvu u potpunosti prema teorijskoj ili primijenjenoj nauci. Namijenjen je da bude praktičan dokument koji će pomoći proizvođačima, osobama odgovornim za navodnjavanje na poljoprivrednom gazdinstvu, revizorima, konsultantima, članovima GLOBALG.A.P.-a i ostalima, kako bi razvili integrisano razumijevanje dobre prakse za upravljanje vodama na poljoprivrednom gazdinstvu.

2. ODGOVORNO UPRAVLJANJE VODAMA NA POLJOPRIVREDNOM GAZDINSTVU

U ovoj sekciji razrađuju se dobre prakse za unapređenje upravljanja vodama na poljoprivrednom gazdinstvu. Naglasak je na smanjenju direktne i indirektne kontaminacije vodnih tijela iz poljoprivrednih površina uvođenjem dobre prakse upravljanja vodama na poljoprivrednom gazdinstvu. Ove će prakse također pomoći u poboljšanju djelotvorne i sigurne upotrebe vodnih resursa za uzgoj kultura. Preporučene dobre prakse za upravljanje vodama opisane u ovoj sekciji su na nivou poljoprivrednog gazdinstva i uglavnom se fokusiraju na:

• Svakodnevno upravljanje navodnjavanjem i tlom (npr. izbjegavanje prekomjernog navodnjavanja, ispiranja, prekomjerne drenaže i poljoprivrednog otjecanja, smanjenje erozije tla, poboljšanje plodnosti tla, itd.)

• Upotrebu proizvoda za zaštitu biljaka (tj. korištenje insekticida, fungicida, i/ili herbicida)

• Primjenu ishrane biljaka (tj. primjena đubriva i organskih dodataka tlu, kao što je stajsko đubrivo)

• Upravljanje otpadom (npr. upravljanje ostacima iz spremnika za raspršivanje, odlaganje praznih spremnika za zaštitu bilja, itd.)


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

2.1 Definicija odgovornog upravljanja vodama na poljoprivrednom gazdinstvu

U nastavku su date karakteristike održivog i odgovornog upravljanja vodama na nivou poljoprivrednog gazdinstva:

• Uprava poljoprivrednog gazdinstva ima prikladan pregled svih izvora vode koji okružuju poljoprivredno gazdinstvo. To uključuje utvrđivanje izvora koji se koriste za vodozahvat, količinu vode koja se uzima i kada se ona uzima, te pregled sistema za distribuciju vode na poljoprivrednom gazdinstvu.

• Poljoprivredno gazdinstvo koristi vodne resurse na efikasan i planiran način za navodnjavanje kultura.

• Kontroliše se kvalitet vode za navodnjavanje.

• Postoji kontrola nad mogućim povratom otpadnih voda iz poljoprivrednog gazdinstva natrag u vodna tijela.

• Pravilno rukovanje i korištenje sredstava za zaštitu bilja, đubriva i organskih nadopuna tla (ispravno vrijeme, mjesto i količina primjene).

• Uspostavljene su dobre prakse upravljanja tlom (kako bi se spriječila erozija tla, poboljšala sposobnost zadržavanja vode u tlu i kao takva spriječila zagađivanje vode površinskim otjecanjem, podzemnim otjecanjem i odvodnjom).

2.2 Kvalitet vode

Tri glavna izvora zagađenja vode u poljoprivredi su hemijski (tj. đubriva, poput nitrata, fosfata i agrohemikalija), fizički (npr. tlo, kamenje, staklo) i mikrobni. Glavni potencijalni zagađivači iz poljoprivrednih polja su preparati za zaštitu biljaka i đubriva. Ako organska i anorganska đubriva završavaju u površinskim vodama u prekomjernim količinama, to može uzrokovati eutrofikaciju vodenih tijela. Važno je rukovati sredstvima za zaštitu bilja i koristiti sredstva za zaštitu bilja i đubriva u skladu sa njihovim registrovanim načinima upotrebe, slijedeći preporučene najbolje prakse kako bi se spriječilo njihovo prenošenje u druge dijelove životne sredine, posebno ranjiva područja kao što su područja za vodozahvat pijaće vode. Važno je uzeti u obzir da mikrobiološka kontaminacija vode za navodnjavanje, na primjer organskim đubrivima, može uticati na bezbjednost hrane. U ovom slučaju, kvalitet vode za navodnjavanje je kritično važan i redovno će se kontrolisati (vidjeti Aneks FV 1 vezano za rizike povezane s mikrobiološkom kontaminacijom vode). Direktna i indirektna kontaminacija

• Direktna kontaminacija (poznato i kao tačka izvora) se odnosi na jasno prepoznatljive izvore kontaminacije, na primjer izlijevanja sredstava za zaštitu bilja do kojih je došlo tokom miješanja i punjenja prskalice ili odlaganja ostataka iz spremnika na polju bez ispravnog razrjeđivanja smjese i/ili bez uzimanja u obzir vodenih tijela u blizini.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

Nasuprot tome, indirektna kontaminacija (također poznata kao difuzni izvor) distribuira se na različitim lokacijama oko poljoprivrednog gazdinstva i na poljima. Prelazne putanje od indirektnih izvora uključuju otjecanje, odvodnju, i prenos prskanjem. Sprječavanje indirektne kontaminacije iz izvora je složenije od sprječavanja direktne kontaminacije. Sprječavanje indirektne kontaminacije iz izvora često uključuje promjenu poljoprivrednih praksi na terenu, kao što je uvođenje:

• Vegetativne tampon zone na rubovima polja sa uzgajanim biljkama

• Rotacije biljaka s raznolikim kulturama i drugim oblicima prakse uzgoja biljaka koje poboljšavaju organsku tvar u tlu i sprječavaju eroziju

• Održavanja kontura parcela

• Minimalnog oranja

• Boljeg raspoređivanja i intenziteta navodnjavanja

• Mlaznica s niskim nivoom prenosa, pažljivog baždarenja raspršivača, itd.

Važno je procijeniti postoji li direktna kontaminacija na poljoprivrednom gazdinstvu i identifikovati glavna područja rizika. To će omogućiti uspostavljanje planova kako bi se osiguralo smanjenje rizika. Ti planovi uključuju, na primjer, pažljivo upravljanje sredstvima za zaštitu bilja kako bi se izbjegla kontaminacija vodnih tijela i izvora. Važno je voditi evidenciju o upotrebi sredstava za zaštitu bilja, kao i primjeni preporučenih dobrih praksi koje uključuju, na primjer, odgovarajuće prostorije za skladištenje, ograničene površine za miješanje i punjenje raspršivača, upravljanje izlijevanjem i ostacima u spremnicima, te sakupljanje i sigurno odlaganje kontaminirane otpadne vode. Složenije je utvrditi postoji li indirektna kontaminacija poljoprivrednih površina i, ako je moguće, identifikovati glavne uzročnike. To zahtijeva procjenu polja. Na primjer, vidljiva erozija u obliku kolosijeka označava pojavu površinskog otjecanja. To može biti uzrokovano slabim kapacitetom infiltracije tla zbog loših praksi upravljanja tlom (npr. duboko oranje, u odsutnosti rotacije biljaka i/ili odsutnosti odgovarajućeg plana rotacije na poljoprivrednom gazdinstvu). Teže je procijeniti jesu li polja osjetljiva na otjecanje agrokemikalija. Lokalni savjetnici za poljoprivredna gazdinstva ili pružaoci poljoprivrednih usluga mogu podržati proizvođače u procjeni rizika od poljoprivrednog otjecanja, ispiranja, odvodnje i prenosa sa poljoprivrednih površina. Prema tipu i izvoru kontaminacije mogu se provesti posebno prilagođene mjere ublažavanja i najbolje prakse upravljanja. Najvažnija mjera ublažavanja je ispravno upravljanje primjenom proizvoda za zaštitu bilja, tj. pravo vrijeme, mjesto i količina. Važno je pratiti vremensku prognozu. Primjena proizvoda za zaštitu bilja prije obimnih kiša može povećati rizik od poljoprivrednih otjecanja i/ili ispiranja i tako dovesti do kontaminacije vodenih tijela.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

2.3 Količina vode

Postoje 3 tipa izvora vode:

• Podzemne vode: voda koja je zarobljena i prirodno pohranjena pod zemljom. Obnovljive podzemne vode pohranjene se u podzemnim akviferima, koji se kratkoročno pune oborinama. Fosilna podzemna voda pohranjena je u dubljim akviferima, koji se ne popunjavaju oborinama.

• Površinska voda: Svježa voda u jezerima, rijekama, prirodnim i umjetnim ribnjacima i jarcima.

• Zahvaćena voda: Voda pohranjena branama ili zarobljena u umjetnim rezervoarima.

Neodrživo (prekomjerno) vađenje vode iz podzemnih akvifera može uzrokovati pad nivoa podzemnih voda. Niži nivoi podzemnih voda ne utiču samo na proizvođače, koji će morati dublje da buše da izvuku podzemne vode, već i širu zajednicu. To također može izazvati prodor slane vode u slatkovodne akvifere u regijama koje se nalaze blizu mora. Smanjenje potrošnje vode za navodnjavanje djelotvornijim korištenjem (a time i manjim nepotrebnim trošenjem) je dobra praksa za proizvođače. To se može postići boljim upravljanjem navodnjavanjem kroz pravovremenu primjenu ispravne količine vode koja je potrebna biljkama. Također se može postići boljim upravljanjem tlom, na primjer povećanjem kapaciteta za zadržavanje vode u tlu, povećanjem sadržaja organske tvari ili ulaganjem u malčiranje. Neke vrste biljaka također optimalnije koriste vodu. Efikasna upotreba vode za navodnjavanje također ne utiče na prinos kultura ako je ispravno planirana, na primjer izbjegavanjem stresa od vode (npr. pomoću korištenja sondi za vlagu u tlu).

2.4 Metode navodnjavanja

Metode navodnjavanja uopšteno se mogu podijeliti u tri vrste:

1) Površinsko navodnjavanje

2) Navodnjavanje raspršivanjem

3) Navodnjavanje kapanjem

Svaka od tih metoda utiče na kvalitet i količinu vode na različite načine. Izbor korištenja određene metode navodnjavanja zavisi od kultura, tla, sposobnosti proizvođača da ulaže u navodnjavanje i/ili dobije podršku lokalnih nadležnih institucija u sistemu navodnjavanja, kao i dugogodišnje prakse navodnjavanja u slučaju tradicionalnih sistema navodnjavanja. Površinsko navodnjavanje Postoje različite vrste sistema za površinsko navodnjavanje: poplavno, bazensko, granično navodnjavanje ili navodnjavanje u brazdama. Rizik od kontaminacije vode je veći u slučaju površinskog navodnjavanja, uslijed smanjene kontrole koju proizvođač može da ima na primjenu vode na biljke. Na primjer, poplavno navodnjavanje donosi veći rizik od ispiranja i odvodnje. Navodnjavanje u brazdama također povećava rizik od otjecanja na ivicama polja, ako se time ne upravlja djelotvorno. Smatra se da površinski sistemi navodnjavanja imaju nisku djelotvornost navodnjavanja (Irrigation Efficiency - IE) ili djelotvornost korištenja vode (Water Use Efficiency - WUE) zbog visokih gubitaka zbog isparavanja u poređenju sa sistemima za navodnjavanje raspršivanjem i kapanjem.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

Navodnjavanje raspršivanjem

Sistemi za navodnjavanje sa prskalicama mogu navodnjavati velika polja i u većini su slučajeva zamjenjivi. Često se koriste kada navodnjavanje nije stalna potreba, ali je potrebno u izuzetnim okolnostima, kao što su suha razdoblja. Postoje različite metode navodnjavanja raspršivanjem, kao što su mikro-prskalice, centralni pivot sistemi navodnjavanja, lateralni sistemi, sistemi za pištoljima i bum sistemi. Sistemi za navodnjavanje raspršivačem su sistemi navodnjavanja pod pritiskom i zato je za njihovo funkcionisanje potrebna energija. Glavni nedostatak sustava za navodnjavanje raspršivačem (osim visokih troškova) je isparavanje koje dovodi do gubitka vode. Zbog toga je vrijeme navodnjavanja od kritične važnosti; na primjer, navodnjavanje sredinom dana povećaće gubitke izazvane isparavanjem.

Navodnjavanje kapanjem

Poput sistema za navodnjavanje raspršivanjem, sistemi za navodnjavanje kapanjem su pod pritiskom i, prema tome, koriste energiju samo kada rade (neki više od drugih, zavisno od topografskih razlika, a time i potrebe za pumpanjem vode). Ovi sistemi su popularni zbog jednostavnosti korištenja i visokih nivoa IE ili WUE. Gubitak vode, tj. gubici zbog isparavanja ili drugačije nepravilne upotrebe, minimalni su. Smatra se da su sistemi za navodnjavanje kapanjem rješenje kojem treba dati prednost u sušnim i polu-sušnim područjima. Međutim, to što je navodnjavanje kap po kap uspostavljeno, ne znači da se samim tim voda djelotvorno koristi, i da se voda štedi. Potrebno je provesti dobre prakse upravljanja kako bi se osiguralo da navodnjavanje na poljoprivrednom gazdinstvu ne utiče na dostupnost vode ostalim korisnicima u vodnom području ili riječnom slivu (to uključuje i potrebu za vodom za zdrave ekosisteme).

2.5 Prakse vezane za vodu u proizvodnji koja se opskrbljuje vodom kroz kišu

Dobro upravljanje tlom radi poboljšanja infiltracije padavina u površinskom tlu i povećanja kapaciteta za održanje vode u tlu vrlo je važno u poljoprivredi, kako u proizvodnji sa navodnjavanjem, tako i u proizvodnji koja se oslanja na kišu, jer to sprječava poljoprivredno otjecanje ili odvodnju sa poljoprivrednih površina. Štaviše, bolje zadržavanje raspoložive vode u tlu omogućava biljkama da upiju više vode, što može poboljšati biomasu biljaka i prinose u proizvodnji koja se oslanja na kišu u sušnim i polu-sušnim područjima. Povećanje sadržaja organske tvari u tlu je ključno za podizanje kapaciteta za održanje vode u tlu. Kako bi se poboljšalo upravljanje količinom vode, mogu se uspostaviti alati za skladištenje viška oborina, koji se mogu koristiti u razdobljima vodenog stresa. Oborine se mogu skladištiti sakupljanjem vode s krovova ili spremanjem vode u rezervoare izgrađene u područjima na kojim se ne uzgajaju biljke. 2.6 Dobre prakse upravljanja vodom

U nastavku su dati primjeri praksi koje mogu da budu implementirane da bi se osiguralo odgovorno upravljanje vodom na poljoprivrednom gazdinstvu:

2.6.1 Kvalitet vode

• Ispitati kvalitetu vode za navodnjavanje i pratiti, gdje je to moguće, količinu otpadnih voda koja ulaze u vodna tijela iz poljoprivrednih površina u tačnim intervalima.

• Po mogućnosti miješajte i punite raspršivač na betonu / nepropusnom tlu na poljoprivrednom gazdinstvu na bezbjednoj udaljenosti od potoka, jaraka, bunara, skladišta za hranu i stočnu hranu, stambenih površina i cesta. Pobrinite se da područje ima malu udubinu koja omogućava da potencijalna izlijevanja i otpadne vode od pranja raspršivača i mlaznica odu u umjetni odvod za skupljanje i sigurno odlaganje. Sakupljene izlivne tekućine i ostaci, kao što su ostaci iz spremnika, mogu se poslati za odlaganja ovlaštenim društvima za zbrinjavanje otpada ili tretirati na poljoprivrednom gazdinstvu, koristeći sistem upravljanja tekućim otpadom.

• Područja koja se koriste za miješanje i punjenje raspršivača ne smiju se nalaziti u blizini spremnika rezervoara za navodnjavanje.

• Koristite ispravnu metodu navodnjavanja izabranu zavisno od tipa biljne proizvodnje, tla, klime i nagiba, kako biste spriječili eroziju, ispiranje, gubitke zbog isparavanja i poljoprivredno otjecanje.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

• Poboljšanje propusnosti gornjeg sloja tla može smanjiti i poljoprivredno otjecanje. To se može učiniti, na primjer, sprječavanjem zatvaranja ili zbijanja tla, uvođenjem kontrolisanog poljoprivrednog saobraćaja i poboljšanjem strukture tla primjenom minimalnog oranja, ako to dopušta tlo i druge okolnosti.

• Poljoprivredno otjecanje može se dodatno spriječiti da direktno uđe u površinska vodena tijela postavljanjem tampon zona uz potoke. To će zaštititi površinske vode od agrohemikalija ili hranjivih tvari koje mogu otjecati u polja uslijed padavina ili navodnjavanja.

• Nemojte navodnjavati površinskom ili podzemnom vodom ako su kontaminirane (npr. mikrobna kontaminacija, teški metali, industrijski zagađivači, itd.).

• Ako se voda za navodnjavanje reciklira kroz odvodni sistem, provjerite jesu li kulture koji slijede osjetljive na herbicide u vodi, čak i kada su u vrlo malim koncentracijama (ovi podaci obično se nalaze na etiketi o osjetljivostima kultura koje slijede).

• Nemojte koristiti sredstva za zaštitu bilja s visokim potencijalom otjecanja (obično će to biti navedeno na etiketi), ako je podzemna voda vrlo blizu površine i tlo je podložno ispiranju (visoka stopa drenaže, gruba tekstura (pješčana) ili teža tekstura s velikim pukotinama / crvotočinama i niski nivoi organske tvari).

• Osigurajte da se ulja s traktora ne odlažu u jarcima.

• Pridržavajte se svih lokalnih zakona i podzakonskih propisa koji se odnose na kvalitet vode (upravljanje).

Sistemi za površinsko navodnjavanje

• Kod biljaka koji se tretiraju agrohemikalijama, osigurajte da navodnjavanje po granicama, bazenima ili brazdama bude odloženo nekoliko dana nakon primjene. U slučaju navodnjavanja po brazdama, ili kada su granice relativno male, može se primijeniti 'navodnjavanje napuhavanjem' kako bi se omogućila bolja infiltracija vode u tlo, izbjegavajući otjecanje na krajevima.

• Izbjegavajte navodnjavanje vodom koja sadrži visok nivo industrijskih otpadaka ili sive vode / crne vode, npr. vode iz nepročišćene kanalizacije ili obrađene kanalizacije sa visokim nivoom teških metala. To može imati neželjene efekte na zdravlje ljudi (i za operatore i za potrošače kultura) i tla.

Sistemi za navodnjavanje raspršivanjem i kapanjem

• Ako se zaštita biljaka sprovodi primjenom kemigacije, sistem za navodnjavanje kapanjem treba temeljito provjeriti jer začepljenje može uzrokovati oštećenje sistema i mlaznica, što može dovesti do curenja.

• Ako se primjenjuje kemigacija, koristite visoko kvalitetne i jake materijale za cijevi za kapanje. Također provjerite jesu li stalni sistemi za navodnjavanje (kao što su oni u voćnjacima) opremljeni sredstvima za sprječavanje povratnog protoka, koji zaustavljaju vodu da se ne vraća natrag u spremnike i time kontaminira veće količine vode.

• Razlike u području vlaženja i volumena korijena biljaka moraju biti minimalne, kako bi se spriječilo ispiranje.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

2.6.2 Količine vode

• Pridržavajte se nacionalnih i međunarodnih propisa koji se odnose na upravljanje količinom vode i srodne dobre prakse, ako je to dostupno.

• Pridržavajte se svih lokalnih zakona i podzakonskih propisa koji se odnose na vodozahvate.

• Održavajte ispravnu stopu navodnjavanja i intervale zavisno od potreba biljaka, tipa tla i raspoloživosti vode. To posljednje je važno jer u slučaju ozbiljnih nestašica vode ili nedostatka vode može da se odabere selektivna primjena navodnjavanja, tj. primjena vode tokom najkritičnijih faza rasta biljaka, kao što je cvjetanje, kako bi se spriječio gubitak prinosa.

• Uvijek izbjegavajte prekomjerno navodnjavanje kako biste spriječili ispiranje, poljoprivredno otjecanje i odvodnju.

• Smanjite gubitke koji su izazvani isparavanjem, na primjer, s otvorenih površina vode, na minimum.

• Kada koristite podzemnu vodu za navodnjavanje, koristite ju održivo. To znači da se ne uzima više od godišnje stope punjenja, da bi se izbjegao pad nivoa podzemne vode.

• Održavajte ispravnu stopu primjene navodnjavanja zavisno od biljaka, faze rasta, dostupnosti vode i količine vode koju biljka zahtijeva, što također zavisi od vremenskih uslova (toplota i količina padavina).

• Savjeti o ispravnim stopama primjene navodnjavanja tokom sezone dostupni su od udruženja korisnika voda, lokalnih vodoprivrednih nadležnih institucija ili od privatnih pružalaca usluga. Proizvođači također mogu procijeniti ispravne stope primjene navodnjavanja, ako su dostupni alati kao što su sonde za vlagu u tlu.

• Pravovremeno održavanje sistema navodnjavanja je važno za smanjivanje curenja i poboljšanje IE ili WUE.

• Povećajte kapacitet za zadržavanje vode u tlu, smanjite otjecanje vode, ispiranje i spriječite eroziju tla. Kapacitet za zadržavanja vode u tlu može se poboljšati povećanjem organske tvari u tlu. Održivo usmjerena poljoprivreda, koja uključuje minimalno oranje ili se sprovodi bez oranja, pomaže u poboljšanju organske tvari u tlu zavisno od lokalnih okolnosti, npr. tip tla, klima, itd.

• Pratite i dokumentujte korištenje vode.

Sistemi za površinsko navodnjavanje

• Unaprijedite djelotvornost prenosa i primjene gdje je to potrebno i moguće. Ako su povratni tokovi jasno dokazali da su korisni za nizvodne korisnike i ako to nema finansijski uticaj na proizvođača, dopustite da se ti povratni tokovi pojave i izbjegavajte ponovno preuzimanje tih tokova za ponovnu upotrebu u sistemu navodnjavanja.

• Održavajte pravilno projektovanje sistema za navodnjavanje, tj. veličinu poplavnih bazena, distribucije, duljinu brazda, itd.

Sistemi za navodnjavanje raspršivanjem i kapanjem

• Koristite kvalitetne cijevi za kapanje kako biste spriječili oštećenja i curenja.

• Koristite vodu optimalno, osiguravajući ispravan uzorak vlaženja, tj. izbjegavajte previše preklapanja mokrih krugova oko kapalica ili prskalica.

• Navodnjavanje kapanjem: Koristite ispravne veličine cijevi i održavajte jednak pritisak na svim poljima pod biljkama, itd.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

3. SMJERNICE GLOBALG.A.P.-A O KONTROLNIM TAČKAMA I KRITERIJUMIMA USKLAĐENOSTI (CONTROL POINTS AND COMPLIANCE CRITERIA - CPCC) ZA ODGOVORNO UPRAVLJANJE VODAMA NA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA

U ovoj sekciji date su smjernice o tome šta treba razmatrati da bi se osiguralo da se na poljoprivrednom gazdinstvu sprovodi u većoj mjeri održivo i odgovorno upravljanje vodama, te da bi se ispunili zahtjevi GLOBALG.A.P. Certifikacije. To je posebno važno u regionima u kojima su vodni resursi oskudni. Smjernice se daju samo za nove ili modifikovane Primarne i Sekundarne obaveze iz verzije 5 GLOBALG.A.P. Standarda za integrisano osiguranje poljoprivrednih gazdinstava (Integrated Farm Assurance). CB 5.1.1 Predviđanje potreba za navodnjavanjem

Kontrolna tačka Kriterijum usklađenosti Nivo

Da li se oprema koristi rutinski kako bi se izračunali i

optimizovali zahtevi za navodnjavanje biljaka?

Proizvođač može da pokaže da su zahtjevi za navodnjavanjem biljaka izračunati na

osnovu podataka (npr. podaci lokalnog poljoprivrednog instituta, mjerača kiše na

poljoprivrednom gazdinstvu, drenažnog kanala za gajenje na supstratu, mjerača

isparavanja vode, uređaja za mjerenje vlažnosti zemljišta). Kada je oprema koja se

koristi na poljoprivrednom gazdinstvu u upotrebi, trebalo bi da se održava kako bi se

osiguralo da je efikasna i u dobrom stanju. Nije primjenjivo samo za biljnu proizvodnju

koje se prirodno navodnjava kišom.

Sekundarna

obaveza

Smjernica:

Navodnjavanje treba primijeniti kada je biljkama to stvarno potrebno. Proizvođači koji posjeduju bunar za podzemne vode ili uzimaju vodu direktno iz graničnih potoka ili jaraka mogu koristiti alate, kao što su podaci o vremenskim prilikama i sonde za vlagu u tlu, kako bi najbolje odlučili kada biljke treba navodnjavati. U velikoj mjeri se preporučuje pravilno planiranje rasporeda navodnjavanja. Za to se mogu koristiti različiti alati, a lokalni agronomi i savjetnici poljoprivrednih gazdinstava mogu podržati upravu poljoprivrednog gazdinstva u obuci, raspoređivanju i pravilnom izračunavanju zahtjeva za vodom u biljnoj proizvodnji. Također, podaci iz planova upravljanja vodom poljoprivrednog gazdinstva mogu podržati proizvođača u procjeni koliko će vode biti potrebno za navodnjavanje biljaka i ocjenjivanju da li su nastupile / da li će nastupiti nestašice vode i da li voda treba da se skladišti. U slučaju da je potrebno više vode od prosjeka, to treba spomenuti i objasniti u planu upravljanja vodama. U slučaju da udruženje korisnika vode (water users association - WUA) dodjeljuje vodu, proizvođači mogu dobiti savjete od WUA o tome kada navodnjavati biljke, a kada ne. Plan upravljanja vodama trebalo bi da sadrži poziv na savjete koji su primljeni, na to kako su izračunati zahtjevi za vodom za biljke i kako je dogovoren raspored navodnjavanja.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

CB 5.2.1 Upravljanje navodnjavanjem / fertigacijom


Da li se sprovodi procjena rizika koja ocjenjuje pitanja

vezana za zaštitu životne sredine po pitanju upravljanja

vodama na poljoprivrednom gazdinstvu i da li je

rukovodstvo revidiralo tu procjenu u proteklih 12 mjeseci?

Postoji dokumentovana procjena rizika koja identifikuje uticaj izvora vode, distributivnog

sistema, navodnjavanja i postupaka pranja biljaka na životnu sredinu. U dodatku,

procjena rizika treba da uzme u obzir uticaj sopstvenih poljoprivrednih aktivnosti na

životnu sredinu izvan poljoprivrednog gazdinstva, gdje je poznato da su informacije

dostupne. Procjena rizika treba da bude završena, u potpunosti implementirana,

revidirana i odobrena na godišnjem nivou od strane rukovodstva. Za dalja uputstva vidjeti

'Aneks AF 1 GLOBALG.A.P. Smjernice: Ocjena rizika' i 'Aneks CB 1 GLOBALG.A.P.

Smjernice: Odgovorno upravljanje vodama za biljnu proizvodnju ma poljoprivrednim

gazdinstvima'. Nije N/P.

Primarna

obaveza

(obavezno kao

Primarna

obaveza od 1.

jula/srpnja

2017. godine)

Smjernica:

Dokumentovana procjena rizika trebala bi identifikovati relevantne uticaje vode na bezbjednost hrane i uticaje na životnu sredinu na poljoprivrednom gazdinstvu. To uključuje rizike vezane za potencijalnu kontaminaciju vode (kvalitet vode), kao i prekomjernu upotrebu vode (količinu vode), kako je objašnjeno u uvodnim sekcijama ovih smjernica. U tu svrhu trebalo bi da procijenite način korištenja vode i identifikujete sve aktivnosti koje bi mogle dovesti do neefikasne i rasipne upotrebe vode, kao i prilike za efikasnije korištenje vode. Treba da se razmotre pitanja poput pretjeranog navodnjavanja ili korištenja otpadnih voda za navodnjavanje. Opisaće se izvori vode i distribucijski sistemi, kako bi se pomoglo u identifikaciji potencijalnih izvora i prilika za kontaminaciju. Ocjena rizika će pružiti smjernice kako najbolje upravljati mogućim direktnim i indirektnim izvorima kontaminacije. Ocjenu rizika pregleda i odobrava uprava poljoprivrednog gazdinstva na godišnjem nivou. Vidjeti Aneks AF 1 dokumenta of kontrolnim tačkama i kriterijumima usklađenosti GLOBALG.A.P. Integrisanog osiguranje poljoprivrednih gazdinstava dokumenta CPCC za dodatne smjernice o tome kako provesti procjenu rizika na poljoprivrednim gazdinstvima. Procjena rizika će se ažurirati jednom godišnje i biće posebno skrojena za poljoprivredno gazdinstvo. Može se koristiti bilo koji format, ali sa snažnim pozivanjem na smjernice navedene u Aneksu AF 1 i uzimajući u obzir sljedeće glavne elemente:


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

1. Bezbjednost hrane:

Konkretna analiza rizika po bezbjednost hrane u skladu sa CPCC CB 5.3.2. Molimo da pogledate anekse o rizicima koji su vezani za mikrobiološku kontaminaciju vode na poljoprivrednim gazdinstvima za dodatne detaljne informacije.

2. Životna sredina

Izvor vode:

Procjena rizika će razmatrati izvore vode na poljoprivrednom gazdinstvu i oko njega, i konkretno korištenje vode.

• Opišite izvore i distribucijske sisteme vode korištene na poljoprivrednom gazdinstvu.

• Opišite sva prirodna ili umjetna vodna tijela na poljoprivrednom gazdinstvu.

• Sadrži li izvor vode naplavine i/ili taloge?

• Postoji li nacionalni zakonski okvir koji propisuje maksimalne dopuštene nivoe rezidua sredstava za zaštitu bilja i hranjivih tvari u podzemnim i površinskim vodama?

• Sastaviti popis pesticida koji se primjenjuju na poljima, uključujući mjesto na poljoprivrednom gazdinstvu, način primjene, ciljanu kulturu, vrijeme primjene, stopu doziranja.

• Sastaviti popis đubriva i organskih dodataka primijenjenih na poljima, uključujući mjesto na poljoprivrednom gazdinstvu, način primjene, ciljane kulture, vrijeme primjene, i stopu doziranja.

• Maksimalno dopušteni nivoi rezidua sredstava za zaštitu bilja i hranjivih tvari u podzemnim i površinskim vodama u skladu sa nacionalnim zakonskim okvirom.

Dozvole i licence koje su potrebne:

• Da li su dozvole ili licence potrebne za uzimanje i skladištenje podzemnih ili površinskih voda (na primjer, iz rijeka, jezera, potoka ili jaraka na poljoprivrednom gazdinstvu ili u blizini njega)?

• Količine vode unutar zakonskih ograničenja: Postoje li kakva ograničenja vezana uz korištenje voda koja potiču od lokalnih nadležnih institucija ili sistema navodnjavanja kojima proizvođač pripada?

• Dopuštenja za sve instalacije: Da li su dozvole potrebne za bunare, crpne stanice, spremišta i distribucijske sisteme?

Korištenje vode:

• Identifikujte sve načine korištenja vode na poljoprivrednom gazdinstvu.

