SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Katedra za kartografiju

MIRELA SMUKAVIĆ

IZRADA INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE

NACIONALNOG PARKA PAKLENICA

Diplomski rad

Zagreb, 2013.

I

Zahvala

Hvala ti, mama, što si uvijek vjerovala u mene.

Hvala ti, T., što si mi najveći oslonac.

Zahvaljujem se mentoru prof. dr. sc. Stanislavu Frangešu i komentorici/voditeljici dr. sc.

Vesni Poslončec-Petrić na pomoći i vodstvu prilikom izrade ovog rada.

II

I. Autor

Ime i prezime: Mirela Smukavić

Datum i mjesto rođenja: 28.12.1987., Karlovac

II. Diplomski rad

Predmet: Tematska kartografija

Naslov: Izrada interaktivne planinarske karte Nacionalnog parka

Paklenica

Mentor i voditelj: prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

dr. sc. Vesna Poslončec - Petrić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 21.01.2013.

Datum obrane: 12.07.2013.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

prof. dr. sc. Stanislav Frangeš

doc. dr. sc. Robert Župan

dr. sc. Vesna Poslončec-Petrić

III

Sažetak:

Zadatak ovog diplomskog rada bio je izraditi interaktivnu planinarsku kartu

Nacionalnog parka Paklenice te zatim detaljno elaborirati sam postupak izrade kao i

teoretske postavke koje su na određeni način, povezane s naslovom i konačnim

proizvodom i koje služe kao temeljno predznanje samoj izradi navedene karte.

Ključne riječi: kartografija, tematske karte, planinarenje, interaktivna karta,

planinarska karta, nacionalni park Paklenica, interaktivna planinarska karta Paklenice

Abstract:

The main task of this master's thesis was to create an interactive mountaneering

map of the National park Paklenica and to elaborate, in detail, the process of making

the map itself and also to elaborate the basic teoretical knowings that are closelly

connected with the title and which are used as groundwork in a map creation process.

Keywords: cartography, thematic maps, mountaineering, interactive map,

mountaineering map, National park Paklenica, interactive mountaineering map of

Paklenica

IV

S A D R Ž A J

1. UVOD………………………………………………………………………………..1

1.1. Cilj i zadaci diplomskog rada……………………..…………………………1

1.2. Metodologija istraživanja……………………………………………………1

1.3. Prostorni okvir istraživanja…………………………………………………..1

2. RAZVOJ I PRIMJENA INTERAKTIVNIH KARATA……………………………..2

2.1. Razvoj interaktivnih karata…………………………………………………..2

3. NAČINI IZRADE INTERAKTIVNIH KARATA………………….……………….6

3.1. Primjena interaktivnih karata…………………………………………..…….6

3.2. Mogućnosti primjene interaktivnih karata u planinarstvu……………..…….7

4. NACIONALNI PARK PAKLENICA………………………………………………11

4.1. Osnovne informacije o Nacionalnom parku Paklenica…………...………..11

4.2. Reljefne karakteristike Nacionalnog parka Paklenica………………..…….12

4.3. Hidrografske karakteristike Nacionalnog parka Paklenica……………...…15

4.4. Klima u Nacionalnom parku Paklenica……………………...……………..16

4.5. Flora i fauna Nacionalnog parka Paklenica ………………………………..16

4.6. Turizam Nacionalnog parka Paklenica parka Paklenica……………………18

4.6.1. Planinarstvo u NP Paklenica…………………………………………20

5. DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA…………………………………………………21

6. POSTUPAK IZRADE INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE NP

PAKLENICA……………………………………………………………………….23

6.1. Izbor programskih paketa…………………………………………………..23

6.2. Pribavljanje kartografskih podloga………………………………………....24

6.3. Učitavanje kartografskih podloga………………………………….……….26

6.4. Vektorizacija karte……………………………………………………….....27

6.5. Izrada kartografskih znakova……………………………………………….28

6.6. Izrada koordinatne mreže na planinarskoj karti NP Paklenica……………..29

6.7. Prikaz reljefa na planinarskoj karti NP Paklenica……………………...…..30

6.8. Stvaranje baze podataka……………………………………..……………..32

6.9. Izrada dodatnih podataka o objektima na karti NP Paklenica.......................34

6.10. Izrada internetske karte……………………………………………………..35

7. MOGUĆNOSTI INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE NP PAKLENICA..37

8. ZAKLJUČAK............................................................................................................40

POPIS LITERATURE.....................................................................................................41

POPIS URL-a..................................................................................................................42

POPIS SLIKA I TABLICA.............................................................................................43

ŽIVOTOPIS AUTORICE................................................................................................44

1

UVOD

1.1. Cilj i zadaci diplomskog rada

Cilj ovog diplomskog rada je primijeniti znanje stečeno tijekom školovanja i izraditi

interaktivnu planinarsku kartu Nacionalnog parka Paklenica. Turizam je danas jedna od

najvažnijih gospodarskih grana u Republici Hrvatskoj, a sve više turista želi svoj odmor

provesti aktivno. Za to su povoljne lokacije koje osim mora i sunca mogu pružiti i

dodatne sadržaje, poput planinarenja u Nacionalnom parku Paklenica, koji ima preko

150 kilometara planinarskih staza. S napretkom tehnologije i povećanom upotrebom

aplikacija na pametnim telefonima, povećana je potreba za prikazom kartografskih

sadržaja u interaktivnom obliku. Cilj ovog diplomskog rada je povezati planinarske i

turističke atrakcije Nacionalnog parka Paklenice s novim tehnologijama u kartografiji te

stvoriti interaktivnu planinarsku kartu, koja će planinarima olakšati planiranje njihovog

planinarskog izleta i snalaženje u planini.

1.2. Metodologija istraživanja

Tijekom izrade ovoga rada korištene su različite metode istraživanja. Prije svega radi se

o obradi temeljne kartografske podloge prema kartografskim pravilima i generalizaciji.

Izrada karte ostvarena je programskim paketima OCAD 9.0.1., Quantum GIS i

Dymamic HTML Editor. Dodatne korištene metode su kompilacija rezultata prijašnjih

istraživanja, relevantne literature i statističkih izvora podataka.

1.3. Prostorni okvir istraživanja

Prostorni okvir istraživanja čini Nacionalni park Paklenica, sa svojom okolicom koja je

s njime neposredno povezana kroz pružanje smještajnih kapaciteta, dodatno povećanje

turističkih sadržaja i zadovoljavanje ostalih potreba planinara.

2

RAZVOJ I PRIMJENA INTERAKTIVNIH KARATA

Iako se naziv kartografija pojavljuje u 19. stoljeću, kartografija je jedna od prvih

znanosti, tehnika i umijeća koje je čovjek spoznao i razvio. Kao i ostale znanstvene

djelatnosti, kartografija je doživljavala promjene kroz povijest. Od većeg broja

definicija kartografije, možemo izdvojiti onu Međunarodnog kartografskog društva da

je kartografija disciplina koja se bavi zasnivanjem, izradom, promicanjem i

proučavanjem karata (URL 1). Kartografiju možemo podijeliti na različite načine,

ovisno o prirodi podjele koja se zahtijeva. Sukladno tome razlikujemo podjelu prema

objektu prikaza (topografska i tematska kartografija), prema metodama izrade (klasična

i digitalna kartografija) i prema namjeni (vojna i civilna kartografija) (Frangeš, 2006).

Karte već tisućljećima služe čovjeku da "vidi" svijet koji je prevelik i presložen da bi se

mogao izravno vidjeti; pritom valja imati na umu da ono što prikazuje karta nije

umanjena idealna slika svijeta, već apstraktna predodžba nečega što nam je

pristupačnije i razumljivije nego svijet (URL 2). Za kartu također postoji velik broj

definicija. Karta je umanjen, generaliziran, uvjetno deformiran i objašnjen kartografski

prikaz površine Zemlje, ostalih nebeskih tijela ili nebeskog svoda u ravnini, kao i

objekata povezanih s tim površinama, prema Višejezičnom kartografskom rječniku

(Borčić i dr., 1987). Definicija karte usvojena na konferenciji Međunarodnog

kartografskog društva 1995. godine glasi: Karta je kodirana slika geografske stvarnosti,

koja prikazuje odabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a

upotrebljava se onda kada su prostorni odnosi od prvorazredne važnosti. Temeljna

podjela geografskih karata je na topografske i tematske.

2.1. Razvoj interaktivnih karata

Stoljećima su se karte proizvodile na sličan način, uz spori napredak tehnologije, po

ustaljenim pravilima i to skoro isključivo od strane obrazovanih osoba, kartografa. U

shvaćanju kartografije u prošlosti i danas postoji mala, ali bitna razlika. U prošlosti je

postojala jasna razlika između autora i korisnika karata (Frančula, 2005). Danas, s

razvojem tehnologije i interneta, na kojem su dostupni kartografski podaci, ali i

3

slobodni kartografski softveri, postoji sve veći broj laika koji se upuštaju u izradu

kartografskih prikaza.

