19
Broj 84, srpanj/kolovoz 2013. Croatian Real Estate Newsletter Pokrovitelji CREN-a: TEME BROJA: Intervju Veljko Žvan glavni kreativni direktor Grey Worldwide Zagreb Intervju dr. sc. Zrinka Paladino zamjenica pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba autorica knjige „Lavoslav Horvat - Kontekstualni ambijentalizam i moderna” Intervju dr. sc. Zrinka Paladino zamjenica pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba autorica knjige „Lavoslav Horvat - Kontekstualni ambijentalizam i moderna”

Intervju dr. sc. Zrinka Paladinofilipovic-advisory.com/UserFiles/File/cren/CREN_84_072013_HR.pdf · Zovem se Zrinka Paladino, rođena sam 1972. godine u Splitu, a od četvrte godine

  • Upload
    others

  • View
    3

  • Download
    0

Embed Size (px)

Citation preview

  • Broj 84, srpanj/kolovoz 2013.Croatian Real Estate Newsletter

    Pokrovitelji CREN-a:

    TEME BROJA:

    IntervjuVeljko Žvanglavni kreativni direktorGrey Worldwide Zagreb

    Intervju

    dr. sc. Zrinka Paladinozamjenica pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba autorica knjige „Lavoslav Horvat - Kontekstualni ambijentalizam i moderna”

    Intervju

    dr. sc. Zrinka Paladinozamjenica pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba autorica knjige „Lavoslav Horvat - Kontekstualni ambijentalizam i moderna”

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 2

    SADRŽAJ

    1. NAJAVA

    Poslovno-stručni simpozij “Zagrebački neboderi” 3

    2. TEMA BROJA

    Intervju:

    dr.sc. Zrinka Paladino, zamjenica pročelnika Gradskog zavoda za

    zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba

    autorica knjige „Lavoslav Horvat - Kontekstualni ambijentalizam i moderna” 4

    3. TEMA BROJA

    Intervju:

    Veljko Žvan, glavni kreativni direktor

    Grey Worldwide Zagreb 9

    4. PREDSTAVLJAMO

    Hrvatski Savjet za zelenu gradnju dobio je novo vodstvo

    – na godišnjoj Generalnoj skupštini članovi Savjeta za zelenu gradnju

    izabrali su novog predsjednika i još 8 članova Upravnog odbora 12

    Uspješno završila druga generacija cjelogodišnjeg edukativnog programa

    “Green Building Professional” 14

    5. STATISTIKA

    5.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – lipanj 2013. 17

    5.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz

    područja građevinarstva 17

    5.2.1 Indeksi građevinskih radova u travnju 2013. 17

    5.2.2 Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena gradnja u

    prvom tromjesečju 2013., poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih 18

    5.2.3 Izdana odobrenja za građenje u travnju 2013. 18

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 3

    1. NAJAVA

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 4

    Na početku čestitamo Vam na doktoratu i knjizi o arhitektu Lavoslavu Horvatu čiji naslov glasi „Lavoslav Horvat - Kontekstualni ambijentalizam i moderna”. Za uvod u ovaj intervju, molimo Vas da se predstavite našim čitateljima.

    Hvala na čestitkama.

    Zovem se Zrinka Paladino, rođena sam 1972. godine u Splitu, a od četvrte godine živim u Zagrebu. Diplomirala sam 1997. godine na Arhitektonskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od siječnja 2010. godine zaposlena sam na mjestu zamjenice pročelnika zagrebačkog Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode. Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2011. godine obranila sam doktorski rad „Lavoslav Horvat: Arhitektonsko djelo 1922.-1977.“ i stekla akademski stupanj doktora humanističkih znanosti. Autorica sam većeg broja znanstvenih i stručnih radova te aktivna sudionica stručnih

    arhitektonski vodiči ili monografske studije o pojedinim značajnim hrvatskim arhitektima pa je i to nešto, premda su rupe i u tim područjima, nažalost, prevelike.

    Na početku, pitanje koje Vam sigurno svi prvo postave, zašto ste izabrali arhitekta Lavoslava Horvata za Vaš doktorat?

    Od djetinjstva su me privlačila njegova najpoznatija ostvarenja, poput splitske crkve Gospe od Zdravlja ili Bančeve palače na Pločama u Dubrovniku, ali su me naposljetku osvojili i recentno otkriveni poratni dijelovi velebnog opusa, vezani uz javnu i industrijsku arhitekturu. Uvjerena sam danas da smo se Lavoslav Horvat i ja međusobno izabrali. Jedno dulje razdoblje mi se neobjašnjivo nametao iz apsolutne sjene, znala sam ga i sanjati, pa sam se s vremenom uvjerila da se trebam uhvatiti posla i obraditi upravo njegov nevjerojatan, a krajnje zapostavljen opus.

    skupova s područja povijesti hrvatske arhitekture, a posebno zaštite hrvatske graditeljske baštine. Imam jednog muža i troje djece.

    Dana 12. lipnja 2013. godine u Laubi je održana promocija Vaše knjige. Kao što smo čuli u uvodu gospodina Branka Čegeca iz Meandar Medie, koji je zajedno s Hrvatskim muzejom arhitekture u sklopu Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti izdavač Vaše knjige, nažalost, rijetkost je da se izdaju knjige o arhitekturi. Zašto je to tako?

    Ne znam točno zašto je to tako, ali slično je i s drugim područjima u kulturi. Gospodarska je situacija u zemlji loša pa je teško pribaviti sredstva za bilo kakve publikacije, a arhitektura je specifi čno područje, kojim se u pravilu bave arhitekti ili povjesničari umjetnosti, od kojih se relativno malo njih bavi teorijom, poviješću, analitikom ili kritikom arhitekture. U posljednje se vrijeme ipak češće izdaju barem različiti

    2. TEMA BROJA

    dr.sc. Zrinka Paladinozamjenica pročelnika Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode grada Zagreba autorica knjige „Lavoslav Horvat - Kontekstualni ambijentalizam i moderna”

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 5

    Opus arhitekta Lavoslava Horvata izrazito je bogat o čemu svjedoči i Vaša knjiga. No, u stručnim krugovima arhitekt Lavoslav Horvat nije uvijek dovoljno spominjan. Što je razlog tomu?