• Identifikujte aktivnosti koje bi mogle da rezultuju bespotrebnim trošenjem vode (npr. curenje iz sistema distribucije vode, loše održavanja opreme za navodnjavanje, neefikasno navodnjavanje).


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

Kvalitet vode

• Identifikujte aktivnosti koje bi mogle biti potencijalni izvori kontaminacije vodnih tijela (potoci, ribnjaci, itd.) i izvora vode. To uključuje i odlaganje otpadnih voda, prljavština nakon pranja rezervoara raspršivača i ostataka u njima, korištenje agrohemikalija (pesticidi, organska / anorganska đubriva).

• Identifikujte mjesta na kojima se odlagaju otpadne vode i ostaci iz rezervoara raspršivača i njihovu udaljenost od izvora vode.

• Identifikujte mjesta na kojima bi upotreba hemikalija za zaštitu bilja mogla kontaminirati vodna tijela i izvore kroz otjecanje ili prenos raspršivanja.

• Identifikujte mjesta na kojima bi upotreba organskih ili anorganskih đubriva mogla kontaminirati vodna tijela i izvore kroz otjecanje (npr. tamo gdje je to blizu vode ili gdje je zemljište strmo).

• Da li se sada dešava ili da li bi moglo da se desi da korištenje vode na poljoprivredom zemljištu izazove otjecanje koje sadrži sredstva za zaštitu bilja, hranjive tvari ili opasne izvore kontaminacije?

CB 5.2.2 Upravljanje navodnjavanjem / fertigacijom


Da li postoji dostupan plan o upravljanju vodama koji

identifikuje izvore vode i mjere kojima se obezbeđuje

efikasnost primjene i kojeg je rukovodstvo odobrilo u

proteklih 12 meseci?

Postoji pisani i sprovedeni akcioni plan, odobren od strane rukovodstva u prethodnih 12

mjeseci, koji identifikuje izvore vode i mjere koje obezbeđuju efikasnu upotrebu i primjenu.

Plan treba da uključi jedno ili više od navedenog: mape (videti AF 1.1.1.), fotografije, crteže

(oni nacrtani rukom su prihvatljivi) ili druga sredstva kako bi se identifikovale lokacije izvora

vode, stalne/trajne opreme i protoka vodovodnog sistema (uključujući sisteme za

zadržavanje vode, rezervoare ili bilo koje vode sakupljene za ponovnu upotrebu).

Stalna/trajna oprema, uključujući bunare, brane, rezervoare, ventile i druge nadzemne

dijelove koji čine kompletan sistem za navodnjavanje, treba biti evidentirana na takav način

da se omogući njeno lociranje na terenu. Plan takođe treba da procijeni potrebu za

održavanjem opreme za navodnjavanje. Treba biti omogućena obuka i /ili prekvalifikacija

osoblja odgovornog za nadzor ili rad. Treba da su uključeni i kratkoročni i dugoročni planovi

za unapređenje, sa vremenskim rokovima u kojima postoje nedostaci. Ovo može biti

individualni plan ili regionalna aktivnost u kojoj poljoprivredno gazdinstvo učestvuje ili je

pokriveno takvim aktivnostima.

Primarna

obaveza

(obavezno kao

Primarna

obaveza od 1.

jula/srpnja 2017.

godine)


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

Smjernica:

Pisani plan upravljanja vodama na poljoprivrednom gazdinstvu pomoći će u procjeni tekućih praksi na poljoprivrednom gazdinstvu i identifikaciji praksi koje bi mogle biti izmijenjene ili optimizovane, kako bi se poboljšalo ukupno korištenje vode na farmi i upravljanje kvalitetom vode. Takav plan treba da odobri upravnik poljoprivrednog gazdinstva i on treba da se revidira svake godine. Svaki plan upravljanja vodom na poljoprivrednom gazdinstvu treba da obezbijedi opis mjera koje su na snazi ili će biti uspostavljene. Ove bi mjere trebalo da se odnose na efikasnu upotrebu vodnih resursa, kao i na sprječavanje kontaminacije vodnih tijela. Plan će se formulisati na osnovu procjene rizika. On će uključivati faktore za ublažavanje rizika koji su identifikovani u ocjeni rizika i uključivaće obuku za proizvođače i radnike, kako bi se osigurala pravilna implementacija. Uključiće se kratkoročni i dugoročni planovi za poboljšanje, sa vremenskim rasporedima, ako je to primjereno. Ovaj plan može biti ili individualni plan ili regionalna aktivnost u kojoj poljoprivredno gazdinstvo može učestvovati ili kojom je obuhvaćeno.

U nastavku slijede preporučene dobre prakse koje mogu da pomognu u unapređivanju upravljanja vodom na poljoprivrednom gazdinstvu:

Održive prakse upravljanja zemljištem i biljnom proizvodnjom

• Implementirajte prakse kao što su poljoprivreda usmjerena na očuvanje životne sredine, malčiranje, kontrolisani saobraćaj mehanizacije, rotiranje kultura i sadnja pokrovnih kultura. One mogu da dovedu do smanjivanja poljoprivrednog otjecanja i, time, potencijalne kontaminacije površinskih vodnih tijela.

• Unaprijedite sadržaj organskih tvari u tlu.

• Izaberite sorte biljaka koje optimalno koriste vodu (možda sa konkretnim odlikama za optimizaciju korištenja vode).

Gubici:

• Spriječite gubitak vode u sistemu navodnjavanja, na primjer gubitke koji se dešavaju zbog curenja.

• Spriječite curenja djelotvornim održavanjem sistema navodnjavanja.

• Koristite dobro projektovane bazene, cijevi i pumpe da biste izbjegli gubitke.

Gubici zbog isparavanja:

• Spriječite znatne gubitke zbog isparavanja u navodnjavanju.

• Pokušajte da izbjegnete takve gubitke njihovim mjerenjem ili procjenjivanjem.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

Interval navodnjavanja:

• Osigurajte da se intervalima navodnjavanja dobro upravlja, tako da se osigura efikasnost.

• Uzmite u obzir oborinske događaje i sadržaj vlage u tlu da biste izračunali potrebni interval navodnjavanja i stopu primjene navodnjavanja.

• Budite fleksibilni i reagujte brzo prilagođavanjem intervala navodnjavanja u skladu sa promjenama u zahtjevima biljaka.

Upravljanje pritiskom u hidrantima:

• Ako se radi o sistemima za navodnjavanje pod pritiskom (tj. sistemima za navodnjavanje raspršivanjem i navodnjavanje kapanjem), osigurajte da se tačan homogen pritisak održava u svih hidrantima i na svim njivama, da bi se optimizovala raspodjela navodnjavanja i time izbjeglo pretjerano i nedovoljno navodnjavanje.

Nestašice vode nizvodno:

• Razmotrite da li bi korištenje vode na poljoprivrednom gazdinstvu moglo da izazove nestašice vode nizvodno.

Preporučuje se da se sljedeći aspekti uključe u plan upravljanja vodom na poljoprivrednom gazdinstvu:

1. Mjerenje korištenja vode za svu infrastrukturu na poljoprivrednom gazdinstvu za zahvatanje i distribuiranje vode, kao što su:

• Svi podzemni bunari koji se koriste za navodnjavanje (m3/mjesečno, m3/godišnje)

• Svi vodozahvati iz potoka ili jaraka (m3/mjesečno, m3/godišnje)

• Sva infrastruktura za navodnjavanje, kao što su cijevi ili kanali za distribuiranje vode

• Primarni, sekundarni i tercijarni kanali i ulazi za navodnjavanje u slučaju pumpi za vodu za površinsko navodnjavanje (kapacitet u m3/ha)

• Svi hidranti u slučaju sistema navodnjavanja pod pritiskom

• Svi rezervoari koji se koriste ili za navodnjavanje ili za zadržavanje oborinskih voda

• Sve konstrukcije za uzimanje vode

2. Fiksne konstrukcije na poljoprivrednom gazdinstvu treba da budu mapirane. Karta također može uključivati veća vodna tijela izvan poljoprivrednog gazdinstva, ako postoje u blizini polja.

3. Naznačite da li se distribucijom vode do poljoprivrednog gazdinstva / na poljoprivrednom gazdinstvu upravlja centralno, na primjer putem udruženja korisnika vode, ili se voda uzima pojedinačno pomoću privatnih bunara ili pumpi iz susjednih potoka i jaraka.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

4. Uključite podatke o biljkama i korištenju vode: Mjerite / procijenite koliko je vode primijenjeno na polju (m3 / ha / mjesečno / po biljnoj proizvodnji, m3 / ha / godišnje / po biljnoj proizvodnji). Pregledajte i objasnite metode za izračunavanje toga.

5. Ako je to moguće i relevantno za primijenjeni metod navodnjavanja (npr. sistemi za navodnjavanje kapanjem, itd.), uključite podatke o djelotvornosti sistema navodnjavanja, kao što je prijenos (efikasnost transporta vode u kanalima za navodnjavanje ili kroz cijevi za navodnjavanje, što je funkcija dužine kanala / cijevi, karakteristika kanala (npr. zemljani ili obloženi kanali), tipa zemljišta i održavanja sistema. To se može odrediti pomoću široko dostupnih tablica procjene (mjereno u%) i efikasnosti primjene (zapremina vode dodana u korijensku zonu podijeljeno s količinom vode koja se primjenjuje na polje (mjereno u%)), što će pomoći u ocjeni i poboljšanju efikasnosti infrastrukture navodnjavanja.

6. Naznačite kako se izračunavaju potrebe za vodom biljaka (Crop Water Requirements - CWR). Također, uključite intervale navodnjavanja i trajanje ciklusa navodnjavanja. Treba održavati optimalne intervale i trajanje ciklusa. Na primjer, u slučaju polja na kojima se vrši navodnjavanje po brazdama, protok strujanja može značajno poboljšati uniformnost navodnjavanja i blagotvorno uzimanje vode od strane biljaka. Temperatura također može potaknuti razlike u intervalima (npr. duži intervali pri nižim temperaturama, a time i smanjenoj potrebi za evapotranspiracijom biljaka).

7. Održavanje: važno je imati plan koji je uspostavljen za održavanje sistema navodnjavanja i mašina poljoprivrednog gazdinstva:

• Naznačite koliko često se održava i/ili popravlja fiksna infrastruktura za uzimanje vode i distribuiranje vode i ko je odgovoran za to.

• Provjerite postoji li odgovarajuće upravljanje pritiskom za optimalni projektovani tok kroz sisteme za navodnjavanje kapanjem i raspršivanjem.

• Treba da postoji plan u slučaju potrebe za hitnim održavanjem.

• Osobe koje obavljaju održavanje moraju biti propisno obučene za to.

• Trebalo bi da budu dostupne evidencije o tome kada je izvršeno održavanje, ko ga je izvršio i na čemu, npr. šta je popravljeno?

8. Sistemi za površinsko navodnjavanje: Odredite jesu li sistemi za površinsko navodnjavanje projektovani kako bi optimalno iskoristili gravitaciju, da bi se na minimum smanjila upotreba pumpi, a time i potrošnja energije.

9. Direktni i indirektni izvori kontaminacije: Plan treba da okvirno predstavi sve mjere koje se poduzimaju kako bi se ublažili rizici koji se odnose na direktne i indirektne izvore kontaminacije vode koji su identifikovani u ocjeni rizika. Potrebno je riješiti pitanja kao što su potencijalno prelivanje iz područja miješanja sredstava za zaštitu bilja, područja za punjenje i čišćenje raspršivača, kao i kontaminacija uslijed poljoprivrednog otjecanja, ispiranja i / ili odvodnje.

10. Fertigacija i / ili kemigacija: Ako se održavaju aktivnosti fertigacije i / ili kemiligacije, potrebno ih je okvirno opisati, na pr. koliko se primjenjuje, da li se sistemi za navodnjavanje kapanjem koriste za fertigaciju / kemigaciju itd.? Treba okvirno navesti mjere za ublažavanje bilo kakvih rizika od kontaminacije vodnih tijela i/ili izvora identifikovanih u ocjeni rizika (npr. izbjegavanje primjene na vodi ili blizu vode, osobito na strmom zemljištu; korištenje tehnika za smanjenje otjecanja kao što je planiranje s konturama).

11. Klimatski podaci: Dodajte informacije o količini padavina i temperaturi i, ako je moguće, referentnu evapotranspiraciju (ako je ta informacija dostupna) tokom cijele godine, kako bi se donijele odluke zasnovane na informacijama o navodnjavanoj poljoprivredi. Navedite da li su te informacije lako dostupne.

12. Obuka: Plan će ocijeniti tko treba obuku i o kojim temama. Obuka može biti potrebna za izradu / implementaciju sveobuhvatnog plana upravljanja vodama, uključujući dnevnike, kao i održavanje evidencije. Proizvođači, tehničari i poljoprivredni radnici također možda trebaju osnovnu obuku u upravljanju kvalitetom vode na poljoprivrednom gazdinstvu; upravljanje, održavanje i rad sistema navodnjavanja; i upravljanje količinom vode. Proizvođači, tehničari i poljoprivredni radnici trebaju biti upoznati sa planom upravljanja i njegovim ciljevima.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

13. Preporučuje se obuka o sljedećem kao pomoć poljoprivrednom gazdinstvu u implementaciji dobrih praksi upravljanja vodama:

• Kontrola kvaliteta vode

• Bezbjedno korištenje pesticida na poljoprivrednom gazdinstvu i kako rukovati raspršivačima i otopinama / ostacima sredstva za raspršivanje

• Upravljanje tlom radi održavanja organskih tvari u tlu, unapređivanje kapaciteta infiltracije, unapređivanja kapaciteta tla za zadržavanje vode, te sprječavanje erozije

• Izračunavanje zahtjeva biljaka za vodom, da bi se donosile informisane odluke o tome kada navodnjavati, koliko bi trebalo da traje interval navodnjavanje, da li se limitirano navodnjavanje može primijeniti u periodima kad je potrebno, itd.

14. Neprečišćena kanalizacija: Plan bi trebalo da navodi i činjenicu da se neprečišćena kanalizaciona voda neće koristiti za fertigaciju ili navodnjavanje. Ta tačka je

obuhvaćena pod CB 4.4.1 i CB 5.3.1.

15. Održavanje evidencije: Smjernice za održavanje evidencije date su pod AF 3.

16. Dozvole i licence za korištenje voda: Plan treba uputiti na sve lokalne propise, podzakonske akte i pravila o navodnjavanju koja se odnose na uzimanje i upotrebu vode. Plan bi trebalo da osigura da su sve potrebne dozvole i licence dobivene, ažurne, te se poštuju. Trebalo bi da sadržava detalje o svim evidencijama koji se moraju čuvati kako bi se osiguralo i dokazalo da su sve relevantne licence, podzakonski akti i propisi zadovoljeni.

Može biti potrebna dozvola za uspostavljanje nove infrastrukture za skladištenje vode i za korištenje zadržane ili skladištene vode na poljoprivrednom gazdinstvu. Na primjer, lokalno sakupljanje i skladištenje oborinske vode neće uticati na korisnike u drugom dijelu slivnog područja.

Plan se mora pozivati na sve lokalne zakone ili podzakonske akte koji se odnose na pravilno odlaganje otpadnih voda i navesti kako će se oni poštivati, kao i sve relevantne evidencije koje treba čuvati.

Taj zahtjev je pokriven dvjema Kontrolnim tačkama i dodatno se istražuje u okviru CB 5.4.1 i 5.4.2.

17. Predviđanje korištenja vode za navodnjavanje: Taj konkretni zahtjev je zasnovan na CPCC CB 5.1.1.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

CB 5.4.1 Snabdijevanje vodom za navodnjavanje / fertigaciju


Da li postoje, tamo gde je zakonski obavezno, dostupne

važeće dozvole/licence za svu vodu koja se crpi na

poljoprivrednom gazdinstvu, infrastrukturu za skladištenje

vode, upotrebu vode na poljoprivrednom gazdinstvu i,

gde je moguće, za sva naknadna ispuštanja otpadnih

voda?

Postoje važeće dozvole/licence koje je izdao nadležni organ za sva crpljenja vode na

poljoprivrednom gazdinstvu; infrastrukturu za skladištenje vode; za svu upotrebu vode na

poljoprivrednom gazdinstvu koja uključuje, ali koja nije ograničena na navodnjavanje,

pranje proizvoda ili procese flotacije; i tamo gde je zakonski obavezno, za otpadne vode

koje se ispuštaju u riječne tokove ili druge ekološki osetljive oblasti. Ove dozvole/licence

trebaju biti dostupne inspekciji i treba da imaju važeće datume.

Sekundarna

obaveza

Smjernica:

Uprava poljoprivrednog gazdinstva bi trebalo da bude upoznata sa svim nacionalnim zakonskim ili lokalnim podzakonskim aktima kojih se moraju pridržavati. Često je potrebno ovlaštenje za korištenje vode za navodnjavanje poljoprivrednog zemljišta. To može odrediti količine koje se mogu koristiti, kao i propisati sva ograničenja zavisno od tla, kultura ili dostupnosti vode. Navodnjavanje možda nije dopušteno pod određenim uslovima, ili uopšte. Nadležne institucije obično izdaju proizvođačima dozvole za korištenje voda. Dozvole za korištenje voda mogu se izdati i za udruženja korisnika voda (water user associations - WUA) ili sisteme navodnjavanja, koji zatim distribuiraju dodjelu vode među svojim članovima. Proizvođači bi tada trebalo da slijede zahtjeve koje su postavila WUA ili bilo koje drugo lokalno vodoprivredno tijelo koje priznala nadležna institucija. Uprava poljoprivrednog gazdinstva bi trebalo jasno da zna koji zakonski zahtjev treba poštivati i biti sigurna da djeluje u skladu s nacionalnim zakonskim zahtjevima o korištenju vode u poljoprivredne svrhe, kako sa kvantitativnog, tako i sa kvalitativnog aspekta. U GLOBALG.A.P. procjeni poljoprivrednih gazdinstava, proizvođačima ili upravi poljoprivrednog gazdinstva savjetuje se da objasne koje zakonske zahtjeve poštuju i zašto (CPCC CB 5.4.1. Sekundarna obaveza). Na temelju procjene rizika u AF 1, poljoprivredno gazdinstvo treba da uzme u obzir sljedeće:

• Dozvole i licence koje su potrebne: Sve dozvole ili licence potrebne za uzimanje i skladištenje podzemnih voda ili tekuće vode na poljoprivrednom gazdinstvu su odobrene i čuvaju se u spisu.

• Važeće dozvole i licence: Dozvole moraju biti redovno potvrđene kako bi se osiguralo da su važeće i moraju se obnoviti prije isteka roka važenja.

• Dozvole za sve instalacije: Jesu li dobijene sve potrebne dozvole za bunare, pumpne stanice, bazene i distribucijske sisteme? Da li se poštuju limiti za uzimanje podzemnih voda?

• Dozvole koje izdaje nadležna institucija: Provjerite da li su nadležne i ovlaštene institucije odobrile sve potrebne dokumente, dozvole, i licence.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

CB 5.4.2 Snabdijevanje vodom za navodnjavanje / fertigaciju


Ako dozvole / licence za vodu ukazuju na konkretna

ograničenja, da li evidencije o korištenju i ispuštanju vode

potvrđuju da ih je uprava poljoprivrednog gazdinstva

ispunila?

Nije neuobičajeno da se konkretni uslovi propišu u dozvolama / licencama, kao što su

zapremine za uzimanje na nivou sata, sedmice, mjeseca, ili godine, ili stope korištenja.

Evidencija će se održavati i biće dostupna za pokazivanje da su ti uslovi ispunjeni.

Primarna

obaveza

Smjernica:

Na temelju procjene rizika u AF 1, proizvođač mora osigurati da su uspostavljene kontrole da bi se osiguralo da su količine crpljene vode u skladu sa svim relevantnim dozvolama i licencama koje izdaju nacionalne i lokalne nadležne institucije, kao i sistemi navodnjavanja. Proizvođač će imati uspostavljen sistem za mjerenje i evidentiranje korištenja vode. Ako je to potrebno (na primjer, zbog nedostatka pristupa mjernoj opremi, posebno kod malih sistema za navodnjavanje plavljenjem na malim poljoprivrednim gazdinstvima), održavanje evidencije se može osloniti na najbolje procjene korištenja vode. Proizvođač će imati na raspolaganju važeće dokumente koje izdaju nadležne institucije (kako se zahtijeva u CB 5.4.2). U nekim slučajevima postoje zakonski zahtjevi za čuvanje evidencija o korištenju vode. Osim davanja informacija nadležnim institucijama o korištenju vode (npr. ukupno ispuštanje iz bunara, ukupni unos iz kanala za navodnjavanje u m3 / godišnje ili m3 / mjesečno, itd.), ti zapisi mogu podržati poljoprivredno gazdinstvo u planiranju korištenja vode po sezoni i po biljkama. Ukupna količina vode dodijeljena proizvođaču ili u tu svrhu WUA-i može se razlikovati svake godine zavisno od dostupnosti vode u regiji. Evidencije o korištenju vode mogu se ugraditi u plan upravljanja vodama na poljoprivrednom gazdinstvu. Glosar Akvifer: Akvifer je podzemni sloj vodootpornog, poroznog sabijenog stijenskog materijala (šljunka, pijeska ili mulja), iz kojeg se podzemna voda može izvući korištenjem bunara za vodu. Crna voda: Voda zagađena hranom, životinjskim ili ljudskim otpadom (izvor: online rječnik). Hemijska kontaminacija: Tla i akviferi mogu biti kontaminirani vodom za navodnjavanje koja sadrži hemijske kontaminante, kao što su sredstva za zaštitu bilja i teški metali, u količinama iznad zakonom propisanih limita. Hemijski status tla: Hemijske karakteristike tla (na što utiču mineralni sastav, organske tvari, i faktori životne sredine). Kemigacija: Kemigacija je naziv za ubrizgavanje hemikalija kao što su azot, fosfor ili pesticid u vodu za navodnjavanje, koja se zatim nanosi na zemljište pomoću sistema navodnjavanja.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

Kontaminanti, kontaminacija: To može biti kontaminacija mikroorganizmima (kroz mikroorganizme kao što su bakterije, virus, gljivice) ili hemijska kontaminacija (hemikalije kao što su teški metali ili agrohemikalije). Kontrolne tačke: Pitanja na kontrolnoj listi za provjeru GLOBALG.A.P.-a na koje mora biti pozitivno odgovoreno. Postoje dvije vrste kontrolnih tačaka: Primarne i Sekundarne. Konturni uzgoj biljaka: Uzgojna praksa oranja i/ili sadnje preko nagiba prateći njegove konturne visinske linije. Te linije stvaraju lom vode, što smanjuje stvaranje brazdi i pukotina tokom perioda velikog otjecanja vode (glavni uzrok gubitka gornjeg sloja tla i erozije tla). Lom vode također obezbjeđuje više vremena da se voda upije u tlo. Kod konturnog uzgoja, brazde koje pravi plug idu okomito na padine, umjesto paralelno sa padinama, što u opštem slučaju rezultira brazdama koje se uvijaju oko zemljišta i na istom nivou. Ova metoda je također poznata i za sprječavanje erozije izazvane oranjem. (izvor: Wikipedia) Kriterijum usklađenosti: Normativni elementi pridruženi svakoj kontrolnoj tački koji naznačavaju kriterijume za provjeru usklađenosti sa kontrolnom tačkom. Zahtjevi biljaka za vodom (Crop Water Requirements - CWR): Ovo je evapotranspiracija biljaka, odnosno funkcija koeficijenta biljke (zavisi od karakteristika biljke i isparavanja iz tla) i evapotranspiracije. Kontaminacija difuznim izvorima: Za razliku od kontaminacije u određenim tačkama, KDI opisuje izvore kontaminacije koji se šire između različitih mjesta na poljoprivrednom gazdinstvu i poljima. Nestašica nizvodno: Nestašice vode nizvodno zbog korištenja vode od strane poljoprivrednog gazdinstva. Navodnjavanje kapanjem: Navodnjavanje kapanjem je metoda navodnjavanja koja koristi cijevi za kapanje i emitere (ili mini prskalice) za lokaliziranu isporuku vode u biljnu proizvodnju. U sistemima za navodnjavanje kapanjem, voda se distribuira iz skladišnog bazena, kroz sistem pod pritiskom, na polja. Eutrofikacija: Proces u kojem vodna tijela primaju višak hranjivih tvari koje stimuliraju prekomjerni rast biljaka. (izvor: USGS 2014) Fertigacija: Primjena đubriva, izmjena tla ili drugih proizvoda topivih u vodi kroz sistem navodnjavanja. (izvor: Wikipedia) Fosilna voda: Voda koja je infiltrirana obično prije mnogo hiljada godina i često pod klimatskim uslovima različitim od sadašnjih, a koja je od tada pohranjena pod zemljom. Ova voda nema kontakte s vanjskim svijetom, ili ima samo minimalne kontakte, i nema dopunjavanje, ili ga ima samo minimalno. Navodnjavanje po brazdama: Navodnjavanje po brazdama je sistem površinskog navodnjavanja u kojem se voda isporučuje u malim, dugim potocima do biljaka koje se uzgajaju na grebenima. Sistemi za navodnjavanje u brazdama su vođeni gravitacijom. Siva voda: Otpadna voda nastala iz umivaonika za pranje ruku, tuševa i kada, koja se može reciklirati na licu mjesta za namjene kao što su ispiranje toaleta, navodnjavanje krajolika i izgrađenih močvara. (izvor: Wikipedia) Navodnjavanje: Umjetna primjena vode u zemlji ili tlu. Koristi se za pomoć u uzgoju poljoprivrednih kultura, održavanju krajolika i ponovnoj vegetaciji poremećenih tala na suhim područjima i u razdobljima sa neadekvatnim količinama kiše. Osim toga, navodnjavanje takođe ima nekoliko drugih namjena u proizvodnji kultura, koje uključuju


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

zaštitu biljaka od mraza, suzbijanje rasta korova u poljima žitarica i sprječavanje konsolidacije tla. Nasuprot tome, poljoprivreda koja se oslanja samo na izravno padanje kiše naziva se proizvodnja koja se navodnjava kišom ili suhozemni uzgoj. Efikasnost navodnjavanja (Irrigation Efficiency - IE): Terminologija koja se koristi za inženjering sistema navodnjavanja, a sastoji se od efikasnosti primjene (application efficiency - ea) i efikasnosti prenosa (conveyance efficiency - ec) sistema navodnjavanja (IE = ea * ec/100). Kontaminacija mikroorganizmima: Voda koja sadrži mikrobe u količinama iznad zakonom propisanih limita. Primarne kontrole tačke: Sve primarne kontrolne tačke moraju se ispuniti kako bi se postigla GLOBALG.A.P. Certifikacija. Sekundarne kontrolne tačke: 95% sekundarnih kontrolnih tačaka mora se ispuniti kako bi se postigla GLOBALG.A.P. Certifikacija. Minimalno oranje: Tehnika poljoprivrede usmjerene na očuvanje u kojoj proizvođač radi na 10 do 15 centimetara površinskog sloja tla pomoću minimalnih strojeva za oranje, kako bi se omogućio minimalni poremećaj tla, da bi se poboljšala struktura tla tokom vremena. Kontaminacija izvora u specifičnoj tački: Ovo se odnosi na jasno prepoznatljive izvore kontaminacije, na primjer izlijevanja sredstava za zaštitu bilja nastalih tokom miješanja i punjenja raspršivača ili odlaganja ostataka iz spremnika na polja bez ispravnog razrjeđivanja smjese i/ili bez uzimanja u obzir susjednih vodnih tijela. Preparati za zaštitu bilja (Plant protection products - PPP): Insekticidi, fungicidi, i herbicidi. Navodnjavanje pod pritiskom: Navodnjavanje raspršivanjem i navodnjavanje kapanjem su sistemi navodnjavanja pod pritiskom koji zahtijevaju energiju za distribuciju vode. (Poljoprivredni) Povratni tok: Povratni tok (poljoprivredni) je količina vode koja teče natrag prema vodnim tijelima nizvodno nakon što se iskoristi na poljoprivrednim poljima - dakle količina vode koja nije potrošena. Izljev rijeke: Tok vode kroz rijeku u m3/s. Površinsko navodnjavanje: Površinski sistemi za navodnjavanje obuhvataju otvorene kanale u kojima se voda distribuira gravitacijom na poljoprivredne jedinice i kontroliše se pomoću ulaznih tački, koje prilagođavaju lokalne nadležne institucije za upravljanje sistemima za navodnjavanje. Navodnjavanje raspršivanjem: Metoda navodnjavanja koja koristi različite prskalice (putujuće prskalice, pivotne sisteme, pištolj i bum sisteme, itd.) za lokaliziranu isporuku vode u biljnu proizvodnju. U sistemu za navodnjavanje raspršivanjem voda se raspoređuje iz skladišnog bazena za pranje, kroz sistem za distribuciju pod pritiskom, na polja. Protok u talasima: Voda za navodnjavanje se nanosi na brazde u određenom broju intervala kako bi se omogućilo da se primijenjena voda upije u gornji sloj tla u prvom dijelu brazde i da se smanji infiltracija u te dijelove u toku druge primjene. To omogućuje poboljšanu uniformnost vode za navodnjavanje koja se primjenjuje u sistemu navodnjavanja po brazdama.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

Navodnjavanje talasima: Navodnjavanje se ne primjenjuje odjednom, već u talasima ili ciklusima vode koji omogućavaju da se voda infiltrira u tlo na početku brazde ili granice. Drugi val navodnjavanja omogućuje da se voda pomakne ili napreduje dalje na područja koja još nisu primila navodnjavanje, smanjujući potencijal za otjecanje na repu brazda ili granice. Vodno tijelo: Termin se najčešće odnosi na velike akumulacije vode, poput okeana, mora i jezera, ali uključuje manje bazene vode kao što su ribnjaci, močvare ili, rjeđe, bare. Tijelo vode ne mora biti mirno ili sadržano - rijeke, potoci, kanali i druga geografska obilježja u kojima se voda kreće s jednog mjesta na drugo takođe se smatraju vodnim tijelima. (izvor: Wikipedia) Sakupljanje vode: Sakupljanje i skladištenje kišnice i/ili otekle vode za domaću ili poljoprivrednu upotrebu. Pohranjena kišnica i/ili otekla voda trebalo bi da budu zaštićene od zagađenja. Udruženje korisnika voda (Water User Association - WUA): Proizvođači su članovi ovog udruženja i plaćaju udruženju cijenu korištenja vode u sistemima navodnjavanja. WUA upravlja održavanjem sistema za navodnjavanje i, u slučaju sistema zasnovanih na snabdijevanju, i distribucijom vode svojim članovima. Efikasnost korištenja vode (Water Use Efficiency - WUE): Omjer prinosa kultura i ukupne količine primijenjene vode.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

4. PRIMJER – SAŽETI PREGLED RIZIKA

Rizik Pitanje Status Radnja

Fizički

Nestašica vode

Da li se rječni sliv ili područje suočava sa nestašicom vode zbog pretjerane eksploatacije vodnih resursa? Može li nestašica vode da utiče na tekuće ili planirano korištenje vode na strani proizvođača? Da li proizvođač u znatnoj mjeri doprinosi nestašici vode u rječnom slivu ili području ili bi u budućnosti mogao da znatno doprinosi tome?

