ISLAM

ISLAMDefinicijaIslam ili muhamedanstvo, je monoteistika svjetska religijakoja je utemeljena u Arabiji u VII. stoljeu. Utemeljio ju je Muhamed, a njezini sljedbenici nazivaju se muslimani. Pripada tipu objavljene i pravne religije. Islam znai religiju (din), stav predanosti Bogu (iman) i civilizaciju (ovozemaljsko ureenje zajednice po islamskim zakonima). Islamska era poinje 622., kad se Muhamed sa svojim pristaama seli iz Meke (gdje su se tadanji Arapi protivili irenju islama) u Medinu (hidra).

Historija IslamaIslam se razvija u VII. stoljeu u polunomadskome politeistikom drutvu Arabijskog poluotoka, gdje je ve bilo gradova s trgovakom elitom. Karavane iz Meke i Jathriba (Medina) prometuju sa Sirijom i Palestinom, koje su onda bile unutar kranskoga Bizantskog Carstva. Na sjeveroistoku je zarathustristiko Perzijsko Carstvo, na jugu nestorijanski Jemen, a na zapadu, s one strane Crvenog mora, monofizitska Etiopija. U Medini i nekim drugim arapskim gradovima ivjele su dobro organizirane idovske zajednice.Islam, poput judaizma i kranstva, njeguju strog monoteizam. Islam je nastao usavravanjem prethodnih abrahamskih religija. Kako su se razvijali narodi i njihova svijest, tako su se mijenjali propisi. Muslimanima se smatraju ne samo sljedbenici Muhammeda, ve i ljudi koji su kao Boje poslanike i Boje robove prihvatili Abrahama (Ibrahima a.s.), Mojsija (Musu a.s.), Isusa (Isaa a.s.)i td.Kabu su predislamski Arapi preuzeli od pravovjernih istunaca tzv. hanifa, monoteista. Poligamija je kod predislamskih Arapa oznaavala mo i presti. U islamu je, pak, imala cilj da zbrine udovice palih boraca. Musliman ne smije oeniti drugu enu bez pristanka prve, niti smije oeniti treu bez pristanka prve dvije, niti etvrtu bez pristanka prve tri. Svaku je enu duan darivati u istoj mjeri i nijednu ne smije preferirati. Unato tim sloenim poticajima i utjecajima, islam e se oblikovati kao originalna religija, plod arapskoga religijskog iskustva. etiri su izvora islamskog zakona:kuranska objava (Kuran)Muhamedove upute i praktini primjeri (sunet i hadis)jednoduna suglasnost velikih islamskih zakonoznanaca ('idma)teoloko razmiljanje, logike prosudbe po analogiji (kijas)

VjerovanjeIslamsko vjerovanje (akaid) sadri est temeljnih vjerskih istina, koje vjernik prihvaa dragovoljno, u njih vrsto vjeruje i ispovijeda ih na arapskom jeziku, na sljedei nain:Bog - Alah