    Skromnost i samozatajnost za života ispraćeni su po Horvatovoj smrti polaganim zaboravom. Za života nije puno pisao o svojoj arhitekturi, a poslije čestih poratnih osvrta pojedinih kolega ili znanstvenika, poput Nevena Šegvića ili Duška Kečkemeta, koji su ga uvažavali i cijenili, relativno su malobrojni recentni osvrti na Horvatovo djelo. Vrijeme čini svoje pa je i njegov golemi angažman u industrijskoj arhitekturi pao u zaborav, tim više što je od njegovih brojnih tvornica danas samo poneka ostala u djelomičnoj funkciji.

    Kako biste što bolje našim čitateljima prezentirali rad arhitekta Lavoslava Horvata, molimo Vas da izdvojite njegove najznačajnije realizacije.

    Uz već rečena ostvarenja u Splitu i Dubrovniku, tu su brojna međuratna ostvarenja banovinskih bolnica u Splitu, Šibeniku, Biogradu na Moru ili Mostaru, obiteljskih kuća po cijeloj zemlji pri čemu brojem prednjače one u Splitu i po srednjodalmatinskim otocima. Jedna od veličinom manjih, a sjajnih primjera je i kuća Nižetić u Sutivanu na Braču, kao i splitska kuća Čulić ili kuća Horvatove majke na zagrebačkom Vijencu. Suprotnost im predstavljaju reprezentativna ostvarenja stambene namjene za Ivana Meštrovića ili Božu Banca, također vrhunska ostvarenja

    hrvatske stambene arhitekture. U poraću se neupitno ističu veliki industrijski sklopovi Đuro Đaković u Slavonskom Brodu, Dalmatinka u Sinju ili Tvornica električnih žarulja TEŽ u Zagrebu. Beograd je obilježen Horvatovom Saveznom industrijskom komorom na Terazijama, ali i najvećim poratnim jugoslavenskim luksuznim hotelom Jugoslavija u Novom Beogradu. Puno je toga: škola, upravnih zgrada, ambijentalno uklopljenog radničkog naselja u Mukinjama na Plitvičkim jezerima te opet krasnih obiteljskih kuća iz 1950-ih i 1960-ih godina, poput kuće Baće u Postirama na Braču, Buljan u Seget Vranjici ili Augustinčić u Zagrebu... Umorim se od nabrajanja i teško se odlučujem za najbolje.

    Izrazito je impresivan dio opusa arhitekta Lavoslava Horvata koji se odnosi na industrijsku arhitekturu. Recite nam više o tome.

    Poratni je dio Horvatovog opusa obilježen osnutkom i djelovanjem Arhitektonskoga projektnog zavoda Hrvatske u kojem je uglavnom bio vezan uz Odjel industrijske arhitekture. Brojnost i valjanost Horvatovih industrijskih projekata i ostvarenja presedan je u našoj arhitektonskoj povijesti pa njihova analiza i vrjednovanje neupitno pridonose i prosudbi vrijednosti čitave naše poslijeratne arhitektonske misli i prakse. Riječ je o velebnim ostvarenjima razdoblja obilježenog masovnom izgradnjom industrijskih pogona različitih vrsta i opsega, koja

    su kvalitetom i vrijednošću uspostavila visoka mjerila pri sagledavanju naše industrijske arhitekture uopće. Horvatovih dvjestotinjak projekata i oko, do danas poznatih, 140 ostvarenja industrijske namjene nevjerojatna su i zavidna stavka koja je ostala neobjašnjivo zapostavljenom. Kako je sam pred kraj života navodio, izgradio je oko milijun i pol kvadrata prostora, pri čemu sigurno velebni industrijski pogoni na prostorima bivše države, ali i izvan njezinih granica, odnose veliki udio. Izreka međutim da je bitna kvaliteta, a ne kvantiteta kod Horvata ne vrijedi jer su njegova brojna ostvarenja odreda bila pomnjivo projektirana i ostvarivana i većina ih je predstavljala mala remek-djela u prostoru. U razdoblju od samo petnaestak godina Horvat je potpuno ili djelomično projektirao i čak četiri hidroelektrane u zemlji, te jednu u inozemstvu, u Indiji, što ponovno predstavlja posebno zanimljivo područje unutar industrijskog dijela njegova opusa. Dovoljno je reći da je jednoj od njih, hidroelektrani Zakučac kod Omiša, Umjetnički savjet Saveza arhitekata Hrvatske 1963. godine dodijelio i godišnju nagradu „Viktor Kovačić“ za najvrjednije arhitektonsko ostvarenje na području Hrvatske.

    Knjiga je strukturirana u nekoliko poglavlja i prati različite faze života i stvaralačkog opusa arhitekta Lavoslava Horvata. Recite nam više o tome.

    Knjiga je strukturirana u šest poglavlja, koja se prate i kronološki. Započinje Horvatovim djetinjstvom i školovanjem,

    Fotografi ja: Gospa od Zdravlja, Split,1932.-1937. Fotografi ja: Kuća Nižetić, Sutivan,1936.

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 6

    Beograda, Uprava za zaštitu spomenika kulture, Muzej grada Zagreba, Institut za povijest umjetnosti, Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Galerija Meštrović u Splitu, te pojedine dostupne privatne zbirke. Ponešto sam sigurno i izostavila u nabrajanju.

    Pored samog stvaralačkog opusa, u knjizi ste predstavili i životni put arhitekta Horvata koji je neobičan, zanimljiv i kojeg je potrebno poznavati kako bi se shvatio njegov opus. Recite nam više o njegovom životnom putu.