Sušni periodi

Da li se rječni sliv ili područje suočava sa sušama zbog neredovnih padavina? Može li taj fenomen da utiče na korištenje vode na strani proizvođača? Koliko je fleksibilno korištenje vode na poljoprivrednom gazdinstvu? Može li taj fenomen da utiče na pitanja životne sredine, socijalna i/ili kulturološka pitanja?

Poplave

Da li se rječni sliv ili područje suočava sa poplavama zbog neredovnih padavina ili upravljanja vodom? Može li taj fenomen da utiče na proizvođača? Može li taj fenomen da utiče na pitanja životne sredine, socijalna i/ili kulturološka pitanja?

Zagađenje vode

Da li se rječni sliv ili područje suočava sa zagađenjem vode? Da li su tekući ili potencijalni izvori zagađenja uzvodno ili su locirani u istoj oblasti podzemnih voda kao i proizvođač? Može li zagađenje da utiče na proizvođača? Može li to zagađenje da utiče na pitanja životne sredine, socijalna i/ili kulturološka pitanja?

Alternativni izvori vode

Da li postoje alternativni, ne previše iskorišteni i/ili nezagađeni izvori vode? Može li voda da se dodjeljuje proizvođaču na redovnoj osnovi? Može li ta voda da se dodjeljuje proizvođaču u ekstremnim situacijama (suša, zagađenje itd.)? Da li postoje (novi) skladišni mehanizmi za rješavanje privremenih ekstremnih situacija? Koje efekte na životnu sredinu imaju alternativni izvori ili sistemi za skladištenje vode?

Regulatorni Sistem za raspodjelu vode i upravljanje vodom

Da li se rječnim slivom ili oblašću upravlja u skladu sa planom ili sistemom? Da li su u vezi sa tim planom konsultovani javnost i zainteresovane strane i da li ga je odobrila odgovarajuća nadležna institucija za vode? Da li se plan implementira i ažurira na redovnoj osnovi? Da li je korištenje vode na strani proizvođača uključeno u taj plan ili sistem? Ako nije, da li je korištenje vode na strani proizvođača u skladu sa sistemom raspodjele i upravljanja u planu? Da li se u tom planu adekvatno razmatraju pitanja životne sredine, socijalna i/ili kulturološka pitanja?


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


Dozvola za korištenje vode

Postoji li procedura za dobijanje dozvole za korištenje vode? Da li proizvođač ima dozvolu za korištenje vode koja odgovara njegovom korištenju vode? Da li ta dozvola ima neke poveznice sa drugim dozvolama (za korištenje vode)?

Neovlašteno korištenje vode

Da li proizvođač koristi vodu (djelimično) bez odgovarajuće dozvole? Da li drugi korisnici koriste vodu bez odgovarajuće dozvole? Može li to neovlašteno korištenje vode da utiče na dozvolu za korištenje vode proizvođača ili na samo korištenje vode? Može li to neovlašteno korištenje vode da utiče na pitanja životne sredine, socijalna i/ili kulturološka pitanja?

Prioritetno korištenje

Da li su u rječnom slivu ili području određeni prioriteti u korištenju vode? Kakvo je rangiranje proizvođača u odnosu na druge korisnike vode? Da li se posebni propisi predviđaju za ekstremne situacije (suša, zagađenje itd.)? Da li postoji rizik za korištenje vode na strani proizvođača, uzimajući u obzir scenarije trendova prioritetnih korisnika vode i ekstremnih situacija? Može li se dozvola opozvati da bi se vodom snabdijevali prioritetni korisnici vode?

Po reputaciju

Sukob u vezi vode

Da li rječni sliv ili područje podzemnih voda prelazi preko državnih, regionalnih, lokalnih ili kulturnih / etničkih granica? Da li postoje sukobi vezani za vodu u rječnom slivu ili oblasti? Iz kojih razloga postoje ti sukobi? Da li se ti sukobi rješavaju procesima dijaloga za rješavanje sukoba? Da li je proizvođač uključen u sukobe vezane za vodu u toj konkretnoj oblasti ili u bilo kojoj drugoj geografskoj oblasti u kojoj proizvođač radi? Da li su slični korisnici vode uključeni u sukobe vezane za vodu u rječnom slivu ili području ili susjednim područjima?

Pitanja životne sredine

Kakva je tekuća situacija vezano za životnu sredinu slatke vode u rječnom slivu ili području? Kakvi su trendovi životne sredine i biodiverziteta za rječni sliv ili područje? Mogu li ti trendovi životne sredine da negativno utiču na operacije poljoprivrednog gazdinstva? Da li korištenje vode na poljoprivrednom gazdinstvu utiče u značajnoj mjeri, na direktan ili indirektan način, na ključne odlike životne sredine ili biodiverziteta? Da li je proizvođač razvio (javnu) izjavu o životnoj sredini i/ili plan? Da li taj plan odgovara na sve postojeće sukobe ili bojazni koje su se pojavile, vezane za životnu sredinu, koje se odnose na vodu? Da li se taj plan implementira, revidira i ažurira redovno? Da li je taj plan javno dostupan?


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


Socijalna pitanja

Kakva je tekuća socijalna situacija vezano za vodna pitanja (dostupnost pitke vode i adekvatne kanalizacije, itd.) u rječnom slivu ili području? Koji su socijalni trendovi za te aspekte? Mogu li socijalni zahtjevi ili potraživanja negativno da utiču na operacije poljoprivrednog gazdinstva? Da li korištenje vode na poljoprivrednom gazdinstvu utiče u značajnoj mjeri, na direktan ili indirektan način, na dostupnost pitke vode i kanalizacije za stanovnike u rječnom slivu ili području? Da li je proizvođač razvio (javnu) izjavu i /ili plan u tom smislu? Da li taj plan odgovara na sve postojeće sukobe ili bojazni koje su se pojavile vezano za korištenje vode? Da li se taj plan implementira, revidira i ažurira redovno? Da li je taj plan javno dostupan?

Pitanja kulture

Koja su ključna pitanja kulture vezano za vodu u rječnom slivu ili području? Kakav je bio njihov razvoj? Da li kulturni trendovi, zahtjevi ili potraživanja mogu da negativno utiču na operacije poljoprivrednog gazdinstva? Da li korištenje vode na poljoprivrednom gazdinstvu utiče u značajnoj mjeri, na direktan ili indirektan način, na kulturno nasljeđe u rječnom slivu ili području? Da li je proizvođač razvio (javnu) izjavu i /ili plan u tom smislu? Da li taj plan odgovara na sve postojeće sukobe ili bojazni koje su se pojavile vezano za korištenje vode? Da li se taj plan implementira, revidira i ažurira redovno? Da li je taj plan javno dostupan?

Upravljanje vodom na poljoprivrednom gazdinstvu

Da li se vodom na poljoprivrednom gazdinstvu upravlja u skladu sa planom? Da li taj plan uključuje registre za istorijsko, tekuće i buduće korištenje vode? Da li taj plan uključuje odredbe za održivo i efikasno korištenje vode? Da li taj plan odgovara na sve postojeće sukobe ili bojazni koje su se pojavile vezano za upravljanje vodom na poljoprivrednom gazdinstvu? Da li se taj plan implementira, revidira i ažurira redovno? Da li je taj plan javno dostupan?

Finansijski Finansiranje

Da li proizvođač zahtijeva redovno ili povremeno eksterno finansiranje? Da li (tekući i potencijalni) investitori razmatraju kriterijume vezane za vode u svojim evaluacijama za odobravanje finansiranja? Postoje li neki specifični aspekti (npr. plan upravljanja vodom, dozvole za korištenje vode) koje zahtijevaju investitori? Da li investitori određuju pragove za ispunjenost svojih kriterijuma koji se odnose na vodu?


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


Osiguranje

Da li je proizvođač pretplaćen na osiguranje za svoje operacije? Da li (tekući i potencijalni) osiguravajući operateri razmatraju kriterijume vezane za vode u svojim evaluacijama? Postoje li neki specifični aspekti (npr. plan upravljanja vodom, dozvole za korištenje vode) koje zahtijevaju osiguravatelji? Da li oni određuju pragove rizika za ispunjenost svojih kriterijuma koji se odnose na vodu?

Cijena vode

Da li proizvođač plaća za korištenje vode? Kako se ta cijena / tarifa određuje? Da li to uključuje operativne troškove i eksternalije (vezane za životnu sredinu)? Da li je sistem za određivanje cijena stabilan, predvidljiv i transparentan? Koliko je vjerovatno da će cijene vode da budu povećavane redovno ili povremeno?


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

ANEKS CB 2 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: METODE ZA INTEGRALNU ZAŠTITU BILJAKA

1 UVOD

Ovaj dokument ukazuje na metode alternativnih radnji za primjenu IPM tehnika u komercijalnoj proizvodnji poljoprivrednih i hortikulturnih kultura. Razvijen je kako bi se obezbijedile moguće radnje za implementaciju IPM-a. Obzirom na prirodnu varijaciju u razvoju štetočina za različite kulture i područja, ne može se razviti specifičan model za svaku situaciju uključenu u IPM, pa, prema tome, analizirana razmatranja, i primjeri navedeni u ovom dokumentu nisu sveobuhvatni, već su usmjereni na provedbu IPM u lokalnoj industriji. Ovo je važno razmatranje jer se svaki IPM sistem mora provoditi u kontekstu lokalnih uslova: fizičkih (klimatskih, topografskih, i sl.), bioloških (štetočinskih kompleksa; prirodnih neprijateljskih kompleksa, itd.), i ekonomskih (pristup subvencijama ili njihov nedostatak; zahtjevi za sve zemlje uvoznice, itd.).

1.1 DEFINICIJA

Integralna zaštita (Integrated Pest Management - IPM) je pažljivo razmatranje svih dostupnih tehnika kontrole štetočina i naknadne integracije odgovarajućih mjera koje destimulišu razvoj populacije štetočina i održavaju pesticide i druge intervencije na nivoima koji su ekonomski opravdani, te smanjuju ili na minimum svode rizike po ljudsko zdravlje i životnu sredinu. IPM naglašava rast zdravih biljaka s najmanjim mogućim poremećajima agroekosistema i potiče prirodne mehanizme kontrole štetočina ('Međunarodni kod ponašanja za distribuciju i korištenje pesticida - International Code of Conduct on the Distribution and Use of Pesticides', FAO 2002).

1.2 CILJ

Cilj primjene IPM u okviru GLOBALG.A.P.-a je osiguravanje održive proizvodnje koja uključuje zaštitu biljaka. To se može postići integracijom i primjenom svih dostupnih taktika kontrole i suzbijanja štetočina, uključujući i odgovornu primjenu hemikalija.

Posljednja riječ u IPM (engleski termin – Management) je upravljanje. To je od suštinskog značaja, jer podrazumijeva da mora postojati poznavanje onoga što je problem (što su problemi) i intenziteta problema (u jednini i množini). U slučaju upravljanja štetočinama ove informacije mogu se dobiti samo primjenom standardiziranih sistem praćenja štetočina.

1.3 OKVIR

Ovaj dokument navodi potencijalne pristupe koji se mogu koristiti za provedbu tri temeljna stupa IPM-a, a to su prevencija, praćenje i kontrola bolesti, korova i artropodnih štetočina u voćnim i povrtnim kulturama. Ove metode su osmišljene kako bi pružile primjere različitih pristupa koje proizvođači mogu razmotriti za razvoj vlastitih IPM programa. Nije namjeravano da on bude iscrpan i konačan tekst o IPM alatima i redovno će se ažurirati.

Različite kulture u različitim dijelovima svijeta zahtijevaju različite kombinacije IPM metoda. Međutim, cjelokupna filozofija IPM-a je opšta i univerzalna. IPM se mora smatrati fleksibilnim sistemom koji mora biti prilagođen lokalnim uslovima (fizičkim, biološkim i ekonomskim) pod kojima se određena kultura proizvodi u određenom području. Stoga, generički IPM model koji se može koristiti za svaku situaciju ne može se razviti, pa je popis primjera koji su ovdje dati samo smjernica. Ona nije i ne može biti potpuna, ali dovoljna je kao vodič lokalnim proizvođačima za osmišljavanje i implementaciju IPM programa.

Proizvođači bi trebalo da, barem svake godine, kritički ocijene svoje trenutne prakse za zaštitu biljaka i da sistemski evaluiraju potencijal različitih IPM praksi za njihovu proizvodnju. Lokalni ili regionalni tehnički stručnjaci moći će analizirati planove za IPM po području-kulturi-štetočini, bolesti, ili korovu i provjeriti koji su praktični postupci IPM ili njihove kombinacije uspješni. Takve će informacije biti vrlo korisne kako bi pomogle proizvođačima na istom području kao i u drugim sličnim područjima svijeta da poboljšaju svoje IPM prakse.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

1.4 TRI STUBA IPM

GLOBALG.A.P. je identifikovao tri hronološka koraka u tehnici IPM, koji su u skladu sa principima IOBC:

(1) PREVENCIJA

Treba poduzeti maksimalne napore kako bi se spriječili problemi sa štetočinama, bolestima, i korovima, da bi se izbjegla potreba za intervencijom. To uključuje prihvatanje tehnika uzgoja i radnji upravljanja na nivou poljoprivrednih gazdinstava, kako bi se spriječili ili smanjili učestalost i intenzitet štetočina, bolesti, i korova. U slučaju nekih hroničnih štetnika, (Stern et al., 1959; Pringle 2006), to može uključivati preventivne opcije za upravljanje štetočinama, uključujući prskanje.

(2) MONITORING I EVALUACIJA

Monitoring je sistematska inspekcija biljne proizvodnje i njene okoline u odnosu na prisustvo, fazu (jaja, larve, itd.), i intenzitet (nivo populacije; nivo zaraze) razvoja i lokacije štetočina, bolesti, i korova. To je jedna od najkritičnijih aktivnosti IPM-a, jer će upozoriti proizvođača na prisutnost i nivo štetočina, bolesti i korova u njegovoj proizvodnji. To će omogućiti proizvođaču da donese odluku o najprikladnijoj intervenciji, naglašavajući koliko je suštinski monitoring i vođenje evidencije važan dio IPM programa.

(3) INTERVENCIJA

Različite IPM tehnike mogu se koristiti kada monitoring pokazuje na to da je postignut prag koji zahtijeva poduzimanje radnje i na to da je intervencija potrebna kako bi se spriječili ekonomski uticaji na vrijednost biljne proizvodnje, ili širenje bolesti / štetočine po drugim proizvodnjama. Unutar IPM programa, prioritet se daje ne-hemijskim metodama koje smanjuju rizik za ljude i životnu sredinu, sve dok one djelotvorno kontrolišu štetočine, bolesti ili korov. Međutim, većina njih je trenutno preventivna, kao što je postavljanje dispenzera za poremećaj parenja, očuvanje prirodnih neprijateljskih populacija, itd. Ako daljnji monitoring ukazuje na nedovoljnu kontrolu, tada se može razmotriti upotreba hemijskih sredstava za zaštitu bilja. U takvim slučajevima treba odabrati selektivne pesticide koji su kompatibilni s IPM pristupom, a proizvodi bi trebalo da se primjenjuju na selektivan način.

Da bi se IPM implementirao na poljoprivrednom gazdinstvu, proizvođači moraju usvojiti osnovna znanja o aspektima IPM vezanim uz njihovu proizvodnju/kulturu i mjesto. Ova osnovna znanja opisana su u odjeljku 2.

2 RAZVOJ OSNOVNIH ZNANJA

Da bi bili uspješni u IPM, važno je imati osnovna znanja o:

• Ključnim štetočinama, bolestima, i korovima koji mogu da utiču na biljnu proizvodnju

• Potencijalnim strategijama, metodama, i proizvodima za njihovu kontrolu.

Za tu namjenu, proizvođači bi trebalo da prikupe informacije o sljedećem:


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

2.1 ŠTETOČINE, BOLESTI I KOROVI

Proizvođači bi trebalo da imaju sljedeće osnovne informacije:

2.1.1 Lista relevantnih štetočina, bolesti, i korova u ciljnoj biljnoj proizvodnji za to konkretno područje, region, ili zemlju

2.1.2 Osnovne informacije (izvještaje o činjenicama) o biologiji relevantnih štetočina, bolesti, i korova i o njihovim prirodnim neprijateljima, kao što su:

• Informacije o njihovom životnom ciklusu:

o Različiti stadijumi života i datumi kad se oni pojavljuju, otprilike

o Zahtjevi za razvoj (minimalni prag temperature za razvoj, broj letova po sezoni, godišnje doba kada napadaju ili se razvijaju, itd.)

o Mjesta prezimljavanja (u slučaju štetočina)

• Foto vodiči za relevantne štetočine (različite stadijume), bolesti, i korove i tipične štete koje izazivaju

• Foto vodiči za relevantne prirodne neprijatelje (različite stadijume)

• Ekonomski prag štetnosti (Economic Injury Levels - EIL) i pragovi odluke

• Znanja o organizmima koji imaju karantinski status na ciljnim, izvoznim tržištima

2.2 PREPARATI/SREDSTVA ZA ZAŠTITU BILJAKA

Proizvođači bi trebalo da imaju sljedeće osnovne informacije:

2.2.1 Lista pesticida koji se mogu zakonito primijeniti protiv relevantnih štetočina, bolesti i korova u ciljnoj biljnoj proizvodnji

2.2.2 Osnovne informacije (izvještaje o činjenicama) o njihovoj:

• Hemijskoj porodici

• Kontakt putanji (sistemski, translaminarno, aktivnost isparavanja, kontakt, stomak)

• Stopama doziranja

• Maksimalnim nivoima rezidua (u svojoj zemlji i u ciljnim, izvoznim zemljama)

• Persistentnosti:

o Intervalu ponovnog ulaska

o Intervalu berbe

• Optimalnoj tehnici primjene

• Optimalnom vremenu primjene

• Maksimalnom broju primjena po sezoni

• Selektivnosti za prirodne neprijatelje i za oprašivače

• Modusu radnje


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

2.3 OSTALE METODE ZAŠTITE

• Slične informacije bi trebalo da budu dostupne za druge metode zaštite

2.4 OBUKA

Obuka relevantnog personala (sopstvenog personala ili specijalizovanog konsultanta) o sljedećim temama:

• Prepoznavanje štetočina, bolesti i korova, i relevantnih prirodnih neprijatelja

• Tehnike traženja i monitoringa, uključujući održavanje evidencije

• Principi, tehnike, metode i strategije IPM

• Znanja o sredstvima za zaštitu biljaka i tehnikama primjene

3 POTENCIJALNE IPM MJERE PRIJE SADNJE

Preventivne i higijenske mjere su suštinski važan dio pristupa IPM-u. Mnoge preventivne mjere mogu da se poduzmu prije sadnje biljaka, da bi se spriječili ili smanjili budući problemi sa štetočinama, bolestima, i korovima u toku perioda uzgoja biljaka.

3.1 OCJENA RIZIKA

Izraditi procjenu rizika za parcelu:

3.1.1 Istorijat parcele

• Koje kulture su se ranije uzgajale na toj parceli, u toku posljednje tri godine?

• Koji su bili glavni problemi sa štetočinama, bolestima, i korovima na toj parceli u prošlosti?

• Iako to nije uvijek moguće, savjetovalo bi se da se prikupe informacije o prethodnom korištenju proizvoda za zaštitu biljaka:

o Koji proizvodi za zaštitu biljaka su korišteni na ovoj parceli u prošlosti?

• Da li bi korištenje pesticida na toj parceli u prošlosti moglo da:

o Stvori probleme sa reziduaima u vašoj proizvodnji? (npr. zbog taloženja pesticida u tlu).

o Izazove izbijanje bolesti u toku naredne uzgojne sezone? (npr. zbog toga što su svi prirodni neprijatelji eliminisani u višegodišnjim kulturama, kao što su stabla ili vinogradi).


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

3.1.2 Biljna proizvodnja i vegetacija u okolini

Evaluirati potencijalni uticaj susjednih uzgajanih biljaka i vegetacije na vašu proizvodnju:

• Kakve su prakse IPM na susjednim biljkama?

• Kakvo je korištenje pesticida na susjednim biljkama i kakav je rizik od prenosa pesticida?

• Kakav je potencijal za pojavu problema sa štetočinama ili bolestima uzrokovanim od strane okolnih biljaka i vegetacije?

3.1.3 Uzorci tla i vode

Uzeti i analizirati uzorke tla i vode da bi se provjerilo:

• Prisustvo bolesti i štetočina (uključujući nematode)

• Prisustvo ostataka pesticida, teških metala ili drugih toksina

• Hranljivi nivo tla

3.1.4 Analiza i evaluacija procjene rizika

Na osnovu analize ove procjene rizika, te evidencije o monitoringu za prethodne godine (vidjeti 4.2.) (ako takve evidencije postoje za tu novu njivu), identifikovati mjere koje bi trebalo da se poduzmu da bi se smanjili problemi sa specifičnim i relevantnim štetočinama, bolestima, i korovima u toj konkretnoj proizvodnji.

3.2 PREVENCIJA

Ako je relevantno, sljedeće preventivne mjere bi trebalo da se razmatraju za nove njive:

3.2.1 Tlo

Za prevenciju štetočina (u tlu), nematoda, (korijenskih) bolesti i korova, mogle bi da se poduzmu sljedeće mjere:

• Rotacija kultura u skladu sa programom rotacije kultura, te u zavisnosti od kultura

• Godina odmora, ugar, u zavisnosti od kultura

• Dezinfekcija tla, ili supstrat za rast (npr. solarizacija, fumigacija, inundacija, parenje, vruća voda)

• Promovisanje i/ili povećavanje korisnih mikrobnih i mikrobnih zemljišnih organizama

• Čisto oranje ili sterilizacija ostataka biljaka (uključujući voće u slučaju biljaka koji su stabla) sa ciljem smanjivanja populacija određenih štetočina ili bolesti koje tu prezimljavaju

3.2.2 Voda

Trebalo bi da se poduzmu preventivne mjere da bi se osiguralo sljedeće:

• Čista voda (ispunjavanje lokalnih propisa o štetočinama, bolestima, i hemijskim ostacima, ili smanjivanje njihovog sadržaja ako je primjenljivo)

• Optimalni metodi navodnjavanja i/ili korištenje fertigacije


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

3.2.3 Biljke

Preventivne mjere koje mogu da se poduzmu za smanjivanje problema sa štetočinama, nematodama, i bolestima su:

• Izbor optimalnih i otpornih sorti

• Korištenje otpornog korijenskog materijala (kalemljenje)

• Početni materijal koji je oslobođen štetočina i bolesti (sjeme ili sadnice). To može da uključuje testiranje za štetočine ili patogene u rizosferi

• Optimalna udaljenost između biljaka ili gustina biljaka

3.2.4 Klima

Klimatski uslovi mogu da imaju veliki uticaj na razvijanje bolesti, kao i na štetočine i korove. Prema tome, razmotriti:

• Prirodne mjere za sprječavanje ili smanjivanje razvoja štetočina i/ili bolesti

• Uspostavljanje stanice za agro-klimatološki monitoring ili pretplata na servis za informisanje ili upozoravanje

3.2.5 Vrijeme

Vezano za (prvu) pojavu ključnih štetočina, bolesti i korova u toku sezone uzgoja biljaka, razmotriti:

• Mogućnost za izbor optimalnog datuma za sadnju da bi se smanjili (izbjegli) problemi sa ključnim štetočinama, bolestima, i korovom.

• Izbor sorti koje rano sazrijevaju, da bi se izbjegli periodi sa visokim pritiskom zaraze od određenih štetočina ili bolesti

3.2.6 Lociranje i izbor parcele

Analizirati da li bi susjedna biljna proizvodja mogla da budu izvor posebno problematičnih i štetnih štetočina ili bolesti.

4 POTENCIJALNE MJERE ZA IPM U TOKU BILJNE PROIZVODNJE

4.1 PREVENCIJA

Preventivne mjere su suštinski važan dio pristupa IPM. Njihov cilj je da se populacije štetočina, bolesti, i korova održavaju ispod praga djelovanja. U svakom slučaju, proizvođači moraju da razmotre najprikladnije preventivne mjere, u skladu sa svojom konkretnom situacijom, te relevantnim štetočinama, bolestima, i korovom za njihove kulture i mjesto.

4.1.1 Čistoća poljoprivrednog gazdinstva (Higijena i kanalizacija)

Higijenske mjere imaju za cilj sprječavanje da štetočine, bolesti, i korovi uđu na polje i da se prošire ili rašire među biljkama.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

4.1.1.1 Spriječiti prenos štetočina, bolesti, i korova preko vektora kroz:

• Identifikaciju vektora, kao što su insekti, životinje, kućni ljubimci, glodavci

• Identifikaciju radnji kojima se ti vektori drže van biljaka

• Identifikaciju da bi korov u granicama susjednih područja mogao da bude dom štetočina

4.1.1.2 Spriječiti prenos štetočina, bolesti i korova preko ljudi kroz:

• Rad od zdravih prema oboljelim biljkama i područjima

• Nošenje prikladne odjeće, obuće, cipela, mrežica za kosu (u zavisnosti od biljne proizvodnje)

• Dezinfekciju ruku, obuće, odjeće prije ulaska u polje, posebno nakon posjete parcelama drugih proizvođača (u zavisnosti od biljne proizvodnje)

4.1.1.3 Spriječiti prenos štetočina, bolesti i korova preko opreme i materijala kroz:

• Čišćenje sve opreme (npr. mašina) i materijala nakon rada i prije ulaska u novo polje

• Korištenje različite, posebno određene opreme i materijala u različitim poljima (ako je moguće) u zavisnosti od biljne proizvodnje

• Korištenje čiste ambalaže za berbu

4.1.1.4 Spriječiti prenos štetočina, bolesti i korova kroz upravljanje ostacima biljaka:

• Očistiti voćnjak nakon orezivanja, berbe, sakupljanja lišća ili svakog drugog zadatka koji proizvodi organske ostatke

• Ne zadržavati nikakve ostatke biljaka blizu polja

4.1.1.5 Spriječiti prenos pesticida iz susjednih parcela.

Postići dogovore i organizovati komunikaciju sa proizvođačima sa susjednih parcela da bi se eliminisao rizik od neželjenog prenosa pesticida.

4.1.2 Kulturalne i tehničke mjere

4.1.2.1 Optimalna briga o biljnoj proizvodnji (đubrenje, navodnjavanje, itd.)

Zapamtite da previše đubrenja može da ima nepovoljan uticaj na upravljanje štetočinama, jednako kao i premalo, jer previše đubrenja može da rezultuje slobodnim amino kiselinama u floemu i ksilemu, što kao rezultat povećava potencijal za razmnožavanje štetočina kao što su afide. Optimalna briga o biljkama rezultuje zdravijim biljkama, koje su sposobnije da budu otporne na napade štetočina i bolesti.

4.1.2.2 Upravljanje krošnjama i mikroklimom

Korištenje kulturalnih mjera, kao što su orezivanje, uređenje krošnji i sakupljanje lišća, da bi se osigurala optimalna mikroklima (vlažnost, temperatura, svjetlo, vazduh) u krošnjama biljaka, može sprečiti ili smanjiti razvoj štetočina i/ili bolesti.

4.1.2.3 Uzgojni oblici

Različiti uzgojni oblici biljaka mogu da se koriste da se spriječe ili smanje problemi sa štetočinama, bolestima, i korovom:

• Pokrivanje biljaka kako bi se spriječio korov i stimulisali prirodni neprijatelji


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

• Specijalni tipovi sistema za uzgoj biljaka: mješovita biljna proizvodnja, tračna proizvodnja, tračna berba i permakulture

• Ostale prakse vezane za sistem uzgoja biljaka (npr. margine ugar polja da se spriječi imigracija štetočina kao što su puževi golaći i puževi)

4.1.2.4 Tehnike isključivanja (kod proizvodnje u zaštićenom prostoru)

Posebno kod proizvodnje u zaštićenom prostoru, različite tehnike mogu da se koriste da isključe štetne štetočine iz proizvodnje, kao što su mreže za odbijanje insekata ili UV-rezane folije u plastičnim tunelima da smanjivanje imigracije određenih štetočina, vazdušne brave, i vrata sa dvostrukim ulazom.

4.1.2.5 Malčiranje

Evaluirati da li bi malčiranje moglo da na minimum svede probleme sa određenim štetočinama, bolestima, ili korovom (plastični malčevi, reflektujući malčevi, slamnati malčevi, itd.).

4.1.2.6 Ostale tehničke mjere

• Analizirati koje druge preventivne tehničke mjere bi mogle da budu poduzete

• Spriječiti mehaničko oštećivanje biljaka i proizvoda

4.1.3 Biološka kontrola

4.1.3.1 Mjere za povećavanje populacija prirodnih neprijatelja i oprašivača u i oko biljne proizvodnje:

• Korištenje različitih sistema uzgoja biljaka (tračna proizvodnja, tračna berba, mješovita proizvodnja, permakulture, ostalo)

• Korištenje graničnih biljaka (uključujući živice) (biljke koje proizvode polen, biljke koje proizvode nektar, biljke koje su alternativni dom za prirodne neprijatelje (banker biljke))

• Korištenje pokrovnih biljaka unutar polja (biljke koje proizvode polen, biljke koje proizvode nektar, biljke koje su alternativni dom za prirodne neprijatelje (banker biljke))

• Korištenje sredstava za privlačenje prirodnih neprijatelja

• Obezbjeđivanje mjesta za skrivanje i gnježđenje za prirodne neprijatelje i oprašivače

• Obezbjeđivanje izvora hrane kada je biljka u stanju mirovanja, ako se radi o listopadnim voćkama

• Korištenje selektivnih hemikalija, selektivnog plasmana i/ili vremena prskanja na mjesto i u vrijeme kada je hemijska kontrola neophodna

• Korištenje tehnologije povuci-potegni (privući-i-ubiti; korištenje repelenata)

4.1.3.2 Obezbjeđivanje mjesta za gnježđenje za ptice grabljivice za kontrolisanje glodavaca

4.1.3.3 Sprječavanje smanjivanja populacija prirodnih neprijatelja korištenjem pesticida

• Korištenje selektivnih pesticida koji su kompatibilni sa prirodnim neprijateljima

• Korištenje selektivnih tehnika primjene (tretiranje na posebnim mjestima, primjena sistemskih proizvoda na tlo, sprej za mamac na površini drveta, privlačenje-i-ubijanje, itd.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

4.2 ALATI ZA PODRŠKU MONITORINGU I ODLUČIVANJU

Monitoring je glavni alat za smanjivanje broja intervencija hemijskim proizvodima za zaštitu biljaka i od temeljne je važnosti za pouzdan i održiv program IPM. Monitoring se, po mogućnosti, koristi u kombinaciji sa alatima za podršku odlučivanju.

4.2.1 Organizacija

• Nominirati odgovornu osobu za istraživanje i monitoring

• Ta osoba mora da dobije obuku za:

o Prepoznavanje štetočina, bolesti, i korova.

o Tehnike za istraživanje i monitoring

o Održavanje evidencije

Obuka bi trebalo da se na redovnoj osnovi osvježava.

