FEBRUAR 2010

PROJEKAT UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNIH TRŽIŠTA (FARMA)

ANALIZA

▪ 2

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

OVA STRANICA JE NAMJERNO OSTAVLJENA PRAZNA

3 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

PROJEKAT UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA (FARMA) Ugovor br.168-C-00-09-00102-00

FARMA - Bosna i Hercegovina (BiH)

Američka agencija za meĎunarodni razvoj (USAID)/BiH Ured za ekonomsku rekonstrukciju

Švedska meĎunarodna agencija za razvoj (Sida)/Švedska ambasada

USAID Tehnički predstavnik projekta:

Amira Vejzagić-Ramhorst

Sluţbenik projekta Sida:

Natasa Miskin

Ova publikacija sačinjena je za Američku agenciju za međunarodni razvoj i Švedsku međunarodnu agenciju za razvoj.

Urađena je od strane Chemonics International. Stajališta izražena u ovoj publikaciji ne odražavaju nužno stajališta

Američke agencije za međunarodni razvoj, Vlade Sjedinjenih Američkih Država, Vlade Kraljevine Švedske ili Švedske

međunarodne agencije za razvoj.

▪ 4

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Istorijska pozadina ................................................................................................................................ 5

Proizvodnja voća u BiH ......................................................................................................................... 5

Proizvodnja jagodastog voća i jagoda u BiH ........................................................................................ 5

Proizvodnja povrća u BiH ..................................................................................................................... 6

PreraĎeno voće i povrće u BiH ............................................................................................................. 7

Trenutna situacija ................................................................................................................................. 7

Sektor prodaje svjeţeg voća i povrća ................................................................................................... 8

Prodaja smrznutog voća (jagodasto voće) ........................................................................................... 8

Potraţnja za jagodastim voćem, jagodama, kruškama i krastavcima ................................................ 10

Analiza ograničenja proizvoda i roba .................................................................................................. 10

5 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Poljoprivreda je tradicionalano uvijek bila značajna aktivnost u BiH. Prije proteklog rata (1992-1995) polovina stanovništva bavilo se nekom odrţivom ruralnom aktivnošću od koje su ostvarivali prihod. Rat je ostavio ovaj sektor u veoma teškom stanju, a ovaj dugi tranzicijski period nije pogodovao njegovom brzom oporavku. MeĎutim, ipak moţemo uočiti neke pozitivne trendove, naročito u pogledu podsektora voća i povrća. Ali, uprkos tome, još uvijek je veliki dio potencijalno obradive zemlje neiskorišten a broj nezaposlenih je vrlo visok, naročito u ruralnim i polururalnim područjima. Klimatski, geografski i socijalni uslovi u BiH generalno ne pogoduju visokom stupnju mehanizovane proizvodnje usjeva. Osim toga, zemljišne parcele su većinom male i iscjepkane. Onima kojima je dostupno zemljište često nedostaje tehničkog znanja savremenih metoda i najnovijih dostignuća u oblasti poljoprivrede uključujući i dostupnost materijala, rasada, zaštite usjeva, Ďubriva itd. Kao rezultat toga, poljoprivreda nakon rata ima više tendenciju egzistencijalnog nego trţišno orijentisanog karaktera. Odrţiv poljoprivredni razvoj u BiH stoga ovisi o prepoznavanju usjeva koji imaju veću vrijednost i zahtijevaju puno rada kao što su trešnje i višnje, jagode i jagodasto voće (maline, borovnica i kupine) za koje ova zemlja ima konkurentne prednosti zahvaljujući svojim geografskim i klimatskim uslovima kao i raspoloţivoj radnoj snazi.

Procjenjuje se da je ukupan trenutni potencijal trţišta voća 700 miliona KM godišnje. Prema statističkim podacima, ukupan broj različitih stabala voća u 2008. godini iznosio je 25 miliona a ukupna proizvodnja voća bila je 235,000 MT.