S napretkom tehnologije računala i internet postali su sastavni dio poslovnog i osobnog

života čovjeka. Internet je u kratkom vremenu kao svoju osnovnu prednost potvrdio

mogućnost pretraživanja i objavljivanja izuzetno velikog broja podataka velikom broju

korisnika u vrlo kratkom vremenu. Između ostalih podataka koji su dostupni na mreži,

velik je broj različitih kartografskih informacija.

Sa prodiranjem tehnologije u sve ljudske djelatnosti, promjene je doživjela i

kartografija. Prije svega, značajne promjene je doživio proces izrade karata. Postupci su

ubrzani, postali jeftiniji, rasteretili su kartografe nekih zamornih i dugotrajnih radnji, a

dodatna je prednost činjenica da je uvelike olakšan proces osuvremenjivanja karata.

Upravo je dostupnost karata postavljenih na internet jedna od osnovnih razlika u odnosu

na tradicionalne karte.

Kako se radi o relativno novim trendovima i promjenama u znanosti, terminologija na

ovom području još uvijek nije do kraja usklađena, a neki pojmovi zahtijevaju daljnju

razradu, odnosno doradu. Jedan od razloga je i činjenica da je ovo područje znanosti

izloženo značajnim i brzim promjenama.

Digitalna kartografija definira se kao primjena računalne tehnologije u kartografiji.

Prema geodetsko-geoinformatičkom rječniku DGU elektronička ili multimedijska karta

je interaktivni kartografski sustav za pretraživanje i pokazivanje informacija. Sastoji se

od jedne ili više karata spremljenih u rasterskom ili vektorskom formatu i baze podataka

s opisnim podacima o pojedinim objektima. Sadrži i softver za pretraživanje i

prikazivanje karata i opisnih podataka na ekranu osobnog računala ili radne stanice.

Osim karata i teksta elektronička karta može sadržavati zvuk i pokretne i nepokretne

slike (URL 3). Prema istom izvoru, digitalna karta je karta na nositelju pogodnom za

računalnu obradu u vektorskom ili rasterskom zapisu sa svim naredbama i atributima

potrebnim za analogni prikaz karte na zaslonu ili ploteru prema kartografskom ključu,

uključujući tekst na karti.

4

Prednosti digitalnih karata u odnosu na analogne su:

brzina pretraživanja

mijenjanje mjerila

podaci bez utjecaja deformacija mjerila

nema ograničenosti zadanim formatima

jednostavnost rada s podacima u projekciji

oblikovanje karte prema korisnikovim željama/potrebama

olakšano osuvremenjivanje karte

rješavanje nekih problema koji su prije bili dugotrajni ili se uopće nisu mogli

riješiti.

S druge strane, digitalne karte imaju i određene nedostatke u odnosu na analogne karte:

problem rukovanja kartama na terenu

ograničenja u veličini zaslona

slabija grafička kvaliteta karata

nedovoljno kartografski obrazovani stvaratelji karata.

Internetska karta omogućava prijenos karte preko računalne mreže (Frangeš i Župan,

2004). Većina autora razlikuje dvije vrste karata dostupnih na internetu – statične i

dinamičke. Statične karte su one koje nemaju mogućnost nikakve interakcije s

korisnikom, a vrlo je često riječ o skeniranim analognim kartama. Na taj način neke

stare i teško dostupne karte mogu postati dostupne širokom krugu korisnika. Treba

naglasiti da i danas još uvijek na internetu prevladavaju statične karte. Druga vrsta su

dinamičke karte, posebne po svojoj interakciji s korisnikom, koja im omogućava da

korisniku pruže više i bolje informacije, uz mogućnost brzog pretraživanja. Obje

navedene vrste karata dalje se dijele na karte koje omogućavaju samo pregled (view

only) i interaktivne karte (slika 1).

5

Slika 1. Vrste internetskih karata

Iako se broj interaktivnih karata stalno povećava, one su još uvijek slabije prisutne na

internetu od statičnih karata. Neke od osnovnih karakteristika interaktivnih karata su:

mogućnost promjene mjerila (tzv. zoom)

mogućnost promjene pogleda

mogućnost odabira kartografskih znakova ili boja na karti

pomicanje po karti

uključivanje/isključivanje slojeva na karti

veza na neku drugu internetsku stranicu ili neke druge podatke.

6

NAČINI IZRADE INTERAKTIVNIH KARATA

3.1. Primjena interaktivnih karata

Karte su najbolji način prikaza prostora, a upravo internet omogućuje kartama

dostupnost kakvu tiskane karte nikada nisu imale (Tanfara i Tutić, 2007). Interaktivne

karte na još pregledniji i zanimljiviji način prikazuju korisniku sadržaj koji ga zanima, a

budući da su dostupne na internetu lako ih je pregledavati i koristiti.

Interaktivne karte pronašle su svoju primjenu u velikom broju djelatnosti. Najčešće se

radi o kartama koje korisnicima daju razne informacije o određenim lokacijama,

gradovima, prometu, gospodarskim objektima i sl. Primjena je neograničena, a ovisi o

potrebama korisnika i naručitelja karata.

Posebno se može istaknuti turizam jer se na službenim internetskim stranicama

turističkih zajednica gradova, općina, država, nacionalnih parkova i slično, mogu

pronaći takve karte koje prikazuju razne turističke informacije. Primjer je interaktivna

turistička karta Hrvatske dostupna na stranicama Croatia Mapa (URL 4) (slika 2). Karta

omogućuje promjenu mjerila karte, pomicanje po karti i odabir slojeva. Klikom na

željenu ikonu prikazuju se informacije o odabranoj lokaciji. Također, postoje i veze na

druge internetske stranice, mogućnost prikaza vremenske prognoze i slično.

7

Slika 2. Primjer turističke interaktivne karte Hrvatske (URL 4)

3.2. Mogućnosti primjene interaktivnih karata u planinarstvu

Tematski kartografski prikazi vrlo su često korišteni i korisni u velikom broju ljudskih

djelatnosti. Tematske karte kartografski su prikazi najrazličitijih tema iz prirodnog i

društvenog područja, koje su neposredno vezane uz prostor, a primjenom elemenata

kartografike pružaju se različite informacije o položaju toga područja u prostoru,

njegovoj rasprostranjenosti, količinama, svojstvima itd. (Frangeš, 2003).

Jedna od osnovnih podjela tematskih karata je na karte prirodnih područja, karte

područja ljudske djelatnosti i karte ostalih područja. Planinarske karte spadaju u

tematske karte ostalih područja.

Planinari, turisti, izletnici za snalaženje u prostoru i traženje određenih informacija sve

više će se služiti ručnim GPS-om, ručnim računalima i mobitelima (Frančula, 2005).

Napredak tehnologije imao je odraz i u planinarstvu, jedinim dijelom na sličan način

kao i u kartografiji. Naime, dok su prije na planinarske pohode išli samo rijetki, danas je

planinarenje vrlo popularna vrsta rekreacije među ljudima raznih godina, kondicije,

stupnja poznavanja orijentacije u prostoru i sl.

8

Planinarske karte su poseban oblik tematskih karata, a namijenjene su prije svega

snalaženju planinara i ostalih posjetitelja planina na terenu. S obzirom da tematske karte

prikazuju objekte koji su povezani s određenom objektnom cjelinom, na planinarskim

kartama je poseban naglasak na planinarskoj infrastrukturi i vezanim sadržajima. Prije

svega, to se odnosi na reljef, planinarsku infrastrukturu, vrhove, kontrolne točke

planinarskih obilaznica, smještajne kapacitete, vode, promet te turističke sadržaje koji bi

planinarima mogli biti zanimljivi.

Prve planinarske karte bile su vrlo jednostavne (slika 3).

Slika 3. Sljeme na Zagrebačkoj gori (URL 5)

9

Današnje planinarske karte su daleko naprednije, ažurnije i profesionalne. Posebnu

novost na planinarskim kartama predstavlja grafikon za izračunavanje vremena

potrebnog za uspon ili spust. Iako postoje određene institucije u Hrvatskoj koje izrađuju

planinarske karte, treba naglasiti da je njihov razvoj bio većinom potican od strane

entuzijasta planinara i ostalih posjetitelja planina.

U današnje vrijeme se planinarske karte izrađuju uz pomoć GPS uređaja, kojima se

snimaju detalji koji nisu ili su rijetko ucrtani u topografske karte. To je posebno važno

za prikaz planinarskih staza jer se na taj način značajno povećava točnost njihova

prikaza, zbog čega krajnji korisnici dobivaju točnije i pouzdanije informacije.

Iskusni planinari pri odlasku u planine uvijek sa sobom imaju kartu odabranog područja,

koju su unaprijed proučili kako bi izračunali udaljenosti i vrijeme potrebno za

svladavanje planinarskih puteva. Današnje moderne karte često imaju dobro opisane

planinarske staze, njihovu duljinu i vrijeme potrebno za prijelaz. To uvelike olakšava

snalaženje u prostoru. Sve više planinara za orijentaciju koristi GPS uređaje koji u sebi

sadržavaju topografske ili druge kartografske podloge prilagođene kretanju na terenu.