4.2.2 Posmatranje

Organizovati program monitoringa i istraživanja za poljoprivredno gazdinstvo:

• Identifikovati koje štetočine, bolesti, i korovi bi trebalo da se podvrgavaju monitoringu i zašto

• Odrediti kako bi one trebalo da se podvrgavaju monitoringu (direktno posmatranje u biljnoj proizvodnji na ključnim dijelovima biljaka, zamke, biljke indikatori, itd.)

• Odrediti u kojem periodu godine, i u kojim stadijumima života štetočina, bi monitoring trebalo da se dešava

• Učestvovati u postojećim sistemima monitoringa / upozoravanja za cijelu oblast

• Identifikovati učestalost monitoringa

• Odrediti oblast koja predstavlja jedinicu za monitoring

• Odrediti broj tačaka za uzorkovanje po jediničnoj oblasti

4.2.3 Održavanje evidencije

• Uspostaviti listove za evidentiranje (elektronske ili na papiru), koji uključuju:

o Identifikaciju parcele i biljaka koji se podvrgavaju monitoringu

o Ime lica koje sprovodi monitoring

o Datum monitoringa

o Ime štetočine, bolesti ili korova koji se podvrgavaju monitoringu

o Broj uzoraka

o Broj nalaza

o Životni ciklus nalaza (u slučaju štetočina)

o Poređenje sa pragovima

o Lokaciju unutar parcele

o Odluku koja je donesena


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

• Listovi evidencija bi trebalo da se arhiviraju da bi omogućili poređenje evidencije iz različitih godina i sa različitih parcela.

4.2.4 Sistemi upozoravanja i alati za odlučivanje

• Korištenje modela za predviđanje i sistema za podršku odlučivanju (npr. temperaturno vođenih fenoloških kompjuterskih modela, modela sa stepen-danima) u kombinaciji sa monitoringom i vremenskim prognozama

• Korištenje sistema upozoravanja za cijelu oblast

4.2.5 Evaluacija/Donošenje odluka

• Koristiti pragove odluke za relevantne štetočine, bolesti, i korove za odlučivanje o tome da li je intervencija potrebna ili ne

• Dokumentovati odluke koje su donesene da se sprovede određene intervencija

• Sprovođenje analize evidencija na kraju sezone, izvlačenje zaključaka i planiranje prilagođavanja programa IPM za sljedeću sezonu

4.3 INTERVENCIJA

U slučaju da intervencije moraju da se sprovedu, postoji nekoliko nehemijskih metoda koji mogu da se primijene. U slučaju da pesticidi moraju da se primijene, njihovo korištenje može da bude svedeno na minimum korištenjem optimalnih tehnika primjene i sprječavanjem razvoja otpornosti na pesticide.

U određenim slučajevima, kao što je potreba da se postigne ispunjenost karantina za štetočine za karantinske štetočine, bolesti ili korov, fitosanitarni zahtjev dostavljaju treće zemlje. U takvim slučajevima, često se ne može izbjeći korištenje proizvoda za zaštitu biljaka. Ako je proizvođač natjeran da koristi proizvode za zaštitu biljaka zbog konkretnih pitanja karantina, on mora da koristi i dostavlja informacije o metodima prevencije i monitoringa, kako bi se podržala neophodnost takve primjene.

4.3.1 Mehanička/fizička kontrola

Prije nego što se posegne za hemijskim metodama, proizvođač bi trebalo da evaluira mehaničke ili fizičke tehnike za ubijanje ili uklanjanje štetnih štetočina, bolesti, ili korova, kao što su

• Štetočine:

o Okruživanje ili izolacija zaraženih listova, plodova, ili biljaka (sanitacija)

o Usisavanje štetočina (npr. Lygus spp.)

o Ostalo

• Bolesti:

o Okruživanje ili izolacija oštećenih ili zaraženih listova, plodova, ili biljaka (sanitacija)

• Korov:

o Košenje

o Ručno uklanjanje korova

o Mehaničko uklanjanje korova

o itd.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

4.3.2 Semiohemikalije

Semiohemikalije mogu da se koriste na različite načine za kontrolisanje štetočina:

• Privlačenje-i-ubijanje (takođe poznato i kao mamljenje-i-ubijanje), uključujući:

o Masovno hvatanje u zamke sa semiohemikalijama

o Biljke zamke

o Tehnike za prskanje mamcem

• Hemosterilizacija (ta tehnika može predstavljati alternativu za tehniku SIT): muški primjerci populacije štetočina u divljini su privučeni mamcem koji je obogaćen hemijskim sredstvom za sterilizaciju

• Sredstva za odbijanje

• Poremećaj parenja (konfuzija u parenju)

4.3.3 Augmentativna biološka kontrola

Različiti prirodni neprijatelji i mikrobni proizvodi mogu da se oslobađaju ili primjenjuju za upravljanje populacijama štetočina, kao i bolestima:

• Sezonska oslobađanja cijepljenjem ili inundacijom masovno uzgojenih prirodnih neprijatelja radi kontrolisanja štetnih insekata i grinja

• Korištenje patogenih virusa po insekte (NPV ili bakulovirusi), gljivica, bakterija ili nematoda u cilju kontrole štetnih insekata i grinja

• Korištenje neprijateljskih gljivica i bakterija za kontrolisanje bolesti korijena i lista

4.3.4 Tehnika sterilnih insekata (Sterile Insect Technique - SIT)

Ova tehnika koja se odnosi na cijelo područje uspješno se koristi u mnogim područjima svijeta za upravljanje populacijama, na primjer: voćne mušice (Tephritidae, kao što je mediteranska voćna mušica: Ceratitis capitata), određene vrste Lepidoptera (npr. Cotton Bollworm: Pectinophora gossypiella; pamukov moljac, Cydia pomonella) i određene vrste muha koje su važne za veterinu (npr. pješčana muha: Cochliomyia hominivorax), kroz često oslobađanje masovno uzgojenih sterilnih insekata ciljne štetočine (napomena: u slučaju pješčane muhe i drugih, oslobađaju se jedinke oba spola).

4.3.5 Korištenje prirodnih proizvoda

Različiti prirodni proizvodi se mogu koristiti za kontrolisanje štetočina, bolesti i korova. Takođe, u tom slučaju, posebna pažnja bi trebalo da se posveti tome da se osigura da su oni kompatibilni sa pristupom IPM i da ne predstavljaju nikakav problem sa stanovišta zdravlja i bezbjednosti hrane.

• Ulja (mineralna ulja i biljna ulja)

• Botanički proizvodi (npr. prirodni piretrum, azadirahtin, itd.)

• Sapuni

• Dijatomejska zemlja

• itd.

Napomena: Treba paziti da su ti proizvodi prikladno registrovani kao PPP u zemlji proizvodnje, ako je to primjenljivo.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

4.3.6 Hemijski proizvodi za zaštitu biljaka

U slučaju intervencije u kojoj je hemijski proizvod za zaštitu biljaka neophodan, proizvod mora da bude izabran unaprijed. Zahtjev CB 8.1.1 je koristan za tu namjenu. Trebalo bi da se uključe sljedeća razmatranja:

4.3.6.1 Sistemi upozoravanja i odlučivanja Da bi se donijela optimalna odluka o vremenu i usmjeravanju, potrebne su sljedeće informacije:

• Kakvo je optimalno vrijeme primjene da bi se dobio maksimalan efekat na ciljne štetočine, bolesti, ili korov?

• Informacije o intervalu za ponovni ulazak i o intervalu berbe

• Informacije o pravilnoj učestalosti primjene

• Vremenska prognoza sa informacijama o:

o Vjetru i temperaturnim uslovima, sa ciljem izbjegavanja problema u toku primjene

o Mogućoj kiši u toku perioda nakon intervencije

• Korištenje modela za predviđanje i posmatranja na terenu sa ciljem određivanja da li je štetočina u osjetljivoj fazi svog životnog ciklusa. To može da bude važno za optimizaciju primjene, kako bi se izbjegle dodatne primjene

4.3.6.2 Prag odluke Dokumentovati prag odluke za relevantne štetočine, bolesti i korov.

4.3.6.3 Izbor proizvoda (Vidjeti 2.2. 'Sredstva za zaštitu biljaka')

• Prije primjene hemijskog sredstva, odrediti cilj – potpuno iščišćavanje, tretman na pojedinim mjestima, korigovanje populacije, kompatibilnost sa prirodnim neprijateljima itd. – te izabrati proizvod u skladu sa vašim ciljem.

• U slučaju primjene mješavina u rezervoaru, identifikujte da li postoje ili ne poznati negativni efekti miješanja koji bi trebalo da se izbjegavaju.

4.3.6.4 Upravljanje otpornostima Razvoj otpornosti na pesticide (1) dovodi do smanjenja broja dostupnih pesticida i (2) često dovodi do učestalije primjene viših doza i, prema tome, povećanog rizika od premašivanja MRL. Prema tome, veoma je važno da se ima plan za upravljanje otpornostima, kako bi se spriječio razvoj otpornosti na hemijske pesticide.

4.3.6.5 Primjena Optimalna primjena pesticida može da dovede do drastičnog smanjenja korištenja pesticida uz istovremeno maksimalno povećavanje efekta primjene pesticida.

• Identifikovati, i koristiti, optimalnu opremu za raspršivanje (uključujući tip i veličinu mlaznica) i tehniku:

o Pritisak

o Brzina vožnje

o Količina vode

o pH faktor vode, ako je to relevantno za proizvod za zaštitu biljaka


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

o Korištenje adjuvansa (djelotvorno naljepnice i proširivači)

• Periodično baždarenje opreme za raspršivanje

• Održavanje evidencije baždarenja

• Korištenje tehnika primjene koje su selektivne za prirodne neprijatelje

NAPOMENA: Vidjeti 4.1.3.1 i 4.1.3.3 – Korištenje selektivnih hemikalija, selektivan plasman i/ili vrijeme raspršivanja, kada i gdje je hemijska kontrola neophodna.

Evaluirati mogućnosti korištenja selektivnih načina kojima se proizvod za zaštitu biljaka može primijeniti tako da to ne izazove poremećaje populacija prirodnih neprijatelja u biljnoj proizvodnji i tako da se to integriše u program IPM, kao što su:

o Primjena sa niskom stopom, elektrostatički

o Tretmani na specifičnim mjestima

o Primjene u trakama

o Tretiranje samo određenog dijela biljke

o Tempirana primjena kada štetočine i prirodni neprijatelj(i) nisu aktivni u biljnoj proizvodnji

o Raspršivanje mamca

o Korištenje mamaca i zamki (npr. protiv voćnih mušica (Tephritidae))

4.3.6.6 Imenovati osobu koja je odgovorna za primjenu sredstava za zaštitu biljaka. Takva osoba mora da ima:

• Periodičnu obuku iz primjene pesticida

• Znanja o baždarenju opreme

4.3.6.7 Zastarjeli proizvodi za zaštitu biljaka

• Zastarjeli proizvodi za zaštitu biljaka moraju da se bezbjedno održavaju i odlažu, kroz ovlaštene ili odobrene kanale.

4.3.6.8 Prazni spremnici za zaštitu biljaka

• Bez ponovnog korištenja praznih spremnika za zaštitu biljaka

• Ispiranje tri puta prije odlaganja

• Bezbjedno i sigurno skladištenje praznih spremnika

• Odlaganje u skladu sa zakonom propisanim zahtjevima/dobrom praksom


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

5 POTENCIJALNE MJERE ZA IPM NAKON BERBE

5.1 TRETMANI NAKON BERBE

Kada je potrebna intervencija nakon berbe, sljedeći faktori bi trebalo da budu uzeti u obzir:

5.1.1 Izbor tehnika i proizvoda

Kada se bira tehnika intervencije ili proizvod:

• Prioritet se mora dati korištenju nehemijskih tehnika, kao što su korištenje zagrijavanja, zamrzavanja, zračenja, pranja, CO2, itd.

• U slučaju da moraju da se koriste hemijski proizvodi za zaštitu biljaka, oni moraju da se izaberu unaprijed, dajući prioritet proizvodima sa kratkim periodom persistentnosti.

5.1.2 Tehnika primjene

Da bi se na minimum svela količina hemijskih proizvoda za zaštitu biljaka koji treba da budu primijenjeni, sljedeće tačke bi trebalo da se uzmu u obzir:

• Oprema za primjenu mora da bude izbaždarena (količina koja se primjenjuje na zapreminu poljoprivrednog proizvoda na liniji za pakovanje).

• Doza mora da bude pripremljena korištenjem izbaždarene mjerne opreme.

5.1.3 Evidencija primjena

Evidencija primjene bi trebalo da se održava u skladu sa GLOBALG.A.P. CPCC.

5.2 SKLADIŠTENJE I TRANSPORT

5.2.1 Monitoring

• Tražiti mjesta na kojima se skrivaju glodavci, ptice i insekti

• Tražiti dokaze o njihovom prisustvu (izmet, dlake, perje)

• Revidirati uslove skladišnog područja i transportnih sredstava kao što su kamioni i brodovi

5.2.2 Prevencija

Različite mjere mogu da se poduzmu za eliminaciju štetočina i bolesti u toku skladištenja i transporta:

• Optimalno pakovanje za skladištenje i transport

• Optimalni uslovi za skladištenje i transport

o Optimalni klimatski uslovi (temperatura, relativna vlažnost, kretanje vazduha, ventilacija, itd.).

o Atmosfera (npr. ULO,…)

• Čiste kutije, sanduci, klimatizovane sobe, kamioni…

• Prevencija štetočina i bolesti na proizvodima u skladištu (uključujući glodavce) kroz, na primjer, tehnike isključivanja


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

5.2.3 Intervencija

Različite tehnike intervencije mogu da se koriste za kontrolisanje štetočina i bolesti u toku skladištenja i transporta:

• Tehnike hvatanja u zamke

• Semiohemikalije

• Biološka kontrola štetočina

• Hemijska kontrola

• Zamrzavanje ili zagrijavanje

• Kontrolisana atmosfera

• Ostalo

REFERENCE:

Fundacion para el Desarrollo Frutícola (2ª Ed. 2004): Guia para el Monitoreo de plagas. Santiago de Chile 50pp. IOBC-OILB, 2004, Guidelines for Integrated Production. Principles and Technical Guidelines (Smjernice za integrisanu proizvodnju. Principi i tehničke smjernice). 3. izdanje, Švajcarska. Pimentel, D. (ed.), 1997, Techniques for Reducing Pesticide Use, Economic and Environmental Benefits (Tehnike za smanjivanje korištenja pesticida, ekonomske koristi i koristi za životnu sredinu). John Wiley & Sons. 444 p. Pimentel, D. (ed.), 1991, Handbook of Pest Management in Agriculture (Priručnik za upravljanje štetočinama u poljoprivredi). Tom. II. 2nd ed. CRC Press, Boca Raton. PRINGLE, K.L. 2006. The Use of Economic Thresholds in Pest Management: Apples in South Africa (Korištenje ekonomskih pragova u upravljanje štetočinama: Jabuke u Južnoj Africi). South African Journal of Science 102: 201-204. Stern, V.M., Smith, R.F., Van Den Bosch, R. & Hagen, K.S. (1959). The Integrated Control Concept (Koncept integrisane kontrole). Hilgardia 29, 81-101. FAO, International Code of Conduct on the Distribution and Use of Pesticides (Međunarodni kodeks za distribuciju i korištenje pesticida), 2002 EISA: Code on Integrated Farming (Kodeks za integrisana poljoprivredna gazdinstva)


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

ANEKS CB 3 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: KORIŠTENJE PREPARATA ZA ZAŠTITU BILJAKA U ZEMLJAMA KOJE DOZVOLJAVAJU EKSTRAPOLACIJU

Sistem registracije u zemlji upotrebe Kriterijumi za bezbjedno korištenje (Operater i životna sredina)

Ovlaštenje sredstava za zaštitu biljaka za upotrebu na pojedinačnim biljkama

Ne postoji nikakav sistem za registraciju: Određeni stepen kontrole nad uvozom sredstava za zaštitu biljaka može da bude uspostavljen.

Sredstva za zaštitu biljaka koja se koriste imaće jasne smjernice za korisnika tako da se omogući bezbjedno korištenje proizvoda u skladu sa 'Međunarodnim kodeksom ponašanja za distribuciju i korištenje pesticida' ('International Code of Conduct on the Distribution and Use of Pesticides') (FAO Rim 2002. godine).

Ekstrapolirana korištenja su dozvoljena.

Postoji sistem za registraciju: Dozvoljena je prodaja uvezenih sredstava za zaštitu biljaka sa etiketom zemlje porijekla. To može biti dodatak na nacionalne etikete za sredstva za zaštitu biljaka.

Korisnik sredstava za zaštitu biljaka, koji je direktno iz uvoza, dobiće jasne smjernice tako da se omogući bezbjedno korištenje proizvoda. Te smjernice mogu da budu u obliku prevoda etikete ili napomena koje obezbjeđuje distributer.

1. Uvezena sredstva za zaštitu biljaka nose etiketu koja odgovara nacionalnom odobrenju.

2. Uvezena sredstva za zaštitu biljaka nose etiketu koja se razlikuje od tekućeg nacionalnog odobrenja. U tok slučaju, sredstva za zaštitu biljaka se mogu koristiti u biljnoj proizvodnji za koju je nacionalno odobrenje važeće.

3. Biljan proizvodnja nije obuhvaćena nacionalnom etiketom. Ekstrapolirana korištenja su dozvoljena, ako nacionalni sistem eksplicitno dozvoljava tu praksu.

IZUZETAK:

U slučaju da testiranja na terenu obavljaju proizvođači u saradnji sa vladom, kao posljednja testiranja prije odobravanja sredstava za zaštitu biljaka (plant protection products - PPP), proizvođač može i dalje da dobije GLOBALG.A.P. certifikaciju, čak iako će dio proizvoda da bude uništen ili korišten za daljnje analize. Trebalo bi da postoji jasna sljedljivost i informacije o površinama (količinama) korištenim za testiranje. Proizvođač će takođe imati dostupne smislene dokumente koji ukazuju na to da proizvođač učestvuje u zakonitom terenskom ispitivanju koje je u potpunosti u skladu sa zakonskim okvirom zemlje proizvodnje. Štaviše, postojaće jasne procedure o upravljanju tim testiranjima. PPP koji se testiraju nisu dozvoljeni za korištenje na proizvodima koji treba da budu certifikovani i testiranje ostataka neće pokazati ostatke tog proizvoda.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

ANEKS CB 4 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: CB 7.6 ANALIZA REZIDUA

Kontrolna tačka

Tumačenje

CB 7.6.1 1. U svim slučajevima moraju biti dostupni dokazi o listi postojećih MRL-a koji se primjenjuju za zemlju (zemlje) / regiju (čak i ako je to sama zemlja proizvodnje) u kojoj je poljoprivredni proizvod namijenjen trgovanju, ili bilo koja druga dokumentacija koja pokazuje da je proizvođač (ili njegov direktni kupac) ugradio te informacije. 2. Komunikacija s klijentima koje predstavlja proizvođač može biti u obliku pisama ili drugih dokaza koji se mogu verifikovati. To mogu biti prisutni ili budući klijenti. 3. Kao alternativa za 2., gdje npr. proizvođač još ne zna s kim će se trgovina odvijati, proizvođač može učestvovati u sistemu analize rezidua koji zadovoljava najstrože MRL-ove (ili tolerancije za uvoz ako postoje i ako su različite) u zemlji ili regiji u kojoj se namjerava trgovati poljoprivrednim proizvodom. U slučaju da postoji usklađeni MRL za tu regiju, on se mora ispunjavati. Ako proizvođač prodaje proizvod na tržište zemlje proizvodnje, trenutni (nacionalni) popis primjenljivih MRL i dalje će biti dostupan kao u 1. iznad. 4. Ako se pokušavaju ispuniti MRL-ovi različitih tržišta za različite serije proizvoda (tj. istovremena proizvodnja za SAD, EU, državu proizvodnje) neophodno je unutrašnje odvajanje i sljedljivost certifikovanog proizvoda. 5. Ova Kontrolna tačka mora se unakrsno provjeriti sa informacijama koje su date pri registraciji proizvođača i bilo kakvim ažuriranjima poslanim CB od registracije, tj. da bi se verifikovalo da li proizvođač prodaje svoj proizvod isključivo na tržištu zemlje proizvodnje i to izjavljuje pri registraciji.

CB 7.6.2 1. Smjernice će se tražiti od industrije PPP / organizacija proizvođača PPP ili tehnički odgovornih savjetnika o tome kako prilagoditi proizvodne metode (npr. povećati interval prije berbe) koji su potrebni kako bi se uzeli u obzir strožiji MRL-ovi. 2. Ako proizvođač prodaje svoj proizvod isključivo na nacionalnom tržištu zemlje proizvodnje i to izjavljuje pri registraciji, smatra se da je ova Kontrolna tačka ispunjena (budući da zakonski okvir G.A.P.-a, kao što je interval prije berbe, doziranje itd. u zemlja proizvodnje već pokriva ovu tačku). 3. Ova Kontrolna tačka mora se unakrsno provjeriti sa informacijama koje su date pri registraciji proizvođača i svim ažuriranjima poslanim u međuvremenu, od trenutka registracije.

CB 7.6.5 1. U skladu sa ocjenom rizika, plan uzorkovanja je dostupan, sa najmanje sljedećim minimalnim zahtjevima:

• Definisana je učestalost uzorkovanja (npr. 1 uzorak po x kg / komada, pakovanja, ili uzorak sedmično / mjesečno / godišnje itd.).

• Opis metode analize (GCMS-MS, LCMS-MS, specifični metodi, …).

Evaluacija rizika obavlja se najmanje jednom godišnje.

2. Plan uzorkovanja se određuje u skladu sa procedurom zasnovanom na riziku. 3. Standardizovana operativna procedura za uzorkovanje - zasnovana na Codex Alimentarious-u ili propisima EU. 4. Razmatranja: Unakrsna kontaminacija, proces za sljedljivost uzoraka (do laboratorije i analiza ostataka natrag do izvora uzorka), prakse uzorka / nosioca.

CB 7.6.6 1. Testiranje ekspertize je dio akreditacije ISO 17025. Za laboratorije u procesu akreditacije za standard ISO 17025 ili laboratorije koje su akreditovane prema ekvivalentnom standardu (npr. GLP) je, međutim, važno da dokažu učestvovanje u testiranju ekspertize. 2. Tehnike bi trebalo da budu u mogućnosti da detektuju prikladne limite učinka (npr. LOD 0.01 ppm, itd.). 3. Održavanje sljedljivosti.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

CB 7.6.7 1. Vidjeti '4.3.3 Teret dokazivanja' u GLOBALG.A.P. Opštim pravilima Dio I.

2. Verifikovati sljedljivost rezultata; identifikovati prirodu i izvor premašivanja MRL.

3. Protumačiti laboratorijske rezultate i usaglasiti prikladne radnje (uključiti relevantnu referentnu grupu, npr. eksperti, industrija, proizvođači, laboratorije itd.)

4. Implementirati korektivne radnje (ako se zahtijevaju), izmjene relevantnih kontrola i procedure, sankcije kada se zahtijevaju u slučaju premašivanja MRL.

5. Komunikacija sa relevantnim stranama vezano za premašivanje MRL .


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

ANEKS CB 5 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: CB 7.6.3 PROCJENA RIZIKA PREKORAČENJA MAKSIMALNOG LIMITA REZIDUA (MRL)

OVAJ ANEKS UKLJUČUJE OBAVEZNE MINIMALNE KRITERIJUME ZA SISTEME ZA MONITORING REZIDUA

1. Pozadina

Danas su potrošači naviknuti da cijele godine mogu da biraju između raznovrsnih svježih i prerađenih prehrambenih proizvoda visoke kvalitete po povoljnim cijenama. Kako bi se zadovoljila ta potražnja, u mnogim slučajevima biljke moraju tokom rasta biti zaštićene od štetočina i bolesti, primjenom sredstava za zaštitu bilja (plant protection products - PPP) prema principu „što je manje moguće, koliko god je potrebno“.

Kako bi se ispunio skup standarda o ostacima (reziduaima) PPP na hrani i stočnoj hrani, omogućila trgovina prehrambenim proizvodima, provjerila ispunjenost dobrih poljoprivrednih praksi (good agricultural practices - G.A.P.) i osigurala zaštita ljudskog zdravlja, uspostavljene su zakonski primjenjive maksimalne granice rezidua (Maximum Residue Limits - MRL).

U interesu je svih osoba koje rade u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji i prehrambenom lancu, uključujući GLOBALG.A.P., da se osigura da se poduzmu praktične mjere kako bi se osigurala ispunjenost tih standarda trgovanja. Za GLOBALG.A.P., ključni alat su GLOBALG.A.P. standardi i njihova ispravna implementacija.

Međutim, unatoč mnogim mjerama dubinske analize na nivou proizvođača, nije uvijek moguće postići 100 % ispunjenosti MRL-ova; ali je odgovornost svih u lancu proizvodnje hrane da se izbjegnu prekoračenja MRL-ova.

Kako bi se postigla bolja ispunjenost GLOBALG.A.P. protokola, proizvođači moraju procijeniti rizik povezan s korištenjem PPP-a. Priloženi dokument daje primjere kako se mogu pojaviti prekoračenja MRL-ova tako da proizvođači mogu prilagoditi svoje proizvodne postupke na poljoprivrednom gazdinstvu u toku proizvodnje.

2. Ključni razlozi zbog kojih može da dođe do premašivanja MRL-ova

• Nepoštivanje dobre poljoprivredne prakse i uputa na etiketama, uključujući nepravilnu ili nezakonitu upotrebu PPP-a.

• Nedostatak odgovarajućeg standarda za osiguranje kvaliteta koji bi se primjenjivao na provjeravanje metoda proizvodnje.

• Razlike u MRL-ima između zemlje proizvodnje (country of production - COP) i zemlje odredišta (country of destination - COD) i drugi pravni izazovi u primjeni MRL-ova i komunikaciji o MRL-a, kao što su povremene promjene MRL-ova tokom sezone koje ne omogućavaju proizvođaču da promijeni svoje G.A.P. da bi osigurao da finalni proizvod ispunjava modifikovani MRL.

• Izuzetne okolnosti, gdje se dešavaju vanredni uslovi uzgoja biljaka, klimatski ili agronomski uslovi.

I. NIVO PROIZVOĐAČA (Nivo polja)

Slučajevi koje proizvođači mogu da kontrolišu

• Nepoštivanje i neispunjavanje uputstava za korištenje PPP-a priloženim na njihovim etiketama: o Metod primjene o Interval prije berbe o Rukovanje i miješanje o Greške u izračunavanju koncentracije ili zapremine raspršivanja o Prakse uzgoja (proizvodnja u zatvorenom ili proizvodnja na otvorenom prostoru)


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

• Primjena neregistrovanih PPP-ova (npr. na manjim kulturama)

• Bez prikladnog korištenja aditiva ili ulja

• Primjena nezakonitih PPP-ova ili korištenje formulacija iz neautentičnih izvora

• Neispunjavanje opštih dobrih poljoprivrednih praksi (npr. čišćenje opreme, ispuštanje mješavine za raspršivanje, prakse upravljanja, uključujući upravljanje vodom) i karence

• Pogrešan sistem apliciranja, neprikladno korištenje opreme za primjenu ili loše stanje opreme (npr. baždarenje, pogrešne mlaznice).

• Korištenje komposta koji se proizvodi od tretiranih biljaka

• Rezidui u narednim (rotacionim) kulturama

• Metodi uzorkovanja (od strane proizvođača): o Unakrsna kontaminacija u toku uzorkovanja na polju / u postrojenju za pakovanje o Neispravan uzorak uzet zbog ljudske greške na polju / u postrojenju za pakovanje

Slučajevi u kojima je stepen kontrole proizvođača minimalan

• Brzi rast biljke nakon primjene, što dovodi do ranije berbe od onog što je bilo predviđeno i time do narušavanja karence

• Prenos raspršivanja sa veoma blizu zasađenih susjednih kultura

II. IZVAN NIVOA POLJOPRIVREDNOG GAZDINSTVA (Izvan poljoprivrednog gazdinstva)

Slučajevi koje proizvođači mogu da kontrolišu

• Neispunjavanje uputstava sa etikete za tretman nakon berbe koji se koristi u prerađivanju u daljnjem toku procesa (na primjer, postrojenja za pakovanje (vidjeti iznad)

• Slabe prakse upravljanja (npr. nepoštivanje uputstava i pravila vezano za higijenu / sanitaciju, bezbjedno skladištenje i transport PPP-ova koji su osmišljeni za izbjegavanje direktnog kontakta poljoprivrednih proizvoda i PPP-ova)

Bez direktne kontrole proizvođača

• Nedostatak kompletnog skupa globalno harmonizovanih MRL-ova o Karenca nije primjenljiva na COD MRL (nije relevantno za poljoprivredne proizvode koji potiču iz EU) o Snižavanje MRL ili povlačenje AI (active ingredients – aktivni sastojci) u kombinaciji sa nedovoljnom komunikacijom o promjenama o Različiti MRL-ovi u COP i COD o Konfuzija vezano za to koji MRL ispunjavati, imajući u vidu korištenje mnogo ili nekoliko zakonskih i privatnih standarda pri čemu

svaki ima zahtjeve za MRL

• Metode uzorkovanja (od strane trećih lica): o Unakrsna kontaminacija u toku uzorkovanja:

- Na polju - U skladištu - U radnji

o Nepravilan uzorak uzet zbog ljudske greške: - Na polju


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

- U skladištu - U radnji

o Suha tvar nije homogeno raspodijeljena u tlu i u biljnom materijalu o Veličina uzorka je premalena o Nema harmonizovanih metoda za uzorkovanje

• Testiranje i laboratorije o Ugrađena velika margina greške za analizu rezidua o Pogrešan analitički metod korišten o Netačni pozitivni rezultati (uplitanje aktivnih sastojaka koje prave biljke ili procedure laboratorije ili efekt matrice) o Kontrastna sposobnost certifikovanih i odobrenih laboratorija

• Statistički metodi koji se koriste, te konzervativan pristup određivanju MRL-ova o Prema propisima EU, MRL-ovi se određuju na osnovu ograničenog broja testova na terenu uz korištenje specifičnih statističkih

metoda i u tom kontekstu se primjenjuje princip ALARA (onoliko nisko koliko se razumno može postići - As Low As Reasonably Achievable)

o Zbog konzervativnog načina na koji se određuju MRL-ovi, te statističkih procedura koje su uspostavljene, matematički gledano neizbježno je da će postojati mali broj premašivanja MRL-ova. Statistička mogućnost takvih premašivanja može se eliminisati samo revidiranjem zakonskog okvira.

A) SMJERNICE ZA SPROVOĐENJE PROCJENJIVANJA RIZIKA ZA DEFINISANJE PLANA UZORKOVANJA ZA OSIGURAVANJE ISPUNJENOSTI MRL-OVA

1. Pozadina i principi

• Ova ocjena rizika bi trebalo da dovede do zaključaka o sljedećem: o Da li su analize PPP potrebne ili ne i koliko je potrebno o Odakle i kada uzeti uzorke o Koji tip analize sprovesti

• Uobičajeni izlazni rezultat ocjene rizika je plan uzorkovanja koji naznačuje koliko se uzoraka uzima, odakle i kada, te koja analiza se sprovodi. Ocjena rizika je proces koji se prati da bi se došlo do tih zaključaka i trebalo bi da uključuje argumentaciju i razmatranja koja su izvršena.

