Interaktivna karta Općine Dubrovačko primorje · 2018-10-09 · Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 2 Zahvala Zahvaljujem se svojoj mentorici doc.dr.sc. Vesni Poslončec-Petrić

SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

GEODETSKI FAKULTET

Ana Radić

Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje

Diplomski rad

Zagreb, 2018.

Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 1

I. Autor

Ime i prezime: Ana Radić

Datum i mjesto rođenja: 29. ožujka 1995., Dubrovnik

II. Diplomski rad

Naslov: Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje

Mentor i voditelj: doc.dr.sc. Vesna Poslončec-Petrić

III. Ocjena i obrana

Datum zadavanja zadatka: 12. siječnja 2018.

Datum obrane: 21. rujna 2018.

Sastav povjerenstva pred kojim je branjen diplomski rad:

doc.dr.sc. Vesna Poslončec-Petrić

prof.dr.sc. Stanislav Frangeš

izv. prof. Robert Župan


Zahvala

Zahvaljujem se svojoj mentorici doc.dr.sc. Vesni Poslončec-Petrić na pomoći, stručnim

savjetima, idejama te susretljivosti tijekom izrade ovog diplomskog rada.

Hvala kolegama i prijateljima koji su mi studentske dane učinili lakšima i bezbrižnijima.

Najveće hvala mojoj obitelji, roditeljima Mirjani i Božu i sestri Nikoleti koji su mi uvijek bili

neizmjerna podrška i bez kojih sve ovo ne bi bilo moguće.



Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje

Sažetak:

U ovom diplomskom radu opisan je postupak izrade interaktivne turističke karte općine

Dubrovačko primorje. U teoretskom dijelu dana su glavna obilježja Dubrovačko-neretvanske

županije i općine Dubrovačko primorje, opisane su najvažnije znamenitosti u općini,

definirani su važniji pojmovi vezani uz kartografiju te su analizirane postojeće karte

pronađene na internetu. U praktičnom dijelu opisan je postupak izrade interaktivne turističke

karte općine Dubrovačko primorje, njezino postavljanje na internet te konačno analiza

izrađene karte.

Ključne riječi: interaktivna karta, općina Dubrovačko primorje, kartografija

Interactive map of Dubrovačko primorje municipality

Abstract:

This graduation thesis describes the process of creating an interactive tourist map of

Dubrovačko primorje municipality. In the theoretical part, the main features of the

Dubrovnik-Neretva County and Dubrovačko Primorje municipality were described, the most

important sights in the municipality were described, important concepts related to cartography

were defined and existing maps found on the Internet were analyzed. In the practical part is

described the procedure of making an interactive tourist map of Dubrovačko primorje

municipality, its setting up on the internet and finally the analysis of the map.

Key words: interactive map, Dubrovačko Primorje municipality, cartography


Sadržaj

1. Uvod .................................................................................................................................... 7

2. Dubrovačko-neretvanska županija i općina Dubrovačko primorje..................................... 8

2.1. Položaj i značaj Dubrovačko-neretvanske županije .................................................... 8

2.2. Najznačajniji lokaliteti Dubrovačko-neretvanske županije ......................................... 9

2.3. Geografska obilježja općine Dubrovačko primorje ................................................... 10

2.4. Povijest općine Dubrovačko primorje ....................................................................... 11

2.5. Znamenitosti .............................................................................................................. 12

2.5.1. Stećci .................................................................................................................. 12

2.5.2. Novakovo greblje – Čepikući ............................................................................. 13

2.5.3. Rotonda .............................................................................................................. 13

2.5.4. Knežev dvor u Slanomu ...................................................................................... 14

2.5.5. Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan u Slanomu ..................................... 14

2.5.6. Župna crkva sv. Vlaha u Slanomu ...................................................................... 15

2.5.7. Crkva sv. Orsule ................................................................................................. 15

3. Kartografija ....................................................................................................................... 17

3.1. Digitalna kartografija ................................................................................................. 17

3.2. Web kartografija ........................................................................................................ 18

3.2.1. Podjela web karata ............................................................................................. 19

4. Pregled postojećih karata Dubrovačko-neretvanske županije .......................................... 22

5. Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje ............................................................... 25

5.1. Korišteni programi ..................................................................................................... 25

5.1.1. QGIS 2.18.0 Las Palmas .................................................................................... 25

5.1.2. ArcGIS Online .................................................................................................... 27

5.1.3. Esri Story Maps .................................................................................................. 29

5.2. Prikupljanje i obrada podataka .................................................................................. 30


5.3. Unos i obrada podataka u QGIS-u ............................................................................. 32

5.4. Unos i obrada podataka u ArcGIS Online-u .............................................................. 35

5.5. Izrada prikaza u Story Maps Journal-u ...................................................................... 39

6. Analiza izrađene interaktivne karte................................................................................... 45

7. Zaključak ........................................................................................................................... 48


1. Uvod

Suvremena tehnologija danas potiče razvoj kartografije u novom smjeru. Konvencionalne

karte postaju prošlost, a karte na zaslonima pametnih telefona i računala upotrebljavaju se u

svakodnevnom životu. Ponukana time, kartografija je primorana pratiti trendove, te pojmovi

poput digitalne i web kartografije ili interaktivne web karte više nisu nepoznanica. Primjenom

računalne tehnologije umnogome je olakšana izrada kartografskih prikaza. Proces izrade

karata više ne mora biti dugotrajan i složen proces, a to nije jedina prednost koju je iznijela

upotreba ove tehnologije. Tako je izrada karata danas ubrzana te je ubrzan i sam proces

osuvremenjivanja karata, izrada je jeftinija, te su time poboljšani i sami uvjeti rada u

kartografiji. Međutim, uz prednosti dolaze i određeni nedostatci. Računalna tehnologija

dostupna je svima, pa svi koji to žele mogu izrađivati kartografske prikaze. Na taj način mogu

nastati karte koje ne daju istinsku sliku stvarnosti i koje daju pogrešne informacije. Stoga bi

današnji kartograf trebao biti stručnjak kako za baze podataka, tako i za programiranje,

daljinska istraživanja, geografske informacijske sustave te za digitalnu obradu slika.

Današnje potrebe za kartama su raznolike. Vjerojatno najčešće korišteni oblik karata su

upravo interaktivne karte dostupne na internetu zbog kojih se web kartografija istakla kao

najvažnija grana kartografije danas. Web karte predstavljaju ogromni izvor informacija

ukoliko se netko nađe u stranome gradu ili traži put od jedne lokacije do druge. To čini ovu

vrstu karata prikladnom za turiste kada se nađu u stranoj zemlji.

Cilj ovog diplomskog rada je izraditi interaktivnu kartu općine Dubrovačko primorje koja se

smjestila u Dubrovačko-neretvanskoj županiji čije se gospodarstvo temelji upravo na turizmu.

Obzirom na to, važno je da se županija, a tako i njezine općine, predstave turistima u

najboljem mogućem svjetlu te da im pruže dovoljno informacija o mjestima koje je moguće

posjetiti. Najbolji način za to je izrada interaktivne karte koja će biti dostupna na internetu i

koja je bogata mnoštvom korisnih informacija. U nastavku će se prezentirati sama Općina,

objasnit će se osnovni kartografski pojmovi te će se opisati postupak izrade interaktivne karte

koja će biti dostupna na internetu ponajprije za turističke potrebe, ali i za sve ostale

zainteresirane koji će htjeti saznati nešto više o lokacijama unutar Općine. Sama karta

izrađena je u programima QGIS i ArcGIS Online, a postavljena je na internet pomoću Esri-

ovog proizvoda – Story Maps.

Ovom prilikom zahvaljujemo se tvrtki GDi GISDATA Zagreb koja je licence ArcGIS online-

a donirala Geodetskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.


2. Dubrovačko-neretvanska županija i općina Dubrovačko

primorje

2.1. Položaj i značaj Dubrovačko-neretvanske županije

Dubrovačko- neretvanska županija smjestila se na krajnjem jugu Republike Hrvatske. Istočna

granica sa Bosnom i Hercegovinom dijeli županiju na izduženi dio kopna sa razvedenom

obalom i poluotokom Pelješcem, i na nizinski dio gdje se rijeka Neretva ulijeva u Jadransko

more. Najjužnija točka županije, a ujedno i najjužnija točka Republike Hrvatske, rt Oštro,

mjesto je gdje se more ulijeva u zaljev Boku kotorsku gdje Hrvatska graniči sa susjednom

Crnom Gorom. Sa zapada obale županije opljuskiva Jadransko more, dok se na sjeveru plodna

nizina koja prati deltu rijeke Neretve susreće sa Splitsko-dalmatinskom županijom.

Cijela županija gravitira gradu Dubrovniku koji se ističe kao administrativno, upravno,

gospodarsko i kulturno središte županije. Grad Korčula smjestio se na istoimenom otoku, a na

području Donje Neretve nalaze se još 3 grada: Metković, Ploče i Opuzen. Uz gradove

županija se dijeli na 17 općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Konavle, Kula

Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela

Luka, Zažablje i Župa dubrovačka) (URL 1).

Dubrovačko-neretvanska županija zauzima prostor od 1782,49 km2, što predstavlja 3%

kopnenog teritorija Republike Hrvatske. Površina mora koje je u sastavu županije je 7489,88

km2, tj. 80,78% površine Županije ili 23% mora Hrvatske. Duljina obale iznosi 1024,63 km

zbog velikog broja otoka i otočića. Najveći otoci su Korčula, Mljet, Lastovo i skupina

Elafitskih otoka (URL 2).

Prema popisu stanovništva iz 2011. godine na području Županije živjelo je 122 568

stanovnika što predstavlja 2,8 ukupnog stanovništa Hrvatske. Najviše stanovnika živi u

gradovima (najviše ih ima grad Dubrovnik (42 615)), a najmanje u ruralnim područjima

(najmanje stanovnika živi u općini Janjina (551)). Prosječna gustoća naseljenosti je 68,82

stanovnika/km2.


2.2. Najznačajniji lokaliteti Dubrovačko-neretvanske županije

Zbog svoje bogate povijesti, prelijepe prirode, mediteranske klime koja zime čini blagima, a

ljeta vrućima i razvedene obale sa brojnim plažama, Dubrovačko-neretvanska županija se

istakla kao jedna od najpoželjnijih turističkih destinacija u Hrvatskoj i Europi sa

Dubrovnikom kao biserom na svojoj kruni. Tako turizam predstavlja najrazvijeniju

gospodarsku granu županije koja prednjači pred pomorstvom koje je druga najrazvijenija

djelatnost, maslinarstvom, vinogradarstvom, voćarstvom i brodogradnjom.

U središtu županije je svjetski poznat Grad Dubrovnik, najpoznatiji po svojoj staroj gradskoj

jezgri opasanoj zidinama koje potječu još iz 13. stoljeća. Unutrašnjost starog grada prepuna je

muzeja i kulturnih znamenitosti, a moglo bi se reći da je cijeli Grad jedan veliki kulturno-

povijesni spomenik, kojeg je George Bernard Shaw nazvao biserom Jadrana (URL 3).

Poluotok Pelješac drugi je najveći polutok u Hrvatskoj. Zbog sunca koje grije obronke

peljeških brda, kvalitetne zemlje, morske soli u zraku, ali i zbog višestoljetne tradicije ovo je

mjesto gdje nastaju neka od najboljih svjetskih vina. Zbog toga je Pelješac prepun vinskih

cesta na kojima se mogu pronaći mjesta za degustaciju vina. Na južnom dijelu Pelješca

smjestio se gradić Ston poznat po velikoj prirodnoj solani u kojoj se od davnih vremena

proizvodila morska sol kojom je u povijesti Dubrovačka Republika jako dobro trgovala.

Poznate su i stonske zidine, kao druge najduže zidine u svijetu poslije Kineskog zida i najduže

zidine u Europi, koje se protežu obroncima brda između Stona i Malog Stona te tako spajaju i

brane ova dva mjesta. Mali Ston ističe se kao gastronomsko središte županije gdje se mogu

kušati malostonske kamenice.

Korčula je drugi najposjećeniji grad u županiji. Njezini prepoznatljivi simboli su viteška igra

Moreška, Stari grad i dom Marka Pola (URL 4). Mljet je otok koji se može pohvaliti

netaknutom prirodom sa velikim šumama tipičnim za ovo podneblje. Dio otoka proglašen je

nacionalnim parkom u kojem se nalaze dva slana jezera, Malo i Veliko. Unutar Velikog jezera

nalazi se otočić Svete Marije na kojemu se nalazi Benediktinski samostan iz 12. stoljeća.

Lastovo sa svojim arhipelagom kojeg čine 44 otočića i hridi, 2006. godine proglašen je

parkom prirode, te je tako Lastovsko otočje najmlađi park prirode u Hrvatskoj. Nakon Mljeta,

Lastovo je drugi najšumovitiji otok u Hrvatskoj.

Konavle su ime dobili od latinske riječi ''canalis'', odnosno po kanalima koji su vodili vodu

Konavoskim poljem, a kako bi ih Konavljani zvali ''konalima''. Središte Općine nalazi se u

Cavtatu, koji predstavlja tipični primjer dubrovačkog urbanizma. Dolina Neretve najpoznatija

je po rodnoj zemlji na kojoj rastu neretvanske mandarine. Najveći grad Metković, drugi je

grad po veličini u županiji. Na povijesnom lokalitetu Vid – Narona otvoren je prvi in situ

muzej u Hrvatskoj gdje je pronađeno arheološko nalazište iz antičkog doba.