Alahovo ime, kaligrafski ispisanoPrva i temeljna istina vjere glasi: Amentu-bilahi - Ja vjerujem u Alaha. Bez nje ovjek ne moe biti musliman. Oznaava vjerovanje u jednoga Boga - Alaha , stvoritelja i nestvorena, svemogueg i milosrdnog, koji je slao objave preko poslanika svim ljudima. Islam njeguje strogi monoteizam, tako da je jedino Alah bog i jedino on ima boanska svojstva, dok pripisivanje tih svojstava bilo kome drugome (irk) predstavlja teki grijeh koji izravno izvodi iz vjere. Alah je stvoritelj i upravitelj svemira, oduvijek i zauvijek ivi, nije rodio, niti je roen, i nitko mu ravan nije. On sve zna, sve vidi i sve uje. Alahov lik nikome nije poznat, ali e ast da vide njegovo lice i s njime razgovaraju imati samo oni vjernici najvrega vjerovamja, koji su zasluili da budu na najvioj, sedmoj razini Raja.MeleciDruga temeljna istina glasi: Ve melai-ketihi - I vjerujem u Njegove anele (meleke), bezgrijena duhovna bia stvorena od svjetla (nur) kako bi sluila Alahu, pokoravala mu se i izvravala njegove naredbe. Njihova je dunost veliati boga i izvravati zadatke koje im je on dao, a odnose se na odravanje svemira, navoenje ljudi na dobro i biljeenje njihovih djela, kanjavanje nevjernika, noenje Alahovog prijestolja i sl. Najpoznatiji meleki su: Dibril (Gabrijel), Mikail (Mihael), Azrail (Melek smrti) i Israfil (Rafael). Meleci su bezgrijeni, ne jedu, ne piju, nisu mukog ni enskog roda, stvoreni su od svjetla i ive od velianja Alaha. Njihov broj poznat je samo Alahu. Ova ispovijest podrazumijeva i vjerovanje u ostale dvije skupine duhovnih bia, to su dini i njihovi zli pripadnici ejtani, koji su suprotnost od meleka, ljudima ine zlo i nagovaraju ih na grijehe i nevjerovanje, a njihov je vladar Iblis (Sotona, prkosnik).ObjavePrvih pet ajeta (stihova) Kura'na objavljenih MuhameduTrea temeljna istina glasi: Ve kutubihi - I vjerujem u Njegove Knjige (Objave), to je vjerovanje u sve etiri pisane objave, koje su objavljene poslanicima:Tevrat (Tora), objavljena Musi, muslimani vjeruju da su njen sveti tekst idovi previe izmijenili i prepravili kako bi njima odgovaraoZebur (Psalmi Davidovi), objavljen Davudu, muslimani smatraju da je i to govor Alahov, a ne djelo Davidovo, te da su i njega idovi obezvrijedili, izmijenili i oskvrnuli pretvorivi ih u pjesme

Indil (Evanelje), objavljen Isau, muslimani smatraju da su idovi i Indil izmijenili, prikazujui Isu kao sina Bojega (i tako poinili irk), i time u potpunosti obezvrijedili ovu objavu, te odveli krane u zabludu

Kur'an, objavljen Muhamedu, najvea je Alahova objava, peat svih prijanjih objava, jedina neizmijenjena i neoskvrnuta objava, direktno i bez izmjene prenesen govor Alaha, temelj islamskog vjerovanja i zakona, uputa za ivot svakome muslimanu.

Osim velikih Alahovih objava, postoje i one male kojih ima mnogo, a to su: suhufi (svitci) - njih ima 100 (dakle ukupno postoje 104 Alahove pisane objave), i njih su primili vjerovjesnici Adem, it, Idriz, Nuh, Ibrahim, te risale(poslanice) i kelime (rijei), koje je Alah upuivao raznim narodima, preko njihovih vjerovjesnika.

Prorocietvrta temeljna istina glasi:Ve rusulihi - I vjerujem u Njegove poslanike i proroke, to je vjerovanje u proroke, odnosno poslanike, ljude za koje se zna da su poslani od Boga, kako bi na pravi put izveli narode koji su zalutali, uzoholili se, postali bogohulni ili inili nered na Zemlji. U Kur'anu ih je spomenuto dvadeset pet, a najpoznatiji su: Adem (Adam), Nuh (Noa), Ibrahim (Abraham), Musa (Mojsije), Isa (Isus) i Muhamed. Muhamed je naveo da je najvie proroka poslano idovima, te da su oni veinu njih prognali ili ubili, i da je Alah ljudskom rodu poslao 124 000 proroka. Svakom proroku Alah je dao mudize, natprirodne sposobnosti, kako bi dokazali nevjernicima da su doista poslani od Boga. Muslimani su duni potovati i vjerovati u prorotvo svih u Kur'anu spomenutih proroka, a Muhameda moraju slijediti, potovati i prakticirati sve ono to je on za ivota radio (sunnet), te vrsto vjerovati u sve ono to mu je od Boga objavljeno. Muslimani nakon imena svakog proroka dodaju i uzreicu alejhi-s-selam (skraeno: a.s.), to znai: Neka je mir i spas Boji na njega.Sudnji danPeta temeljna istina vjere glasi:Ve li-jevmil-ahiri - I vjerujem u Sudnji dan, odnosno kraj svemira i poetak vjenog ivota. Ovaj dogaaj, prema islamskom nauku, ima dvije etape:

