SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

KATARINA PERINI

INTERNI OBRAUN U HOTELU IMPERIAL PO

USALI STANDARDIMA

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, 2013.

SVEUILITE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

KATARINA PERINI

INTERNI OBRAUN U HOTELU IMPERIAL PO

USALI STANDARDIMA

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Raunovodstvo trokova

Mentor: Dr.sc. Dimitri Mira

Student: Katarina Perini

Studijski smjer: Meunarodno poslovanje

JMBAG: 0081108686

Rijeka, 2013.

UVOD ........................................................................................................................................ 5

1. RAUNOVODSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV .................................................... 7

1.1. POJMOVNO ODREENJE I STRUKTURA RAUNOVODSTVA ....................... 7

1.2. PRETPOSTAVKE I ORGANIZACIJA RAUNOVODSTVENOG

INFORMACIJSKOG SUSTAVA (RIS) .............................................................................. 16

1.3. SPECIFINOSTI RIS-A HOTELA .......................................................................... 22

2. INTERNI OBRAUN HOTELA .................................................................................... 25

2.1. PRISTUP IZGRADNJI INTERNOG OBRAUNA ................................................ 25

2.2. INSTRUMENTI INTERNOG OBRAUNA ........................................................... 28

2.2.1. Pojmovno razgranienje trokova i rashoda ....................................................... 29

2.2.2. Pojmovno razgranienje utroaka i izdataka ...................................................... 33

2.2.3. Pojam prihoda, primitaka i uinaka .................................................................... 34

2.2.4. Interni dokumenti ............................................................................................... 37

2.2.5. Interne poslovne knjige ...................................................................................... 38

3. RAUNOVODSTVENO IZVJEIVANJE PREMA STANDARDIMA USALI ........ 39

3.1. USALI KAO SUSTAV ............................................................................................. 40

3.2. DEVETA I DESETA VARIJANTA USALI-A ........................................................ 41

3.3. ORGANIZACIJSKE PRETPOSTAVKE PRIMJENE USALI ................................. 47

3.4. USALI U PRAKSI HOTELIJERSTVA HRVATSKE ............................................. 49

4. SUSTAV IZVJEIVANJA U HOTELU IMPERIAL RAB ...................................... 52

4.1. SUSTAV MJESENOG IZVJEIVANJA PO STANDARDIMA USALI-JA U

HOTELU IMPERIAL .......................................................................................................... 52

4.2. SUSTAV DNEVNOG IZVJEIVANJA PO STANDARDIMA USALI-JA U

HOTELU IMPERIAL RAB ................................................................................................. 68

4.3. IZVJETAJ HOTELA IMPERIAL PO 9.-TOJ VARIJANTI USALI-JA ................ 72

4.4. OSTALI OBLICI IZVJEIVANJA U SUSTAVU USALI.................................... 73

4.5. POKAZATELJI POSLOVANJA IMPERIAL D.D. U 2011. I 2012. GODINI ........ 76

4.6. PRIJEDLOZI ZA POBOLJANJE SUSTAVA IZVJEIVANJA HOTELA

IMPERIAL ........................................................................................................................... 84

ZAKLJUAK .......................................................................................................................... 87

LITERATURA ......................................................................................................................... 89

POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 91

POPIS TABELA ...................................................................................................................... 91

5

UVOD

Industrijska revolucija stvorila je pretpostavke za razvoj turizma koji se kao masovna pojava

poeo razvijati krajem 19. i poetkom 20. stoljea. Iako je ugostiteljstvo kao pojava poznato

od zaetka ljudske civilizacije, tek nakon industrijske revolucije stvorila su se materijalna

dobra i infrastruktura koji su omoguili razvoj turizma. Danas je turizam najvea pojava koja

utjee na privremenu migraciju stanovnitva na planetu Zemlji, a turistika djelatnost postala

je gotovo najvea privredna djelatnost na svijetu. Moe se rei da svaka zemlja ili mjesto na

zemaljskoj kugli imaju nekakav oblik turizma i turistike djelatnosti. Ugostiteljstvo i turizam

danas se naziva industrija slobodnog vremena, to dovoljno govori koliko se je ta djelatnost

razvila.

Pojavom sve veeg broja turista pojavila se i velika turistika ponuda. Konkurencija je

utjecala da poslovanje turistikih poduzea bude to efikasnije kako bi turistika poduzea

opstala na tom jako dinaminom tritu te kako bi se osigurao razvoj i rast turistikih

poduzea. Turistika poduzea trebaju, osim komparativnih prednosti, iskoristiti i sva

menaderska znanja kako bi poslovanje bilo efikasno, a to znai proizvesti kvalitetne usluge,

prihvatljive tritu, uz najmanje mogue trokove.

Osnovne funkcije menadmenta su planiranje, organiziranje, voenje i kontroliranje. Kroz te

etiri funkcije odvijaju se procesi koji osiguravaju kvalitetno upravljanje. Cilj procesa

upravljanja je postizanje rezultata najboljim koritenjem ljudskih, financijskih i materijalnih

potencijala, koji su dostupni organizaciji i samim menaderima. Kako bi upravljanje bilo to

kvalitetnije menaderima su potrebne informacije. Zbog toga menaderi puno ulau u

izgradnju razliitih informacijskih sustava. Informacijski sustav temeljen na

raunovodstvenim podacima naziva se raunovodstveni informacijski sustav (RIS). Unutar

RIS-a rade se interni obrauni, a interni obraun se moe formirati tako da zadovoljava

potrebe djelatnosti koje poduzee obavlja. U svjetskoj hotelskoj industriji interni obraun se

uglavnom radi po metodi USALI.

U ovom diplomskom radu prezentira se vanost internog obrauna po USALI metodi.

Usporediti e se interni obraun hotela Imperial s otoka Raba koji posluje u sastavu Imperial

d.d. Rab, a koji takoer svoj interni obraun radi po metodi USALI. Usporediti e se razlike

izmeu devete varijante USALI-ja i internog obrauna hotela Imperial te dati prijedlozi za

poboljanje internog obrauna hotela Imperial sukladno standardima USALI. Svrha ovog rada

je prikaz USALI metode tj. metode izrade internog obrauna u hotelskoj industriji te prikaz

6

mogunosti navedenog standarda i njegove prilagoenosti hotelskoj industriji, ali i

mogunosti prilagodbe obrauna hotela Imperial ovom standardu. Cilj rada je teorijski

obraditi USALI metodu i specifinosti internog obrauna u hotelijerstvu te prikaz istog na

praktinom primjeru hotela Imperial.

Teorijska razrada rada temeljena je na istraivanju sekundarnih podataka tj. podataka koji su

prikupljeni iz nekih prethodnih istraivakih procesa i koji su dostupni u obliku znanstvenih i

strunih lanaka, prirunika i druge dostupne literature. U tu svrhu koriteni su izvori

dostupni u knjinici te na Internetu putem pristupa bazama asopisa i lanaka te izvjetajima i

drugim relevantnim izvorima podataka. U praktinom dijelu rada koriteni su primarni izvori

podataka tj. podaci prikupljeni od hotela Imperial. U izradi rada koritene su: deskriptivna i

komparacijska metoda te metoda analize i sinteze.

Rad je strukturno podijeljen u est poglavlja. U uvodnom dijelu navedene su uvodne naznake

teme, svrha i ciljevi te struktura rada. U drugom poglavlju teorijski je razraena tema

raunovodstvenih informacijskih sustava. Tako je pojmovno odreeno raunovodstvo i

njegova struktura, navedene su pretpostavke i organizacija takvih sustava te specifinosti u

hotelijerstvu.

U treem poglavlju obraena je tematika internih obrauna hotela. Tako je naveden pristup

izgradnji internih obrauna te instrumenti koji se koriste. U etvrtom poglavlju obraena je

tema raunovodstvenog izvjeivanje prema USALI standardima gdje je definiran USALI

sustav te njegova deveta i deseta varijanta. Takoer su obraene pretpostavke primjene

USALI standarda te praksa u hotelijerstvu Hrvatske. U petom poglavlju na praktinom je

primjeru prikazan sustav izvjeivanja hotela Imperial na dnevnoj i mjesenoj razini te

izvjeivanje prema devetoj varijanti USALI-a. Takoer su istaknuti neki prijedlozi za

poboljanje izvjeivanja hotela. U zavrnom dijelu napravljena je sinteza rada te su istaknuti

najvaniji zakljuci.

7

1. RAUNOVODSTVENI INFORMACIJSKI SUSTAV

Informacijski sustav je podsustav poslovnog sustava kojim se ostvaruju tijekovi informacija

unutar poslovnog sustava, ali i izvan njega, tj. to je onaj sustav koji prikuplja, pohranjuje,

uva, obrauje i isporuuje informacije vane za organizaciju i drutvo, tako da budu

dostupne i upotrebljive za svakog. Raunovodstveni informacijski sustav daje potporu

raunovodstvenim funkcijama te je integriran s ostalim dijelovima poslovnog sustava.

U nastavku ovog poglavlja pojmovno e se odrediti pojam raunovodstva i njegova struktura.

Definirat e se raunovodstvo kao funkcija te funkcije koje su implementirane u

raunovodstvenim informacijskim sustavima. Osim toga, definirat e se raunovodstveni

informacijski sustav te njegovi najvaniji dijelovi te na koji nain je RIS integrira u

hotelijersko poslovanje.

1.1. POJMOVNO ODREENJE I STRUKTURA RAUNOVODSTVA

Raunovodstvo je sustav, proces, vjetina, metoda i tehnika identifikacije, mjerenja,

biljeenja, povezivanja i interpretacije rezultata onih ekonomskih aktivnosti koje mogu

vrijednosno iskazati, odnosno koje imaju mogunost novanog iskaza.

Nastanak knjigovodstva see u vrijeme Rimskog carstva gdje su se u to vrijeme vodile neke

knjige i evidencije koje danas slie suvremenim raunovodstvenim knjigama i evidencijama a

to su1:

Codex ili glavna knjiga,

Codex rationum ili knjiga osobnih rauna,

Adversarium ili dnevna knjiga,

Libellus ili knjiga pribiljeaka,

Liber calendari ili evidencija hipotekarnih zajmova.

U 8. stoljeu pojavile su se arapske brojke i dekadski sustav, a u 13.-tom stoljeu razvija se

obrtnitvo i obveze voenja knjiga te kontrola radi stjecanja prihoda.

1 http://oliver.efos.hr/nastavnici/jmesaric/org_rac/p4.pdf

8

Knjigovodstvo se bavi ostvarenim poslovnim dogaajima, a meu njima samo onima koji su

obraunati novanim jedinicama. Obiljeja poslovnog dogaaja su2:

da je stvarno nastao,

da je nastanak potvren pisanom ispravom,

da je izraen financijskom vrijednou i

da izaziva promjenu ekonomske stavke.

Voenje knjiga su u zaetku bile obveze koje je propisivala drava (republika) prvenstveno

zbog obrauna poreza koji je obrtnik (poduzetnik) bio duan transferirati dravi kako bi ona

mogla financirati javne potrebe. Na taj nain su drave pokuale to ravnomjernije opteretiti

obrtnike prilikom naplate poreza. Na tim osnovama razvijalo se knjigovodstvo i

raunovodstvo u korist informacija za obrtnika (poduzetnika).3

Kako bi raunovodstvo bilo efikasno i zauzelo ono mjesto i ulogu koju moe imati u

suvremenim uvjetima, mora se stalno prilagoavati promjenama koje nastaju u okruenju

ekonomske, tehnike, kadrovske prirode, prihvaajui istodobno teorije upravljanja, a

posebno teorije informacija. Raunovodstvo kao informacijski sustav spada u red

organizacijskog sustava kao i poslovni informacijski sustav.4 Cilj je raunovodstva kao

informacijskog sustava proizvesti i pruiti korisnicima informaciju o stanju i kretanju

imovine, dugova i kapitala, odnosno o promjenama u financijskom poloaju i uspjenosti

poduzea.

