Ismar prepravljeno

8/10/2019 Ismar prepravljeno

1/18

UNIVERZITET U BIHAU

BIOTEHNIKI FAKULTET

Odsjek: Poljoprivredni

Smjer: Opti

SEMINARSKI RAD

Predmet: Rasadnika proizvodnja u voarstvu

Tema: Proizvodnja sadnog materijala oraha i lijeske

Mentor: sci Student: Dizdari Ismar

Biha, novembar 2014.godine


2/18

2

Sadraj

1.Uvod 3

2. Kalemljenje bionata razliite debljine (prekalemljivanje) 4

3. Kalemljenje oraha 6

3.1 Osnivanje matinjaka 7

4. Opis metoda kalemljenja 8

5. Sadnja i njegovanje kalema u rasadniku 10

5.1 Generativno razmnoavanje 11

5.2 Vegetativno razmnoavanje 12

5.3 Proizvodnja kalem granice 13

6. Sadnja i rasadnja lijeske 14

6.1 Izbor materijala za saenje lijeske 15

6.2 Izbor sorti 16

Zakljuak 17

Literatura 18


3/18

3

1. Uvod

Sadnji i proizvodnji sadnog materijala oraha i lijeske, kao jednog od najvrijednijih

plodova dananjice, posveuje se veoma malo panje u komparaciji sa njegovim znaajem.

Radi se o drvetu koje iziskuje dugogodinji proces obrade, da bi se na kraju dolo do ploda

koji ima viestruki znaaj u ishrani i zdravlju pojedinca. Taj Jupiterov plod,orah, kako su ga

nazivali stari Grci je veoma prilagodljiva voka, koja se moe saditi kako u proljee, tako i u

jesen, ali i pod razliitim klimatskim uvjetima.

Naalost, deava se da mnogi nasadi propadaju ve u prvoj godini, iskljuivo zbog

nebrige njihovih gospodara, zbog njihovih uvjerenja da dui niz godina ne postoji potreba za

poduzimanjem bilo kakvih radnji. Brojni su uzronici stradanja oraha, a najzastupljeniji su

korov, divlja, glodavci, bolesti, tetnici, tuai ostale vremenske nepogode.

Naravno, postoje i zainteresirani proizvoai oraha koji sluaju struku koji steena

znanja primjenjuju u svojim nasadima. Kod oraha treba dugorono ulagati u sadnju,

formiranje i odravanje nasada. Jedino u tom sluaju moguse oekivati kvalitetni i stabilniprinosi.

Cilj ovoga rada je dati kratki pregled karakteristika oraha, opisati proces

sadnje,proizvodnja sadnog materijala,takoer objasniti i proizvodnju sadnog materijala

lijeske.


4/18

4

2. Kalemljenje bionata razliite debljine (prekalemljivanje)

1. Kalemljenje u procep i poluprocjep- koristi se za kalemljenje podloga debljine 3-8 cm i

to kod jabuastog voa.

Slika 1. Postupak kalemljenja (izvorprinova.hr)

2. Kalemljenje pod koru-kod debljih podloga i pri prekalemljivanju. Obavlja se

iskljuivo u vegetaciji, kada se kora dobro odvaja. Najea je u primeni kod jabuastih a

onda kod kotiavih voaka (ljiva; kajsija; trenja-vinja-marela), kod kestena, badema,

aktinidije i duda.


5/18

5

Slika 2. Postupak kalemljenja (izvor: prinova.hr)

3. Okuliranjem na spavajui pupolja - Jae prekraivanje skeletnih grana i onda

kalemljenje jaih letorasta izbilih pri osnovi prekraenih skeletnih grana (kod npr.

prekalemljivanja zasada bresaka tokom ljetnjog mirovanja).

4. Postrano kalemljenje - Prua mogunost garniranja ogolelih voaka vegetacijom

(kalemljenje ogolelih skeletnih grana pri prekalemljivanju). Primena je u prolee, po kretanju

vegetacije.1

1Ivo Krpina i suradnici; Voarstvo; Zagreb, 2004.Str. 67.


6/18

6

3. Kalemljenje oraha

Kod nas je metodom kopulacije kalemljenje obinog oraha, vreno na podloge crnog oraha ina podloge obinog oraha.