Kraj svijeta (Jevm al-kijameh) - Dan unitenja, to je dan kada e cijeli svemir biti uniten, Israfilovim prvim puhanjem u rog, dan kada e sve ivo pomrijeti. Prije potpune propasti, na Zemlji e se stranim potresom poravnati brda i doline, a od silne vruine, Zemlja e postati bijela.

Sudnji dan (Jevm al-ahir)- Dan polaganja rauna pred Alahom, kada e svi ljudi, stojei pred vagom Mizan, koja e biti postavljena ispred Bojeg prijestolja, odgovarati za uinjena djela, dobra ili loa, te e sukladno tome biti rasporeivani u Dennet ili Dehennem. Taj e dan nastupiti Israfilovim drugim puhanjem u rog, kada e sve mrtvo oivjeti. Ljudi e odgovarati prema knjizi svojih djela, koju su sastavili meleci Kiramen-katibin. Alah je u Kuranu obeao milost svima koji vjeruju, a Muhamed je svojim sljedbenicima obeao svoj efat (zauzimanje kod Alaha za njih), ekskluzivno pravo koje imaju samo Muhamed i oni koji su poginuli na Alahovom putu (ehidi). Kranima i idovima biti e ukazana milost,pa e im biti sueno prema njihovim Knjigama, Tevratu, Zeburu i Indilu, ali originalnim verzijama, ne onima koje su oni izmijenili. Oni koji su priznali poslaniku misiju Muhameda, mogu ui u Dennet, ili odsluiti kaznu u Dehenemu, pa onda ui u Denet.

O ova dva dogaaja najsaetije i najzornije su opisana 99. surom Kurana, Al-Zilzal - Zemljotres. Muhamed navodi da je izmeu ova dva dana razmak 40, meutim ne i ega (dana, godina, stoljea...) Muslimani moraju vjerovati u ove dogaaje i traiti od Alaha svakodnevno milost, spas i oprost na Sudnjem danu, te se uzdati u Muhamedov efat.

Predodreenjeesta temeljna istina vjere glasi: Ve bil kaderi hajrihi ve erihi minalahi teala - I vjerujem da sve to se dogaa biva Alahovom voljom i odreenjem, dakle vjerovanje u predodreenje (kader). To znai da sve to se dogaa biva Alahovom voljom i odreenjem, i nitko drugi ne moe to promijeniti. Nije, meutim, predodreeno da li e ljudi izabrati put dobra ili zla, to je u njihovim rukama, a Alah unaprijed zna njihov izbor, i nadahnjuje onoga koga hoe. Vjernici vjeru u ovu istinu posebno moraju iskazati kada ih zadesi neka potekoa (bolest, smrt blinjih, siromatvo...) vjerujui da o tako mora biti, jer Bog tako hoe i najbolje zna razloge za sve to je predodredio. Sudbinu cijelog svemira Alah je predodredio prije nego ga je stvorio, te je naredio da se ona zapie na Levhil Mahfuzu - Ploi Pomno uvanoj.