• Proizvođači će imati sisteme za verifikaciju pravilne implementacije G.A.P.-a i toga da li proizvod ispunjava zakonom propisane MRL-ove. Analiza ostataka PPP je veoma efikasan sistem verifikacije.

• Program uzorkovanja bi trebalo da: o Bude robustan sistem verifikacije implementacije G.A.P.-a na poljoprivrednom gazdinstvu i na nivou rukovanja poljoprivrednim

proizvodom o Bude robustan sistem verifikacije toga da ostaci u proizvodu ispunjavaju zakonom propisane MRL-ove i specifikacije potrošača,

ako je primjenljivo o Kontroliše da nema unakrsne kontaminacije od susjeda, susjednih polja ili preko životne sredine (vode, tla, opreme za primjenu

itd.) o Kontroliše da se koriste samo ovlašteni proizvodi (tj. samo proizvodi koji su registrovani za biljke se koriste u slučaju da zemlja

proizvodnje ima sistem registracije PPP; za organske proizvode, kontrolisanje da se koriste samo proizvodi koji su dozvoljeni za organsku proizvodnju)


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

• Ocjena rizika bi trebalo da se izvrši po biljnoj proizvodnji (ili grupi sličnih biljaka, kao što može da bude slučaj za bilje), pošto tip biljne proizvodnje uobičajeno ima veliki uticaj na rizik

• Ocjena rizika će biti dokumentovana i pregledavana na godišnjem nivou

2. Broj uzoraka

Faktori koje treba uzeti u obzir kada se definiše broj uzoraka uključivaće kao minimum sljedeće:

• Kultura: Vrsta kulture može imati veliki uticaj na rizik. Rizik je vrlo različit u proizvodnji gljiva, plantaži stabala kestena ili zasadu stolnog grožđa. Na plantaži gljiva ili stabala kestena, ocjena rizika bi mogla zaključiti da nije potrebna nikakva analiza rezidua ili da je potreban minimalan broj analiza, dok bi se za plantažu grožđa očekivao mnogo veći broj uzoraka.

• Zemlja proizvodnje: Zemlja u kojoj se nalazi proizvodna površina može imati uticaja. Za procjenu rizika treba da budu poznati istorijski podaci za svaku kulturu i zemlju.

• Veličina: Površina ili broj tona proizvodnje. Što je veća veličina, to je veći rizik.

• Broj proizvodnih lokacija: Što je veći broj proizvodnih lokacija, to je veći rizik.

• Intenzitet korištenja PPP-a: Ovaj se faktor obično odnosi na tip biljne proizvodnje (neke biljke zahtijevaju više korištenja PPP od drugih), mjesto proizvodnje (u nekim područjima postoje naprednije IPM tehnike, u drugim područjima postoji veći pritisak štetočina, itd.), te vještine i stručnosti svakog pojedinačnog proizvođača.

• Istorijski podaci proizvođača: Treba uzeti u obzir istorijske podatke o pitanjima vezanim za PPP koji se odnose na svakog pojedinačnog proizvođača.

• Za grupe proizvođača, pored gore navedenih faktora, broj proizvođača treba uzeti kao glavni faktor. Što je veći broj proizvođača, to je veći rizik.

Odluka o broju uzoraka treba da bude donesena na bazi slučaj po slučaj.

Napomena: Opšte pravilo koje bi moglo da posluži kao smjernica: u mnogim slučajevima vrijednost uzorka + analiza iznosi oko 0,1-0,5 % vrijednosti biljne proizvodnje.

3. Kada i odakle uzimati uzorke

Kada se broj uzoraka definiše, važno je odlučiti o tome kada i odakle uzeti uzorke.

• Kada: Za svaku biljnu proizvodnju bi trebalo da se identifikuju najrizičniji periodi. Da bi se identifikovali ti periodi, istorijski podaci za tu proizvodnju i područje bi trebalo da se razmotre. Takođe je važno imati dobro razumijevanje agronomije uzgajane kulture i korištenja PPP. U određenim slučajevima korisno je identifikovati u kojim tačkama ciklusa ima više problema sa ispunjavanjem obavezne karence prije berbe.

• Odakle uzeti uzorke: to uključuje sorte, kao i mjesta. o Sorte biljaka: Rizik vjerovatno nije isti za različite sorte. Određene sorte obično imaju više prskanja od drugih; ili se PPP primjenjuju

bliže berbi; ili su osjetljivije na štetočine ili bolesti. o Tačka uzorkovanja: Razmatraće se ako uzorci treba da budu uzeti na polju, u postrojenjima za pakovanje, u tranzitu, na odredištu

itd. o Porijeklo proizvoda: Takođe bi trebalo da se razmatra da li određena polja nose veći rizik od drugih, kao i mogućnost unakrsne

kontaminacije sa susjednih polja, od ranijih kultura, itd., te polja sa većim pritiskom štetočina, itd.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

4. Tip analize

Postoji više analiza koje su dostupne na tržištu i važno je izabrati one koje su najprikladnije i ekonomski najpristupačnije. Trebalo bi da se uzme u razmatranje sljedeće:

• Ako se koriste tretmani nakon berbe, oni bi takođe trebalo da budu obuhvaćeni analizom

• Analiza bi trebalo da obuhvati sve (ili barem najveći dio) aktivnih materija koje se koriste, kao i druge aktivne materije koji se ne koriste, ali koji bi mogli da budu prisutni u životnoj sredini (koje raspršuje susjed na drugoj parceli, unakrsna kontaminacija, itd.).

• Aktivne materije koje se koriste, a koje nisu obuhvaćene analizom zbog tehničkih ili ekonomskih razloga, trebalo bi da budu identifikovane, a rizik za svaku od njih bi trebalo da bude procijenjen.

o One aktivne materije koji se koriste na početku sezone, kada je berba daleko, koje nisu persistentne, te za koje industrija (laboratorije, potrošači) nije detektovala nikakve probleme, trebalo bi da se smatraju nisko rizičnim. U tim slučajevima, procjena rizika bi mogla da zaključi da te aktivne materije ne treba da budu uključene u opseg analize.

Druge aktivne materije sa višim nivoom rizika bi trebalo da budu uključene u pregled analize kada god je moguće. To bi moglo da se uradi na mjestu porijekla u drugim laboratorijama, na odredištu, od strane potrošača, ili u specifičnoj analizi koja se ne sprovodi na rutinskoj osnovi, već je samo vrednovanje na tački korištenja tog PPP.

B) OBAVEZNI MINIMALNI KRITERIJUMI ZA SISTEM MONITORINGA REZIDUA (RESIDUE MONITORING SYSTEM - RMS)

Pozadina

U okviru dokumenta GLOBALG.A.P. Kontrolne tačke i kriterijumi usklađenosti CB 7.6.4 i bazirano na ishodu procjene rizika, zahtijeva se analiza rezidua ili učestvovanje u sistemu monitoringa rezidua drugog ili trećeg lica.

Da bi se osiguralo harmonizovano tumačenje i nivo konzistentnosti u svim sistemima za monitoring rezidua koje koriste proizvođači, sljedeće je određeno kao minimalni zahtjevi koje svi sistemi za monitoring rezidua moraju da ispune da bi se smatralo da ispunjavaju zahtjeve GLOBALG.A.P.-a.

To što su ti kriterijumi definisani takođe omogućava smanjivanje potrebe za višestrukim ocjenama jednog istog sistema za monitoring rezidua, koji može da opslužuje nekoliko proizvođača u GLOBALG.A.P.-u.

Definisanje uzorkovanja prvog, drugog i trećeg lica

1. Uzorkovanje prvog lica: Kada proizvođač (Opcija 1) ili član proizvođačke grupe (član Opcije 2) uzme uzorak proizvoda iz sopstvene proizvodnje. Za IFA certifikaciju, uzorkovanje prvog lica (samo-uzorkovanje) je prihvatljivo, ali RMS ne može biti zasnovan na uzorkovanju prvog lica.

2. Tijelo uzorkovanja drugog lica: Organizacija koja vrši uzorkovanje je tijelo drugog lica kada je zaseban, ali jasno prepoznatljiv dio organizacije koja je uključena u proizvodnju, opskrbu, kupovinu i/ili vlasništvo nad proizvodima koji su uzorkovani u sklopu RMS-a (npr. QMS opcije 2 vrši RMS za svoje članove; klijentov program uzorovanja za svoje dobavljače, neovisna laboratorija vodi RMS). Tijela uzorkovanja drugog lica pružaju usluge uzorkovanja samo svojim vezanim organizacijama. Tijelo uzorkovanja drugog lica se može formirati kao dio korisnikove ili opskrbljivačeve organizacije, ili organizacije posrednika, ili kod krajnjeg korisnika proizvoda koji su uzorkovani.

3. Tijelo uzorkovanja trećeg lica: Organizacija koja vrši uzorkovanje je tijelo uzorkovanja trećeg lica kada je u pitanju zasebna organizacija koja nije uključena u proizvodnju, opskrbu, kupovinu ili vlasništvo nad proizvodima koji su uzorkovani (npr. neovisna kompanija, inspekcijsko tijelo ili certifikacijsko tijelo vrši RMS). Ono


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

mora demonstrirati da nema zajedničko vlasništvo sa uzorkovanim proizvođačem, niti zajedničkih vlasnika u odborima (ili njihovim ekvivalentima) unutar organizacija, ne odgovara direktno istom višem nivou upravljanja, nema nikakvih ugovornih aranžmana, neformalnih sporazuma ili drugih načina kojima bi bilo u mogućnosti da utiče na ishod uzorkovanja.

Kada RMS koristi različite kombinacije od navedenih iznad, biće klasifikovan prema najnižem nivou koji se koristi (npr. kada RMS koristi djelimično uzorkovanje drugog lica i djelimično uzorkovanje trećeg lica, u tom slučaju će se klasifikovati kao RMS uzorkovanje drugog lica).

Kada certifikacijsko tijelo objavljuje svoje evaluirane RMS-ove, minimalno sljedeće mora biti sadržano:

1. Naziv Sistema monitoringa rezidua 2. Certifikacijsko tijelo koje vrši evaluaciju 3. Tip uzorkovanja (uzorkovanje drugog/trećeg lica) 4. Poveznica ili kontakt detalji gdje se mogu dobiti informacije o proizvođačima/GGN-ovima koji su obuhvaćeni RMS-om 5. Teritorijalni opseg aktivnosti (npr. država) 6. Datum evaluacije i validnosti (datumi validnosti od i do)

Više certifikacijskih tijela u jednoj državi ili na jednom regionu se može dogovoriti o objavljivanju RMS-a uz pomoć lokalne Nacionalne tehničke radne grupe (NTWG).

1. Osnovni zahtjevi

1.1 Cilj sistema za monitoring rezidua je da se obezbijede dokazi o tome da korištenje sredstava za zaštitu biljaka na strani proizvođača ispunjava MRL-ove u zemlji odredišta poljoprivrednih proizvoda.

1.2 Sistem će biti nezavistan od proizvođača (u jednini i množini). Grupi proizvođača, kako je definisana u GLOBALG.A.P.-u, dozvoljeno je da vodi svoj sistem monitoringa.

1.3 Operater sistema monitoringa će održavati tekuće podatke o proizvođačima koji učestvuju. Ti podaci će kao minimum uključivati ime proizvođača, identifikacijski kod iliGGN gdje je dostupan, adresu i specifikacije biljne proizvodnje (tj. proizvod i područje).

1.4 Operater RMS-a i proizvođač koji učestvuje imaće uzajamni sporazum o uslovima pružanja usluga (npr. potpisani obrazac). Ti uslovi će propisivati prava i dužnosti vezano za korištenje sistema monitoringa.

1.5 Registracija je specifična prema proizvođaču i prema određenoj proizvodnji. Proizvođač mora organizovati druge oblike uzorkovanja za proizvode koji nisu uključeni u RMS, a certifikacijsko tijelo mora evaluirati sve to tokom inspekcije.


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

2. Procjena rizika

2.1 Procjenu rizika će sprovoditi operater RMS-a, a ne svaki proizvođač koji u njemu učestvuje.

2.2 Procjena rizika će uzeti u obzir sve relevantne faktore (npr. biljka / proizvod, klimatski uslovi, istorijat, aktivni sastojci (active ingredients - AI), veličina kompanije i broj proizvodnih lokacija, kontinuirana berba, zemlja proizvodnje sredstava za zaštitu, registraciona ograničenja, MRL zemlje odredišta proizvoda, itd.). Zahtijevaju se pozivanja na izvore (podatke) kao dokazi za adekvatnu analizu rizika. Najkritičniji period i mjesta bi trebalo da budu određeni za svaku kulturu.

2.3 Učestalost uzorkovanja (broj uzoraka koji treba da budu uzeti po biljnoj proizvodnji po sezoni) će biti bazirana na analizi rizika i jasno propisana. (CB 7.6.4. i ovaj isti Aneks CB 5 u prethodnom dijelu teksta)

2.4 Metod analize koji će koristiti laboratorije će biti određen. Spektar aktivnih materija (AI) koji će laboratorija analizirati definisaće se na osnovu procjene rizika za konkretnu biljnu proizvodnju. Procjena rizika će uzeti u obzir:

- Sredstva za zaštitu koja su mogla biti aplicirana na biljnu proizvodnju; - Sredstva za zaštitu koja su aplicirana; - Bilo koji drugi kontaminant (npr. postojani okolišni rezidui)

2.5 Procjena rizika će se izvršavati na godišnjem nivou i rezultovaće godišnjim planom monitoringa koji uključuje proizvode, broj učesnika, broj uzoraka, period uzorkovanja, i tip analize.

3. Uzorkovanje

3.1 Uzorkovanje će se sprovoditi u skladu sa uputstvima iz Direktive EU 2002/63/EC ili drugih primjenljivih lokalnih propisa. Ako oni ne postoje, pratiće se ISO 7002 ('Poljoprivredni proizvodi'), ISO 874 ('Svježe voće i povrće'), ili Codex Alimentarius CAC /GL 33-1999.

3.2 Koristiće se inertne kese i one će se pravilno identifikovati (CB 7.6.5. i Aneks CB 5). Uzorci će biti sljedljivi do individualnih proizvođača. Po mogućnosti, mjesto uzorkovanja će takođe biti evidentirano (npr.: broj lota, broj polja, broj staklenika, itd.). Mješoviti ili objedinjeni uzorci koji sadrže uzorkovane materijale od više proizvođača u uzorku nisu dozvoljeni.

3.3 Uzorkovanje će se sprovoditi tako da se uzorci uzimaju iz proizvoda koji se mogu obrati ili koji su obrani.

4. Rezultati testiranja

4.1 Laboratorija koja sprovodi analizu poljoprivrednih proizvoda biće ISO 17025 akreditovana za relevantne metode testiranja (npr. GCMS, LCMS). Vidjeti CB 7.6.6. i Aneks CB 5). (Primarna obaveza).


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

4.2 Rezultati testiranja će se porediti sa primjenljivim zakonskim okvirom (zemlje proizvodnje i/ili zemlje odredišta).

4.3 O rezultatima testova će se uvijek izvještavati napismeno proizvođaču o kom se radi.

4.4 Rezultati testova će biti sljedljivi do farme o kojoj se radi. Testovi koje sprovodi klijent proizvođača važeći su samo ako su sljedljivi do proizvođača.

5. Akcioni plan (CB 7.6.7. i Aneks CB 5)

5.1 Proizvođači će imati proceduru (akcioni plan) za situacije u kojima su premašeni MRL ili ako se detektuje korištenje nezakonitih / neodobrenih proizvoda za zaštitu. Ta procedura može da bude dio AF 9.1. 'Procedure opoziva / povlačenja'.

5.2 Proizvođači će održavati evidencije o svim radnjama koje su poduzete u vezi sa incidentima vezanim za ostatke proizvoda za zaštitu biljaka.

5.3 RMS će obavijestiti proizvođača i certifikacijsko tijelo u slučaju da su premašeni pravno propisani pragovi. Ovo neće automatski dovesti do sakncionisanja proizvođača; međutim, certifikacijsko tijelo će istražiti svaki slučaj.

6. Evidencije

6.1 Evidencije (npr. rezultati testiranja, korespondencija sa proizvođačima i, ako je primjenljivo, radnje koje su poduzete zbog neispunjenosti) održavaće se najmanje 2 godine.

6.2 Evidencije će uključivati:

i. Sistemsku dokumentaciju, uključujući procjenu rizika

ii. Godišnje ažuriranje procjene rizika uključujući metod analize određivanja, listu aktivnih materija koje treba da budu analizirane

iii. Godišnji plan monitoringa

iv. Izvještaje analize

v. Evidencije o popratnim radnjama

vi. Komunikaciju sa proizvođačima

vii. Godišnji sažeti pregled rezultata

6.3 Proizvođači ne moraju da održavaju evidencije na poljoprivrednom gazdinstvu, već će one biti dostupne u toku revizije (npr. daće se na uvid operatoru RMS na zahtjev).


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81

ANEKS CB 6 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: VIZUALNA INSPEKCIJA I FUNKCIONALNO TESTIRANJE OPREME ZA APLICIRANJE

1. Neće biti nikakvih curenja iz pumpe, rezervoara za tekućinu za raspršivanje (kada je poklopac zatvoren), cijevi, crijeva, i filtera. 2. Svi uređaji za mjerenje, paljenje i gašenje, prilagođavanje pritiska i/ili stope toka će raditi pouzdano i neće biti nikakvih curenja. 3. Oprema za mlaznicu će biti prikladna za odgovarajuću primjenu sredstava za zaštitu biljaka. Sve mlaznice će biti identične (po tipu, veličini, materijalu, i

porijeklu), formiraće uniforman mlaz spreja (npr. uniforman oblikom, homogeni sprej) i neće biti nikakvog kapanja nakon gašenja mlaznica.

4. Svi različiti dijelovi opreme (raspršivač) npr. držač / nosač mlaznice, filteri, duvaljke, itd. biće u dobrom stanju i radiće pouzdano. Izvor: bazni dokument: DIN EN 13790-1:2004. 'Agricultural machinery - Sprayers; Inspection of Sprayers in Use - Part 1: Field Crop Sprayers' (Poljoprivredna mašinerija – Raspršivači; Inspekcija raspršivača koji se koriste – Dio 1: Raspršivači za kulture na poljima)


210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_C

B_V

5_

2_bs


2 of 81


Novi dokument Zamijenjen dokument Datum objavljivanja

Opis promjene

210311_GG_IFA_CPCC_CB_V5_2_bs 181116_GG_IFA_CPCC_CB_V5_1_bs 11. marta 2021 CB 5.3.4 – pojašnjenje

Pojašnjenje Aneksa CB 5 GLOBALG.A.P.Smjernice B): Obavezni minimalni kriterijumi Sistema monitoringa rezidua (Residue monitoring System (RMS))

Ako želite da primate više informacija o modifikacijama u ovom dokumentu, molimo pogledajte detalje u dokumentu sa sljedljivim promjenama ili kontaktirajte Sekretarijat GLOBALG.A.P.-a: [email protected].

Kada izmjene ne uvode nove zahtjeve u standard, verzija će ostati „5.0“, a na ažuriranje izdanja ukazaće se sa oznakom „5.0-x”. Kada izmjene utiču na ispunjenost standarda, ime verzije će se promijeniti u „5.x”. Nova verzija, npr.: V6.0, V7., itd., uvijek će uticati na akreditaciju standarda.

https://www.globalgap.org/.content/.galleries/documents/170630_GG_IFA_CPCC_CB_V5_1_en_TC_181206.pdf



GAZDINSTAVA

Voće i povrće






Oznaka: IFA V5.2_Februar/Veljača 2019; BiH verzija

Kontrolne tačke i kriterijumi usklađenosti – Voće i povrće

Stranica: 120 od 159

210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

SADRŽAJ

FV VOĆE I POVRĆE .......................................................................................................................................................................... 121

FV 1 UPRAVLJANJE ZEMLJIŠTEM .......................................................................................................................................................................... 121

FV 1 UPRAVLJANJE ZEMLJIŠTEM (N/P UKOLIKO SE NE VRŠI FUMIGACIJA ZEMLJIŠTA) .................................................................................. 121

FV 3 SUPSTRATI (N/P UKOLIKO SE NE KORISTE SUPSTRATI) ............................................................................................................................ 121

FV 4 PERIOD PRIJE ŽETVE/BERBE (ODNOSI SE NA 'ANEKS FV 1 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: MIKROBIOLOŠKE OPASNOSTI U TOKU

PROIZVODNJE I RUKOVANJA) ....................................................................................................................................................................... 122

FV 5 AKTIVNOSTI KOJE SE SPROVODE U PERIODU ŽETVE/BERBE I PERIODU POSLE ŽETVE/BERBE (RUKOVANJE PROIZVODOM) ........ 126

ANEKS FV 1 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: MIKROBIOLOŠKE OPASNOSTI U TOKU PROIZVODNJE I RUKOVANJA .............................. 137

REGISTAR AŽURIRANJA VERZIJE/IZDANJA ................................................................................................................................................ 159





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

Br. Kontrolne tačke Kriterijumi usklađenosti Nivo

FV VOĆE I POVRĆE

FV 1 UPRAVLJANJE ZEMLJIŠTEM

FV 1.1 Procjena rizika

FV 1.1.1 Da li procjena rizika koji se odnosi na lokaciju poljoprivrednog gazdinstva, sprovedena kao što je navedeno u AF 1.2.1, naročito upućuje na mikrobiološko zagađenje?

Kao deo njihove procjene rizika koji se odnosi na lokaciju poljoprivrednog gazdinstva (vidjeti AF 1.2.1), proizvođači treba da odrede lokacije obližnjih mjesta gdje će se komercijalno baviti stočarstvom, kompostiranjem kao i potencijalna mjesta prodora domaćih i divljih životinja, i druge puteve kontaminacije poput prodora poplavnih voda i prašine.

Primarna Obaveza

FV 1.1.2 Da li je napravljen i sproveden plan upravljanja koji uspostavlja i sprovodi strategije koje će minimalizovati rizike navedene u FV 1.1.1?

Plan upravljanja odnosi se na rizik naveden u FV 1.1.1. i opisuje kontrolne procedure u slučaju opasnosti a koje potvrđuju da je lokacija o kojoj je reč pogodna za proizvodnju. Ovaj plan treba da odgovara proizvodima koji se proizvode i treba da postoji evidencija o njegovom sprovođenju i efektivnosti.

Primarna Obaveza

FV 2 UPRAVLJANJE ZEMLJIŠTEM (N/P UKOLIKO SE NE VRŠI FUMIGACIJA ZEMLJIŠTA)

FV 2.1 Fumigacija zemljišta (N/P ukoliko se ne vrši fumigacija zemljišta)

FV 2.1.1 Da li postoji pisano obrazloženje o upotrebi fumiganata za zemljište? Postoji pisani dokaz i obrazloženje o korišćenju fumiganata, uključujući lokaciju, datum, aktivne materije, doze, način primjene i ime osobe koja njima rukuje. Upotreba metil bromida kao zemljišnog fumiganta nije dozvoljena.

Sekundarna Obaveza

FV 2.1.2 Da li se poštuje interval od tretmana do sjetve/sadnje? Obavezna je evidencija karence za sjetvu/sadnju. Sekundarna Obaveza

FV 3 SUPSTRATI (N/P UKOLIKO SE NE KORISTE SUPSTRATI)

FV 3.1 Da li proizvođač učestvuje u programima za recikliranje supstrata tamo gdje takvi programi postoje?

Proizvođač vodi zapise o recikliranim količinama i datumima recikliranja. Fakture/tovarni listovi su prihvatljivi.Ukoliko se ne učestvuje u programu recikliranja, to treba obrazložiti.

Preporuka





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 3.2 Ukoliko se za sterilizaciju supstrata radi njegove ponovne upotrebe koriste hemijska sredstva, da li se vode zapisi o mjestu i datumu sterilizacije, tipu hemijskog sredstva, vrsti sterilizacije, imenu osobe koja je zadužena za tu radnu operaciju, i karenca?

Kada se vrši sterilizacija supstrata na poljoprivrednom gazdinstvu, evidentira se naziv ili oznaka polja, voćnjaka, ili plastenika. Ukoliko se sterilizacija vrši izvan poljoprivrednog gazdinstva, evidentira se naziv i lokacija preduzeća koje je izvršilo sterilizaciju supstrata. Potrebno je dokumentovati sljedeće podatke: datum sterilizacije (dan, mjesec, godina), naziv primjenjenog preparata i aktivne materije; mehanizacija (npr. 1000- litarski rezervoar itd.); metod (npr. zadimljavanje, dreniranje); ime izvršioca (osobe koja je primjenila hemijska sredstva i radila sterilizaciju); i karenca.

Primarna Obaveza

FV 3.3 Ukoliko su supstrati prirodnog/organskog porijekla, da li je moguće dokazati da ne potiču iz zaštićenih oblasti?

Postoje zapisi koji potvrđuju porijeklo organskih supstrata. Ovi zapisi pokazuju da supstrati ne potiču iz zaštićenih oblasti.

Sekundarna obaveza

FV 4 PERIOD PRIJE ŽETVE/BERBE (ODNOSI SE NA 'ANEKS FV 1 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: MIKROBIOLOŠKE OPASNOSTI U TOKU PROIZVODNJE I RUKOVANJA)

FV 4.1 Kvalitet vode koja se koristi za aktivnosti u periodu prije žetve/berbe (ovo se odnosi na vodu koja se koristi u svim aktivnostima na poljoprivrednom gazdinstvu i na samom proizvodu prije berbe).

FV 4.1.1 Da li postoje dokazi da procjena rizika uključuje mikrobiološki kvalitet vode koja se koristi za sve aktivnosti koje se obavljaju prije žetve/berbe?

Sprovedena je procjena rizika mikrobiološkog kvaliteta vode. Ona uključuje izvor vode, blizinu potencijalnih izvora zagađenja, vrijeme primjene (faza rasta biljke), način primjene, i mesto primjene (dio biljke koji se bere, drugi dijelovi biljke, zemlja između biljaka, itd.)

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 4.1.2a U slučaju da se radi o zelenom lisnatom povrću (koje se takođe naziva lisnato povrće, zeleniš, zeleno povrće, zeleno lisnato povrće, ili salata); da li je voda koja se koristila za aktivnosti prije žetve/berbe analizirana kao dio procjene rizika učestalošću koja je u skladu sa procjenom rizika (FV 4.1.1) i ništa manje nego što je navedeno u Aneksu FV1?

Proizvođači GLOBALG.A.P. proizvoda moraju se pridržavati ograničenja koja su primjenjiva lokalno kada se radi o mikrobiološkim zagađivačima u vodi koja se koristi u aktivnostima prije žetve/berbe, a u njihovom odsustvu treba da koriste preporuke SZO(WHO) kao reference u procesu donošenja odluka za preventivne i/ili korektivne mjere (vidjeti aneks FV1). Usklađivanje sa važećim parametrima treba biti potvrđeno analizom vode koja je sprovedena sa učestalošću navedenom u stablu odluka u Aneksu FV1 (procjena rizika). Režim analiziranja vode treba da odražava prirodu i područje vodovodnog sistema kao i vrstu proizvoda. Gdje se upotrebljava značajan broj različitih izvora vode, oni treba da se uzmu u razmatranje pojedinačno u pogledu uzimanja uzoraka. Gdje jedan izvor vode snabdijeva više sistema ili poljoprivrednih gazdinstava moguće ga je tretirati kao jedan izvor u svrhu uzimanja uzorka. Uzorci sa poljoprivrednog gazdinstva trebaju da se uzmu sa mjesta koja su tipičan izvor vode, obično što je moguće bliže mjestu primjene.

Primarna obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 4.1.2b Za sve kulture koje nisu pomenute u sekciji FV 4.1.2a; Da li je voda koja se koristila za aktivnosti prije žetve/berbe analizirana kao deo procjene rizika učestalošću koja je u skladu sa tom procjenom rizika (FV 4.1.1) i ništa manje nego što je navedeno u Aneksu FV1?

Proizvođači GLOBALG.A.P. proizvoda moraju se pridržavati ograničenja koja su primjenjiva lokalno kada se radi o mikrobiološkim zagađivačima u vodi koja se koristi u aktivnostima prije žetve/berbe, a u njihovom odsustvu treba da koriste preporuke SZO(WHO) kao reference u procesu donošenja odluka za preventivne i/ili korektivne mjere (vidjeti aneks FV1). Usklađivanje sa važećim parametrima treba biti potvrđeno analizom vode koja je sprovedena sa učestalošću navedenom u stablu odluka u Aneksu FV1 (procjena rizika). Režim analiziranja vode treba da odražava prirodu i područje vodovodnog sistema kao i vrstu proizvoda. Gdje se upotrebljava značajan broj različitih izvora vode, oni treba da se uzmu u razmatranje pojedinačno u pogledu uzimanja uzoraka. Gdje jedan izvor vode snabdijeva više sistema ili poljoprivrednih gazdinstava moguće ga je tretirati kao jedan izvor u svrhu uzimanja uzorka. Uzorci sa poljoprivrednog gazdinstva trebaju da se uzmu sa mjesta koja su tipičan izvor vode, obično što je moguće bliže mjestu primjene.

Sekundarna obaveza (Postaće primarna obaveza čim GLOBALG.A.P. objavi dodatne smjernice za druge usjeve/zasade.)

FV 4.1.3 U slučaju da procjena rizika ili testiranje vode to zahtijevaju, da li proizvođač sprovodi odgovarajuće mjere kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda?

Kada procjena rizika bazirana na testiranju vode pokazuje rizike kontaminacije proizvoda treba preduzeti ovu meru. Moguće strategije kojima bi se umanjio rizik kontaminacije nastao upotrebom vode uključuju, ali nisu ograničene na:

• Tretiranje vode prije upotrebe

• sprečavanje kontakta vode sa dijelom biljke koji se bere

• Smanjenje ugroženosti snabdijevanja vodom

• Dozvoljavanje da prođe dovoljno vremena između primjene i žetve/berbe kako bi se osiguralo odgovarajuće smanjenje patogena

Proizvođači koji sprovode ove taktike treba da imaju odgovarajući i pouzdan proces odobravanja kako bi dokazali da je izbjegnuta kontaminacija proizvoda.

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 4.1.4 Da li, prema procjeni rizika, FV 4.1.1, i posebnim standardima za određeni sektor, laboratorijska analiza uzima u obzir mikrobiološko zagađenje, i da li je laboratorija akreditovana prema standardu ISO17025 ili je akreditovana za testiranje vode od strane nadležnih državnih/lokalnih organa?

Analize je sprovela odgovarajuća laboratorija akreditovana prema standardu ISO 17025 ili ekvivalentnom standardu, i koja je u stanju da obavlja mikrobiološke analize, ili laboratorija kojoj su nadležni državni/lokalni organi odobrili testiranje vode . Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

FV 4.2 Primjena organskog đubriva životinjskog porijekla

FV 4.2.1 Da li period između primjene organskog đubriva i žetve/berbe proizvoda ne ugrožava bezbjednost hrane?

