issn: 1846-3371...11 14 16 52 66 “Financijska pismenost jedno je od temeljnih znanja kojima uspje{an poduzetnik, vlasnik ili manager mora vladati. Oni koji nisu previ{e upoznati

tema brojaUpravljanje financijama

posebni priloziNekretnineTransport i logistikaUre|enje interijera

intervjuKamilo Antolovi}

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis broj 18, godina III, lipanj 2008.

issn

: 184

6-33

71

poseban prilog: Nekretnine

poseban prilog: Transport i logistika

poseban prilog: Ure|enje interijera

Sadràj

www.mirakul.hr �

tema broja: ��Upravljanje�financijama17

25

35

41

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Kamilo Antolovi}, direktor marketing agencije K&K

Promotion

Reportaà - 16. festival trì{nog komuniciranja - FESTO

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- Portugal

Trì{te kapitala

Gastronomski vodi~

Poslovni kalendar

5

6

8

11

14

16

52

66

“Financijska�pismenost�jedno�je�od�temeljnih�znanja�kojima�uspje{an�poduzetnik,�vlasnik�ili�manager�mora�vladati.�Oni�koji�nisu�previ{e�upoznati�s�financijskim�znanjima�~esto�prepu{taju�financijsku�problematiku�svojim�kolegama,�financijskim�stru~njacima.�Me|utim,�da�bi�bili�u~inkoviti,�svi�manageri�trebaju�znati�vrjednovati�financijske�analize,�donositi�odluke�na�temelju�tih�analiza�te�pratiti�njihovu�primjenu.”

Uvodnik

www.mirakul.hr �

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ârapi}, Gordana ]ori}, Sandra Do-

mini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor

Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Dubravka Klepac, Slaven Klobu~ar, Eva Kurbanović, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak ARCA d.o.o., Alojzija Stepinca 11, Nova Gradiška, www.arca.hr

Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)

Štovani,

pratite li nogometno prvenstvo? âk i oni malobrojni ne mogu pobje}i od kockica bez obzira sjedili u svom omiljenom kafi}u, gledali TV, surfali Internetom, ku-povali novi TV ili mobitel, jednostavno, crveno-bijele kockice svuda su oko nas. Marketinga{i svake dvije go-dine (ukoliko Hrvatska nastupa na najva`nijoj smotri na svijetu i svemiru) imaju samo jedan zadatak: dodaj kockice (i po mogu}nosti loptu) na reklamu! Vjerujem da im nije lako jer treba svaki put biti druga~iji i krea-tivniji od drugih koji poku{avaju - isto. U trenutku pisanja ovog uvodnika, Prvenstvo jo{ nije po~elo, ali sa sigurno{}u mogu predvidjeti velik porast bolovanja pro{log tjedna. Jadni doktori, zamislite kroz koji stres prolaze uslijed silne navale pacijenata.

Jeste li ra~unali koliko }ete zaraditi ili izgubiti zbog nogometnog prvenstva? U ovom slu~aju doslovce vrijedi ona stara „Kad jednom smrkne, drugom svane“. Pitajte svog knjigovo|u, sigurno moè izvu}i pouzda-ne pokazatelje i napraviti vam kvalitetnu financijsku analizu. Ili ne moè? E u tom slu~aju… Poduzetnici su ~esto vrlo nezahtjevni u pogledu knjigovodstvenih ser-visa i usluga koje im nude, a svi znamo da broj~ice ne laù. Neto dobit na kraju godine govori nam vrlo malo i ono {to nam zapravo treba financijski su izvje{taji s pokazateljima gdje se nalazi na{e poslovanje i u kojem smjeru idemo. To je ~esto nu`no za stabilnost tvrtke i mora se vrlo ozbiljno shva}ati te zato natjerajte svog knjigovo|u (ili voditelja ra~unovodstva) da vam ih pripremi i protuma~i. Ostale teme ne}u komentirati jer pri~ati o naplati potraìvanja… doista nije umje-sno dok se na{i de~ki znoje na terenu za domovinu.

Ne znam smijem li re}i ‘vatreni’ s obzirom da je na-vedeni pridjev za{ti}en i pla}aju se tantijemi (od sada pa nadalje vrlo }ete ga rijetko gledati na reklamama). Zato }emo ih vrlo vjerojatno po~eti zvati ‘plameni’. Ili ‘pepeljasti’, ako rezultat ne bude zadovoljavaju}i. Prva opcija ipak puno bolje zvu~i. Naravno nakon na{ih, ne sumnjam, blje{tavih utakmica treba dobro pojesti i zaliti, a za to samo okrenite na{ gastronomski vodi~ i upustite se u avanturu koju smo vam pripremili.

Za one malobrojne koji nisu pohodili Austriju, ostaje da se izvale u toplini svog doma (ili ureda) i na HD plazmi lijepo gledaju utakmicu koju, zahvaljuju}i no-vim tehnologijama i na{em HTV-u, toliko dobro vide da su zapravo mo`da i bolje pro{li nego oni koji sjede na stadionu. E sada, kada bi jo{ dom ili ured bili novi, s ergonomskim namje{tajem i kvalitetnom izolacijom, to bi bio pravi uìtak. Kako do toga, pro~itajte u na{im prilozima.

O nafti i rastu}im prijevoznim tro{kovima ne}u puno pri~ati, moèmo samo sa zebnjom i{~ekivati {to nas ~eka, ali vijesti vjerojatno ne}e biti dobre. Iako ne volim pri~e ‘mali-veliki’, u ovom slu~aju doista ne moèmo ni{ta, osim ukoliko netko u Baranji ili Lici ne otkrije bu{otinu i Hrvatska postane novi Brazil.

Krešimir Šimac

On æe se baviti poslom

koji danas još ne postoji.

Osiguranje

nove generacije

Trg Ante Starèeviæa 5/1, HR - 31 000 Osijek tel. (031) 200 777 faks: (031) 215 715 • www.uniqa.hr; ;

Mit dizajn studio iz Osijeka ponovno je dobio potvrdu svoje kreativnosti kroz nagrade osvojene u Hrvatskoj i inozemstvu. Za godi{nje izvje{}e tvrtke Vodovod Osijek dobili su bron~ano zvono na Festu, 16. festivalu trì{nog komuniciranja odrànom u Opatiji od 15. do 18. svibnja. Na European design week-u, odrànom u Stockholmu od 15. do 19. Svibnja, na europskoj kon-ferenciji o dizajnu prilikom koje se dodjeljuju nagrade ponajboljim europskim dizajnerima, u{li su u presti`no dru{tvo s osvojenim Best finalist.

Vi{e informacija moète pogledati na www.festo.com.hr i www.ed-awards.com

U Volkswagenovim prodajnim centrima tvrtke Remix zapo~ela je nova atraktivna prodajna akcija pod na-zivom «0 kn za litru». Navedenu je akciju potaknula svojevrsna «panika» oko ve} gotovo svakodnevnog poskupljenja goriva, {to prerasta u sredi{te goru}eg problema svih hrvatskih voza~a.Prilikom kupnje VW vozila svaki kupac bez obzira na na~in, vrstu i model pla}anja vozila, dobiva na dar de-bitnu potro{a~ku karticu Raiffeisen banke s iznosom koji pokriva tro{ak goriva od 500 do 1500 litara, sukla-dno modelu. Kampanja obuhva}a gotovo sve VW mo-dele: Golf, Golf Plus, Golf Variant, Jettu, Caddy kombi, Caddy life, Eos, Touran, Passat, Passat Variant, Sharan i Touareg.Vi{e se informacija o navedenoj akciji moè dobi-ti u Remixovim prodajnim centrima u Osijeku, Sv. L.B. Mandi}a 22, telefon 031/223-400 te u \akovu, A.Star~evi}a 265, telefon 031/822-002

Odràna je druga po redu Web.Start konferencija u organizaciji Udruge za poticanje softverskog i online poduzetni{tva Initium. Web.Start namijenjen je prije svega tvrtkama, inovatorima i pojedincima koji reali-ziraju ili namjeravaju realizirati svoju poduzetni~ku ideju na webu ili oko njega, a odràn je u dva dana. Na prvom, Tech. Dayu, pri~alo se o tehni~kim temama poput Web developmenta, SEO-a, vo|enja projekata i sl. Drugi dan, Biz.Day okrenut je poslovnoj tematici startupa - poslovnim planovima, strate{kom plani-ranju, razvoju proizvoda, marketingu, financiranju

itd. Jedan od predava~a bio je i Damir Sobol, osniva~ Iskon Interneta. Kao jedan od najuspje{nijih hrvatskih poduzetnika, svojim je jednostavnim primjerima dao intimno iskustvo u svijetu startupa i web poslovanja. Doma}im su snagama podr{ku pruìli europski pre-dstavnici nekih od najve}ih tvrtaka i investicijskih fondova. Svoj interes za tzv. Web 2.0 podru~je pokazali su i lideri IT industrije, kao {to su YL Ventures, Po-teza Ventures, Adobe i Microsoft. Sudionici Web.Start konferencije imali su priliku ~uti iskustvo doma}ih i stranih sudionika, posebice onih koji dolaze iz zemalja gdje je online trì{te razvijenije od na{eg. Sudjelovalo je ukupno 250 sudionika koji su pokazali da web po-slovanje zanima poduzetnike i investitore iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Rumunjske i {ire, te da se ovakvim doga|ajima razvija takav na~in poslovanja.

Poduzetni~ki inkubator BIOS d.o.o. dobio je prvu nagradu u kategoriji "poduzetni~ki inkubatori i tehnolo{ki parkovi" na ovogodi{njem, 12. nacional-nom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetni{tvu koje je 29. i 30. svibnja odràno u [ibeniku.Uz potporne institucije, od kojih su jo{ nagra|eni Poduzetni~ki centar Pakrac i Poduzetni~ka zona Krièvci, dodijeljene su i nagrade najuspje{nijim po-duzetnicima u razli~itim kategorijama.

Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske 13. svibnja zapo~elo je s objavljivanjem programa poti-caja (dodjele bespovratnih sredstava) za mala i srednja poduze}a za 2008. godinu.

Za projekte i sredstva poticanja malog i srednjeg poduzetni{tvo u 2008. godini osigurano je 351 milijun kuna, od toga za konkurentnost i inovacije 89 miliju-na, obrazovanje u poduzetni{tvu 8 milijuna, poticanje regionalne konkurentnosti 118 milijuna kuna te poti-canje razvoja obrta 12 milijuna kuna.

Ve}ina projekata otvorena je do kraja lipnja, a bespo-vratna sredstva namijenjena su, izme|u ostalog, za nabavu informati~ke opreme i poslovnog softvera, do-datno poduzetni~ko obrazovanje, stru~no osposoblja-vanje, nastupe na sajmovima, uvo|enje i certificiranja sustava kvalitete, suradnju sa znanstvenim institu-cijama, promid`beni materijal, razvoj i nabavu novih tehnologija, nabavu opreme i alata za tradicionalne i umjetni~ke obrte, razvoj zadruga i dr.

Svi poticaji objavljeni su na web stranici Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetni{tva www.mingorp.hr, a detaljne informacije mogu}e je dobiti i putem besplat-nog info telefona 0800 234 505.

BIZ vijesti

Poticaji�za�mala�i�srednja�poduze}a Nova�prodajna�akcija�u�Remixovim�salonima�u�Osijeku�i�\akovu

O�vru}im�web�startupima�i�u�Hrvatskoj

BIZ vijesti

BIOS�–�najbolji�inkubator�u�Hrvatskoj

Nove�nagrade�za�MIT�dizajn�studio��

www.mirakul.hr ��

Hrvatska je ve} danas dio europskoga marketin{kog trì{ta

Intervju mjeseca

�

S obzirom na ubrzanu integraciju Hrvatske u europsko trì{te, njen ulazak u EU i svjesnost sve ve}eg broja poduze}a o nu`nosti ulaganja u marketing, za o~ekivati je da }e idu}ih godina i dalje biti visoka stopa ulaganja u marketing i to znatno vi{e nego rast bruto proizvoda.

Razgovarao: Kre{imir [imac

Nedavno odràni FESTO ponudio je uvid u stanje hrvatske industrije ogla{avanja. Ondje se, izme|u ostalog, moglo ~uti da ‘print ìvi vje~no’, poku{alo zaviriti u medijsku budu}nost Hrvatske, saznati kako nas doìvljavaju u inozemstvu i vidjeti tko je zasluìo godi{nje ogla{iva~ke nagrade. No, da bismo zavirili ne{to dublje i vidjeli {to se nalazi ispod povr{ine, raz-govarali smo s jednim od najuglednijih marketin{kih stru~njaka u Hrvatskoj, koji je, osim toga, i vi{i pre-dava~ na Visokoj {koli Agora za management trì{nih komunikacija, direktor marketing agencije K&K, pre-dsjednik OMNIS Group-a, ~lan Suda ~asti HURA-e – Hrvatskog udruènja dru{tava za trì{no komunici-ranje, te vi{egodi{nji predava~ i sudionik ve}eg broja doma}ih te me|unarodnih strukovnih kongresa, Ka-milom Antolovi}em.

Iza nas je FESTO. Koliko ste zadovoljni ovogodi{njim izdanjem i smjerom u kojem se razvija?FESTO, glavni godi{nji skup oglasne i marketin{ke industrije u Hrvatskoj, upravo je zavr{io. Ukupno ocjenjuju}i, kao dugogodi{nji sudionik struke, moèmo biti zadovoljni njegovom organizacijom i provedbom. Ipak, s obzirom na razvoj i zna~aj marketinga kao struke, vidljivo je da ne postoji njegov kriti~an razvoj. Zato je razumljivo da su mu potrebne bitne inovacije, kako u na~inu prezentacije programa i kreativnih rado-va, tako i u njegovoj doma}oj valorizaciji, posebno od strane ogla{iva~a i dru{tvene zajednice, ali i zna~ajnijoj internacionalizaciji u regiji.

Mali i srednji poduzetnici, pogotovo oni koji se rijetko ogla{avaju, ~esto imaju nerealna o~ekivanja od u~inka marketin{kih aktivnosti i o~ekuju vrlo brze povrate in-vesticije. [to biste im savjetovali, koliko i na koji na~in ulagati u marketing te koja su realna o~ekivanja?Danas je nezamislivo nastupanje na slobodnom trì{tu bez inovacije na proizvodu i sna`nog marketiranja, pri ~emu je od presudnog zna~aja respektirati tezu “da se ne prodaje ono {to se moè proizvesti, ve} da se proizvodi ono {to se moè prodati”. Hrvatska ekono-mija, a posebno poduzetni~ki sloj, ubrzano se razvija i dostiè standard razvijenih trì{ta, iako su vidljivi i zaostatci u ~itavom nizu sektora ekonomije i poslovnih funkcija.

www.mirakul.hr

Intervju mjeseca

�

U Hrvatskoj je poduzet-nik naj~e{}e i vlasnik poduze}a i glavni manager koji vrlo ~esto obavlja, misle}i da zna i moè, i pojedine poslove iz podru~ja marketinga.

Analiziraju}i poduzetni{tvo u Hrvatskoj, primje}uje se èlja da se inauguriraju i mnoga dostignu}a marke-tinga kao discipline pri ~emu je glavno ograni~enje u samoj prirodi poduzetnika koji je u Hrvatskoj naj~e{}e i vlasnik poduze}a i glavni manager koji vrlo ~esto obavlja, misle}i da zna i moè, i pojedine poslove iz podru~ja marketinga. Glavna preporuka mogla bi se oblikovati kao na~in zaokreta od poduze}a i proizvoda, {to velik broj na{ih poduzetnika preferira, prema kupci-ma i trì{tu, ali ne samo formalno nego i sadràjno. Tro{ak i ulaganje u marketing potrebno je planirati i realizirati uz sudjelovanje i anga`man stru~njaka koji vladaju disciplinom koju zovemo trì{na funkcija, od-nosno marketing.

[to je EFFIE i kada ga moèmo o~ekivati u Hrvatskoj?EFFIE je licencirana me|unarodna i vrlo cijenjena na-grada za efikasnost ulaganja u marketing. Za razliku od nagrada za kreativnost, koju obi~no ocjenjuje i do-djeljuje izabrani ocjenjiva~ki sud, EFFIE nagrada va-lorizira konkretne u~inke neke kampanje ili akcije na trì{tu. S obzirom na to da je HURA, kao Hrvatsko udruènje dru{tava za trì{no komuniciranje, ve} ~itav niz godina u intenzivnim razgovorima oko dobivanja licence za Hrvatsku, a da je i sam EFFIE kao nagrada u nekoliko navrata promoviran u Hrvatskoj, moèmo o~ekivati da se za godinu–dvije po~ne i s valorizacijom, odnosno dodjelom EFFIE nagrade.

Marketing je, kao uostalom i neke druge struke poput informatike, ~esto podcijenjen, osobito u malim i sre-dnjim tvrtkama, ali ~esto i u velikim. [to je potrebno u~initi da ga poduzetnici bolje razumiju i kvalitetnije primjenjuju? Koliko }e im to biti od presudne va`nosti kada u|emo u EU i suo~imo se s konkurencijom koja je na tom podru~ju razvijenija od nas?Bez obzira na dugogodi{nju tradiciju razvoja koja traje vi{e od 150 godina, kada je rije~ o marketingu u trì{nim okolnostima ipak govorimo o samo petnae-stak godina njegovog dinami~nog i ubrzanog razvoja kao dijelu ukupne trì{ne ekonomije u Hrvatskoj. S tog gledi{ta razumljivo je da su se u tako kratkom razdoblju pojavili veliki problem, ali i nedostatci u tretiranju marketinga kao poslovne filozofije u na{em poduzetni~kom sektoru. Bez obzira na izvanredne rezultate na{ih poduzetnika u poslovnom smislu, a uvaàvaju}i problem da uspje{an poduzetnik ne zna~i nu`no i uspje{an manager, razumljivo je da najve}i dio na{ih poduzetnika nije educiran za vladanje marketin-gom kao poslovnom funkcijom pa se tu nalazi i najve}i prostor njegovog ve}eg razumijevanja i bolje primje-ne unutar poduze}a. Iz svega se moè zaklju~iti da je presudno oslanjanje na marketin{ke stru~njake, od oblikovanja trì{nih strategija do definiranja identite-ta proizvoda, ~ime }e se posti}i i ve}a konkurentnost u trenutku ulaska Hrvatske u EU jer }e konkurencija u pojedinim podru~jima biti puno sna`nija. Naravno,

za preìvljavanje na takvom velikom trì{tu bit }e od presudnog zna~aja inovacija i originalnost proizvoda i ponude, odnosno dobro marketiranje u odre|enim ni{ama trì{ta.

Koliko }e pribliàvanje i ulazak u EU utjecati na marketin{ke agencije? Jesu li sva jaka imena ve} sti-gla u Hrvatsku ili nas o~ekuje dolazak jo{ nekih ve}ih igra~a na tom podru~ju?Ocjenjuju}i marketin{ko trì{te kroz prizmu ogla{iva~a, medija i agencija, sigurno se moè re}i kako je Hrvatska u tom segmentu dio europskog trì{ta, posebno ako se ocjenjuju specijalisti za marke-ting - agencije. To se moè argumentirati podatcima kako u Hrvatskoj djeluju gotovo sve vode}e agencijske mreè svijeta, kako u Hrvatskoj djeluju vode}i svjetski brandovi te kako je hrvatska struka u mnogo~emu va-lorizirana u svijetu. Dakle, nije za o~ekivati da }e do}i do pogor{anja uvjeta rada za marketin{ke agencije niti }e se bitnije poja~avati konkurencija. Naprotiv, inter-nacionalizacija Hrvatske i ulazak u EU izvjesno }e vrlo pozitivno djelovati na marketin{ke agencije i kroz ure|enje odnosa, ve}u standardizaciju rada, ali poseb-no valorizaciju njihovog rada (podizanje cijena prema europskom prosjeku), pri ~emu }e do}i do daljnjeg grupiranja agencija na internacionalne, doma}e, specijalisti~ke i sli~no.

