Internet_enciklopedije_-_Ljerka_Medved_i_Dinko_Vekić

7/27/2019 Internet_enciklopedije_-_Ljerka_Medved_i_Dinko_Veki

1/22

Dvosat iz knjinino-informacijskog

podruja za 8. razred

Pripremio: Ljerka Medved, mentor

Dinko Veki, pripravnik

Mikleu, Voin, sijeanj-veljaa 2007.

INTERNET ENCIKLOPEDIJE

http://encarta.msn.com

http://hr.wikipedia.orgwww.britannica.com

www.bartleby.com/65


2/22

CILJEVI

osposobiti uenika samostalno pronai kvalitativnovrijednu online informaciju kao sastavni dio suvremeneinformacijske pismenosti

upoznati ope Internet enciklopedije kao primjer zaonline informaciju i izvor znanja online

nauiti pretraivati Internet enciklopedije osposobljavati uenike za samostalnu izradbu uenikih

radova pomou online izvora voditi biljeke po odreenim kriterijima

podii razinu svijesti uenika o korisnosti Interneta injegovoj upotrebi u obrazovanju: prepoznati mogunostisuvremenih tehnologija za uspjenija postignua uuenju i napredovanju prema osobnim interesima

partnerstvo sa kolskom knjinicom


3/22

ZADACIOBRAZOVNI:

definirati pojam enciklopedije i referentne zbirke utiskanom obliku u kolskoj knjinici, definirati online/offline izvorinformacija i znanja, prepoznati prednosti elektronskih i online izvoraprema klasinim (npr. tiskanim) izvorima, nauiti pretraivati Internetenciklopedije i pronai informacije u njima, bogaenje rjenika,razvijanje informacijske pismenosti u najsuvremenijem smislu (drutvoznanja) kao kljune sposobnosti za cjeloivotno uenje

ODGOJNI:poticati istraivaki duh: potaknuti svijest uenika da je zaistraivaki rad dostupan izbor odgovarajuih izvora znanja neophodan,razvijati interes za uporabu elektronskih izvora znanja, prikazati uporabu

Internet enciklopedija zanimljivu i korisnu i u svakodnevnim situacijama,odgoj kvalitetnog i kreativnog korisnika informacija

FUNKCIONALNI:razvijanje sposobnosti samostalnog pretraivanja ipronalaenja informacija u elektronskim izvorima, razvijanje kritikog

miljena, sposobnosti analize i zakljuivanja


4/22

Na timskom planiranju za mjesec veljau k. god. 06./07.knjiniar je uz svoj mjeseni plan i program rada i u dogovoru sa

uiteljima iz geografije, engleskog jezika i informatike meupredmetnopovezao sadraje i odredio dolje u tabeli navedene pojmove za

pretraivanje u Internet enciklopedijama. Kljuni korelacijski pojam (odn.rije) bila je HRVATSKA:

Predmet: Geografija Engleski jezik Informatika

Pojam za

pretraivanje:

Hrvatska

(engl.: Croatia)

Adriatic Sea

(hr.:Jadransko more)

Multimedija

(engl.: multimedia)

Korelacije: Prikazivanje Hrvatske uangloamerikimizvorima znanja,

geografski nazivi naengl. jeziku

Geografski nazivi i

uporaba gramatikoglana, veliki dio

obrazovnih sadraja naInternetu je upravo na

engl. jeziku

Zemljopisne karte u

multimedijalnoj odn.

Internet enciklopediji,

vanost uporabeengl. jezika u drutvu

znanja

TIMSKO PLANIRANJE

POVEZIVANJE NASTAVNIH SADRAJA


5/22

ARTIKULACIJA SATA Motivacija, 20 min.:sadraj:uoiti razlike klasinog pretraivakog rada

tiskanih izvora (enciklopedije, atlasi, leksikoni itd.) prema suvremenimtehnologijama (online informacija odn. Internet) Zadatak za uenike: pronaiRepubliku Hrvatsku na zemljopisnoj karti svijeta u tiskanom obliku Oblici rada:frontalni Nastavne metode:dogovaranje, razmiljanje, pregledavanje karteNajava cilja: nauiti pretraivati i pronai informacije online putem Internetenciklopedija

Obrada novog gradiva: 1. nastavna situacija, 25 min.:sadraj: suvremena

informacijska pismenost: offline izvori i online izvori odnosno Internet enci-klopedije (nova obavijest). Oblici rada: frontalni, skupni. Nastavne metode:objanjavanje i pokazivanje primjera: Encarta-DVD iz 2003. kao primjer zajedan offline izvor; upoznavanje etiri Internet enciklopedija kao primjeri zakvalitativno vrijedne online izvore informacija i znanja.