2.3. Geografska obilježja općine Dubrovačko primorje

Općina Dubrovačko primorje nalazi se u središnjem dijelu Dubrovačko-neretvanske županije.

Općina se proteže od sela Majkovi i predjela Ratac na istoku prema državnoj granici s

Republikom Bosnom i Hercegovinom kod Neuma (slika 1). Sa sjeverne strane općinu također

opasava ista granica, te tako općina ima četiri granična prijelaza: Bistrina - G. Klek, Imotica -

Duži, Čepikuće - Trebimlja i Slano - Zavala.

Površina općine je 197,11 km2 ili 11,06% površine Županije , što je čini drugom po veličini

među 22 jedinice lokalne samouprave Dubrovačko-neretvanske županije. Općina broji 20

naselja: Majkovi-Grbljava, Trnova, Mravinca, Podgora, Čepikuće, Trnovica, Točionik, Lisac,

Podimoč, Visočani, Smokovljani, Ošlje, Stupa, Topolo, Štedrica, Imotica, Slano, Kručica,

Banići i Doli.

Slika 1. Položaj općine Dubrovačko primorje (URL 5)

Prema popisu stanovništva iz 2001. godine općina je brojala 2 216 stanovnika, koji su činili

1,8 % stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije. Prosječna gustoća naseljenosti iznosila

je 11,24 stanovnika na km2.

Općina je prirodno podijeljena na dvije cjeline: priobalno područje koje slijedi Jadransku

magistralu te krška brda u poleđini sa starom Napoleonovom cestom. Prisutni prirodni uvjeti

učinili su priobalna naselja gušće naseljenima i razvijenijima, dok naselja u zaleđu

doživljavaju iseljavanje i odumiranje stanovništva. Geografska obilježja Dubrovačkog

primorja ukazuju da je to tipični kraški dinarski prostor s malo plodnih površina, oskudnim

pašnjacima i kamenjarom, što ga čini pravim primjerom mediteranskog područja.


2.4. Povijest općine Dubrovačko primorje

Područje Dubrovačkog primorja bilo je naseljeno već u mlađem kamenom dobu čemu

svjedoče ostaci kostura te keramičke posude pronađene u Močiljskoj i po ostaljim spiljama na

ovom području. Iz prijelaznog razdoblja iz kamenog u metalno doba pronađeni su mnogi

grobni humci (tumili). Iz kasnijih razdoblja pronađene su razrušene kamene ilirske gradine i

gomile, rimski sarkofazi, nekropole, natpisi u kamenu, ostaci crkve zvane Rotonda u blizini

naselja Ošlje, srednjovjekovni nadgrobni spomenici-stečci, brojni natpisi uklesani u

kamenu,…

Hrvati su naselili ovo područje u 7. stoljeću i organizirali svoje teritorijalno političke jedinice-

oblasti. Dubrovačko primorje je bilo uklopljeno u oblast Zahumlje sa 7 župa. U to vrijeme

Hrvati prihvaćaju kršćanstvo, a o pripadnosti hrvatskoj crkvi i kulturi svjedoči starohrvatski

pleter na crkvi Svetog Stjepana u Topolom, na zvoniku crkve Sv. Jeronima i u Franjevačkom

samostanu u Slanomu. 1399. godine Dubrovačko primorje dolazi pod vlast Dubrovačke

Republike koja ga je uspjela kupiti od bosanskog kralja Ostoje za 1500 dukata. Primorjem je

upravljao knez za kojeg je izgrađen dvor na jednom od najljepših položaja u Slanomu (slika

2).

Slika 2. Knežev dvor u Slanomu (URL 6)

Za vladavine Dubrovačke Republike Slano je postalo jedno od najvažnijih mjesta Republike,

jedna od najvećih dubrovačkih luka i pomorsko-lučko središte međunarodnog značaja. Imalo

je dva brodogradilišta, magazin soli, stalnu jednodnevnu brodsku vezu s Dubrovnikom,

nekoliko taverna-butiga od kafe, trgovalo se solju, žitom i stokom. Stanovnici ove uvale,

pomorci i zanatlije ubrajali su se u građanstvo dubrovačko. Mnogi slanski velikaši, armaduri i

kapetani imali su u Dubrovniku svoje palače, a neki su stradali u velikom potresu 1667.

Padom Dubrovačke Republike, Slano i Dubrovačko primorje dolaze pod vlast Francuza od

1806. Za francuske vladavine izgrađena je Napoleonova cesta, ukinuta je knežija i postavljeno

sudište novoosnovanog kantona i općine u Slanomu. Austrija vlada u Dubrovačkom primorju


nakon Francuza. Za austrijske vlasti (1901-1913.) u Slanomu je produbljena uvala, izgrađena

velika kamena obala, vodovod od Usječenika i izgrađena cesta od Slanoga do Zavale.

Započinje uzgoj krumpira, buhača, duhana, povećava se uzgoj loze i maslina, počinje trgovina

i izvoz buhača, kadulje i lovora u europske zemlje i u Ameriku. Nakon 2. svjetskog rata grade

se zadružni domovi i škole, 1955. Tvornica za preradu ribe Primorka u Slanomu, te dio

vodovoda od Vrela u Grgurićima do tvornice. Elektrifikacijom, zatim prolaskom Jadranske

turističke ceste kroz Dubrovačko primorje 1966. i pronalaskom pitke vode u Nerezima 1970.

otvorila su se velika vrata turizmu koji u priobalnim naseljima ima svoje početke davno prije.

Uslijedio je Domovinski rat. 1.listopada 1991. JNA uz potporu srpskih i crnogorskih

dobrovoljaca napali su Dubrovnik, Konavle i Primorje neograničenim izborom oružja i

bešćutnom taktikom gađanja civilnih ciljeva. Slano su okupirali 4. listopada 1991., spalili i

opljačkali. Primorski je puk prognan iz 15 naselja. Nakon oslobođenja ovog područja, 21.05.

1992. pripremom povratka i povratkom stanovnika iz progonstva, razorni potres 1996. i

katastrofalni požar 2000. još više su otežali obnovu. Život se ipak, uz velike teškoće, vratio u

Dubrovačko primorje i nastavlja se borba kako bi se u njemu trajno održao (URL 7).

2.5. Znamenitosti

2.5.1. Stećci

Tajnoviti spomenici naše kulturno povijesne baštine koji nastaju od kraja 13. do sredine 16.

st., kamena su obilježja na posljednjim počivalištima mrtvih (slika 3). Stećci su postavljani

oko crkava, srednjovjekovnih groblja, na pretpovijesnim gomilama, ali najčešće uz putove.

Neki su ukrašeni prizorima iz života, viticama, palmetama, motivima turnira, lova, kola,

ljudskim likovima. Tipološki se dijele na sljemenjak, sanduk i ploču. U Dubrovačkom

primorju sačuvano je 26 nekropola stećaka (URL 8).

Slika 3. Stećak (URL 9)


2.5.2. Novakovo greblje – Čepikući

Lokalitet Novakovo greblje u Čepikućama u općini Dubrovačko primorje je

kasnosrednjovjekovno groblje sa stećcima koje se datira u 13. – 15. st., a na kojemu je

vidljivo 6 stećaka u obliku sanduka, ploča i takozvanih sljemenjaka (slika 4). Pojedini stećci

su bogato ukrašeni motivima arkada, lovnih scena (konjanik, jelen), prikaza štita i mača, ptica

kao motiva euharistije, vitica s trolistom, zbog čega je ovo jedno od najsačuvanijih i najljepših

lokaliteta sa stećcima na dubrovačkom području. Osim Novakovog greblja na prostoru

Čepikuća nalazimo u njegovoj neposrednoj blizini još dva lokaliteta sa stećcima - oko Crkve

sv. Martina i Dobrštak (URL 10).

Slika 4. Novakovo greblje (URL 11)

2.5.3. Rotonda

Crkva „Rotonda“ je ruševina osmeroapsidalne kružne građevine s narteksom

(monumentalnim prilazom) koja se može smjestiti u vrijeme između 9. i 11. st. Rotonda je

jedinstvena građevina, vrlo rijetka u povijesti arhitekture vremena kojem pripada. Iznimno je

osebujna sa osam apsida u kružnoj osnovi (slika 5). Po konstrukciji zida i prostora, dakle po

jačini i debljini zidova zaključuje se da su oni nosili jednu višu građevinu, po svemu sudeći

zvonik. Za sada je, na južnom Jadranu, ova crkva usamljeni primjer predromaničkog korpusa

osmerolisnog tlocrta, nad kojim se nekad uzdizao zvonik. Postoji legenda u vezi ove crkve da

su u njenoj blizini zakopana zlatna zvona (URL 10).


Slika 5. Crkva Rotonda (URL 12)

2.5.4. Knežev dvor u Slanomu

Knežev dvor smješten je u sjeveroistočnom dijelu naselja Slano uz glavnu prometnicu.

Sagrađen je 1447.g. Kuća kneza, visoka dvokatnica dužom osi orijentirana je u pravcu istok –

zapad. Na nju se s istočne i zapadne strane vežu manja jednokratna krila koja s južne strane

zatvara visoki ogradni zid tvoreći manje unutrašnje dvorište iz kojeg se pristupa u nadsvedene

prizemne prostorije gospodarske namjene. Glavni ulaz u kompleks je sa zapadne strane. Nad

glavnim ulazom je kameni kip sv. Vlaha. U 19.st. dvor je pregrađivan. Stradao je u

Domovinskom ratu i potresu 1996.g.

2.5.5. Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan u Slanomu

Crkva sv. Jeronima (slika 6) nalazi se južno od naselja, na dominantnom mjestu s kojega se

kontrolira čitav zaljev, morski kanal i okolne uzvisine, a od naselja je dijeli put koji vodi od

obale do Kneževa dvora. Dubrovačka Republika odmah nakon stjecanja Dubrovačkog

primorja 1399. g. daje dozvolu bosanskim franjevcima da sagrade samostan zbog suzbijanja

bogumilstva. Samostan je dala sagraditi dubrovačka plemićka obitelj Lisac, a crkvu sv.

Jeronima, obitelj Gradić 1420.g., o čemu svjedoči kamena ploča s natpisom u heksametru koji

je uzidan na pročelju crkve. On govori o donatorima crkve, obitelji Gradić, otac Junije i sinovi

Matej i Marin. Arheološkim istraživanjima pronađeni su ostatci prve mnogo manje crkve od

današnje. U sjeverozapadnom dijelu samostanskog vrta formiran je lapidarij u kojem se

čuvaju antički sarkofazi, nadgrobne ploče i ulomci kamene arhitektonske plastike pronađeni u

širem arealu samostana (URL 13).


Slika 6. Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan (URL 14)

2.5.6. Župna crkva sv. Vlaha u Slanomu

Župna crkva sv. Vlaha građena je u vrijeme ustanovljenja župe 1407.g. No današnja župna

crkva, posvećena istom titularu i podignuta na mjestu prvotne crkve, sagrađena je 1758.g.

(slika 7). Povezana je sa župnom kućom, a cijelo je zdanje obnovljeno 1934.g. Međutim, što

zub vremena, što ratna pustošenja i potresi uništili su i crkvu i kuću. Nastojanjem Zavoda za

obnovu sanirana je zidna konstrukcija crkve, te je potom crkva uređena 2008.g. Od vremena

kad su župu preuzeli redovnici, samostanska crkva uglavnom zamjenjuje župnu u svagdašnjoj

liturgiji (URL 15).

Slika 7. Crkva sv. Vlaha (URL 16)

2.5.7. Crkva sv. Orsule

Brežuljak Orsula nazvan prema crkvi, nalazi se na sjeverozapadnom dijelu uvale između

naselja Slano i Koceljevići. Ovaj dominantan položaj s kojega se pruža pogled na cijelu uvalu

i njeno neposredno zaleđe, zasigurno je korišten kao važna strateška točka u svim povijesnim

razdobljima. Crkva sv. Orsule sagrađena je na manjem krševitom platou na vrhu brežuljka


(slika 8), a prema arhivskim podacima potječe iz 15./16. st. To je jednostavna jednobrodna

građevina pravokutnog tlocrta, izdvojene pravokutne apside koja je nekada imala preslicu

uzdignutu nad pročeljem. Crkva je gotovo do temelja porušena u 2. svjetskom ratu, kada je

cijeli plato devastiran iskopanim rovovima te bunkerima na sjevernoj i južnoj strani brežuljka.

Sadašnja crkva podignuta je 2013.g. nad ostacima stare crkve od koje je sačuvano izvorno

kameno popločenje. Površinski nalazi ulomaka antičkog crijepa (tegula) dokazuju upotrebu

lokaliteta i u antičko doba kao strateškog položaja, te je na ovakvom položaju mogla postojati

manja utvrda, ali i ranija crkva. Ovo povijesno slojevito nalazište doprinosi poznavanju

antičkog i srednjovjekovnog razdoblja šireg slanskog područja, a konačna valorizacija biti će

moguća tek nakon obavljanja arheoloških istraživanja (URL 13).