Jagodasto voće veoma pogoduje komercijalnoj proizvodnji u BiH. Postoje značajne trţišne mogućnosti za svjeţe i preraĎeno jagodasto voće kako u zemlji tako i u inostranstvu. Uz to, jagodasto voće postiţe i najveće trţišne cijene u poreĎenju sa ostalim poljoprivrednim usjevima, bilo da se radi o svjeţim ili smrznutim proizvodima. Prosječna veličina farme jagodastog voća u BiH je veoma mala, u pravilu izmeĎu 1-2 dunuma (0,1-0,2 hektara). Ovako mala veličina farmi čini proizvodnju veoma neefikasnom pošto je vrlo mala isplativost. Proizvodnja malina i jagoda porasla je u posljednjih nekoliko godina zahvaljujući relativno velikim ulaganjima u preraĎivački sektor jagodastog voća (hladnjače).

Voće

Broj stabala sposobnih za rod Proizvodnja u metričkim tonama

2007 2008 2007 2008

Trešnje 720,870 743,870 10,495 10,089

Višnje 360,754 377,468 3,366 3,515

Jabuke 3,982,891 4,189,878 60,962 51,946

Kruške 1,735,986 1,792,014 20,696 21,682

Šljive 11,003,183 11,355,841 138,707 132,623

Marelice 86,823 92,301 837 614

Breskve 469,268 544,370 7,442 8,315

Orasi 508,854 516,458 5,098 4,839

Smokve 51,390 57,520 671 626

Grožđe 11,431,000 12,014,000 21,235 23,912

Proizvodnja voća u 2007/2008 (Izvor: Agencija za statistiku BiH)

▪ 6

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

U 2007. otpočelo se sa proizvodnjom visokoţbunaste (tzv. američke) borovnice u u BiH. Trenutno je zasaĎeno oko 30 ha borovnice u BiH. Očekuje se da će ovi voćnjaci početi proizvoditi veće količine u 2010/2011. godini. Nalaze se u širem području regiona Tuzle, te u istočnom i centralnom dijelu Bosne.

U 2008. godini BiH je proizvela 19.107 tona jagoda što predstavlja porast od 5,763 tone ili 40% u poreĎenju sa 2007. (vidi tabelu). U 2008. godini BiH je proizvela 9,433 tone maline, što predstavlja porast od 20% u poreĎenju sa 2007. godinom. Proizvodnja kupina nije ni blizu prijeratnom nivou. Borovnica će ostvariti prve prinose tek u 2010/2011. godini.

Procjenjuje se da je trenutni ukupni potencijal trţišta povrća 940 miliona KM godišnje. Proizvodnja povrća omogućuje intenzivno korištenje zemlje, a sa ugradnjom sistema za navodnjavanje moguće je izmjenjivati dvije do tri vrste povrća na istoj parceli unutar jedne godine. Ova proizvodnja popularna je na malim iscjepkanim zemljišnim parcelama pošto farmeri koji imaju velike zemljišne parcele preferiraju visokomehanizovane proizvode koji obično nisu profitabilni i zahtijevaju manje rada. Zemljišne knjige u Bosni i Hercegovini (BiH) pokazuju da su parcele male, a da je struktura poljoprivrede u BiH prepoznatljiva po malim porodičnim farmama koje u velikoj mjeri proizvode samo za potrebe domaćinstva, što takoĎer opravdava jači razvoj proizvodnje povrća koja zahtijeva veću radnu snagu. Uprkos tome, prodaja svjeţeg povrća nije u potpunosti organizovana te se viškovi proizvodnje pojedinačnih domaćinstava prodaju kao svjeţe povrće na domaćim pijacama. Prema statističkim podacima, u 2008. godini proizvodnja povrća pokrivala je 81,000 ha površine dok je ukupna ukupna proizvodnja povrća iznosila 706,030 MT.

Voće

Zasađena površina u

hektarima

Ukupan prinos u

metričkim tonama

2007 2008 2007 2008

Jagode 1,363 4,193 13,344 19,107

Maline 973 1,903 8,032 9,433

Visokogrmna

(tzv. američka)

borovnica

5 25 Novi voćnjaci

zasađeni u 2007.

Novi voćnjaci

zasađeni u 2007.