Svrha mu je osigurati informacije koje e korisniku tih informacija biti pouzdanom podlogom

za prosuivanje o nainu i stupnju ostvarivanja cilja poduzea, o radu menadmenta te

uspjenom odluivanju. Raunovodstvo pomae da se sauva imovina kojom poduzee

raspolae, da se racionalnije rabi i kvalitetnije planira te da cijeli poslovni proces bude

ekonominiji, poduzee stabilnije i prilagodljivije promjenama u svojoj okolini.

2 Grupa autora: Raunovodstvo, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, 1994. str. 261.

3 Raunovodstvo osnovni pojmovi, sadraji i funkcije, Ekonomski fakultet, Osijek, dostupno na:

http://oliver.efos.hr/nastavnici/jmesaric/org_rac/p4.pdf (15.05.2013.)

4 Grupa autora (1994): Raunovodstvo, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 261

http://oliver.efos.hr/nastavnici/jmesaric/org_rac/p4.pdf

9

Da bi raunovodstvo, kao informacijski sustav, moglo ostvariti ovako koncipirane ciljeve i

zadatke to iz toga proizlaze, treba biti sastavljeno od funkcija i struktura primjerenih tome,

treba djelovati po odreenim naelima, te sluiti se prikladnim metodama i tehnikama.

Raunovodstvo kao poslovna funkcija obuhvaa:5

odabiranje naela, pravila i postupaka za priznavanje, mjerenje i knjienje poslovnih

promjena (raunovodstvene politike),

standardizirano voenje poslovnih knjiga (knjigovodstvene tehnike i procesiranje

podataka knjigovodstvo),

raunovodstveni nadzor,

financijsko planiranje, analiziranje i interpretiranje financijskih podataka te

financijsko i poslovno izvjeivanje i interpretiranje raunovodstvenih politika

Suvremeno je raunovodstvo vrsto povezano s ekonomijom. Raunovodstvo se sve vie

prilagouje ekonomiji i ekonomskim transakcijama; preuzima niz pojmova, kategorija,

metoda i mjerila iz ekonomske teorije. I ono utjee samo svojim teorijskim i praktinim

dostignuima na razvoj ekonomske teorije, zauzevi dostojno mjesto upravo u tom

znanstvenom podruju6.

Raunovodstveni informacijski sustav je upravljani sustav, njime se upravlja kao i sa svakim

drugim sustavom. Upravljanje je nezamislivo bez informacija te uspjeno upravljanje

raunovodstvenim informacijskim sustavom zahtjeva primjerene informacije. One su vrlo

bitne za uspjeno donoenje odluka u podruju organizacijskog strukturiranja i funkcioniranja

raunovodstva te za njegovo usavravanje i prilagoavanje informativnim potrebama

poslovnog sustava i njegova menadmenta.

Nuno je razvijati raunovodstveni informacijski sustav, koji e zauzeti mjesto i ulogu, koja

mu je namijenjena u integralnom informacijskom sustavu poduzea.

5 L. Crnkovi i J. Martinovi (1999): Financijsko raunovodstvo, Ekonomski fakultet, Osijek, str. 6

6 Grupa autora (1994): Raunovodstvo, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 10-

11

10

Zadatak takvog raunovodstvenog informacijskog sustava je da prikuplja, obrauje, uva te

dijeli i nudi organima odluivanja i izvoenja informacije na vrijeme i u obliku da mogu

sluiti u procesu odluivanja, odnosno upravljanja raunovodstvenim informacijskim

sustavom.

Raunovodstveni informacijski sustav moe se promatrati kao:

financijsko raunovodstvo,

raunovodstvo trokova i

menadersko (upravljako) raunovodstvo.

Slika 1: Struktura raunovodstva

Izvor: Belak V. (1995): Menadersko raunovodstvo, Rrif, Zagreb, str. 350

Financijsko raunovodstvo (eng. Financial Accounting) odnosi se na cjelinu poduzea ili na

cjelinu ekonomskih transakcija, ukljuujui i njihove rezultate izraene u novanim

pokazateljima. Ono sustavom rauna obuhvaa svu imovinu, dugove (obveze) i kapital,

financijske rezultate sveukupnog poslovnog procesa poduzea i financijske odnose s drugim

poduzeima.7 Financijsko raunovodstvo obuhvaa odgovarajui dio svih raunovodstvenih

funkcija i predstavlja jednu sustavnu cjelinu: knjigovodstvo, raunovodstveno planiranje,

7 Ibidem, str. 14

11

raunovodstveni nadzor i raunovodstvenu analizu imovine, dugova i kapitala, odnosno

financijskog rezultata poduzea.

Naglasak se stavlja na obuhvaanje podataka o vrijednosnim uincima ve nastalih poslovnih

promjena i aktivnosti. Najvanija je objektivnost i dokazivost. Financijsko raunovodstvo

priprema samo sumarne informacije, odnosno globalne izvjetaje za poslovni sustav kao

cjelinu. Izvjeivanje se mora temeljiti na propisima ili na nacionalnoj razini prihvaenim

meunarodnim standardima ili opeprihvaenim raunovodstvenim naelima.

Financijsko raunovodstvo iz raunovodstvenih knjiga daje sintetizirane podatke u obliku

sloenih informacija iskazanih u financijskim izvjetajima.

To su:

bilanca sustavni pregled imovine, kao aktivu, te dugova (obveza) i kapitala, kao

pasivu, u stanovitom trenutku,

raun dobiti i gubitka financijski izvjetaj u kojem se prikazuju tri osnovne

vrijednosne pozicije: prihodi, rashodi, neto- dobitak, ili neto dobitak (ako se od

dobitka ili gubitka odbije porez),

izvjetaj o novanim tokovima stavlja naglasak na promjene kao posljedice

odreenih uzroka poveanja ili smanjenja novca u obraunskom razdoblju,

biljeke uz financijske izvjetaje razrade i dopune kojima se poblie objanjavaju

sadraji i pozicije u pojedinim financijskim izvjetajima.

Raunovodstvo trokova (eng. Cost Accounting) moemo nazvati i internim

raunovodstvom jer je uglavnom sa svojim informacijama okrenuto internim korisnicima

poduzea. Ono obuhvaa formiranje informacija o elementima koji sudjeluju u poslovnom

procesu ve od trenutka kad su na raspolaganju, zatim o trokovima ugraenim u uinke

poslovnog procesa i financijskom rezultatu pojedinih sastavnih dijelova cjelokupnog

poslovnog procesa, organizacijskih jedinica.8

Osnovni je sadraj raunovodstva trokova viestruka analitika obrada, klasifikacija,

evidentiranje i raspodjela trokova, zbrajanje podataka o trokovima te izvjetavanje o

tekuim i planiranim trokovima i njihovim relevantnim odnosima.

8 Grupa autora (1994): Raunovodstvo, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 17

12

Ovo raunovodstvo obuhvaa trokove po vrstama, mjestima, nositeljima trokova: sustav

obrauna po stvarnim trokovima, sustav obrauna po standardnim trokovima, sustav

obrauna po varijabilnim trokovima i druge metode obrauna.

Trokovi u raunovodstvu mogu se klasificirati prema brojnim kriterijima, a ti su kriteriji

slijedei:9

trokovi prema prirodnoj vrsti ili pojavnom obliku,

trokovi prema nainu obuhvaanja po poslovnim funkcijama,

trokovi prema segmentu i mjestima troka,

trokovi prema reagiranju na stupanj zaposlenosti kapaciteta,

trokovi prema nainu zaraunavanja pojedinom razdoblju i mogunosti kontrole,

trokovi s obzirom na utjecaj na poslovni rezultat,

trokovi prema ulaganju u poslovni proces te

trokovi prema doprinosu kvaliteti.

Neovisno o organizacijskom ustroju, raunovodstvo trokova preuzima iz financijskog

raunovodstva analitike podatke o trokovima i prihodima, s ciljem njihove daljnje obrade

relevantnim instrumentarijem, a to znai da raunovodstvo trokova mora osigurati podatke i

informacije za:10

pripremu internih tekuih izvjetaja za menadment, potrebnih u procesu

planiranja i kontrole trokova te za ocjenu pojedinane odgovornosti menadera i

zaposlenika,

pripremu internih tekuih izvjetaja za menadment o profitabilnosti pojedinih

proizvoda i usluga, ponuenog asortimana i marki proizvoda, segmenta kupaca,

prodajnih kanala i sl., a u cilju donoenja odluka o alokaciji resursa te

prihvatljivosti trino definiranih cijena,

9 Drljaa M. (2004): Mala enciklopedija kvalitete, V. dio - Trokovi kvalitete, Oskar, Zagreb, str. 32

10 Peri M. i Jankovi S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Hrvatska zajednica raunovoa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 16

13

pripremu internih tekuih izvjetaja za menadment, ija je svrha donoenje

stratekih i taktikih poslovnih odluka u podruju kreiranja poslovne politike i

poslovnom planiranju, a vezano za razvoj novih proizvoda, ulaganje u novu

tehnologiju te za potrebe poslovnog odluivanja u drugim posebnim prilikama,

pripremu eksterno orijentiranih izvjetaja potrebnih investitorima, dravnim

tijelima i drugim vanjskim korisnicima.

Raunovodstvo trokova ima kljunu ulogu u osiguranju dokumentacijske i informacijske

osnovice za potrebe menaderskog raunovodstva. Kako bi raunovodstvo trokova moglo

izvriti ulogu koja mu je u poslovnom procesu namijenjena, treba ga organizacijski i

sadrajno definirati kao sustav primjene metoda i tehnika za odreivanje trokova pojedinog

projekta, procesa ili uinka, direktnim mjerenjem, dodjeljivanjem ili alokacijom.11

Kod raunovodstva trokova nezaobilazna je podrka relevantne informatike tehnologije,

koja mora osigurati tekue usporeivanje budetiranih i ostvarenih trokova i uinaka te

tekue utvrivanje odstupanja po naelu izuzetka.

Ono mora slijediti koncepciju menaderskog raunovodstva koje se ustrojava prema

specifinim zahtjevima djelatnosti te uzima u obzir rezultate istraivanja trita o suvremenim

trendovima na tritu i mogunostima plateno sposobne potranje, jer su to odrednice koje

bitno utjeu na mogunost ostvarenja planova.

Uloga raunovodstva trokova je nezaobilazna na putu ostvarenja prognostike funkcije

menaderskog raunovodstva.

U sreditu promatranja je budet, u sastavljanju budeta raunovodstvo trokova osigurati e

podatke za prognozu oekivanih prihoda, trokova i parcijalnih rezultata.

Menadersko (upravljako) raunovodstvo (eng. Menagement Accounting) moe se

definirati kao primjena odreenih koncepcija, tehnika, interdisciplinarnih aplikacija i

specijalnih istraivanja u pribavljanju, obradi i interpretaciji raunovodstvenih podataka i

informacija menaderima centara odgovornosti, a vezano za njihove odluke u poslovnim

procesima, radi ostvarenja slijedeih namjera:

da se spozna to se, kako i zato dogaalo u prolosti s ciljem da se predvidi i

planira budunost poduzea,

11 Ibidem, str. 20

14

da se formulira strategija razvoja i politika poduzea,

da se planiraju ekonomske aktivnosti u dugoronim, srednjoronim i kratkoronim

vremenskim razdobljima,

da se kontrolira da li dolazi u odstupanjima od plana,

da se utvrde odgovornosti menadera,

da se donose menaderske odluke.