Slika 8. Crkva sv. Orsule (URL 17)


3. Kartografija

„Riječ kartografija je složenica od dviju grčkih riječi: χαρτης – list papira, povelja, karta i

γραφω – pišem, crtam“ (Lapaine, 2007). Kartografiju nije jednostavno definirati, te postoje

razna objašnjena ovog pojma. Njemački kartograf Günter Hake dao je široku definiciju

kartografije: „Kartografija je djelatnost koja se bavi prikupljanjem, preradom, pohranjivanjem

i upotrebom prostornih informacija, te posebno njihovom vizualizacijom kartografskim

prikazom. Pri tome se prostornom informacijom smatra svaki navod, kojemu uz iskaz o

značenju objekta pripada i položajna određenost u datom sustavu“. Međunarodno

kartogarfsko društvo (ICA) 2003. godine definiralo je kartografiju kao disciplinu koja se bavi

umjetnošću, znanošću i tehnologijom izrade i korištenja karata.

„Karta je kodirana slika geografske stvarnosti koja prikazuje odabrane značajke ili svojstva,

što je rezultat autorovog kreativnog izbora, a namijenjena je za upotrebu kada su prostorni

odnosi od primarne važnosti“ (ICA, 2003). Prema Međunarodnom kartografskom društvu

(ICA) suvremena definicija karte glasi: „Karta je kodirana predodžba geografske stvarnosti

koja prikazuje izabrane objekte ili svojstva, nastaje stvaralačkim autorskim izborom, a

upotrebljava se kad su prostorni odnosi od prvorazredne važnosti“

3.1. Digitalna kartografija

Pod digitalnom kartografijom podrazumijevamo primjenu kompjutorske tehnologije u

kartografiji (Frančula, 2004).

Kompjuterska tehnologija se u kartografiji počela primjenjivati sredinom 20. stoljeća. Iako

prvotni cilj da se izrada karata u potpunosti digitalizira nije ni danas ostvariv, kompjuterska

tehnologija uvelike je olakšala današnjim kartografima. Prednosti digitalne kartografije su

„ubrzanje izrade karata, ubrzanje osuvremenjivanja, smanjenje cijene izrade karata,

poboljšanje uvjeta rada, poboljšanje kvalitete karata, rješavanje zadataka koje do sada uopće

nije bilo moguće riješiti ili je njihovo rješavanje bilo skopčano s velikim teškoćama“, te to što

se danas svi „podatci traže u digitalnom obliku“ (Frančula, 2004).

Uvođenje računala u kartografiju ima i neke "negativne učinke'' (Clarke, 1990). Upotreba

računala kod izrade karata zahtjeva da je stručnjak koji izrađiva kartu u potpunosti upoznat sa

svime što pri tome upotrebljava na računalu. Kartograf danas mora biti stručnjak za računalno

programiranje, baze podataka, digitalnu obradu slika, daljinska istraživanja, zemljišne i

geografske informacijske sustave (Frančula, 2004). Upravo to dovodi do drugog problema, a

to je da bilo tko tko nije stručnjak u izradi karata može izraditi kartu, ali onda ta karta može

biti opterećena mnogim pogreškama kojih nestručnjak nije ni svjestan.


3.2. Web kartografija

Kartografija se u posljednje vrijeme počela razvijati i na webu, te je web kartografija jedan od

novijih trendova koji polako preuzima vodeću ulogu. Sve češće na webu možemo pronaći

neku vrstu prezentacije prostornih podataka. Najčešće su to skenirane rasterske karte koje

imaju mogućnost pregledavanja, no u rastućem broju se pojavljuju i interaktivne karte koje

daju mnogo više mogućnosti u odnosu na klasičnu kartu na papiru. Tome je pogodovao razvoj

računalne tehnologije.

Web kartografija se odnosi na svaku vizualnu prezentaciju prostora koja je dostupna na webu

ili namijenjena za web. Najveća podskupina karata koje nisu uključene u ovu definiciju mogu

se naći u digitalnim arhivama analognih karata, jer te karte nisu izvorno namijenjene webu.

Pojam web kartografije pokriva karte koje su prilagođene korisniku, kao i one koje nisu

prilagođene korisniku, ali su fiksne karte položaja, uglavnom s točkama interesa (i njihove

kombinacije), do kartografskih usluga koje nude velike svjetske korporacije i državne

agencije na svojim geoportalima. Iako koncept web kartografije vrlo često slijede animirane i

interaktivne karte, to je samo podskupina svih karata dostupnih u ovom mediju (Wallace,

2011).

Internet je međunarodna računalna mreža koja uz veliki broj računala čini i opći skup

podataka, informacijskih procesa i ljudi koji te podatke daju ili ih upotrebljavaju. Sačinjen je

od mnogo nacionalnih mreža, pruža neizmjeran opći potencijal obavijesti, znanja, načina

komunikacije i suradnju ljudi iz svih krajeva svijeta. Broj računala povezanih na internet

rastao je iz dana u dan. U početku je internet povezivao vrlo malo računala za vojne i

istraživačke namjene, zatim je sve više i više sveučilišta postalo članicama interneta, zatim je

vlada SAD-a povezala većinu svojih institucija, da bi u kasnim osamdesetim bio omogućen

pristup internetu i raznim komercijalnim organizacijama (Meter i dr., 1995).

Web je jedna od najzanimljivijih mrežnih usluga. Omogućava svakome tko ima pristup

internetu da svoje podatke predoči drugima na zanimljiv i oku ugodan način ili da na

jednostavan način pristupi podacima koje netko drugi nudi (Frančula, Tutić, 2002). Prilikom

uspoređivanja klasične karte (obično na papiru) s web-kartom (obično prikazano na zaslonu

računala) prvo mislimo na činjenicu da koriste različite medije za prezentaciju ili vizualizaciju

karata. Velike razlike medija kao nositelji prostornih podataka, kao i razlike u svrhu ove dvije

tehnologije potiču raspravu o posebnim značajkama web tehnologija s obzirom na korištenje

kartografije. Još jedna očigledna karakteristika je skala koja je fiksna i nepromjenjiva u

papirnatim kartama, dok se tzv. zumiranje ili kontinuirana promjena veličine redovito

prikazuje na web mapama kao osnovni vizualizacijski alat koji omogućuje promjenu skale

karata na ekranu čime se prividno približava dolazak ili odlazak s karte (Župan i Frangeš,

2015).


3.2.1. Podjela web karata

Prvu klasifikaciju web karata napravio je Kraak 2001. godine, podjelivši web karte na statične

i dinamične razlikujući pritom interaktivne i pregledne web karte. Ta podjela ostala je važiti

do danas (slika 9).

Statične web karte su karte koje imaju samo mogućnost pregledavanja bez animacije i

interaktivnosti (slika 10). Ova vrsta karata se najčešće susreće na internetu. Nastale su

skeniranjem analognih karata koje sadrže veliku količinu informacija i imaju veliku

razlučivost, te upravo to može predstavljati problem kada se ovako skenirane karte postave na

internet. Ukoliko se prikazuju sa pogrešnom razlučivosti, ove karte prikazane na zaslonu

mogu postati nečitke. Rasterske datoteke se pojavljuju u png, jpeg ili gif formatima, a

vektorke datoteke u svg, pdf ili swf formatima. Korisnik može uvećati ili smanjiti kartu, no

sadržaj karte je statičan. Pritom nije moguće pregledavati područja izvan rubova karte.

Slika 10. Primjer statične karte sa mogućnošću pregledavanja (URL 18)

Web karte

Statične karte Dinamične karte

mogućnost samo

gledanja

interaktivno sučelje

i/ili sadržaj

mogućnost samo

gledanja

interaktivno sučelje

i/ili sadržaj

Slika 9. Podjela web karata


Interaktivna statična karta je karta koja ima mogućnost pokretanja svojevrsnih radnji

pritiskom na kartu (ili neki njezin dio) ili pak prelaskom kursora miša preko karte. Za razliku

od prethodnih, ova vrsta karata omogućuje pomicanje po karti, promjenu mjerila karte

(uvećavanje ili smanjivanje), moguća je veza na neku drugu web stranicu na kojoj se nalaze

dodatne informacije te je moguće uključivanje, odnosno isključivanje odabranih slojeva karte.

Primjer ovakve karte vidljiv je na slici 11. Na ovoj karti slojevi su prikazani različitim bojama

radi lakšeg snalaženja na karti, a moguće je i njihovo uključivanje ili isključivanje. Moguće je

pretraživati kartu, odabrati željenu podlogu, te dobiti informacije o objektima od interesa

pritiskom na pojedini objekt.

Slika 11. Primjer statične interaktivne karte (URL 19)

Dinamički izrađene web karte izrađuju se na zahtjev svaki put kada korisnik ponovno učita

web stranicu, često iz dinamičkih izvora podataka, kao što su baze podataka. Web poslužitelj

generira kartu koristeći poslužitelj za web-kartu ili samopisani program. Za razliku od

statičnih web karata, dinamički izrađene web karte generiraju se 'u letu' kada korisnik učitava

pridruženu web stranicu. Odabir hoće li objaviti statičnu kartu ili dinamičku kartu trebao bi

ovisiti o tome koliko često se podaci karte mijenjaju (Župan i Frangeš, 2015).

Dinamične karte samo sa mogućnošću gledanja sadrže neki oblik animacije koji korisnik

može promatrati, a pritom se ne može pomicati po karti niti mijenjati njezino mjerilo.

Najčešći primjer dinamične karte samo sa mogućnošću gledanja je metorološka karta na kojoj

je prikazana naoblaka. Primjer je vidljiv na slici 12. Kao podloga su korišteni satelitski

snimci, dok je naoblaka prikazana kao animacija koja se giba u vremenu.


Slika 12. Primjer dinamične karte sa mogućnošću gledanja (URL 20)

Dinamične interaktivne karte su karte koje se najrjeđe pojavljuju na internetu. One, kao i

prethodne, sadrže neki oblik animacije, no uz to pružaju i mnoge druge mogućnosti. Korisnik

može mijenjati njihov sadržaj, moguć je trodimenzionalni prikaz i kretanje kroz prostor,

dinamički smještaj imena objekata na optimalna mjesta, generiranje pravokutne mreže ili

mreže meridijana i paralela na karti koju stvaramo, umetanje detaljne karte u kartu sitnijeg

mjerila, te stvaranje datoteke za kvalitetan tisak, na osnovi dinamički kreirane karte, direktno

iz web preglednika (Vučetić i Tutić, 2014). Za njihovu izradu koriste se tehnologije Java,

JavaScript ili „virtual environments“ u VRML-u ili QuickTimeVR-u. Primjer ovakve karte

prikazan je na slici 13.

Slika 13. Primjer dinamične interaktivne karte (URL 21)


4. Pregled postojećih karata Dubrovačko-neretvanske županije

Prije početka izrade interaktivne karte što je krajnji cilj ovog diplomskog rada, obavljen je

pregled postojećih interaktivnih karata Dubrovačko-neretvanske županije na internetu.

Internetskim pretraživanjem došlo se do zaključka da ne postoji cjelovita interaktivna karta

Županije koja je bogata sadržajem.

Na internetu je moguće pronaći više interaktivnih prikaza županije, a svi kao podlogu

uglavnom koriste karte preuzete sa Google Maps-a. Na službenoj stranici Dubrovačko-

neretvanske županije nalazi se više ArcGIS aplikacija koje su dostupne na stranicama

ArcGIS-a (URL 22). Ove aplikacije napravljene su za potrebe upravnih tijela Dubrovačko

neretvanske županije od strane GISDATE d.o.o. iz Zagreba. Aplikacijama su obuhvaćene:

poslovne zone, turističke zone, osnovne i srednje škole, sakralni i turistički objekti,

geodemografska karta Dubrovnika, geodemografska karta otoka Korčule i Lastova, gradovi i

općine u županiji, dostupnost interneta na području županije, općine i katastarske općine,

katastar zelenila, te socijalne i zdravstvene ustanove i ljekarne (slika 14). Prednost ovih

aplikacija je njihova dobra razina interaktivnosti budući da se radi o aplikacijama izrađenim u

programu ArcGIS koji podržava sve razine interaktivnosti. Nedostatci su mala razina

informacija dobivenih putem aplikacija, nedovoljna pokrivenost sadržajem te nepotpunost.

Također, svaka pojedina aplikacija je zasebna, te kako bi se dobile informacije iz različitih

aplikacija treba posjetiti svaku posebno. Stoga je nepovezanost aplikacija još jedan

nedostatak.

Slika 14. GIS aplikacije Dubrovačko-neretvanske županije(URL 23)

Pronađene su neke interaktivne karte pojedinih gradova ili općina. To su karta općine Lastovo

na stranici Turističke zajednice općine Lastovo (slika 15), karta otoka Mljeta na stranici

Turističke zajednice općine Mljet, karta Donje Neretve na stranici portala LIKEmetkovic.hr,

karta Pelješca na stranici Turističke zajednice općine Ston. Sve navedene intearktivne karte

imaju za podlogu jednostavne karte preuzete sa Google Maps-a, osim karte Pelješca koja za

podlogu koristi kartu Open StreetMap-a.


Slika 15. Interaktivna karta općine Lastovo (URL 24)

Na službenoj stranici Turističke zajednice grada Dubrovnika postoji interaktivna karta kod

koje je sadržaj podijeljen na kategorije: gradski vodič, korisne informacije, gastro & lifestyle i

smještaj. Karta je bogata sadržajem, ali bi sam sadržaj (lokacije) mogao imati više

informacija. Podloga je Google karta.