Proizvodnja jagodastog voća i jagoda u 2007/2008. godini

Izvor: Agencija za statistiku BiH

Povrće

Zasađena površina u hektarima Proizvodnja u metričkim tonama

2007 2008 2007 2008

Krompir 41,291 40,110 387,239 424,860

Kupus i kelj 6,478 6,213 82,410 85,981

Paradajz 3,825 3,810 33,287 40,647

Zelena paprika 3,868 3,867 36,780 39,806

Luk 5,172 5,073 34,822 38,403

Mrkva 1,795 1,863 22,779 27,534

Krastavac 2,884 3,047 21,686 24,955

Grah 9,280 9,268 10,418 12,922

Bijeli luk 1,888 1,826 6,815 6,897

Proizvodnja povrća u 2007/2008. godini Izvor: Agencija za statistiku BiH

7 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Industrijska prerada voća u BiH uglavnom je bazirana na sušenje i proizvodnju voćnih sokova ili pulpe (tj. koncentrovanog soka) i pekmeza. PreraĎivači voća primjećuju nedostatak voća i to ne samo izvan sezone već tokom cijele godine, što utječe na preraĎivače svih vrsta sokova osim na one koji proizvode sokove od šljive, jabuke, narandţe i groţĎa. Sektor prerade povrća i dalje je relativno jak. U BiH postoji oko 15 preraĎivača voća i povrća, uglavnom srednjih, i veliki broj malih preraĎivača. Dvije najveće firme Vegafruit iz Male Brijesnice u FBiH i Vitaminka, Banja Luka, RS (proizvode oko 25,000 MT preraĎenog voća i povrća godišnje) proizvode salate od kupusa, kiselih krastavaca i paprika i izvoze skoro 40 procenata od svoje ukupne proizvodnje. Osim ove dvije preraĎivačke firme, postoji još nekoliko manjih preraĎivača koji imaju manje kapacitete kao što su Tanasić, Bijeljina, Golden Agro, Ţivinice, PMG ViP, itd. Što se tiće proizvodnje povrća za daljnju preradu, ona se organizuje uglavnom preko proizvodnih organizacija (udruţenja farmera i zadruga). Na primjer, jedan od proizvoda odabran od strane projekta FARMA, krastavci-kornišoni, proizvode PO (proizvodne organizacije) sa svojim kooperantima oko 5,000 MT, a jedan od najvećih proizvoĎača je Voćar, Kozluk smješten u Istočnoj RS pored Zvornika. Ove godine sama zadruga proizvela je i prodala (uglavnom za izvoz) 1,700 MT. Općenito gledano, polovina od ukupne primarne proizvodnje u BiH prodaje se domaćim preraĎivačima a druga polovina se prodaje kao svjeţ proizvod (ohlaĎen prije isporuke) regionalnim preraĎivačkim industrijama (uglavnom u Hrvatsku). Poznato je da stanovništvo BiH tradicionalno voli jesti preraĎeno povrće, naročito ukiseljene proizvode. Treba istaći da su kiseli krastavci-kornišoni vodeći proizvod, nakon kojih dolazi paprika itd. Kiseli krastavci- kornišoni su glavni proizvod u kiselim salatama, a njegova proizvodnja predstavlja ograničavajući faktor za porast u proizvodnji ostalog povrća kao što su paprike, patlidţani, cvekla, ljuta paprika itd. Ukupna količina voća i povrća preraĎenog u 2008. godini iznosila je oko 35,000 MT.

Na osnovu načinjenih analiza o proizvodima koji imaju potencijalno visok učinak, projektni tim je odabrao sljedeće ključne proizvode/robu, gdje bi pomoć projekta FARMA vrlo vjerovatno postigla značajan učinak:

jagodasto voće (maline, kupine, borovnica i dr. jagodasto voće)

jagode

kruške i

krastavci Osim ova četiri gore navedena proizvoda, takoĎer ćemo uzeti u obzir i jabuke, šljive, krompir i paprike.