Menadersko raunovodstvo djeluje u interakciji sa svim ostalim dijelovima, no u praksi je

najvie povezano sa financijskim raunovodstvom.

Ustrojavanje menaderskog raunovodstva donosi viestruke koristi menadmentu poslovnih

i procesnih funkcija hotela i hotelskih poslovnih sustava jer njegova informacijska osnovica

osigurava znaajno orue u borbi protiv konkurencije, a za bolje pozicioniranje na

globalnom turistikom tritu12

.

Raunovodstvena izvjea menaderskog raunovodstva orijentirana su prema internim

korisnicima, a slue kao osnovica planiranja, motiviranja, kontrole i ocjene ulaganja resursa.

Menadersko raunovodstvo prvenstveno je orijentirano na prognostike informacije - na

njima se temelji odluivanje o budunosti te ima naglasak na fleksibilnosti i relevantnosti

iskazanih podataka.

Zahtjevi menaderskog raunovodstva usmjereni su ka pravovremenoj informaciji te sastavni

dio u sustavu izvjeivanja je priprema i pruanje informacija po centrima odgovornosti.

Menadersko raunovodstvo ne mora u cijelosti potovati odredbe meunarodnih i

nacionalnih raunovodstvenih standarda i naela, ve prvenstveno slijedi standarde

djelatnosti. Izvjetaji menaderskog raunovodstva nisu propisani, ve su kreirani prema

stvarnim informacijskim zahtjevima menadmenta i specifinostima djelatnosti.

Uloga je menaderskog raunovodstva da koordinira i vrijednosno izraava ciljeve poslovnog

sustava te njihovo ostvarenje u kratkom i duem roku i treba pratiti sve relevantne odnose od

znaaja za planiranje, kontrolu, i financijsko izvjeivanje. Ukratko moe se rei da

12 Peri M. i Jankovi S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Hrvatska zajednica raunovoa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 13

15

menadersko raunovodstvo pomae menaderima da shvate to se i zato dogodilo u

prolosti te na temelju tih informacija iz izvjetaja da kontroliraju sadanjost i predviaju, a

time i planiraju budunost.

Slika 2: Stupnjeviti razvoj menaderskog raunovodstva

Izvor: Peri M. i Jankovi S.(2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Rif, Zagreb, str. 23

Stupnjeviti razvoj menaderskog raunovodstva ukazuje na ujedno i na pristup praenju

trokova. Ocjenu dostignutog stupnja razvoja u poslovnom sustavu te stupanj njegove

prilagoenosti suvremenim uvjetima poslovanja i informacijskim zahtjevima menadmenta,

moe se temeljiti na odredbi modela na etiri stupnja13

:

stupanj I - razlomljen

stupanj II temeljen na eksternom financijskom izvjeivanju

13 Ibidem, str. 22-23

16

stupanj III specijaliziran

stupanj IV integriran

Za svaki se stupanj ocjenjuje kvaliteta podataka i informacija koje je mogue na tom stupnju

osigurati, prilagoenost zahtjevima eksternog financijskog izvjeivanja, mogunost

utvrivanja i kvalitetu podataka o trokovima proizvoda i trokovima kvalitete te podobnost

tog stupnja za ostvarenje ciljeva operativne i strateke kontrole. Istraivanja pokazuju da u

hrvatskom hotelijerstvu poslovni sustavi tek na drugom stupnju razvoja14

.

Uvaavajui zahtjeve hotelijerstva i dostignuti stupanj razvoja menaderskog raunovodstva u

hotelijerstvu iskazani su slikom 2.

Menadersko raunovodstvo svoje zadatke ostvaruje putem sustava i metode obrauna

trokova i rezultata po centrima odgovornosti. Centri odgovornosti u hotelskom poslovnom

sustavu definirani su izvjeivanjem po standardima USALI na temelju kojeg menadersko

raunovodstvo pomae menaderima da na osnovi prikupljenih informacija iz financijskog

raunovodstva, raunovodstva trokova, neraunovodstvenih informacija i informacija iz

okruenja, ocjene odgovornosti za parcijalne i globalne rezultate.

1.2. PRETPOSTAVKE I ORGANIZACIJA RAUNOVODSTVENOG

INFORMACIJSKOG SUSTAVA (RIS)

Raunovodstveni sustav sadri metode i sredstva koja koriste subjekti za praenje i spoznaju

o stanju imovine, obveza i kapitala te o rezultatima poduzetih ekonomskih aktivnosti.

Raunovodstveni sustav moe se podijeliti na dva osnovna dijela:15

formalizirano raunovodstvo obvezno po zakonu,

neformalizirano (neobavezno) raunovodstvo za interne potrebe.

14 Ibidem, str. 23

15 Belak, V. (2002): Osnove profesionalnog raunovodstva, Veleuilite u Splitu, Split, str. 30

17

Formalizirano raunovodstvo obvezno po zakonu obuhvaa financijsko raunovodstvo kojem

se pridruuje i raunovodstvo poreza koje je ureeno poreznim zakonima i propisima. Ono

osigurava propisana financijska izvjea.

Osnovni ciljevi formaliziranog raunovodstva: osiguranje zakonitosti poslovanja, osiguranje

zakonskih prava svih pravnih i fizikih osoba koji imaju osnove za ostvarivanje tih prava te

osiguranje naplate poreza. Neformalizirano raunovodstvo je neobavezno, subjekti vode i

ureuju po vlastitoj volji.

Cilj je osiguranje podataka i informacija korisnih za upravljanje. Podaci o raunovodstvu

prikupljaju se u obliku izvornih raunovodstvenih isprava koje ine jedan od instrumenata

samog raunovodstva. Raunovodstvena isprava je pisani dokaz o nastaloj poslovnoj

promjeni, a slui kao podloga za unoenje podataka u poslovne knjige i nadzor nad

obavljanjem poslovnog zahvata. Na temelju isprava obavlja se obrada podataka.

Raunovodstvena naela odreuju koncepciju raunovodstva i razrauju njegove osnovne

karakteristike te formuliraju osnovicu za raunovodstvenu politiku. Najvanija

raunovodstvena naela su:16

naelo nastanka dogaaja prema ovom naelu uinci transakcija i ostalih dogaaja

priznaju se kada nastanu i biljee se u raunovodstvenim evidencijama i ukljuuju

financijske izvjetaje razdoblja na koje se odnose,

naelo neogranienog vremena poslovanja financijski izvjetaji sastavljaju se uz

pretpostavku da e subjekt nastaviti poslovanje na neogranieno vrijeme,

naelo subjekta - raunovodstvo poduzea se vodi za subjekte, a ne za osobe koje ih

posjeduju, rukovode njima,

naelo opreznosti prihodi se priznaju kad su razumno sigurni, a rashodi kad su

razumno mogui, odnosno prihodi se ne smiju priznati dok nisu ostvareni, a rashodi

mogu ako je vjerojatno da su mogui

naelo znaajnosti- zanemaruju se nevani dogaaji, a objavljuju se svi vani

dogaaji.

Ope prihvaena raunovodstvena naela samo su globalni okvir. Na temelju

raunovodstvenih naela razvijeni su i definirani meunarodni standardi financijskog

16 Ibidem, str. 32

18

izvjetavanja (MSFI). Oni utvruju koncepcijski okvir unutar kojega se trebaju nai

nacionalni raunovodstveni standardi. Meunarodni raunovodstveni standardi moraju biti

konzistentni. Oni moraju prikazati prirodu, funkciju i ogranienja koja se postavljaju u

definiranju nacionalnih raunovodstvenih standarda.17

Mnoge su zemlje, pa tako i Hrvatska prihvatile primjenu meunarodnih raunovodstvenih

standarda ukljuujui ih u zakonodavni sustav.

U Hrvatskoj se Zakonom o raunovodstvu (nn 109/07) regulirani raunovodstveni standardi i

to lankom 12. koji glasi:18

Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja (u daljnjem tekstu: HSFI) su

raunovodstvena naela i pravila sastavljanja i prezentiranja financijskih izvjetaja

koje primjenjuje raunovodstvena struka.

HSFI donosi Odbor za standarde financijskog izvjetavanja u skladu s ovim Zakonom.

HSFI objavljuju se u Narodnim novinama.

Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja obuhvaaju Meunarodne

raunovodstvene standarde (MRS), njihove dopune i povezana tumaenja te

Meunarodne standarde financijskog izvjetavanja (MSFI), njihove dopune i

povezana tumaenja, koji su utvreni od Europske komisije i objavljeni u slubenom

listu Europske unije.

Zakonom je regulirano i na koga se primjenjuju meunarodni standardi i to u lanku 13. koji

glasi:

(1) Poduzetnik je duan sastavljati i prezentirati godinje financijske izvjetaje

primjenom HSFI-ja.

(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga lanka, veliki poduzetnici i poduzetnici ije

dionice ili duniki vrijednosni papiri su uvrteni ili se obavlja priprema za njihovo

uvrtenje na organizirano trite vrijednosnih papira duni su sastavljati i prezentirati

godinje financijske izvjetaje primjenom Meunarodnih standarda financijskog

izvjetavanja.

17 Grupa autora (1994): Raunovodstvo, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 26-

28

18 Odluka o proglaenju Zakona o raunovodstvu, Hrvatski sabor, dostupno na:

http://www.poslovniforum.hr/nn2007/nn3174.asp (11.05.2013.)

http://www.poslovniforum.hr/nn2007/nn3174.asp

19

Iz tog je vidljivo da se MRS i MSFI u Hrvatskoj primjenjuju samo za velika poduzea, a

velika poduzea su takoer definirana Zakonom o raunovodstvu. Kriteriji za razvrstavanje

regulirani su lankom 3., a velika poduzea su ona koja prelaze dva od tri dolje navedena

kriterija:

ukupna aktiva 130.000.000,00 kuna,

prihod 260.000.000,00 kuna,

prosjean broj radnika tijekom poslovne godine 250.

Popis meunarodnih raunovodstvenih standarda:19

MRS 1 Prezentiranje financijskih izvjetaja

MRS 2 Zalihe

MRS 7 Izvjetaj o novanom toku

MRS 8 Raunovodstvene politike, promjene raunovodstvenih procjena i pogreke

MRS 10- Dogaaji nakon datuma bilance

MRS 11 Ugovori o izgradnji

MRS 12 Porezi na dobit

MRS 14- Izvjetavanje po segmentu

MRS 15 Povlaenje MRS-a 15 od strane Odbora

MRS 16- Nekretnine, postrojenja i oprema

MRS 17- Najmovi

MRS 18 Prihodi

MRS 19- Primanja zaposlenih

MRS 20- Raunovodstvo za dravne potpore i objavljivanje dravne pomoi

MRS 21- Uinci promjena teaja stranih valuta

19 http:/www.rif/pdf/publikacije/pdf

20

MRS 23- Trokovi prosudbe

MRS 24- Objavljivanje povezanih stranaka

MRS 26 Raunovodstvo i izvjetavanje planova mirovinskih primanja

MRS 27 Konsolidirani i odvojeni financijski izvjetaji

MRS 28- Ulaganja u pridruena drutva

MRS 29- Financijsko izvjetavanje u hiperinflacijskim privredama

MRS 30 Objavljivanja u financijskim izvjetajima banaka i slinih financijskih

institucija

MRS 31 Udjeli u zajednikim pothvatima

MRS 32 Financijski instrumenti; Objavljivanje i prezentiranje

MRS 33 Zarade po dionici

MRS 34 Financijsko izvjetavanje za razdoblja tijekom godine

MRS 36 Umanjenje imovine

MRS 37- Rezerviranja, nepredviene obveze i nepredviena imovina

MRS 38- Nematerijalna imovina

MRS 39 Financijski instrumenti: priznavanje i mjerenje

MRS 40 Ulaganje u nekretnine

MRS 41 Poljoprivreda

Popis Meunarodnih standarda financijskog izvjeivanja:20,21

MSFI 1- Prva primjena Meunarodnih standarda financijskog izvjeivanja

MSFI 2- Isplate s temelja dionica

20 Mijo, I. (n.d.): Raunovodstvena naela i standardi (MSFI i MRS), Ekonomski fakultet, Osijek, dostupno na:

www.efos.hr/index.php?option=com_docman&task=doc_download&gid=547&Itemid= (15.05.2013.)