Podaci pokazuju da period između upotrebe kompostiranog organskog đubriva i žetve/berbe ne ugrožava bezbjednost hrane (vidjeti takođe CB 4.4.2). Kada se upotrebljava sirovo životinjsko đubrivo, proizvođači treba da sprovedu procjenu rizika (CB 4.2.2) i da sirovo đubrivo unesu u zemljište.

• Za drveće: Prije kretanja pupoljaka, ili izuzetno može se unijeti u zemljište u kraćem intervalu baziranom na procjeni rizika ali nikada manjem od 60 dana prije berbe;

• Za ostalu biljnu proizvodnju: najmanje 60 dana prije žetve/berbe. Kada se radi o lisnatom zelenom povrću (koje se takođe naziva lisnato povrće, zeleniš, zeleno povrće, zeleno lisnato povrće, ili salata) ne može se primjeniti nakon sadnje čak iako je ciklus rasta duži od 60 dana.

Odnosi se na Aneks FV 1.

Primarna Obaveza

FV 4.3 Provjera prije žetve/berbe

FV 4.3.1 Da li je uočen manjak dokaza o povišenoj životinjskoj aktivnosti u području proizvodnje biljaka, koja predstavlja potencijalni rizik za bezbjednost hrane?

Treba preduzeti odgovarajuće mjere kako bi se smanjila moguća kontaminacija na području proizvodnje. Primjeri koji se moraju uzeti u obzir su: stoka u blizini polja, visoka koncentracija divljači na polju, glodari, domaće životinje (u nečijem vlasništvu, šetači pasa, itd.). Tamo gdje je to izvodljivo, područja treba odvojiti fizičkim barijerama i ogradama.

Sekundarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5 AKTIVNOSTI KOJE SE SPROVODE U PERIODU ŽETVE/BERBE I PERIODU POSLE ŽETVE/BERBE (RUKOVANJE PROIZVODOM) Kontrolne tačke koje se obrađuju u poglavljima od FV 5.1.1 do FV 5.8.10 mogu se primjenjivati u toku žetve/berbe i/ili prilikom rukovanja proizvodom na mjestu žetve/berbe (u polju) i/ili prilikom rukovanja proizvodom na mjestu pakovanja (objekat) i/ili tokom skladištenja/hlađenja. Sve ove tačke treba da budu ocijenjene u svim slučajevima i tamo gdje je primjenljivo.

Nakon završene vegetacije mogu uslijediti četiri glavne aktivnosti: žetva/berba, rukovanje proizvodom na mjestu žetve/berbe (u polju), rukovanje proizvodom na mjestu pakovanja (objekat) i skladištenje/hlađenje. Iako se sve ove aktivnosti ne sprovode na svakom poljoprivrednom gazdinstvu, potreba da se prate određeni higijenski principi i da se održava alat, oprema i objekti je zajednička za sve i podjednako važna za sve ove aktivnosti u pogledu bezbjednosti hrane. Proizvođači treba da procjene sve uslove iz ovog odeljka koji se odnose na aktivnosti koje se sprovode na poljoprivrednom gazdinstvu.

FV 5.1 Principi održavanja higijene (Odnosi se na 'Aneks FV 1 GLOBALG.A.P. Smjernice: Mikrobiološka opasnost u toku proizvodnje i rukovanja')

FV 5.1.1 Da li je izvršena procjena rizika o održavanju higijene koja uključuje branje/žetvu, prijevoz ka i od poljoprivrednog gazdinstva, i aktivnosti koje se obavljaju posle žetve/berbe uključujući rukovanje proizvodom?

Postoji dokumentovana procjena rizika o održavanju higijene koja obuhvata fizičke, hemijske (uključujući alergene) i mikrobiološke zagađivače, prosipanje tjelesnih tečnosti (npr. povraćanje, krvarenje), i ljudske prenosive bolesti, a sve prilagođeno proizvodima i proizvodnim procesima. Analiza treba da obuhvati sve aktivnosti vezane za žetvu/berbu, rukovanje proizvodom koje sprovodi proizvođač kao i osoblje, lične stvari, opremu, odjeću, ambalažu, transport, prevozna sredstva i skladištenje proizvoda (kao i kratkotrajno skladištenje na poljoprivrednom gazdinstvu). Procjena rizika o održavanju higijene treba biti prilagođena aktivnostima na poljoprivrednom gazdinstvu, biljkama i tehničkom nivou poslovanja i treba da bude revidirana svaki put kada dođe do promjene rizika i najmanje jednom godišnje. Nije N/P.

Primarna Obaveza

FV 5.1.2 Da li postoje dokumentovane procedure i uputstva za održavanje higijene u procesu žetve/berbe i nakon žetve/berbe uključujući rukovanje proizvodom (takođe kada se to radi direktno na polju, voćnjaku, ili u plasteniku), koji su osmišljeni tako da spriječe zagađenje biljaka, proizvodnih područja, površina sa kojima hrana dolazi u kontakt i ubranih proizvoda?

Na osnovu procjene rizika, postoje dokumentovane procedure o održavanju higijene koje se odnose na žetvu/berbu i procese posle žetve/berbe. Procedure treba da obuhvate procjenu da li su radnici spremni da se vrate na posao posle bolesti.

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.1.3 Da li su sprovedene procedure i uputstva o održavanju higijene koja se odnose na žetvu/berbu i aktivnosti koje nastaju posle žetve/berbe, uključujući rukovanje proizvodom?

Imenovaće se upravnik poljoprivrednog gazdinstva ili druga kompetentna osoba kao odgovorno lice čije će zaduženje biti da svi radnici i posjetioci sprovode procedure o održavanju higijene. Kada se procjenom rizika utvrdi da je potrebno korišćenje posebne opreme (npr. zaštitna odijela, kecelje, rukavi, rukavice, obuća. Vidjeti Aneks FV 1, 5.4.2), ona treba da se čiste kada postanu zaprljana do tačke da može da izazove kontaminaciju, i treba da bude efikasno održavana i spremljena. Vizuelni dokazi pokazuju da nema kršenja ovih uputstava i procedura koje se odnose na održavanje higijene. Nije N/P.

Primarna Obaveza

FV 5.1.4 Da li su radnici prošli posebnu obuku za održavanje higijene prije žetve/berbe i prilikom rukovanja proizvodom?

Treba da postoji evidencija da su radnici dobili posebne instrukcije i prošli godišnji trening u vezi sa procedurama o održavanju higijene prilikom aktivnosti koje se obavljaju za vrijeme žetve/berbe ili prilikom rukovanja proizvodom. Radnici treba da budu obučeni putem pisanih (na odgovarajućem jeziku) i/ili ilustrovanih uputstava kako bi se spriječila fizička (npr. puževi, kamenje, insekti, noževi, ostaci plodova, satovi, mobilni telefoni i sl.), mikrobiološka i hemijska kontaminacija proizvoda tokom pakovanja. Evidencija obuke i evidencija prisustva obuci treba da bude dostupna.

Primarna Obaveza

FV 5.1.5. Da li su jasno istaknuti znaci koji radnicima i posjetiocima daju osnovna uputstva o održavanju higijene, a koja, najmanje, uključuju uputstva radnicima da peru ruke prije povratka na posao?

Znaci sa uputstvima za održavanje higijene treba da budu vidljivo istaknuti na odgovarajućim lokacijama i treba da uključuju uputstvo da ruke treba prati prije rukovanja proizvodom. Radnici koji dolaze u dodir sa proizvodima spremnim za konzumaciju treba da peru ruke prije početka rada, nakon svake posjete toaletu, nakon rukovanja kontaminiranim materijalom, nakon pušenja ili jela, nakon pauze, prije povratka na posao, i u bilo koje drugo vrijeme kada njihove ruke mogu postati uzrok kontaminacije.

Primarna Obaveza

FV 5.1.6 Da li su pušenje, jelo, žvakanje, i piće ograničeni samo na označena mjesta odvojena od područja uzgajanja i od proizvoda?

Pušenje, jelo, žvakanje, i piće su ograničeni na označena mjesta dalje od proizvoda koji treba da budu ubrani i nikada nisu dozvoljeni u područjima gdje se rukuje proizvodima ili u skladištu, ukoliko nije drugačije naznačeno procjenom rizika o održavanju higijene. (Voda za piće je izuzetak.)

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.2 Sanitarne prostorije

FV 5.2.1 Da li radnici koji dolaze u direktan kontakt sa biljkama/plodovima imaju pristup opremi za pranje ruku i da li je koriste?

Stanice za pranje trebaju biti dostupne i trebaju se održavati (sapuni, peškiri) u čistim i sanitarnim uslovima kako bi se obezbijedilo radnicima da čiste ruke. Osoblje treba da pere ruke prije početka rada, nakon svake posjete toaletu, nakon rukovanja kontaminiranim materijalima, nakon pušenja i jela, nakon pauze, prije povratka na posao, i u bilo koje drugo vrijeme kada njihove ruke mogu postati uzrok kontaminacije. Voda koja se korist za pranje ruku treba da sve vrijeme ispunjava mikrobiološke standarde za vodu za piće. Ukoliko ovo nije moguće, sredstvo za dezinfekciju (npr. gel na bazi alkohola) treba da se upotrijebi nakon pranja ruku sapunom i vodom koja ispunjava uslove za navodnjavanje. Stanice za pranje ruku treba da budu pozicionirane u sklopu ili u blizini toaleta. Nije N/P.

Primarna Obaveza

FV 5.2.2 Da li radnici imaju pristup čistim toaletima u blizini mjesta rada? Sanitarne jedinice na njivi treba da budu dizajnirane, konstruisane i locirane tako da je rizik od potencijalne kontaminacije proizvoda minimalan, i da imaju direktan pristup za održavanje. Nepokretni ili pokretni toaleti (uključujući i poljski toalet) napravljeni su od materijala koji su laki za čišćenje i u dobrom su higijenskom stanju. Toaleti treba da budu na razumnoj udaljenosti (npr. 500 m ili 7 minuta) od radnog mjesta. Uslovi nisu zadovoljeni ukoliko nema ili je nedovoljan broj toaleta u blizini radnog mjesta. ''Nije primjenljivo'' je moguće samo ako radnici na žetvi/berbi ne dolaze u dodir sa proizvodima za prodaju tokom žetve/berbe (npr. mehanička žetva/berba). Toaleti treba da budu održavani i opremljeni na odgovarajući način (za smjernice vidjeti Aneks FV 1, 5.4.1)

Sekundarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.2.3 Da li radnici koji rukuju proizvodima u polju ili u objektima imaju pristup čistim toaletima i prostorijama za pranje ruku u blizini mjesta rada?

Prostorije za pranje ruku koje imaju sapun bez mirisa, vodu za pranje i dezinfekciju ruku, i mogućnost sušenja ruku, treba da budu pristupačne i u blizini toaleta (što bliže toaletima i bez potencijalne opasnosti za unakrsnu kontaminaciju). Radnici treba da peru ruke ili koriste sredstvo za dezinfekciju ruku na bazi alkohola prije početka rada, nakon svakog korišćenja toaleta, nakon korišćenja papirnih ili platnenih maramica, nakon rukovanja kontaminiranim materijalima, nakon pušenja, jela ili pića, nakon pauza, prije povratka na posao, i u svakoj prilici kada im ruke mogu biti uzrok kontaminacije. Kada se rukovanje proizvodima odvija u objektu, toaleti treba da budu održavani u dobrom higijenskom stanju, i ne treba da se otvaraju direktno u prostor gdje se rukuje proizvodom, osim ukoliko se vrata sama ne zatvaraju.

Primarna Obaveza

FV 5.2.4 Da li se ambalaža za žetvu/berbu koristi isključivo tokom proizvodnje i da li ova ambalaža, alati korišteni za žetvu/berbu i oprema za žetvu/berbu odgovaraju njihovoj upotrebi, da li se čiste i održavaju, i da li mogu da zaštite proizvod od kontaminacije?

Ambalaža za žetvu/berbu, alati za žetvu/berbu (makaze, noževi, makaze za rezidbu, itd.) i oprema za žetvu/berbu (mehanička sredstva) koja je za višekratnu upotrebu, je čista i održavana. U upotrebi je dokumentovani raspored čišćenja (i, kada je naznačeno procjenom rizika, raspored dezinfekcije) kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda. Ambalaža tokom žetve/berbe proizvoda koristi se isključivo za požnjevene/obrane proizvode (ne za poljoprivredna hemijska sredstva, lubrikante, ulje, sredstva za čišćenje, biljni ili drugi otpad, kese za ručak, opremu, itd.).

Primarna Obaveza

FV 5.2.5 Da li postoje odgovarajuće prostorije za presvlačenje radnika? Prostorije za presvlačenje treba da služe za presvlačenje lične i zaštitne odjeće kao što je propisano.

Preporuka

FV 5.2.6 Da li se vozila koja se koriste za prijevoz požnjevenih/ubranih proizvoda i/ili upakovanih proizvoda i sva oprema za utovar, čiste i održavaju u skladu sa procjenom rizika?

Vozila poljoprivrednog gazdinstva koja se koriste za utovar i prijevoz požnjevenih/ubranih proizvoda se čiste i održavaju kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda (npr. zemlja, prljavština, đubrivo životinjskog porijekla, ili izlivanje, itd.).

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.3 Kvalitet vode

FV 5.3.1 Ukoliko se led (ili voda) koristi tokom bilo koje radnje vezane za žetvu/berbu ili hlađenje, da li on ispunjava mikrobiološke standarde za vodu za piće, i da li se njim rukuje u higijenskim uslovima kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda?

Svaki led ili voda koji se koriste za žetvu/berbu ili hlađenje treba da ispunjavaju mikrobiološke standarde za vodu za piće i treba da se njima rukuje u higijenskim uslovima kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda. Jedini izuzetak je u slučaju polja na kom je zasađena brusnica i koja se brala tehnikom plavljenja, kada proizvođač treba minimalno da garantuje da voda nije izvor mikrobiološkog zagađenja.

Primarna Obaveza

FV 5.4 Objekti za pakovanje i skladištenje proizvoda (N/P kada se proizvod ne pakuje i/ili skladišti)

FV 5.4.1 Da li je proizvod koji je požnjeven/ubran zaštićen od kontaminacije? Svi požnjeveni/ubrani proizvodi (bez obzira na to da li se čuvaju bez ambalaže ili upakovani) treba da budu zaštićeni od kontaminacije. U slučaju kada je proizvod pakovan i kada se njim rukuje direktno na polju, treba ga skloniti sa polja u toku dana (ne smije da se čuva na polju preko noći na otvorenom), u skladu sa rezultatima procjene rizika za održavanje higijene. Zahtjevi za bezbjednost hrane treba da se ispoštuju ukoliko se proizvod čuva na poljoprivrednom gazdinstvu kratak vremenski period.

Primarna Obaveza

FV 5.4.2 Da li se sva mjesta za sakupljanje/skladištenje/distribuciju upakovanih proizvoda, kao i ona na polju, održavaju u čistim i higijenskim uslovima?

Kako bi se spriječila kontaminacija, svi objekti za skladištenje i rukovanje proizvodima i oprema na poljoprivrednom gazdinstvu ili van njega (npr. linije proizvodnje i mehanizacija, zidovi, podovi, skladišni prostori, itd) treba da se čiste i/ili održavaju u skladu sa dokumentovanim rasporedom čišćenja i održavanja koji podrazumijeva određenu minimalnu učestalost. Treba da se vodi evidencija čišćenja i održavanja.

Primarna Obaveza

FV 5.4.3 Da li materijal za pakovanje odgovara upotrebi, i da li se koristi i skladišti u čistim i higijenskim uslovima kako bi se spriječilo da postane izvor kontaminacije?

Materijal za pakovanje treba biti odgovarajući kako bi se očuvala bezbjednost hrane upakovanog proizvoda. Kako bi se spriječila kontaminacija proizvoda, materijal za pakovanje (uključujući sanduke koji se mogu upotrebljavati više puta) treba da bude skladišten u čistom i higijenskom prostoru.

Primarna Obaveza

FV 5.4.4 Da li se dijelovi materijala za pakovanje i drugi neproizvodni otpad uklanja sa polja?

Dijelovi materijala za pakovanje i neproizvodni otpad treba da se uklone sa polja.

Sekundarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.4.5 Da li se sredstva za čišćenje, podmazivanje, i sl. čuvaju na način kojim bi se izbjegla hemijska kontaminacija proizvoda?

Da bi se izbjegla hemijska kontaminacija proizvoda, sredstva za čišćenje, podmazivanje, i sl. treba da se čuvaju na određenim i sigurnim mjestima, udaljeno od proizvoda.

Sekundarna Obaveza

FV 5.4.6 Da li su sredstva za čišćenje, podmazivanje, i sl. koja mogu doći u kontakt sa proizvodom, odobrena za primjenu u prehrambenoj industriji? Da li se slijede uputstva sa etikete?

Postoje dokumentovani dokazi (tj. konkretna napomena na etiketi sa tehničkim podacima) o dozvoljenoj upotrebi sredstava za čišćenje, podmazivanje i sl. koja mogu doći u kontakt sa proizvodom.

Sekundarna Obaveza

FV 5.4.7 Da li su viljuškari i ostala prijevozna sredstva čisti, održavani i odgovarajućeg tipa, kako bi se izbjegla kontaminacija izduvnim gasovima?

Prijevoz koji se koristi unutar gazdinstva treba održavati na način kojim se izbjegava kontaminacija proizvoda, naročito izduvnim gasovima. Viljuškari i ostala prijevozna sredstva treba da budu na električni ili gasni pogon.

Preporuka

FV 5.4.8 Da li se proizvod koji je odbijen i kontaminiran, koji nije uveden u lanac snabdijevanja i koji je otpadni materijal, efikasno kontroliše na način koji ne predstavlja rizik za kontaminaciju?

Proizvod koji predstavlja opasnost po bezbjednost hrane nije ubran ili je odbačen. Odbačeni proizvod i otpadni materijali se čuvaju u jasno određenim i odvojenim prostorima kako bi se izbjegla kontaminacija proizvoda. Ovi prostori se redovno čiste i/ili dezinfikuju u skladu sa rasporedom čišćenja. Prihvatljivi su samo odbačeni proizvodi i otpadni materijal koji se skupi u toku dana.

Primarna Obaveza

FV 5.4.9 Da li se koriste rasvjetna tijela koja su bezbjedna u slučaju loma ili rasvjetna tijela sa zaštitnim poklopcima iznad površina za sortiranje, mjerenje, i skladištenje?

Sijalice i plafonska rasvjeta koja je postavljena iznad proizvoda ili materijala koji se koristi za rukovanje proizvodima su bezbjedni, ili su zaštićeni na način da se spriječi kontaminacija proizvoda u slučaju loma.

Primarna Obaveza

FV 5.4.10 Da li postoje pisane procedure za rukovanje staklom i čvrstom plastikom?

Postoje pisane procedure za rukovanje staklom i/ili čvrstom plastikom u slučaju loma, što može biti izvor fizičke kontaminacije i/ili oštećenja proizvoda (npr. u plastenicima, u prostorijama za rukovanje proizvodom, pripremu, i skladištenje).

Sekundarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.5 Kontrola temperature i vlažnosti

FV 5.5.1 Da li se temperatura i vlažnost (gdje je primjenljivo) održavaju i evidentiraju?

Ako se proizvod skladišti bilo na poljoprivrednom gazdinstvu ili na mjestu pakovanja, kontrola temperature i vlažnosti (tamo gdje je neophodno da se uskladi sa zahtjevima o kvalitetu kao i za skladišta koja su kontrolisana atmosferski) treba da bude održavana i dokumentovana.

Sekundarna Obaveza

FV 5.6 Kontrola štetočina

FV 5.6.1 Da li postoji sistem za praćenje i suzbijanje štetočina na mjestima za pakovanje i skladištenje?

Proizvođači treba da sprovedu mjere za kontrolu štetočina u prostorijama za pakovanje i skladištenje u skladu sa uslovima na poljoprivrednom gazdinstvu. Nije N/P.

Primarna Obaveza

FV 5.6.2 Da li postoje vizuelni dokazi da je procedura za praćenje i suzbijanje štetočina djelotvorna?

Vizuelna procjena pokazuje da je procedura za praćenje i suzbijanje štetočina djelotvorna. Nije N/P.

Primarna Obaveza

FV 5.6.3 Da li postoje detaljni zapisi o inspekcijama za kontrolu štetočina i preduzetim potrebnim mjerama?

Praćenje se vrši prema rasporedu i postoje zapisi o inspekcijama za kontrolu štetočina i plan za dalje djelovanje.

Sekundarna Obaveza

FV 5.7 Pranje posle žetve/berbe (N/P kada nema pranja posle žetve/berbe)

FV 5.7.1 Da li se za završno pranje proizvoda koristi izvor vode za piće, odnosno izvor koji su nadležni organi proglasili sigurnim?

Nadležni organi su vodu proglasili sigurnom i/ili je u toku posljednjih 12 mjeseci izvršena analiza vode u tački njenog ulaza u opremu za pranje. Nivoi analiziranih parametara su u okvirima onih koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija-SZO (engl. World Health Organization, WHO), ili su od strane nadležnih organa prihvaćeni kao bezbjedni za prehrambenu industriju.

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.7.2 Ukoliko se voda reciklira i ponovo koristi za završno pranje proizvoda, da li se takva voda filtrira i da li se vrši rutinsko praćenje nivoa pH, koncentracije i izloženosti sredstvima za dezinfekciju?

Ukoliko se voda reciklira i ponovo koristi za završno pranje proizvoda (drugim riječima, nema daljnjeg pranja od strane proizvođača do trenutka prodaje) ona se filtrira i dezinfikuje, a nivo pH, koncentracija i stepen izloženosti sredstvima za dezinfekciju se rutinski prate. Vodi se dokumentovana evidencija. Filtriranje se mora vršiti pomoću efektivnog sistema za suspenzije i emulzije sa utvrđenim dokumentovanim sistemom rutinskog čišćenja u skladu sa upotrebom i količinom vode. Kada dokumentovanje količine vode kod automatskih filtera i promjene u dozama vode kod automatskih ubrizgivača nije moguće, proces se mora objasniti u vidu pisane procedure.

Primarna Obaveza

FV 5.7.3 Da li je laboratorija koja vrši analizu vode odgovarajuća? Analizu vode za pranje proizvoda vrši laboratorija koja je akreditovana u skladu sa ISO 17025 ili drugim odgovarajućim standardom, ili laboratorija koja može dokazati na osnovu dokumentacije da je trenutno u procesu dobijanja akreditacije.

Sekundarna Obaveza

FV 5.8 Tretiranja nakon žetve/berbe (N/P ako nema tretiranja nakon žetve/berbe)

FV 5.8.1 Da li se poštuju sva uputstva sa etikete? Dostupne su jasne procedure i dokumentacija (npr. evidencija o primjeni biocida, voska, i sredstava za zaštitu biljaka posle žetve/berbe), koji pokazuju da se postupalo u skladu sa uputstvima sa etikete hemijskog sredstva.

Primarna Obaveza

FV 5.8.2 Da li su svi biocidi, vosak i sredstva za zaštitu biljaka koja se koriste na proizvodima posle žetve/berbe, zvanično registrovani i dozvoljeni u zemljama upotrebe?

Svi biocidi, vosak, i sredstva za zaštitu biljaka koji se primjenjuju posle berbe/žetve i koji se koriste na proizvodima, su zvanično registrovani ili dozvoljeni od strane nadležne vladine organizacije u zemlji gdje se koriste. Oni su odobreni za upotrebu u zemlji u kojoj se koriste i odobreni su za korišćenje na proizvodu na kojem se primjenjuju prema uputstvu sa etikete biocida, voska i sredstava za zaštitu biljaka. Ukoliko ne postoje zvanični sistemi za registraciju, vidjeti 'Aneks CB 3 GLOBALG.A.P. Smjernice: Upotreba sredstava za zaštitu biljaka u zemljama koje dozvoljavaju ekstrapolaciju' i 'FAO međunarodni propis o upotrebi i distribuciji pesticida'.

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.8.3 Da li je ažuriran spisak proizvoda za zaštitu ubranih/požnjevenih proizvoda koji se koriste, i da li su odobreni za primjenu na kulture koji se gaje?

Ažurirani spisak uzima u obzir izmjene u državnim zakonskim propisima za biocide, vosak, i sredstva za zaštitu biljaka dostupnih pod zvaničnim komercijalnim nazivom (uključujući svaku aktivnu materiju), koja se koriste u periodu posle žetve/berbe, ili koji su proizvedeni na poljoprivrednom gazdinstvu u okviru GLOBALG.A.P.-a u posljednjih 12 mjeseci. Nije N/P.

Sekundarna Obaveza

FV 5.8.4 Da li je osoba koja je tehnički odgovorna za proces primjene sredstava za zaštitu proizvoda posle žetve/berbe u stanju da dokaže stručnost i znanje iz oblasti primjene biocida, voska, i sredstava za zaštitu biljaka?

Osoba koja je tehnički odgovorna za primjenu biocida, voska, i sredstava za zaštitu biljaka posle žetve/berbe, može da dokaže dovoljan nivo tehničke stručnosti na osnovu državno priznatih certifikata ili formalne obuke.

Primarna Obaveza

FV 5.8.5 Da li se za tretman proizvoda posle žetve/berbe koristi izvor vode za piće, ili izvor koji su nadležni organi proglasili odgovarajućim?

Nadležni organi su vodu proglasili bezbjednom i/ili je u toku posljednjih 12 mjeseci izvršena analiza vode u tački njenog ulaza u opremu za pranje. Nivoi analiziranih parametara su u okvirima onih koje je odredila Svjetska zdravstvena organizacija-SZO(WHO) ili su od strane nadležnih organa prihvaćeni kao bezbjedni za prehrambenu industriju.

Primarna Obaveza

FV 5.8.6 Da li se biocidi, vosak i sredstva za zaštitu biljaka koji se koriste posle žetve/berbe čuvaju odvojeno od proizvoda i ostalih materijala?

Kako bi se izbjegla hemijska kontaminacija proizvoda, biocidi, vosak, sredstva za zaštitu biljaka, itd. čuvaju se na određenom, obezbijeđenom mjestu, odvojeno od proizvoda.

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.8.7 Da li se vodi evidencija za tretmane koji se obavljaju posle žetve/berbe i da li ona uključuje navedene minimalne kriterijume?

• Identifikaciju ubranih proizvoda (tj. lot ili seriju proizvoda)

• Lokaciju

• Datume primjene

• Vrstu tretmana

• Komercijalni naziv proizvoda i aktivne materije

• Količinu proizvoda

Zabilježeni su sljedeći podaci u svim evidencijama koje se vode za upotrebu biocida, voska, i sredstava za zaštitu biljaka koji se primjenjuju posle žetve/berbe:

• Lot ili serija ubrane/požnjevene biljne proizvodnje koja je tretirana

• Geografsko područje, naziv ili oznaka poljoprivrednog gazdinstva ili mesto na kom se vršilo tretiranje ubrane/požnjevene biljne proizvodnje

• Tačni datumi primjene (dan/mjesec/godina)

• Vrsta tretiranja koje se primjenjuje na proizvodu (npr. prskanje, potapanje, upotreba gasa, itd.)

• Potpuni komercijalni naziv (uključujući formulaciju) i aktivnu materiju ili korisne organizme sa naučnim imenom. Aktivna materija treba biti evidentirana ili treba da je moguće povezati podatke o komercijalnom nazivu sa aktivnom materijom

• Količina proizvoda koji se primjenjuje u težini ili zapremini po litru vode ili prijenosnog medijuma

Nije N/P.

Primarna Obaveza

Da li se vodi evidencija o svim tretmanima koji se koriste posle žetve/berbe i da li ona uključuje sljedeće kriterijume:

FV 5.8.8 Ime lica koje vrši tretiranje? U zapise svih primjena biocida, voska, i sredstava za zaštitu biljaka, unosi se ime lica koje primjenjuje sredstvo za zaštitu na ubrani/požnjeveni proizvod.

Sekundarna Obaveza

FV 5.8.9 Razlog za primjenu? U zapise svih primjena biocida, voska, i sredstava za zaštitu biljaka, unosi se uobičajeni naziv štetočina ili oboljenja koji su predmet tretiranja.

Sekundarna Obaveza

FV 5.8.10 Da li su sve primjene sredstava za zaštitu biljaka posle berbe/žetve takođe obuhvaćene kontrolnom tačkom CB 7.6?

Postoji dokumentovani dokaz koji pokazuje da proizvođač uzima u obzir sve primjene biocida, voska i sredstava za zaštitu biljaka posle žetve/berbe obuhvaćene kontrolnom tačkom CB 7.6 i da postupa u skladu sa tim.

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


FV 5.9 Označanje proizvoda

5.9.1 Da li je označavanje proizvoda, u slučajevima kada se vrši finalno pakovanje, urađeno u skladu sa primjenjivim regulativama o hrani u zemlji gdje se planira vršiti prodaja, kao i u skladu sa specifičnim zahtjevima klijenata?

U slučajevima kada se radi finalno pakovanje, označavanje proizvoda će biti u skladu sa svim primjenjivim regulativama o hrani u zemlji gdje će se vršiti prodaja, kao i u skladu sa svim specifikacijama klijenata.

Primarna Obaveza

5.9.2 Tamo gdje je procjena rizika ukazala na potencijalnu unakrsnu kontaminaciju sa prehrambenim alergenima, da li je označavanje na proizvodima takvo da identifikuje te alergene?

Tamo gdje procjena rizika ukazuje na potencijalnu unakrsnu kontaminaciju, proizvodi će biti označavani u skladu sa legislativom o prehrambenim alergenima zemlje u kojoj se vrši proizvodnja i zemlje konačne destinacije proizvoda. Rizik unakrsne kontaminacije (potencionalni i redovni) će biti uzet u obzir tamo gdje su prehrambeni alergeni, na primjer, pakovani na istoj liniji ili su bili u doticaju sa određenom opremom. Oprema za berbu/žetvu i pakovanje, kao i oprema za ličnu zaštitu će takođe biti uzeta u obzir (poveznica sa AF 1.2.1, AF 1.2.2, Aneks AF 2, i FV 5.1.1).

Primarna Obaveza





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

ANEKS FV 1 GLOBALG.A.P. SMJERNICE: MIKROBIOLOŠKE OPASNOSTI U TOKU PROIZVODNJE I RUKOVANJA

OVAJ ANEKS UKLJUČUJE OBAVEZNO STABLO ODLUČIVANJA ZA PLAN UZORKOVANJA VODE KOJA SE KORISTI U AKTIVNOSTIMA PRIJE BERBE (5.1.1)

1 UVOD

Poljoprivredne biljke se u opštem slučaju uzgajaju u okruženjima koja su dom i širokom spektru mikroorganizama. Zemljište, na primjer, sadrži visoke nivoe mikroflore i u direktnom kontaktu je sa dijelovima biljaka iz proizvodnje u toku velikog dijela njihovih životnih ciklusa, ili u toku cijelih njihovih životnih ciklusa. Voda, vjetar, životinje, i drugi vektori obezbjeđuju mehanizme za kretanje i vezanje mikroorganizama. Kao posljedica toga, biljke će normalno biti vezane sa prirodnom i bezopasnom mikrobnom populacijom. Moguće je, međutim, da su drugi patogeni organizmi (sposobni da izazovi bolest kod ljudi) prisutni u životnoj sredini i sposobni da kontaminiraju poljoprivredne proizvode.