▪ 8

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Na osnovu podataka uzetih od Vanjskotrgovinske komore u BiH, ukupan uvoz svjeţeg voća u 2008. godini iznosio je 141,877 MT. U istoj godini, uvoz povrća iznosio je 72,203 MT. Ukupan uvoz voća i povrća u 2008. godini iznosio je 214,080 MT ili ako izrazimo u KM uvoz je iznosio 169 miliona KM. Uvoz i izvoz proizvoda koje je odabrao projekat FARMA prikazan je u narednim tabelama: Vrijednost izvoza voća u 2008. godini iznosila je 27 miliona KM, dok je izvoz povrća iste godine iznosio 18.1 miliona KM. Glavni parntneri u prodaji bili su Italija, Makedonija, Hrvatska, Srbija i Slovenija (za voće), a Turska, Makedonija, Italija i Srbija (za povrće).

Tokom pravljenja ove analize i provjere osnovnih podataka kao i razgovora sa glavnim sudionicima, saznali smo da je samo proljoprivredna zadruga “Agromerkantilija” iz Velike Kladuše izvezla ove godine 2,700 MT kiselih krastavaca-kornišona. Najveće količine svjeţeg voća i povrća iz BiH izvoze se u Rusku Federaciju, Njemačku, Srbiju i Hrvatsku (voće), a u Hrvatsku, Sloveniju i Republiku Češku (povrće).

Skoro ukupna zarada od sektora jagodastog voća u BiH zasnovana je na smrznutim proizvodima. U BiH postoji oko 12 uvozno-izvoznih preraĎivačkih firmi koje prodaju smrznuto voće. Najveće od njih su Bosnaplod – Brčko, Klas – Sarajevo, Bos Agro Food – Srebrenica, H&H Fruit – Bugojno, Insieme – Bratunac i Rolend – Bosanska Krupa. Ove firme fokusirale su svoju aktivnost na smrznute proizvode. Manji trgovci vrše distribuciju maloprodajnim trgovinama ili izvoze ohlaĎeno jagodasto voće, što predstavlja manji udio njihovog poslovanja. Uz to, preraĎivači sokova i pekmeza kao što su na primjer Vegafruit, Mala Brijesnica, Bosnaprodukt, Gradačac, Vitaminka, Banja Luka i Prijedorčanka – Prijedor (koja proizvodi voćne koncentrate), takoĎer kupuju izvjesne količine za potrebe svojih proizvodnih kapaciteta.

Proizvodi Po jedinici

2007 2008

Voćn sokovi 000 L 8,500 11,000

Pekmezi Metričke

tone

3,078 4,000

Konzervirano

povrće

Metričke

tone

9,000 12,000

Obim proizvodnje hrane u 2007/2008. godini Napomena: Statistički podaci ne odražavaju

realnu situaciju u prerađivačkoj industriji

9 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

Sektor smrznutog voća zauzima značajno mjesto u BiH i u stalnom je porastu, a ima i još dodatnog prostora za širenje. Potraţnja za smrznutim voćem, naročito za jagodastim voćem na EU i svjetskom trţištu još uvijek raste. Najveće količine smrznutog voća izvezene su uglavnom u Švedsku, Njemačku, Italiju, Belgiju, Francusku, Sloveniju i Hrvatsku.

Uvoz svježeg voća i povrća u 2008. i 2009. godini (8 mjeseci)

Proizvod

Količine u metričkim tonama Iznos u KM

2008 2009 (8 mjeseci) 2008 2009 (8

mjeseci)

Paradajz 14,430 13,211 10,748,335 9,761,595

Jabuke 25,503 21,116 11,054,285 8,526,098

Paprike 6,604 3,552 5,545,864 3,223,137

Kruške 2,371 1,455 2,456,017 1,478,422

Krastavci 2,500 1,663 1,985,225 1,452,282

Šljive 4,256 1,989 1,308,285 444,437

Jagode 212 186 433,706 249,801

Jagodičasto voće 2,8 41 28,582 63,581

Vanjskotrgovinska komora BiH

Izvoz svježeg voća i povrća u 2008. i 2009. godini (8 mjeseci)