Izradom interaktivnih karata dodatno se olakšava snalaženje na terenu, posebno uz

prednosti lakog uklapanja takvih karata na pametne telefone. S druge strane, treba uzeti

u obzir problematični signal za mobitele u udaljenijim i zaklonjenijim područjima koji

su obično privlačni planinarima. Ipak, ako bi karta omogućavala rad bez potrebe za

internetskom vezom, mogla bi biti daleko praktičniji način kretanja kroz prirodu jer bi

bila manja, lakša za pretraživanje i jednostavnija za rukovanje.

Interaktivne karte našle su svoju primjenu i u planinarstvu. U Hrvatskoj taj trend još nije

u punom zamahu, ali s porastom broja korisnika pametnih telefona i aplikacija koje su

im prilagođene, sigurno će doći do porasta broja interaktivnih planinarskih karata.

Primjer jedne takve karte je karta nacionalnog parka Mount Rainier u Sjedinjenim

Američkim Državama (slika 4).

10

Slika 4. Primjer interaktivne planinarske karte – Mt. Rainier (URL 6)

Interaktivne planinarske karte na pregledan način daju podatke o postojećim

planinarskim stazama, njihovoj dužini, težini, vremenu potrebnom za svladavanje staze,

načinu označavanja staze, planinarskoj infrastrukturi (planinarska skloništa, planinarski

domovi, kontrolne točke na stazama, žigovi...), zanimljivostima koje je moguće vidjeti

na stazi, izvorima pitke vode te sve ostale podatke kojeg planinara mogu zanimati

prilikom planiranja putovanja. Neke karte omogućuju izradu vlastite planinarske staze,

a većina omogućuje ispis željene staze ili podataka o njoj. Osim same karte, dostupne su

fotografije, video zapisi, zvučni zapisi i veze na druge internetske stranice.

11

NACIONALNI PARK PAKLENICA

4.1. Osnovne informacije o Nacionalnom parku Paklenica

Paklenica je službeno proglašena nacionalnim parkom 19. listopada 1949. godine, dakle

drugi je najstariji nacionalni park u Hrvatskoj, iza Plitvičkih jezera. Pravni akti koji

reguliraju status nacionalnog parka su Zakon o proglašenju šume Paklenica nacionalnim

parkom (NN 84/49) i Zakon o izmjenama Zakona o proglašenju šume Paklenica

nacionalnim parkom (NN 15/97). Nacionalni park prostire se na primorskim padinama

južnog Velebita te obuhvaća 95 km2. Nacionalni park je sjevernim dijelom smješten u

Ličko-senjskoj županiji (31 km2), dok mu je veći dio u Zadarskoj županiji (64 km2).

Radi se o jedinstvenom području koje spaja more i planinu, od istočnih obala

Jadranskog mora do najviših vrhova Velebita, Vaganskog vrha (1757 m) i Svetog brda

(1753 m). Geografski smještaj Nacionalnog parka je između 15°23' i 15°35' istočne

geografske dužine te između 44°18' i 44°25' sjeverne geografske širine (slika 5).

Slika 5. Smještaj Nacionalnog parka Paklenice (URL 7)

Samo ime Paklenica vjerojatno potječe od smole crnog bora tzv. pakline, koju je lokalno

stanovništvo koristilo u različite svrhe (medicinske svrhe, za osvjetljavanje i

premazivanje brodova).

Temeljni fenomeni Paklenice su kanjonski dijelovi tokova Male i Velike Paklenice s

12

njihovim geološkim, hidrološkim, florističkim i faunističkim obilježjima. Osim toga,

Nacionalni park obuhvaća vršni predio Velebita te druga atraktivna geomorfološka

područja i vrijedna staništa poput Bojinca ili Buljme. Dodatna posebnost je smještaj tih

fenomena na maloj površini koju Nacionalni park obuhvaća.

4.2. Reljefne karakteristike Nacionalnog parka Paklenica

Velebit se kao najduža planina u Dinaridima, proteže u dužini od 145 km, od Vratnika

do Zrmanje. Prosječna širina planine je od 10 do 30 km, a obuhvaća površinu od 2 274

km2 (URL 8). Nacionalni park Paklenica smješten je na njegovom južnom dijelu, koji je

uži i homogeniji. Za današnji izgled Velebita zaslužne su endogene i egzogene sile.

Naime, geološko-tektonske prilike odredile su pružanje i visinu reljefnih oblika, na koje

sada utječu egzogene sile, klimatski faktori, vegetacija i osobito vodeni tokovi i drugi

oblici vode.

Najveći dio parka je izgrađen od karbonatnih stijena, tj. vapnenaca, dolomita i

karbonatnih breča. Takva građa stijena pogoduje nastanku krškog reljefa, koji je glavno

obilježje Nacionalnog parka. Od krških oblika zastupljeni su gotovo svi oblici, poput

škrapa, ponikava, kukova, kamenica, špiljskih ukrasa te žliba. Osim površinskih oblika,

zastupljeni su i podzemni oblici npr., špilje i jame. Naime, na području Nacionalnog

parka evidentirano je 76 speleoloških objekata, od kojih su najznačajnije špilja Manita

peć i jama Vodarica. Dodatni krški fenomen je voda u Nacionalnom parku koja teče u

dva stalna i nekoliko povremenih tokova, što nije tipično za krški reljef u kojem obično

voda ponire zbog poroznih stijena.

Kanjon Velike Paklenice (slika 6) dug je oko 6,5 km. Odatle nizvodno, najprije u

nepropusnim slojevima trijasa gdje presijeca bilo Mozga i Klimenta, a zatim u

vapnencima jure, krede i tercijara, usječena je divlja dolina koja osim u Anića luci nema

drugog proširenja (Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i

prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1999). Vertikala kanjona doseže i do 400

13

metara. Najatraktivniji i alpinistima najprivlačniji dio kanjona predstavlja najviša

monolitna stijena u Hrvatskoj, Anića kuk. Kanjon Male Paklenice je manji i daleko siromašniji vodom, ali je prostor slabije

pristupačan i zato planinarski atraktivan. Širina kanjona je između 300 i 500 metara, a

stijene dosežu najviše visine od oko 650 metra. Ulazni dio kanjona Male Paklenice

tvore brečoliki vapnenci u kojima je korozivni i erozivni rad površinskih voda u

prošlosti bio drugačiji nego u paleogenim brečama u kojima su formirani najuži i

najstrmiji dijelovi kanjona Velike Paklenice.

Slika 6. Kanjon Velike Paklenice (URL 9)

Već je spomenuto bogatstvo Nacionalnog parka speleološkim objektima koji još uvijek

nisu istraženi u dovoljnoj mjeri. Prema službenim stranicama Nacionalnog parka

Paklenice najdublji speleološki objekti u Parku su (URL 7):

Ponor na Bunovcu (534 m) je najdublji objekt na Srednjem i Južnom Velebitu;

14

Kaverna u Crljenom kuku (152 m) geomorfološki je izuzetno značajna zbog

dimenzija podzemnih dvorana promjera većeg od 100 m, što je čini jednom od

najvećih podzemnih šupljina u našem kršu;

Jama u Zubu Buljme (139 m) osim zbog dubine zanimljiva je i po nalazu lubanje

špiljskog medvjeda;

Jama pod Počiteljskim vrhom (123 m);

Jama lijepih fosila (103 m).

Najduže špilje na području Parka su:

Jama Vodarica (300 m);

Špilja u Zubu Buljme (250 m);

Medviđa špilja (215 m);

Manita peć (175 m) jedna je od najljepših špilja Parka s mnoštvom špiljskih

ukrasa (slika 7);

Špilja Lucinka (132 m) ima prema veličini najviši špiljski ulaz u Hrvatskoj

(51 m).

Slika 7. Špiljski ukrasi u špilji Manita peć (snimila Mirela Smukavić)

15

4.3. Hidrografske karakteristike Nacionalnog parka Paklenica

Postojanje vodonepropusnih sedimenata ispod poroznih karbonatnih stijena omogućilo

je površinsko bogatstvo Nacionalnog parka vodom, što nije karakteristično za krške

predjele. Vodom najbogatiji vodotoci su Velika i Mala Paklenica, Brezimenjača i

Orljača, iako neki od njih presušuju tijekom vrućih i suhih ljetnih mjeseci. Stalni izvori

pitke vode, koja se odlikuje izvrsnom kakvoćom, jesu Stražbenica, Kontinovo vrilo,

Crno vrilo, Velika Močila i Pećica (URL 7). Najjači izvor je vrelo Ivine vodice, koje je

smješteno na približno 1200 m.

Potok Velika Paklenica ponire u području Anića luke te utječe u more kod Večkog polja.

Mala Paklenica izvire na oko 1000 m nadmorske visine kod Vlaškogradske drage, a

njezin vodni kapacitet značajno ovisi o godišnjem dobu i padalinama (slika 8). Vodotok

postupno ponire do sutoka Orljače, a u kanjonu je potok aktivan za kišnih jeseni, zime i

ranog proljeća, kada mu se na koti od 484 m ulijeva bujični tok Orljače koja izvire ispod

obronaka Svetog brda (URL 7).