    Rođen je kao izvanbračno dijete Emilije Kreneis iz Srijemskih Karlovaca, koja ga je 1901. godine potiho rodila u Varaždinskim Toplicama i odmah ga ostavila posvojiteljima, Franji i Slavici Horvat, primalji koja je prisustvovala porodu. Školovanje je počeo i dovršio u Zagrebu, gdje je nakon pohađanja Graditeljskog odjela Kraljevske tehničke srednje škole, tri godine radio u poznatom ateljeu Rudolfa Lubynskog, gdje se sprijateljio i s doživotnim prijateljem i kolegom Stjepanom Planićem. U jesen 1926. godine našao se među prvih pet polaznika Škole za arhitekturu Kraljevske umjetničke akademije profesora Drage Iblera. U tom je razdoblju započela i njegova dugotrajna suradnja s Ivanom Meštrovićem i Božom Bancem, za koje

    je u suradnji s Haroldom Bilinićem ostvario niz sjajnih projekata. Horvat je ratno vrijeme proveo u svojevrsnoj

    stagnaciji uz smanjene projektantske aktivnosti, a poratni mu je dio opusa obilježen osnutkom i djelovanjem Arhitektonskoga projektnog zavoda Hrvatske, poznatog APZ-a. Uglavnom vezan uz Odjel industrijske arhitekture, Horvat je s pratećim timom suradnika ostvario jedan od najopsežnijih opusa industrijske arhitekture u cijeloj državi. Od 1949. godine bio je predavačem na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a od 1960. godine i u Akademiji za likovne umjetnosti. Za dopisnog člana Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) izabran je 1951. godine, a za redovnog 1963. godine. U Zagrebu mu je 1971. godine dodijeljena nagrada „Vladimir Nazor“, a 1974. godine i nagrada „Viktor Kovačić“ za životno djelo, čime je uvršten u malobrojni krug arhitektonskih velikana u našoj zemlji, laureata obiju najznačajnijih stručnih nagrada. Umirovljen je 1973. godine nakon više od pedeset godina projektantske prakse, ali je do kraja života nastavio neumorno raditi. Preminuo je 1989. godine u ubožnici u Novom Marofu. Sahranjen je sa suprugom na Miroševcu.

    Što za Vas znači znanstveni rad i to posebice u arhitekturi? Što biste poručili kolegama kako biste ih potaknuli na znanstveni rad?

    Znanstveni rad u arhitekturi, kao uostalom i svim drugim poljima istraživanja predstavlja veliki i

    Usavršavanjem umijeća u vrijeme studija, Zagrebačkim razdobljem do kraja Drugog svjetskog rata, a nastavlja se Vremenom poratnog uspona, Plodnim pedesetim i šezdesetim godinama XX. stoljeća te naposljetku Kasnim radovima, umirovljenjem i jeseni života.

    Istraživanje za ovakav rad je zahtjevno i iziskuje puno vremena. Kako i gdje ste pronalazili potrebnu građu i koju metodologiju ste koristili?

    Istraživanje života i djela akademika Lavoslava Horvata metodološki je zasnovano na poredbenoj i kontekstualnoj analizi te interpretaciji, a prije svega na materijalima iz osobnog Horvatovog arhivskog fonda u Hrvatskom muzeju arhitekture Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu. Istodobno je obrađena i dostupna predmetna i usporedna građa različitih arhivskih izvora, među ostalim i Hrvatskog državnog arhiva, Državnog arhiva u Dubrovniku, Gospiću, Karlovcu, Krapini, Pazinu, Rijeci, Splitu i Zagrebu, uključujući i arhiv za likovne umjetnosti HAZU, Arhiv Hercegovačko neretvanske županije u Mostaru, Arhiv Srbije i Crne Gore, Istorijski arhiv

    Fotografi ja: Tvornica Dalmatinka, Sinj, 1947.-1976.

    Fotografi ja: Tender Hale Đuro Đaković, Slavonski Brod,1946.-1948.

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 7

    dugotrajan trud koji se naposljetku ipak itekako isplati. Sjajan je osjećaj biti u mogućnosti ispravno složiti i objasniti pojedine dijelove naše arhitektonske i opće povijesti koji su iz razno-raznih razloga ostale nepoznatima ili nepotpunima.

    Na promociji u Laubi čuli smo jako lijepe govore predstavnika Vaših izdavača i recenzenata. Recite nam više o njihovoj ulozi i ulozi drugih suradnika u Vašem projektu.

    Nakladnici knjige su Meanadar Media i Hrvatski muzej arhitekture HAZU, urednici su gospodin Branko Čegec i akademik Velimir Neidhardt, recenzenti prof.dr.sc. Zvonko Maković i dr.sc. Tomislav Premerl, kojima odreda zahvaljujem na usmjeravanju, podršci i pomoći. Lijepo je kad ovakav posao rezultira i stjecanjem novih prijateljstava s pravim ljudima, a ja sam imala sreće pa mislim da će se moja suradnja s Brankom Čegecom i mojim sjajnim grafi čkim dizajnerima, Božidarkom Brnas i Tomislavom Kraljevićem iz studija Bestias, kad tad i nastaviti.

    Vaš istraživački rad trajao je sedam godina. Koji su bili najveći izazovi i tko Vam je sve pomagao?

    Najveće su izazove predstavljala noćna preskakanja ograda zatvorenih tvorničkih sklopova kako bih ih potajno fotografi rala, pronalaženje načina za otvaranje bezbrojnih zatvorenih vrata Horvatove javne arhitekture, koja je,

    nažalost, uglavnom napuštena, te strašan osjećaj da do kraja života neću uspjeti popisati i obraditi sve ono što je jedan arhitekt uspio za života izgraditi. U rečenom su mi pomagali baš svi: obitelj, kolege, prijatelji i neprijatelji. Svak na svoj način. Naposljetku, da nije bilo pomoći nekolicine mojih sjajnih sponzora: poduzeća Pal Mar i gospodina Mirka Mrakužića, poduzeća Agrokor i gospodina Ante Todorića, PBZ-a i gospodina Bože Prke te gospodina Marijana Hanžekovića, ove lijepo uobličene knjige ne bi bilo.

    Promocija u Laubi bila je jako lijepa i izrazito dobro posjećena. Jeste li s razlogom izabrali Laubu za mjesto promocije?

    Da. Predstavljanje Horvatove monografi je u Laubi je vrlo simbolično uzimajući u obzir Laubinu povijest i prenamjenu. Naime, Kuća za ljude i umjetnost Lauba izgrađena je kao jahaonica austro-ugarske vojske, a s vremenom je prenamijenjena u skladište i tkaonicu Tekstilnog kombinata Zagreb, s kojim je i Horvat, kao vodeći hrvatski arhitekt tekstilne industrije, desetljećima surađivao. Ja sam pak kao konzervatorica Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode sudjelovala u transformaciji te tkaonice u Laubu. Sve se lijepo posložilo.