Bogotovlje i vjerska praksaPet stupova islamaPo islamskom uenju ovjek je religiozno bie. To se oituje ukupnim ivotom vjernika, a na poseban nain u bogotovnim inima (ibadet). To ini i svjetovni ivot (muamalat), gdje svaki musliman mora imati dobre meuljudske odnose sa svim ljudima. Stoga,sve to je dobro i pozitivno islam prihvaa, a sve to je loe kategoriki odbacuje. U islamu je pet bogotovnih dunosti, pet stupova (arkan) islama. Te dunosti se tiu svakog zdravog, pametnog i punoljetnog muslimana. To su islamski arti, odnosno praktine dunosti islama:Ispovijedanje vjere (ehadet)Vjernik ispovijeda svoju pripadnost islamu izgovarajui ehadet: "Ehedu en la ilahe ilallah, ve ehedu en muhammeden abduhu ve resuluhu!", to znai: "Vjerujem i oitujem da nema drugog Boga, osim Alaha, i vjerujem i oitujem da je Muhamed Boji rob i Boji poslanik!". Ako osoba eli prijei na islam, potrebno je da pred imamom, sveenikom, izgovori ove rijei. Svaki musliman duan je ove rijei izgovarati vie puta dnevno, a to i ine u sklopu pet dnevnih molitvi, gdje se ove rijei spominju najmanje dva puta.

Molitva (namaz)Namaz ili salat je obredna molitva koju je svaki vjernik duan obavljati svakodnevno pet puta, u tono odreeno vrijeme, pri emu se mora okrenuti prema Kabi u Meki. Postoje jutarnja, podnevna, poslije podnevna, veernja i nona molitva. Molitva se sastoji od recitiranja Kur'ana, formuliranih molitava i razliitih pokreta i poloaja tijela. Vjernik mora biti ist da bi obavljao molitvu, a to se postie ritualnim pranjem - abdestom. Skupna molitva (demat) je mnogo bolja i vrjednija, a obavlja se u damiji ili na nekom drugom istom mjestu, a predvodi je imam. Pokueno je i nepoeljno (mekruh) je da se molitva obavlja u vrijeme izlaska ili zalaska sunca i kada je sunce na polovini neba. Poetak odreenog namaskog vremena se oglaava posebnim pozivom sa minareta damije - ezanom.

Post (saum)U islamu post predstavlja odricanje od jela, pia, puenja, spolnih i bilo kojih drugih tjelesnih zadovoljstava, ali neprilinog govora i ponaanja od zore do zalaska sunca, u toku devetog mjeseca islamskog kalendara, ramadana ili ramazana, koji traje trideset ili dvadeset devet dana. Osim toga, u tom blagoslovljenom mjesecu vjernici mnogo vie ine i druga bogotovna djela, te mnogo vie posjeuju damije i itaju i prouavaju Kur'an. Postoje dva obroka u ramazanu, sehur (laki obrok prije poetka posta) i iftar (obilniji obrok nakon zavretka posta). Post se zapoinje i prekida prigodnim molitvama, uz vodu i datulje.Milostinja (zekat)

Imuni muslimani duni su od vika svoje imovine udjeliti 2,5% kao milostinju, zekat, za potrebe siromanih, uenika, bolesnika, starih i iznemoglih, ali i onih koji su tek preli na islam. Novac od zekata pak ne smije ii onima koji su u blioj rodbinskoj vezi sa davateljem. Islamska zajednica svake zemlje ima ustanovu za prikupljanje zekata. Zekat se daje na novac, zlato, srebro, stoku, poljoprivredne proizvode (itarice, voe, povre, med..), po tono utvrenoj tarifi. Osim zekata, postoji i vitra, a to je dobrovoljna milostinja, dok je zekat obvezan svakome tko ispunjava uvjete za njega.