Na lokalitetima Malih i Velikih Močila postoji još nekoliko izvora. Ispod Babina vrha

nalazi se Babino jezero, koje ne presušuje tijekom godine.

Slika 8. Bujica Male Paklenice u proljeće (snimila Mirela Smukavić)

16

4.4. Klima u Nacionalnom parku Paklenica

Zbog svoje širine, visine i duljine prostor Velebita je klimatski raznolik. Osim većeg

broja klimatskih tipova koji su prisutni u Nacionalnom parku, treba posebno istaknuti

postojanje velikog broja specifičnih mikroklimatskih lokaliteta, koji su oblikovani

utjecajem reljefa. Prema mjerenjima najbliže meteorološke postaje u Starigrad-Paklenici

najtopliji je mjesec kolovoz sa srednjom mjesečnom temperaturom od 25,7°C, a

najhladniji je mjesec veljača s prosječnom temperaturom od 7,5°C. Udaljavanjem od

obale temperaturne se vrijednosti smanjuju, pa tako srednja mjesečna temperatura u

vršnim dijelovima Velebita može biti i 15°C niža od temperature uz more (Šikić, 2007).

Velebitsko područje obilježava složenost padalinskih prilika, uvjetovanih reljefom,

blizinom mora i dominantnim strujanjima zračnih masa. Tako je najmanja količina

oborina na obali, a s porastom visine raste i količina padalina, da bi najviše vrijednosti

bile zabilježene na vršnim predjelima Velebita. Snijeg je u najnižim dijelovima

Nacionalnog parka rijetka pojava, ali zato u vršnim dijelovima može trajati i do 100

dana godišnje.

Cijeli Velebit često je izložen jakim vjetrovima, od kojih je vjerojatno najpoznatija bura

koja na ovom prostoru poprima i orkanska obilježja, osobito na planinskim prijevojima

poput Buljme ili u Čičinoj dolini.

4.5. Flora i fauna Nacionalnog parka Paklenica

Krški reljef sa svojim osobitostima idealna je podloga za razvoj specifičnih, rijetkih ili

čak endemskih biljnih i životinjskih vrsta.

Nacionalni park Paklenica je iznimno važan floristički prostor šireg područja zbog vrsta

koje su upisane u Crvenu knjigu Republike Hrvatske te Crvenu listu ugroženih biljnih

vrsta IUCN-a. Od tih vrsta, čak 79 su endemi. Primjer endemske vrste koja raste na

točilima ili siparima su kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii) (slika 9), malijevo

17

devesilje (Seseli malyi), tercijarni relikt lanilist (Linaria alpina) i široko rasprostranjena

šuškavica (Paronychia kapela) (URL 7). Također, biljka okruglolisna pjeskarica

(Arenaria orbicularis) raste isključivo u kanjonima Velike i Male Paklenice.

Slika 9. Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii) (URL 7)

Kad se govori o vegetaciji Nacionalnog parka Paklenice nužno je spomenuti šume,

budući da su one jedan od temeljnih fenomena Nacionalnog parka. Primorsku padinu

Velebita obilježava vertikalna zonalnost vegetacije, s pojavom azonalnih zajednica ili

inverzija vegetacije na reljefno specifičnih prostorima. Općenito, vegetaciju u

Nacionalnom parku moguće je podijeliti u četiri pojasa:

brdski polusredozemni pojas do 600 m

pojas niskogorskih šuma od 600 do 800 m

pojas gorskih šuma od 800 do 1200 m

pojas pretplaninskih šuma iznad 1200 m (Zavod za prostorno planiranje

Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja Republike Hrvatske, 1999).

Fauna je u Nacionalnom parku također specifična, najviše zbog temperatura i

izloženosti vjetrovima. Od beskralješnjaka posebno je bogata skupina kukaca, a u njoj

se posebno ističu dnevni leptiri. Podzemna fauna je specifična i postoji veći broj

endema. Primjerice, u špilji Manita peć su prvi puta pronađene endemske vrste: pauk

Histopona egonpretneri, lažištipavac Chthonius (Chthonius) radjai i račić Bogidiella

sketi. U Nacionalnom parku je zabilježeno preko 225 vrsta ptica, a ovdje je i jedno od

posljednjih staništa bjeloglavog supa u Hrvatskoj. Sisavci nisu česta pojava u

18

Nacionalnom parku, ali je moguće sresti smeđeg medvjeda, vuka, divlju mačku,

divokozu, srne i jelena.

4.6. Turizam Nacionalnog parka Paklenica

Broj posjetitelja NP Paklenica bilježi se kroz broj prodanih ulaznica na ulazima u Park,

u Maloj i Velikoj Paklenici. Broj posjetitelja ima opći trend porasta, osim u godinama

koje imaju lošije vremenske uvjete ili drugih nepovoljnih faktora, primjerice požara

(tablica 1).

Tablica 1. Broj posjetitelja Nacionalnog parka Paklenica u razdoblju 2000.-2006. g.

(Šikić, 2007)

Godina 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.

Broj

posjetitelja 70 363 86 737 105 017 102 183 108 414 113 929 104 071

Većinu posjetitelja čine planinari (šetači) i alpinisti, tj. penjači (slika 10). Turistička

sezona u Paklenici traje od početka travnja do početka studenog, s time da je najveća

posjećenost u srpnju i kolovozu.

Slika 10. Struktura posjetitelja NP Paklenica – 1-šetači (57%), 2-penjači (30%),

3-ostali (7%), 4-učenici/studenti (6%) (Šikić, 2007)

13,4

50,2 16,8 8,2

11,3

Zona najstrože zaštite

Zona vrlo stroge zaštite

Zona aktivne zaštite staništa, vrsta i kulturne baštine

Zona naselja

Zona rekreacije i turističke infrastrukture

19

Unutar Nacionalnog parka ili u njegovoj neposrednoj blizini postoji nekolicina

turističkih atrakcija, koje će biti prikazane na karti izrađenoj u praktičnom dijelu

diplomskog rada. Najposebnije i najposjećenije prirodne znamenitosti parka su njegovi

prirodni objekti, poput kanjona, jama, špilja, geoloških spomenika, biljnog i

životinjskog svijeta i sl., o kojima je već bilo riječi. Od ostalih znamenitosti treba

spomenuti Planinarski dom u Paklenici, Večku kulu, crkvu Sv. Petra u Starigradu

Paklenici, kapelicu Sv. Ivan ispod Svetog brda, kapelicu Velike Gospe od Rujna na

Velikom Rujnu, Edukacijski centar za prikazivanje važnosti ptica grabljivica i sova na

ulazu u Malu Paklenicu, Etno kuću Marasović kod ulaza u Veliku Paklenicu, tzv.

"bunkere" u kanjonu Velike Paklenice, stari grad Paklarić i mirila. Mirila su pogrebna

spomen-znamenja specifična za velebitske putove i staze. U vrijeme kada su velebitski

zaseoci bili prometno izolirani, pokojnike se nosilo i više kilometara od sela do groblja

i crkve. Otprilike na pola puta od kuće pokojnika i groblja nosači su se smjeli odmoriti i

na tom mjestu su nastajala mirila. Položeni se mrtvac „izmjerio“ po dužini tijela i mjera

bi se „zabilježila“ s dvije kamene ploče, pa se tek nakon pokapanja mrtvaca izrađivalo

mirilo. Mirila su tako označena uzglavnim i uznožnim kamenom s popločenjem između

njih (slika 11). Dodatno, treba istaknuti da su se u kanjonima Velike i Male Paklenice

snimali filmovi o Winnetou, o čemu postoji muzej u blizini hotela Alan, koji privlači

velik broj turista.

Slika 11. Mirila u Nacionalnom parku Paklenica

20

4.6.1. Planinarstvo u NP Paklenica

Planinarstvo je poseban oblik turizma, odnosno izletništva. Uključuje svjesno

kretanje čovjeka po planini, po markiranim planinarskim stazama, zbog rekreacije i

posebnog doživljaja kojeg planina nudi.

Upravo je Nacionalni park Paklenica jedno od planinarski vrlo poznatih i privlačnih

mjesta u Hrvatskoj, ali i šire. Danas je u Parku uređeno oko 150 – 200 km planinarskih

staza, različitih težina. Staze su, osim planinarskih markacija, obilježene putokazima i

pločama sa vremenima potrebnim za njihov prelazak.

Najznačajniji objekt planinarske infrastrukture u Paklenici je planinarski dom PD

"Paklenica", tzv. Borisov dom, s oko 50 ležajeva, kuhinjom i blagovaonicom. U Parku

su tri uređena planinarska skloništa: sklonište na Vlaškom gradu, sklonište Ivine vodice

i sklonište Struge.

U planinarstvu su popularne planinarske obilaznice, niz posebno označenih točaka u

planini koje planinar mora posjetiti. Dokaz o svladavanju obilaznice su žigovi koji se

utiskuju u posebne knjižice ili dnevnike, a nalaze se na tim označenim točkama, tj.

kontrolnim točkama. Na nekim mjestima umjesto žiga može poslužiti fotografija.