Uspjeh kalemljenja je istovjetan 5071 %. Obzirom da crni orah ima veu klijavost i

jeftiniji je, to smo se u zadnje vrijeme potpuno opredjelili za podloge crnog oraha. Pored toga

korijen crnog oraha otporniji je na mednjacu i druga gljivina oboljenja. Sjetva sjemena i kod

crnog i kod obinog oraha vri se u jesen odmah nakon sazrijevanja plodova bez stratifikacije.

Prema naim istraivanjima, sjeme oraha posijano u jesen nakon sazrijevanja ima veu

klijavost a podloge (sadnice, klijanci) dojeseni idue godine postiu na vratu korjena debljinu

od 1218 mm to je potrebno za kalemljenje.

Podloge tanje na vratu korjena od 12 mm nisu prikladne za kalemljenje. Sjeme

posijano u proljee ima manju klijavost i ne postie dovoljnu debljinu. Sjetva sjemena vri se

u redove razmak 40 X 20 cm. Ako je obrada rasadnika mainstka razmak redova i sjemena

ovisni su o maini. Dubina sadnje 510 cm.

U proljee nakon nicanja vri se praenje i okopavanje. Zalijevanje se vri premapotrebi. U jesen se sadnice podloge vade. Ako postoji prostor za prezimljenje (podrum),

onda se pere korjenpodloga.

Podloge se trape u podrume tako da se na suhi sloj pijeska debeo 10 cm stavljaju

podloge (horizontalno), ta(ko da se ne dotiu, zatim se prekriju tankim slojem suhog pijesika,

te se stavlja slijedei red podloga i tako redom. Posljednjigornjisloj pijesika debeo je

10 cm. Debljina pijeska izmeu redova podloga je tek tolika da se podloge ne dotiu.

Najpovoljnija temperatura uvanja je od 04 C. Ako nema prikladne prostorije podloge se

mogu uvati u trapu u rasadniku do vremena kalemljenja, ali se tada ne pere korjenov sistem.

Plemke (kalem granice). Za proizvodnju kvalitetnih kalem granica potrebno je imati

matinjak (matina stabla) sa kojih se takoer u jesen nakon zavretka vegetacije, a prije

mrazeva reu kalem granice i spremaju u suhi pijesak na isti nain kao i podloge.


7/18

7

3. 1 Osnivanje matinjaka

Osnivanje matinjaka. Matinjak treba osnovati od kalema dobivenih od kvalitetnih

sorti oraha. Pod kvalitetnom sortom smatramo orahova stabla slijedeih kvaliteta:

Otporna na mraz, brz visinski i debljinski prirast, velika duina debla, te kvalitetan

plod. Pod kvalitetom -ploda podrazumjeva se mekana ljuska i sadraj jezgre iznad 50% u

koliini ploda. Prema Jelenkoviu (2) kod nas ne postoje domae sorte oraha ikoje bi

posluile za podizanje matinjaka radi daljnjeg kalemljenja.

Dalje navodi da je pred rat uvezena francuska sorta franketi i majet, ali se nisu

kod nas udomaile. Zbog toga smatra da je najvaniji zadatafk na unapreenju oraarstva

odabiranje biotipova sa pozitivnim osobinama za podloge i kalem granice. I mi smatramo, da

je to vrlo vaan zadatalk i dase kod nas mogu nai biotipovi oraha s povoljnim osebinama.

Vjerovatno e se tim zadatkom pozabaviti genetiari. Kalemi za matinjak sade se u redove

razmaka 6 m, a razmak sadnica u redu 4 m. Ako su kalemljene sadnice visoke (vie od 1,5 m),

onda se na visini od 1,5 m vri prevrivanje.

To zbog toga da se razvije kronja to blie tlu, da bi se skidanje (uzimanje) kalem

granica moglo vriti sa zemlje. Ovalko zasaeni kalemi sposobni su za proizvodnju

kalemgranica nakon 3 godine. Skidanje kalem-granica i obrezivanje treba vriti tako da

matina stabla proizvodu to vie kalem-granica. Nakon 15 god. matina stabla koja su

pobjegla u visinu, treba ponovno prevriti. 2

Sva mjesta prevrivanja treba premazati zatitnim sredstvima. Ako za neko stablo

utvrdimo da posjeduje sve kvalitete potrebne za daljnje (kalemljenje i dobivanje matinihstabala treba postupiti ovako: na stablu s june strane prevriti u proljee prije vegetacije

granu debljine 515 cm, 1530 cm od debla. Na mjestu prereza izbit e mladice ikoje na

jesen nakon prestanka vegetacije treba odrezati, te na proljee izvriti kalemljenje. Od

dobivenih kalema osniva se matinjak na gore opisani nain.