Kako vidite budu}nost marketinga i pozicije managera zaposlenih u toj struci? Postoji mi{ljenje da }e voditelji marketinga u tvrtkama imati sve va`niju ulogu s obzi-rom na rastu}u brojnost medija i smanjen doseg s jed-ne, te sve ve}u segmentiranost i zahtjevnost potro{a~a s druge strane.Marketing kao poslovna funkcija poduze}a i dalje }e se intenzivno razvijati, pri ~emu }e njen zna~aj za poslo-vanje poduze}a postajati sve ve}i, a time i zna~ajnija uloga voditelja (direktora) marketinga u pojedinim poduze}ima. Ja~aju}i ulogu marketinga i njegov zna~aj u poslovanju, sve ve}i broj poduze}a okretat }e se trì{tu i graditi svoju konkurentnu sposobnost za ulazak na trì{te EU.

Koliko je trenutno u ogla{avanju prisutna poslovna etika?Etika i ukupna dru{tvena odgovornost marketinga jedan je od najve}ih izazova suvremene ekonomije. Nema niti jedne ~ovjekove djelatnosti koja je toliko jav-na kao {to je to ogla{avanje. Oglasne poruke su nezvani gosti u na{im domovima i na{im ìvotima. Cilj svake oglasne poruke je da se u {to ve}oj mjeri zapazi kako bi stvorila reakciju primatelja, zato je na kreatoru poruke posebna odgovornost da ne naru{i ne samo javni mo-ral, ve} i zakonodavstvo zemlje te regule struke. Tako u Hrvatskoj postoji 8 zakona, 3 pravilnika i 2 konvencije te niz kodeksa struke koji ure|uju ogla{avanje, trì{no komuniciranje i marketing u cjelini. Kamilo Antolovi}, direktor marketin{ke agencije K&K Promotion

Bez obzira na dramati~an rast (i do

50%) ulaganja u Inter-net u Hrvatskoj, njegov

udio je u ukupnim ulaganjima jo{ uvijek

zanemariv.

Intervju mjeseca

10

Gledaju}i ogla{avanje koje prethodi dolaze}em Eu-ropskom nogometnom prvenstvu, te{ko je razlikova-ti pojedine ogla{iva~e: reklamiraju se uglavnom piva i trgova~ki lanci, a TV spotovi izgledaju im poput klonova. Je li rije~ o kona~nom formatu koji se po-kazao uspje{nim, pa ga ne treba mijenjati ili pak o najobi~nijem nedostatku kreativnosti, kratkim rokovi-ma ili je ne{to drugo u pitanju? Ne radi li se o igno-riranju osnova marketinga i kako izbje}i zamku “i ja isto” ogla{avanja?Nogomet je jedna od djelatnosti koja privla~i najve}u pa`nju svjetske javnosti. Svjetska nogometna orga-nizacija ima ve}i broj ~lanica nego Ujedinjeni narodi. Ba{ zato {to je nogomet toliko pra}en, on sam po sebi postaje mega medij za preno{enje poruka prema au-ditoriju pa je i razumljiv velik interes ogla{iva~a, na primjer, proizvo|a~a piva, da se Europsko nogometno prvenstvo iskoristi za komunikaciju nekog proizvo-da ili poduze}a. Sli~nost pojedinih oglasnih poruka ukazuje zapravo kako su obilje`ja ciljne skupine takva da razli~iti kreatori stvaraju sli~ne oglasne poruke, pri ~emu je, naravno, snaàn motiv sudjelovanje hrvatske nogometne reprezentacije na predstoje}em nogomet-nom prvenstvu. Koriste}i iste elemente i koncepte u kreaciji, razumljivo je da u kona~nici nastaju i sli~na oglasna sredstva poput TV spotova.

êtiri godine bili ste predsjednik HURA-e. Koliko se u tom periodu promijenila ogla{iva~ka industrija u Hrvatskoj? U kojoj su se mjeri promijenili stavovi i razmi{ljanja ogla{iva~a?Oglasna i ukupna industrija marketinga koja se dinami~no razvija posljednjih petnaestak godina zabiljeìla je dramati~an skok po~etkom 2000. godine, kada su stope rasta iznosile i do 30%. U promatranom razdoblju rast ulaganja u marketing bio je nekoliko puta ve}i od rasta bruto proizvoda pa se iz navedenog zaklju~uje da se oglasna industrija dinami~no razvijala i ubrzano mijenjala, dostiù}i visoke standarde europ-skog trì{ta. No nisu se svi segmenti razvijali podjed-

nako pa se moè zaklju~iti kako su najvi{u dinamiku razvoja imale marketin{ke agencije, ne{to niù me-diji, a na àlost, najniù upravo najva`niji segment na trì{tu - ogla{iva~i.

Tko u Hrvatskoj zapravo dobro ìvi od marketinga i ogla{avanja? TV ku}e (komercijalne i lokalne) àle se da su u gubitcima, tiskani mediji da su u sve teèm poloàju zbog rastu}e konkurencije i novih medija, a Internet portali kako ih ogla{iva~i jo{ nisu ravnoprav-no prihvatili i imaju zadr{ku.Analizom ulaganja u marketing koje se ubrzano pribliàva brojci od milijardu eura, a gledano kroz ogla{iva~e, agencije i medije, sa sigurno{}u se moè zaklju~iti kako daleko najve}i dio sredstava zavr{ava u medijima, bez obzira {to pojedini mediji biljeè pad prihoda ili stagnaciju. S obzirom na visok rasip sred-stava uloènih u masovne medije, sve se vi{e sredsta-va ulaè u druge medije (tzv. ugo|ajne i doga|ajne), a posebno rastu ulaganja u izravne kanale (na primjer, direct mail), prodajno mjesto (unapre|enje prodaje), Internet te druge oblike (kao {to je Event, sponzorstvo, PR itd.).

Internet je u svijetu, u razvijenim zemljama, donio dosta promjena u podru~ju ogla{avanja i smanjio marketin{ki kola~ za „tradicionalne“ medije. U kojoj mjeri mogu}nosti Internet ogla{avanja donose promje-ne u Hrvatskoj te koliko ogla{iva~i i agencije uop}e razumiju kako ga iskoristiti na adekvatan i efikasan na~in? Internet kao novi medij daje nove i neslu}ene mogu}nosti komunikacije s trì{tem, koje najve}i broj na{ih poduze}a jo{ uvijek nije spoznao. Bez ob-zira na dramati~an rast (i do 50%) ulaganja u Internet u Hrvatskoj, njegov udio u ukupnim ulaganjima jo{ uvijek je zanemariv (oko 1-2 % ukupnog budèta u Hrvatskoj). Za o~ekivati je da }e u duèm razdoblju Internet donijeti velike promjene u ukupnoj industriji ogla{avanja, kao svojevremeno televizija sredinom pro{log stolje}a, o ~emu govore trendovi na najrazvije-nijim trì{tima svijeta.

Unato~ razvoju Interneta i odre|enim pote{ko}ama u Hrvatskoj, svjedo~imo sna`nom rastu tiskanih medija, kako po ukupnoj nakladi, tako i po broju izdanja. Kako to tuma~ite?Ukupan razvoj trì{ta u smislu visine ulaganja u za-dnjih desetak godina manifestirao se i u razvoju tiskanih medija, kako s nakladama, tako i s njihovom brojno{}u, iz ~ega je razumljiv snaàn rast svih pa i tiskanih medija. S druge strane, primje}uje se i ve}a ~itanost kao izraz vi{eg kulturnog nivoa i duboka spe-cijalizacija velikog broja tiskanih medija, ~ime doseù specifi~ne trì{ne ni{e. Ogla{iva~ima i agencijama za-nimljivo je kori{tenje takvih specijaliziranih medija za oda{iljanje poruka. ■

Hrvatska ne koristi svoje potencijale

Kako iskoristiti marketin{ke potencijale Hrvatske da bismo se uspje{no predstavili svijetu?Bez obzira na brz rast i razvoj marketinga kao struke, jo{ uvijek, bez obzira na broj-ne poku{aje, nije definirana osnova za marketiranje Hrvatske na globalnom trì{tu. Ne koriste}i doma}e potencijale, ~itav niz stru~njaka koji imaju i me|unarodnu verifikaciju, dràva propu{ta priliku da se pozicionira, stvori percepciju i oblikuje potra`nju prema Hrvatskoj kao svojevrsnom raritetu. Postignuti rezultati sporta{a, izuzetne kulturne vrijednosti, prirodni ambijent, neiskori{teni resursi, jadranski potencijal samo su neki od parametara koji bi se mogli koristiti u oblikovanju hr-vatske osebujne ponude i pozicioniranju u gradnji imagea Hrvatske kao èljenog fenomena.

U Opatiji zvonila Zlatna zvona

Ovogodi{nji je FESTO, nacionalni festival trì{nog komuniciranja, okupio vi{e od tisu}u sudionika iz marketin{ke bran{e, od agencija, medijskih i pro-dukcijskih ku}a, do ogla{iva~a, kreativaca, autora i no-vinara. U konkurenciji za najbolje radove, podijeljenoj u 13 skupina, na{la su se ukupno 323 uratka hrvatskih agencija, koja su se natjecala za Zlatno, Bron~ano i Srebrno zvono.