Proizvod

Količine u metričkim tonama Iznos u KM

2008 2009 (8 mjeseci) 2008 2009 (8 mjeseci)

Krastavci 2,455 3,049 2,647,983 3,340,162

Šljive 2,019 2,548 1,523,539 1,873,709

Paprike 300 250 335,545 372,768

Kruške 793 267 1,002,445 332,839

Jagode 93 43 220,384 192,126

Jagodičasto voće 4,3 3,7 15,770 18,468

Jabuke 3,155 0 2,630,171 0

Paradajz 0 0 0 0

BiH Foreign Trade Chamber of Commerce

UVOZ- SMRZNUTO VOĆE

Proizvod

Količine u metričkim

tonama

Iznos u KM

2008 2009 (8 mjeseci) 2008 2009 (8

mjeseci)

Jagodasto voće 266 72 1,222,438 207,170

Jagode 11 2 44,886 7,333

IZVOZ- SMRZNUTO VOĆE

Proizvod

Količine u metričkim

tonama

Iznos KM

2008 2009 (8 mjeseci) 2008 2009 (8

mjeseci)

Jagodasto voće 2,175 2,115 9,831,419 9,114,775

Jagode 179 152 810,455 673,058

▪ 10

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Potraţnja za jagodastim voćem, jagodama i krastavcima/kornišonima u zemljama EU je dosta velika tako da se značajne količine uvoze iz trećih zemalja

1. Najveći uvoz

biljeţi se kod svjeţih jagoda, krušaka i krastavaca/kornišona. Kupci iz Evrope su voljni i zaista aktivno traţe da kupe jagodasto voće koje se uzgaja u Bosni i Hercegovini. MeĎutim, kupci iz EU ţale se da ne mogu kupiti dovoljne količine visokokvalitetnog jagodastog voća sa ovih prostora. Njemačka, Francuska i Austrija su neke od najvećih kupaca jagodastog voća dok je Velika Britanija takoĎer potencijalno trţište za Bosnu i Hercegovinu, jer tamo isto tako postoji velika potraţnja za jagodastim voćem i aromama.

Što se tiče prodaje na domaćem trţištu, postoji velika potraţnja domaćih firmi za kupovinom većih količina jagodastog voća od farmera i proizvodnih organizacija. Kao što je već ranije pomenuto, u EU takoĎer postoji potraţnja za smrznutim jagodastim voćem.

Ista situacija je i sa kiselim krastavcima- kornišonima. Prema izjavama proizvodnih organizacija, još uvijek postoji velika potraţnja za kiselim krastavcima na domaćem, regionalnom i EU trţištu. Na primjer, instalirani kapaciteti kao i potraţnja od strane firme Vegafruit, d.o.o samo za kornišonima je 3,500 MT, dok su iskorišteni kapaciteti tri puta manji. Uprkos tome, osim postojeće potraţnje i prodaje na domaćem trţištu, taj proizvod se takoĎer izvozi iz regiona (uglavnom u Hrvatsku - Podravka i/ili zadruzi Eurovoće), a nešto izvoza je napravljeno i za EU trţište (Slovenija, za ETA Industriju hrane i za Češku Republiku, uz izraţeni interes za prodaju veće količine u narednim godinama).

Što se tiče krušaka, kao što pokazuje brojke u gornjoj tabeli, velike količine se uvoze u zemlju, a postoji potencijal za povećanu domaću proizvodnju. Od ukupne svjetske proizvodnje, 50% krušaka proizvodi se u Evropi (Italija 37%, Španija 17%, Francuska 16% i Njemačka 15%). 75% od ukupne proizvodnje prodaje se u svjeţem obliku, dok se 25% krušaka preraĎuje. Kruške, za razliku od jabuka i šljiva, zadrţavaju relativno visoku cijenu čak i onda kada se proizvode za daljnju preradu. Stoga, postoji potraţnja za kruškama od strane domaćih preraĎivača koji prave poznatu rakiju Viljamovku od kruške ili za daljnju preradu u sokove, pekmeze i marmelade ili sušeno voće.