Pronađena je i interaktivna karta zaštićenih područja Dubrovačko neretvanske županije (URL

25). Karta je izrađena u sklopu ''bioportala'' (web portala Informacijskog sustava zaštite

prirode) od strane Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Ova karta se sastoji od mnogo slojeva

koji se mogu paliti i gasiti, no kada se određeni sloj prikaže na karti o točkama/poligonima

unutar sloja nije moguće dobiti dodatne informacije.

Na internetskoj stranici Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje pronađena je

interaktivna karta sa turističkim smještajem u Općini preko koje je moguće rezervirati

smještaj u nekoj od ponuđenih turističkih jedinica (slika 16). Vidljivo je da je prikaz

turističkog smještaja siromašan, iako je jedini sloj koji je prikazan na karti. Za podlogu je

korištena Google karta.

Slika 16. Karta smještaja TZ Općine Dubrovačko primorje (URL 8)


Budući da će u okviru ovog diplomskog rada biti izrađena interaktivna karta za područje

Općine Dubrovačko primorje, odlučeno je da se turistički privatni smještaj neće uvrstiti na

kartu, budući da takav prikaz već postoji, a na interaktivnoj karti bi vjerojatno uzrokovao

''zagušenje'' prikaza samog središta općine – mjesta Slano, jer se većina turističkog privatnog

smještaja nalazi upravo u mjestu, a rijetko izvan.


5. Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje

U okviru praktičnog dijela ovog diplomskog rada izrađena je interaktivna karta općine

Dubrovačko primorje. Sama karta je rađena u više etapa. Trebalo je odlučiti što se sve želi

prikazati na karti, na koji način se to želi prikazati i zašto, prikupiti željene podatke,

oblikovati kartografiku,...

5.1. Korišteni programi

Pri izradi interaktivne karte trebalo je odabrati program u kojem će se izrađivati karta. Uvjeti

koje je pritom program trebao zadovoljiti bili su da je pomoću njega moguće izraditi kartu sa

svim značajkama interaktivnosti, da je program besplatan i jednostavan za uporabu, te da je

moguće pomoću njega postaviti kartu na internet tako da bude dostupna svim zainteresiranim

korisnicima.

Prilikom istraživanja pronađeno je mnogo zanimljivih programa, no izbor je pao na program

ArcGIS Online, odnosno Esri-jev proizvod Story Maps. Istražene su mogućnosti programa te

je odlučeno da će se unos i priprema podataka obaviti u programu QGIS, budući da se htjelo

slojeve koji će biti prikazani na karti prikazati kategorizirano. ArcGIS Online nema

mogućnost kategorizacije slojeva, već se svi slojevi i objekti u slojevima prikazuju

'ravnopravno'. Istraživanjem se došlo do zaključka da ukoliko se unaprijed uređen sloj u

nekom drugom programu uveze u ArcGIS Online, taj sloj se prikazuje onako kako je već

uređen. Stoga se program QGIS pokazao idealnim, budući da se zbog upoznatosti sa

programom, pošto se na Geodetskom fakultetu ovaj program dosta primjenjuje u nastavi,

unaprijed znalo sve njegove mogućnosti. Budući da je QGIS ranije korišten, bio je dostupan

na računalu i nije se trebalo pristupiti dodatnim instalacijama. Također, ovaj program može

ispuniti sve željene predradnje kako bi se karta konačno izradila u programu ArcGIS Online.

5.1.1. QGIS 2.18.0 Las Palmas

QGIS (ranije poznat i kao "Quantum GIS") je računalna GIS aplikacija otvorenog koda koja

omogućuje vizualizaciju, upravljanje, uređivanje i analiziranje geopodataka. Slično ostalim

GIS aplikacijama, QGIS korisnicima omogućuje stvaranje karata s većim brojem slojeva koji

koriste različite projekcije karata. Karte mogu biti sastavljene u različitim formatima i za

različite namjene. QGIS omogućuje stvaranje karata koje se sastoje

https://hr.wikipedia.org/wiki/Geografski_informacijski_sustav

https://hr.wikipedia.org/wiki/Otvoreni_kod

https://hr.wikipedia.org/wiki/Karta


od rasterskih ili vektorskih slojeva. Vektorski podaci mogu biti pohranjeni kao točke, linije

ili poligoni, a podržane su različite vrste rasterskih slika. Program podržava

i georeferenciranje. QGIS pruža integraciju s drugim GIS paketima otvorenog koda,

uključujući PostGIS, GRASS GIS i MapServer koji korisniku omogućuju dodatnu

funkcionalnost. Dodatne mogućnosti pružaju i priključci pisani u Pythonu ili C++.

Kao slobodni program pod GNU GPL licencijom, QGIS se može slobodno modificirati za

izvođenje raznih specijaliziranih zadataka, a proširenje njegove osnovne funkcionalnosti

moguće je i kroz korištenje brojnih priključaka. QGIS omogućava upotrebu različitih vrsta

datoteka (dxf, shapefile, itd.) kao i personalizirane geobaze podataka. QGIS

podržava MapInfo, PostGIS i druge različite formate kao i mrežne servise koji omogućuju

korištenje vanjskih izvora podataka (Web Map Service, Web Feature Service itd.) (URL 26).

Danas QGIS (slika 17) održavaju aktivne grupe volontera koje redovito izdaju novije verzije

softvera (eng. updates) i zakrpe (eng. bug fixes). Trenutačno je Quantum GIS preveden na 31

jezik uključujući i hrvatski, te se aplikacija koristi na međunarodnoj razini u akademskim i

profesionalnim krugovima (URL 27). QGIS je licenciran pod GNU-ovom Općom javnom

licencom. GNU Opća javna licenca jamči slobodu dijeljenja i mijenjanja slobodnih programa,

na taj način je program slobodan za sve svoje korisnike. GNU Opća javna licenca je jedna od

najpopularnijih i najpoznatijih licenca koje se koriste za licenciranje slobodnog softvera (URL

28).

Slika 17. Logo programa QGIS (URL 29)

QGIS omogućuje pregledavanje, uređivanje i stvaranje raznih vektorskih i rasterskih formata,

uključujući ESRI Shape datoteke, prostorne podatke u PostgreSQL/PostGIS bazama

podataka, GRASS-ove vektorske i rasterske podatke ili GeoTIFF. Koristeći Python ili C++

moguće je stvoriti prilagođene dodatke (eng. customised plugins) i samostalne GIS aplikacije.

QGIS dodaci proširuju postojeću funkcionalnost, npr. uvoz podataka u obliku razgraničenog

teksta, preuzimanje staza, putova i točaka iz GPS uređaja ili prikazivanje slojeva korištenjem

OGC WMS i WFS standarda (URL 30). QGIS je moguće preuzeti s matične web stranice

(URL 31) na dva načina, kao samostalnu aplikaciju ili kao dio OSGeo4W programskog

paketa. OSGeo4W je programski paket namijenjen Windows operativnim sustavima koji

održava i razvija OSGeo (eng. Open Source Geospatial Foundation). Open Source Geospatial

Foundation (OSGeo) neprofitna je nevladina organizacija koja je osnovana u svrhu pružanja

podrške za otvoren pristup softverima i podacima cijeloj geoprostornoj zajednici. Njezina je

misija podržavati i promovirati razvijanje otvorene (dostupne) geoprostorne tehnologije i

podataka. Zaklada je osnovana u veljači 2006. godine. Želi sponzorirati događaje, pružati

https://hr.wikipedia.org/wiki/Rasterska_slika

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vektorska_grafika&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Poligon&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Georeferenciranje&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=PostGIS&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/GRASS_GIS

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=MapServer&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Priklju%C4%8Dak_(softver)

https://hr.wikipedia.org/wiki/Python_(programski_jezik)

https://hr.wikipedia.org/wiki/C%2B%2B

https://hr.wikipedia.org/wiki/Slobodna_programska_podr%C5%A1ka

https://hr.wikipedia.org/wiki/GNU_General_Public_License

https://hr.wikipedia.org/wiki/Priklju%C4%8Dak_(softver)

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=AutoCAD_DXF&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Shapefile&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=MapInfo&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=PostGIS&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Web_Map_Service&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Web_Feature_Service&action=edit&redlink=1


financijsku, organizacijsku i pravnu podršku za otvoren pristup softverima i podacima široj

geoprostornoj zajednici. Članovi mogu biti sigurni da će njihovi doprinosi biti održavani i

korišteni za opće dobro. Zakladom se pruža pravni i administrativni okvir za bolju podršku

stalnom razvoju i promociji geoprostornih podataka i tehnologije otvorenog koda. OSGeo želi

širiti razvoj softvera, promicati otvoreniji pristup Vladinim geoprostornim podacima i

potpuno besplatnim geopodacima. Na tim je načelima kreiran i održavan projekt

OpenStreetMap. Obrazovanje i osposobljavanje također su procesi koje zaklada potiče i

organizira. Razni odbori unutar zaklade rade na provedbi ove strategije (Rumora, 2014).

5.1.2. ArcGIS Online

ArcGIS (slika 18) je geografski informacijski programski paket za rad s kartama i

geografskim informacijama. Koristi se za izradu i korištenje karata, sastavljanje geografskih

podataka, analiziranje geoinformacija, dijeljenje i otkrivanje geografskih podataka, korištenje

karata i geografskih informacija u nizu aplikacija te upravljanje geografskim podacima u bazi

podataka. Sustav pruža infrastrukturu za izradu karata i geografskih informacija dostupnih

diljem organizacije, zajednice i otvoreno na webu (URL 32).

ArcGIS sadrži sljedeći Windows desktop softver:

• ArcReader, koji omogućuje pregledavanje i upitivanje karata stvorenih drugim

ArcGIS proizvodima;

• ArcGIS za Desktop, licenciran pod tri razine funkcionalnosti: ArcGIS za Desktop

Basic (prethodno poznat kao ArcView), koji omogućuje pregledavanje prostornih

podataka, izradu slojevitih karata i izvođenje osnovne prostorne analize; ArcGIS za

Desktop Standard (ranije poznat kao ArcEditor), koji osim funkcionalnosti ArcViewa

uključuje naprednije alate za manipulaciju shapefile-ovima i geoprostornim bazama

podataka; ArcGIS za Desktop Advanced (prethodno poznat kao ArcInfo), koji

uključuje mogućnosti manipulacije, uređivanja i analize podataka. Tu su i ArcGIS

proizvodi temeljeni na poslužitelju, kao i ArcGIS proizvodi za PDA uređaje.

Proširenja se mogu kupiti zasebno radi povećanja funkcionalnosti ArcGIS-a (URL

32).


Slika 18. Logo programa ArcGIS (URL 33)

ArcGIS Online je online, suradnički web GIS koji omogućuje upotrebu, izradu i dijeljenje

karata, prizora, aplikacija, slojeva, analitike i podataka. Moguć je pristup suvremenom atlasu

svijeta, aplikacijama i Esrijevom sigurnom oblaku gdje se mogu dodati stavke i objavljivati

web slojeve. Budući da je ArcGIS Online sastavni dio ArcGIS sustava, može se koristiti za

proširenje mogućnosti ArcGIS Desktop-a, ArcGIS Enterprise-a, ArcGIS Web API-ja i

ArcGIS Runtime SDK-ova. ArcGIS Online je mjesto za istraživanje podataka, izradu karata i

dijeljenje priča. Pomoću usluge ArcGIS Online može se upotrebljavati i stvarati karte i

prizore, pristupiti kartama spremnim za upotrebu, slojevima i analitikama iz suvremenog

atlasa svijeta, objavljivati podatke kao web slojeve, surađivati i dijeliti, pristupiti kartama s

bilo kojeg uređaja, napraviti karte koristeći svoje poslovne podatke, prilagoditi web stranicu

ArcGIS Online-a i pregledati izvješća o statusu (URL 34). Budući da je softver-as-a-service

(SaaS), ArcGIS Online se može koristiti bilo kada, bilo gdje. Kartama istodobno mogu

komunicirati stotine ili čak milijuni ljudi. Esri brine o ažuriranjima softvera i održavanju kako

biste se mogli usredotočiti na svoj rad (URL 35).

Prednost ArcGIS Online-a je što je to online program, tako da se izrađena karta već nalazi na

internetu, te je moguće kartu zadržati privatno, a moguće je podijeliti sa svojom

organizacijom ili pak javno. Nedostatak je, kao što je već spomenuto, nemogućnost

kategorizacije slojeva na karti te nemogućnost uključivanja/isključivanja slojeva za dobivanje

željenog prikaza.

Svi studenti Geodetskog fakulteta u Zagrebu imaju mogućnost raditi u ArcGIS Online-u

budući da je fakultet svima omogućio licencu za rad unutar organizacije fakulteta. Moguće je

pretraživati i pregledavati slojeve, karte ili aplikacije koje su ostali studenti podijelili sa

organizacijom, te ih koristiti pri izradi vlastitog kartografskog prikaza (slika 19).


Slika 19. Radni prostor ArcGIS Online-a (URL 36)

5.1.3. Esri Story Maps

Esri-jeve Story Maps su jednostavan, ali moćan način informiranja, angažiranja i poticanja

ljudi s pričom koju žele ispričati da uključe karte, mjesta, lokacije ili zemljopis. One

olakšavaju iskorištavanje karte kako bi se ispričala priča. To je web aplikacija koja

omogućuju autorima da kombiniraju prekrasne karte s narativnim tekstom, upečatljivim

slikama i multimedijom, uključujući videozapise. Aplikacije su dizajnirane da budu atraktivne

i korisne od bilo koga, što ih čini odličnim za obrazovanje i širenje, bilo javnosti ili određenoj

publici. Story Maps se mogu izrađivati za širok izbor tema. Sve što se može pokazati na karti

može biti predmet Story Mapsa (URL 37).