Kontaminirani svježi poljoprivredni proizvodi prepoznati su kao uzrok izbijanja trovanja hranom u mnogim dijelovima svijeta. To je odraženo u povećanju potrošnje svježih poljoprivrednih proizvoda, kao i promjenama u proizvodnji, distribuciji (koncentrisaniji lanci snabdijevanja) i uzorcima potrošnje (više poljoprivrednih proizvoda se jede u svježem stanju ili slabo kuhano).

Prema navodima Evropske nadležne institucije za bezbjednost hrane ('European Food Safety Authority' - EFSA), 219 slučajeva izbijanja bolesti koje se prenose hranom bilo je povezano sa hranom neživotinjskog porijekla u periodu od 2007. do 2011. godine, što je rezultiralo sa 10.453 prijavljenih slučaja, 2.798 bolničkih liječenja i 58 smrtnih slučajeva. Ti iznosi su, vjerovatno, značajno potcijenjeni, jer većina slučajeva trovanja hranom prođe bez izvještavanja.

Voća i povrće predstavljaju posebne bojazni vezano za mikrobiološku kontaminaciju, zbog sljedećih razloga:

• Često se jedu svježi

• Do kontaminacije može da dođe preko mnogih oblika u toku proizvodnje i pakovanja, uključujući kontaminiranu vodu, kontakt sa životinjskim i ljudskim fecesom, toga da inficirani radnici rukuju proizvodima, te kontakta sa životinjama i štetnim organizmima

• Pranje i dezinfekcija mogu da dovedu do smanjivanja mikrobiološke populacije (uključujući i sve patogene koji su prisutni) ali ne mogu da eliminišu mikroorganizme ili garantovano uvijek smanje mikrobno opterećenje na prihvatljiv nivo

Prema tome, od ključne je važnosti da se na minimum svedu prilike za ulazak patogenih organizama i za dešavanje unakrsne kontaminacije u toku proizvodnje, rukovanja i korištenja.

GLOBALG.A.P. Standard i sa tim vezane smjernice (uključujući ovaj dokument) prepoznaju da upravljanje bezbjednošću svježih poljoprivrednih proizvoda mora da počne na polju, sa identifikacijom i kontrolisanjem potencijalnih mikrobioloških opasnosti po bezbjednost hrane u svim fazama, da bi se na minimum svela šteta po potrošače i rizik po poslovanje.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

2 NAMJENA

Voće i povrće koje se često jede svježe treba da se proizvodi u skladu sa sljedećim poljoprivrednim praksama koje na minimum svode prilike za uvođenje patogenih organizama, ili direktno ili preko unakrsne kontaminacije do koje dolazi u toku proizvodnje, rukovanja i korištenja. Djelotvorno upravljanje bezbjednošću hrane može da počne na polju, identifikacijom i kontrolisanjem potencijalnih mikrobioloških opasnosti po bezbjednost hrane u svim fazama.

Namjena ovih smjernica je da pomognu proizvođačima i ocjenjivačima da razumiju, identifikuju i reaguju na mikrobiološke opasnosti koji su vezani za proizvodnju voća i povrća. Iako su informacije date u ovom aneksu namijenjene za usmjeravanje, on takođe podržava kontrolne tačke i kriterijume usklađenosti GLOBALG.A.P. Standarda. Ovaj dokument bi trebalo da se razmatra zajedno sa drugim, relevantnim pomagalima koje nudi GLOBALG.A.P., uključujući GLOBALG.A.P. metode za ocjenjivanje mikrobiološkog rizika za primarnu proizvodnju svježeg voća i povrća (Toolkit for Microbiological Risk Assessment for Primary Production of Fresh Fruit and Vegetables).

3 PROCJENJIVANJE RIZIKA

Svježe voće i povrće se uzgaja i bere u veoma širokom spektru klimatskih i geografskih uslova, koristeći široki spektar poljoprivrednih inputa i tehnologija i na poljoprivrednim gazdinstvima različitih veličina. Opasnosti (i rizici) mogu da značajno variraju od jednog proizvodnog sistema do drugog. Prema tome, trebalo bi da se koristi procjena rizika te da se odrede prikladne prakse za proizvodnju bezbjednog svježeg voća i povrća u svakom konkretnom slučaju. (Vidjeti Aneks AF 1 vezano za smjernice koje se odnose na proces procjenjivanja rizika).

GLOBALG.A.P. zahtijeva procjenjivanje rizika vezano za moguće mikrobiološke opasnosti u okviru sljedećih kontrolnih tačaka:

• AF 1.2.1 – Upravljanje lokacijom

• AF 3.1 – Higijena

• CB 4.4.2 – Organsko đubrivo

• FV 1.1.1 – Upravljanje lokacijom

• FV 4.1.1 – Kvalitet vode koja se koristi u aktivnostima prije berbe

• FV 5.1.1 – Principi higijene za aktivnosti tokom i nakon berbe (rukovanje proizvodima)

Procjena rizika će odrediti potrebu za rješavanjem identifikovanih rizika. Procedure koje su osmišljene za upravljanje rizikom bi trebalo da se elaboriraju i implementiraju. Procjena rizika je neophodna da bi se identifikovale opasnosti. U Odjeljku 4 u nastavku opisane su neke od opasnosti koje možda treba da budu uzete u razmatranje.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

4 KONKRETNE OPASNOSTI

Patogeni mikroorganizmi mogu da prežive i (u određenim slučajevima) rastu u životnoj sredini. Kao posljedica toga, na poljoprivrednom gazdinstvu, kontaminacija može da dođe iz više izvora. Sve procedure vezane za primarnu proizvodnju trebalo bi da se sprovode pod dobrim higijenskim praksama i trebalo bi da na minimum svedu potencijalne opasnosti za svježe voće i povrće. U osnovi, postoji pet glavnih izvora mikrobnih opasnosti koji treba da se razmatraju kada se evaluira rizik i kada se upravlja rizikom. Svaki od tih izvora ima potencijal za kontaminaciju, kao i unakrsnu kontaminaciju biljaka patogenima (npr. Mineralna đubriva ili organska đubriva mogu da kontaminiraju izvore vode). Prema tome, svaka opasnost mora da se razmatra u kontekstu cijelog sistema poljoprivrednog gazdinstva.

Mape poljoprivrednih gazdinstava su koristan alat i mogu da pomognu pri lociranju i razumijevanju opasnosti koje su prisutne na poljoprivrednom gazdinstvu. Preporučuje se da se, kao dio svake procjene rizika, koriste mape poljoprivrednih gazdinstava da se evidentiraju opasnosti koje su identifikovane i pristup koji je izabran za upravljanje rizicima.

Sljedeća razmatranja su kreirana da informišu i usmjere proces procjene rizika (vodič za procjenu rizika dat je u Aneksu AF 1).

5.1.

Voda

5.2. Životinje,

ptice, gmizavci, i

prašina

5.3. Stajsko đubrivo i umjetno đubrivo

životinjskog porijekla

5.4.

Lična

higijena

5.5.

Oprema

UNAKRSNA KONTAMINACIJA

POLJOPRIVREDNI PROIZVODI





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

5 VODIČ ZA IDENTIFIKACIJU OPASNOSTI I MJERE ZA UBLAŽAVANJE NA POLJOPRIVREDNIM GAZDINSTVIMA

Odjeljci koji slijede pomažu u identifikaciji najčešćih opasnosti i daju primjere alternativa za ublažavanje koje će biti prilagođene konkretnim operacijama na poljoprivrednim gazdinstvima. Proizvođači će ovo posmatrati kao smjernice koje su od koristi za pripremanje procjene rizika, a ne kao sveobuhvatnu listu opasnosti.

5.1 Voda

Mikrobiološki rizik od vode pojavljuje se tamo gdje je voda postala kontaminirana patogenima za ljude, a voda naknadno dolazi u kontakt sa biljkama ili obranim proizvodom. Kontaminacija vodom može da se desi u bilo kom trenutku od izvora do primjene / isteka i može da utiče na biljnu proizvodnju ili na polju ili u toku rukovanja / pakovanja.

5.1.1 Voda u aktivnostima prije berbe

Proizvođači će pripremiti procjenu rizika koja obuhvata kvalitet vode koja se koristi na u biljnoj proizvodnji u svim operacijama prije berbe (tj. to nije primjenljivo na vodu koja se koristi za piće ili druge aktivnosti koje nisu vezane za biljke). Nivo rizika će biti izložen uticaju mnogih faktora, kao što su kvalitet vode, čistoća sistema za prenos vode, vrijeme primjene, metod primjene, i tip biljaka. U tabeli u nastavku date su smjernice, a ne potpuna lista opasnosti i alternativa za ublažavanje.

Izvor opasnosti (Primjeri) Alternative za ublažavanje (primjeri)

Tip biljaka: Voda dolazi u kontakt sa dijelom biljke ili stabla koji se bere/žanje

• Metod primjene: Ne koristiti vodu za navodnjavanje za direktan kontakt sa dijelom biljke koji se može obrati.

• Ne koristiti vodu za navodnjavanje direktno za primjenu sredstava za zaštitu biljaka ili đubriva kada su dijelovi koji se beru u kontaktu sa vodom.

• Za navodnjavanje biljaka tako da su dijelovi koji se beru u kontaktu sa vodom koristiti vodu tretiranu sredstvom za dezinfekciju u skladu sa onim što je dopušteno prema lokalnim propisima.

• Kvalitet vode koja treba da se koristi: Standard od <1000 cfu E. coli na 100 ml primjenjuje se kada se biljni proizvodi mogu jesti nekuhani.

Voda iz bunara • Bunari bi trebalo da budu zatvoreni i pokriveni.

• Cijevi i pumpe moraju biti zatvorene i održavane u čistom stanju.

Voda iz otvorenih kanala • Sedmični pregled čistoće kanala i sistema prenosa.

• Izbjegavanje prisustva životinja (domaćih i ostalih) u kanalima sa vodom. Ako je neophodno, koristiti ograde ili druge metode za sprječavanje ulaska životinja u izvore vode.

• Ne koristiti kanale sa vodom ili sisteme prenosa za pranje opreme, alata za berbu, itd.

• Kanali sa vodom moraju biti odvojeni od sanitarnih objekata.

• Korištenje navodnjavanja kap po kap (ako je izvodljivo za biljnu proizvodnju).

• Ispuštanje kanalizacije u vodotok.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

Voda za zamrzavanje ili kontrolu toplote koja dolazi u kontakt sa dijelom biljke ili stabla koji se bere/žanje

• Kvalitet vode ima isti standard kao za vodu u direktnom kontaktu sa dijelom biljke koji se bere/žanje.

Izvor vode je „osjetljiv“ tj. takav da postoji rizik kontaminacije fekalnim tvarima koji se može predvidjeti

• Izbjegavanje toga da životinje pasu uzvodno od tačke izvlačenja vode iz rijeke.

• U slučaju jezera, korištenje ograda ili drugih metoda za sprječavanje ulaska životinja.

• Kada je voda u kontaktu sa dijelom biljke / stabla koji se bere/žanje, koristiti vodu tretiranu sredstvima za dezinfekciju u skladu sa onim što dozvoljavaju lokalni propisi.

• Revidiranje i evidentiranje prisustva pretjerane prirodne flore blizu izvora vode.

• Razmatranje rizika da postrojenja za prečišćavanje kanalizacije budu pod prevelikim pritiskom zbog padavina i da se preliju u izvor vode.

Unakrsna kontaminacija • Đubrivo će se skladištiti i biće zaštićeno tako da se izbjegne curenje ka izvorima vode.

• Inspekcija svih izvora vode najmanje jednom sedmično da bi se detektovali opasnosti.

Nakon što su opasnosti na poljoprivrednom gazdinstvu identifikovane i mjere za ublažavanje poduzete, od proizvođača se očekuje da procijene rizik svog korištenja vode prije berbe (CB 5.3.2 i FV 4.1.1). Može se zahtijevati i preporučiti program testiranja za verifikaciju da je mikrobiološka kvaliteta vode prihvatljiva i konzistentna, u zavisnosti od tipa biljaka i opasnosti koje su identifikovane. E. coli je široko prepoznata kao indikator kontaminacije fekalijama.

GLOBALG.A.P. Standard propisuje minimalni režim za testiranje vode i zahtijeva usklađenost sa lokalno primjenljivim limitima za mikrobiološku kvalitetu vode (za voće i povrće) u kontrolnoj tački FV 4.1.2. U skladu sa kontrolnom tačkom CB 5.3.3, analiza vode bi trebalo da se izvršava sa učestalošću u skladu sa rezultatima procjene rizika.

Važno je da se razmotri da periodično testiranje vode samo po sebi ne može da dokaže da je kvalitet vode uvijek prihvatljiv. Prema tome, dobre prakse za upravljanje rizicima u vodi bi uvijek trebalo da budu uspostavljene. Testiranje vode može da obezbijedi uvjerenost da je izvor adekvatan, da se varijabilnost kvaliteta vode razumije, te da su dobre prakse za održavanje kvaliteta vode efikasne.

Ako mikrobna analiza treba da bude izvršena, uzorci treba da budu uzeti na tački izlaska iz sistema navodnjavanja ili najbliže praktične tačke za uzorkovanje. Ako proizvođač ispunjava zahtjeve kao što su zahtjevi konkretnih potrošača, proizvođač mora da bude u mogućnosti da pokaže da su ti zahtjevi barem onoliko zahtjevni kako oni koje zahtijeva GLOBALG.A.P.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

OBAVEZNO STABLO ODLUČIVANJA ZA PLAN UZORKOVANJA VODE KOJA SE KORISTI U AKTIVNOSTIMA PRIJE BERBE (FV 4.1.2a i FV 4.1.2b) GLOBALG.A.P. smatra da je sljedeći prikaz jednostavan i djelotvoran način za identifikaciju potrebe za analizom vode:

Da li će se poljoprivredni proizvod uvijek kuhati prije konzumacije?

Da li voda dolazi u kontakt sa dijelom biljke koji se bere/žanje (uključujući korijenske kulture)?1

Da li je izvor vode osjetljiv na kontaminaciju?2

Ne zahtijeva se nikakva minimalna učestalost testiranja

Minimalno godišnje mikrobno testiranje u toku sezone rasta3

Minimalno 3 mikrobna testa u toku sezone rasta4

Da li procjena rizika zasnovana na rezultatima testa ukazuje na

neprihvatljiv rizik?

Nastaviti sa planom monitoringa vode

Proizvođač će implementirati korektivne radnje i strategije za ublažavanje rizika za sprječavanje

kontaminacije proizvoda

DA

DA

DA

DA

NE

NE

NE

NE





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

1 Voda dolazi u kontakt sa dijelom biljke koji se bere/žanje, koji može da bude ili iznad tla ili unutar tla. Na primjer, navodnjavanje proizvodnje mrkve šmrkom dovodi vodu u kontakt sa dijelom biljke koji se bere, dok to nije slučaj za navodnjavanje stabala jabuka po principu kap to kap. Primjena pesticida špricanjem po stablima jabuka nakon što su se plodovi formirali dovodi do kontakta vode sa dijelom biljke koji se bere. 2 Osjetljiv izvor vode je onaj za koji postoji rizik kontaminacije fekalnim tvarima koji se može predvidjeti (npr. životinje pasu uzvodno od mjesta vodozahvata iz rijeke, prelivanje iz postrojenja za prečišćavanje kanalizacije zbog oborinskih voda). Osjetljivi izvori su npr. površinske vode (rijeke, jezera, prirodni ribnjaci), otvoreni kanali sa vodom, rezervoari koji se vodom snabdijevaju preko padavina, podzemne vode koje se uzimaju iz plitkih bunara. Ostali izvori mogu da budu osjetljivi u određenim okolnostima, a stepen osjetljivosti će se odrediti u procjeni rizika proizvođača. 3 Sprovodiće se testiranje na godišnjem nivou u toku perioda u kom se voda koristi u biljnoj proizvodnji. 4 Test će se sprovoditi prije berbe/žetve u tekućoj proizvodnoj sezoni, a onda najmanje još dva puta u toku proizvodne sezone. Rezultati će biti dostupni za najmanje dvije sezone (tj. maksimalno 6 analiza, 3 po sezoni) da bi se izgradila osnova za procjenu rizika i odluke o radnjama koje treba poduzeti da bi se spriječila kontaminacija proizvoda. Nakon što se varijabilnost razumije, proizvođači mogu da primjenjuju manju učestalost uzorkovanja sa najmanje jednom analizom godišnje.

Kada se voda prečišćava da bi se dosegnuli mikrobiološki standardi, zahtijeva se minimalno godišnje mikrobno testiranje, osim za vodu iz mreže, u kom slučaju će se razmotriti potvrđivanje djelotvornosti prečišćavanja i nepostojanje ponovne kontaminacije vode preko opreme za navodnjavanje. Voda iz mreže treba da bude proglašena prikladnom od strane nadležnih institucija i/ili analiza vode treba da je sprovedena na tački ulaska u mašine za pranje, u toku posljednjih 12 mjeseci. Nivoi parametara koji su analizirani su ispod prihvatljivih pragova SZO ili su prihvaćeni kao bezbjedni za industriju hrane, od strane nadležnih institucija. Hemijsko testiranje za dokazivanje djelotvornosti prečišćavanja predstavlja valjanu alternativu mikrobnom testiranju. Kao što je naznačeno u FV 4.1.2, proizvođači će ispunjavati svoje lokalno primjenljive limite za mikrobiološki kvalitet vode. U slučaju da ne postoje lokalni limiti, proizvođači koji implementiraju GLOBALG.A.P.-a će da ispunjavaju preporučene mikrobiološke smjernice SZO* za bezbjedno korištenje prečišćenih otpadnih voda u poljoprivredi, tj. koriste najstrožiji limit iz Preporuka SZO iz 2006. godine od 1000 cfu (or MPN) E. Coli / 100ml (cfu: jedinice koje formiraju kolonije - colony forming units; MPN: najvjerovatniji broj - Most Probable Number). GLOBALG.A.P. prepoznaje da je bakterija E. coli indikator fekalne kontaminacije.

U slučaju da procjena rizika koja je zasnovana na rezultatima testiranja vode ukaže na rizik od kontaminacije proizvoda, proizvođači će da implementiraju adekvatne mjere za sprječavanje i/ili ublažavanje kontaminacije proizvoda preko korištenja vode, ali to ne znači da će se sprovoditi dodatna testiranja vode.

*Smjernice SZO za bezbjedno korištenje otpadnih voda, izlučevina i sive vode, Tom 4: Korištenje izlučevina i sive vode u poljoprivredi, strana 62 (WHO 2006 Guidelines for the safe use of wastewater, excreta and greywater, Vol. 4: Excreta and Greywater Use in Agriculture, p. 62).

5.1.2 Primjena nakon berbe/žetve (i 'pri berbi/žetvi') (uključujući rehidraciju, pranje, itd.)

Voda koja se koristi za tretiranje ili pranje poljoprivrednih proizvoda pri berbi ili nakon berbe (FV 5.3.1 (M), FV 5.7.1 (M) i FV 5.8.5. (M)) biće iz bezbjednih izvora koji ispunjavaju mikrobne standarde za pijaću vodu (ili koji su proglašeni prikladnim od strane nadležne institucije). U slučaju da se voda reciklira, ona će se prikladno prečišćavati. Naredna tabela je alat koji pomaže da se identifikuju najčešće opasnosti u vodi nakon berbe i daje određene primjere alternativa za ublažavanje koje će biti prilagođene operacijama na konkretnom poljoprivrednom gazdinstvu. Proizvođači će ovo smatrati smjernicama, a ne potpunom listom opasnosti.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

Izvor opasnosti (Primjeri) Alternative za ublažavanje (Primjeri)

Voda nije iz mrežnog (ili opštinskog) vodosnabdijevanja

• Izvor vode bi trebalo da bude projektovan, izgrađen, i održavan da bi se spriječila potencijalna kontaminacija

• Razmotriti dodavanje dozvoljenog sredstva za dezinfekciju u vodu.

Korištenje vode za navodnjavanje, za pranje ili za „osvježavanje“ poljoprivrednih proizvoda.

• Korištenje vode za navodnjavanje za pranje ili osvježavanje poljoprivrednih proizvoda nije dozvoljeno.

• Izvor vode koji se koristi za pranje ili osvježavanje poljoprivrednih proizvoda biće kvaliteta koji odgovara pijaćoj vodi (ili mikrobiološki ekvivalentan).

Recirkulacija vode u opremi • Voda će se tretirati korištenjem sredstva za dezinfekciju koje je dozvoljeno u skladu sa lokalnim zakonskim okvirom (FV 5.7.2 (M)).

• Razmotriti učestalost promjene vode.

Evidencija i kontrole u vodi koja se koristi na nivou poslije berbe

• Sprovoditi monitoring sredstva za dezinfekciju u vodi koje osigurava da se ona održava u sanitarnim uslovima.

• Evidencija o tretmanu vode (sredstvima za dezinfekciju itd.) održavaće se i verifikovaće je supervizor barem jednom dnevno.

• Učestalost monitoringa i korektivnih radnji biće jasno uspostavljene i poštivaće se.

Čišćenje rezervoara, cijevi, i pumpi koje se koriste za pranje

• Oprema bi trebalo da se čisti svaki dan i da se čuva u suhom stanju do narednog dana.

• Dnevni pregledi čistoće opreme koje sprovodi supervizor, a pregledi će biti evidentirani.

• Evidencija čistoće će se održavati.

• Oprema bi trebalo da se dezinfikuje u skladu sa procjenom rizika imajući u vidu tip biljaka, opreme, izvor vode, itd.

Dopunjavanje vode • Dopunjavanje samo korištenjem vode koja ispunjava mikrobne standarde za pijaću vodu (FV 5.3.1 (M), FV 5.7.1 (M), FV 5.8.5 (M)).

Korištenje leda za hlađenje ili skladištenje (ili u bilo kom aspektu procesa koji slijedi nakon berbe/žetve)

• Led će se uzimati samo od poznatih snabdjevača.

• Snabdjevači ledom će biti sposobni da demonstriraju da je on proizveden od vode prikladnog kvaliteta (pijaće vode).

• Led će se uvijek dobijati iz izvora vode koji ispunjavaju mikrobne standarde za pijaću vodu (FV 5.3.1 (M)).

Skladištenje leda na poljoprivrednom gazdinstvu

• Ledom će se rukovati pod sanitarnim uslovima da bi se spriječila kontaminacija (FV 5.3.1 (M)).

• Led će se skladištiti u pokrivanim rezervoarima ili sličnim strukturama kao bi se izbjegla slučajna kontaminacija od životinja ili ptica.

• Led nikad neće dolaziti u kontakt sa tlom ili drugim potencijalnim izvorima kontaminacije.

• Svi alati koji su korišteni za rukovanje ledom ili drobljenje leda čuvaće se u čistom stanju i prikladno skladištiti.

• Voda koja ne ispunjava mikrobne standarde za pijaću vodu nikada se neće koristiti za pranje ili održavanje leda.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

Smjernice za donošenje odluka za procjenjivanje opasnosti mikrobne kontaminacije iz vode nakon berbe

Zasnovano na 'Smjernicama za bezbjednost hrane na poljoprivrednom gazdinstvu za svježe poljoprivredne proizvode' (Guidelines for on-farm food safety for fresh produce). Odjeljenje Vlade Australije za poljoprivredu, ribarstvo i šumarstvo (Australian Government. Dept. of Agriculture, Fisheries and Forestry)

Oprema za pranje / hlađenje se čisti svaki dan?

Voda / led se obezbjeđuje iz izvora koji obezbjeđuje / koristi pijaću

vodu (standard za pijaću vodu)?

Oprema za pranje / hlađenje mora da se čisti svaki dan. DA

DA

DA

NE

NE

NE

Testirati vodu na prisustvo E. coli bakterije. Da li se nivoi E coli mogu detektovati u analizi?

Da li izvor vode, rezervoari za skladištenje, sistemi distribucije

mogu da budu kontaminirani životinjskim ili ptičijim fecesom?

Izolirati ili zatvoriti sve tačke kontaminacije u sistemu.

Voda za pranje se mijenja svakog dana?

Voda treba da se tretira prije korištenja ili treba zamijeniti izvor vode.

Niska vjerovatnoća hazarda Da li se voda recirkulira sa

dodavanjem sredstva za dezinfekciju?

DA NE

Da li postoje učestale kontrolne mjere, korektivne radnje i

evidencija?

Niska vjerovatnoća hazarda

Kontrolne mjere za koncentraciju sredstva za dezinfekciju i evidencije

moraju da se implementiraju.

DA NE

DA NE





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

5.1.3 Voda iz nekontrolisanih događaja, kao što su poplave, obimne oborine

Opasni izvori kontaminacije mogu se nataložiti na lokaciju proizvodnje biljaka velikim poplavama (npr. toksični otpad, fekalni materijal, mrtve životinje, itd.), što utiče na biljke koji rastu, direktno ili indirektno kroz kontaminaciju zemljišta, vodotokova, opreme, itd. U slučaju da postoji razuman rizik od poplava, od proizvođača se traži da implementiraju strategije za ublažavanje tih rizika. (Napomena: Voda u barama koje nastaju zbog padavina, pucanja cijevi za navodnjavanje, itd. za koji nije razumno vjerovatno da sadrži mikroorganizme koji su značajan izvor bojazni za javno zdravlje ne smatra se „plavnjenjem“). Naredna tabela je alat koji pomaže da se identifikuju najčešće opasnosti u vodi koja potiče iz nekontrolisanih događaja i daje određene primjere alternativa za ublažavanje koje će se prilagoditi operacijama na konkretnom poljoprivrednom gazdinstvu.


Plavljenje u toku sezone biljne proizvodnje (a ako je vjerovatno da se biljke jedu svježe (tj. bez djelotvornog tretmana toplotom))

• Biljna proizvodnja iz poplavljene oblasti nije prikladna za berbu/žetvu za konzumiranje u svježem stanju. (Napomena: FDA smatra da su sve biljke koji su došli u kontakt sa plavnim vodama „oštećena“ roba koja ne može da se prodaje za ljudsku upotrebu).

• Nakon plavnog događaja, voda za navodnjavanje (bunar, rijeka, rezervoar, itd. bi trebalo da se testira kako bi se postigla uvjerenost u to da ne postoji značajan rizik od ljudskih patogena u vodi kao rezultat plavljenja.

Zemljište je bilo poplavljeno prije sadnje

• Trebalo bi da postoji vremenski interval između povlačenja poplave i sijanja / sađenja. GLOBALG.A.P. preporučuje minimalni interval od 60 dana. Drugi intervali mogu biti prikladni, u zavisnosti od analize rizika.

Unakrsna kontaminacija • Spriječiti čišćenjem ili sterilizacijom svake opreme koja je mogla da dođe u kontakt sa ranije poplavljenim zemljištem.

• Oblasti koje su bile poplavljene u bilo kom trenutku u toku sezone ne bi trebalo da se koriste za skladištenje poljoprivrednih proizvoda ili materijala za pakovanje.

Talog ili mulj od aktivnosti jaružanja • Talog bi mogao da sadrži mikrobiološku kontaminaciju, stoga, mulj ne bi trebalo da se deponuje na oblasti proizvodnje ili rukovanja.

5.1.4 Protokol za testiranje vode

Ako procjena rizika ili neki drugi zahtjev ukaže na to da je mikrobiološko uzorkovanje vode prikladna mjera, sljedeći aspekti bi trebalo da se razmotre:

• Lice koje je odgovorno za uzorkovanje vode bi trebalo da bude prikladno obučeno tako da se osigura da se primjenjuje pravilna tehnika uzorkovanja i da se spriječi nenamjerna kontaminacija.

• Za prikupljanje uzoraka bi trebalo da se koriste sterilni spremnici.

• Spremnike treba čuvati na hladom (u idealnom slučaju ne više od 2° C).

• Uzorke dostaviti u toku 24 časa podobnoj laboratoriji koja radi u skladu sa standardom ISO 17025 ili ekvivalentnim standardom.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

5.2 PRISUSTVO ŽIVOTINJA, PTICA, GMIZAVACA, INSEKATA, I PRAŠINE

Životinje, ptice, gmizavci i njihov feces, insekti i prašina mogu da prenose patogene organizme koji imaju sposobnost da kontaminiraju svježe poljoprivredne proizvode i izvore vode. Razumne predostrožnosti (vidjeti primjere u tabelama u nastavku) bi trebalo da se sprovedu da bi se na minimum sveo rizik koji potiče iz ove opasnosti na poljoprivrednom gazdinstvu i u operacijama nakon berbe. Procjena lokacije koja se zahtijeva u AF 1.2.1 (M) obavezuje proizvođača da razmotri mikroboološke opasnosti. Važno je da se razmatraju i direktne i indirektne putanje kontaminacije. Primjeri indirektne kontaminacije su sljedeći:

• Taloženje stajskog đubriva ili komposta (koje može da bude na daljinu od bilo koje životinjske populacije) može stvoriti uslove da iz njega curi otpadna tekućina u oblasti proizvodnje / rukovanja biljkama.

• Kontaminacija vodnih sistema od životinja ili stajskog đubriva: Voda se može kontaminirati prije svoje primjene na biljkama/poljoprivrednim proizvodima.

Naredna tabela je alat koji pomaže da se identifikuju najčešće opasnosti vezane za prisustvo životinja, ptica, gmizavaca, insekata, i prašine i daje određene primjere alternativa za ublažavanje koje će se prilagoditi operacijama na konkretnom poljoprivrednom gazdinstvu. Tabela daje samo smjernice i ne predstavlja ni potpunu ni jedinstvenu listu. Proizvođač bi trebalo da razmotri da li su sljedeće opasnosti prisutne na poljoprivrednom gazdinstvu:


Korištenje susjednog zemljišta (opšte)

Da bi se spriječila potencijalna kontaminacija proizvodnje površine preko načina korištenja susjednog zemljišta, ako su identifikovani rizici, treba da se poduzmu radnje da se upravlja tim rizicima (AF 1.2.2 (M)). Strategije za ublažavanje mogu da u tipičnom slučaju uključuju sljedeće:

• Udaljenost: Razumno je pretpostaviti da će povećavanje udaljenosti pomoći da se smanji rizik, iako udaljenost sama po sebi ne garantuje da 'nema rizika'.

• Prepreke: Fizičke prepreke kao što su ograde, živice, zidovi za zadržavanje, jarci, ili drugi tipovi strategija za kontrolisanje životinja mogu se zahtijevati za ublažavanje rizika. Prepreke se mogu koristiti za zadržavanje stoke / ograničavanje pristupa divljači i/ili sprječavanje curenja otpada u oblasti uzgoja biljaka i rukovanja biljkama.

Prisustvo populacija životinja ili aktivnost životinja iz komercijalnih djelatnosti sa životinjama u blizini biljne proizvodnje

• Identifikovati lokaciju populacija životinja u odnosu na biljnu proizvodnju i njihovu udaljenost od tih operacija.

• Identifikovati konkretne oblasti na kojima se okupljaju životinje (npr. pojila / mjesta za pijenje vode ili stanice za hranjenje) blizu biljne proizvodnje i poduzimanje specijalnih mjera za oblast proizvodnje koja je izložena, posebno u toku berbe/žetve.