    Vaše područje rada je proučavanje spomenika kulture iz područja arhitekture i njihovo očuvanje. Spomenici arhitekture često su dio projekta razvoja

    komercijalnih nekretnina. Koji je Vaš stav, kako je potrebno kvalitetno revitalizirati spomenike arhitekture i uklopiti ih u nove projekte?

    Po meni je jedini mogući put onaj koji ne ugrožava spomenički karakter zaštićenih građevina, a koji istodobno ispravno procijenjenim prenamjenama i drugim zahvatima omogućuje novi život i staroj i novoj arhitekturi. Zaštita sama po sebi ne predstavlja ništa ukoliko

    Fotografi ja: Hotel Jugoslavija, Beograd, 1955.-1967. Fotografi ja: Izvedba Spomenika Jasenovac, 1964.-1966.

    Fotografi ja: Tvornica Električnih Žarulja TEŽ, Zagreb, 1947.-1965.

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 8

    se građevine po uspostavljanju zaštite prepuste propadanju i za njih se ne pronađe najprikladniji oblik opstajanja i uklapanja u suvremeni život. Prenamjene u kulturne svrhe nikako ne predstavljaju jedinu opciju, najljepšu da, ali ne i najisplatljiviju, pa po tom pitanju trebamo puno toga naučiti od Europe i ostatka kulturnog svijeta, koji se s baštinom nosi puno lakše i dostojanstvenije od nas.

    Revitalizacija i urbana regeneracija, posebice starih industrija, tema je koja je

    vrlo aktualna. Koje je Vaše mišljenje i stav o tome?

    Pojedinačno zaštićenu industrijsku, kao uostalom i svu kulturnu baštinu, valja bezuvjetno štititi, ali i dozvoliti mogućnost njezina revitaliziranja kroz promišljene i pametne obnove, prenamjene te nerijetko i dogradnje. Naravno, uz bezuvjetno ishođenje konzervatorskih smjernica i uvjeta od nadležnih službi zaštite od početaka planiranja pa do kraja projekata. To je jedini ispravan put koji treba slijediti

    i trebao bi rezultirati općom koristi po sve. Investitore, konzervatore i društvo općenito.

    Imate li planova za nova znanstvena istraživanja i, ako nam možete reći, tko ili što je nova tema?

    Neke nove planove u glavi imam, ali bih ih još zadržala za sebe. Tematika je slična, ali radi se za promjenu o jednom živućem arhitektu kojeg tek trebam privoliti da mi dozvoli da ga obradim. Nadam se da mu to neće odviše teško pasti.

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 9

    Grey Group jedna je od najvećih i najpoznatijih svjetskih tvrtki specijaliziranih za tržišne komunikacije, proglašena mrežom godine prema Euro Effi es izboru četiri godine zaredom, a posljednjih godina u kreativnom je uzletu, o čemu svjedoče brojne međunarodne nagrade, posebice one iz Cannesa, meke svjetskih kreativaca.

    Grey Zagreb je osnovan prije šesnaest godina i od početka je u vrhu hrvatske industrije oglašavanja zahvaljujući radu s vodećim brendovima Vip, Tomato, Erste Card Club, Labud, Ina, Franck, Erste banka, Chevrolet, Kraš, Opel, GSK, P&G, Unija Nova, Zaklada Ana Rukavina itd.

    Svaka agencija ima svoje posebnosti. U tom je smislu i svaka agencija neka vrsta branda, ima kreiran imidž u javnosti koji ovisi o njenim vrijednostima, ali i percepciji. Imidž Greya Zagreb je suglasje kreativnosti i učinkovitosti. Naime, u većini agencija u konačnici prevagne jedna od “suprotstavljenih” tendencija: ili je oglas učinkovit ali bez veće kreativne vrijednosti, ili je pak zanimljiv, kreativan i duhovit, no sa slabim ili čak bez ikakvog tržišnog rezultata. Ta stara fama, rekli bismo zabluda, o nužnoj ili-ili podjeli, ili kreativnost

    Devića, art direktora perfekcionista, Natašu Buljan, senior copywriter i priznatu scenaristicu, Borisa Miletića, copywritera s bogatim online iskustvom ili Eriku Alexovics iz Budimpešte, eksperticu za digitalni i online advertising.

    Redoviti susreti europskih kreativaca iz Grey Group postali su već tradicionalni. Višednevno druženje, seminari, prezentacije najboljih radova i poticajni razgovori kojima se nastoji podići kreativna razina svakog rada, dio su radne kulture koju Grey Group njeguje.

    ili učinkovitost, u Greyu Zagreb već odavna ne vrijedi. To dokazuju brojne nagrade, domaće i međunarodne, koje su gotovo idealno raspoređene kako za kreativnost tako i za učinkovitost. Često je isti rad nagrađen i za kreativnost i za učinkovitost.

    U suglasju sa svjetskim trendovima, Grey Zagreb zaposlio je posljednjih mjeseci niz iskusnih i vrsnih kreativaca koji su već osvojili brojne nagrade. Spomenimo Imeldu Ramović, art direktoricu s, vjerojatno, najviše osvojenih inozemnih radova, Nenada

    3. TEMA BROJA

    Veljko Žvanglavni kreativni direktorGrey Worldwide Zagreb

    Fotografi ja: Ponešto nagrada – Tijekom godina, u policama agencije skupilo se i ponešto nagrada – domaćih i međunarodnih.

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 10

    Molim Vas da se kratko predstavite našim čitateljima i da nabrojite neke od projekata na kojima ste radili.

    Imam dugogodišnje iskustvo u oglašivačkoj industriji. Radio sam u više agencija, BBDO, Agitprop, Digitel i Grey. Ako vam kažem da sam sudjelovao u kreiranju više stotina projekata, shvatit ćete zašto mi je teško odgovoriti na drugi dio vašeg pitanja. Ipak, izdvojio bih kampanje protiv trgovanja ljudima, glasovitu Tomato kampanju (Ante i Darinka), Vip rebranding, Zaklada Ana Rukavina itd.

    Na koji način pristupate novom projektu? Što Vas najviše inspirira?

    Najinspirativnije je kada osjetite da projekt nudi mogućnost originalnog, kreativnog izričaja. Tada se i tim može inspirirati i očekujete najbolje prijedloge, najuzbudljivije sastanke i odlična rješenja.