Većina farmera ima vrlo malo isksustva u poljoprivredi jer su za vrijeme bivše Jugoslavije uglavnom bili zaposleni u proizvodnim i usluţnim sektorima. Kako su se ovi raseljeni radnici nastanili u više ruralnim područjima i dobili male zemljišne parcele, oni su u konačnici postali temelj sektora poljoprivredne proizvodnje u BiH. MeĎutim oni nemaju prethodnog iskustva u poljoprivrednoj proizvodnji orijentisanoj ka slobodnom trţištu niti imaju peviše znanja o

1Uprkos velikoj potraţnji za jagodastim voćem u zemljama EU biljeţi se pad uvoza nekih proizvoda, kao na primjer maline, iz

trećih zemalja. To je uglavnom zbog brzog porasta proizvodnje kod nekih novih članica EU, naročito Poljske.

Voće Dominantne sorte u BiH

Jagode

Arosa

Clery

Elsanta

Maya

Marmalada

Miss

Maline Willamette

Meeker

Heritage

Kupine Thorn free

Jumbo

Cacanska

bestrna

Borovnice

Blue Crop

Blue Ray

Brigitte Blue

Duke

Early Blue

Elliot

Jersey

Patriot

Kruške

Viljamovka

(Williams)

Boskova Bocica

Santa Marija

Julska Ljepotica

Conference

Abbe Fetale

Krastavci/

Kornišoni

Levina

Royal

Regal

Natasija

Opera

Ajax

Motiva F1

Harmonie

Proizvod 2006 2007

Jagodičasto voće/smrznuto

68,879 91,000

Jagode

422,339 416,556

Kruške

994,438 1,057,036

Krastavci/

kornišoni

1,010,315 1,019,912

Izvor: FAOSTAT

11 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

savremenim i adekvatnim metodama proizvodnje usjeva. Farmeri takoĎer sporo usvajaju nove tehnologije, a većini nedostaje inovativnost i prava vizija. Prema tome, jedna od glavnih prepreka ka povećanju proizvodnje jeste nedostatak raspoloţive radne snage i interesovanja farmera za proširenjem kao i njihovog znanja. Proizvodne organizacije koje rade u odabranim podsektorima spremne su pokriti širi prostor proizvodnje i otkupa. MeĎutim, moraju biti dostupne odreĎene količine proizvoda u ovim novim prostorima da bi se kupci tamo pojavili i kupili proizvode a da u isto vrijeme mogu pokriti troškove prijevoza i druge vezane troškove. Generalno, jedna od predloţenih aktivnosti za projekat FARMA trebala bi biti pokretanje organizovanja podsektora voća i povrća u klaster, a isto tako i da radi na uspostavljanju rasadnika stabala orašastih plodova (postoji veliki potencijal za tu proizvodnju, naročito u Unsko-sanskom kantonu, i veliko trţište u EU).

OGRANIČENJA

Jagodasto voće Jagode Kruške Krastavci/Kornišoni

Kvalitet sadnog

materijala.

Uvođenje novih

zvaničnih sorti.

Kapaciteti hladnjača su povećani /poboljšani,

ali sada im je potrebna

veća proizvodnja

sirovina.

IPM i ostali

primjenljivi standardi.

Mehanizam poticaja

treba neke promjene.

Nedovoljna

educiranost farmera o

intenzvnom uzgoju

voća.

Loša organizacija i

komunikacija među

farmerima i PO.

Pitanja vezana za zaštitu biljaka, npr.

Phytophtora Fragaria,

trulež korijena.

Kvalitet sadnog

materijala.

Produženi

period berbe za

nove sorte.

IPM i ostali primjenljivi

standardi.

Tretiranje nakon

berbe.

Pakovanje za

tržište svježim

proizvodima.

Nedovoljna

educiranost

farmera o

intenzvnom

uzgoju voća.

Pitanja vezana za

zaštitu biljaka.

Kvalitet sadnog materijala.

Skupi sadni materijal.

Nedovoljna educiranost farmera o intenzvnom

uzgoju voća (intenzivno

podrezivanje/orezivanje je

neophodno).