21 Deloitte (2012): Depni vodi kroz MSFI-jeve, dostupno na: http://www.deloitte.com/assets/Dcom-

Croatia/Local%20Assets/Documents/2012/IFRSs_in_your_pocket_2012_hr.pdf (05.09.2013.), str. 40

http://www.efos.hr/index.php?option=com_docman&task=doc_download&gid=547&Itemidhttp://www.deloitte.com/assets/Dcom-Croatia/Local%20Assets/Documents/2012/IFRSs_in_your_pocket_2012_hr.pdfhttp://www.deloitte.com/assets/Dcom-Croatia/Local%20Assets/Documents/2012/IFRSs_in_your_pocket_2012_hr.pdf

21

MSFI 3- Poslovna spajanja

MSFI 4- Ugovori o osiguranju

MSFI 5- Dugotrajna imovina namijenjena prodaji i prestanak poslovanja

MSFI 6- Istraivanje i vrednovanje mineralnih resursa

MSFI 7- Financijski instrumenti: objavljivanje

MSFI 8- Operativni segmenti

MSFI 9- Financijski instrumenti: klasifikacija i mjerenje

MSFI 10- Konsolidirani financijski izvjetaji

MSFI 11- Zajedniki poslovi

MSFI 12- Objavljivanje udjela u drugim subjektima

MSFI 13- Mjerenje fer vrijednosti.

Sve to nije dovoljno precizirano meunarodnim raunovodstvenim standardima ili odreeno

zakonima o raunovodstvu ureuje se raunovodstvenim politikama. Raunovodstvene

politike bitne su sastojnice poslovne politike poduzea i njegovih dijelova pojedinanih

poslovnih funkcija, te funkcija upravljanja poduzeem.

Za D. Solomonsa raunovodstvene politike poduzea su specifini raunovodstveni postupci i

metode primjene onih naela koja su, prema ocjeni menadmenta, najprikladnija prezentiranja

korektnog financijskog stanja i promjena financijskog poloaja i rezultata poslovanja, a u

skladu su s opeprihvaenim raunovodstvenim naelima pa se i prihvaaju za pripremu

raunovodstvenih izvjetaja.22

Postoji mnogo razliitih raunovodstvenih politika u primjeni, ak i kada se odnose na isti

predmet, potrebna je prosudba pri izboru i primjeni onih politika koje uvjetima poduzea

najbolje odgovaraju da se pravilno prikae njegov financijski poloaj i rezultat poslovanja.

22 Grupa autora (1994): Raunovodstvo, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, str. 31

22

1.3. SPECIFINOSTI RIS-A HOTELA

Osobitosti menaderskog raunovodstva hotela proizlaze iz specifinosti hotelijerstva kao

djelatnosti, a ovise o organizacijskom ustroju hotelskog poslovnog sustava te zadacima koji se

pred hotelski menadment stavljaju u okviru menadment informacijskog sustava.

Organizacijski ustroj jednog hotela razlikovat e se u odnosu na drugi, ovisno o tome javlja li

se hotel kao samostalna pravna osoba, pravna cjelina u sustavu korporacije ili samo kao

odreeni centar razliitih pravnih oblika poslovnog organiziranja. Menaderskom se

raunovodstvu hotela stavlja u zadatak da kao podsustav menadment informacijskog sustava

hotela obuhvati sve relevantne podatke znaajne za ostvarenje svrhe i cilja kojih je i hotelski

poslovni sustav, osnovan, s naglaskom na posebnosti internih radnih procesa i aktivnosti

njegovih uih organizacijskih cjelina.23

Menaderski raunovoa ima zadatak upoznati osnovne znaajke izvoakog, informacijskog

i upravljakog sustava hotela, kao funkcionalno, prostorno i organizacijski zaokruene

cjeline, jer se na tome temelje informacijski zahtjevi menadmenta hotela. Specifinosti

menaderskog raunovodstva hotela temelje se na potivanju veza i odnosa izmeu

menadmenta hotela i raunovodstva. Znaajke hotela kao sustava implementirane su

raunovodstveni informacijski sustava te ovaj sustav odstupa od klasinih raunovodstvenih

sustava zbog posebnosti poslovanja hotela i potrebi prilagodbe zahtjevima ovog sektora.

Specifinosti izvoakog sustava hotela izraene su vrstom i asortimanom uinaka (proizvoda

i usluga), nainom njihove ponude i plasmana te mogunostima njihove valorizacije na tritu

i u internim radnim procesima. Za pripremu i pruanje uinaka u hotelu ustrojavaju se ue

organizacijske cjeline, koje mogu imati karakter organizacijskih jedinica, centara

odgovornosti, segmenata djelatnosti ili zemljopisnih segmenata, procesa, aktivnosti, a ovisno

o dostignutom stupnju razvoja organizacije i zahtjeva koji proizlaze iz prihvaenog sustava i

metode obrauna trokova i rezultata.

Menadersko raunovodstvo preuzima ulogu da relevantne naturalne informacije vrijednosno

izraava i preoblikuje u cilju usmjerene informacije. Informacijski sustav hotela odraava

sveukupnost veza i odnosa izazvanih izvoenjem osnovnih radnih procesa, a zadatak mu je

osiguranje relevantne informacijske osnovice potrebne menadmentu u upravljakom sustavu

23 Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Hrvatska zajednica raunovoa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 25

23

za donoenje relevantnih odluka potrebnih za upravljanje trokovima, uincima i internim

rezultatima. Takav pristup potvruje primjenu ireg koncepta internog obrauna, jer ui

koncept primjenjuje samo planiranje i kontrolu, vodi rauna i o specifinostima proizvodnje,

koje treba sagledati na razini hotela pa tako i njegovog okruenja odnosno njegovih odnosa sa

okruenjem, ali i kroz specifine odnose svake njegove poslovne funkcije.

Uz specifinosti aktivnosti hotela, njegov je komunikacijski odnos definiran i sveukupnou

robnih, financijskih i informacijskih odnosa s okrujem. Iako eksterni izvjetaji nee biti

predmetom posebnog razmatranja treba ih pripremiti i predstaviti kroz temeljne financijske

izvjetaje kako bi se okruenje informiralo o financijskom poloaju, poslovnom rezultatu,

novanom tijeku i promjenama u vlasnikoj glavnici. Te informacije nisu dovoljne kako bi se

ostvario komunikacijski odnos unutar menadment informacijskog sustava hotela pa tako ni

za ocjenu vlastitih pozicija hotela prema konkurenciji. Zbog toga naglasak se stavlja na

specifinosti raunovodstvenog i neraunovodstvenog sustava procesnih funkcija hotela.

Kako bi se u internom obraunu mogli jasno, pregledno i pravovremeno predstaviti rezultati

svih procesa i aktivnosti, potrebno je osigurati odgovarajuu metodoloku osnovicu koja e

omoguiti planiranje i nadziranje svih segmenata s ciljem ostvarenja optimalnih poslovnih

rezultata. Radi toga potrebno je ispuniti organizacijske pretpostavke za prikupljanje podataka

na mjestu na kojem su nastali te njihovu obradu i razvrstavanje prema koncepciji prihvaenog

sustava izvjeivanja. Teite menadment informacijskog sustava zapravo je obuhvat svih

specifinosti u hotelijerstvu koje se oituju kroz izvoenje proizvodno-usluno-prodajne

funkcije.

Proizvodno-usluno-prodajna funkcija nije djeljiva u prostoru i vremenu te je pod snanim

utjecajem sezonskih oscilacija. Kako bi se kvalitetno moglo upravljati poslovnim funkcijama

od vrlo velike vanosti su raunovodstvene i neraunovodstvene informacije, putem kojih se

omoguuje internim korisnicima da prepoznaju ekonomske kategorije na koje mogu utjecati i

tako da doprinesu optimalizaciji ukupnog poslovnog rezultata.

U okviru neraunovodstvenog informacijskog sustava potrebno je oblikovati pojedinane

informacijske podsustave za svaku skupinu procesa (priprema i pruanje usluga smjetaja,

prehrane i pia, ostalih turistikih usluga i njima prateih sporednih i upravno

administrativnih poslova) koji djeluju u sustavu povratne veze.

Naglasak treba staviti na osnovne procese i zajedno s njima povezanu problematiku odnosa s

kupcima, dobavljaima, konkurencijom te pritom treba potivati razvoj tehnike i tehnologije,

24

hotelske standarde te mogunost prilagoavanja trendovima na turistikom tritu i svjetskoj

hotelskoj industriji.

Neraunovodstveni informacijski sustav mora biti u funkciji ostvarenja slijedeih ciljeva:24

trinih, koji zahtijevaju da se stvori gost - potroa,

proizvodno-tehnikih, koji zahtijevaju da se asortiman, obujmom i kvalitetom usluga

optimalno zadovolje potrebe i elje gostiju te

ekonomskih, koji zahtijevaju da se stalno unapreuje interna ekonomija rada, provode

mjere racionalizacije te tei optimiranju pojedinanih i globalnog rezultata poslovanja

kako bi se osigurao povrat uloenih resursa u reprodukcijski proces.

Ta polazita treba uzeti u obzir kod informatizacije internog obrauna, iji je cilj stvaranje

jedinstvene baze podataka, koja e se koristiti u okviru integralnog informacijskog sustava.

Osnova mora biti u prepoznavanju robnih, financijskih i informacijskih tokova specifinih

radnih procesa i aktivnosti u hotelu.

Zbog specifinosti hotelskog poslovanja, koje su prethodno istaknute, raunovodstveni

informacijski sustav u hotelskom poslovanju uvelike odstupa od klasinih informacijskih

sustava ove vrste. Ovdje postoji visoki stupanj integracije s ostalim podsustavima hotela te

raunovodstveni sustav kao takav ne moe samostalno opstati u hotelskom poslovanju.

Integracija je nuna kako bi se osigurale sve potrebne informacije u cilju izvjeivanja i

provoenja raunovodstvenih funkcija.

24 Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Hrvatska zajednica raunovoa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 29

25

2. INTERNI OBRAUN HOTELA

Vanost internog obrauna oituje se u kvaliteti interno prezentiranih informacija za pojedine

hijerarhijske razine jer upravo o tome ovisi i kvaliteta samog eksternog izvjeivanja. Interni

obraun, u hotelskom poduzeu predstavlja niz aktivnosti planiranje, praenje, kontrolu,

analizu i prezentiranje dobivenih informacija o prihodima i rashodima odnosno rezultatu

poslovanja u financijskim izvjetajima.

U nastavku ovog poglavlja prikazat e se pristup izgradnji internih obrauna te instrumenti

internih obrauna. Tako e se obraditi pojam trokova nasuprot rashodima, pojmovi prihoda,

primitaka i uinaka te interni dokumenti i poslovne knjige.