Story Maps upotrebljavaju karte, tekst i multimediju kako bi se prikazale interaktivne

pripovijesti koje angažiraju korisnike i pružaju trenutačno dostupan geografski kontekst bilo

kojem projektu. Može se upotrijebiti jedan od jedanaest predložaka programa Esri da bi se

odmah počelo uključivati karte, tekst, slike i videozapise, a može se upotrijebiti ArcGIS za

razvojne programere kako bi se izradio predložak ispočetka. Nije potrebno nikakvo GIS

iskustvo ili iskustvo kodiranja za izradu Story Maps-a, no ukoliko određeno iskustvo postoji,

mogu se izraditi prilagođene karte i/ili preuzeti izvorni kod Story Maps-a kako bi se

iskustvene vještine moglo koristiti. Story Maps je također odličan za dijeljenje projekata jer

dolazi s ugrađenim opcijama dijeljenja putem Twittera, Facebooka i ugrađivanje kodova/veza

koje se mogu dijeliti (URL 38).

Story Maps ugrađen je u ArcGIS programski paket. Rad u ArcGIS Online-u i izrada Story

Maps-a omogućena je svakom s bilo kojom vrstom ArcGIS računa i bez ikakvih dodatnih

troškova. Isto tako moguća je prijava za ne-komercijalni ArcGIS javni račun ili prijava sa

Facebook ili Google vjerodajnicama. Također možete kupiti ArcGIS pretplatu za pristup

vrhunskim skupovima podataka, objavljivati vlastite skupove podataka, obavljati geološku


analizu, postaviti upotrebu u cijelom poduzeću i još mnogo toga (URL 37).

Za izradu interaktivne karte u sklopu ovog diplomskog rada korišten je predložak Story Maps

Journal. Ovaj predložak je se najviše koristi kada se želi kombinirati karta sa tekstualnim

opisom koji pobliže opisuje kartu, te sa multimedijskim i drugim sadržajem. Prikaz je

podijeljen na kartu i narativnu traku koja može sadržavati neku sliku, video ili vezu na drugu

stranicu (slika 20). Sve može biti bazirano na samo jednoj karti ili više njih, a do različitih

prikaza se dolazi pomicanjem prema dnu stranice.

Slika 20. Podjela Story Maps Journal-a na dio karte i dio narativne trake (URL 39)

5.2. Prikupljanje i obrada podataka

Pošto je cilj izraditi interaktivnu kartu Općine koja će prvenstveno biti namijenjena turistima,

pri odabiru objekata prikaza trebalo se uzeti u obzir što je to što bi zanimalo turiste na karti,

odnosno što bi privuklo turiste da koriste baš ovu kartu. Da prikaz ne bi bilo neprivlačan i

monoton, odlučilo se objekte prikaza razvrstati po slojevima te napraviti kategorizaciju istih te

svakoj skupini objekata pridružiti određeni kartografski znak za njihovo bolje raspoznavanje.

Objekti prikaza podijeljeni su na sljedeće kategorije/slojeve:

1. Javne ustanove

2. Turistički objekti

3. Gospodarski objekti

4. Sport i rekreacija

5. Znamenitosti

6. Pješačko/biciklističke i biciklističke staze


Osim prikaza same interaktivne karte koja je cilj ovog diplomskog rada, željelo se svim

korisnicima ''ispričati priču'' o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, te o samoj općini

Dubrovačko primorje. Pošto je za krajnji izgled aplikacije odabran Story Maps Journal,

odlučeno je da će se krenuti sa pričom o Županiji gdje će se prikazati njezine granice i

administrativna podjela, kako bi se zatim fokusiralo na općinu Dubrovačko primorje, gdje će

se prikazati područje općine sa rasporedom naselja unutar općine te konačno interaktivna

karta Općine. Kako bi to bilo moguće trebalo je prikupiti podatke o granici županije i

granicama općina. U tu svrhu iskorišteni su podaci preuzeti sa web stranica Državnog zavoda

za statistiku u srpnju 2014. godine. Ti podaci nisu najnoviji, no ipak su korišteni budući da isti

nisu više dostupni na stranicama Državnog zavoda za statistiku (URL 40).

Nakon ustanovljenja koji slojevi će biti prikazani na karti, krenulo se u prikupljanje podataka.

Svi podaci su pronađeni putem interneta (najviše podataka je prikupljeno sa službene stranice

Općine Dubrovačko primorje (URL 7) i sa službene stranice Turističke zajednice Općine

Dubrovačko primorje (URL 8)), a osobno poznavanje geografskog prostora uvelike je

pomoglo pri zadavanju lokacije i/ili opisa nekih objekata. U kartu su uvršteni svi ili gotovo

svi objekti koji se mogu pronaći na području općine Dubrovačko primorje, a spadaju u jednu

od odabranih kategorija. Tako su se unutar sloja javnih ustanova pronašli dječji vrtić, škola,

poštanski ured, ambulanta, ljekarna i javna vatrogasna postrojba. Unutar sloja turističkih

objekata su hotel, kamp, restoran, fast food, pekara, caffe bar, seosko domaćinstvo,

suvenirnica, trgovina te turističke informacije. U sloju gospodarskih objekata nalaze se

kamenoklesarstvo, kamenolom, uljara, školjkarstvo, ribogojilište te Kuća meda i tradicijskih

proizvoda kao jedinstveni objekt u kojem se mogu kušati i kupiti određeni proizvodi. Kao

poseban sloj, ali u sklopu gospodarskih objekata, našao se i sloj gospodarske zone Banići u

obliku poligona. U sloj sport i rekreacija uvršteni su marina, izleti brodom, rent a boat, jet ski,

pedaline, plaža, odbojka na pijesku, tenis igralište, nogomet/košarka i boćanje. Ovaj sloj bi

mogao biti od velike pomoći turistima u potrazi za avanturom. Turiste koji se žele kulturno

obogatiti u posjeti ovom kraju zanimat će sloj znamenitosti gdje su uvrštene crkve, spomenici

kulture, herpetološki rezervat i vidikovac. Posljednja dva sloja su linijski slojevi koji

predstavljaju staze, što biciklističke, što pješačko-biciklističke. Svaka od ovih staza ima svoje

ime koje je opisuje u svakom smislu. Tako imamo stazu ''Elafiti view'', stazu ''Lungomare'',

stazu ''Majkovska kornjača'', ''Puteve maslinovog ulja'', ''Stazu starog ribara'' te biciklističku

stazu ''Stećci Dubrovačkog primorja''.


5.3. Unos i obrada podataka u QGIS-u

Nakon pokretanja QGIS-a, definiran je referentni koordinatni sustav novog projekta. Odabran

je službeni sustav Republike Hrvatske HTRS96/TM. Prvo je učitan sloj Croatia_county

Državnog zavoda za statistiku koji sadrži podatke o podjeli Republike Hrvatske po

županijama. Pošto se potrebni podaci samo o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ostale

županije su obrisane. Učitani sloj (slika 21) već je imao podatke u atributnoj tablici, te ih je

trebalo samo prevesti na hrvatski jezik. Atributi su sjedište, naziv, redni broj, površina i

opseg. Ime sloja preimenovano je u Dubrovačko-neretvanska županija.

Slika 21. Sloj Dubrovačko-neretvanske županije

Drugi sloj preuzet od Državnog zavoda za statistiku je Croatia_municipality, sloj koji sadrži

podatke o općinama u Republici Hrvatskoj. Nakon dodavanja sloja obrisane su sve općine

koje nisu u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije (slika 22). Također se trebala urediti

atributna tablica, no pošto u ovom slučaju sloj sadrži puno objekata (općina), tablica je

izvedena kao excel tablica, te je uređena u programu Microsoft Excel, nakon čega je ponovno

učitana u QGIS. Općine su prikazane različitim bojama radi razlikovanja, no pošto će se sloj

kasnije još uređivati kada se učita u ArcGIS Online, po pitanju stiliziranja nije ništa više

rađeno. Ime sloja preimenovano je u Općine Dubrovačko-neretvanske županije.


Slika 22. Sloj općina Dubrovačko-neretvanske županije

Nakon podjele Županije po općinama i gradovima, trebalo se fokusirai na općinu Dubrovačko

primorje. Iskorišten je postojeći sloj općina Dubrovačko-neretvanske županije, koji je

dupliciran te su izbrisane sve općine osim općine Dubrovačko primorje kako bi se dobile

njezine granice koje će se prikazati u aplikaciji. Pošto se fokusiralo samo na općinu, odlučeno

je da će se u prikazu granica općine, prikazati i raspored naselja u općini. Tada je učitan

Digitalni ortofoto Državne geodetske uprave (URL 41) kao WMS sloj pomoću kojeg se

locirana naselja unutar općine. Svakom naselju je dodjeljeno njegovo ime koje će biti

prikazano na karti (slika 23). Sloj naselja spremljen je kao posebni sloj.

Slika 23. Sloj općine Dubrovačko primorje sa prikazanim naseljima

Stvoreni slojevi služit će za ''pričanje'' zaokružene priče o općini Dubrovačko primorje gdje će

korisnici moći pročitati i vidjeti nešto o samoj županiji, a onda i o općini.


Nakon stvaranja ovih slojeva, moglo se krenuti na izradu interaktivne karte općine. Stvoreni

su prije spomenuti slojevi (Javne ustanove, Turistički objekti, Gospodarski objekti, Sport i

rekreacija, Znamenitosti, Pješačko/biciklističke i biciklističke staze), te se krenulo na unos

podataka. U ovu svrhu koristio je prije učitan sloj DOF-a. Za svaki novi objekt trebalo je

odabrati lokaciju na osnovu DOF-a te mu dodijeliti atributne podatke. Atributni podaci

razlikuju se između slojeva, no za gotovo svaki objekt prikupljena je njegova adresa, radno

vrijeme, kontakt, email i web stranica ako postoji. Treba se napomenuti da je najviše vremena

utrošeno upravo na ovaj dio praktičnog rada, budući da se informacije o objektima ne nalaze

na jednom mjestu i trebalo je mnogo istraživanja kako bi se prikupile sve željene informacije.

Za lociranje objekata mnogo je pomoglo osobno znanje, no korištena je pomoć i Google

karata/Google Street View-a (URL 42). Također mnogo su pomogle i brošure u izdanju

Turističke zajednice Općine Dubrovačko primorje koje su dostupne na njihovoj službenoj

web stranici (URL 8).

Kada su uneseni svi podaci, uređen je stil slojeva (slika 24). Svim slojevima je za stil izabrano

'kategoriziran' po njihovoj vrsti. Tako su kategorije dobile podkategorije kako bi krajnji izgled

interaktivne karte bio što ljepši i privlačniji. Upravo zbog ovog koraka za izradu interaktivne

karte izabran je QGIS. Naime, kada bi se objekti unosili direktno u programu ArcGIS Online,

ne bi bila moguća kategorizacija slojeva već bi se svi objekti unutar podkategorija prikazivali

s jednokom važnošću, odnosno podkategorije ne bi postojale. Sve podkategorije koje na ovaj

način postoje u QGIS-u, u ArcGIS Online-u bi bile kategorije, te bi tako imali puno kategorija

koje bi bilo teško razlikovati. Na ovaj način, da se slojevi urede u programu QGIS, moguće je

da se prilikom uvoza slojeva u program ArcGIS Online sačuva podjela na kategorije i

podkategorije.

Slika 24. Uređivanje stila sloja

Objekti su uređeni, te je uređena atributna tablica svakog sloja koja će se također uvesti u

program ArcGIS Online. Krajnji rezultat rada u QGIS vidljiv je na slici 25.


Slika 25. Krajnji rezultat rada u QGIS-u

5.4. Unos i obrada podataka u ArcGIS Online-u

Rad u programu ArcGIS Online omogućen je svim studentima Geodetskog fakulteta u

Zagrebu. Prijava u sustav moguća je primjenom korisničkog imena i lozinke dobivene od

strane fakulteta.

Za stvaranje Story Maps Journal-a bilo je potrebno izraditi karte u programu ArcGIS Online

kako bi se iste zatim mogle umetnuti u Story Maps. Svakom prikazu unutar Story Maps-a

odgovara jedna karta, tako da ih je bilo potrebno izraditi više. Kao što je već bilo rečeno,

krenut će se sa 'pričom' o Županiji gdje će se prikazati njezine granice i administrativna

podjela, kako bi se zatim fokusiralo na općinu Dubrovačko primorje, gdje će se prikazati

područje općine sa rasporednom naselja unutar općine te konačno interaktivna karta općine.

Stoga je trebalo kreirati 4 karte: granice Dubrovačko-neretvanske županije, administrativna

podjela Dubrovačko-neretvanske županije, granice općine Dubrovačko primorje te konačno

interaktivnu kartu općine Dubrovačko primorje.

Program ArcGIS Online vrlo je jednostavan i zapravo ne nudi previše mogućnosti. Moguće je

odabrati jednu od ponuđenih podloga ili učitati svoju podlogu, uvesti neke od ponuđenih

slojeva ili svoj sloj kao što je napravljeno u ovom slučaju, te je moguće izvoditi analize nad

slojevima. Postoje i upute za pomoć pri izradi karte ukoliko se netko prvi put susreće sa

programom. Na kraju, moguće je kartu podijeliti unutar svoje organizacije ili javno.