Bruketa&@ini} vi{e ni ne broje nagradeNajuspje{nijom agencijom ocijenjena je Bruketa & @ini}. Tom je kreativnom dvojcu Zlatno zvono zazvo-

nilo u tri kategorije – za radiooglas ‘Halucinacija’, se-riju radiooglasa ‘Halucinacija 1/2/3’ i seriju vanjskih oglasa ‘Jazzarella – All Women Festival’. Davor Bruke-ta i Nikola @ini}, uvijek odu{evljeni nagradama koje primaju od struke, ipak su priznali kako su Zvona ve} odavno prestali brojati.

Ostala Zlatna zvona oti{la su u BBDO Zagreb za dje-lo ‘I mu{karci ne{to zasluùju’ (Karlova~ka pivovara), McCann Erickson za djelo ‘Kontura’ (Bistra/Coca-cola Company) i za ‘Samo bitno’ (Ve~ernji list), Sta-tus grupi za ‘Transportno vozilo Tim Kabel, Tridvaje-dan trì{nim komunikacijama za ‘Brachia Aroma’, Netipi~nom laboratoriumu za ‘Gradske zidine Du-brovnika’, te za agenciju DA! za event ‘Snje`ni kralj i Snje`na kraljica’, (Hrvatski skija{ki savez).

Kreativnost na prvome mjestu«Mogu}nost izbora daleko je ve}a nego ikad. Kvaliteta besprijekorna. U tom smo malo zaboravili na kreativ-

nost. [to prije prestanemo kukati kako smo dobili ne-razumne klijente, prekratke rokove, preslaba ra~unala i prejaku konkurenciju, to }emo prije nau~iti misliti vla-stitom glavom i zapo~eti proizvoditi Surogate umjesto surogata, jer upravo je film Du{ana Vukoti}a koji je jo{ davne 1961. osvojio Oskara izniman primjer {to su inteligencija, originalnost, jednostavnost, razumljivost, humor - jednom rije~ju kreativnost», izjavio je mediji-ma predsjednik devetero~lanoga ocjenjiva~kog suda, Sr|an Guli}.

Ovogodi{nji FESTO ostat }e i zapam}en po tome {to u kategorijama serija TV oglasa, serija vanjskih ogla-sa i za jednu od va`nijih kategorija - cjelovitu kam-panju, Zlatna zvona – nisu dodijeljena. Nominirani radovi kod ocjenjiva~koga suda, naime, nisu dobili dovoljan broj bodova. Odlu~eno je zato kako Zlatna zvona ne}e dobiti nitko, ~ime se èli zadràti nivo na-grade. Kriti~ari nisu propustili napomenuti kako bi u budu}nosti ipak trebalo poraditi na sustavu glasovanja da se sli~ne stvari ne bi ponavljale.

Osim nagrada, 16. FESTO posluìo je i kao mjesto prezentacija, okruglih stolova i rasprava na kojima se moglo ~uti kakva je medijska budu}nost Hrvatske, {to komercijalne televizije zamjeraju nacionalnoj, skoroj digitaliziaciji TV signala, o potrebi za promje-nom sada{nje percepcije javnosti prema kojoj tiskana izdanja nemaju budu}nost, koliko i {to se u Hrvatskoj ~ita, kakva je gospodarsko-ekonomska budu}nost Hr-vatske, te njezina trì{na strategija prema Europi, ali i jo{ {to{ta o drugim temama iz podru~ja ogla{avanja. ■

Najuspje{nijom agencijom ocijenjena je Bruketa&@ini}. Tom je kreativnom dvojcu Zlatno zvono zazvonilo u tri kategorije – za radiooglas ‘Halucinacija’, seriju radiooglasa ‘Halucinacija 1/2/3’ i seriju vanjskih oglasa ‘Jazzarella – All Women Festival’.

U konkurenciji za najbolje radove, podijeljenoj u 13 skupina, na{la su se ukupno 323 uratka.

www.mirakul.hr 11

Pi{e: Kre{imir [imac

Reportaža

Povoljno se osigurajte na dopunsko zdravstveno osiguranje

lektivno – tvrtke mogu ugovoriti osiguranje za svoje djelatnike.

Programi dopunskoga zdravstvenog osiguranja pokri-vaju tro{kove doplate (participacije) za specijalisti~ke preglede, dijagnostiku, stomatolo{ke zahvate, tro{kove smje{taja i prehrane u bolnicama, a kao dodatnu po-godnost nudimo i doplatu za lijekove s dopunske liste lijekova HZZO-a. Uz novi program dopunskog zdra-vstvenog osiguranja koji pokriva tro{kove doplate u cijelosti, dopunsko zdravstveno osiguranje moè se ugovoriti i uz tri razli~ita godi{nja svotna pokri}a do 1000 kn, 2000 kn i 3000 kn.

Vi{e na www.croatia-zdravstveno.hr ili na 0800 55 10

U razdoblju od 15. svibnja do 15. srpnja 2008. godine CROATIA zdravstveno osiguranje provo-di akciju dopunskoga zdravstvenog osiguranja – osigurajte se po iznimno povoljnim cijena-ma! Akcijska cijena vrijedi za godinu dana osiguranja

12

Ukoliko se dopunsko zdravstveno osiguranje ugovo-ri kao dodatak jednom od programa dodatnog zdrav-stvenog osiguranja (DP4) osnovom police CROATIA zdravstvenog osiguranja, dostupno je ve} od 10 kuna mjese~no. Samostalan program dopunskog zdravstve-nog osiguranja moè se ugovoriti uz mjese~nu premiju od 40 kuna. Ova akcijska cijena mjese~ne premije ne isklju~uje uobi~ajene popuste koje dajemo osigurani-cima. Za godi{nje pla}anje premije moète ostvariti dodatni popust od 5%, a ako se osiguraju i ~lanovi va{e obitelji, ostvarujete pravo na jo{ 10% popusta za obi-teljsko osiguranje.

Dopunsko zdravstveno osiguranje moè se ugovoriti i kao grupno – osiguranje za vi{e od 10 osoba ili kao ko-

Sponzorirani ~lanak

Tabli~ni prikaz mjese~ne premije dopunskog zdravstvenog osiguranja za pojedina~no i grupno ugovaranje

Iznosi godi{njeg pokri}a za doplate (participacije)

NEOGRANIÊNO 3.000 KN 2.000 KN 1.000 KN

Oblik dopunskog zdravstve-nog osiguranja

IZNOS (u kn/mjese~no)




Samostalan program dopunskog zdravstvenog osiguranja

�0 �0 �0 40

Dopunsko zdravstveno osiguranje kao dodatak uzprograme dodatnog zdravstvenog osiguranja(dp4)

2� 20 1� 10

Tabli~ni prikaz mjese~ne premije dopunskog zdravstvenog osiguranja za kolektivno ugovaranje

Iznosi godi{njeg pokri}a za doplate (participacije)

NEOGRANIÊNO 3.000 KN 2.000 KN 1.000 KN

Oblik dopunskog zdravstve-nog osiguranja





Samostalan program dopunskog zdravstvenog osiguranja

40 �0 2� 20

Dopunsko zdravstveno osiguranje kao dodatak uzprograme dodatnog zdravstvenog osiguranja(dp4)

2� 20 1� 10

Najsuvremenija poljoprivredna tehnolo-gija na Danima polja

edukativan dan u opu{tenoj atmosferi“, napomenula je Snjeàna Brzica.

Tehnolo{ki savr{enija oprema je budu}nost poljopri-vredeTako su se poljoprivrednici imali priliku uvjeriti u mogu}nosti traktora John Deere od 65 do 300 KS, kombajna John Deere, sila`nih kombajna, prskalica sa zra~nom potporom, rol-balera, kosilica-gnje~ilica, GPS navo|enjem traktora i kombajna i samohodne kosilice za sportske terene. Od priklju~nih strojeva predsta-vljeni su im KUHN plugovi i kosilice, SulkY rasipa~i mineralnog gnojiva i JESSERing prskalice od 400 i 600 litara. „Na{i poljoprivrednici su sve svjesniji da se budu}nost poljoprivredne proizvodnje bazira na obra-di kvalitetnom i tehnolo{ki sve savr{enijom opremom. Oni stoga sve vi{e ulaù u takvu opremu. U vrlo sko-roj budu}nosti izme|u na{eg ili, primjerice, njema~kog seljaka ne}e biti nikakve razlike. Najavljeno pove}anje povrata sredstava za kapitalne investicije od strane dràve u iznosu od 40 posto taj }e napredak ubrza-ti i na{im poljoprivrednim proizvo|a~ima dodatno olak{ati kupovinu kvalitetne i moderne opreme kako bi uspje{no konkurirali na sve zahtjevnijem trì{tu“, zaklju~uje Brzica. ■

Na{i su poljoprivrednici sve svjesniji da se budu}nost poljoprivredne proizvodnje bazira na obradi kvalitetnom i tehnolo{ki sve savr{enijom opremom. Oni stoga sve vi{e ulaù u takvu opremu. U vrlo skoroj budu}nosti izme|u na{eg ili, primjerice, njema~kog seljaka ne}e biti nikakve razlike.

Dane otvorenih vrata, koje je tvrtka Novocommerce do prije dvije godine odràvala u prostoru svoje tvr-tke u Osijeku, zamijenili su Danji polja, {to se poka-zalo punim pogotkom. Ve} drugu godinu zaredom na farmi muznih krava Krndija, ~lanici grupe Novo-commerce, na toj se manifestaciji okupilo preko dvije tisu}e ljudi. „Razlog za{to smo preselili u polje vrlo je jednostavan. Naime, strojevi u radu puno se bolje i kvalitetnije mogu prezentirati u svom prirodnom okruènju, na polju, nego u zatvorenom prostoru“, obja{njava Snjeàna Brzica, suvlasnica Novocommer-ce-a. „Ovakvi doga|aji su se po na{em iskustvu poka-zali najzanimljiviji mnogim na{im kupcima. I svake godine odaziv je sve ve}i. Uz to, reakcije na licu mje-sta, ali i one naknadne, vrlo su pozitivne i pohvalne na ra~un organizatora tako da se ovaj veliki trud isplatio, a i sam odaziv pokazuje da na{i partneri vole ovakve doga|aje“, dodaje.