2.1. PRISTUP IZGRADNJI INTERNOG OBRAUNA

Meunarodnim raunovodstvenim standardima, naelima i propisima osigurava se ispunjenje

informacijskih zahtjeva eksternih korisnika o cjelokupnom stanju i rezultatima odnosa

poslovnog sustava s okrujem. To nije dostatno internim korisnicima, iji su zahtjevi vezani

za informacije o odreenim trokovima, prihodima i internim rezultatima te s njima

povezanim podacima i informacijama. Kako bi raunovodstveni informacijski sustav mogao

udovoljiti ovim zahtjevima potrebno je izabrati odgovarajui sustav i metodu obrauna, pri

emu treba potivati specifinosti poslovanja, postignuti stupanj razvoja poslovnog sustava,

informacijske zahtjeve menadmenta i razvijenost raunovodstvene funkcije. Izabrani sustav,

metoda i oblik obrauna mora biti i u skladu sa svrhom, ciljem i zadacima poslovanja te mora

osigurati kvalitetno i cjelovito izvjeivanje o interno ostvarenim rezultatima, uz potivanje

naela odgovornosti svake hijerarhijske razine menadmenta.

Kvaliteta informacija menaderskog raunovodstva odraava usklaenost izabrane

metodoloke podloge i stvarnih informacijskih zahtjeva menadmenta25

. Verificira se

ocjenom pojedine poslovne odluke na visinu i strukturu rezultata poslovanja, to znai da su i

podloga za ocjenu odgovornosti pojedinog menadera u procesu odluivanja. To je veoma

znaajno, jer je danas svaki hotel i hotelski poslovni sustav suoen s procesom globalizacije

na razini svjetske hotelske industrije, to znai i sa zahtjevima ireg i ueg okruenja. U tim

uvjetima treba osigurati usporedivost vlastitih internih rezultata sa srodnima u okruju, tj. da

25 Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Hrvatska zajednica raunovoa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 69

26

metodoloka osnovica pripreme internih rezultata bude i eksterni prihvatljiva. Osim toga,

izabrani sustav i metoda obrauna moraju odgovarati znanju i sposobnostima s kojima treba

uskladiti podruje djelovanja raunovodstva trokova i menaderskog raunovodstva u

internom obraunu. Stoga menadersko raunovodstvo u ispunjavanju svojih sloenih zadaa

koristi informacije raunovodstva trokova, koje ima znaajnu potpornu ulogu u internim

komunikacijskim tijekovima izmeu financijskog i menaderskog raunovodstva. U fazi

oblikovanja i organizacijskog ustrojstva internog obrauna, mora se voditi rauna o robnim,

financijskim i informacijskim tijekovima u internim radnim procesima, koji proizlaze iz

specifinosti djelatnosti. Potrebna je razrada jedinstvenog internog kontnog plana, u koji e se

unutar temeljnih grupa trokova, ukljuiti one specifinosti internih radnih procesa koje su

znaajne za daljnju ralambu i pojedinano obuhvaanje trokova po mjestima, nositeljima,

aktivnostima i po drugim odgovarajuim kriterijima. S raunovodstvenog stajalita se cilju

treba pristupiti kao rezultatu kojeg treba planirati i nadzirati, to je i pretpostavka zadovoljenja

naela upravljanja prema ciljevima (Management Objectives).

Autori poput Atkinsona, Bankera, Kaplana i Younga predlau da se izgradnji internog

obrauna pristupi uz spoznaju o vlastitim mogunostima u poslovnom sustavu, da se izabere

najbolji pristup obuhvaanju trokova, ovisno o ciljevima koje se ele postii, to ukljuuje:26

mjerenje trokovnog inputa,

naine vrednovanja zaliha,

naine razvrstavanja trokova,

naine praenja tijeka trokova, i

dinamike ispunjenja informacijskih zahtjeva korisnika.

Izabrani sustav i metoda obrauna je polazite za kombinaciju ovih elemenata i osnova

izgradnje kvalitativnih elemenata internog izvjeivanja menadmenta hotela. Standardni

sustav izvjeivanja i kriteriji meunarodnog usporeivanja internih rezultata stavljaju

naglasak na naelo odgovornosti. Dakle, menaderski raunovoa mora menadmentu pruiti

informaciju o znaenju svake pojedine metode i sustava obrauna trokova, kako bi

menadment mogao donijeti odgovarajue raunovodstvene politike prilikom odabira

najboljeg sustava i metoda obrauna trokova. U tom procesu treba prilagoditi interni obraun

26 Ibidem, str. 71

27

informacijskim zahtjevnim internih i eksternih korisnika. Od internog obrauna u suvremenim

uvjetima se trai osiguranje informacijske osnovice za ocjenu odgovornosti pojedinog

menadera s obzirom na utjecaj njegovih odluka na visinu i strukturu trokova pojedinog

uinka te njegov utjecaj na ostvarene pojedinane i globalni rezultat.

Raunovodstvo trokova osigurava utvrivanje podruja gdje su trokovi nastali (mjesta

troka, centri odgovornosti, segment, proizvodne linije) i tko ih je izazvao (proizvodi i

usluge), to e olakati menaderskom raunovodstvu ocjenu mogunosti i njihova

sniavanja, kao i ocjenu rezultata poduzetih mjera racionalizacije.27

Slika 3: Prikazuje zadatke internog obrauna u sustavu upravljanja prema ciljevima

Izvor: Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, RIF, Zagreb,

str.72

U donoenju raunovodstvenih politika potrebno je definirati sve odgovarajue elemente

internog obrauna, koji e biti podlogom ostvarenja ciljeva poslovnog sustava.

27 Ibidem str. 72

28

Raunovodstvo trokova stalno se suoava sa potrebom osiguranja odgovarajue metodoloke

osnovice za ocjenu trine pozicije proizvoda i usluga. Menaderski raunovoa zajedno sa

svojim kolegama trebaju izabrati relevantan kalkulacijski postupak utvrivanja cijene

kotanja uinaka koji se mijenja s promjenom izabranog sustava i metode obrauna. Ako se

izabere najprimjerenija mogunost unutar niza relevantnih zahtjeva tada e interni obraun

izvriti svoju zadau te pritom se od menadera trai dobro poznavanje svih podruja od

znaaja za upravljanje trokovima.

Sloeni pristup oblikovanju cilju usmjerenog sustava obrauna trokova susree se pod

kraticom CORRA koja se odnosi na potrebu utvrivanja meuzavisnosti trokova, uinaka,

prihoda, rezultata i naina raunovodstvenog praenja i obraunavanja. CORRA znai C-

Cost (trokovi); O- Output (Uinci); R- Revenue (Prihodi); R- Result (rezultati ); A- Account

( Raun/ Obraun).28

CORRA je sustav koji treba osigurati pronalaenje odgovora na mnoga

pitanja o trokovima i uincima i njihovom ciljnom obuhvaanju u sustavu budetiranja te u

utvrivanju odstupanja planiranog i ostvarenog.

Podaci i informacije raunovodstva podloga su u kreiranju izvjetaja menaderskog

raunovodstva, od kojih se trai da prue elemente ocjene ostvarenog rezultata. Kada se izvri

konani izbor najpovoljnijih elemenata te uzme u obzir specifinosti internih radnih procesa u

hotelskome sustavu stvorene su pretpostavke za definiranje raunovodstvenih politika u

podruju internog obrauna.

2.2. INSTRUMENTI INTERNOG OBRAUNA

Izabrani sustav i metoda obrauna trokova je temeljni instrument internog obrauna, iji je

zadatak da osigura informacijsku osnovicu za ocjenu uinkovitosti donesenih poslovnih

odluka odreenoga menadera u hijerarhijskoj strukturi hotelskog poslovnog sustava. Rashodi

i prihodi su zapravo kategorije eksternog obrauna, dok su trokovi i uinci kategorije

internog obrauna te s njima su povezane kategorije (izdaci, utroci, primici) ije

razgranienje ima polazite u ciljevima internog i eksternog obrauna.

28 Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Hrvatska zajednica raunovoa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 73-74

29

2.2.1. Pojmovno razgranienje trokova i rashoda

Trokovi se u raunovodstvenom rjeniku definiraju kao izdaci za dobra i usluge neophodne

da bi se izveo poslovni proces u odreenom poslovnom sustavu, a prema meunarodnim

raunovodstvenim standardima (IAS) kao iznos novca ili novanih ekvivalenata, koji su

isplaeni po fer vrijednosti ali i druge naknade u zamjenu za nabavu imovine u vrijeme njena

stjecanja ili izgradnje.29

Trokovi se jo mogu definirati i kao resursi koje treba rtvovati ili kojih se treba odrei radi

postizanja specifinog cilja.30

U raunovodstvu trokovi se izraavaju i mjere u monetarnim

jedinicama koje su bile ili trebaju biti plaene za dobra ili usluge.

Slika 4: Temeljne kategorije eksternog i internog obrauna poslovanja

Izvor: Peri, M. Jankovi, S; Menadersko raunovodstvo hotela, RIF, Zagreb, 2006,

str.363.

Izvor: Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Rif, Zagreb

Raunovodstvo trokova je dio internog obrauna iji je zadatak preuzimanje prirodnih vrsta

trokova iz financijskih raunovodstva, njihova daljnja analitika obrada, razvrstavanje i

alociranje po kriterijima izabranog sustava i metode obrauna.

29 Ibidem, str. 76

30 Belak,V. (1995): Menadersko raunovodstvo, RRIF, Zagreb, str. 130

30

Zapravo upravljanje trokovima obuhvaa predvianje, planiranje, budetiranje i kontrolu

trokova te analize koje pokazuju ponaanja trokova ovisno o promjeni okolnosti i uzroke

odstupanja od predvienih trokova s ciljem njihova zadravanja u prihvatljivim granicama te

osiguranja informacija menaderima za izbor alternativa koje omoguuju promjene smjerova

aktivnosti radi postizanja optimalnih ekonomskih rezultata.

Slika 5: Odnos rashoda i trokova u raunovodstvu

Izvor: Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, RIF, Zagreb,

str.79

Menaderi najee svoju pozornost usredotouju na prodajni potencijal s pretpostavkom da

e ga profit pratiti, ali bez kvalitetnog upravljanja trokovima profit moe izostati i kod

velikih prodajnih kvota. Praktino znaenje upravljanja trokovima moe se uoiti iz injenice

da nakon odgovora na pitanje: Moe li se neto proizvesti?, redovito slijedi pitanje: Uz

kakve trokove je to mogue?.31

Trokovi su kategorija koja se obuhvaa u internim

financijskim izvjetajima, dok rashodi su kategorija koja se iskazuje u raunu dobiti i gubitka

te pruaju sumarne informacije namijenjene eksternim korisnicima o svim ulaganjima u

poslovni proces.

31 Belak, V. (1995): Menadersko raunovodstvo, RRIF, Zagreb, str. 131

31

Rashodi su negativna stavka rauna dobiti i gubitka i mogu se definirati kao rtvovani resursi

u stvaranju prihoda kojem pripadaju i koji se odnosi na odreeno obraunsko razdoblje.

Rashodi koji su iskazani u raunu dobiti i gubitka mogu, ali i ne moraju nastati u skladu sa

svrhom i ciljem poslovanja, jer se u rashode ukljuuju i razni neposlovni utroci i gubici.