    Kakvi projekti su Vam draži: oni u kojima je klijent zahtjevniji, ali točno zna što želi ili oni u kojima sami morate osmisliti gotovo sve? Iz Vašeg iskustva, znaju li

    ljudi što žele kada su u pitanju dizajn i oglašavanje?

    Zapravo, uvijek morate sami osmisliti rješenje. Klijent nikada ne nudi rješenje, ali je bitno koliko precizno defi nira zadatak. Da, često se dogodi da klijent ne zna što zapravo hoće. Tek iz prvih prijedloga shvaća da to što ste ponudili neće. Ali, ako znamo što nećemo već smo bliži onome što hoćemo, zar ne? No, sve je manje takvih nedoumica. Danas klijent vrlo jasno defi nira zadatke, tek ponekad zajednički lutamo... no, ima i tu zadovoljstva.

    Dobitnici ste brojnih nagrada za svoje projekte, a često ste i član žirija na raznim natjecanjima, od kojih možemo spomenuti nedavno održane Dane komunikacija u Rovinju, gdje ste bili član žirija za Nagradu X. Kakva je bila ovogodišnja konkurencija? Koliko su takve nagrade bitne za hrvatski dizajn općenito i poticajne za razvoj još više kreativnih ideja?

    Sasvim otvoreno, prema mišljenju svih ili velike većine članova žirija, ovogodišnja je konkurencija bila vjerojatno jedna od najslabijih. Međutim, treba reći da smo to svi i očekivali. Loša, po mnogima i pogubna, gospodarska situacija odražava se i u oglašavanju. Najmanji su problem budžeti, uvijek možete biti kreativni,

    svako rješenje može biti za isti novac i dobro i loše. Problem je puno dublji. Opći pesimizam uvukao se u ljude. Svaka se komunikacija svodi na najnužnije, najosnovnije, nitko nema ambiciju komunicirati originalno, pozitivno, radosno, a originalnost i pozitivna energija uvjet su dobre kreative. Ako je svaki dan loš, onda kao da je vrijeme stalo. A tamo gdje vrijeme stoji, tamo se budućnost ne naslućuje. Treba reći da loši dani oglašavanja nisu specifi čni. Loši su za svaku djelatnost, a to se vidi na svakom koraku, dovoljno se prošetati ulicama. Kada se cijelo društvo pomakne naprijed, pomaknut će se i kreativnost u oglašavanju, u to nema sumnje.

    Kako biste defi nirali i objasnili ulogu i utjecaj branda i imidža u suvremenom poslovanju?

    To je zaista kompleksno pitanje. Da izbjegnem konvencionalni odgovor navest ću jedan primjer: zamislite da stojite ispred dva sasvim jednaka televizora a želite kupiti samo jedan. Na jednom je logo poznate marke a na drugom nema oznake branda. Kupit ćete onaj brandirani. Ako povisimo neznatno cijenu onoga s markom, opet ćete kupiti njega. Ako stalno povisujemo njegovu cijenu, u jednom trenutku će vam cijena biti previsoka i kupit

    Fotografi ja: Labud - Ljudi baš ne umiru u scenarijima za reklamne kampanje. Rijedak izuzetak bila je nesretnica koja nije znala izabrati Sanitar, neškodljivo sredstvo za čišćenje kupaonica.

    Fotografi ja: Erste banka - Bogdan Diklić pokušava nagovoriti sina da napokon napusti roditeljski dom – sa snimanja TV spota za Erste stambene kredite

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 11

    ćete onaj bez oznake. Ona razlika u cijeni koju jeste spremni izdvojiti, to je vrijednost koju ta marka, brand, ima u vašoj glavi. Pazite, riječ je o sasvim istom proizvodu.

    Razumiju li hrvatski menadžeri i direktori važnost osmišljavanja i izgradnje branda ili je to i dalje više umjetničko nego ekonomsko pitanje?

    To je sasvim ekonomsko pitanje. To je danas tako, nije bilo oduvijek. Ne znam više nikoga tko se oko toga dvoumi.

    Fotografi ja: Vipnet - Parkourovci su na snimanju za Vipme kampanju oduševili svojim mogućnostima.

    Što za vas znači poslovni prostor u smislu dizajna i marketinga? Može li dizajn prostora utjecati na raspoloženje ili čak produktivnost zaposlenika? Kako biste dizajnirali vaš idealan radni i životni prostor?

    Naravno da je prostor bitan. Bitan vam je prostor u kojem živite, u kojem radite, u kojem se odmarate, bitan vam je izgled i atmosfera grada u kojem živite... u radnom prostoru provodite dobar dio svojega života. Najbolje je kada je on uređen u vašem stilu, ali je to, zbog rada više zaposlenika u istom prostoru, nemoguće. To je, dakle, individualno. Moderna rješenja otvorenog prostora i minimalistički pristup u kojem dominiraju staklo, stolovi i kompjutori meni se ne sviđa. To je funkcionalno i hladno.

    Jesu li marketinške kampanje zbog brzog razvoja novih tehnologija postale kompliciranije i zahtjevnije, ili se samo radi o umijeću prilagodbe? Koliku važnost imaju društvene mreže u oglašavanju?

    Radi se o umijeću prilagodbe na nešto što je kompliciranije. Općenito, povijest oglašavanja nije ništa drugo nego korištenje svih komunikacijskih kanala koji nastaju neovisno o oglašavanju. Nekada su šalice i igraće karte bile najpopularnije jer su se često koristile. Šezdesetih godina su klijenti bili

    iznenađeni kada su im rekli da moraju na TV, da bez TV-a neće postići ništa... danas je to banalno. Internet je složen, zato je i oglašavanje složenije. Društvene mreže su opsjednute reklamama, to je najprivlačniji medij danas. S druge strane, bez podrške jednosmjernog medija kao što je TV, teže je postići značajne rezultate. Čini se da je kombinacija televizije i društvenih mreža dobitna kombinacija. Očigledno, internetu nedostaje uvjerljivost temeljena na autoritetu kojeg nudi televizija. Ona je i danas, čini se, oglašivački medij broj jedan, no prisutnost na društvenim mrežama je neizbježna jer je to mjesto gdje “živi” veliki udjel naših ciljnih skupina kojima se obraćamo u našim kampanjama.

    Kako balansirate između kreativnosti i poslovnog učinka? Jesu li to dvije sukobljene strane ili se radi o „licu i naličju iste kovanice“?