2. nastavna situacija, 25 min.: sadraj:istraivanje: uenici samostalno koriste(uz malu pomo knjiniara) izabrane Internet enciklopedije sa uvijek istim

(gore prikazanim) korelacijskim pojmovima. Oblici rada: podjela malogprirunika (~ nastavni listii), rad u paru u informatikoj uionici. Nastavnemetode: itanje, istraivanje, razmiljanje, metoda rada na tekstu. Ueniciznanje stiu vlastitim djelovanjem (ue inei)

Zavrni dio sata, 20 min:sadraj:objava rezultata: prikaz pronaenih lanakau obliku (od knjiniara izraene) tabele: evaluacija informacija. Oblici rada:frontalni: koristei projekciju, u paru. Nastavne metode:izvjeivanje,

komentiranje. Nova komunikacijska situacija (sredstvo, nain, mjesto)


6/22

(1.) http://hr.wikipedia.org *(2.) www.bartleby.com/65 * *

(3.) http://encarta.msn.com *(4.) www.britannica.com *

Glavne, od knjiniara samostalno odreene, kriterije za odabir gore navedenihInternet enciklopedija za pretraivanje fiksiranih korelacijskih pojmova radomuenika bile su:

1.Popularnost i dostupnost kao irom svijeta poznate enciklopedije papirnatogizdanja (Encyclopedia Britannica*, Columbia Encyclopedia*)

2. Potpuna besplatnost na Internetu (*)3.Savrena multimedijalnost i interaktivnost (*). Iznimka: za pretraivaki rad

s uenicima nije koritena Microsoftova Encarta enciklopedija na Internetu negoje pretraivana offline odnosno na DVD-izdanju iz 2003. god. Razlog je bio,to je Encarta - poznata po bogatom multimedijalnom i interaktivnomsadraju - na Internetu besplatno dostupna samo kao saeta, osnovnaverzija.

ODABIR INTERNET ENCIKLOPEDIJA


7/22

UPOZNATI INTERNET ENCIKLOPEDIJE

- UVOD -

Puno se pria o drutvu znanja i svi kau da e to biti naprednije drutvo u kojem e biti i

lake i djelotvornije raditi i ivjeti. A ta e biti sa djecom i uenicima? Kako e to drutvonjima pomoi da lake i djelotvornije rade kad djeca ne rade neki posao niti suzaposlena? No ipak i djeca rade, njihov je rad u koli a svi znamo ta i kako se u koliradi? Kako e to drutvo znanja djeci pomoi lake i djelotvornije raditi?

Ono to sva djeca moraju raditi su domae zadae koje vrlo esto trae da se napie nekisastavak ili objasni neki pojam. Kad trebamo objanjene nekog pojma ili strane rije,

danas jo uvijek moramo upotrijebiti knjige, najee enciklopedije ili rjenike stranihrijei. Lako je zamisliti da se itave enciklopedije nalaze na Internetu i da se ondajednostavno pretrauju i pronalaze pojmovi i rijei ba kao i u starim debelim i tekimenciklopedijama samo to to ide bre, lake i jednostavnije.

Zaista ve danas postoje takve Internetske enciklopedije koje su svima dostupne, apostoje i one koje su dostupne samo odreenom krugu korisnika koji ili plaaju za takavpristup informacijama i znanju ili imaju takva ovlatenja i dozvole da to mogu koristiti.

Ima li neke lako dostupne i korisne enciklopedije na Internetu koje bi preko raunaladjeca i uenici mogli koristiti?

Da, ima ih i uz malo volje i truda emo ih upoznati i nauiti koristiti! Neka se nitko neuplai, to je veina tih Internet enciklopedija samo na stranom odnosno engleskom

jeziku dostupna. To jednostavno pokazuje da je znanje engleskog jezik danas

nezaobilazno i vrlo korisno za sadrajno i uspjeno koritenje Interneta!