Hodoae (had)Barem jednom u ivotu mora se, tko to moe, uputiti na hodoae u Meku. To hodoae je sloen skup rituala koji se obavljaju u Meki i njenoj okolici, pri emu hodoasnici, hadije, moraju biti isti i obueni u ihrame - posebna bijela odijela. Da bi otiao na had, vjernik mora vratiti sve dugove, pomiriti se s onima s kojima se prije posvaao i ostaviti obitelji dovoljno novca za normalan ivot dok njega nema. Had se mora financirati iskljuivo halal novcem. Had se obavlja izmeu 8. i 12. mjeseca islamskog lunarnog kalendara. Osim hada postoji i umra, a to je dobrovoljno hodoae u Meku, koje se moe obaviti u bilo koje doba godine.

Uenje Kur'ana (Kiraet)

Recitiranje, odnosno itanje i prouavanje Kur'anskog teksta (kiraet) jedan je od najveih bogotovnih inova. Ono predstavlja posebnu duhovnu aktivnost u ivotu svakog vjernika. Da bi vjernik mogao uiti Kur'an mora biti ist, dakle obaviti vjersko pranje (abdest), odjeven u istu odjeu (vjernice moraju biti odjevene kao i za namaz, dakle pokriti sve osim lica, aka i nogu do iza lanaka), sjesti na lijepo mjesto, okrenuti se prema Kibli (Kabi u Meki), te lijepim i razgovijetnim glasom, smireno i skrueno recitirati Kur'anski tekst. Vjernik mora biti koncentriran na recitiranje i nastojati razumjeti tekst, pa su zbog toga najee u uporabi Mushafi (zbirke Kur'anskog teksta) s prijevodom na jezik kojim vjernik govori i tumaem nepoznatih pojmova. Takoer, postoji skup pravila recitiranja Kur'ana, koji se naziva tedvid i koji bi svaki vjernik trebao poznavati, uz arapsko pismo (sufar). Iako bi recitiranje Kur'ana moralo biti svakodnevna navika vjernika, oni to uglavnom ine tijekom svetog mjeseca Ramazana, blagdana i svetih noi, kada se ova vrsta ibadata viestruko nagrauje. Postoji veliki broj vjernika koji znaju tekst cijelog Kur'ana napamet - hafizi. Muhamed je obeao vjernicima koji recitiraju i prouavaju Kur'an, da e se Sveta Knjiga zalagati za njih na Sudnjem danu. Muslimani se prema Kur'anu i njegovoj zbirci, Mushafu, odnose s velikim potovanjem, tako da je on postavljen na posebno mjesto u kui i umotan u ist i namirisan ubrus.

BlagdaniIslamski kalendar (koji se jo naziva i Hidretski kalendar, jer je za poetak njegovog raunanja uzet najvaniji dogaaj u povijesti islam - Hidra) ima 12 lunarnih mjeseci, od kojih je najsvetiji Ramazan, 9. mjesec, mjesec duhovne obnove i preporoda i cijeli se obiljeava kao mjesec ibadata (bogotovlja), te se provodi u sveanom raspoloenju i duhovnom uzdizanju. Petak (jevmul-duma) je molitveni dan, kad mujezin s minareta (danas preko razglasa) poziva vjernike u damiju. Ondje imam predvodi zajedniko klanjanje i dri propovijed (hutba). I ponedjeljak (jevmul-isnejn) se smatra blagoslovljenim danom, kada je lijepo zapoinjati sve vanije i korisnije poslove. Najvanija dva islamska blagdana su:

Ramazanski bajram (Eid al-Fitr), obiljeava se prvi, drugi i trei evvala, po zavretku mjeseca Ramazana, veliki je obiteljski blagdan, kada se slavi kraj posta i Boji blagoslov. Mukarci idu u damiju i nakon sabah-namaza (jutarnje molitve) klanjaju skupno bajram-namaz, koji ukljuuje i prigodnu bajramsku propovijed. Nakon toga se blagdan estita svima vjernicima, posjeti se groblje, te se u kuama u blagdanskoj atmosferi darivaju lanovi obitelji, nakon ega poinje bajramska gozba, simbol kraja posta. Drugi i trei dan se iskoritava za obilazak rodbine i susjeda. Vjernici moraju biti okupani, lijepo odjeveni i namirisani kako bi obiljeili ovaj blagdan.