Prva karta koju je trebalo izraditi je karta sa granicama Dubrovačko-neretvanske županije.

Izabrano je stvaranje nove karte. Prvi korak je da se približi na željeno područje, što je u

ovom slučaju Dubrovačko-neretvanska županija. Nakon toga trebalo je izabrati podlogu.

Izabrana je topografska karta pošto je dosta svijetla te se na njoj ocrtava reljef. Također,


prikazuje državne granice što bi moglo korisnicima olakšati u shvaćanju prostora. Pošto je

podloga svijetla, lako će se istaknuti prostor županije u boji. Kada je izabrana podloga, učitan

je sloj Dubrovačko-neretvanske županije unaprijed pripremljen u programu QGIS. Prilikom

učitavanja sloja potrebno je učitati kompresiranu datoteku koja sadrži datoteke dbf, prj, qpj,

shp, shx jednog sloja (slika 26).

Slika 26. Učitavanje sloja županije u ArcGIS Online

Nakon učitavanja sloja, uslijedilo je uređivanje njegovog stila. Cilj je da se županija i njezine

granice što bolje istaknu od pozadine te je postavljeno da se prostor županije prikazuje u

zelenoj boji, ali je postavljena i prozirnost sloja ( ~40%) kako bi se vidio reljef sa topografske

karte. Granica županije je prikazana crvenom linijom (slika 27). Tako uređen sloj spremljen je

radi sigurnosti, a spremljena je i nastala karta kako bi se mogla učitati u Story Maps.

Slika 27. Karta sa granicama Dubrovačko-neretvanske županije

Druga karta koju je trebalo izraditi je karta sa administrativnom podjelom županije, tj.

podjelom po općinama. Ponavlja se postupak sa učitavanjem sloja (sloj općina Dubrovačko-

neretvanske županije) unaprijed pripremljenog u programu QGIS. Nakon učitavanja sloja

trebalo je urediti stil sloja. Pošto se ovaj sloj sastoji od više objekata/općina, odabrano je da se

svaka općina prikaže različitom bojom kako bi se stvorila razlika među njima. Također je


zadana prozirnost sloja. Trebalo je urediti atributnu tablicu sloja pošto se pri učitavanju

pomiješaju slova ukoliko riječ sadrži neko slovo sa kvačicom. Legenda se sastoji od imena

općina. Rezultat je prikazan na slici 28.

Slika 28. Karta sa općinama Dubrovačko-neretvanske županije

Ove dvije karte služile su kako bi se dale osnovne informacije o županiji, a dalje će se

fokusirati na općinu Dubrovačko primorje. Cilj je izraditi interaktivnu kartu općine, no prije

nje ipak korisnicima donijeti priču o županiji i općini. Stoga, treća karta koju je trebalo

napraviti je karta koja prikazuje granicu općine Dubrovačko primorje sa rasporedom naselja u

općini. Za to je iskorišten sloj koji je unaprijed pripremljen u programu QGIS. To je sloj

općine Dubrovačko primorje, koji sadrži podatke o području općine, prikazane kao poligon, te

naseljima u općini. Sloj je učitan u ArcGIS Online na isti način kao i dva prethodna sloja.

Namješten je stil sloja tako da područje općine bude transparentno i da se vidi podloga. Ovaj

put je za podlogu izabrana karta OpenStreetMap-a, koja ima ucrtane ceste i uzvisine (slika

29). Također je učitan i sloj naselja. Svako naselje prikazano je točkastim simbolom crnom

bojom. Uključeno je obilježavanje sloja (eng. label) imenima naselja, koja su povučena iz

atributne tablice sloja.

Slika 29. Karta općine Dubrovačko primorje


Sljedeći korak bio je izrada interaktivne karte općine Dubrovačko primorje. Svi slojevi su već

pripremljeni u QGIS-u, tako da ih je trebalo uvesti u ArcGIS Online. Krenulo se sa izradom

potpuno nove karte (eng. Map) gdje je prvo izabrana željena podloga, ovaj put je ponovno

izabrana topografska karta radi svjetle boje na kojoj će se lako moći uočiti sadržaj.

Pomicanjem po karti i zumiranjem dovelo se prikaz na željeno područje – područje općine

Dubrovačko primorje. Sada se moglo krenuti sa uvoženjem slojeva koji su unaprijed

pripremljeni u programu QGIS. Prvo se uveo sloj općine Dubrovačko primorje koji je

poslužio za izradu prethodne karte, ali ovaj put neće biti prikazano područje općine na način

da bude prikazana ispuna, već samo granica općine koja će služiti kao orijentir do kud seže

područje prikaza. Za njezino iscrtavanje izabrana je zelena isprekidana linija koja je dobro

uočljiva na podlozi. Postavljeno je da se granica općine ipak ne pojavljuje u legendi na karti

pošto ona nije objekt od interesa.

Nakon toga, krenulo se na uvoženje ostalih slojeva. Uvezeni su slojevi: javne ustanove,

turistički objekti, gospodarski objekti (sa gospodarskom zonom Banići), sport i rekreacija,

znamenitosti, te pješačko-biciklističke staze i biciklistička staza. Svi objekti unutar slojeva su

uvezeni kao točkasti objekti, a prilikom uvoza svakog pojedinog sloja odabran je stil sloja.

Stil sloja odabran je na način da je svakoj podskupini objekata unutar sloja dodijeljen

jedinstveni (kartografski) znak koji je izabran između mnoštva ponuđenih predefiniranih

simbola od strane programa ArcGIS Online-a. Simboli su birani na način da što bolje opisuju

podskupinu objekata koju predstavljaju (slika 30).

Slika 30. Izabrani simboli svih objekata


Dobivena karta vidljiva je na slici 31.

Slika 31. Interaktivna karta dobivena u programu ArcGIS Online

5.5. Izrada prikaza u Story Maps Journal-u

Za konačnu prezentaciju izrađenih kartografskih prikaza odabran je Esri-jev proizvod Story

Maps Journal koji je prije opisan. Ovaj proizvod je odabran zbog zanimljivog kombiniranja

karte sa opisnim tekstom i slikama. Ovim načinom prezentiranja omogućeno je stvaranje

svojevrsne priče koja tvori jednu cjelinu. Omogućeno je dati korisniku određene informacije

prije pregledavanja same interaktivne karte. Pošto je ova karta namjenjena prvenstveno

turistima (ali ne isključivo), ovakvim načinom prezentiranja moći će pročitati nešto o županiji

u kojoj se smjestila općina Dubrovačko primorje koju posjećuju, a zatim će dobiti informacije

o općini, te na samom kraju moći će pregledavati interaktivnu kartu koja će im pomoći u

snalaženju prilikom odabira lokacija koje će posjetiti. Klikom na određeni objekt dobit će

informacije o samom objektu, kao što je npr. radno vrijeme, te će im to uvelike pomoći pri

odabiru lokacija i organiziranju svoga vremena kako bi njihov posjet općini Dubrovačko

primorje prošao što ispunjeniji sadržajem i raznolikošću.

Ovaj proizvod koristi se isključivo za prezentiranje sadržaja, te pošto nije potrebno dodatno

sređivanje već pripremljenog sadržaja, rad u ovom programu se pokazao vrlo jednostavnim.

Potrebno je učitati karte obrađene u programu ArcGIS Online, te im dati željeni opis koji će

se smjestiti unutar narativne trake.

Story Maps nudi više predložaka za prezentaciju, a ovisno o sadržaju koji se želi prezentirati,

korisnik odabire onaj za kojeg smatra da će najbolje predstaviti željenu temu. Za potrebe ovog


diplomskog rada, odabran je Story Maps Journal, koji se najviše koristi kada se želi

kombinirati karta sa tekstualnim opisom koji pobliže opisuje kartu, te sa multimedijskim i

drugim sadržajem. U ovoj aplikaciji prikaz se dijeli na kartu i narativnu traku koja se može

smjestiti s lijeve ili s desne strane karte, a koja može sadržavati tekst, sliku, video ili vezu na

drugu stranicu. Aplikacija se može bazirati samo na jednom prikazu – jednoj karti ili može

sadržavati više karata, kao što je u ovom slučaju. Pritom se prelazi s karte na kartu

pomicanjem prema dnu stranice.

Velika prednost ove aplikacije je što se ona nalazi na internetu, te se sadržaj uređuje online.

Kada završimo sa uređivanjem sadržaja i želimo naš proizvod predstaviti ostalima,

jednostavno odaberemo opciju da se web aplikacija podijeli javno. Tada se aplikacija nalazi

na webu, te je svi zainteresirani mogu pogledati.

Za početak rada, odabrano je stvaranje novog Story Maps Journal-a (build a map journal).

Tada se nudi odabir izgleda aplikacije, te je moguće odabrati između dva oblika prikaza bočne

trake – traka se nalazi uz rub ili 'plutajuća' traka (slika 32). Izabran je prikaz sa trakom koja se

nalazi uz desni rub kako bi opisni tekst karte također došao do izražaja.

Slika 32. Izbor izgleda aplikacije (URL 43)

Zatim je potrebno unijeti naslov svoje aplikacije koji će uvijek biti prisutan na prikazu.

Budući da je okosnica cijele aplikacije interaktivna karta općine Dubrovačko primorje, no

postoje i druge karte koje se tiču općine te Dubrovačko-neretvanske županije, odlučeno je da

se za naslov cijele aplikacije uzme 'Općina Dubrovačko primorje'.

Prilikom stvaranja aplikacije, za svaki pojedini prikaz/kartu, potrebno je odabrati što će se

nalaziti na prikazu. To može biti karta, slika, video ili neka web stranica. Za narativnu traku

potrebno je upisati naslov koji opisuje prikaz, te je moguće prikaz opisati tekstom, moguće je

odabrati sliku, video ili opet vezu na neku drugu stranicu.

Za početnu stranicu odlučeno je da se sastoji od slike koja prikazuje centar općine – mjesto

Slano te dati osnovni opis općine Dubrovačko primorje (slika 33).


Slika 33. Početna stranica web aplikacije

Za sljedeći prikaz odabrana je Dubrovačko-neretvanska županija, odnosno karta sa njezinim

granicama koja je stvorena u programu ArcGIS Online (slika 34). Kako je prije rečeno,

prilikom odabiranja prikaza, moguće je odabrati da to bude karta. Prilikom odabiranja

postavki za prikaz karte, moguće je odabrati da bude vidljiva legenda karte, ukoliko je ista

dostupna, te da se prikaže i pregledna karta u dnu stranice koja se može i spustiti tako da ne

smeta prikazu. Pregledna karta služi kako bi se netko tko ne poznaje prostor prikazan na karti,

lakše snašao sa smještajem prostora u svjetske okvire. Pošto se ArcGIS Online kao program

ističe sa svojim značajkama interaktivnosti, one su vidljive već u ovoj fazi aplikacije. Naime,

kartu sa granicama županije je moguće pregledavati, pomicati se po njoj, mjenjati mjerilo

karte (zumirati), kartu je moguće pretraživati te ukoliko se pritisne na sam prostor županije

koji je obojan zelenom bojom te se tako ističe od podloge, otvara se prozor sa informacijama

o županiji. Također je potrebno urediti narativnu traku. Za ovu kartu/prikaz postavljen je

naslov Dubrovačko-neretvanska županija, a u tekstu koji se smjestio ispod naslova opisan je

geografski smještaj županije unutar Republike Hrvatske i njezine granice.

Slika 34. Prikaz granica Dubrovačko-neretvanske županije unutar aplikacije


U sljedećem prikazu dana je karta administrativne podjele Dubrovačko-neretvanske županije,

pošto je to sljedeća karta napravljena koja je vezana uz županiju. Karta je napravljena i

uređena u programu ArcGIS Online, te je na isti način uvezena kao je karta prije. Ova karta

sadrži i legendu pošto su općine prikazane različitim bojama. Do informacija o općinama

također se može doći ukoliko se klikne na neku od općina kada će se otvoriti prozor sa

dodatnim informacijama. Naslov ovog prikaza je 'Podjela županije' te je sama podjela i

opisana u nastavku (slika 35).

Slika 35. Prikaz administrativne podjele Dubrovačko-neretvanske županije unutar aplikacije

Nakon predstavljanja županije u kojoj se smjestila općina Dubrovačko primorje, vrijeme je da

se prijeđe i na samu općinu. Prije same interaktivne turističke karte općine, dana je karta

smještaja općine izrađena u programu ArcGIS Online. Karta prikazuje smještaj općine, te

time i njezine granice, a prikazan je i raspored naselja unutar općine (slika 36). Ova karta

nema svoju legendu jer ona nije potrebna, a dana je pregledna karta budući da se prikazuje

smještaj općine u prostoru. U tekstu su opisana naselja u općini, te su podijeljena na zapadni i

istočni dio općine.


Slika 36. Prikaz općine Dubrovačko primorje unutar aplikacije

Posljednja karta izrađena u programu ArcGIS Online, a ujedno i najvažnija karta, je

interaktivna turistička karta općine Dubrovačko primorje (slika 37). Za ovu kartu odabrano je

da se prikaziva legenda, budući da je karta bogata simbolima podijeljenim u više kategorija.