John Deere u akcijiKao i pro{le, i ove je godine u sklopu Dana polja or-ganizirano natjecanje Slavonije i Baranje u spremanju sjenaè u rol-bale u organizaciji Hrvatskoga zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slu`bu, koji takva natjecanja koristi kao svojevrsne u~ionice na otvore-nom. Okupljeni su stoga s velikim zanimanjem pra-tili napetu borbu {est natjecatelja. Osim prakti~ne ‘nastave’ u vidu spomenutog natjecanja u spremanju sjenaè, na Danima polja okupljenim su poljoprivred-nim proizvo|a~ima demonstrirani strojevi John Deere. Svi zainteresirani pobliè su upoznati sa svim karak-teristikama odre|enog stroja, a u njihovu u~inkovitost mogli su se uvjeriti u radnoj demonstraciji. „Narav-no, priliku smo iskoristili kako bi sa svojim poslovnim partnerima i kupcima na zajedni~kom okupljanju pro-veli u druènju i razmjeni iskustava jedan zanimljiv i

www.mirakul.hr 1�

Sponzorirani ~lanak

Najavljeno pove}anje povrata sredstava za kapitalne investicije od strane dràve u iznosu od 40 posto ubrzat }e napredak na{ih poljo-privrednika.

www.mirakul.hr

Portugal – snaàn razvoj raznolike industrijePortugalsko dru{tvo po~iva na tradicionalnim, katoli~kim i konzervativnim normama. Ono je vrlo zatvoreno i pomalo odbojno prema nepoznatom, {to strancima oteàva iz-gradnju prijateljskih odnosa s lokalnim stanovni{tvom. Me|utim, izraèna miroljubivost i susretljivost komunikaciju s Portugalcima ~ine vrlo ugodnom.

U proteklih dvadesetak godina, od ulaska u EU 1986. godine, Portugal se razvio u politi~ki stabilnu, gospo-darski dinami~nu i modernu zemlju, otvorenog trì{ta i vrlo dobro razvijene mreè kopnenih, zra~nih i mor-skih poveznica. Po~etkom 2000. godine portugalsko je gospodarstvo prolazilo kroz najteù fazu svoje novije povijesti. Izme|u 2002. i 2004. godine BDP je stagni-rao, odnosno njegov je porast u prosjeku iznosio 1%. Uzrok stagniranja leì s jedne strane u gospodarskim razlozima (konjunktura, pad izvoza), te u struktur-nim razlozima (smanjena sposobnost konkuriranja, kroni~ni problem s dràvnim prora~unom). S druge

strane razlozi su dru{tveno-politi~ka doga|anja 2004. i 2005. godine (promjena Vlade, raspu{tanje parlamenta i prijevremeni izbori).

Jedna od glavnih zada}a nove Vlade jest restruktu-riranje dràvnog sektora u svrhu smanjenja visokog prora~unskog deficita, uz ve} pove}ani porez i poduze-te mjere za kontrolu dràvne potro{nje. Prema procjeni za 2006. godinu Portugal broji 10,545,000 stanovnika, od ~ega 9,631,000 otpada na Portugalce, a ostatak na oko tridesetak drugih naroda. Najve}i su sektor usluge (65,9%), gdje je i najvi{e zaposlenih (56,8%), zatim slijedi industrija (28%), te poljoprivreda (5,2%).

Proizvodnja im se temelji na obradi tekstila, obu}e, koè i ko`ne galanterije, namje{taja, mramora (izvoz i obrada), keramike (najpoznatija tvrtka „Vista Ale-gre“), pluta i proizvoda od pluta (Portugal proizvodi polovicu svjetske proizvodnje pluta). Osim toga, u po-rastu je proizvodnja automobila (stranih) i autodije-lova, elektrotehnike i lijekova. [to se ti~e industrije, poznati su po rafineriji nafte, petrokemiji (najve}a u luci Sines), proizvodnji cementa, automobilskoj indu-striji (Autoeuropa – Daymler - Benz), brodogradnji, elektroindustriji i industriji celuloze. Budu}i su va`ni sektori elitni turizam, informatika i multimedija, ko-munikacije i elektronika, zdravstvo i socijalna skrb, podmorska elektronika i robotika, prirodni izvori ener-gije i hidroenergija.

Suradnja Hrvatske i PortugalaNa temelju svoga geostrate{kog poloàja, Portugal politi~ki i gospodarski ulaè napore u izgradnju i pro-dubljivanje vrlo uskih i prijateljskih veza s Afrikom, Brazilom i SAD-om kako bi se na europskom kon-tinentu nametnuo kao poveznica izme|u Europe i me|unarodnog trì{ta. Glavni su europski vanjskotr-govinski partneri Njema~ka, Francuska, Velika Brita-nija, Italija i Nizozemska.

Razlog dosada{nje slabe gospodarske suradnje izme|u Hrvatske i Portugala velikim dijelom leì u obostra-nom izostanku tradicionalne suradnje i uzajamnom nedovoljnom poznavanju. Stoga je prvi, va`ni korak u intenziviranju gospodarske suradnje razmjena in-formacija i marketing. Na portugalskom trì{tu mogu konkurirati hrvatski delikatesni prehrambeni proizvo-di, koji se isti~u kvalitetom i ekskluzivno{}u, na {to je prosje~ni portugalski potro{a~ vrlo osjetljiv. Suhome-snati proizvodi i tradicionalna hrvatska alkoholna pi}a mogla bi tako|er na}i svoju klijentelu. Konkurentnost ovih proizvoda upravo i jest u ekskluzivnosti, egzo-tici zemlje podrijetla i kvaliteti pojedinog proizvoda. Proizvodi koji nisu ekskluzivni ne}e imati uspjeha na portugalskom trì{tu. Za vodu za pi}e i {iru paletu hr-vatskih vina potrebno je ispitati trì{te, s obzirom na bogatu ponudu doma}eg proizvoda. Trgovina sirovina-ma, poluproizvodima i proizvodima u drvnoj industriji, petrokemiji i elektroindustriji tako|er bi mogla biti od obostranog interesa. Postoji odre|ena zainteresiranost Portugala za hrvatski turisti~ki marketing; ulaganja u hrvatski turizam, izgradnju golf–terena i turisti~ke infrastrukture. Graditeljstvo, izgradnja sustava za kori{tenje prirodnih izvora energije i sektor za{tite okoli{a tako|er su od interesa za ulaganja u Hrvatsku. Vrlo je zanimljivo podru~je za razmjenu iskustava e–bankarsko i karti~no poslovanje, te e-marketing i e–poslovanje. Portugal ima jedinstven sustav karti~nog poslovanja za koji ima mnogo stranih interesenata.

Poticajne mjere zbog nedovoljno vlastita ulaganjaSukladno Vladinu programu i Programu za stabiliza-ciju i razvoj uvedeno je niz poticajnih mjera u svrhu op}eg razvoja gospodarstva. Poticanje malog i srednjeg poduzetni{tva obuhva}a poduzete mjere u reorganiza-ciji dràvnih institucija kako bi se omogu}ilo osnivanje tzv. „tvrtke za sat vremena“ i „trgova~ki znak za sat vremena“. U pripremi su veliki investicijski projekti, poput izgradnje pruge za nagibni vlak na liniji Lisa-bon – Madrid, nova zra~na luka Ota, izgradnja iberske energetske mreè (MIBEL) i plinovoda (MIBGAS), bolni~ki kompleksi u okviru projekata public private partnership. Neophodno je pove}anje konkuretnosti poduzetni{tva, ulaganje u naobrazbu i izobrazbu te modernizaciju tehnologije. Obrazovanje je trajni iza-zov i za sada je nedovoljno u~injeno na tom podru~ju. Institut za pomo} malom i srednjem poduzetni{tvu

Piše: Helena ârapi}

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

(IAPMEI) pokrenuo je program „Finicia“, kojim se èli pomo}i razvoju tehnologije i inovacija. Kroz taj su pro-gram za mala poduzetni{tva osigurana nov~ana sred-stva za poduzetni{tvo do 25 milijuna eura s do 9 zapo-slenika te kapital rizika za ohrabrivanje poduzetni{tva, posebice za intelektualne djelatnosti.

Ukupna strana ulaganja u PortugaluSa sve ve}om integrirano{}u s EU i pribliàvanjem gospodarstva razini Unije, i nadalje je Portugal atrak-tivan za strana ulaganja i strane izvoznike. Usprkos gospodarskim pote{ko}ama, potra`nja za robom {iroke potro{nje nepromijenjeno je velika. Portugal prièljkuje vanjske ulaga~e koji }e u ve}oj mjeri in-tegrirati lokalno pu~anstvo i koristiti postoje}u infra-strukturu. Nastoji se ostvariti u ve}oj mjeri integracija i intenzivna razmjena s postoje}om poduzetni~kom strukturom, koja dovodi do sna`nih tzv. „spin–off“ efekta. Strani ulaga~i op}enito dobivaju porez-ne olak{ice. Mogu biti oslobo|eni poreza pri kupnji nekretnina i drugih obvezatnih pristojba. Poticanje stranih ulaganja regulirano je zakonskom odredbom, gdje strana poduze}a, jednako kao i portugalska, mogu ulagati u bilo koji sektor. Me|utim, mogu}a su ograni~enja, poput ugovora o koncesiji za privatne ulaga~e, za sektore pod dràvnom upravom. Premda u Portugalu nema zakonskih ograni~enja na ulaz stranog kapitala, strani ulaga~i nisu obvezni imati portugal-skog partnera, jedino strani projekti ulaganja moraju zadovoljavati posebne zakonske odredbe. ■

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Poslovni obi~aji

Premda pod utjecajem promjena, oslovljavanje roditelja, prijatelja i kolega s „Vi“ uglavnom je pravilo, a rje|e iznimka. U komunikaciji, pismenoj i usmenoj, pravi se vrlo jasna razlika izme|u osoba visoko{kolskog obrazovanja i ostalih. Na portu-galskom jeziku oslovljava se titulom ispred prezimena, ili u ve} prisnijem odnosu titulom ispred imena. Kada i ho}e li se ikada prije}i na „ti“ odlu~uje portugalski sugovornik. Sve drugo smatra se agresivnim i nepristojnim.