Odnos rashoda i trokova treba promatrati prvenstveno sa stajalita korisnika

raunovodstvenih informacija, zbog toga to su rashodi kao kategorija financijskog

knjigovodstva usmjereni eksternim korisnicima, a trokovi kao kategorija internog obrauna

namijenjeni su potrebama menadmenta na svim hijerarhijskim razinama odnosno internim

korisnicima.32

Klasifikacija rashoda moe se podijeliti na slijedei nain:

rashodi poslovanja - najzastupljeniji su u normalnim uvjetima privreivanja.

rashodi financiranja - zatupljeni su u uvjetima visoke inflacije i kod nedostatka

vlasnikog kapitala,

izvanredni rashodi - javljaju se neredovito, izazvani su nestabilnostima trita , te

drugim internim i eksternim initeljima koji se ne mogu predvidjeti. 33

Rashodi poslovanja - povezani su osnovnom djelatnou hotelskog poslovnog sustava te

njihova visina i struktura ovise o vrsti uinaka i obujmu djelatnosti te su oni po svom

karakteru najblii definiciji trokova. Tako se javljaju rashodi proizvodnje - povezani su sa

resursnom osnovicom stvaranja uinaka, rashodi nabave stalne imovine i robe, rashodi

prodaje, administrativni rashodi te drugi rashodi.

Rashodi financiranja najvei dio rashoda financiranja najveim dijelom nastaju prilikom

stvaranja uinka, premda dio tih rashoda moe nastati neovisno o tome te taj dio rashoda tereti

rezultat poslovanja tekueg obraunskog razdoblja. Oni nastaju prilikom pribavljanja,

koritenja i vraanja financijskih sredstava. Oni se prvenstveno vezuju za osnovnu djelatnost

poslovnog sustava, a tu spadaju negativne kamate, negativne teajne razlike, smanjenje

vrijednosti dugoronih i kratkoronih financijskih ulaganja i pokrivanje negativnog salda

32 Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Hrvatska zajednica raunovoa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 79

33 Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Hrvatska zajednica raunovoa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 78-81

32

revalorizacijskih zaliha. Oni odravaju uspjenost voenja financijske politike hotelskog

poduzea u zadanim trinim uvjetima.

Izvanredni rashodi - nastaju na osnovi neplaniranog smanjenja poslovne imovine ili na osnovi

neplaniranog poveanja obveza. Oni se ne mogu planirati te se u pravilu ne povezuju s

procesom proizvodnje, ve se otpisuju na teret rezultata poslovanja tekueg obraunskog

razdoblja. Ovi rashodi ne mogu se predvidjeti, oni ne dovode do stvaranja novih vrijednosti,

te u tekuem razdoblju dovode do smanjenja rezultata poslovanja. Oni nastaju kao stavka

tekue godine, ija je svrha pokrie gubitka prethodne godine na teret rezultata poslovanja.

Izvanredni rashodi najee su rezultat neracionalnosti prethodnih razdoblja ili vanjskih

utjecaja te oni ne nastaju prilikom stvaranja uinaka.

Ukupni rashodi iskazani su u financijskom knjigovodstvu, rashodi koji su nastali u svezi

stvaranja uinaka, sadrajno odgovaraju trokovima poslovanja te samo su oni predmetom

obuhvaanja u internom obraunu. Odnosno, u trokove se mogu uvrstiti samo oni poslovni i

financijski rashodi, koji su nastali stvaranjem uinka, a mogue ih je putem odgovarajueg

metodolokog postupka dodijeliti ciljnom uinku. Oni rashodi, utroci i izdaci koji nisu

nastali radi stvaranja uinka ne predstavljaju trokove te oni trokovi koji nemaju podlogu u

izdacima ili ne dovode do rtvovanja resursa, ne smatraju se rashodima.

Svi rashodi poslovanja uinjeni radi stvaranja uinaka imaju karakter troka i predmetom su

obuhvaanja u internom i eksternom obraunu.

Izvanredni rashodi nemaju karakter troka, kao rashod koji nema karakter troka javljaju se i

izdaci nastali neovisno o svrsi i cilju poslovanja npr. donacije, subvencije, nagrade i sl.

Vremenski nesklad izmeu rashoda i trokova javlja se zbog razliitih zahtjeva koji se

postavljaju u pogledu vremenske dinamike iskazivanja rezultata.

Rashodi koji nemaju karakter troka, predmetom su obuhvaanja samo u financijskom

knjigovodstvu. Dakle u internom obraunu poslovanja kao troak se moe obuhvatiti samo

takvo ulaganje vrijednosti, tj. dobara koje se izravno moe povezati s ostvarenim uincima u

unutarnjem poslovanju. U rashode koji nemaju karakter troka spadaju; pokloni, donacije,

gubici na vrijednosnim papirima, neproduktivna ulaganja, ulaganja u neposlovnu imovinu i

drugo. Dio rashoda koji nemaju karakter troka nazivaju se neutralni rashodi.

Trokovi koji nemaju karakter rashoda predmetom su obuhvaanja samo u internom

obraunu, ali ne i u financijskom raunovodstvu, to su one vrste trokova koji u trenutku

33

nastanka jo ne predstavljaju rashode, tako se u internom obraunu javljaju tzv. dodatni

trokovi, npr. plae vlasnika kapitala u privatnom hotelu, ako se vlasnik javlja i kao

zaposlenik.

Vrijednosno nepodudaranje pojedinih vrsta rashoda i trokova proizlazi iz ciljeva internog i

eksternog obrauna. Cilj je internog obrauna da se to realnije obuhvate nastali trokovi po

pojedinim uincima. Suprotno tome cilj eksternog obrauna je zadovoljiti pravna, porezna i

poslovno- politika gledita. Pojedine se vrste trokova u internom obraunu obuhvaaju

razliito od visine rashoda iste vrste knjiene u financijskom raunovodstvu. To se javlja kod

kamata, materijalnih rashoda, otpisa i dr. Rashodi koji su obuhvaeni u financijskom

knjigovodstvu poklapaju se, ali ni ne moraju se poklapati s trokovima odreenog

obraunskog razdoblja. Samo oni trokovi koji imaju osnovu u rashodima te su obuhvaeni

unutar istog obraunskog razdoblja, u internom i eksternom obraunu imaju istovjetno

znaenje. Rashodi koji nemaju karakter troka te se nazivaju jo i neutralnim rashodima ne

obuhvaaju se u internom obraunu poslovanja.

2.2.2. Pojmovno razgranienje utroaka i izdataka

Utroci se usko vezuju uz pojam rashoda te predstavljaju fiziko ulaganje materijalnih

vrijednosti i dobara u stvaranju uinaka. Utroci se mogu definirati kao utroene koliine ili

pretpostavljeni utroeni dijelovi sredstava za rad, predmeta rada, usluga i radne snage u

poslovnom procesu koji dovodi do proizvoda i obavljenih usluga.34

Oni se najee

izraavaju fizikim jedinicama mjere. Utroci nisu ista raunovodstvena kategorija, u

uvjetima uvoenja upravljakog raunovodstva, gdje se naglasak stavlja na povezivanje

raunovodstvenih i neraunovodstvenih kategorija prilikom pripreme raunovodstvenih

informacija podaci o utrocima su od velikog znaaja. Podaci o utrocima znaajni su i u

raunovodstvenom nadzoru te raunovodstvenoj analizi, kad se ocjenjuju i vrijednosni

utjecaji na visinu ostvarenog rezultata.

Pojam izdataka vezuje se uz izdavanje, odnosno smanjenje novanih sredstava. Izdaci

predstavljaju izlaz novca iz poduzea, a postoje gotovinski i obraunski izdaci koji proizlaze

34 Grupa autora (1994): Raunovodstvo, Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika, Zagreb, str.

138-139

34

iz obraunskog i gotovinskog plaanja. Izdaci mogu nastati prilikom stvaranja uinka, ali oni

nastaju i neovisno o tomu.

Drugim rijeima, izdaci mogu, ali ne moraju imati karakter troka. Trokovi nastaju naelno

zbog utroka u naturalnom smislu, nikako zbog novanih izdataka. Naime, izdaci

predstavljaju smanjenje novanih sredstava, dok trokovi ne predstavljaju uvijek izdatke. Oni

se mogu sagledati i s aspekta njihova utjecaja na visinu iskazanog rezultata poslovanja na koji

mogu utjecati npr. isplate plaa i nadnica zaposlenima ili ne mogu kompenzacijski izdaci.

Najei izdaci nastaju prije troka kod veih ulaganja u stalnu imovinu pa se njihov utjecaj

na iskazani rezultat iskazuje naknadno. Mogu se sagledavati ovisno o njihovom karakteru,

odnosno odreenoj aktivnosti koja izaziva izdatke u novanom toku. Izdaci nastaju i zbog

aktivnosti investiranja - za kupnju stalne imovine, kupnju obveznica, radi financijske

aktivnosti - plaanje dividendi ili poslovne aktivnosti - isplate obveza prema dobavljaima,

isplate poreza i taksa itd. Karakter izdataka definiran je i obraunskim sustavom zemlje, ali i

sustavom vrijednosti koje se raunovodstveno obuhvaaju.

2.2.3. Pojam prihoda, primitaka i uinaka

Prihodi se poput rashoda dinamiki definirana ekonomska kategorija, koja nastaje tijekom

odvijanja poslovnih procesa u hotelskom poslovnom sustavu. Nastajanje prihoda uvijek je

povezano s realnim ulazom dobara ili nominalnim primicima. Prihodi predstavljaju ulazak

novih vrijednosti u poslovne procese, dok se samo prodajom tih dobara na tritu stvara

osnova za obraun i nastanak primitaka. Najvei dio prihoda nastaje iz osnovnog poslovnog

procesa, odnosno iz procesa stvaranja uinaka pa se taj dio prihoda moe smatrati ciljnim

prihodima. Ovisno o karakteru prihoda i njihovu obuhvaanju u financijskom raunovodstvu i

eksterni financijskim izvjetajima, mogu se sagledati kao:35

prihodi poslovanja - nastaju iz osnovne djelatnosti poslovnog sustava, kao rezultat

aktivnosti na stvaranju odreene strukture i obujma uinka i njihova plasmana na tritu,

sukladno svrsi i cilju poslovanja, tu spadaju: prihodi od prodaje proizvoda i usluga,

prihodi od prodaje robe, materijala i otpadaka itd. Osim ciljnih prihoda ostvarenih na

35 Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Hrvatska zajednica raunovoa i

financijskih djelatnika, Zagreb, str. 84- 88

35

tritu, u prihode poslovanja spadaju i procijenjene vrijednosti proizvoda, roba i usluga

utroenih za vlastite potrebe.

prihodi financiranja - ostvaruju se temeljem plasmana slobodnih financijskih sredstava na

tritu, a javljaju se u obliku kamata, pozitivnih teajnih razlika. Oni odravaju uspjenost

voenja financijske politike i mogu znaajno utjecati na visinu ostvarenog rezultata

poslovanja,

izvanredni prihodi - oni ne nastaju prilikom stvaranja uinka pa su u odnosu na njega

neutralni, odnosno nastaju temeljem neplaniranog smanjenja obveza ili neplaniranog

poveanja imovine, to znaajno moe utjecati na visinu ostvarenog rezultata poslovanja.

Oni nastaju i obuhvaanjem vikova imovine koja prethodno nije bila knjigovodstveno

obuhvaena, ali i zbog nepredvienog smanjenja obveza prema okruenju. Prihodi i njima

srodne kategorije definirani su okvirom IAS-a. U financijskom raunovodstvu, odnosno

za potrebe eksternih korisnika za odluivanje, su znaajni svi prihodi. Prilikom

pripremanja informacija za menadment od velike su vanosti prihodi koji su ostvareni iz

redovitih aktivnosti, a to su poslovni prihodi na koje menader odreene hijerarhijske

razine svojim odlukama moe neposredno utjecati.