8/18

8

4. Opis metoda kalemljenja

Opis metode. Ovdje se radi o modificiranoj metodi kopulacije. Kalemljenje se vri

mainskim putem. Maina za kalemljenje je vrlo jednostavna. Radi na principu utora i pera.

Za rad je potrebno 56 radnika, od toga 3 priuena. Kalemljenje se vri u veljai ili oujku

zavisno od otrine zime. Dnevni uinak je 1.0001.500 komada kalema. Maina na

podlozi izree utor koji je na gornjem kraju suen, ana donjem kraju podloge (prema korjenu)

proiren. Utor se urezuje oko 2 cm iznad vrata korjena. Ako je to mjesto nepodesno (ozlijede,

kvrice i dr.) onda se kalemljenje moe vriti neto nie ili vie. Kalemljenje na sam korjenov

vrat je nepovoljno iz dva razloga:

I. korjenov vrat je meki od nadzemnog(vieg) djela, pa slabije dri plemku, tp^feNI

II. mjesto kalemljenja kod sadnje mora biti iznad tla, pa prenisko kalemljenje oteava

sadnju.3

Plemke se prethodno izreu karama na krae komade, tako da na komadu bude dva

pupa. Ako su pupovi gusti moe ih biti i tri. Za kalemljenje su podesne samo zrele

jednogodinje grane (ibe). Nekoliko gornjih i donjih pupova (35) se odbacuje, odnosno

uzima se srednji dio ibe. Radnik koji radi na rezanju kalem grana u komade s po dva pupa

mora paziti, da sve komade sa upljom sri i one kojima je sr vea od zbroja obiju bijeli

odbaci; kalemi s takovim plemkama se ne primaju.

Na takovom komadu plemke (s 23 pupa) na donjoj strani (ispod donjeg pupa)

mainom se pravi pero. Donji dio pera je proiren, tako da nalijee na proirenje utora na

podlozi.

Debljina plemfke i podloge treba da je od 1218 mm. Kada je mainom izraeno vie

podloga i plemiki prilazi se spajanju podloge i plemke u kalem. Spajanje se vri runo i to

tako da se donji iri dio plemke (pero) stavlja u visinu s donjim proirenim dijelom utora

podloge i potiskivanjem izvri spajanje. Plemtka se ne smije u podlogu utiskivati odozgo



9/18

9

(okomito), jer bi tada dolo do drobljenja kore i kambija, pa bi izostao i uspjeh. Plemika i

podloga trebaju biti podjednake debljine (promjera). Podloga moe biti i za 0,5 mm deblja od

plemke, a plemka ni u kom slu aju ne smije biti deblja od podloge. Ovako spojen kalem se

ne vee, niti premazuje kalemarskim voskom, jer je spoj dosta vrst. Nakon spajanja kalemi

se stavljaju u stratifikacione sanduke. Kod prenoenja kalem se mora drati ispod mjesta

kalemljenja. U sanducima se kalemi slau u redove. Oblaganje kalema u sanducima vri se

vlanom smjesom strugotine od etinjaa i mahovinom. Omjer smjese 3 do 4 dijela strugotine

a jedan dio mahovine. Redovi kalema u sanducima odvojeni su pomenutom

smjesom. Kalemi u redu i meuredovima ne smiju se doticati. Ovako sloeni kalemi prekriju

se sa 35 cm debelim slojem vlane mahovine. Vlanost smjese strugotine i mahovine mora

biti takova da kada se stisne u aci vlazi dlan, ali voda ne smije curiti. Jer kod vee vlanosti

kalemi na spojnom mjestu istrunu. Smjesa ne smije biti ni suha, jer se tadapojno mjesto isui,

pa opet nema uspjeha. Kada je sanduk napunjen stavlja se u stratifiikacionu prostoriju

(veliina sanduka 80 X 40 X 30 cm).