Va`ne je poslove potrebno sklapati u osobnom kontaktu. Stanka za ru~ak (13.00h - 15.00h) va`no je vrijeme druènja i vrlo dobro prihva}ena prilika za razgovor te sklapanje poslova. Poslovni se pregovori mogu voditi na engleskom i francuskom, no poèljna je provjera je li potreban prevoditelj. Portugalci su vrlo ponosni na svoj jezik (koji govori vi{e od 200 milijuna ljudi), tako da }e i minimalno znanje razveseliti portugalskog sugovornika.

14 1�

Op}e informacije:

Naziv: Portugalska RepublikaGlavni grad: LisabonPovr{ina: 92 391 km2 Stanovni{tvo: 10,5 milijunaSlu`beni jezik: portugalskiValuta: euroBDP: 195 mlrd USDUvoz: 64,3 mlrd USDIzvoz: 43,4 mlrd USDStopa inflacije: 3,1 %Nezaposlenost: 7,7%Strana ulaganja: 7,4 mlrd USD

Važne adrese:

VelePOslanstVO RePublike HRVatske u PORtugalu

Rua D. Lourenco de Almeida, 241400-126 LisboaPORTUGAL

Korisni linkovi:Udruga malog i srednjeg poduzetni{tva www.aeportugal.pt

Me|unarodna banka podataka www.e-trade-center.com

Marketin{ka agencija www.fil.pt

Zakonodavstvowww.cidadevirtual.pt

Portal gra|ana www.portaldocidadao.pt

Informacije o osnivanju predstavni{tva/tvrtke www.seg-social.pt

Razlog dosada{nje slabe gospodarske su-

radnje izme|u Hrvatske i Portugala velikim dije-lom leì u obostranom

izostanku tradicionalne suradnje i uzajamnom

nedovoljnom pozna-vanju.

VelePOslanstVO PORtugala u RePubliCi HRVatskOJ

Trg bana J.Jela~i}a 5/II10 000 ZagrebHRVATSKA

Kona~no rast CROBEXA Iz Instituta gra|evinarstva Hrvatske do{la je vijest o potpisivanju ugovora vrijednog 100 milijuna eura za projekt razvoja i upravljanja izgradnjom 10 hidroelektrana u ju`noj Rusiji. Ovo je dosad najve}i projekt te kompanije u inozemstvu, a s obzirom na njegovu kompleksnost, bit }e i dobra referenca za budu}e poslove.

Objave konsolidiranih kvartalnih financijskih izvje{taja te najave odràvanja glavnih skup{tina obiljeìle su mjesec svibanj na doma}em trì{tu kapitala, uslijed ~ega je slu`beni indeks Zagreba~ke burze CROBEX oja~ao 5,2%. Tako|er, na pro{lomjese~nu izvedbu CROBEX-a utjecali su doga|aji gra|evinskog sekto-ra te rekordne razine Baltic Dry Indeksa pogoduju}i na{im brodarima.

Zagreba~ka kompanija Ingra uspje{no je privela kraju preuzimanje makedonske kompanije GP Mavrovo, pri ~emu je Ingra stekla 79% spomenute kompanije. GP Mavrovo nedavno je objavio nerevidirane i nekonso-lidirane rezultate poslovanja. Prihodi kompanije izno-sili su 220 milijuna kuna, {to pribli`no predstavlja 1/3 planirane prodaje Ingre. Lo{e je to {to ovaj makedon-ski gra|evinar ostvaruje negativnI EBIT od 7 milijuna kuna. Osnovni razlog za stjecanje Mavrova jest ulazak Ingre na nova trì{ta te natjecanje za poslove kojima }e mo}i koristiti gra|evinske kapacitete Mavrova. Ovom akvizicijom, Ingra je postala vertikalno integrirana gra|evinska kompanija koja }e mo}i planirati i graditi. Tijekom svibnja, Ingrina dionica oja~ala je 7,8%.

Iz Dalekovoda je do{la vijest o zaklju~enju posla vrije-dnog 420 milijuna kuna s Hrvatskim autocestama. Prema tom }e ugovoru Dalekovod raditi na opremanju autoputa Osijek-\akovo tehni~ko-elektronskom opre-mom. Ukupno zaklju~eni poslovi Dalekovoda sada iz-nose 5 milijarda kuna, na temelju ~ega odnos trì{ne kapitalizacije i ugovorenih poslova iznosi 0,5. Iz Insti-tuta gra|evinarstva Hrvatske do{la je vijest o potpisi-

vanju ugovora vrijednog 100 milijuna eura za projekt razvoja i upravljanja izgradnjom 10 hidroelektrana u ju`noj Rusiji. Na tom }e projektu IGH sura|ivati sa slovenskom kompanijom Riko Grupa. Ovo je do-sad najve}i projekt te kompanije u inozemstvu, a s obzirom na njegovu kompleksnost, bit }e i dobra re-ferenca za budu}e poslove. Uz izradu projekta izgra-dnje spomenutih hidrocentrala, ovaj posao uklju~uje i projekt razvoja prate}ih zgrada, mostova, cesta i ure|enje rije~nog korita. Ukupna vrijednost izgradnje procjenjuje se na 2,5 milijarda eura. Sama izgradnja trebala bi se okon~ati u roku od 10 godina, dok bi razvojni projekt trebao biti gotov za 3 do 4 godine.

Dru{tvo je ujedno objavilo i konsolidirane rezultate poslovanje prema kojima je u odnosu na isti kvartal pro{le godine prodaja pala za 4,8%, EBIT za 23%, a neto je dobit nià za 16,6%. Taj se pad uglavnom pripi-suje izvanredno dobrom prvom kvartalu 2007. godine, kada je knjièn iznimno visok broj narudàba. Priroda je gra|evinskog posla takva da se kvartalni rezultati ne mogu uspore|ivati zbog razlika u vremenu knjiènja, tako da ti kvartalni rezultati jedva mogu posluìti kao nekakav pokazatelj poslovanja na godi{njoj razini.

Iako se indeks vozarina sipkog tereta tijekom cijelog mjeseca odrào na izrazito visokim razinama te 20. svibnja postigao ATH od 11,793 bodova, dionice bro-darskih kompanija reagirale su razli~ito pa je dionica dubrova~ke Atlantske plovidbe porasla za 7,4%, dok su dionice splitskog Jadroplova i pulske Uljanik plovidbe oslabile 0,2% odnosno 1,9%. ■

Iz Dalekovoda je do{la vijest o zaklju~enju

posla vrijednog 420 mi-lijuna kuna s Hrvatskim

autocestama. Prema tom }e ugovoru Daleko-vod raditi na opremanju autoputa Osijek-\akovo

tehni~ko-elektronskom opremom.

Pi{e: Neven [alamon, FIMA FAS

1�

Trži{te kapitala

Upravljanje financijama

Financijska pismenost jedno je od temelj-nih znanja kojima uspje{an poduzetnik, vla-snik ili manager mora vladati. Oni koji nisu previ{e upoznati s financijskim znanjima ~esto prepu{taju financijsku problematiku svojim ko-legama, financijskim stru~njacima. Me|utim, da bi bili u~inkoviti, svi manageri trebaju znati vrje-dnovati financijske analize, donositi odluke na temelju tih analiza te pratiti njihovu primjenu.

Pripremila: Bojana Zabrdac

1�

Tema broja

Jedna od vezanih stavaka uz pra}enje i analizu poslovanja je

i odre|ivanje pravilne cijene proizvoda ili

usluga.

Hrvatsko trì{te sve je zahtjevnije. Pribliàvanje Eu-ropskoj uniji name}e neke nove, vi{e standarde po-slovanja. Financijska pismenost jedno je od temeljnih znanja kojima uspje{an poduzetnik, vlasnik ili mana-ger mora vladati. Oni koji nisu previ{e upoznati s fi-nancijskim znanjima ~esto prepu{taju financijsku pro-blematiku svojim kolegama, financijskim stru~njacima. Me|utim, da bi bili u~inkoviti, svi manageri trebaju znati vrjednovati financijske analize, donositi odluke na temelju tih analiza te pratiti njihovu primjenu. Ba-ratanjem financijskim pojmovima poduzetnici ili ma-nageri mogu znatno pobolj{ati sposobnost poduze}a, odgovoriti na izazove konkurencije, zapo~eti nove projekte, prevladati financijske pote{ko}e, te {to je najva`nije, stvoriti novu vrijednost za sebe kao vla-snika.

Analizom do smanjenja rizika dono{enja pogrje{ne po-slovne odlukeTuma~enje financijskih informacija odnosi se preteìto na ocjenu i tuma~enje financijskih izvje{taja i drugih financijskih podataka o poduze}u. Kori{tenje uspore-dnih podataka omogu}uje komparativnu financijsku analizu; naj~e{}e se rabe usporedni podatci poduze}a iste djelatnosti, najja~ih konkurenata i djelatnosti kao cjeline. Analiza financijskih trì{ta obuhva}a istraìvanje me|uzavisnosti cijena dionica poduze}a, njegovih konkurenata i trendova na trì{tu dionica.