• Koristiti djelotvorne ograde ili druge prepreke. Ograde će biti robusne u skladu sa veličinom populacije životinja / operacije na poljoprivrednom gazdinstvu.

• Identifikovati potencijalne oblike kontaminacije da bi se poduzele specifične mjere sprječavanja.

• Bunari i izvori vode će biti pokriveni i zaštićeni od životinja u blizini.

• Stalni pregledi ograde da bi se potvrdilo njeno stanje.

Prisustvo lokacija sa hrpama za kompost / stajsko đubrivo na poljoprivrednom gazdinstvu / na susjednom zemljištu

• Nagib susjednog zemljišta (tj. da li je vjerovatno da će otpad da teče ka oblasti proizvodnje ili dalje od nje).

• Prevlađujući smjer vjetra. (Da li postoji značajna vjerovatnoća da kontaminacija može da se prenese vjetrom ka lokaciji proizvodnje?

• Prepreke za izbjegavanje klizanja stajskog đubriva / komposta u proizvodnju i izvore vode.

• Stalni pregledi prepreka da se detektuje klizanje stajskog đubriva.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

Prisustvo / blizina aktivnosti za koje je vjerovatno da će privući životinje, glodavce, ptice, itd.

• Obrana/požnjevena biljna proizvodnja bi trebalo da se zadržava u kontrolisanim oblastima.

• Obrana/požnjevena biljna proizvodnja bi trebalo da se skladišti na kraju dana.

Domaće / radne životinje • Izbjegavati domaće životinje na poljoprivrednom gazdinstvu ili u oblastima biljne proizvodnje.

• Radne životinje bi trebalo da budu kontrolisane.

Vrste štetočina (npr. glodavci, ptice, muhe)

• Imati ažuriran plan za kontrolisanje štetočina koji je implementiran i koji se periodično revidira na infrastrukturi poljoprivrednog gazdinstva gdje bi mogao da bude potreban (skladišta, zgrade, skladište za mašine, itd.).

Stablo odlučivanja za određivanje opasnosti izazvanih prisustvom životinja

Stablo odlučivanja može da se koristi kao pomoć pri identifikovanju opasnosti i procjenjivanju rizika. Ovo stablo odlučivanja je samo smjernica. Ovaj primjer se možda neće uklopiti u sve moguće scenarije. U tim slučajevima, npr. kada proizvođač kombinuje stočarstvo sa ratarstvom, proizvođači će sprovesti sličnu analizu.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

U slučaju da se voće i povrće proizvodi ili da se njima rukuje u blizini potencijalnih izvora kontaminacije, proizvođači bi trebalo da budu u mogućnosti da objasne zašto je rizik prihvatljiv, kao i koji su faktori ublažavanja koji ga čine prihvatljivim.

Yes: High hazard probability

no

no

yes

yes

noyes

yes

yesNo: High hazard probability

Is there animal husbandry in adjacent

fields?

Is there livestock husbandry in the

farm?

Physical barriers and measures to

avoid leaking of wastes from animals

must be implemented.

Measures must be taken to avoid

domestic animals in the farm

especially at harvest. Work animals

must be controlled.

No: High hazard probability

Livestock is confined. yes

no

Work animals are controlled in their

displacement in the farm and their

wastes are immediately recovered.

Wildlife (birds, etc.) is non abundant or

may be managed.

The farm has a lower risk from

animals.

Domestic animals are forbidden in the

farm and there are measures to avoid

their presence at the farm.

Moraju se poduzeti mjere da se izbjegnu domaće životinje na poljoprivrednom

gazdinstvu, posebno u vrijeme berbe/žetve. Radne životinje moraju se kontrolisati

Divljač (ptice, itd.) nije česta i njome se može upravljati.

Domaće životinje su zabranjene na poljoprivrednom gazdinstvu i postoje mjere da

se izbjegne njihovo prisustvo na poljoprivrednom gazdinstvu.

DA

DA

NE

NE

NE: Visoka vjerovatnoća hazarda

Radne životinje su kontrolisane u njihovom kretanju po poljoprivrednom

gazdinstvu i njihov otpad se odmah kupi.

Poljoprivredno gazdinstvo ima nizak rizik vezan za životinje

NE: Visoka vjerovatnoća hazarda

Ima li uzgoja stoke u susjednim poljima?

Stoka je zagrađena.

Fizičke prepreke i mjere za izbjegavanje curenja otpada od životinja moraju se

implementirati.

DA

DA

NE

NE

Uzgaja li se stoka na poljoprivrednom gazdinstvu?

DA: Visoka vjerovatnoća hazarda

DA





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

5.3 KORIŠTENJE STAJSKOG ĐUBRIVA I UMJETNIH ĐUBRIVA ŽIVOTINJSKOG PORIJEKLA

Stajsko đubrivo i druga prirodna đubriva su potencijalni izvor mikrobnih opasnosti. Zahtijevaju se procedure za procjenjivanje rizika svakog korištenja organskog đubriva (CB 4.4.2 (M)) i poduzimanje odgovarajućih radnji za upravljanje rizicima.

Rizik od patogena je niži ako je vezan za korištenje stajskog đubriva ili komposta koji je prošao kontrolisan proces kompostiranja sa prikladnim režimom „trajanja i temperature“. Iz tog razloga, kompostiranje tih prirodnih đubriva je način da se smanji rizik od patogena.

U slučaju da proizvođači koriste čvrsto ili tečno životinjsko stajsko đubrivo koje nije kompostirano ili na drugi način tretirano da bi se osiguralo uništenje ljudskih patogena (sirovo stajsko đubrivo), koristiće se sljedeće drvo odlučivanja (FV 4.2.1 (M)).

Sirovo stajsko đubrivo će biti unešeno u tlo prije otvaranja pupoljaka ili u izuzetnim slučajevima nakon što je to opravdano procjenom rizika (CB 4.4.2), ali u svakom

slučaju ne kasnije od 60 dana prije berbe.

DA

NE

NE

Da li koristite sirovo stajsko đubrivo?

?

Da li je proizvod kultura sa stabla?

.

Nema dodatnih zahtjeva za kontrolnu tačku FV 4.2.1, osim onih za

kompostirano organsko đubrivo.

DA

DA

NE

Da li se poljoprivredni proizvodi UVIJEK konzumiraju kuhani?

DA

Da li je proizvod zeleno lisnato povrćer?

.

Sirovo stajsko đubrivo će biti unešeno u tlo najmanje 60 dana

prije berbe

NE

Sirovo stajsko đubrivo će biti unešeno u tlo 60 dana prije berbe i nikada nakon sadnje, čak i kada je

ciklus rasta duži od 60 dana.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

Naredna tabela je alat koji pomaže da se identifikuju najčešće opasnosti vezane za korištenje sirovog ili tretiranog stajskog đubriva i daje određene primjere alternativa za ublažavanje. One će se prilagoditi operacijama na konkretnom poljoprivrednom gazdinstvu. Proizvođači će smatrati da je to samo smjernica, a ne potpuna ili jedinstvena lista.


Korištenje sirovih organskih đubriva (stajskog đubriva)

• Unositi će se u zemljište prije izbijanja pupoljaka (kod stabljika) ili najmanje 60 dana prije berbe za sve druge biljke FV 4.2.1 (M). U izuzetnim slučajevima, kod stabljika, sirovo stajsko đubrivo može da se unosi u kraćim intervalima, uz uslov da postoji procjena rizika (poziv na CB 4.2.2) koja opravdava takvu praksu i ne dovodi u pitanje bezbjednost hrane. Taj interval, u svakom slučaju, neće biti kraći od 60 dana prije berbe. Vidjeti stablo odlučivanja iznad.

• Nagib zemljišta će se uzeti u obzir da se izbjegne raspoređivanje sirovog stajskog đubriva u izvore vode ili biljnu proizvodnju.

• Unošenje primijenjenog stajskog đubriva u zemljište može da pomogne u smanjivanju isticanja otpadnih voda i rizika kontaminacije vodotokova, susjednih polja, itd. Ta praksa se preporučuje.

Skladištenje i sirovog i tretiranog organskog đubriva, komposta, ili stajskog đubriva

• Biće locirano daleko od izvora vode. Fizičke prepreke mogu da pomognu u zadržavanju isticanja da bi se spriječilo da ona uđu u vodne sisteme.

• Biće zaštićeno od padavina radi izbjegavanja isticanja, raspoređivanja putem vjetra, životinja, itd.

• Saobraćanje ljudi, životinja, ili mašina preko sirovih organskih đubriva će se izbjegavati.

• Ne locirati skladište za stajsko đubrivo u blizini površine za proizvodnju svježeg voća i povrća ili površine koja se koristi za skladištenje alata i materijala za berbu.

Korištenje komposta ili tretiranog stajskog đubriva

• U toku kompostiranja, izloženost temperaturama preko 55° C u periodu od 3 dana je dovoljno da se unište patogeni organizmi. Hrpa / gomila stajskog đubriva bi trebalo da se prevrne da bi se osiguralo da su svi dijelovi materijala izloženi pomenutom temperaturnom režimu.

• Ako se kompost ili tretirano stajsko đubrivo kupuje, snabdjevač će garantovati tretman.

• Inkorporiranje primijenjenog kompostiranog stajskog đubriva u zemljište može da pomogne u smanjivanju isticanja otpadnih voda i rizika kontaminacije vodotokova, susjednih polja, itd. Ta praksa se preporučuje.

• Interval između primjene i rada na proizvodnim parcelama bi trebalo da se uzme u obzir. Protok vremena između primjene kompostiranog stajskog đubriva i berbe svježeg voća i povrća bi trebalo da se poveća do maksimuma

Kompostiranje ili tretman stajskog đubriva na poljoprivrednom gazdinstvu

• Proizvođači bi trebalo da budu u mogućnosti da pokažu da je kompost podvrgnut kontrolisanom procesu. Evidencija bi trebalo da uključuje: detaljne informacije o režimu kompostiranja, datume tretmana, temperature koje su dosegnute u hrpi stajskog đubriva.

• Ne locirati skladište za stajsko đubrivo u blizini oblasti za proizvodnju svježeg voća i povrća ili oblasti koja se koristi za skladištenje alata i materijala za berbu.

• Fizičke prepreke mogu da pomognu u zadržavanju isticanja da bi se spriječilo da ona uđu u vodne sisteme.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

Oprema koja se koristi u tretmanu sirovog ili kompostiranog stajskog đubriva i njegovoj primjeni

• Oprema (kao što su traktori, kamioni , transporteri) i alat mogu da kontaminiraju usjeve kretanjem od tretiranih oblasti ili skladišta ili površina tretiranih stajskim đubrivom. Sva oprema koja je došla u kontakt sa netretiranim stajskim đubrivom (npr. traktori, alat) trebalo bi da se očisti prije pristupa oblastima berbe.

Korištenje stajskog đubriva (tretiranog ili netretiranog) na susjednom zemljištu

• Izbjeći moguću kontaminaciju od korištenje stajskog đubriva na susjednom zemljištu. Potražiti isticanje ili kontaminaciju preko kanala za navodnjavanje. Obimne padavine na hrpu stajskog đubriva mogu da rezultuju isticanjem koje može da dođe do područja proizvodnje prije ili u toku berbe.

Tip biljne proizvodnje • Biljke koje rastu nisko mogu da budu isprskane zemljom u toku navodnjavanja ili obimnih kiša i to treba da se smatra kao izlaganje višem riziku zbog patogena iz stajskog đubriva (ili drugih izvora) koji mogu da ostanu u zemljištu. Poljoprivredni proizvodi kod kojih onaj dio biljke koji se bere u opštem slučaju ne dolazi u kontakt sa zemljištem imaju manju vjerovatnoću kontaminacije.

5.4 LIČNA HIGIJENA (Radnici i posjetioci)

Prikladna higijena među zaposlenima (i posjetiocima) je važan element bezbjednosti hrane za svaku operaciju proizvodnje poljoprivrednih proizvoda. Treba napomenuti da je relevantna procjena rizika pokrivena sa AF 3.1 (m), a za operacije berbe zahtijeva se u FV 5.1.1 (M).

Ispunjavanje zahtjeva vezanih za prikladne mjera higijene može se olakšati ako su:

• Sanitarna infrastruktura i objekti dostupni za zaposlene.

• Informacije i obuka iz higijene i zdravlja obezbjeđeni za sve zaposlene.

• Supervizija osigurava da se uputstva poštuju.

5.4.1 Sanitarna infrastruktura za zaposlene

Da bi se ispunili osnovni aspekti higijene, zaposleni bi trebalo da imaju pristup korištenju specifičnih instalacija i opreme.

a) Objekti za toalet i za pranje ruku (sanitarne poljske stanice). Svi radnici na terenu bi trebalo da imaju pristup prikladnim sanitarnim objektima da bi se spriječile opasnosti, a radnici na berbi ĆE imati pristup čistim toaletima u blizini mjesta rada (FV 5.2.2 (m)).

Naredna tabela je alat koji pomaže da se identifikuju najčešće opasnosti vezane za sanitarnu infrastrukturu za zaposlene i daje određene primjere alternativa za ublažavanje. One će se prilagoditi operacijama na konkretnom poljoprivrednom gazdinstvu. Proizvođači će smatrati da je to samo smjernica, a ne potpuna ili jedinstvena lista.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


Broj toaleta • Objekti toaleta bi trebalo da postoje u adekvatnom broju u skladu sa brojem ljudi koji rade na terenu i u skladu sa svim lokalnim propisima.

Lokacija toaleta • Lokacija i sistem toaleta u upotrebi na terenu može da zavisi od lokalnog zakonskog okvira.

• Toaleti bi trebalo da budu na razumnoj udaljenosti od mjesta rada.

• Objekti toaleta moraju da budu locirani daleko od vodotokova, bunara, jezera i rezervoara.

• Objekti toaleta ne bi trebalo da budu locirani u oblastima koje su podložne poplavama.

Dostupnost • Objekti toaleta bi trebalo da budu lako dostupni za zaposlene u skladu sa svim lokalnim propisima.

• Svi radnici bi trebalo da budu ovlašteni da koriste toalet kad god je to potrebno.

Stanje toaleta • Toaleti bi trebalo da budu izgrađeni ili pokrivani materijalom koji se može prati.

• Objekti bi trebalo da prolaze redovnu inspekciju radi osiguravanja da su čisti i adekvatno opskrbljeni (npr. čistom vodom, papirnim ubrusima, itd.). U idealnom slučaju, evidencija o tim inspekcijama bi trebalo da bude dostupna.

• Sanitarne stanice bi trebalo da budu u dobrom stanju i čiste da bi se izbjegla prijetnja od kontaminacije zemljišta, biljaka, i samih radnika.

Stanice za pranje ruku • Stanice za pranje ruku bi trebalo da budu obezbijeđene unutar ili pored objekata toaleta i na drugim lokacijama, kako se zahtijeva.

• Čista voda bi trebalo da bude obezbjeđena da bi radnici prali ruke, kao i sapun. (To se zahtijeva za radnike koji rade na berbi (FV 5.2.1 (M) i radnike u oblastima rukovanja (FV 5.2.3 (M)).

• Trebalo bi da budu postavljeni znakovi koji ukazuju na to da ruke moraju da se peru nakon korištenja objekta toaleta.

• Supervizori će provjeravati poštivanje tih uputstava.

Otpad i otpadne vode • Otpad i otpadne vode iz toaleta i stanica za pranje vode će se zadržavati za odlaganje na način koji ne dovodi do kontaminacije biljaka, zemljišta, poljoprivrednih proizvoda, ili materijala.

• Uklanjanje bi trebalo da bude na dnevnom nivou ili po potrebi zavisno od broja radnika i kapaciteta sistema.

• Rezervoar za otpad bi trebalo da se pažljivo pere sa učestalošću u skladu sa konkretnim uslovima na poljoprivrednom gazdinstvu.

• Otpad nikada neće biti odlagan u vodotokove, jezera, itd.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

5.4.2 Lična zaštitna odjeća

Svo osoblje će nositi prikladne vanjske dijelove odjeće (FV 5.1.3 (M)). Trebalo bi da bude uspostavljena politika za osiguravanje da je odjeća koja je prikladna za posao konkretno navedena za relevantne operacije (uključujući sadnju, inspekciju prije berbe, berbu, inspekciju nakon berbe, itd.). Naredna tabela je alat koji pomaže da se identifikuju najčešće opasnosti vezane za ličnu zaštitnu odjeću i daje određene primjere alternativa za ublažavanje. One će se prilagoditi operacijama na konkretnom poljoprivrednom gazdinstvu. Proizvođači će smatrati da je to samo smjernica, a ne potpuna ili jedinstvena lista opasnosti.


Radna odjeća • U toku berbe sistemi bi trebalo da osiguraju da je odjeća čista u skladu sa tipom rada i sprječavaju da ona postane podobne za kontaminaciju u toku dnevnih aktivnosti.

• Ako odjeća postane uprljana poljoprivrednim hemikalijama, fecesom, blatom, krvlju, itd., ona će se promijeniti/zamijeniti da bi se spriječila kontaminacija poljoprivrednih proizvoda.

Posjekotine, ozljede, i krvarenje

• Ljudi i supervizori će biti informisani o tome šta da rade u slučaju prolivanja krvi zbog slučajnih posjekotina, itd.

Strane tvari • Nošenje nakita, pirsinga na tijelu i drugih nestabilnih objekata može da predstavlja rizik od fizičke (ili potencijalno mikrobiološke) kontaminacije. U vrijeme berbe bi pravila trebalo da sprječavaju njihovo prisustvo ako je prikladno.

• Ako je prikladno, zavisno od biljaka, u vrijeme berbe, trebalo bi da se razmatra zaštitno korištenje pokrivala za kosu da bi se spriječila kontaminacija poljoprivrednih proizvoda.

5.4.3 Informacije i obuka iz higijene i zdravlja za sve zaposlene

Uputstva i obuka o osnovnoj higijeni bi trebalo da se obezbijede svim zaposlenima i supervizorima, razmatrajući sljedeće aspekte:

a) Osnovni skup uputstava o higijeni bi trebalo da uključuje sve higijenske aspekte koji bi mogli da budu od važnosti u skladu sa stanjem poljoprivrednog gazdinstava, biljaka i berbe.

b) Radnici bi trebalo da budu obučeni da razumiju rizike vezane za rukovanje poljoprivrednim proizvodima dok su bolesni i važnost izvještavanja upravnika poljoprivrednog gazdinstva o svom stanju. Trebalo bi da se postigne dogovor o povratku na posao nakon bolesti.

c) Supervizori bi takođe trebalo da budu obučeni o tome kako da rješavaju relevantna stanja i kako da detektuju stanja koja nisu sanitarna na terenu (ptice, glodavci i dokazi o njihovom prisustvu, domaće životinje, kako rukovati smećem).

d) Supervizori bi trebalo da imaju jasnu odgovornost da poprate primjenu / implementaciju higijenskih procedura i uputstava koja su data.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

5.5 OPREMA

Oprema uključuje mašine za berbu, spremnike, i alate. Ako oprema dođe u dodir sa mikrobnim opasnostima, oni mogu da se prenesu na nju i izazovu unakrsnu kontaminaciju. Iz tog razloga, ona će se održavati u čistom i dobrom stanju.

5.5.1 Ambalaža i alati za berbu Naredna tabela je alat koji pomaže da se identifikuju najčešće opasnosti vezane za ambalažu i alate za berbu i daje određene primjere alternativa za ublažavanje. One će se prilagoditi operacijama na konkretnom poljoprivrednom gazdinstvu. Proizvođači će smatrati da je to samo smjernica, a ne potpuna ili jedinstvena lista.


Korištenje ambalaže i alata koji nisu očišćeni

• Držaće se u čistom i dobrom stanju tako da ne mogu da kontaminiraju ili oštete poljoprivredne proizvode (FV 5.2.4 (M)). Inspekcija vidom bi trebalo da se koristi da se provjeri njihova prikladnost.

• Ambalaža za poljoprivredne proizvode bi trebalo da se pregledaju prije korištenja i operu ako se inspekcijom utvrdi da su prljavi.

• Alati koji se koriste za berbu i svako podrezivanje ubranih poljoprivrednih proizvoda trebalo bi da se periodično dezinficiraju po potrebi i u skladu sa karakteristikama operacija, biljaka, itd. (Napomena – alati sa drvenim drškama ne mogu se u potpunosti sterilizirati).

• Oštećenq ambalaža za berbu koja se više ne može očistiti ili bi predstavljala rizik od uvođenja stranih materija ne bi trebalo da se koristi za poljoprivredne proizvode.

Kontakt ambalaže i alata sa zemljištem

• Ne bi trebalo da se dozvoli da alati i ambalaža koji se koriste za berbu i svako podrezivanje ubranih poljoprivrednih proizvoda dođu u dodir sa zemljištem. Listovi kartona, plastične podloge, ili druge prepreke mogu da se koriste da se pomogne u održavanju materijala za pakovanje dalje od tla.

Radnici nisu obučeni • Radnici bi trebalo da budu obučeni da koriste samo one ambalaže i alate koji su čisti i u dobrom stanju. Oni bi trebalo da uklone sve nečistoće, koliko je praktično moguće, iz prikolica i kutija, prije njihovog korištenja u berbi.

Dodir sa izvorima kontaminacije • Svaka ambalaža ili alat za koji se sumnja da je došao u dodir sa stajskim đubrivom, fecesom životinja / ljudi, krvlju, ili izmetom ptica trebalo bi da se opere i dezinficira prije ponovnog korištenja.

Drugi načini korištenja ambalaže za berbu

• Ambalaža za berbu ne bi trebalo da se koristi za prenos nikakvih materijala ili tvari osim obranog voća i povrća.

• Poljoprivredni radnici bi trebalo da budu obučeni za taj aspekt.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


Smeće / otpad • Smećem / otpadom koje rezultuje iz operacija pakovanja na terenu trebalo bi da se rukuje na način koji ne predstavlja rizik od kontaminacije.

• Ambalaža za berbu ne bi trebalo da se koristi za otpad /smeće.

• Ambalažu, nusproizvode i nejestive ili opadne supstance bi trebalo da se identifikuju.

• Ambalaža koja se koriste za otpad ne bi trebalo da se koristi za držanje svježeg voća ili povrća ili materijala za pakovanje koji se koristi za svježe voće i povrće.

5.5.2 Mašine i oprema za berbu

Naredna tabela je alat koji pomaže da se identifikuju najčešće opasnosti vezane za mašine i opremu za berbu i daje određene primjere alternativa za ublažavanje. Proizvođači će smatrati da je to samo smjernica, a ne potpuna ili jedinstvena lista.


Oštećenje poljoprivrednih proizvoda

• Kada se koriste mašine za berbu, one bi trebalo da budu prikladno baždarene i njima bi trebalo prikladno da se rukuje da bi se spriječilo fizičko oštećivanje poljoprivrednih proizvoda.

Čistoća mašina za berbu • Mašine za berbu bi trebalo da se čiste i peru u skladu sa preporukama proizvođača i konkretnim uslovima rada.

• Oprema za berbu mora biti u stanju da zaštiti proizvod od kontaminacije (FV 5.2.4 (M)).

• Mašine bi trebalo da se pregledaju svakog dana da bi se osiguralo da nikakvi poljoprivredni proizvodi nisu ostali unutar opreme.

Čistoća transporta • Svako vozilo bi trebalo da bude adekvatno očišćeno, a, kada je neophodno, dezinficirano, da bi se izbjegla unakrsna kontaminacija.

• Prljavo vozilo nikad ne bi trebalo da se koristi.

Unakrsna kontaminacija • Trebalo bi da se spriječi da oprema i transportna vozila prolaze kroz potencijalno kontaminirane oblasti (npr. oblasti koje su vezane za netretirano stajsko đubrivo) da dođu do polja ili lokacija za berbu.

• Vozila koja se koriste za transport svježeg i pakovanog vođa i povrća ne bi trebalo da se koriste za transportovanje higijenski opasnih supstanci.





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

5.5.3 Privremeno skladištenje obranih poljoprivrednih proizvoda

Skladištenje svježih poljoprivrednih proizvoda bi trebalo da se sprovodi u oblastima u kojima su poljoprivredni proizvodi u kontrolisanim uslovima, kako bi se izbjegle opasnosti, oštećenja, i kontaminacija. Procjena rizika bi trebalo da razmotri sve oblasti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i rukovanje njima.

Naredna tabela je alat koji pomaže da se identifikuju najčešće opasnosti vezane za privremeno skladištenje obranih proizvoda i daje određene primjere alternativa za ublažavanje. One će se prilagoditi operacijama na konkretnom poljoprivrednom gazdinstvu. Proizvođači će smatrati da je to samo smjernica, a ne potpuna ili jedinstvena lista.


Nekontrolisano skladištenje • Svi poljoprivredni proizvodi koji se pakuju i kojima se rukuje direktno na polju, u voćnjaku, ili stakleniku, trebalo bi da se sklone sa terena preko noći.

Čistoća oblasti • Obrani poljoprivredni proizvodi bi uvijek trebalo da se čuvaju u čistoj oblasti i da budu zaštićeni od toplote, životinja, i drugih izvora potencijalne kontaminacije.

• Periodična inspekcija prostorija bi trebalo da se koristi da se osigura da su uslovi prikladni.

Održavanje zgrada ili šupa u kojima se poljoprivredni proizvodi skladište

• Zgrade bi trebalo da se održavaju na način da ne predstavljaju higijenski rizik za obrane poljoprivredne proizvode.

• Kanali, cijevi, i strukture na stropu, ako ih ima, trebalo bi da se instaliraju i održavaju tako da kapanje i kondenzacija ne padaju na površine koje imaju dodira sa poljoprivrednim proizvodima, sirovinama ili hranom.

• Voda iz spremnika za kapanje iz frižidera trebalo bi da se uklanja i odlaže dalje od proizvoda i površina koje su u kontaktu sa proizvodima.

• Ulaz vazduha ne bi trebalo da bude lociran pored potencijalnih izvora kontaminacije (da bi se izbjeglo uvođenje mikrobioloških opasnosti).

• Curenja sa krova bi trebalo da se bez odlaganja identifikuju, kontrolišu, i poprave.

Otpad • Kontejneri / kante za smeće / otpad bi trebalo da budu zatvoreni i (koliko god je moguće) locirani daleko od ulaza u objekat i oblasti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda i rukovanje njima.

Štetočine u oblasti za skladištenje poljoprivrednih proizvoda / operacije rukovanja sa poljoprivrednim proizvodima

• Za oblasti za skladištenje voća / operacije za rukovanje voćem će se održavati dnevnik u skladu sa kontrolnom tačkom FV 5.6.3(m).

• Primjene pesticida (npr. insekticida, sredstva za deratizaciju) sprovodiće se u skladu sa svim propisima koji se mogu primjenjivati.

• Dužnosti kontrole štetočina bi trebalo da obavlja obučeni operater za kontrolisanje štetočina (ili licencirani operater, ako to zahtijeva prevlađujući propis).

• Oblasti za skladištenje bi trebalo da budu oslobođene stvari / stavki koje bi mogle da predstavljaju skrovište za štetočine / životinje (npr. da li postoji adekvatna kontrola korova oko granica lokacije?)





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs

6 OSTALE KORISNE INFORMACIJE

6.1 TIPOVI PATOGENA

Bolesti koje se prenose hranom i koje izaziva konzumiranje voća i povrća su rijetke. Iako su se dešavali takvi slučajevi, oni su u tipičnom slučaju bili vezani za relativno malu grupu mikroorganizama – bakterije, viruse, ili parazite. U Tabeli 1 u nastavku dati su neki primjeri najčešćih mikroorganizama koji su izazvali izbijanja. (Napomena – ova lista nije potpuna).

Tabela 1: Lista i karakteristike određenih mikrobnih patogena koji su povezani sa izbijanjem bolesti u poljoprivrednim proizvodima

MIKROORGANIZAM UOBIČAJEN GLAVNI IZVOR

BAKTERIJE

Escherichia coli O157:H7 i drugi sojevi

Životinjski feces, posebno od goveda, jelena, i ljudi. Unakrsna kontaminacija preko vode koja se koristi za navodnjavanje ili druge namjene i koja je kontaminirana. Ljudi koji ne peru ruke nakon korištenja toaleta.

Salmonella spp. Životinjski i ljudski feces. Unakrsna kontaminacija preko vode koja se koristi za navodnjavanje ili druge namjene i koja je kontaminirana.

Shigella spp. Ljudski feces; kontaminirana voda koja se koristi za navodnjavanje ili druge namjene.

Listeria monocytogenes Zemljište, okruženja za proizvodnju hrane koja zadržavaju vlažne uslove.

VIRUSI

Hepatitis A Ljudski feces i urin. (Ne postoji poznati životinjski rezervoar za ovaj patogen). Kontaminirana voda koja se koristi za navodnjavanje ili druge namjene. Ljudi koji ne peru ruke nakon korištenja toaleta.

Norovirus (ranije poznat pod imenom Norwalk virus)

Ljudski feces, vomitus. (Ne postoji poznati životinjski rezervoar za ovaj patogen). Kontaminirana voda koja se koristi za navodnjavanje ili druge namjene. Ljudi koji ne peru ruke nakon korištenja toaleta.

PARAZITI

Cryptosporidium spp.

Životinjski i ljudski feces.

Cyclospora spp.

Ljudski feces od ljudi koji nose parazite. Kontaminirana voda koja se koristi za navodnjavanje, primjenu PPP ili za druge namjene.

Zasnovano na: www.fda.gov

http://www.fda.gov/





210311_

GG

_IF

A_C

PC

C_

FV

_V

5_

2_bs


Novi dokument Zamijenjen dokument Datum objavljivanja Opis promjene

210310_GG_IFA_CPCC_FV_V5_2_bs 181116_GG_IFA_CPCC_FV_V5_1_bs 11. marta 2021 FV 4.1.4 – pojašnjenje

FV 5.1.1 – dodan tekst radi pojašnjenja

FV 5.2.6 – prilagodba CPCC-a

FV 5.7.2 CC – dodan tekst radi pojašnjenja

FV 5.9 – dodane dvije nove kontrolne tačke i kriterijumi usklađenosti

Aneks FV 1, 5.1.1 (iznad stabla odlučivanja) – dodan tekst koji ukazuje kako je to obavezno

Ako želite da primate više informacija o modifikacijama u ovom dokumentu, molimo pogledajte detalje u dokumentu sa sljedljivim promjenama ili kontaktirajte Sekretarijat GLOBALG.A.P.-a: [email protected].

Kada izmjene ne uvode nove zahtjeve u standard, verzija će ostati „5.0“, a na ažuriranje izdanja ukazaće se sa oznakom „5.0-x”. Kada izmjene utiču na ispunjenost standarda, ime verzije će se promijeniti u „5.x”. Nova verzija, npr.: V6.0, V7., itd., uvijek će uticati na akreditaciju standarda.

https://www.globalgap.org/.content/.galleries/documents/170630_GG_IFA_CPCC_FV_V5_1_en_TC_190110.pdf


Documents

INTEGRISANO OSIGURANJE POLJOPRIVREDNIH GAZDINSTAVA Osnove