Ti simboli imaju zadanu veličinu, te i kada se zumira karta, njihova veličina ostaje

nepromijenjena. Kada se klikne na neki od simbola, otvara se prozor sa informacijama o

objektu. Koje informacije će se pojaviti, ovisi o tipu, odnosno kategoriji objekta u koju je

smješten. Tako nemaju sve kategorije objekata isti tip informacija. Dane su one informacije za

koje se smatralo da će biti od koristi korisnicima karte ovisno o tipu objekata. Što je mjerilo

karte krupnije, to je jasnija lokacija objekata na karti. Zbog simbola koji su odabrani za

predstavljanje objekata, svim korisnicima bi trebalo biti jasno već na prvi pogled što pojedini

simbol predstavlja. Međutim, ukoliko to nije slučaj, sve informacije o tipu i imenu objekta

pronaći će se u pomoćnom prozoru s informacija kada se klikne na objekt. U tekstualnom

opisu u narativnoj traci s desne strane dane su upute za korištenje karte koje će korisnicima

biti od pomoći. Upute glase: uvećajte prikaz za dobivanje više informacija; pojedinačno

označite željeni objekt, ovisno o odabranom prikazat će se informacije istog; legenda u

gornjem desnom kutu pomoći će vam u boljem snalaženju na karti; za pretraživanje lokacija

pritisnite ikonicu povećala sa lijeve strane.


Slika 37. Prikaz interaktivne turističke karte unutar aplikacije

Ovom kartom unutar Story Maps Journal-a postavljene su sve karte izrađene u programu

ArcGIS Online, te je tako završena izrade ove aplikacije. Još je trebalo dati svojevrsni pečat,

pa se u postavkama postavilo da u zaglavlju narativne trake stoji naznaka 'Diplomski rad: Ana

Radić', te je uz to postavljen logo Geodetskog fakulteta u Zagrebu.

Tada se karta mogla javno podijeliti tako da se učini dostupna svima. Odabrana je opcija

'Share', te se otvorio novi prozor u kojem se odbire način dijeljenja aplikacije (slika 38).

Odabrano je da se aplikacija dijeli javno, odnosno 'public'. Link na kojem se može pronaći

karta je sljedeći: http://arcg.is/0vvWOO.

Slika 38. Dijeljenje aplikacije

http://arcg.is/0vvWOO


6. Analiza izrađene interaktivne karte

Interaktivna turistička karta općine Dubrovačko primorje je postavljana na internet te je tako

postala web karta dostupna svima sa pristupom internetu. Ova web karta pripada skupini

interaktivnih statičnih karata. Takve karte imaju mogućnost pokretanja svojevrsnih radnji

pritiskom na kartu (ili neki njezin dio) ili pak prelaskom kursora miša preko karte, odnosno

posjeduju interaktivnost. Karta izrađena u praktičnom dijelu ovog diplomskog rada (vidi sliku

35) ima sljedeće značajke interaktivnosti: moguće je pomicanje po karti, promjena mjerila

karte (zumiranje) te je moguća veza na neku drugu web stranicu na kojoj se nalaze dodatne

informacije. Još jedna značajka koju inače posjeduju statične interaktivne karte, a ova karta je

ne posjeduje, je mogućnost uključivanja, odnosno isključivanja slojeva. Razlog tomu opisan

je u poglavlju 5.1.2 (Korišteni programi).

U praktičnom dijelu ovog diplomskog rada je napravljen, moglo bi se reći, niz interaktivnih

karata. Koristeći program Story Maps stvorena je svojevrsna aplikacija kojoj se može

pristupiti putem laptopa, tableta, pametnih telefona... Više interaktivnih karata su postavljene

jedna nakon druge tvoreći logičan slijed, a narativna traka koja se nalazi pokraj svake karte

daje korisniku zanimljivu pozadinu onoga što vidi na karti.

Na svakoj od objavljenih karata ističu se značajke interaktivnosti navedene na početku

poglavlja. Prve tri karte su dosta jednostavne te ne sadrže mnogo objekata prikaza.

Najbogatija sadržajem je zadnja – interaktivna turistička karta. Na njoj su objekti podijeljeni u

različite kategorije, a zatim i u podkategorije radi lakšeg snalaženja. Za snalaženje među

simbolima postoji i legenda koju je lako pomaknuti da ne smeta pregledavanju karte (slika

39). Na njoj su popisani svi simboli koji su korišteni na karti, a simboli su izabrani na način

da najbolje opisuju skupinu objekata koju predstavljaju.

Slika 39. Dio karte sa legendom


Povećavanjem mjerila i dolaskom do željenog objekta, moguće je pobliže vidjeti njegovu

lokaciju. Klikom na objekt otvara se mali prozor sa dodatnim informacijama o objektu (slika

40). Tu se mogu saznati sve informacije od značaja koje mogu biti bitne korisniku, a ukoliko

korisnik želi saznati nešto više tu je i veza na drugu internetsku stranicu, tj. stranicu objekta.

Slika 40. Prozor sa dodatnim informacijama o objektu

Pregledavanjem i proučavanjem postojećih karata Dubrovačko-neretvanske županije i općine

Dubrovačko primorje, čiji su opisi dani u poglavlju 4. (Pregled postojećih karata Dubrovačko-

neretvanske županije), uočeno je da ne postoji ovakva ni slična karta. Stvorena aplikacija

pruža korisniku priču o županiji i općini učeći ga pritom osnovnim znanjima o ovom prostoru.

Obzirom na to da je za prostor općine Dubrovačko primorje postojala samo jedna interaktivna

karta na webu (karta turističkih smještajnih jedinica u općini, bazirajući se pri tom samo na

centar općine), karta izrađena u praktičnom dijelu ovog diplomskog rada ima utoliko više

prednosti u odnosu na postojeću. Prednosti su to što je karta privlačna i zanimljiva za turiste

budući da mogu saznati više informacija nego što bi ih dobili samo pregledavajući kartu.

Sama interaktivna turistička karta pokriva područje cijele općine, a ne samo centar općine u

kojem ima najviše sadržaja. Karta je bogata sadržajem iz svih kategorija, te svaki korisnik

zasigurno može pronaći ono što ga zanima. Za svaki objekt prikazan na karti moguće je dobiti

informacije, te turist (korisnik) ne mora posjećivati druge internetske izvore kako bi pronašao

nešto što ga zanima o objektu, npr. njegovo radno vrijeme ili adresu. Unutar informacija o

objektu, dana je i veza na web stranicu objekta, pa ukoliko korisnik želi saznati nešto više o

samom objektu od interesa, može jednostavno jednim klikom posjetiti tu stranicu.

Nedostatak izrađene interaktivne karte je to što ne postoji mogućnost uključivanja, odnosno

isključivanja slojeva na karti, već se svi slojevi (kategorije) pojavljuju istodobno na karti s

jednakom važnošću. Razlog tomu leži u nedovoljnoj razrađenosti programa ArcGIS Online

koji ne pruža tu mogućnost. Ono što se uspjelo napraviti je posložiti objekte po kategorijama

te ih organizirati na način da svaka kategorija ima podkategorije. To je vidljivo u legendi

karte gdje su kategorije jasno odjeljene. Međutim, obzirom na postojeću kartu na stranicama


Turističke zajednice općine Dubrovačko primorje (URL 8) koja sadrži samo jedan sloj koji se

također ne može uključivati/isključivati, ni ovo nije veliki minus izrađene karte.

Budući da ni Općina Dubrovačko primorje ni Turistička zajednice općine Dubrovačko

primorje na svojim web stranicama nemaju prikladne (interaktivne) karte ili ih nemaju uopće,

karta izrađena u praktičnom dijelu ovog diplomskog rada mogla bi im se ponuditi kao

jedinstveni proizvod kojim bi se bolje predstavila općina i njezin prostor, kako turistima koji

dođu u posjet našoj općini, tako i lokalnom stanovništvu ili pak svakom zainteresiranom

korisniku. Karta se može postaviti na njihovim web stranicama (ili na jednoj od njih) te bi na

taj način kartu učinili još dostupnijom svima budući da većina turista sigurno posjeti njihove

stranice prilikom dolaska na ljetovanje u ove krajeve. Time bi se mogla obogatiti njihova web

stranica, te tako turistima postati još zanimljivija. Karta se uvijek može dodatno nadograditi ili

ispraviti, a moguće je tekst prevesti na neki strani jezik kako bi se učinila pristupačnija

stranim turistima. Hoće li sve ostati slovo na papiru ili će se pretvoriti u uspješan poslovni

plan, odredit će budućnost.

Osobnim pregledavanjem izrađene karte ustanovljeno je da općina Dubrovačko primorje ne

obiluje turističkim sadržajem, te da je to jedna od stvari na kojima općina treba poraditi u

budućnosti. Većina turističkog sadržaja se nalazi u mjestima na obali, tj. najviše sadržaja ima

sami centar općine, naselje Slano. Naselja u zaleđu su pomalo izuzeta iz života općine, te ne

nude turistički sadržaj.


7. Zaključak

Kartografija danas je moderna znanost. Ona se razvija i na webu, te je web kartografija jedan

od novijih trendova koji polako preuzima vodeću ulogu. Vjerojatno najčešće korišteni oblik

karata su upravo karte dostupne na internetu. Veliki dio tih karata čine interaktivne statične

karte. Cilj ovog diplomskog rada je izraditi jednu takvu kartu te je objaviti na internetu.

S obzirom da su web karte lako dostupne, to ih čini odličnim kandidatom za prezentiranje

nekog područja. Moglo bi se reći da time one postaju i sredstvo komunikacije. Karte su

postale, kako sredstvo za snalaženje u prostoru, što je njihova osnova uloga, tako i sredstvo za

prijenos informacija. Stoga su idealan alat koji može poslužiti u turističke svrhe. Pomoću

interaktivne statične karte može se na odličan način turistima prezentirati neko područje

pružajući im pritom mnoštvo informacija na jednom mjestu. Na taj način profitiraju i turisti

koji koriste te informacije za planiranje svog odmora i druga strana koja na turizmu temelji

svoju zaradu.

U ovom diplomskom radu opisana je jedna od mnogobrojnih mogućnosti izrade interaktivne

statične karte. Konačan proizvod nastao u praktičnom dijelu ovog diplomskog rada je

interaktivna turistička karta općine Dubrovačko primorje objavljena na internetu. Za njezinu

izradu koristio se program QGIS, te na internetu dostupni programi ArcGIS Online i Story

Maps. Ti programi su korišteni jer su lako dostupni, jednostavni za korištenje, imaju

pristupačno sučelje i besplatni su. Najdugotrajniji i najopsežniji dio posla bio je istraživački

dio prikupljanja podataka korištenih pri izradi karte. Izrađena karta ima prostora za

nadograđivanje i poboljšavanje u budućnosti.

Općina Dubrovačko primorje svoje gospodarstvo temelji na turizmu, kao i većina općina

hrvatskog primorja. Turizam se najbolje promovira putem interneta, a u tu svrhu izrađena je i

ova karta koja se može uklopiti u internetsku stranicu Općine ili Turističke zajednice općine

te tako postati jedinstveni proizvod kojim bi se predstavila općina i njezin prostor, kako

turistima koji dođu u posjet našoj općini, tako i lokalnom stanovništvu ili pak svakom

zainteresiranom korisniku.

Izrađena interaktivna karta je postavljena na internetu te je tako postala dostupna svima koji

imaju pristup internetu. Može joj se pristupiti putem laptopa, tableta, pametnih telefona...

Program Story Maps izvrsno je poslužio za prezentaciju izrađenog sadržaja na način da je

karti dao moderan izgled razumljiv za svakog korisnika.



Literatura

Clarke, C. K. (1990): Analytical and computer cartography. Prentice Hall, New Jersey, USA

Frančula, N. (2004): Digitalna kartografija, Interna skripta, Sveučilište u Zagrebu, Geodetski

fakultet, Zagreb

Frančula, N., Tutić, D. (2002): „Kartografija, GIS i internet“, Časopis Kartografija i

geoinformacije, Vol. 1, No. 1, rujan 2002, Zagreb, izdavač: http://hrcak.srce.hr/file/4515

(16.06.2018.)

ICA (2003): A Strategic Plan for the International Cartographic Association 2003-2011,

https://icaci.org/files/documents/reference_docs/ICA_Strategic_Plan_2003-2011.pdf

(09.05.2018.)

Lapaine, M. (2007): Kartografske projekcije,

http://www.kartografija.hr/old_hkd/projekcije_dugo.pdf (16.06.2018.)

Meter i dr. (1995): Internet@Hr - Kako na mrežu iz Hrvatske. Znak, Zagreb

Rumora A. (2014): Predstavljamo... OSGeo, Časopis Ekscentar, br. 17, 21-33, Zagreb,

izdavač: https://hrcak.srce.hr/file/185300 (24.08.2018.)

Vučetić, N., Tutić, D. (2014): Digitalna kartografija, skripta sa predavanja, Sveučilište u

Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb

Wallace, T. (2011): On art Science In Web Cartography,

http://timwallace.wordpress.com/2011/04/19/on-art-science-in-webcartography/ (17.06.2018.)

Župan, R., Frangeš, S. (2015): Web-cartography, skripta sa predavanja, Sveučilište u

Zagrebu, Geodetski fakultet, Zagreb.

http://hrcak.srce.hr/file/4515

https://icaci.org/files/documents/reference_docs/ICA_Strategic_Plan_2003-2011.pdf

http://www.kartografija.hr/old_hkd/projekcije_dugo.pdf

https://hrcak.srce.hr/file/185300

http://timwallace.wordpress.com/2011/04/19/on-art-science-in-webcartography/


Internetski izvori

URL 1: Dubrovačko-neretvanska županija,

http://www.edubrovnik.org/polozaj-i-znacaj/ (20.04.2018.)