8/22

UPOZNATI INTERNET ENCIKLOPEDIJE(1. od 4 izabranih)

http://hr.wikipedia.org

Wikipedia je projekt izrade viejezine i besplatne enciklopedije i postoji samo naInternetu, a u kreiranju njezine baze podataka mogu sudjelovati svi korisnici In-terneta odnosno svi koji piu i itaju bar jedan jezik: cilj je izgraditi enciklopediju nasvim jezicima.

Trenutno se na Wikipediji nalazi preko 1.555.262 lanaka na engleskom jeziku, vidi:www.wikipedia.org. Uz engleski najzastupljeniji su njemaki, japanski i francuski

jezik. Hrvatska verzija osvanula je 16. veljae 2003. god. i trenutno sadri preko27.538 lanaka. Pojmove je mogue pretraivati po abecedi ili po sadraju.Hr.wikipedia.org je trenutno jedini izvor na hrvatskom jeziku na Internetu kojizasluuje naslov ope enciklopedije.

Uz projekt enciklopedije Wikipedia se sastoji jo od nekoliko dodatnih podprojekatakao to su npr. WikiRjenik (viejezini rjenici), WikiCitat (zbirke citata), WikiKnjige(zbirke elektronikih knjiga koje ne poleu autorskim pravima, s mnogo naslova kojisu namijenjeni studentima).

Wikipedia sadraji su u stalno dostupnoj izradi i tu se pokazuje jedan negativniaspekt cijelog projekta Wikipedia, a to je manipulacija sadraja: Wikipedia ne jamivaljanost! Podaci pronaene u Wikipediji nisi nuno provjereni od straneprofesionalaca! S tim to je Wikipedia otvoreni izvor postoji mogunost manipulacijepriloga ne samo od korisnika koji dodaju sasvim nove sadraje nego i onih kojimodificiraju ve upisane priloge: sadraj lanaka moe u svakom trenutku bitiizmijenjen, vandaliziran ili preinaen od strane pojedinca ije miljene nije odrazznanja iz tog podruja. No, ipak, sveukupno to ne mora znaiti da u Wikipediji neete

pribaviti vrijednu i tonu informaciju, naprotiv, najee hoete! Vitam impedere vero(lat.: ivot istini posvetiti)! To bi mogao biti i moto Wikipedije!


9/22


(2. od 4 izabranih)www.bartleby.com/65

Uz niz daljih usluga web odredite bartleby.com nudi potpuno besplatnu Internetenciklopediju na engl. jeziku koja za svoju bazu podataka koristi oko 51.000lanaka (-> meu njima oko 17.000 biografskih upisa i circa 40.000 bibliografskihupisa o daljnjoj literaturi) estog izdanja enciklopedije Columbia (SAD, 2001.- 2005.)

Prvo tiskano izdanje enciklopedije Columbije objavljeno je 1935. god. i radi se dodanas o najopsenijoj opoj enciklopediji u jednom svesku. Internet izdanjeenciklopedije Columbije mogue je pretraivati preko pojma ili pregledavanjupo indeksu abecede, a ta ista enciklopedija se nudi jo i na drugim web odreditima: www.infoplease.com/encyclopedia i http://encyclopedia.com.

Uz Internet izdanje enciklopedije Columbije interesantne su i druge besplatneponude na web odreditu bartleby.com. U odjelu Reference nude se npr.pretraivake mogunosti u rjenicima i jezinim prirunicima za engleski jezik kaoto su American Heritage Dictionary of the English Language (4. izdanje iz 2000.god.) ili u Rogets II: The New Thesaurus (3. izdanje iz 1995.). S obzirom na nizistraivakih mogunosti na web odretitu bartleby.com, koje je svoje ime dobilo odprotagonista Bartleby, glavni lik iz jedne moderne kratke prie autora HermanaMelvilla (da, taj koji je napisao i knjigu Moby Dick) ne bi za ovdje opisane web stranice bilo pametno koristiti lika Bartlebya najomiljeniji izraz Ipak bolje ne bi!


10/22


(3. od 4 izabranih)

http://encarta.msn.com

Poetno Encarta web odredite osim besplatnog osnovnog uvida uenciklopediju - za potpuni uvid nudi kompletnu uslugu po cijenama od 4,95

dolara mjeseno ili 29,95 godinje, ime korisniku postaje dostupno oko62.000 lanaka i 26.000 multimedijalnih zapisa enciklopedije i svjetskogatlasa.