Takvi prihodi nazivaju se ciljnim prihodima. Priznavanje prihoda u internom obraunu

povezuje se sa stvaranjem uinaka, kojima se sueljavaju trokovi resursa uloeni u njihovo

stvaranje. Prilikom priznavanja prihoda uvijek treba potovati pravilo da ukoliko ne postoji

mogunost mjerenja prihoda od buduih transakcija, priznavanje prihoda treba odgoditi do

trenutka kada e neizvjesnost biti otklonjena.

Primici predstavljaju ulaske novca u poslovne procese. Primici nastaju najveim dijelom zbog

prodaje uinaka, ali mogu nastati i neovisno o tome. Razgranienje prihoda i primitaka

sagledava se kroz odnose prihoda koji imaju osnovu u primicima i ostvareni su temeljem

prodaje uinka, prihoda koji imaju osnovu u primicima, ali nisu ostvareni temeljem prodaje

uinka. Primici nastaju iz aktivnosti (od prodaje stalne imovine), iz financijske aktivnosti (od

izdavanja jamstava, hipoteka itd.) kao i od poslovne aktivnosti vezane za stvaranje uinaka

(od prodaje za gotovinu, naplatom od kupaca temeljem prodaje). Karakter primitaka je

definiran obraunskim sustavom zemlje, ali i sustavom vrijednosti koji se raunovodstveno

obuhvaaju. Najee svi primici nastali u vezi s uincima definiraju se kao prihodi. Ova

kategorija primitaka ima utjecaja na rezultat poslovanja iskazan u internom obraunu

poslovanja, ali i u obraunu rezultata s okruenjem.

36

Uinci nastaju u internom obraunu poslovanja te se odnose prema prihodima na isti nain,

kako se trokovi u internom obraunu odnose prema rashodima. Uinak se vezuje uz

kalkulaciju uinaka i ima utjecaja na interni obraun rezultata. S aspekta hotelskog poslovnog

sustava kako cjeline, sagledava se kao aktivnost na ostvarenju ciljeva hotelskog poslovnog

sustava koji rezultiraju prodajom odreenih proizvoda na tritu.

Slika 6: Odnos prihoda i uinaka u raunovodstvu

Izvor: Peri, M. i Jankovi, S (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, RIF, Zagreb,

str.87

Vrijednost uinaka se u internom obraunu procjenjuje visinom proizvodnih trokova, koja

odraava obujam i strukturu trokova nastalih u stvaranju uinaka, a takoer i metodolokim

osnovama primijenjenog sustava i metodom obrauna trokova. U financijskom

raunovodstvu se vrijednost uinaka valorizira njihovom prodajnom cijenom u dijelu u kojem

su prodani na tritu. Pojmovno razgranienje uinaka i prihoda potrebno je jer pojedini

uinak ne mora uvijek biti prihod, niti je svaki prihod povezan s prodajom uinaka. Razlike

izmeu prihoda i uinaka javljaju se zbog razliite dinamike stvaranja uinaka i njihove

valorizacije na tritu. Cilj obuhvaanja prihoda u internom obraunu je njihovo to realnije

vrednovanje i zaraunavanje pojedinom obraunskom razdoblju, u kojem se sueljavaju s

odgovarajuim rashodima te utjeu na visinu ukupno ostvarenog rezultata hotelskog

poslovnog sustava. U internom obraunu naglasak se stavlja na prihode iz redovitih aktivnosti

hotelskog poslovnog sustava koji predstavljaju prihode koji su proizali iz usmjerenih

37

poslovnih odluka. Sueljavanje prihoda i trokova u internom obraunu polazite je kako bi

dolo do zadovoljenja informacijskih zahtjeva menadmenta i drugih eksternih korisnika.

Pravo i obveza menadmenta hotelskog poslovnog sustava na svim hijerarhijskim razinama

da putem odredbi IAS-14 postavi organizacijski ustroj centara odgovornosti kao segmenata

djelatnosti i zemljopisnih segmenata, pritom uzimajui u obzir sve relevantne imbenike i

meunarodnu praksu.

Pod tim imbenicima podrazumijevaju se sve slinosti i razlike u aktivnostima, uincima,

profitabilnosti te riziku na trinim podrujima.

2.2.4. Interni dokumenti

Interni dokumenti nastaju u poduzeu u kojem se i koriste. Svako poduzee odreuje koliko

e internih dokumenata voditi te kakvog e biti sadraja. Struktura internih dokumenata

uvelike ovisi o specifinostima djelatnosti svakog poduzea te potrebama koje poduzee ima

kod izrade internog obrauna. Interni dokumenti iskljuivo su namijenjeni za koritenje

unutar poduzea i za vlastite potrebe poduzea. Primjer takvih dokumenata su listovi dolazaka

i odlazaka zaposlenika s posla, izvjetaji o inventaru, informacije o cijenama, prodajne

statistike, predvianje plaanja i drugo36

.

Interni dokumenti mogu se podijeliti po razliitim kriterijima, a najei je onaj prema mjestu

nastanka:

interni dokumenti nastali izvan raunovodstva ili

interni dokumenti nastali u raunovodstvu.

Poeljno je da to vie internih dokumenata nastane izvan raunovodstva kako bi se osigurao

mehanizam kontrole od samog raunovodstva. Interni dokumenti nastaju kao osnova

evidentiranja u internom obraunu te je njihov nain sastavljanja vrlo vaan. Interni

dokumenti nastali izvan raunovodstva primarno su namijenjeni u druge svrhe te se koriste i

na mjesto nastanka, a u raunovodstvu se mogu koristiti za potrebe internog obrauna. To

mogu biti razliiti dokumenti, a valja napomenuti da je broj internih dokumenata koji nastaju

36 Hansaworld: Internal and external documents, dostupno na:

http://www.hansamanuals.com/main/none/theconf___118/manuals/version___64/hwconvindex.htm

(09.06.2013.)

http://www.hansamanuals.com/main/none/theconf___118/manuals/version___64/hwconvindex.htm

38

izvan raunovodstva velik. Interni dokumenti nastali u raunovodstvu iskljuivo su

namijenjeni za koritenje kod internog obrauna te kao takvi ne prolaze kroz mehanizam

kontrole raunovodstva kao to je sluaj s internim dokumentima nastalima izvan

raunovodstva.

Osim spomenute klasifikacije internih dokumenata, mogue je interne dokumente podijeliti

na izvorne i izvedene. Izvorni dokumenti pojavljuju se u izvornom obliku te ne mijenjaju

svoju strukturu koriste se onakvi kakvi oni zaista i jesu, dok izvedeni dokumenti nastaju kao

rezultat obrade jednog ili vie dokumenata37

.

Takoer je mogue interne dokumente podijeliti i na dokumente o trokovima i dokumente o

uincima. Osim ovoga, mogue je dokumente podijeliti i po kategorijama kojima pripadaju:

dokumenti prema vrstama trokova,

dokumenti za obuhvaanje direktnih i opih trokova,

dokumenti s aspekta funkcija u kojima nastaju,

dokumenti prema slubama knjigovodstva u kojima se vri njihova prvotna obrada itd.

2.2.5. Interne poslovne knjige

Svako poduzee duno je prema Zakonu o raunovodstvu voditi poslovne knjige. U poslovne

knjige biljee se podaci o nastalim poslovnim promjena vezanima uz poduzetniku djelatnost.

Poslovne knjige koje je raunovodstvo duno voditi (temeljne su dnevnik i glavna knjiga)

predstavljaju javne (eksterne) isprave, a njihov oblik ovisi o tehnici obrade podataka.

No, osim poslovnih knjiga za javne potrebe, raunovodstvo moe voditi i interne poslovne

knjige za potrebe izrade internih obrauna. Takve interne knjige takoer slue za biljeenje

nastanka poslovnih promjena vezanih uz poslovnu djelatnost poduzea. esto vanjske

poslovne knjige nisu dovoljne ili njihova struktura ne odgovara potrebama internog obrauna.

U tu svrhu rade se interne poslovne knjige ija struktura ovisi o samom poduzeu i njihovoj

poslovnoj praksi.

37 Siegel, J.G. i Shim, J.K. (2006): Accounting, Barron's Educational Series, New York, str. 505-518

39

3. RAUNOVODSTVENO IZVJEIVANJE PREMA

STANDARDIMA USALI

Prikaz poslovnih rezultata u bilo kojoj djelatnosti pa tako i u hotelijerstvu i turizmu mora

prikazivati realnu sliku o imovinskoj i financijskoj situaciji poduzea. Kako bi se moglo

postii usporeivanje poslovnih rezultata hotela, uveden je USALI sustav koji je danas

opeprihvaeni standard za praenje poslovnih rezultata u hotelijerstvu.

Standardi USALI (eng. Uniform System of Accounts for the Loding Industry) su standardi

jedinstvenog sustava izvjeivanja o interno ostvarenim rezultatima prihvaen u poslovanju

hotela u veini zemalja svijeta. Naglasak je prvenstveno na izvjeivanju internih korisnika,

iako ovaj sustav nudi mogunosti da se ukomponira u sustav eksternog izvjeivanja. U

USALI izvjetajima se prikazuje cijeli proces poslovanja u hotelijerstvu te po svojoj strukturi

odgovaraju zahtjevima visokog menadmenta.

Kod sastavljanja izvjetaja po USALI standardu potrebno je voditi brigu o tri naela38

:

odgovornost povezivanje s osobom ije odluke su utjecale na njihov nastanak,

kontrolabilnost mogunost kontroliranja i

zaraunjivost alokacija trokova u uzronoj vezi s prihodima.

Prema USALI standardima promatraju se (i sukladno tome se rade izvjetaji) centri

odgovornosti koji mogu biti organizirani kao trokovi, prihodovni, profitni i investicijski.

Temeljna obraunska jedinica je hotel, a svaki hotel bira izmeu 32 standardna izvjetaja

(Departmental Statements) koji se prilagoavaju stvarnim informacijskih zahtjevima

menadmenta.

Prvih 14 izvjetaja sastavljaju se za profitne centre odgovornosti, a ostalih 18 izvjetaja

sastavljaju se za trokovne centre te vrlo detaljno obuhvaaju sve njihove direktne trokove.

Svih 32 izvjetaja sumiraju se i prezentiraju u zbirnom izvjetaju o ostvarenom rezultatu

oslovanja. Vanost raunovodstvenog izvjeivanja prema standardima USALI oituje se u 39

:

38 Dekovi, . (2012): Upravljanje trokovima u hotelijerskom poslovanju koritenjem usali metodologije,

Raunovodstvo i financije, prosinac 2012, str. 31-

39 Peri, M. (2003): Interni obraun i sustav izvjeivanja po standardima metode USALI, Autorizirana

predavanja na poslijediplomskom znanstvenom magistarskom studiju Upravljanje kvalitetom u hotelijerstvu i

turizmu, objavljeno na Cd-u , Fakultet za turistiki i hotelski menadment, Opatija, str.3

40

jedinstvenom pristupu klasifikaciji, ifriranju, organizaciji i prezentaciji

raunovodstvenih i statistikih podataka,

mogunosti usporedbe ostvarenog rezultata hotela s ostalim hotelima, a po istoj

metodolokoj osnovici,

primjenom MRS-14 omoguena je primjena ponuenih rjeenja za segmente -

smjetaj, hrana i pie, garae, tenis.....

sustavnom planiranju i kontroli trokova po segmentima, mjestima i nosiocima

trokova.