    Pa, ima nešto u činjenici da prodajni oglasi najčešće nisu kreativni. Nisam siguran da mogu odgovoriti zašto. Ali sam siguran da je odgovor isti kao i onaj na pitanje: jesu li sapunice, koje trebaju biti masovno gledane, manje kreativne od vrhunskih autorskih fi lmova ili serija? Jesu. Zašto? Valjda ljudi ne vole kreativna i dobra djela, valjda im se jednostavno i dosadno više sviđa. Ništa novo. Kič se najbolje prodaje, zar ne?

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 12

    Hrvatski Savjet za zelenu gradnju dobio je novo vodstvo – na godišnjoj Generalnoj skupštini članovi Savjeta za zelenu gradnju izabrali su novog predsjednika i još 8 članova Upravnog odbora.

    U Zagrebu je 25. travnja 2013. godine u Hrvatskoj komori inženjera građevinarstva održana godišnja Generalna Skupština Savjeta za zelenu gradnju na kojoj su predstavnici članova Savjeta na dvogodišnji mandat birali 9 novih članova Upravnog odbora, među kojima i novog predsjednika, potpredsjednika i rizničara. Za novog predsjednika Savjeta za zelenu gradnju izabran je većinom glasova Hrvoje Kvasnička iz tvrtke Jones Lang LaSalle, dosadašnji potpredsjednik. Funkciju potpredsjednika Savjeta preuzima Mark Gero, direktor tvrtke Eco Logic System d.o.o., koji je u proteklom mandatu bio član Upravnog odbora Savjeta te predsjednik Savjeta od 2009 do 2011. Za novog rizničara izabran je Sandro Vlačić iz tvrtke Holcim Hrvatska d.o.o., koji je u Savjetu aktivan i kao predsjednik radne skupine „Marketing i eventi“ te predavač u okviru jednogodišnje multidisciplinarne edukacije „Green Building Professional“ na temu „Održivi materijali i resursi“.

    Na Generalnoj Skupštini birano je i 6 kandidata za mjesta u Upravnom odboru, te su od ukupno 13 nominiranih, odabrani slijedeći članovi Upravnog odbora: Natko Bilić, direktor tvrtke Planetaris d.o.o., Kajo Ferić, tehnički savjetnik iz tvrtke Cemex, Antonija Mušović, direktorica tvrtke AGC Flatt Glass Adriatic d.o.o., Tomislav Perković, voditelj projekata, Verdispar International d.o.o., Arn Willems, CEO, GTC Nekretnine Zagreb d.o.o. te Vlasta Zanki, direktorica tvrtke HEP ESCO d.o.o. Članovi Upravnog odbora su i Mirela Budojević iz Zagrebačke banke d.d., te odvjetnik Igor Mucalo iz odvjetničkog društva Veršić Marušić, izabrani na lanjskoj Godišnjoj skupštini na dvogodišnji mandat.

    UPRAVNI ODBOR HRVATSKOG SAVJETA ZA ZELENU GRADNJU 2013/2014:

    PREDSJEDNIK:• Hrvoje Kvasnička, Jones Lang LaSalle d.o.o., [email protected]

    POTPREDSJEDNIK:• Mark Gero, Eco-Logic Systems d.o.o., [email protected]

    RIZNIČAR:• Sandro Vlačić, Holcim Hrvatska d.o.o., [email protected]

    ČLANOVI UPRAVNOG ODBORA:• Natko Bilić, Planetaris d.o.o., [email protected]• Kajo Ferić, Cemex Hrvatska d.o.o., [email protected]• Antonija Mušović, AGC Flat Glass Adriatic d.o.o., [email protected]• Tomislav Perković, Verdispar International d.o.o., [email protected]• Vlasta Zanki, HEP ESCP d.o.o., [email protected]• Arn Willems, GTC Nekretnine Zagreb d.o.o., [email protected]• Mirela Budojević, Zagrebačka Banka d.d., [email protected]• Igor Mucalo, Odvjetnički ured Veršić Marušić d.o.o., [email protected]

    4. PREDSTAVLJAMO

    Hrvatski Savjet za zelenu gradnju dobio je novo vodstvo – na godišnjoj Generalnoj skupštini članovi Savjeta za zelenu gradnju izabrali su novog predsjednika i još 8 članova Upravnog odbora

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 13

    Dosadašnja predsjednica Savjeta za zelenu gradnju, Vedrana Likan, direktorica tvrtke Colliers International d.o.o., i inicijatorica osnivanja Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj, na Generalnoj je skupštini izjavila: „Savjet za zelenu gradnju u Hrvatskoj na mnogo je načina obilježio razvoj zelene ekonomije u Hrvatskoj te pozicionirao mnoge institucije, tvrtke i organizacije kao društveno odgovorne upravo kroz kontekst njihove posvećenosti zelenoj gradnji. Za razliku od 2009., kada smo krenuli s radom, danas je pojam zelene gradnje u Hrvatskoj opće prepoznat. Naši edukativni programi iznjedrili su mnoge stručnjake koje danas prepoznaje domaća i međunarodna zajednica. Naša suradnja s Predsjednikom i Vladom RH, predstavnicima međunarodne zajednice u Hrvatskoj, strukovnim Komorama, državnim Agencijama, akademskom zajednicom, medijima, te ponajviše s aktivnim gospodarskim subjektima koji su se tijekom svih ovih godina pokazali ključem opstanka našeg gospodarstva, utjecali su na činjenicu da je hrvatski Savjet za zelenu gradnju postao i ostao prepoznat od europske mreže Savjeta i Svjetskog Savjeta za zelenu gradnju kao sinonim propulzivnog, ambicioznog i uspješnog nacionalnog Savjeta“.

    Hrvoje Kvasnička, novi predsjednik Savjeta, obratio se sudionicima Skupštine s porukom da će nastaviti sa strategijom daljnjeg razvoja Savjeta kao respektabilne institucije na području zelene gradnje kakvom su je pozicionirali dosadašnji predsjednici, Gero i Likan, te istaknuo da će fokus njegova predsjedavanja Savjetom biti na edukacijama i širenju znanja o zelenoj gradnji kroz

    stručnu javnost. Također, Kvasnička je naglasio: „Stručnjaci i opća javnost na području Zagreba i šire okolice iznimno su dobro upoznati s idejom zelene gradnje i implementacijom međunarodnih standarda za zelenu gradnju na tržištu nekretnina. Sada nam predstoji širenje ove ideje u svim dijelovima Hrvatske, te pružanje podrške Savjetima za zelenu gradnju u regiji, čime smo već od World Green Building Council-a prepoznati kao aktivan i vrlo vrijedan Savjet. Ujedno, daljnja podrška svim članovima Savjeta i intenzivnija suradnja s njima također je jedan od mojih prioriteta na mjestu Predsjednika Savjeta za zelenu gradnju u Hrvatskoj“.