„Kada govorimo o tehnikama financijske analize ma-lih i srednjih poduze}a, osim standardne financijske analize poduze}a koja uklju~uje procjenu pokazatelja uspje{nosti poslovanja, Centar za poduzetni{tvo Osijek radi situacijsku analizu koja uklju~uje procjenu svih resursa koje poduze}e ima, te koja mu trebaju kako bi moglo ispuniti zadane ciljeve u odre|enom periodu. Ono {to smatramo vrlo zna~ajnim je kreiranje alata za planiranje i pra}enje poslovanja. Naime, ve}ina podu-zetnika te{ko to~no procjenjuje koliko zara|uje po jedi-nici proizvoda, osobito ukoliko obavljaju vi{e od jedne djelatnosti. Neki vrlo te{ko procjenjuju koliko trebaju prodati proizvoda (ili usluga) u odre|enom periodu s obzirom na nova ulaganja, odnosno pove}ane tro{kove.

Alat koji im kreiramo omogu}ava lak{e planiranje po-slovanja, te pra}enje realizacije tijekom poslovne godi-ne. Isto tako, poduzetnici su sami u mogu}nosti unositi izmjene koje se odnose na fiksne i varijabilne tro{kove, te prema tome mogu vidjeti gdje im je to~ka pokri}a, tj. koliko moraju pove}ati prihode“, kaè Darija Kr-sti}, direktorica Centra za poduzetni{tvo Osijek. Isto tako upozorava na prisutnost inflacije, trend pove}anja cijene energenata i ostalih sirovina, varijable koje }e u~initi primjenu spomenutih alata sve aktualnijima, upravo zbog njihove mogu}nosti da poduzetniku omogu}avaju samostalan i vrlo aùran unos promjena, kojima }e simulirati i bolje pratiti svoje poslovanje, na temelju ~ega bi mogao znatno smanjiti rizik dono{enja pogrje{nih poslovnih odluka.

Poduzetnicima va`nija forma od sadràjaJedna od vezanih stavaka uz pra}enje i analizu po-slovanja jest i odre|ivanje pravilne cijene proizvoda ili usluga. Poduzetnici se ~esto sami pitaju je li cijena koju su ponudili kupcima doista i ona ispravna: ona po kojoj }e se proizvod mo}i prodati, ona koja }e po-kriti tro{kove proizvodnje i na kraju donijeti i ne{to profita. „Na àlost, jo{ je uvijek vrlo mnogo poduzet-nika koji procjene cijene rade ne uvaàvaju}i ba{ sve tro{kove. I tada nastupaju problemi... Naravno, treba voditi i koli~insku i financijsku realizaciju kako bismo u svakom trenutku znali gdje smo, kakav nam je fi-nancijski tijek. Njega naj~e{}e rade u okviru poslovnog plana koji im treba za potrebe dobivanja kredita, a vrlo rijetko, na àlost, zbog bolje percepcije vlastite krvne slike“, napominje Krsti}.

Uz navedene financijske analize poduzetniku je va`no, ukoliko èli uspjeti, koriste}i dostupne podatke o razli~itim djelatnostima i pojedinim poslovnim su-bjektima, redovito vr{iti razli~ite usporedbe kako bi {to prije uo~io i zatim eliminirao svoje slabe to~ke. To uklju~uje i benchmarking, tj. usporedbu s onim poslov-nim subjektom koji je lider u odre|enoj djelatnosti. „U

instrumenti i postupci financijske analize

Fundamentalna analiza predstavlja skupni naziv za analizu financijskih izvje{}a pojedinog dru{tva. Horizontalna analiza, koja ima za podlogu komparativna financijska izvje{}a, sa-gledava tendencije i dinamiku promjena pojedinih pozicija u okviru financijskih izvje{}a. Vertikalna analiza, koja ima za podlogu strukturna financijska izvje{}a, omogu}ava uvid u njihovu strukturu.

Pored ova dva postupka moè se vr{iti i analiza pojedina~nih ili zbrojnih, odnosno sintetskih financijskih pokazatelja.

20

Tema broja

(Ne)kulturu nepla}anja u Hrvatskoj ~esto

nazivaju i rak-ranom gospodarstva.

Centru za poduzetni{tvo upravo radimo jednu kom-pleksniju analizu za poduze}e koje je razvilo vlastiti brand. Pokrenulo je vlastitu proizvodnju dèmova i sli~nih proizvoda koji su naj~e{}e predmet impulsivne kupovine sa svojstvom poslovnog poklona, turisti~kog poklona ili suvenira, ali nakon nekoliko godina dje-lovanja vlasnici su do{li do zaklju~ka da su pretrpani poslom, konkurencija ostvaruje bolje poslovne rezul-tate iako znatno kra}e djeluje na trì{tu, a poslovni su rezultati njihova poduze}a ispod o~ekivanja. Priku-pljeni su podatci o potro{nji promatranih proizvoda, podatci o demografskim kretanjima interesantnih za projekt te podatci o poslovanju tvrtaka koje imaju sli~ne programe. Podatci se obra|uju kroz nekoliko statisti~ko-matemati~kih modela, kao {to su matrica rasta i regresijska analiza, jer je analiza podataka iz proteklih razdoblja korisna za procjenu budu}eg po-slovanja. Do kojih smo rezultata do{li? Potro{nja po ~lanu ku}anstva proizvoda iz skupine - dèm, marme-lada, kompoti, èlei, kreme te med - u Republici Hrva-tskoj za razdoblje od 2003. do 2006. godine pove}ala se za 50%, s 2 kg po ~lanu ku}anstva na 3 kg. Ciljana skupina - turisti i zaposleni koji ~ine osnovni segment kupaca analiziranog poduze}a - u posljednjih nekoliko godina isto tako biljeì porast. Kako se povoljni tren-dovi iz okruènja ne osje}aju u rezultatima poslovanja, pristupilo se novom obliku organizacije pra}enja i po-slovanja. Evidentno je da potencijal trì{ta postoji i da je u porastu, a ono {to poduze}e treba napraviti je uvaìti sugestije, razmotriti alternative i ostvariti ra-dikalne promjene u poslovanju ukoliko èli opstati. Je-dna od opcija je i {to poduzetnicima moèmo pokazati {to se doga|a ukoliko nastave poslovati po starom.“, obja{njava Krsti}.

Kako te~e novacJedan od izvrsnih analiti~kih alata je i pra}enje nov~anog tijeka. Jednostavno re~eno, njime se pra-ti kretanje novca u poduze}e i njegovo kretanje iz poduze}a ili proces u kojem poduze}e koristi novac za proizvodnju dobara i usluga radi prodaje kupci-ma, napla}uju izvr{enu prodaju i potom zapo~inje novi krug. U malim poduze}ima ~est je problem jaz nov~anog tijeka. Javlja se zbog nedostatnog po~etnog kapitala ili zbog prebrzog rasta, a o~ituje se u manjku novca, {to dovodi od neuskla|enosti izme|u prilje-va i odljeva sredstava. Zato je va`no znati upravljati nov~anim tijekom i znati vladati podatcima koji nam izvje{}e o nov~anom tijeku servira. Male tvrtke, nai-me, nemaju zakonsku obvezu sastavljanja tog izvje{}a, pa ~esto niti ne znaju koje im sve koristi uvid u kre-tanje novca moè donijeti.

Naplata potraìvanja: utjerivanje duga u rukavicama(Ne)kulturu nepla}anja u Hrvatskoj ~esto nazivaju i rak-ranom gospodarstva. No, posljednjih godina, kao odgovor takvom stanju, sve je vi{e tvrtaka koje se bave naplatom potraìvanja. Koriste}i zakonski prihvatljive metode, ti }e utjeriva~i dugova u rukavicama u~initi sve da do|u do novca koji vam pripada, naravno, za odre|enu proviziju, koja iznosi i do 30 posto nedospje-log potraìvanja.

Nakon {to se takva tvrtka angaìra, ona neplati{i {alje pismenu opomenu sa zahtjevom za pla}anje duga. Drugi korak koji slijedi je telefonski poziv. S tom smo se metodom susreli svi koji smo ‘zaboravili’ platiti pokoju kaznu za parking. Naravno, taj nam je poziv pomogao da se rije{imo amnezije. Fizi~ke osobe nakon ovog koraka uglavnom i podmire svoja dugovanja, jer posrednici uglavnom istraùju ima li du`nik nekret-ninu ili vozilo kojim bi ‘prelomio’ postoje}i dug. Kod pravnih se osoba u pravilu dogovara najavljeni posjet, uglavnom radi dogovora o naplati duga. Du`nicima se obi~no nudi i mogu}nost obro~ne otplate duga. Uko-liko se du`nik i nakon svih tih radnja i dalje oglu{uje, traè se temelji za pokretanjem parnice ili kaznenog postupka putem kojeg se dug obi~no i utjera.

Oni kojima je mu~no ve} od same pomisli na ovu pro-ceduru, brigu o svojim potraìvanjima mogu prepustiti specijaliziranim faktoring tvrtkama i unaprijed osigu-rati redoviti priljev potraìvanih sredstava. Naime, faktoring tvrtka svom klijentu odmah upla}uje 90 po-sto nominalne vrijednosti potraìvanja (umanjene za proviziju faktoringa). Nakon {to kupac kupljenu robu uplati na ra~un faktoring tvrtke, ispla}uje se i ostatak potraìvanja, umanjen za kamatu na avans.

Provizije za faktoring kre}u se od 0,4 do 2,5 posto, ovi-sno o visini ustupljenih faktura na godi{njoj razini i ovisno o tome je li du`nik dràva ili privatna tvrtka.