Kurban bajram (Eid al-Adha), obiljeava se deseti, jednaesti, dvanaesti, trinaesti i etrnaesti Zul-hidea, blagdan je rtve. Na ovaj blagdan svaka obitelj koja to moe duna je pribaviti jedan kurban (rtvu) ako se radi o stoci sitnog zuba (ovan, ovca, jarac, koza), ili, ako se radi o stoci krupnoga zuba (bik, krava, deva) vie obitelji moe sudjelovati. rtva se rtvuje u Alahovo ime, po islamskim propisima i dijeli se na tri dijela: jedan obitelj ostavlja sebi, jedan je za rodbinu i susjede, a jedan za siromane i gladne. Ne moe se rtvovati konj, magarac, perad niti riba. Takoer, postoji dobna granica za ivotinje koje se rtvuju. Bajram namaz, bajramska propovijed, gozba i svi drugi obiaji su isti kao i kod Ramazanskog bajrama. Ovaj blagdan predstavlja sjeanje na Ibrahimovu (Abrahamovu) rtvu i najvei je islamski blagdan.

Nova hidretska godina, obiljeava se prvi Muharrema, blagdan koji se provodi s obitelji, uz prigodnu veeru i molitvu za Boji blagoslov (bereket) u novoj godini.

Mevlud, blagdan roenja Muhameda, obiljeava se dvanaesti Rebiul-evvela, kada se vjernici okupljaju u damijama i , poslije jacije-namaza (none molitve), uz recitiranje Kur'ana, pjevanje pobonih pjesama (ilahija i kasida), te pripovijesti o Muhamedovom roenju i ivotu, prisjeaju se svoga Vjerovjesnika.

Dan Aure - Dan spasenja, obiljeava se 10. Muharrema, dan kada su se dogodili mnogi za islam vani dogaaji, poput toga da je Nuh (Noa) sa svojom Arkom pronaao kopno, Junusa (Jonu) je riba koja ga je progutala izbacila na obalu i mnogi drugi. Na ovaj veliki dan je lijepo postiti, ali sa danom prije ili poslije njega (9. ili 11. Muharrema), a priprema se i blagoslovljeno jelo aura od 7 do 70 razliitih namirnica (voa, povra, itarica, meda, zaina), u spomen na posljednje dane plovidbe u Nuhovoj (Noinoj) Arci kada su svi lanovi posade pretraili Arku i od sakupljenih ostataka hrane skuhali kaasto jelo, te tako preivjeli. Dok je ovo dan radosti za sunije, za iije je to dan teke alosti je je na ovaj dan ubijen Muhamedov unuk Husein, i oni ovaj dan obiljeavaju raznim procesijama, udaranjem u prsa i ritualnim bievanjem.

etiri svete noi, koje obiljeavaju vane dogaaje za islam, i prilika su za iskupljenje grijeha kroz poveano slavljenje Boga (ibadet): Lejletul - regaib ili No elja i nadanja - obiljeava se prvog etvrtka u mjesecu Redebu, Lejletul - mirad ili No uznesenja Muhameda - obiljeava se 26. Redeba, Lejletul- berat ili No ienja grijeha - obiljeava se 14. a'bana i Lejletul - kadr ili No sudbine - najsvetija no, slubeno se obiljeava 27. ramazana, ali nije izrijekom kazano koja je no Kadr, sa sigurnou se zna da je u posljednjoj desetini mjeseca ramazana.