    Na godišnjoj Generalnoj skupštini također je objavljeno:• Novo ime Savjeta – Hrvatski savjet za zelenu gradnju / Croatia Green Building Council• Nova adresa ureda – Ulica Grada Vukovara 274/I

    Hrvatski savjet za zelenu gradnju / Croatia Green Building Council

    Ulica grada Vukovara 274/I , 10000 Zagreb, Croatia+ (385) 1 4886 296 – Tel; + (385) 1 4886 297 - Fax

    [email protected]

    Fotografi ja: Novi članovi Upravnog odbora SZG, 25.4.2013.

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 14

    Hrvatska je u prvoj i drugoj generaciji „GBPro“ edukacije dobila 32 certifi cirana stručnjaka za zelenu gradnju.

    „Green Building Professional“ cjelogodišnju edukaciju provodi Hrvatski savjet za zelenu gradnju u suradnji s drugim europskim savjetima za zelenu gradnju, te uz stručno vodstvo Svjetskog savjeta za zelenu gradnju (World Green Building Council – www.worldgbc.org). Predavanja se temelje na internacionalnim i domaćim iskustvima vezanim uz zelenu gradnju i održivi razvoj, na engleskom i hrvatskom jeziku, te sadržajno objedinjuju sve teme koje se odnose na principe zelene gradnje. Održivi razvoj i zelena gradnja postaju neminovnost i u našoj zemlji, a kako bi omogućio edukaciju i profi liranje generacije međunarodno priznatih stručnjaka u Hrvatskoj, s ciljem što skorije implementacije promjena u načinu planiranja i gradnje građevinskih projekata u Hrvatskoj te načinu njihova korištenja, Savjet za zelenu gradnju uspješno provodi ovu edukaciju već drugu godinu za redom. Trenutno su u tijeku

    pripreme i upisi u treću generaciju studenata koja će po znanje o zelenoj gradnji krenuti krajem listopada 2013. godine.

    „‘Green Building Professional’ cjelogodišnjim edukacijskim programom cilj nam je podići naraštaj multidisciplinarnih stručnjaka koji će biti kreatori, upravitelji i korisnici zelenijih radnih i životnih prostora, bez obzira na to u kojoj gospodarskoj grani rade i odnosi li se njihova pozicija danas na stručni profi l poput arhitekta ili inženjera, poziciju voditelja ureda ili tehničkog održavanja, ili pak na investitora, vlasnika ili developera nekretninskih projekata. Također, sve su teme zanimljive i za krajnje korisnike zgrada, koji uz investitora i vlasnika, najviše profi tiraju od kvalitete i vrijednosti zelenih građevina“, rekao je Hrvoje Kvasnička, predsjednik Hrvatskog savjeta za zelenu gradnju.

    „GBPro“ je multidisciplinarni edukativni program namijenjen profesionalcima iz svih struka

    Uspješno završila druga generacija cjelogodišnjeg edukativnog programa “Green Building Professional”

    Fotografi ja: Predstavljanje Green Building Professional programa Fotografi ja: GBPro 8. modul 2012., predavač Steven Beckers

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 15

    Edukacijski program „Green Building Professional“ namijenjen je profesionalcima iz različitih relevantnih disciplina uključujući arhitekturu, graditeljstvo, strojarstvo, elektrotehniku, ekonomiju, marketing, fi nancije, pravo; zatim, vlasnicima zgrada, zakupcima, investitorima, fi nancijskim institucijama, građevinskim kompanijama, dobavljačima proizvoda i usluga u graditeljstvu, znanstvenicima i studentima te svima onima koji žele biti u toku s najnovijim trendovima u zelenoj gradnji te korištenju i održavanju prostora koje ima za cilj ostvarenje ušteda. Tijekom dvogodišnje provedbe program je kao vrijedan izvor znanja o principima zelene gradnje dobio potvrdu od strane Hrvatske komore arhitekata, te će za polaženje cjelogodišnje edukacije svi članovi strukovnih komora moći ostvariti ukupno 30 bodova prema programu Stalnog stručnog usavršavanja.

    Polaznici ovog cjelogodišnjeg programa, uz stjecanje međunarodno priznatog certifi kata „Green Building Professional“ koji ima svoju prepoznatljivost i vrijednost u svim zemljama naročito centralne i zapadne Europe, steći će znanje kojim će aktivno moći osmišljavati, projektirati, graditi, upravljati, održavati i znati koristiti prostore građene prema zelenim principima te time moći:

    • ostvarivati niže troškove održavanja i maksimalne uštede energije• aktivirati prostor koji će maksimizirati zadovoljstvo i produktivnost njegovih korisnika• koristiti materijale i opremu s najmanjim mogućim ugljičnim otiskom i štetnim djelovanjem na okoliš i korisnike objekta• naučiti na koji način ocijeniti i procijeniti zeleni potencijal zgrade ili prostora• saznati više o pravnom okviru i regulativi vezanoj za zelenu gradnju• uvidjeti mogućnosti i prednosti korištenja prirodnih resursa, poput sunčeve energije i svjetla, u službi kvalitete prostora, kreiranja atmosfere te posljedično efi kasnosti u korištenju energije

    • saznati na koji način tijekom korištenja prostora prakticirati i promicati ekološke principe ponašanja• specifi čnosti i sličnosti međunarodnih sustava certifi ciranja zelenih zgrada - LEED®, BREEAM te DGNB

    „Green Building Professional“ cjelogodišnji edukacijski program sastoji se od 8 obaveznih i 4 izborna modula. Za dobivanje certifi kata „Green Building Professional“ polaznici druge generacije morali su odslušati 8 obaveznih i 2 izborna modula te položiti završni ispit po završetku programa.