Encarta korisnicima, osim uvida u enciklopedijske pojmove, nudi pristupsvjetskom atlasu (sa praktinom zoom-funkcijom), rjeniku stranih rijei,tezaurusu, kviz znanja, top 10 traenih pojmova, pretplate na newsletter

(=aktualna obavijest) o traenom pojmu i drugo.

Encarta se offline (na CD-u ili DVD-u) nudi i na engl., njem. i franc. jeziku, a naInternetu je dostupna kao besplatni saetak i na njemakom jeziku sa oko16.500 lanaka: www.encarta.msn.de


11/22

UPOZNATI INTERNET ENCIKLOPEDIJE(4. od 4 izabranih)

www.britannica.com

Zbog viestoljetne postojanosti njezinog papirnatog izdanja (prvo izdanje u tri sveska1768-71) bez zadrke se moe rei da je najvjerodostojnija od svih enciklopedijaupravo Encyclopedia Britannica. Svoje su prvo digitalno izdanje objavili jo 1981. god.,a prva prava multimedijalna enciklopedija na CD-u obavljena je 1989. god.

Britannica Online predstavljena je 1994. god., ime je zaivjela prva, u svom potpunomsadraju, online enciklopedija te pravi primjer praktine primjene fuzije novih

tehnologija s onim tradicionalnima.

Korisnicima je besplatno dostupno saeto objanjenje pojmova, a pristupi li korisniknjihovoj Premium usluzi, po cijeni od 69,95 dolara godinje, 11,95 dolara mjeseno,omoguen mu je potpuni uvid u sve blagodati od 32 sveska enciklopedije. Meutim,ak i sadraj ponuen besplatno dostatan je za osnovni uvid u traeni pojam. Pojmove

je mogue pretraivati unutar nekoliko kategorija, po indeksu, abecedi, temi te godiniobjavljivanja. Enciklopedija Britannica je u Internetu uz engleski jo dostupna nafrancuskom, japanskom, koranskim i kineskim jeziku.

11. edicija iz 1911 god., koju mnogi kritiari smatraju za jednu od najboljih enciklo-pedija ikada publiciranoj, obuhvaa preko 40.000 vrlo opsenih lanaka od vie nego1.500 autora i predstavlja valjda najopseniju zbirku ljudskoga znanja poetkom 20.stoljea. Online odnosno Internet izdanje edicije iz 1911 god. postavilo je jednoprivatno poduzee (LoveToKnow) u mreu za cjelokupno besplatno koritenje:

http://www.1911encyclopedia.org. Na alost otvaraju se prozorii s reklamom kodprozivanja pojedinih lanaka, no, to se ovdje mora oprostiti.


12/22

OBJAVA REZULTATA IEVALUACIJA

INFORMACIJA U OBLIKUTABELA:


13/22

TABELA (1):

Kategorije zavrednovanje

pronaenih lanaka

Pojam: Hrvatska

(engl.: Croatia)

Pojam:Adriatic Sea

(hr.: Jadransko more)

Pojam: Multimedija

(engl.: multimedia)

Broj linkova upronaenom lanku?

hr.wikipedia.org: > 60

bartleby.com/65: 17

encarta (DVD): 58

britannica.com: > 25

hr.wikipedia.org: 21

bartleby.com/65: 2

encarta (DVD): 12

britannica.com: 1

hr.wikipedia.org: nemajo odgovarajueg lankakoji opsuje pojamdovoljnobartleby.com/65: 5

encarta (DVD): 2

britannica.com: 6

Multimedijalni sadraj(fotografije, slike,

grafike, tonski zapisi,video zapisi) u

lanku, ako, koji?

hr.wikipedia.org:fotografije: satelitskafotografija Hrvatske,Dubrovnik, Korula, Pula,slike (grb i zastava),karte, tabele

bartleby.com/65: nema

encarta (DVD): foto-grafije: hrvatski vino-gradi, Ivan Metrovi,slike: zastava, karta;tabele; tonski zapishimne

britannica.com:fotografija: Dinarske

Alpe, slike: zastava,karte; tabele

hr.wikipedia.org:satelitska fotografijaJadranskoga mora


encarta (DVD): kartabritannica.com: karta, trifotografije: 2 x Dubrovnik,Sveti Stefan (Monte-negro), video zapis kojinije u besplatnoj ponudienciklopedije

hr.wikipedia.org: nema


encarta (DVD): nema

britannica.com: nema


14/22

TABELA (2):