Uslovi za dobro sraivanje kalema. Za dobro sraivanje kalemapotrebno je osigurati

povoljnu toplinu, povoljnu vlagu i umjeren pristup zraka oko spojnog mjesta. Najpovoljnija

toplina je od 2530 C, a vlanost od 6575%. Naa stratifikaciona prostorija je veliine

4,5 X 12 m.


10/18

10

5. Sadnja i njegovanje kalema u rasadniku

Sadnja se vri u redove tako, da spojno mjesto kalema ostane iznad tla. Nakon toga seitav kalem zagrne sitnom zemljom, a mora se paziti da se ne oteti prorasli pup. Visina

zagrtanja (humske) je 24 cm izmad kalema. Zagrtanje se vri zbog toga da se izbjegne

opasnost od proljetnih mrazeva i da se spojno mjesto sauva od utjecaja sunca. Kada u toku

proljea (aprilmaj) novi izbo jak izbije iznad (humike) tla, pusti ga se da slobodno raste (ne

vri se naknadno zatrpavanje). U toku juna kalemi se odgrnu i uiklone svi izbojci ispod

spojnog mjesta (izbojci iz podloge). Ako je godina kiovita onda se sredinom jula mogu

kalemi potpuno odgrnuti i vie se ne zagru. U sluaju sune godine kalemi se odgrou

poetkom rujna.

Nakon odgrtanja prereze na kalemu treba premazati zatitnim sredstvima. Do jeseni

kalemi izrastu 3060 cm i odrasli primjerci sposobni su za presadnju na stalno mjesto. Bolje

je da kalemi ostanu jo jednu godinu u rasadniku, jer tada dostiu visinu od 11,6 m i svi

primjerci su sposobni za presadnju. Kod presadnje kaleme drati ispod spojnog mjesta

(mjestokalemljenja).


11/18

11

Proizvidnja sadnog materijala:

Proizvodnja sadnog materijala kod oraha se vri na dva naina:

generativnim putem (sjemenom) i

vegetativnim putem (kalemljenjem radi dobujanja sortnihsadnica, a u reim sluajevima

izdancima i kulturom tkiva).

5.1 Generativno razmonavanje

Ovim putem proizvode se sadnice za poumljavanje, ili se porizvode podlogeza

kalemljenje sorti oraha. Ovaj nain razmnoavanjase koristi i u sluaju kad elimo da

stvorimo nove sorte.Sredinom marta, u zavisnosti od vremenskih prilaka, orahe treba razastrti

nazaravnjenu leju i prekriti slojem zemlje debljine 6-8 cm.

Kada proe opasnost od mraza (druga polovina aprila ili poetak maja), proklijali

orasi se prenose do mjesta gdje se obavlja sjetva (direktno na teren ili u rasadnik).

Neproklijali orasi se ostavljaju dok ne proklijaju i zatim se prenose na mjesto sjetve. Pri tome

se pazi da se klica ne prelomi. Prilikom vaenja jednogodinjih sadnica iz sijalita nema veih

opasnosti od oteenja korjena (ovo se ne odnosi na starije sadnice). Dubina sjetve je 5-6 cm

pri razmaku u redu od oko 20 cm 5-6 komada po dunom metru)i meu redovima od 20-30cm. Ovako proizvedene sadnice kao jednogodinje slue zapoumljavanje (ili 2-godinje

sa prikraenom sranicom nakon prve godine na dubinu od 20-30 cm), a koluju se ako ih

proizvodimo kao parkovske. Kora, M. (1986)4

4Kora M, (1986)citat iz knjige 2. (vidi u literaturi)


12/18

12

5.2 Vegetativno razmnoavanje

Koriste se dva naina vegetativnog razmnoavanja, a to su:

zagrtanjem

(trajanjeoiljavanja je 2 godine uz strangulaciju icom ili savijanjem uz mali prelom) i

kalemljenjem

(korienjem uglavnom dva metoda:

modifikovana kalifornijska okulacija koja se koristi u toplijim krajevima, i

sobno kalemljenje

- u uslovima kontinentalne klime).