Moral i pravoPremda Kur'an sadri osnovno naelo naravnog zakona (initi dobro, a izbjegavati zlo) pa i postavku da ljudska djela vrijede po nakani (nijjet) i unutarnjem stavu, islam je tipino pravna religija. Obiteljske, drutvene i bogotovne odnose detaljno propisuje erijatsko pravo. erijat znai put k Bogu, Boji zakon, a on ima etiri izvora (Kur'an, Sunnet, Idma i Kijas). erijatsko pravo obuhvaa etiri kategorije:Ibadat- bogotovno pravo

Munakehat - brano-obiteljsko pravo

Muamelat- gospodarsko i trgovako pravo

Ukubat- kazneno pravo

erijat regulira obveze i zabrane kojih ima nekoliko vrsta:Farz - ono to je Allah neizostavno zapovjedio, poput klanjanja pet dnevnih namaza

Vadib - ono to je potrebno i ispravno, ali nije Kur'anom propisano, poput milostinje koju bi bogati morali dati siromanima pred Bajramske blagdane, da bi i oni mogli osjetiti radost Bajrama

Sunnet - ono to je u praksi provodio Allahov Poslanik Muhamed a.s., poput klanjanja sunneta pet dnevnih namaza

Mustehab - ono to pohvalno, ali nije zapovjeeno pa nije grijeh izostaviti, poput pranja zuba

Mendub - ono to ne donosi ni nagradu ni kaznu, poput sjedenja

Mabuh - ono to je sumnjivo, nepoznato, poput hrane za koju se ne zna sadri li nedoputene sastojke (svinjetinu, alkohol, krv...)

Mekruh - ono to je nepoeljno, nemilo, pokueno, pa mekruh radnje ne smiju biti navikom muslimanima, poput klanjanja u vrijeme izlaska i zalaska sunca, i kada je ono na polovini neba

Haram - ono to je potpuno zabranjeno, konzumiranja alkohola i svinjskog mesa, laganja i sl.

Pravo tumae uleme, a u praksi po njemu sude kadije. Od VII. do IX. stoljea razvija se islamska pravna znanost (fikh) sa svoje etiri pravne kole (mezheb): hanefijska, malikijska, afijska i hanbelijska kola. Muslimani u Hrvatskoj uglavnom pripadaju Hanefijskom mezhebu (koli). Sva etiri mezheba ubrajaju se u sunite.U XIX. i XX. stoljee erijatsko pravo doivljava krizu u susretu sa zapadnjakim laikim drutvom i graanskim pravom. U islamskim zemljama danas se erijatsko pravo uglavnom zadralo na podruju obiteljskog prava (veina zemalja), negdje je zamijenjeno graanskim pravom (Turska), a u nekim je zemljama na snazi u cijelosti (Saudijska Arabija).

Islamska zajednica (Uma)Uma se okuplja oko jedinstvenoga dogmatskoga, bogotovnoga i pravnog sustava. Jedinstvo i raznolikost dva su komplementarna obiljeja te religijske zajednice. Jedinstvo proizlazi iz jednostavna i obuhvatna dogmatskog i bogotovnog sustava, raznolikost iz razliitih jezinih, kulturnih i etnikih zajednica u koje se islam uklopio u prostoru i vremenu. Uma je nastala 622. u Medini kao religijska i politika zajednica, u kojoj se vjersko i drutveno, bogotovno i svjetovno duboko isprepleu. Muhamed je Boji poslanik (prorok), ali i dravnik, vojskovoa i diplomat. Izvor politike vlasti nije javno mnijenje te dogovor i ugovor prema njemu, ve Alah koji je za to ovlastio svog poslanika. To jedinstvo religijskoga i politikoga kroz povijest e obiljeiti Umu i u susretu sa zapadnjakim drutvom, gdje se to dvoje razlikuje i razdvaja, nametnut e muslimanima ozbiljne probleme. U islamu nema klera u kranskom smislu, nego se upuenu svjetovnjaku povjerava odreena vjerska sluba (mujezin, imam, hatib, muftija). Kako je u sreditu islama erijat i erijatsko pravo, glavni su vjerski slubenici pravnici teolozi (ulema). U islamskim zemljama (dar-ul-islam) muftija je u skladu sa erijatskim pravom rjeavao sluaj i donosio rjeenje, a kadija ga provodio u praksi. Kalif je bio vie svjetovni i politiki zatitnik islama, a ne vrhovni vjerski poglavar u uem smislu te rijei. Damija je ne samo bogomolja (kultno mjesto) ve i ustanova s popratnom vjerskom kolom (mekteb, medresa) i knjinicom (kutubhana).