Kategorije zavrednovanje

pronaenih lanaka

Pojam: Hrvatska

(engl.: Croatia)

Pojam:Adriatic Sea

(hr.: Jadransko more)

Pojam: Multimedija

(engl.: multimedia)

Pretraivanje pojma usvim lancima

enciklopedije mogue(= full text research)?

hr.wikipedia.org: da,2516 pogodaka gdje sepojam i u drugimlancima pojavljujebartleby.com/65: da, 81pogodakaencarta (DVD): da, 149britannica.com: da, 492

hr.wikipedia.org: da, 129pogodaka gdje se pojam iu drugim lancimapojavljuje

bartleby.com/65: da, 63pogodaka

encarta (DVD): da, 69britannica.com: da, 210

hr.wikipedia.org: da,33pogodaka gdje se pojam udrugim lancimapojavljuje

bartleby.com/65: da, 25pogodaka

encarta (DVD): da, 53britannica.com: da, 136

Broj linkova izvanpronaenog lankakoji vode na druge,tematski povezane

web stranice?

hr.wikipedia.org: 6

bartleby.com/65: 2

encarta (DVD): 6

britannica.com: > 10

hr.wikipedia.org: 2

bartleby.com/65: 1

encarta (DVD): nema

britannica.com: ima 2, alise radi samo o komercijal-nim web stranicama


bartleby.com/65: nemaencarta (DVD): 275

britannica.com: > 5

Broj bibliografskihupisa o daljnjoj

literaturi, najaktualnijiupis je iz koje god.?


bartleby.com/65: tri,1997

encarta (DVD): nemabritannica.com: deset,

1995, upisi djelomino ikomentirani!



encarta (DVD): nema



bartleby.com/65: etiri,1998

encarta (DVD): nema



15/22

1.) Pretraivaki/istraivaki raddemonstriran pomou tiskanog, klasinog izvora.

Zadatak: pronai kartu RH listanjem i snalaenjem

u raznim kazalima u atlasu svijeta. Najava : nakonto smo ponovili to je enciklopedija i referentnazbirka i koristili takve tiskane izvore znanja iz

kolske knjinice, upoznati emo suvremen nainistraivakoga rada. Uoit ete da je taj

suvremeni nain bri, laki i jednostavniji i zato totu nema listanja u manje-viedebelim ili tekim knjigama

2.) Suvremena informacijska pismenost(nova obavijest): knjiniar objanjava pojmove online

izvore (primjer: Internet enciklopedije, dnevne novine naInternetu) i offline izvore elektronikih medija,

koristei/drei Microsoftovu Encarta enciklopediju naDVD-u iz 2003. god. u ruci kao primjer za jedan offlineizvor. Uenici doznaju, da pojam online ukljuuje (kvazi)

nepobjedivu aktualnost medijskih sadraja prematiskanim/klasinim i offline izvorima. Najava: Sada emo

upoznati Internet enciklopedije odnosno onlineenciklopedije u praksi.

FOTO-IZVADAK DVOSATA


16/22

3.) Prije ukljuivanjauenika u nastavu pretraivanje Internet enciklo-pedija-, knjiniar uz najavu dijeli mali prirunik (~

nastavne listie) uenicima za uporabu tijekomnastave i poslije kao pomono sredstvo zasamostalan istraivaki rad u Internetskim

enciklopedijama.S pogledom na zahtjevnost i opseg nastavnog

sadraja uenicima nije potrebno pisati biljeketijekom njihovog sudjelovanja u nastavi

(rastereivanje uenika) a ostaje i koristan trag zakoritenje poslije nastave npr. za samostalnu izradbu

uenikih radova.

4.) Mentor, Ljerka Medved, pomaepripravniku u podjeli malog prirunika i uenicima

u snalaenju , tako da ga svi uenici kvazi bez ekanja

i usporavanja mogu pregledati ipitanja postaviti.