URL 2: NauTour, Informacije o regijama,

http://www.nautour.info/hrvatska.php (28.04.2018.)

URL 3: Turistička zajednica Dubrovačko-neretvanske županije,

http://www.visitdubrovnik.hr/index.php/hr/ (10.05.2018)

URL 4: Portal za škole,

http://www.skole.hr/veliki-odmor/sirom-svijeta?news_id=2958 (02.05.2018.)

URL 5: Položaj općine Dubrovačko primorje,

https://www.dubrovackoprimorje.hr/osnovni-podaci (23.05.2018.)

URL 6: Knežev dvor u Slanomu,

https://narod.hr/wp-content/uploads/2017/10/H20171028023460.jpg (23.05.2018.)

URL 7: Općina Dubrovačko primorje,

https://www.dubrovackoprimorje.hr/ (06.06.2018.)

URL 8: Turistička zajednica Općine Dubrovačko primorje,

http://www.visit-slano.com/?l=hr (09.06.2018.)

URL 9: Stećak,

https://www.dulist.hr/wp-content/uploads/2014/03/zupanija-stecci-02.jpg (23.05.2018.)

URL 10: Turistička zajednica Općine Dubrovačko primorje, Brošura ''Tematska biciklistička

staza Stećci Dubrovačkog primorja'',

https://www.visit-slano.com/images/biketrail2015.pdf (01.06.2018.)

URL 11: Novakovo greblje,

http://www.dubrovniknet.hr/data/1380276455m295.jpg (23.5.2018.)

URL 12: Crkva Rotonda,

https://t3.ftcdn.net/jpg/00/78/65/20/240_F_78652009_kgloyrcGFDbAzLxlEzmLH2rloBgMJJ

bt.jpg (23.5.2018.)

URL 13: bus.hr,

https://bus.hr/hrvatska/kulturna-dobra-opcine-dubrovacko-primorje/#23 (24.05.2018.)

http://www.edubrovnik.org/polozaj-i-znacaj/

http://www.nautour.info/hrvatska.php

http://www.visitdubrovnik.hr/index.php/hr/

http://www.skole.hr/veliki-odmor/sirom-svijeta?news_id=2958

https://www.dubrovackoprimorje.hr/osnovni-podaci

https://narod.hr/wp-content/uploads/2017/10/H20171028023460.jpg

https://www.dubrovackoprimorje.hr/

http://www.visit-slano.com/?l=hr

https://www.dulist.hr/wp-content/uploads/2014/03/zupanija-stecci-02.jpg

https://www.visit-slano.com/images/biketrail2015.pdf

http://www.dubrovniknet.hr/data/1380276455m295.jpg

https://t3.ftcdn.net/jpg/00/78/65/20/240_F_78652009_kgloyrcGFDbAzLxlEzmLH2rloBgMJJbt.jpg

https://t3.ftcdn.net/jpg/00/78/65/20/240_F_78652009_kgloyrcGFDbAzLxlEzmLH2rloBgMJJbt.jpg

https://bus.hr/hrvatska/kulturna-dobra-opcine-dubrovacko-primorje/#23


URL 14: Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan,

https://dobarzivot.net/wp-content/uploads/Samostan-i-crkva-Svetog-Jeronima-594x446.jpg

(23.05.2018.)

URL 15: Dubrovačka biskupija, Dekanati i biskupije,

http://www.dubrovacka-

biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&layout=item&id=126&Itemid=59

4 (23.05.2018.)

URL 16: Crkva sv. Vlaha,

http://saint-blaise.eu/images/Slano/Crkva%20svetoga%20Vlaha%20u%20Slanomu.JPG

(23.5.2018.)

URL 17: Crkva sv. Orsule,

https://www.dubrovackoprimorje.hr/fotogalerija#lg=1&slide=8 (21.08.2018.)

URL 18: Primjer statične karte sa mogućnošću pregledavanja,

https://www.hgi-cgs.hr/Dubrovacko-neretvanska-zupanija.htm (17.5.2018.)

URL 19: Primjer statične interaktivne karte,

http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/interaktivna-karta/ (17.5.2018.)

URL 20: Primjer dinamične karte sa mogućnošću gledanja,

http://oiswww.eumetsat.org/IPPS/html/MSG/RGB/AIRMASS/CENTRALEUROPE/

(17.5.2018.)

URL 21: Primjer dinamične interaktivne karte,

https://www.yr.no/kart/#lat=45.95661&lon=15.996&zoom=5&laga=nedb%C3%B8rskyer&pr

oj=3575 (17.5.2018.)

URL 22: ArcGIS aplikacije Dubrovačko-neretvanske županije,

https://dnzup.maps.arcgis.com/home/index.html (22.05.2018.)

URL 23: GIS aplikacije Dubrovačko-neretvanske županije,

https://dnzup.maps.arcgis.com/home/index.html (23.05.2018.)

URL 24: Interaktivna karta općine Lastovo,

https://tz-lastovo.hr/vodic-po-lastovu/interaktivna-karta/ (23.05.2018.)

URL 25: Javna ustanova za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode Dubrovačko-

neretvanske županije, karta zaštićenih područja,

https://zastita-prirode-dnz.hr/zasticeni-dijelovi-prirode/karta-zasticenih-podrucja/

(22.05.2018.)

URL 26: Wikipedija; QGIS, https://hr.wikipedia.org/wiki/QGIS (29.05.2018.)

URL 27: Quantum GIS, http://en.wikipedia.org/wiki/Quantum_GIS (24.08.2018.)

https://dobarzivot.net/wp-content/uploads/Samostan-i-crkva-Svetog-Jeronima-594x446.jpg

http://www.dubrovacka-biskupija.hr/portal/index.php?option=com_k2&view=item&layout=item&id=126&Itemid=594



http://saint-blaise.eu/images/Slano/Crkva%20svetoga%20Vlaha%20u%20Slanomu.JPG

https://www.dubrovackoprimorje.hr/fotogalerija#lg=1&slide=8

https://www.hgi-cgs.hr/Dubrovacko-neretvanska-zupanija.htm

http://www.visitvukovar-srijem.com/hr/interaktivna-karta/

http://oiswww.eumetsat.org/IPPS/html/MSG/RGB/AIRMASS/CENTRALEUROPE/

https://www.yr.no/kart/#lat=45.95661&lon=15.996&zoom=5&laga=nedb%C3%B8rskyer&proj=3575

https://www.yr.no/kart/#lat=45.95661&lon=15.996&zoom=5&laga=nedb%C3%B8rskyer&proj=3575

https://dnzup.maps.arcgis.com/home/index.html

https://dnzup.maps.arcgis.com/home/index.html

https://tz-lastovo.hr/vodic-po-lastovu/interaktivna-karta/

https://zastita-prirode-dnz.hr/zasticeni-dijelovi-prirode/karta-zasticenih-podrucja/

https://hr.wikipedia.org/wiki/QGIS

http://en.wikipedia.org/wiki/Quantum_GIS


URL 28: GNU Opća javna licenca, http://dokumentacija.linux.hr/GPL.html (24.08.2018.)

URL 29: Logo programa QGIS,

https://www.onlinebooksreview.com/uploads/blog_images/2018/02/19_qgis-logo-new.png

(24.08.2018.)

URL 30: Quantum GIS, http://www.osgeo.org/qgis (24.08.2018.)

URL 31: Quantum GIS, http://hub.qgis.org/projects/quantum-gis/wiki/Download

(24.08.2018.)

URL 32: ArcGIS, https://en.wikipedia.org/wiki/ArcGIS (24.08.2018.)

URL 33: Logo programa ArcGIS,

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/df/ArcGIS_logo.png (24.08.2018.)

URL 34: ArcGIS Online Help,

https://doc.arcgis.com/en/arcgis-online/reference/what-is-agol.htm (29.05.2018.)

URL 35: ArcGIS Online,

https://www.esri.com/en-us/arcgis/products/arcgis-online/overview (24.08.2018.)

URL 36: Radni prostor ArcGIS Online-a,

http://unizg-gf.maps.arcgis.com/home/webmap/viewer.html?useExisting=1 (24.05.2018.)

URL 37: Story Maps, https://storymaps.arcgis.com/en/faq/ (24.08.2018.)

URL 38: University of Illinois at Urbana-Champaign,

http://guides.library.illinois.edu/storymaps (29.05.2018.)

URL 39: Podjela Story Maps Journal-a na dio karte i dio narativne trake,

https://storymaps.arcgis.com/en/?buildApp=true# (24.05.2018.)

URL 40: DZS, https://www.dzs.hr/ (09.06.2018.)

URL 41: Geoportal DGU; DOF, http://geoportal.dgu.hr/wms (29.05.2018.)

URL 42: Google Maps, https://www.google.hr/maps?hl=hr (10.06.2018.)

URL 43: Izbor izgleda aplikacije,

https://unizg-gf.maps.arcgis.com/apps/MapJournal/index.html?fromScratch (21.08.2018.)

http://dokumentacija.linux.hr/GPL.html

https://www.onlinebooksreview.com/uploads/blog_images/2018/02/19_qgis-logo-new.png

http://www.osgeo.org/qgis

http://hub.qgis.org/projects/quantum-gis/wiki/Download

https://en.wikipedia.org/wiki/ArcGIS

https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/df/ArcGIS_logo.png

https://doc.arcgis.com/en/arcgis-online/reference/what-is-agol.htm

https://www.esri.com/en-us/arcgis/products/arcgis-online/overview

http://unizg-gf.maps.arcgis.com/home/webmap/viewer.html?useExisting=1

https://storymaps.arcgis.com/en/faq/

http://guides.library.illinois.edu/storymaps

https://storymaps.arcgis.com/en/?buildApp=true

https://www.dzs.hr/

http://geoportal.dgu.hr/wms

https://www.google.hr/maps?hl=hr

https://unizg-gf.maps.arcgis.com/apps/MapJournal/index.html?fromScratch


Popis slika

Slika 1. Položaj općine Dubrovačko primorje.......................................................................... 10

Slika 2. Knežev dvor u Slanomu .............................................................................................. 11

Slika 3. Stećak .......................................................................................................................... 12

Slika 4. Novakovo greblje ........................................................................................................ 13

Slika 5. Crkva Rotonda ............................................................................................................ 14

Slika 6. Crkva sv. Jeronima i franjevački samostan ................................................................. 15

Slika 7. Crkva sv. Vlaha ........................................................................................................... 15

Slika 8. Crkva sv. Orsule .......................................................................................................... 16

Slika 10. Primjer statične karte sa mogućnošću pregledavanja................................................ 19

Slika 9. Podjela web karata ...................................................................................................... 19

Slika 11. Primjer statične interaktivne karte ............................................................................ 20

Slika 12. Primjer dinamične karte sa mogućnošću gledanja .................................................... 21

Slika 13. Primjer dinamične interaktivne karte ........................................................................ 21

Slika 14. GIS aplikacije Dubrovačko-neretvanske županije .................................................... 22

Slika 15. Interaktivna karta općine Lastovo ............................................................................. 23

Slika 16. Karta smještaja TZ Općine Dubrovačko primorje .................................................... 23

Slika 17. Logo programa QGIS ................................................................................................ 26

Slika 18. Logo programa ArcGIS ............................................................................................ 28

Slika 19. Radni prostor ArcGIS Online-a ................................................................................ 29

Slika 20. Podjela Story Maps Journal-a na dio karte i dio narativne trake .............................. 30

Slika 21. Sloj Dubrovačko-neretvanske županije .................................................................... 32

Slika 22. Sloj općina Dubrovačko-neretvanske županije ......................................................... 33

Slika 23. Sloj općine Dubrovačko primorje sa prikazanim naseljima ..................................... 33

Slika 24. Uređivanje stila sloja ................................................................................................. 34

Slika 25. Krajnji rezultat rada u QGIS-u .................................................................................. 35


Slika 26. Učitavanje sloja županije u ArcGIS Online .............................................................. 36

Slika 27. Karta sa granicama Dubrovačko-neretvanske županije ............................................ 36

Slika 28. Karta sa općinama Dubrovačko-neretvanske županije ............................................. 37

Slika 29. Karta općine Dubrovačko primorje ........................................................................... 37

Slika 30. Izabrani simboli svih objekata .................................................................................. 38

Slika 31. Interaktivna karta dobivena u programu ArcGIS Online .......................................... 39

Slika 32. Izbor izgleda aplikacije ............................................................................................. 40

Slika 33. Početna stranica web aplikacije ................................................................................ 41

Slika 34. Prikaz granica Dubrovačko-neretvanske županije unutar aplikacije ........................ 41

Slika 35. Prikaz administrativne podjele Dubrovačko-neretvanske županije unutar aplikacije

.................................................................................................................................................. 42

Slika 36. Prikaz općine Dubrovačko primorje unutar aplikacije ............................................. 43

Slika 37. Prikaz interaktivne turističke karte unutar aplikacije ................................................ 44

Slika 38. Dijeljenje aplikacije .................................................................................................. 44

Slika 39. Dio karte sa legendom ............................................................................................... 45

Slika 40. Prozor sa dodatnim informacijama o objektu ........................................................... 46

Documents

Interaktivna karta Općine Dubrovačko primorje · 2018-10-09 · Interaktivna karta općine Dubrovačko primorje 2 Zahvala Zahvaljujem se svojoj mentorici doc.dr.sc. Vesni Poslončec-Petrić