3.1. USALI KAO SUSTAV

U 2006. izala je deseta varijanta USALI-a, a u ovom diplomskom radu prikazati e se deveta

varijanta. USALI (eng. Uniform System of Accounts for the Loding Industry) pojam je koji je

1996. godine uveden u sustav izvjeivanja o rezultatima svjetske hotelske industrije,

objavljivanjem devetog revidiranog izdanja knjige Uniform system of Accounts for the

Loding Industry u izdanju American Hotel & Motel Association, New York. No standardi

eksternog izvjeivanja o internim rezultatima hotela i hotelskih poslovnih sustava su pod

nazivom Uniform System of Accounts for Hotels (kratica USAH) postavljeni ve 1926.

godine od strane Hotel Association of New York City. Do danas je ovaj sustav prihvaen i

iroko se primjenjuje u teoriji i praksi veine zemalja svijeta.

Ovaj sustav je postavljen kako bi se udovoljilo zahtjevima menadera najprije SAD-a, a

kasnije i irom svijeta da se raunovodstvene informacije o internim rezultatima temelje na

jedinstvenom sustavu prepoznavanja, biljeenja, klasifikacije, organizacije i objavljivanja

vrijednosno izraenih podataka na nain da se mogu i eksterno usporeivati.

USALI slijedi osnovna naela raunovodstvene teorije i metode te temelji se na IAS-14 i

SFAS-a 131 te predstavlja poseban oblik prilagoavanja odredbi ovih raunovodstvenih

standarda zahtjevima ove grane djelatnosti.

USALI predstavlja metodoloku podlogu obuhvaanja relevantnih kategorija internog

obrauna u specifinim uvjetima poslovanja hotelskih poslovnih sustava. Standardi

izvjeivanja USALI predstavljaju u osnovi detaljniju razradu SFAS-a 131 poto se kao

predmet izvjeivanja oblikuju operativni segmenti, koji najee imaju karakter profitnih i

41

trokovnih centara odgovornosti, ali odraavaju specifinosti poslovnih procesa i aktivnosti u

hotelskim poslovni sustavima.40

USALI predstavlja okvir za primjenu standarda kako se trebaju pripremati i kako trebaju

izgledati raunovodstvena izvjea. Stoga se standardizacija raunovodstvenog izvjeivanja

provodi kroz utvrivanje i pripremu raunovodstvenih standarda u obradi i prezentaciji

podataka ime se omoguuje korisnicima razumljivost, upotrebljivost i kvaliteta izvjetaja. U

tom se postupku obuhvaanja naela, pravila i postupci za samu obradu, sastavljanje i

prezentiranje raunovodstvenih izvjetaja.

3.2. DEVETA I DESETA VARIJANTA USALI-A

Sustav USALI koncipiran je tako da osigurava da se istovrsne poslovne promjene saimaju po

zadanim kriterijima te kanaliziraju u 32 prema broju i sadraju standardizirana izvjetaja.

Prvih 14 izvjetaju su profitni centri odgovornosti:

1 - smjetaj (Rooms)

2 - prehrana (Food)

3 - pie (Beverage)

4 - telekomunikacije (Telecommunications)

5 - garae i parkiralita (Garage and Parking)

6 - golf tereni (Golf Course)

7 - prodaja golf opreme (Golf Pro Shop)

8 - gostinsko rublje (Guest Laundry)

9 - zdravstvena ponuda (Health Centre)

10 - bazen (Swimming Pool)

11 - tenis tereni (Tennis)

12 - prodaja tenis opreme (Tennis Pro Shop)

40 Peri, M. i Jankovi, S. (2006): Menadersko raunovodstvo hotela, Rif, Zagreb, str. 321-325

42

13 - ostala odjeljenja (Other Operated Departments)

14 - najmovi i ostali prihodi (Rentals and Other Income)

poseban izvjetaj o igrama na sreu - Casino (Statement for Gaming

Operations)

Centri odgovornosti, koji imaju karakter trokovnih centara, a spadaju u zajednike reijske

odjele, ije trokove treba pokriti prihodima iz osnovne djelatnosti:

15 - administrativni i opi poslovi (Administrative and General)

16 - kadrovi (Human Resources)

informacijski sustav (Information System)

sigurnost (Security)

19 - marketing (Marketing)

19 a - naknade za franizu (Franchise Fees)

transport (Transportation)

21 - investicijsko i tekue odravanje (Property Operation and Maintenance)

22 - energenti- (Utility Costs)

23 - naknade menadmentu (Menagement Fees)

24 - zakup, porez i osiguranje imovine (Rent, Property Taxes and Insurance)

25 - kamate (Interest Expense)

26 - otpisi i amortizacija (Depreciation and Amortization)

27 - porezi (Income Taxes)

28 - praonica (House Landry)

29 - plae i nadnice (Salaries and Wages)

30 - naknade plaa i povlastice zaposlenih (Payroll Taxes and Employee Benefits)

Svi ti izvjetaji predstavljaju ralanjene dijelove rauna dobiti i gubitka, a koji e se izvjetaj

uvesti u praksu konkretnog hotelskog sustava ovisi o informacijskim zahtjevima

43

menadmenta i o aktivnostima njegova izvoakog sustava. Najvanije izvjetajne cjeline u

sustavu USALI (izvjetaji br.1.- 14. i izvjetaj Casino) su one koje doprinose stvaranju nove

vrijednosti, odnosno one koje su trino orijentirane te se smatraju profitnim centrima

odgovornosti. Dakle, centri odgovornosti su one cjeline u kojima je mogue kontrolirati

prihode, trokove i interni rezultat te osigurati informacijsku osnovicu za ocjenu odgovornog

menadera. Putem standarda USALI osiguravaju se i posebni izvjetaji za odgovarajui broj

trokovnih centara odgovornosti (izvjetaji br. 15.- 30.).

Izbor relevantnih izvjetaja dio je raunovodstvenih politika za ije je donoenje odgovoran

glavni menader. Raunovodstveni informacijski sustav treba osigurati pretpostavke da se

organizacijski i sadrajno mogu primijeniti standardi internog obrauna i sustav izvjeivanja

kako ih definira USALI. Ovaj sustav zahtijeva i odreeni stupanj informatizacije, jer bez toga

nije mogue sastavljati interne izvjetaje temeljem podataka koji moraju biti dostupni

direktno iz obrauna. Dobar interni obraun mora uzeti u obzir specifinosti djelatnosti i

slijediti standarde USALI u zadovoljenju informacijskih zahtjeva menadmenta svih

hijerarhijskih razina, ali i eksternih korisnika s kojima se interni rezultati ele usporeivati.

Pri tome je potrebno slijediti naelo ekonominosti koje nalae da ulaganja u pripremu

informacija ne smiju biti vea od koristi koje se iz tih aktivnosti oekuju. Sustav izvjeivanja

temeljen na standardima USALI treba prilagoditi stvarnim informacijskim zahtjevima

menadmenta odreenih hotelskog sustava i njegovim aktivnostima, odnosno svako hotel

unutar poslovnog sustava mora izabrati unutar 32 predviena izvjetaja po sustavu USALI

ona koja su primjerena veliini, vlasnikoj strukturi i specifinostima poslovnog sustava.

Potivanja standarda USALI pretpostavka je osiguravanju jednoznanog itanja i

usporeivanja sa srodnim poslovnim sustavima u uem i irem okruenju. Podaci iz svih

izabranih izvjetaja moraju se saeti u okviru Sumarnog izvjetaja o internim rezultatima,

koji ujedno predstavlja na drugi nain iskazane podatke koji moraju biti neposredno sadrani

u raunu dobiti i gubitka, a neizravno utjeu na druge temeljne financijske izvjetaje. USALI

nudi i specifinu strukturu sadraja temeljnih financijskih izvjetaja primjerenih hotelijerstvu

kao djelatnosti, a to su: pored rauna dobiti i gubitka, bilanca, izvjetaj o promjenama

glavnice, izvjetaj o novanom tijeku i biljeke uz financijske izvjetaje. Pored ovih izvjetaja

koji su definirani IAS- om 1. sustav USALI nudi i posebne izvjetaje za one poslovne sustave

koji su upravljanje povjerili menadment kompaniji, ali i za manje poslovne sustave.

Deseta varijanta USALI standarda objavljena je 2006. godine. Nova verzija standarda izala

je kako bi se zadrao korak s razvojem poslovnog okruenja (npr. Internet trgovina na veliko,

44

boravina naknada itd.), ali i pruila objanjenja dvosmislenih smjernica iz devete verzije

(npr. definicija raspoloivih soba, otkaz pristojbi itd.). U nastavku slijedi opis glavnih

promjena u desetoj verziju u odnosu na devetu verziju USALI standarda.

Odjel smjetaja (Rooms Department)41

:

grupa prihodi od smjetaja se definira kao prihodi od iznajmljivanja blokova koji se

sastoje od 10 ili vie soba,

ugovor od prihoda od smjetaja se definira kao prihod od ugovora s drugim subjektima

za dosljedan blok soba na period dui od 30 dana,

raspoloive sobe se definiraju kao sve sobe u hotelu koje se koriste za noenje gostiju;

broj raspoloivih soba nee se smanjiti osim ako sobu nije mogue koristiti est

mjeseci zbog nastupa nekog dogaaja (npr. poara) ili ako je cijeli odjel smjetaja u

potpunosti zatvoren minimalno 30 dana,

besplatna soba se definira kao soba koju gost koristi bez naknade zbog marketinkih

razloga i nije povezana sa postojeim ugovornim obvezama (npr. svaka etvrta no

boravka je besplatna),

grupa troenje je sastavni dio primitaka od najma i drugih primitaka,

prihodi ostvareni preko posrednika biljee se kao neto prihod posrednika,

naknade za odmaralite se rasporeuju na druge odjele temeljem vrijednosti

komponenti ukljuenih u naknadu.

Odjel hrane i pia (food and beverage department)42

:

prihodi od odjela hrane i pia se mogu kombinirati i prikazati kao jedna stavka prihoda

na saetoj izjavi rada i izvjetaju o prihodima,

41 Mandelbaum, R. (2007): Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, 10th Edition, URL:

http://www.bluemaumau.org/uniform_system_accounts_lodging_industry_10th_edition, pogledano: 25.6.2013.

42 Mandelbaum, R. (2007): Uniform System of Accounts for the Lodging Industry, 10th Edition, URL:

http://www.bluemaumau.org/uniform_system_accounts_lodging_industry_10th_edition, pogledano: 25.6.2013.

http://www.bluemaumau.org/uniform_system_accounts_lodging_industry_10th_editionhttp://www.bluemaumau.org/uniform_system_accounts_lodging_industry_10th_edition

45

takoer se mogu kombinirati i trokovi i prikazati kao jedna stavka, dok su trokovi

itavog odjela zbroj trokova prodaje, svi plaanja i povezanih trokova te ostalih

trokova,

mogue je odvojeno tretirati hranu i pie, ali se podaci moraju kombinirati na saetoj

izjavi o radu i izvjetaju o prihodima,

dobit (ili gubitak) odjela prikazuje se na rasporedu odjela, ali ne i na saetoj izjavi rada

ili izjavi o prihodima,

mogue su pet klasifikacija prihoda od hrane i pia: outlet, u blagovaonici, catering,

mini-bar i ostalo,

ukupni prihodi od hrane i pia se definiraju kao zbroj prihoda od hrane i pia umanjeni

za ostale prihode od hrane i pia,

trokovi prodaje ne ukljuuju stavke prijenosa hrane i pia izmeu odjela, takvi

prijenosi naplauju se izravno na odgovarajuim raunima trokova u odjelima koji

primaju stavke,

porculan, staklo, srebro i posteljina su zasebne stavke unutar rasporeda odjela i

mogue se opsene definicije za svaku kategoriju,

stavka rashoda pod nazivom besplatne usluge i darovi je stvorena za prikaz trokova

besplatnih promocija za goste i prodavae odjela hrane i pia,