17/22

5.) Aktivno ukljuivanje uenika unastavu: knjiniar ide od para do

para pomaui da svi uenici upiu najavljenu i umalom priruniku prikazanu, korektnu Internet-

adresu wikipedije u web-browser (ovdje: InternetExplorer) i onda pojam za pretraivanje u trailicu

enciklopedije: http://hr.wikipedia.org, pojam:Hrvatska. Enter!

6.) Nakon provjere da je svim uenicima naraunalu/monitoru dostupan odgovarajui lanak,knjiniar pripravnik koristi projekciju za analizu

pronaenog lanka uz izraene tabele umalom priruniku.

Dodatno knjiniar objanjavauenicima detalje pretraivakih mogunosti uInternet enciklopediji. Ovdje: full text research uwikipediji. Uenici pratei projekciju ponavljaju na

njihovim raunalima traenje pojma funkcijompretraivanja punog teksta (tj. detaljno

pretraivanje izvora - fulltext research).


18/22

7.) uenici samostalno pretrauju

angloameriku columbia enciklopediju na web-odredituwww.bartleby.com/65, koje nudi niz daljih besplatnih

obrazovnih i korisnih sadraja,

8.) Multimedija: knjiniardemonstrira na Encarta-DVD-u, dakle offline, tonski

zapis: melodija himne plus zastavu RH. Interesantno jeda Encarta i offline na DVD-u nudi Internat-adrese

tematski s lankom povezanih web-stranica (v. tabelubroj 2 u ovom radu).

Knjiniar i ovdje eli doznati, da li jeengl. tekst, koji je u ovom sluaju kratak, uenicimarazumljiv. Veinom da, bar je tak zvualo. Knjiniar

opet podsjea sve uenike na vanost uporabeengleskog jezika u drutvu znanja odnosno veliku koristengleskog jezika u sadrajnoj uporabi Interneta. Krajdvosata knjiniar zavri s rijeima kako je uvjeren da

e obraeni sadraj uenicima biti i dalje koristan,

pogotovo s pogledom na dolazee obaveznosrednjokolsko obrazovanje u RH!


19/22

Uenicima je omoguen pristup Internetskim enciklopedijma i pokazano kako ihkoristiti: upisati pojam u trailicu enciklopedije i snalaenje u koritenju prika-

zanih rezultata upita. S time to nisu upoznali samo jednu nego etiri na Inter-netu dostupne i trenutno valjda najvanije web-enciklopedije potaknuta im jesvijest, da je za istraivaki rad dostupan izbor odgovarajuih izvora znanjaneophodan: bez stvarnog izbora dostupnih izvora znanja i informacija nema nimogunost procjene niti odgovarajueg vrednovanja informacija i znanja zaprofesionalan istraivaki rad.

Uenici su utvrdili svijest o vanosti sposobnosti procjene vrijednosti pronaeneinformacije u svrhu razvijanja osobne odgovornosti koristei informacije (ovdje:iz Interneta) pri stjecanju vjetina potrebnih za cjeloivotno uenje i snalaenjuu drutvu znanja. Vidi: HNOS, nastavni plan i program za osnovnu kolu, Zagreb2006., str. 21.

Internet enciklopedije kao primjer kvalitativno vrijednih izvora znanja iinformacija online, a wikipedija enciklopedija u kontekstu sposobnosti procjene iosobne odgovornosti u vrednovanju informacija kao poseban, ipak laganoshvatljiv primjer: wikipedia je (za razliku trojicu drugih predstavljenih web-enciklopedija) interaktivnodostupan otvoreni izvor informacija i znanja, s time

ali i postoji mogunost manipulacije i neodgovorne izmjene podataka od bilokoga.