U Nacionalnom parku Paklenica nalaze se kontrolne točke triju obilaznica: Paklenički

planinarski put, Velebitski planinarski put i Hrvatska planinarska obilaznica (slika 12).

Slika 12. Dnevnik planinarske obilaznice Velebitski planinarski put (URL 10)

21

DOSADAŠNJA ISTRAŽIVANJA

Unutar ovog poglavlja dan je pregled karata i planova dostupnih na internetskim

stranicama hrvatskih nacionalnih parkova. Općenit uvod o interaktivnim kartama i

njihovoj dostupnosti na internetu dan je u poglavlju 3.

Nacionalni park Paklenica, koji je područje od interesa za ovaj diplomski rad, na

službenim stranicama ima dvije karte, u flash i .jpg formatu (slika 13). Interaktivnost

obiju karata sadržana je u mogućnosti promjene mjerila i pomicanja po karti. Karta u

.jpg formatu je skenirana topografska karta.

Slika 13. Postojeće planinarske karte na službenim internetskim stranicama

Nacionalnog parka Paklenica (URL 7)

Najpoznatiji, najstariji i najposjećeniji hrvatski nacionalni park, Plitvička jezera, na

službenim internetskim stranicama ima dostupnu interaktivnu kartu koja daje pregled

prirodnih lokaliteta, smještaja, ugostiteljstva, poučno rekreativnih staza, skijališta i

biciklističkih staza, preko Google Maps usluge. Karta omogućuje mijenjanje mjerila i

uključivanje, odnosno isključivanje navedenih slojeva. Pritiskom na znak dobivaju se

dodatne informacije o lokalitetu (slika 14).

22

Slika 14. Interaktivna karta Nacionalnog parka Plitvička jezera (URL 11)

Drugi najposjećeniji nacionalni park u 2012. godini, Krka, na svojim službenim

internetskim stranicama ima skenirane turističke karte u .pdf formatu koje omogućuju

promjenu mjerila. Na službenim internetskim stranicama Nacionalnog parka Brijuni

postoji karta parka na temelju usluge Google Maps s tri označena lokaliteta. Karta

Nacionalnog parka Sjeverni Velebit je u fazi izrade i testiranja te na njoj još nisu vidljivi

sadržaji, a Nacionalni park Risnjak nema nikakvu kartu na službenim stranicama, kao ni

Nacionalni park Mljet. Niti Nacionalni park Kornati nema interaktivnu kartu, već samo

karte u .jpeg formatu, koje ne omogućuju nikakvu interaktivnost, čak niti promjenu

mjerila.

23

POSTUPAK IZRADE INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE

NACIONALNOG PARKA PAKLENICA

6.1. Izbor programskih paketa

Nakon provedenog istraživanja o dostupnim programskim paketima koji omogućuju

izradu interaktivne karte, za izradu ovog diplomskog rada odabran je programski paket

OCAD 9.0.1.

OCAD je izrađen posebno za kartografiju, a rad se u njemu odvija uz jednostavan

grafički alat, umjesto kompliciranih naredbi (Frangeš i Župan, 2003). Unutar programa

postoji veliki broj stvorenih i dostupnih kartografskih znakova koji se mogu koristiti

kao takvi ili mijenjati, ovisno o potrebama. OCAD također omogućuje i izradu novih

znakova.

OCAD ima mogućnost učitavanja rasterskih i vektorskih podataka, na temelju kojih je

moguće izraditi vlastitu kartu. Izrađenu kartu je moguće izvesti u velikom broju

formata, od kojih su neki (npr. Ocad Internet Map) prilagođeni objavljivanju na

internetu. Tijekom rada na karti, OCAD simultano izrađuje baze podataka povezane s

korištenim kartografskim znakovima i na temelju te baze moguće je kartu učiniti

interaktivnom.

Program OCAD 9.0.1. je upravo zbog karakteristika jednostavnosti i činjenice da

objedinjuje sve alate za izradu interaktivne karte u jedinstvenom programu odabran za

izradu ovog diplomskog rada.

Osim programskog paketa OCAD 9.0.1. za izradu ovog diplomskog rada korišteni su i

neki pomoćni programski paketi. Za pribavljanje kartografskih podloga korišten je

besplatni program Quantum GIS 1.8.0. Radi se o programskom paketu koji omogućuje

vizualizaciju, prilagodbu i analizu prostornih podataka. Jedna od njegovih osnovnih

značajki je mogućnost korištenja različitih web usluga i povezivanje s podacima iz

vanjskog izvora, što je korišteno u ovom radu.

24

Prikaz reljefa na karti napravljen je u slobodnom programskom paketu otvorenog koda

GRASS GIS 6.4.2. GRASS GIS (Geographic Resources Analysis Support System) je

rastersko/vektorski geografski informacijski sustav za obradu i analize prostornih

podataka, izradu karata, prostorno modeliranje i vizualizaciju.

Za stvaranje .htm datoteka koje omogućuju dodatne informacije o objektima na karti,

korišten je besplatni program Dynamic HTML Editor 1.9.6 (slika 15). Program je vrlo

jednostavan, a radi na principu da nam krajnja .html datoteka izgleda upravo kao što

vidimo na ekranu tijekom same izrade (What You See Is What You Get – WYSIWYG). Za

rad koristi HTML (HyperText Markup Language), prezentacijski jezik za kreiranje web

stranica, a većina internetskih pretraživača može prikazivati datoteke koje su stvorene u

ovom programu.

Slika 15. Izrada .htm datoteke u programu Dynamic HTML Editor 1.9.6

Transformacija koordinata provedena je u programskom paketu CoordTrans 2.3., koji

trasnsformira zemljopisne koordinate između različitih koordinatnih sustava. Radi se o

komercijalnom programu, ali je omogućeno preuzimanje slobodne verzije programa

(trial), koja traje osam dana. Za potrebe izrade ovog diplomskog rada je to bilo

dovoljno.

25

6.2. Pribavljanje kartografskih podloga

Za izradu kartografskog prikaza potrebno je izabrati i pribaviti odgovarajuće

kartografske podloge. Službene kartografske podloge za područje Republike Hrvatske

izrađuje, održava i izdaje Državna geodetska uprava. Kartografske proizvode moguće je

nabaviti preko službenog zahtjeva i prema određenom cjeniku.

Državna geodetska uprava je 2009. godine pokrenula Geoportal (URL 12),

višenamjenski prostorni informacijski sustav, koji će, kao dio projekta "Uređena

zemlja", omogućiti izgradnju Nacionalne infrastrukture prostornih podataka (NIPP).

Geoportal slijedi koncept i smjernice INSPIRE direktive Europske unije, koja uređuje

pitanja europske infrastrukture prostornih podataka. NIPP je organiziran kao skup

mjera, normi, specifikacija i servisa koji imaju za cilj, u okviru uspostave eUprave,

omogućiti učinkovito prikupljanje i upravljanje te razmjenu i korištenje

georeferenciranih prostornih podataka. Geoportal omogućuje korisnicima iz državne

uprave, privatnog sektora i građanima jednostavan i brz pristup te korištenje pet baza

podataka – Digitalnu ortofoto kartu, Hrvatsku osnovnu kartu u mjerilu 1:5000, rasterske

katastarske planove, središnji registar prostornih jedinica te bazu stalnih točaka

geodetske osnove.

Kao kartografska podloga za potrebe izrade ovog diplomskog rada odabrana je

topografska karta u mjerilu 1:25 000. Ta karta je prije svega odabrana zbog količine

detalja koje prikazuje.

Kartografska podloga je preuzeta preko slobodnog programskog paketa Quantum GIS,

koji ima mogućnost stvaranja i korištenja WMS slojeva. Preko naredbe Dodaj WMS sloj

može se povezati s Geoportalom DGU te omogućuje korištenje GIS alata nad podacima

dostupnima na Geoportalu (slika 16). Za potrebe ovog diplomskog rada dodan je sloj

topografske karte 25 u .jpeg formatu i u WGS 84 datumu. Kako bi se dobile

odgovarajuće podloge, topografska karta je učitana u mjerilu 1:15 000 te su svi dijelovi

koji prikazuju Nacionalni park Paklenica izvezeni kao slike u .tiff-u.

26

Slika 16. Povezivanje Quantum GIS-a s podacima Geoportala DGU preko WMS veze

6.3. Učitavanje kartografskih podloga

Kartografske podloge koje su pripremljene prema gore opisanom postupku potom su

učitane u program OCAD. Preko naredbe Background map – Open te su kartografske

podloge učitane u OCAD. Nakon učitavanja podloga, potrebno ih je naredbom

Background map – Adjust prilagoditi na način da se pronađu identične točke na

podlogama te se karte međusobno preklope i georeferenciraju (slika 17).

27

Slika 17. Učitane kartografske podloge u program OCAD

6.4. Vektorizacija karte

Vektorizacija je postupak pretvaranja rasterskih podataka u vektorski oblik, tj. u

osnovne geometrijske elemente (točka, linija, poligon).

U ovom slučaju topografska karta je rasterski podatak kojeg je bilo potrebno prevesti u

vektorski oblik, kako bi dobili željenu kartu (slika 18).