13/18

13

5.3 Proizvodnja kalem granice

Za kalemljenje se koriste prvoklasne kalem-granice, tj. 70-150 cm dugi letorasti,

okruglog presjeka i male sri, sa razvijenim izdravim vegetativnim pupoljcima. Za

proizvodnju kalem-granica osniva sematinjakod odabranih sorti i selekcija, a pri odabiru

mjesta treba voditi rauna da nije u pitanjumrazite.

Nakon kvalitetne pripreme zemljita vri se sadnja sadnica odabranih sortiu razmaku

3,5-4 m izmeu redova i2 m u redu. U jesen ili proliee svi letorasti se skrauju na5-15 cm

od osnove. Sa jednog dobro razvijenog stabla moe seuzeti 50-70 kalem

granica za kalemljenje na budni pupoljak, 100 za modifikovano kalifornijsko, 150-200 pri

sobnom kalemljenju pomou maine.

5.4 Podizanje zasada

Osnovne koncepcije uzgoja oraha.Zasadi oraha se najee podiu kalemljenim

sadnicama visokorodnih sorti kvalitetnih polodva. Za podizanje zasada treba kombinovati

sorte koje se dobrooprauju.

U zasadima gdje se kao osnovna proizvodnja planira proizvodnja drveta, aploda kao

sporednog proizvoda, zasadi se podiu sadnicama generativnogporjekla, proizvdenim iz

sortnog sjemena sadnje oraha iznosi 11m u kojem sluaju je potrebno 95 sadnica po hektaru.


14/18

14

6. Sadnja i rasadnja lijeske

Lijeska se dobro prilagoavaklimatskim uvjetima, pa je stoga iroko rasprostranjena.

Moe se uzgajati u velikom rasponu nadmorskih visina. Ipak, bolje joj pogoduje vlana klima,

jer je dosta osjetljiva na suh zrak.

Za lijesku nije pogodan juni poloaj zbog toga to ubrzava raniju cvatnju. Na niim

nadmorskim visinama bolji je sjeverniji poloaj, a na viim june strane nisu nepogodne.

Na tlo nije izbirljiva, jedino ne podnosi jako suha i movarna tla.

Lijeska je jednodomna biljka koja ima posebno muke, a posebno enske cvjetove.

Muki cvjetovi razvijaju se u jesen u obliku resa, a enski u proljee. Muki cvjetovi, dok

lijeska miruje, mogu podnijeti temperature i do -25C. Lijeska je kultura koja podnosi za

vrijeme oplodnje nie temperature od svih vrsta voaka. Tek od -9 C stradaju enski cjetovi.

Od kilmatskih prilika najvaniji utjecaj ima kolebanje temperatura u doba cvatnje,

posebno pojava viih temperatura od uobiajenih. Tad se pojaava kod veine sorti pojavaranijeg otvaranja mukih cjetova od enskih.

Lijeska je rasprostranjena na razliitim tlima, no za uzgoj treba birati laka, vlana

propusna tla neutralne do slabo lunate reakcije. Lijeska je biljka koja voli svjetlost i toplinu.

Odgovaraju joj poloaji gdje ne puu jaki i hladni vjetrovi. Najbolja nadmorska visina za

uzgoj je 200 do 500 m. Lijesku je najbolje saditi u vrijeme mirovanja vegetacije u jesen ili u

rano proljee. Preporuuje se jesenska sadnja.

Veina sorti lijeske je samo neoplodna, pa je potrebno posaditi drugu sortu zbog

opraivanja. Lijeska se uzgaja kao grm, a sadi se na razmaku od 4-5 m. Prije sadnje se

odstrane svi oteeni dijelovikorijena, a sitno korijenje ne prikraujemo. Sadnica lijeske se

sadi u svjee iskopanu jamu, u dobro pripremljeno tlo (do dubine 0,7m) tako da cijepljeno

mjesto bude 10-ak cm iznad povrine tla. Na korijen se stavlja sloj rahle zemlje, koji je

potrebno dobro ugaziti, te 20 kg stajskog gnoja i 0,5 kg NPK 7:20:30, u sloju iznad korijenja.

Sva dodana gnojiva prekriju sa zemljom, te se voka zalije s najmanje 30 litara vode.