    „Green Building Professional“ cjelogodišnji edukativni program 2012. / 2013. obradio je teme:

    Obavezni

    1. Financijski aspekti zelenih zgrada

    2. Inteligentne zgrade i dizajn rasvjete

    3. Odabir i upravljanje održivom lokacijom

    4. Principi planiranja zelene gradnje

    5. Pravni aspekti i EU standardi; nacionalna legislativa; međunarodni certifi kati

    6. Održivi materijali i resursi

    7. Upravljanje projektima zelene gradnje

    8. Upravljanje zelenim radnim prostorima

    Izborni

    9. Ovojnica zelene zgrade

    10. Energetsko certifi ciranje i nula-energetske zgrade

    11. Efi kasno upravljanje vodnim resursima

    12. Održiva vanjska i krajobrazna arhitektura

    Fotografi je: Druženje članova Savjeta za zelenu gradnju i dodjela Green Building Professional međunarodnih certifi kata polaznicima GBPro edukacije

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 16

    „GBPro“ 2013./2014. bit će izrazito programski bogat. Uz sve programe druge generacije, posebna će se pažnja posvetiti „Cradle to Cradle“ certifi katu, drvenim konstrukcijama u zgradarstvu, obnovi povijesnih zaštićenih građevina prema principima zelene gradnje, standardu gradnje „Living Building Challenge“ itd.

    O prednostima stjecanja međunarodno priznatog certifi kata „Green Building Professional“, rasporedu predavanja treće generacije, posebnoj ZABA kreditnoj liniji za edukaciju, kao i samoj prijavi za edukaciju, svi zainteresirani mogu se od kolovoza 2013. informirati putem www.gbccroatia.org

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 17

    Prosjeci se izračunavaju prema trenutnoj ponudi Burze nekretnina d.o.o.koju možete vidjeti na www.burza-nekretnina.com

    5. STATISTIKA

    Prema izvornim indeksima, građevinski radovi u travnju

    2013. u odnosu na travanj 2012. manji su za 1.6%. Prema

    kalendarski prilagođenim indeksima, građevinski radovi u

    travnju 2013. u odnosu na travanj 2012. manji su za 8.5%.

    Prema desezoniranim indeksima, građevinski radovi u travnju

    2013. u odnosu na ožujak 2013. manji su za 3.1%.

    Priopćenje: Indeksi građevinskih radova u travnju 2013., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013.

    5.2. Statistička priopćenja Državnog zavoda za statistiku iz područja građevinarstva

    5.2.1 Indeksi građevinskih radova u travnju 2013.

    5.1. Prosjek traženih cijena nekretnina u prodaji – lipanj 2013.

    prosječna cijena EUR/m² raspon cijena EUR/m²

    ZAGREB

    stambeni prostor

    stanovi 1.671 549 – 6.667

    kuće 1.658 341 – 9.167

    poslovni prostor

    uredi 1.830 700 – 4.865

    lokali 1.986 722 – 7.500

    poslovne zgrade 1.727 132 – 3.793

    OBALA

    stambeni prostor

    stanovi 1.932 545 - 8.196

    kuće 1.810 90 – 18.269

    poslovni prostor 2.019 80 - 4.338

    turistički objekti 1.992 146 – 15.748

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 18

    U ovom priopćenju objavljeni su revidirani podaci o

    građevinskim radovima, narudžbama i stambenoj gradnji.

    Revizija obuhvaća uključivanje podataka za obrte u rezultate

    Mjesečnog i Tromjesečnog izvještaja građevinarstva. Vrijednost

    novih narudžaba:

    - u prvom tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje 2012.

    manja je za 11.8%.

    Vrijednost izvršenih radova s vlastitim radnicima:

    - u prvom tromjesečju 2013. u odnosu na isto razdoblje 2012.

    veća je za 3.5%.

    U prvom tromjesečju 2013. poslovni subjekti s 20 i više

    zaposlenih završili su 814 stanova, što je za 4.4% više nego

    u istom razdoblju 2012. Potkraj ožujka 2013. ti poslovni

    subjekti imali su 3.706 stanova u gradnji (nezavršeni stanovi),

    što je za 16.7% manje nego u istom razdoblju 2012.

    Priopćenje: Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena gradnja u prvom tromjesečju 2013., poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih, Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013.

    5.2.2 Izvršeni građevinski radovi, narudžbe i stambena gradnja u prvom tromjesečju 2013., poslovni subjekti s 20 i više zaposlenih

    U travnju 2013. izdano je 507 odobrenja za građenje, što

    je manje za 27.6% u odnosu na travanj 2012. Ukupan broj

    izdanih odobrenja za građenje u razdoblju od siječnja do

    travnja 2013. u usporedbi s istim razdobljem 2012. manji je

    za 23.3%. U travnju 2013.:

    - prema vrstama građevina, 84.6% odobrenja izdano je za

    zgrade, a 15.4% za ostale građevine

    - prema vrstama građenja, 79.1% odobrenja izdano je za

    novogradnju, a 20.9% za rekonstrukcije.

    Prema izdanim odobrenjima za građenje u travnju 2013.,

    predviđeno je građenje 600 stanova s prosječnom površinom

    od 94.4 m2.

    Priopćenje: Izdana odobrenja za građenje u travnju 2013., Državni zavod za Statistiku, Zagreb 2013

    5.2.3 Izdana odobrenja za građenje u travnju 2013.

  • Croatian Real Estate Newsletter, srpanj/kolovoz 2013. 19

    IZDAVAČ:

    Filipović poslovno savjetovanje d.o.o. Trg bana Josipa Jelačića 3/V10000 Zagreb – HrvatskaTel: +385 1 481 69 69 Fax:. +385 1 483 80 60e-mail: cren@fi lipovic-advisory.com

    Želja nam je da Croatian Real Estate Newsletter / CREN bude brz i kvalitetan izvor informacija svima koji djeluju u sektoru nekretnina, od developera, projektanata, izvođača građevinskih radova do agencija za posredovanje i dr.

    Molimo Vas da Vaše komentare, prijedloge i mišljenja pošaljete na cren@fi lipovic-advisory.com kako bismo poboljšali CREN i učinili ga vodećim medijem o hrvatskom tržištu nekretnina. Redakcija: urednik Vladimir Filipović, Natalija Kordić, Tanja Marković, Bojana Mikelenić, Marija Noršić i Petra Škevin.