Vektorizacija je provedena u programskom paketu OCAD 9.0.1.

28

Slika 18. Vektorizacija topografske karte

6.5. Izrada kartografskih znakova

Planinarske karte su posebna vrsta tematskih karata i zbog toga zahtijevaju posebnu

vrstu kartografike.

Na karti je korišteno nekoliko vrsta kartografskih znakova. Programski paket OCAD

sadrži veliki broj gotovih kartografskih znakova, ali omogućuje i stvaranje vlastitih

znakova. Određeni broj signatura korištenih na ovoj interaktivnoj karti Nacionalnog

parka Paklenice je preuzet iz izbora OCAD programa i samo dorađen. Primjer su

znakovi za ceste kojima je samo promijenjena boja i širina linije. Za određene objekte

nije bilo moguće preuzeti gotov znak pa su izrađeni novi znakovi (slika 19).

29

Slika 19. Kartografski znakovi korišteni za izradu interaktivne planinarske karte

Nacionalnog parka Paklenica

6.6. Prikaz reljefa na planinarskoj karti NP Paklenica

Planinarske karte služe prije svega za lakše snalaženje planinara i izletnika na terenu.

Zbog toga je prikaz reljefa na karti jedan od ključnih faktora. Za potrebe ovog

diplomskog rada, odabran je prikaz reljefa slojnicama (izohipsama), odnosno linijama

koje povezuju točke sa istom visinom na terenu. Razmatran je i prikaz reljefa metodom

sjena, ali se od toga odustalo zbog razvedenog terena u NP Paklenica i zbog činjenice da

planinar kroz prikaz reljefa sjenom ne može dobiti dovoljno točnu informaciju za

snalaženje u prostoru.

Slojnice su stvorene pomoću programa GRASS GIS 6.4.2., koji omogućuje izradu

raznih prikaza reljefa iz podataka digitalnog modela reljefa. Za područje NP Paklenice

je korišten ASTER globalni digitalni model terena (GDEM), koji je napravljen

suradnjom NASA-e i METI (Ministarstvo gospodarstva, trgovine i industrije Japana).

Jednostavan je za korištenje, obuhvaća podatke za cijelu Zemlju (83˚ N i 83˚ S) bez

obzira na veličinu i položaj željenog područja. Druga verzija ASTER2 stupila je na

30

snagu 17. listopada 2011. godine. ASTER podaci preuzeti su s internetske stranice U.S.

Geological Survey Earth Explorer (URL 13).

Nakon unošenja digitalnog modela terena u GRASS GIS, naredbom Raster → Generate

contour lines, napravljene su slojnice (slika 20). Program pruža mogućnost odabira

najniže i najviše visine te razmaka između slojnica. U ovom slučaju nisu mijenjane

visine, nego su preuzete iz modela terena, a za razmak između slojnica je odabrana

vrijednost od 50 metara, prije svega zbog lakše čitljivosti karte.

Slika 20. Slojnice stvorene iz ASTER digitalnog modela terena u programu GRASS GIS

Na taj način dobivene slojnice učitane su u program OCAD, preklopljene s podacima

karte i time je stvoren prikaz reljefa na karti. Program GRASS GIS omogućuje prikaz

vrijednosti slojnica unutar programa, ali te vrijednosti nije moguće prikazati u OCAD-u,

osim kroz bazu podataka.

31

6.7. Izrada koordinatne mreže na planinarskoj karti NP Paklenica

Topografska karta mjerila 1:25 000, koja je poslužila kao radna podloga za izradu

planinarske karte Nacionalnog parka Paklenice, izrađena je u 5. i 6. zoni Gauss-

Kruegerove kartografske projekcije na Besselovom elipsoidu 1841, a za potrebe prikaza

na Geoportalu DGU listovi su transformirani u HTRS96/TM sustav uz korištenje 7

parametarske transformacije. Od 2011. godine karta se izrađuje u novoj podjeli na

listove te u novoj kartografskoj projekciji HTRS96/TM na elipsoidu GRS80.

Napredak tehnologije promijenio je način snalaženja planinara i izletnika u planinama.

Danas je među njima sve više raširena upotreba GPS prijamnika, posebice zbog trenda

porasta njihove točnosti i smanjenja cijena uređaja. Većina GPS prijamnika koristi

koordinate WGS84 sustava pa je odlučeno da na ovoj karti budu prikazane upravo te

koordinate, kako bi karta bila dostupnija i razumljiva većem broju korisnika.

Elipsoidne koordinate (WGS84 koordinatni sustav) označene su u formatu stupnjevi-

minute-sekunde. Horizontalne koordinate označavaju geografsku dužinu, a vertikalne

geografsku širinu (slika 21).

Slika 21. Prikaz koordinata na planinarskoj karti Nacionalnog parka Paklenice

32

6.8. Stvaranje baze podataka

Već je spomenuto da program OCAD 9 simultano stvara bazu podataka tijekom samog

postupka izrade karte. Dakle, nije potrebno stvaranje tablica izvan programa, već on

sam raspoređuje objekte u skupine na temelju kojih se stvori jedinstvena baza podataka.

Općenito, baza podataka se sastoji od nekoliko tablica, koje se pak sastoje od zapisa, a

zapis sadrži informaciju o jednom OCAD objektu. Unutar zapisa pohranjena su polja s

informacijama. Svaka baza podataka mora sadržavati polje preko kojeg se zapis

povezuje s pojedinim objektima. U slučaju OCAD-a, to se polje naziva Key.

Za izradu baze podataka koristi se naredba Database → Dataset. U novootvorenom

prozoru Dataset (slika 22), u dijaloškom podokviru General izrađuje se novi skup

podataka. Otvara se prozor u kojem se imenuje i pohrani datoteka buduće baze podataka

u .dbf formatu.

Baza podataka izrađuje se u OCAD programu kako bi omogućili pretraživanje karte

prema objektima na njoj. Dakle, koliko se razina pretraživanja želi na konačnoj karti,

toliko je potrebno stvoriti tablica unutar baze podataka. U slučaju ovog diplomskog

rada, stvoreno je 11 tablica (slika 22).

Slika 22. Stvaranje tablica unutar baze podataka u programu OCAD

33

Podaci stvoreni na ovaj način još uvijek nisu međusobno povezani i na osnovi njih se

karta ne može pretraživati. Za stvaranje veza između novostvorenih tablica u .dbf

formatu i objekata na karti, koristi se naredba Database → Create Links (slika 23). Veza

se stvara s objektima koji su označeni u listi kartografskih znakova, s desne strane

grafičkog sučelja. Postupak se ponavlja s odgovarajućim objektima za svih 11 tablica u

bazi podataka.

Slika 23. Stvaranje veza između baze podataka i objekata na karti

Opisanim postupcima je stvorena baza podataka koja omogućuje pretraživanje karte

prema zadanim kategorijama. Ako mišem odaberemo neki od objekata na karti, s desne

strane se pojavljuju osnovne informacije o njemu (slika 24). Osim informacije o ID

broju, preko kojeg se objekt povezuje s bazom, i broja signature, postoji polje u koje se

upisuje ime objekta koje će se prikazivati na krajnjoj karti te URL polje u koje se

upisuje veza na drugu stranicu.

34

Slika 24. Prikaz informacija iz baze podataka nakon odabira objekta

Ako naknadno ucrtamo neki objekt na kartu, a i njega se želi povezati s bazom

podataka, to se čini pomoću naredbe Link, izabere se prvi slobodan jedinstveni broj

(ID), potvrdi Create new record i pritisne gumb OK. U suprotnom slučaju, za brisanje

objekata iz baze podataka, koristi se isti postupak, ali s naredbom Remove.

6.9. Izrada dodatnih podataka o objektima na interaktivnoj planinarskoj

karti NP Paklenica

Jedna od karakteristika interaktivnih karata je prikaz dodatnih informacija o objektima

koje karta prikazuje. Kako bi se zadovoljio ovaj kriterij, izrađene su .htm datoteke

(stranice) o pojedinim objektima na karti.

Iako je bilo planirano izraditi .htm datoteke za većinu objekata karte, to nije bilo

potpuno moguće zbog nedostatka dostupnih podataka, tako da su .htm stranice izrađene

za 69 objekata (tablica 2). Htm stranice izrađene su u programu Dynamic HTML Editor

1.9.6, a sadrže osnovne podatke o objektima, odnosno ponajviše one informacije koje bi

mogle biti zanimljive ili od pomoći planinarima i/ili izletnicima. Dodatni podaci pruženi

su korisnicima u obliku teksta i fotografija.

35

Tablica 2: Objektne cjeline, broj objekata i html datoteka na karti NP Paklenica

Objektna cjelina Broj objekata Broj .htm datoteka

Hoteli 3 3

Kampovi 12 10

Kontrolne točke planinarskih obilaznica 15 5

Naselja 25 0

Orografija 97 0

Planinarska infrastruktura 7 4

Planinarske staze 41 26

Špilje 11 4

Turističke znamenitosti 14 11

Vode 22 1

Vrhovi 86 5

UKUPNO: 319 69

Prilikom izrade .htm stranica, težilo se usklađenosti podataka unutar objektnih cjelina,

osim u slučajevima nedostatka podataka, kada je prednost dobilo davanje što bolje

informacije krajnjem korisniku.