15/18

15

Nakon sadnje lijeske, prije poetka vegetacije, sadnice se skrate tako da pri tlu ostanu

tri do etiri pupa. U prvoj godini se vie ne vri rezidba, ve se samo plijevi korov. U drugoj

godini se odabiru etiri najbujnije mladice od kojih se formira grm, a ostale se odreu do

kraja. Rezidbom u treoj godini i dalje potrebno je regulirati generativni i vegetativni rast, ali

i osigurati kronji to vie svjetla i prozranosti.

6.1 Izbor materijala za saenje lijeske

Saditi se smiju samo kvalitetne sadnice i sorte koje se mogu meusobno oploditi. Naime,

jedna sorta (makar u nasadu bilo mnogo grmova iste sorte) ne moe sama sebe oploditi, pa je

potrebna druga sorta (opraiva). Budui da lijeska cvate zimi, oprauje se vjetrom i vrlo dugo

cvate, a radi sigurnije oplodnje u nasade se sade najmanje tri meuplodne sorte.


16/18

16

6.2 Izbor sorti

Sorte lijeske meusobno se razlikuju po itavom nizu gospodarskih i biolokih

svojstava. To je razumljivo kada se zna da kulturne sorte lijeske, odnosno skupine sorti, vode

porijeklo od razliitih vrsta lijeske.

Tako npr. odabrane sorte europske lijeske vode porijeklo od vrste Corylus avellana L.

Skupina Lambertovih sorti vodi porijeklo od lijeske krupnog ploda Corylus maxima Mill., od

koje vodi porijeklo i naa autohtona sorta Istarski duguljasti. Stoga pojedine sorte specifino

reagiraju prema odreenim ekolokim uvjetima. Pri izboru sorti treba voditi brigu o vie

znaajnih imbenika. Poredklimatskih i edafskih prilika, treba uzeti u obzir i zahtjeve trita i

potrebe potroaa. Vano je znati trae li se stolne sorte ili je proizvodnja namijenjena

prehrambenoj industriji.

Prema tome sorte ljenjaka moemo grupirati u 3 skupine:

za stolnu potronju u svjeem stanju

kombinirane namjene

sorte za prehrambenu industriju


17/18

17

Zakljuak

U ovom radu obradili smo tematiku sadnje oraha i lijeske kao i njihovog kalemljenja .

Voke (stablaice) i stabla, (osim smokve) obino se razmnoavaju cjepljenjem

(kalemljenjem). Smokve, penjaice i mnogo bobiastog voa razmnoavaju se reznicama.

Ako Phylloxera stvara probleme, vinova loza treba da se kalemi. Neke vrste voaka formiraju

vree, grebenice ili izbojke, a sve to moe da se upotrebi za stvaranje novih biljaka. Neko

bobiasto i oraasto voe moe da se odgaji iz sjemena, ali ne uvek uspjeno.

To je est nain kalemljenja voaka stablaica. Moe dase upotrebi umesto okuliranja,

ali je obino uspjeniji kod jezgriavog nego kod kotunjavog voa. Upotrjebite dobro

utvrenu podlogu koju ste posadili prethodne zime ili, jobolje, dve zime prije cjepljenja.

Granice plemke trebalo bi da imaju najmanje 3 pupoljka i najbolje je da se uzmu

sredinom zime sa zdrave mladice koja je izrasla prethodne sezone. Dok sve ne bude spremno

za kalemljenje, utrapite ih. Pred kraj zime ili na poetkuprolea podlogu pripremite tako da

joj odsjeete vrh i bone izbojke. Kosim rezom uklonite malu povrinu kore svrha preostalog

djela grane. Na izloenom kambiju napravitejo jedan plitak urez, tako da dobijete jeziak.


18/18

18

Literatura

1. Kora J. i M., Orah, Dragani, Beograd, 2000.

2. Ivo Krpina i suradnici; Voarstvo; Zagreb, 2004.

lanci

Mayer ., Osnivanje kultura crnog oraha generativnimnainom, umarski list br. 7-8,

CXXXV, 391397, 2011.

Bugari S., Orah, 2013. preuzeto sa

http://www.zdravasrbija.com/lat/Zemlja/Vocarstvo/297-Orah.php

Timoki klub, Program proizvodnja sadnog materijala i podizanje zasada domaeg oraha,2011.

Web

http://www.agroklub.com/vocarstvo/orah-sadnja-formiranje-i-odrzavanje-nasada/959/

http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/11734580

Documents

Ismar prepravljeno