ZAKLJUAK


20/22

DODATAK: OBRAZOVNI SADRAJI NAINTERNETU NA HRVATSKOM JEZIKU:

http://www.hr(-> projekt kataloga hrvatskih web stranica zapoeo je 1994. godine, suradnjomFakulteta elektrotehnike i raunalstva. Trenutno sadri u 712 kategorije 20.816 izvora.)

http://www.nsk.hr(-> online katalozi Nacionalne i sveuiline knjinice)

http://www.geografija.hr(-> edukativni internet projekt Hrvatskog geografskog drutva. Razumljivim i

jednostavnim jezikom piu s geografskog stajalita o aktualnim temama. Vijesti, lanci iosvrti, izvori geografskih podataka - karte, fotografije i statistike, prikazi knjiga iasopisa, ideje za kreativniju nastavu u kolama, studentskestranice.)

http://hpd.botanic.hr(-> Republika Hrvatska ima svoje elektronike kole koje se bave fizikom,astronomijom, biologijom, kemijom i geografijom. Na stranicama se nalaze razliitiizvori. Na e-koli, tj. elektronikoj koli, posveenoj npr. fizici nalaze se i zadaci srjeenjima, s koracima i njihovim pojanjenjem, te kutak za pitanja koja korisnici mogupostaviti. Odgovore daju strunjaci, odnosno profesori i asistenti s fakulteta na kojimase predaje fizika. E-kole rade putem e-maila i to tako da jedan pol predstavlja uenik, adrugi Centar (institut, fakultet) i/ili istraiva u Centru.)

U usporedbi s engleskim jezikom, obrazovnih sadraja na Internetu na hrvatskom

jeziku je malo. Slijedi zbirka vanih web stranica na hrvatskom jeziku:


21/22

DODATAK (2): OBRAZOVNI SADRAJI NAINTERNETU NA HRVATSKOM JEZIKU:

http://www.holo.hr(-> e-learning stranice iz matematike i fizike, teorija i rijeeni zadaci sa prijemnih ispita

na hrvatskim sveuilitima. Cilj projekta je istraivanje mogunosti edukacije nainternetu i razvoj interaktivnog sustava za poduavanje matematike i fizike.)

http://mrav.ffzg.hr/zanimanja(-> ovaj vodi kroz zanimanja sadri informacije koje su vam potrebne pri izboruzanimanja , kao i niz savjeta iz profesionalne orijentacije. U prikazu 260 zanimanjaopisani su glavni poslovi, uvjeti rada, potrebne osobine i nain stjecanja naobrazbe.

Ispunite li interaktivni upitnik moete dobiti i savjet o zanimanjima koja odgovarajuvaim sposobnostima i interesima.)

http://kviz.djumbox.com(-> veliki interaktivni kviz znanja i ope kulture. Tjedne top liste najboljih igraa. Svakitjedan kolekcija novih pitanja!)

http://pubwww.srce.hr/likovna-skola-tanay (-> likovna kola i radionica)

http://www.pu.CARNet.hr/CARNet/EO(-> posluitelj je namijenjen obrazovanju putem WEB-a, uenju i testiranju steenogznanja.)

http://www.hidra.hr

(-> stranice Hrvatske informacijsko-dokumentacijske referalne agencije sadreinformacije o slubenim publikacijama)


22/22

LITERATURA:Nastavni plan i program za osnovnu kolu / . Zagreb: Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta, 2006.

Kvaternik, Ratimir: Wikipedia.Varadin: e-Kids + DVD, broj: 3, str. 6-7, 2006.

Kordi, M. Pouavanje uenika za samostalan rad: enciklopedija kao izvorznanja. Zagreb: Zrno, broj: 69-70, str. 20-22, 2006.

Nachschlagewerke im Internet/ Webteam Universitaetsibliothek. Freie

Universitaet Berlin. Januar 2006.

http://www.ub.fu-berlin.de/literatursuche/literatur_im_web/referenz/lexika.html

Znanjem do znanja: prilog metodici rada kolskog knjiniara / JasminaLovrinevi . Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studijeOdsjeka za informacijske znanosti, 2005.

Kovaevi, D. ; Lasi-Lazi, J. ; Lovrinevi, J. kolska knjinica - korakdalje. Zagreb: Filozofski fakultet, Zavod za informacijske studije Odsjeka

za informacijske znanosti: Altagama, 2004.

Internet enciklopedije - edukacija u cybersvijetu. Prosinac 2004.

http://www.tportal.hr/tehnologija/Internet/page/2004/12/08/0344006.html

Goedert, Wilfried: Multimedia-Encyklopedien auf CD-Rom: eine vergleichendeAnalyse von Allgemeinenzyklopaedien. Berlin: Deutsches Bibliotheksinstitut, 1994.

Documents

Internet_enciklopedije_-_Ljerka_Medved_i_Dinko_Vekić