6.10. Izrada internetske karte

Program OCAD omogućuje izvoz podataka u obliku internetske karte, u Ocad Internet

Map formatu (slika 25). Odabrana je rezolucija od 600 dpi te je pomoću naredbe Partial

map obilježen dio podataka koji će biti prikazani na krajnjoj verziji karte.

Slika 25. Izvoz podataka u Ocad Internet Map formatu

36

Sljedeći dijaloški okvir koji se otvara (slika 26) omogućuje odabir aplikacije u kojoj

želimo stvoriti kartu, koliko početno povećanje karte želimo te broj razina promjena

mjerila. U slučaju ovog diplomskog rada izabran je Java Applet, raspon mjerila tri te pet

razina promjene mjerila, tzv. zoom-a.

Slika 26. Postupak izvoza podataka u obliku OCAD Internet Map

U sljedećem koraku je moguće odrediti visinu i širinu karte te ruba karte u pikselima. U

dijaloškom podokviru Maps odabiru se karte koje se žele prikazati na pojedinoj razini

promjene mjerila. Podokvir Find pruža postavke za pretraživanje karte (slika 27).

Dakle, ovdje je potrebno učitati sve setove podataka koji su stvoreni prilikom izrade

baze podataka s nazivima koji se žele prikazati na internetskoj karti. Imena objekata

izabiremo kroz polje TEXT. Preko naredbe Edit moguće je u svakom skupu podataka

aktivirati polje za URL poveznicu na drugu stranicu te izabrati veličinu i oblik hotspota,

odnosno posebnog znaka na karti koji će omogućiti povezivanje objekata s URL poljem.

Slika 27. Dijaloški podokvir Find za postavke pretraživanja karte

37

7. MOGUĆNOSTI INTERAKTIVNE PLANINARSKE KARTE

NACIONALNOG PARKA PAKLENICA

U ovom poglavlju, dati će se pregled izgleda, karakteristika i funkcija dovršene

interaktivne planinarske karte Nacionalnog parka Paklenice (slika 28).

Slika 28. Interaktivna planinarska karta Nacionalnog parka Paklenica

Karta se otvara pomoću programa Java i internetskog preglednika Mozilla Firefox.

Nakon otvaranja, prikazuje se sama karta, pregledna karta u gornjem desnom kutu te

objektne cjeline po kojima je kartu moguće pretraživati u desnom donjem kutu ekrana.

Karta ima pet razina promjene mjerila, a postoji nekoliko načina promjene mjerila. Prvi

je da korisnik mišem izabere jedan od kvadratića ispod pregledne karte i na taj način

dobije željenu razinu zumiranja. Drugi je način odabira željenog područja pomoću

lijeve tipke miša, nakon čega se odabrano područje automatski povećava na najveću

moguću razinu.

38

Pomicanje po karti omogućeno je kroz pomicanje kvadratića na preglednoj karti.

Karta omogućuje pretraživanje kroz odabir željene objektne cjeline, nakon čega se u

donjem desnom kutu stranice prikazuje padajući izbornik sa svim objektima unutar

odabrane objektne cjeline (slika 29). Drugi način za traženje željenog pojma je

upisivanje njegovog naziva ili dijela naziva u polje za pretraživanje. Ovakav način

pretraživanja značajno je brži i praktičniji od klasičnog pretraživanja karte.

Slika 29: Prikaz načina pretraživanja karte

Nakon odabira objektne cjeline, svi objekti unutar nje označeni su crvenim oznakama

(tzv. hotspot), koji nakon odabira otvaraju novu stranicu sa dodatnim informacijama o

željenom objektu (slika 30). O objektima na karti dane su informacije za koje se

smatralo da će biti korisne planinarima. Osim tekstualnih informacija, prikazane su i

slike.

Za objektnu cjelinu Planinarskih staza je za svaku stazu u OCAD-u izvezen dio karte

koji prikazuje odgovarajuću stazu, koristeći naredbu Partial Map. Na taj način je

dobiven uvećani prikaz svake pojedinačne planinarske staze, koja je dodatno istaknuta

crvenom bojom, kako bi se planinarima omogućilo lakše snalaženje na terenu. Osim

karte, dostupne su informacije o nazivu staze, odnosno njezinoj trasi, težini, vremenu

potrebnom za prelazak staze, visinskoj razlici te zanimljivostima koje planinar ima

priliku vidjeti na stazi.

39

Slika 30: Prikaz dodatnih informacija o planinarskim stazama

Ukoliko odaberemo objektnu cjelinu Kontrolne točke, pritiskom na hotspot željene

kontrolne točke otvara nam se novi .htm dokument koji predstavlja odabranu kontrolnu

točku sa kratkim opisom lokacije, podacima o žigu, smjerovima prilaza te fotografijom.

Objektna cjelina Planinarska infrastruktura daje podatke o planinarskom domu i

planinarskim skloništima u Nacionalnom parku Paklenica, s posebnim naglaskom na

njihovu lokaciju, moguće pristupne staze, smještajni kapacitet, dostupnost pitke vode i

kontakt osobu zaduženu za održavanje doma, odnosno skloništa. Dodane su i fotografije

lokacija.

Na sličan način su izrađene .htm datoteke u ostalim objektnim cjelinama, a sve sa ciljem

davanja što točnijih i preciznijih podataka.

40

8. ZAKLJUČAK

Karta je od svoje pojave najvažnije sredstvo za snalaženje čovjeka u prostoru. Na

početku razvoja kartografije, broj ljudi koji je putovao i pri tome koristio karte je bio

vrlo malen. Sa razvojem tehnologije, dolazi do značajnih promjena i na polju

kartografije, koja se mora prilagoditi nastalim promjenama, kako bi zadovoljila svoju

osnovnu svrhu, odnosno pomogla čovjeku u orijentaciji i kretanju po terenu. Osim

kartografije, promjene je doživio i turizam, koji postaje sve masovniji, pri čemu raste

popularnost aktivnog načina provođenja odmora, između ostalog i kroz planinarenje.

Nacionalni park Paklenica je jedno od najpoznatijih planinarskih odredišta u Republici

Hrvatskoj i unatoč postojanju većeg broja analognih planinarskih karata tog područja,

do sada nije bila dostupna interaktivna planinarska karta. Interaktivna planinarska karta

Nacionalnog parka Paklenica izrađena kroz ovaj diplomski rad, daje krajnjem korisniku

iste podatke kao i analogna karta, ali omogućuje brzo pretraživanje, promjenu mjerila i

pruža dodatne informacije o objektima u obliku teksta, karata i fotografija. Nastavak

izrade ovakve karte mogao bi biti njezina dorada u obliku aplikacije za pametne

telefone, čime bi postala dostupna korisnicima na terenu.

Treba istaknuti da svaka karta, pa tako i ova, uvijek ima prostora za poboljšanja, dopune

i prilagodbe, osobito nakon početka korištenja, kada korisnici ukazuju na njene

nedostatke i probleme.

Sa svakodnevnim promjenama i napretkom u tehnologiji, dolazi do promjena u svim

poljima ljudskog djelovanja, između ostalog i u kartografiji. Kartografija se prilagodila

trendu digitalizacije znanosti, kroz nove metode i tehnike izrade i distribucije

kartografskih proizvoda. Na taj način je osigurano da kartografija ostane temeljna

znanost za pružanje kartografskih informacija krajnjim korisnicima.

41

POPIS LITERATURE

Borčić, B., Kreiziger, I., Lovrić, P., Frančula, N. (1987): Višejezični kartografski

rječnik, Zbornik radova br. 15, Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu.

Frančula, N. (2005): Kartografija u 21. stoljeću, Kartografija i geoinformacije,

Vol. 1 No. 4.

Frangeš, S., Župan, R. (2003): OCAD, Ekscentar, No. 5.

Frangeš, S. (2003): Predavanja iz kolegija Tematska kartografija, Sveučilište u

Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

Frangeš, S., Župan, R. (2004): Interaktivne karte na webu, Ekscentar, No. 6.

Frangeš, S. (2006): Predavanja iz kolegija Kartografija, Sveučilište u Zagrebu,

Geodetski fakultet, Zagreb.

Šikić, Z. (2007): Nacionalni park Paklenica: plan upravljanja, Arcode, Zagreb.

Tanfara, A., Tutić, D. (2007): Interaktivni atlas svijeta – istraživanje mogućnosti

internetske kartografije, Kartografija i geoinformacije, Vol. 6 No. izv. / spec.

Zavod za prostorno planiranje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja

Republike Hrvatske (1999): Prostorni plan Nacionalnog parka Paklenice,

Zadar.

42

POPIS URL-ova

URL 1: Lukić, A. (2004): Što je digitalna karta?, Geografija.hr,

http://www.geografija.hr/clanci/214/sto-je-digitalna-karta (10.03.2013.)

URL 2: Interantional Cartographic Association, http://icaci.org/ (25.03.2013.)