Islamska zajednica na samom se svom poetku (druga polovina VII. stoljea) podijelila na sunite, haridite i ijite. Premda je povod bio borba oko kalifata, ogranci su se s vremenom izdiferencirali pravno i dogmatski. Uz Kur'an suniti prihvaaju jo tri izvora islama i erijatskog prava (sunu, idmu i kijas). ijiti osporavaju trei izvor (idma) i naglaavaju ulogu osobnog istraivanja (idtihad). Zbog naglaavanja subjektivnog naela religioznog iskustva, ijiti su se dalje ralanjivali na pojedine sekte (duodecimiti, septimiti, ismailiti, karmati, muteziliti). Novije su sekte ijitskog ishoda ahmadizam i babizam. uvajui zajedniki dogmatski i bogotovni okvir, sunizam se ralanjuje na pravne kole i dervike redove. Suniti tvore veinu (90%) u islamu, ijiti manjinu (10%).

RasprostranjenostZa Muhamedova ivota (medinska drava) islam se proirio itavim Arabijskim poluotokom, bilo vojnim pobjedama, bilo taktinim pridobivanjem beduinskih plemena. Za etvorice prvih kalifa (632-661) vojnim osvajanjem se proirio u Siriju, Palestinu, Irak, Perziju, Zakavkazje, Egipat i sjevernu Afriku (zlatno doba islama). Za omejidskih (661-750) i abasidskih (749-1258) kalifa osvojena je berberska Afrika i panjolska, a na istoku dijelovi Indije i sredinje Azije. Osmanlije su proirili islam u Maloj Aziji i po Balkanu. No islam se nije irio samo vojnim osvajanjem ve i vjerovjesnikim posredstvom trgovaca i sufijskih bratstava (derviki redovi). Trgovake karavane proirile su ga crnom Afrikom, a pomorski trgovci (VIII-XV. stoljee) jugoistonom Azijom (Malezija, Indonezija, juni Filipini).Suvremeni islamski svijet obuhvaa pet kulturolokih zona: arapsku (arapske zemlje i narodi), tursku (Osmanlije, Azerbajdanci, Turkmeni i dr.), iransko-indijsku (Iran, Afganistan, Pakistan, Banglade, muslimani u Indiji), maleku (Malezija i Indonezija) i crno-afriku (Eritreja, Nigerija, Sudan i dr.) zonu. Na tom raznoliku supstratu islam je stoljeima razvijao bogatu, raznoliku i u isto vrijeme jedinstvenu islamsku civilizaciju. U XIX. i XX. stoljeu u islamskom svijetu dolazi do istodobne tenje prema panislamizmu (politiko, gospodarsko i duhovno jedinstvo islamskih zemalja i naroda) i prema nacionalizmu (stvaranje posebnih drava na jezinoj, kulturnoj i povijesnoj podlozi, s veim ili manjim stupnjem svjetovnosti).Islamsko drutvo u XX. stoljeu nije bilo imuno ni prema utjecaju socijalistike i komunistike ideologije. Osim toga, postoji tenja povratka izvorima islama i istovremeno nastojanje da se islam prilagodi modernom vremenu (reformizam). Broj muslimana danas (2004) je teko procijeniti zbog velika raspona u kojem se kreu objavljene brojke (od 800 milijuna do 1,3 milijarde), no, smatra se da je brojka od 1,1 milijarde najblia stvarnosti.

Slike

Hvala na paznjiRadio Armin Adzovic