IPM i ostali primjenljivi

standardi.

Pitanja vezana za zaštitu

biljaka.

Nedostatak raspoložive

radne snage i

interesovanja farmera za

proširenjem.

Ne primjenjuju se

najnovije tehnologije

(sistem, navodnjavanja, sistem pričvrščivanja i

povećanje kapaciteta u

zaštićenim područjima).

Ponuda dovoljnih

količina/sirovina koje

zadovoljavaju potražnju

prerađivača.

Uvođenje primjenljivih

standarda.

Nizak prinos.

Nedostatak finansijskih

izvora i povoljnih kredita.

Uvođenje novih sorti.

Nedovoljna educiranost farmera o intenzvnom

uzgoju voća.

Oprema za sortiranje i

rashladne komore.

Pitanja vezana za zaštitu

biljaka.

Loša povezanost i komunikacija između

proizvodnih organizacija.

Niska cijena prerađivača.

▪ 12

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

Planirane aktivnosti za prevazilaženje utvrđenih ograničenja

Jagodasto voće Jagode Kruške Krastavci/Kornišoni

Uvoz, distribucija i sadnja novih kultivara

u oglednim parcelama,

kako bi se testirali za

moguću buduću

proizvodnju u BiH.

Povećanje

proizvodnje putem

sastanaka povezivanja,

tehničke obuke,

dostupnih izvora

finansiranja (krediti i

grantovi).

Poboljšanje kvaliteta putem obezbjeđenja

treninga, studijskih

posjeta, dostupnih

izvora finansiranja

(krediti i grantovi).

Povećanje prodaje

putem studijskih

putovanja, izlaganja na

sajmovima.

Koordinacija sa

timom za provođenje

zakonske regulative u

vezi prioritetnih pitanja vezanih za

područje zakonske

regulative.

Povećanje proizvodnje putem sastanaka

povezivanja, tehničke

obuke, dostupnih izvora

finansiranja (krediti i

grantovi) i poboljšanje

tehnologije.

Poboljšanje kvaliteta

putem obezbjeđenja

treninga, standarda i

opreme za pakovanje i

sortiranje, studijske

posjete, dostupne izvore

finansiranja (krediti i

grantovi).

Povećanje prodaje putem studijskih

putovanja, izlaganja na

sajmovima.

Povećanje proizvodnje putem sastanaka

povezivanja, tehničke

obuke, dostupnih

izvora finansiranja

(krediti i grantovi) i

poboljšanje

tehnologije.

Poboljšanje tehnologije

uzgoja, tehnička obuka

i dostupno

finansiranje.

Više unaprijediti sorte koje mogu davati

prinos od juna do

sredine septembra.

Povećanje proizvodnje i prodaje putem sastanaka

povezivanja, tehničke

obuke i izlaganja na

sajmovima, te dostupnog

finansiranja (krediti i

grantovi).

Poboljšanje tehnologije

uzgoja, tehnička obuka i

dostupno finansiranje.

Studijska putovanja (npr. u Makedoniju, da se sagleda

proizvodnja u

staklenicima, koja je

produktivnija i kao takva

ne postoji u BiH).

Slik

a –

hla

dnja

ča

Način

io: N

edim

Dţa

no

Slik

a –

Voćnja

k V

isoko

grm

ne (tz

v. a

me

ričke

)

boro

vnic

e

Način

io: N

edim

Dţa

no

13 ▪

FA

RM

A P

RO

JE

KT

▪ 14

AN

ALIZ

E S

EK

TO

RA

vol.1 (

2010)

▪ PROJEKAT UNAPREĐENJA POLJOPRIVREDNIH TRŢIŠTA (FARMA) ▪

FARMA Sarajevo Kolodvorska 12 Phone. 033 722 090 Fax.033 661 562

FARMA Tuzla Marsala Tita 34 A Phone. 035 277 520 Fax.035 277 521

FARMA Banja Luka Krajiskog korpusa bb Phone. 051 327 530 Fax.051 327 532

FARMA Mostar Buna bb

www.bosniafarma.ba