URL 3: Geodetsko-geoinformatički rječnik DGU,

http://www.dgu.hr/default.aspx?id=406&ltr=k&pojam=1292 (25.03.2013.)

URL 4: Croatia Map, http://www.croatia-map.net/?croatia-map=true&lan=hr

(27.03.2013.)

URL 5: Meštrić, B. (2007): Planinarska kartografija, Hrvatski planinar, br. 1., str. 12-16;

http://www.hps.hr/hp-arhiva/200701.pdf (22.03.2013.)

URL 6: Visit Rainier, http://www.visitrainier.com/pg/map/Interactive-Map-Find-

Lodging-Events-and-Activities-in-and-around-Mt-Rainier (27.03.2013.)

URL 7: Nacionalni park Paklenica, http://www.paklenica.hr (10.04.2013.)

URL 8: Pejnović, A. (2006): Prirodno-geografska obilježja i turističko vrednovanje

Velebita, Geografija.hr, http://www.geografija.hr/clanci/898/prirodno-geografska-

obiljezja-i-turisticko-vrednovanje-velebita (31.03.2013.)

URL 9: Turistička zajednica Zadarske županije, http://www.tzzadar.hr/en/city-

guide/excursions/29-12-2010/np-paklenica (10.04.2013.)

URL 10: Hrvatski planinarski savez, http://www.hps.hr (15.04.2013.)

URL 11: Nacionalni park Plitvička jezera, http://www.np-plitvicka-

jezera.hr/hr/planirajte-svoj-posjet/istrazite-park/interaktivna-karta/ (12.05.2013.)

URL 12: Geoportal DGU, http://geoportal.dgu.hr/ (21.03.2013.)

URL 13: U.S. Geological Survey Earth Explorer , http://earthexplorer.usgs.gov/

(18. 03. 2013.)

43

POPIS SLIKA

Slika 1. Vrste internetskih karata..............................................................................................................5

Slika 2. Primjer turističke interaktivne karte Hrvatske............................................................................7

Slika 3. Sljeme na Zagrebačkoj gori.........................................................................................................8

Slika 4. Primjer interaktivne planinarske karte – Mt. Rainier...............................................................10

Slika 5. Smještaj Nacionalnog parka Paklenice.....................................................................................11

Slika 6. Kanjon Velike Paklenice............................................................................................................13

Slika 7. Špiljski ukrasi u špilji Manita peć.............................................................................................14

Slika 8. Bujica Male Paklenice u proljeće..............................................................................................15

Slika 9. Kitajbelov pakujac (Aquilegia kitaibelii)..................................................................................17

Slika 10. Struktura posjetitelja NP Paklenica – 1-šetači (57%), 2-penjači (30%),

3-ostali (7%), 4-učenici/studenti (6%).....................................................................................18

Slika 11. Mirila u Nacionalnom parku Paklenica..................................................................................19

Slika 12. Dnevnik planinarske obilaznice Velebitski planinarski put....................................................20

Slika 13. Postojeće planinarske karte na službenim internetskim stranicama

Nacionalnog parka Paklenica..................................................................................................21

Slika 14. Interaktivna karta Nacionalnog parka Plitvička jezera..........................................................22

Slika 15. Izrada .htm datoteke u programu Dynamic HTML Editor 1.9.6.............................................24

Slika 16. Povezivanje Quantum GIS-a sa podacima Geoportala DGU

preko WMS veze....................................................................................................................26

Slika 17. Učitane kartografske podloge u program OCAD ..................................................................27

Slika 18. Vektorizacija topografske karte...............................................................................................28

Slika 19. Kartografski znakovi korišteni za izradu interaktivne planinarske karte

Nacionalnog parka Paklenica................................................................................................29

Slika 20. Prikaz koordinata na planinarskoj karti Nacionalnog parka Paklenice.................................30

Slika 21. Slojnice stvorene iz ASTER digitalnog modela terena u programu GRASS GIS....................31

Slika 22. Stvaranje tablica unutar baze podataka u programu OCAD..................................................32

Slika 23. Stvaranje veza između baze podataka i objekata na karti.......................................................33

Slika 24. Prikaz informacija iz baze podataka nakon odabira objekta..................................................34

Slika 25. Izvoz podataka u Ocad Internet Map formatu.........................................................................35

Slika 26. Postupak izvoza podataka u obliku OCAD Internet Map.......................................................36

Slika 27. Dijaloški podokvir Find za postavke pretraživanja karte.......................................................36

Slika 28. Interaktivna planinarska karta Nacionalnog parka Paklenica...............................................37

Slika 29: Prikaz načina pretraživanja karte..........................................................................................38

Slika 29: Prikaz dodatnih informacija o odabranom objektu................................................................39

POPIS TABLICA

Tablica 1. Broj posjetitelja Nacionalnog parka Paklenica u razdoblju 2000.-2006. g..........................18

Tablica 2: Objektne cjeline i broj objekata na interaktivnoj karti NP Paklenice...................................35

44

ŽIVOTOPIS:

E U R O P E A N

C U R R I C U L U M V I T A E

F O R M A T

OSOBNE OBAVIJESTI

Ime Mirela Smukavić

Adresa Brdo 12a 47 000 Karlovac

Telefon +385 (047) 638 325

GSM 091 546 3037

E-pošta smukavic@geof.hr

URL

Državljanstvo Republike Hrvatske

Datum rođenja 28.12.1987.

RADNO ISKUSTVO

• Datum (od – do) Od 10.11.2012. -

• Naziv i sjedište tvrtke

zaposlenja

Geo-M agencija za uknjižbu i geodetske poslove, Hrženik 37,

10 454 Krašić

• Vrsta posla ili područje Terenski rad, obrada podataka, izrada geodetskih elaborata

• Zanimanje i položaj koji obnaša

• Osnovne aktivnosti i

odgovornosti

ŠKOLOVANJE I

IZOBRAZBA

• Datum (od – do) 1994. - 2002.

• Naziv i vrsta obrazovne

ustanove

Osnovna škola Dubovac, Karlovac

• Osnovni predmet /zanimanje

• Naslov postignut obrazovanjem

• Stupanj nacionalne kvalifikacije

(ako postoji)

• Datum (od – do) 2002. – 2006.

• Naziv i vrsta obrazovne

ustanove

Opća gimnazija Karlovac

• Osnovni predmet /zanimanje

• Naslov postignut obrazovanjem

• Stupanj nacionalne kvalifikacije SSS

45

• Datum (od – do) 2006. – 2009.

• Naziv i vrsta obrazovne

ustanove

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Geografski odsjek, Preddiplomski istraživački studij geografije

• Osnovni predmet /zanimanje Geografija

• Naslov postignut obrazovanjem Sveučilišna prvostupnica geografije

• Stupanj nacionalne kvalifikacije

(ako postoji)

• Datum (od – do)

2009. – 2012.

• Naziv i vrsta obrazovne

ustanove

Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu,

Geografski odsjek, Diplomski studij Prostorno planiranje i

regionalni razvoj

• Osnovni predmet /zanimanje Geografija

• Naslov postignut obrazovanjem Magistra geografije

• Stupanj nacionalne kvalifikacije

(ako postoji)

• Datum (od – do) 2011. –

• Naziv i vrsta obrazovne

ustanove

Geodetski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Diplomski studij

geodezije i geoinformatike

• Osnovni predmet /zanimanje Geoinformatika

• Naslov postignut obrazovanjem Magistra inženjerka geodezije i geoinformatike (po završetku)

• Stupanj nacionalne kvalifikacije

(ako postoji)

OSOBNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

Stečene radom/životom, karijerom, a

koje nisu potkrijepljene potvrdama i

diplomama.

MATERINSKI JEZIK Hrvatski

DRUGI JEZICI

Engleski

• sposobnost čitanja Odlično

• sposobnost pisanja Vrlo dobro

• sposobnost usmenog

izražavanja

Vrlo dobro

Njemački

• sposobnost čitanja Dobro

• sposobnost pisanja Dobro

• sposobnost usmenog

izražavanja

Dobro

SOCIJALNE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

Življenje i rad s drugim ljudima u

Članica Planinarskog društva Karlovac

Volonterka u Društvu za promicanje kulture življenja "Zvono uz

Kupu"

46

višekulturnim okolinama gdje je

značajna komunikacija, gdje je

timski rad osnova (npr. u kulturnim

ili sportskim aktivnostima).

ORGANIZACIJSKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

Npr. koordinacija i upravljanje

osobljem, projektima, financijama;

na poslu, u dragovoljnom radu (npr.

u kulturi i športu) i kod kuće, itd.

TEHNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

S računalima, posebnim vrstama

opreme, strojeva, itd.

Rad na računalu na sljedećim aplikacijama:

OFFICE paket,

CAD alati: AutoCad, OCAD;

GIS alati: ArcGIS, GRASS GIS, Quantum GIS, Saga GIS

UMJETNIČKE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

Glazba, pisanje, dizajn, itd.

DRUGE VJEŠTINE I

SPOSOBNOSTI

Sposobnosti koje nisu gore navedene.

VOZAČKA DOZVOLA Da (B kategorija)