Planiranjem i budètiranjem do èljenog ishodaPoslovno planiranje predstavlja racionalni postupak usmjeravanja poslovnih aktivnosti, odnosno poslovnog procesa prema realizaciji postavljenih ciljeva. Njime se smanjuje rizik izloènosti poslovnog procesa stihiji, odnosno neizvjesnom ishodu poslovnih rezultata. Iako je uvrijeèno mi{ljenje da ga trebaju koristiti samo ve-like tvrtke, velike koristi od planiranja osjetile bi i male tvrtke. Poslovni je plan i okvir za dono{enje poslovnih odluka. Planiranjem se trebaju prona}i odgovori na pi-tanja kako ostvariti cilj, ~ime ga ostvariti te kada i gdje ostvariti taj cilj.

Da bi se planiranje uspje{no provelo, potrebno je po-stojanje odre|enih pretpostavki kao {to su postojanje definiranih ciljeva, postojanje adekvatnih instrumena-ta za provo|enje plana, pra}enje realizacije plana (mo-nitoring) i rebalans plana.

Nakon procesa planiranja potrebno je prevesti dugoro~ni plan u financijski jasne i odre|ene termine kratkoro~nog plana za sada{nju godinu. Taj se proces zove budètiranje i daje iznimno kvalitetnu potporu procesu odlu~ivanja u poslovanju. Naravno, kvalitetno odra|eno budètiranje nudi ve}u kontrolu nad reali-zacijom zacrtanog plana i ostvarenih rezultata, te daje precizniji odgovor na odstupanje od plana, odnosno uskla|ivanje s budètom ili korekciju budèta (reba-lans). Budètiranje kapitala jedna je od najrazvijenijih teh-nika financijske analize. Rije~ je o procesu kojim se za dulje vrijeme unaprijed odre|uju okviri poslovnih performansa i vrijednosti poduze}a kroz planiranje investiranja u dugotrajnu aktivu. Financijski budèti zbrajaju se u okviru dva finalna izvje{}a i to budèta gotovine i budètirane bilance. Budèt gotovine i budètirana bilanca pripremaju se nakon izrade i pro-vjere financijskih rezultata od planiranih operativnih aktivnosti, tj. na temelju budètiranih pokazatelja o dobitku. Dobar budèt gotovine poduzetniku dono-si vi{estruke koristi jer smanjuje rizike od blokade ra~una poduze}a i zastoja u njegovu poslovanju, te mu omogu}ava optimalno raspolaganje i upravljanje nov~anim sredstvima.

Upravljanje platnim prometom putem Interneta – {to nude banke?Oni koji su osjetili blagodati internetskog vo|enja platnog prometa znaju kolike im je vremenske, ali i nov~ane u{tede ostvarila ta mogu}nost. [etnje do banaka i stajanje u redovima zamijenilo je nekoliko brojeva koje je potrebno utipkati u ra~unalo i rije{iti svoje teku}e obveze ili tek provjeriti stanje na ra~unu. Takvu uslugu nudi Raiffeisen bank, a zove se RBA iDIREKT. Rije~ je o financijskom servisu Banke koji

22

Tema broja

www.mirakul.hr

Tema broja

2�

[etnje do banaka i stajanje u redovima

zamijenilo je nekoliko brojeva koje je potreb-no utipkati u ra~unalo

i rije{iti svoje teku}e obveze ili tek provjeriti

stanje na ra~unu.

omogu}ava korisniku raspolaganje sredstvima na svom ra~unu u vrijeme kada mu to najbolje odgovara, neovisno o radnom vremenu Banke i sa svakog mjesta na svijetu. Potrebno je samo osobno ra~unalo s pristu-pom Internetu. Dovoljno je da ste ve} korisnici RBA transakcijskog ili deviznog ra~una, nakon ~ega ugo-varate kori{tenje usluge, po{tom primate SmartCard karticu i ~ita~ ili ukoliko se odlu~ite, identifikacijski token putem kojeg se identificirate na servis i moète po~eti koristiti uslugu iz bilo kojeg dijela svijeta u bilo koje vrijeme.

Internet bankarstvo pod nazivom eLement@ poslovnim subjektima nudi i OTP banka. Putem njega korisniku se omogu}uje obavljanje kunskog i deviznog platnog prometa po ra~unima otvorenim u Banci, uvid u stanje ra~una, oro~enja, akreditiva, garancija i kredita, kao i kori{tenje ostalih proizvoda vezanih uz platnopromet-ne ra~une. Banka prilikom pristupa u eLEMENT@-u korisniku dodjeljuje instalacijski paket koji se sastoji od ~ita~a smart kartica, minimalno jedne eLEMENT@ kartice s najvi{im ovlastima, instalacijski CD te Upute za instalaciju paketa, nakon ~ega je mogu}e zapo~eti s kori{tenjem usluge.

Usluga e-zaba usluga je Internet bankarstva Zagreba~ke banke koja omogu}ava: trenutno izvr{enje

naloga u korist ra~una primatelja unutar banke, ispo-stavljanje naloga u korist ra~una primatelja u drugoj ovla{tenoj organizaciji, mogu}nost ispostavljanja nalo-ga unaprijed ili na datum izvr{enja, uvid u stanje va{ih ra~una, pregled prometa po va{im ra~unima, dnevni izvadak i izvadak na zahtjev i drugo. Korisnici usluge e-zaba mogu postati klijenti Banke, poslovni subjekti (pravne osobe, fizi~ke osobe koje obavljaju registrira-nu djelatnost, udruge), a sama usluga e-zaba moè se ugovoriti u svim poslovnicama Banke.

HYPOnet Internet bankarstvo mogu}e je zatraìti u poslovnicama Hypo banke. Rije~ je o usluzi koja je na-mijenjena svim pravnim subjektima koji imaju otvo-ren kunski i/ili devizni ra~un u HYPO banci za oba-vljanje doma}eg i deviznog platnog prometa.

VBeBank Internet bankarstvo za poslovne subjekte moderna je aplikacija u ponudi Volksbanke i pred-stavlja produkt svjetske klase na na{em trì{tu. Za kori{tenje VBeBank-a nije potrebno napredno pozna-vanje rada na ra~unalu, jer se ova intuitivna aplikacija odlikuje jednostavno{}u, brzinom i pregledno{}u.

U Hrvatskoj djeluje oko 6000 knjigovodstvenih servisaHrvatsko gospodarstvo danas ~ini preko 95% malih i srednjih poduzetnika. Samo obrtnika ima registri-ranih vi{e od 100.000. Oni prosje~no zapo{ljavaju 2,5 radnika, a ostali su registrirani kao trgova~ka dru{tva, ustanove, zadruge, obiteljsko poljoprivredno gospodar-stvo, nevladine udruge i drugo. Svi oni imaju obvezu vo|enja knjiga.

Prema neslu`benim podatcima, u Hrvatskoj danas djeluje oko 6000 knjigovodstvenih servisa od kojih, pretpostavljaju stru~njaci, jedna tre}ina nije registri-rana nego to radi ‘na crno’. Ostatak od 4000 prosje~no zapo{ljava ~etiri radnika, {to je ukupno 16000 radnika. U tolikoj ponudi, relativno je ~est slu~aj nekvalitetnog poslovanja. To se moè shvatiti tek kada poslovanje tvrtke pro~e{lja inspekcija, pa prona|e nepravilnosti na koje je poduzetnik trebao ranije biti upozoren od strane svog servisa, no u ve}ini slu~ajeva za to bude prekasno. Zato je prije odluke o tome kome povjeriti brigu o svom poslovanju potrebno nau~iti kako pre-poznati servis na ~ije se usluge moèmo u potpuno-sti osloniti. Kvalitetan knjigovodstveni servis mora imati kvalitetan ljudski potencijal - obrazovane isku-sne pojedince ili mlade ljude spremne za cjeloìvotno u~enje. Takav servis mora imati mogu}nost kontinui-ranog usavr{avanja, biti u stalnom kontaktu s usta-novom za obrazovanje, posje}ivati stru~ne seminare, pratiti stru~nu literaturu, odlaziti na ra~unovodstvena druènja kao mjesta na kojima je mogu}a izmjena iskustava. Naravno, kvalitetan servis mora imati pri-stup Internetu u svakom trenutku i brzu vezu visoke propusnosti. Od ostalih zahtjeva iznimno je vaàn i

Mnogi poduzetnici ni danas ne znaju koje sve usluge pruàju HGK, HUP i HOK, a oni koji i znaju, nemaju ih vre-mena koristiti.

rad na dobrom ra~unalnom softveru, koji ima znat-nu ulogu u skra}ivanju vremena potrebnom za izra-du izvje{taja i informacija, kako za poslodavca tako i za sve ostale institucije, te posjedovanje najmodernije ra~unalne opreme. Kori{tenje servisa koje omogu}ava Vada RH putem FINE i putem e-Hrvatska (e-Regos, e-Porezna uprava, e-PDV, e-ID, e-PK, e-PD, e-Miro-vinsko, e-Zdravstvo) dodatni je plus. „Navedeni servisi bitno }e smanjiti tro{kove poslovanja knjigovodstve-nih servisa, a za to vrijeme radnik, umjesto da stoji u redovima Regosa, Mirovinskog, Zdravstva, Porez-ne uprave, FINE, moè vrijeme utro{iti na dodatne edukacije, imati podr{ku Hrvatske gospodarske komo-re, Hrvatske udruge poslodavaca i Hrvatske obrtni~ke komore, budu}i da im je preskupo da zapo{ljavaju di-plomiranog pravnika“, kaè Marija Ku{i}, direktorica agencije za ra~unovodstvo, organizaciju i savjetovanje Arios, te dodaje kako mnogi poduzetnici ni danas ne znaju koje sve usluge pruàju HGK, HUP i HOK, a oni koji i znaju, nemaju ih vremena koristiti.

Osiguranje od knjigovodstvene odgovornosti „Samo 1% knjigovodstvenih servisa shvatilo je va`nost navedenog osiguranja. Svi oni koji imaju navedene police osiguranja, ukoliko im radnik ne-namjerno pogrije{i te klijent plati kamate ili kaznu, osiguravaju}a ku}a refundira tro{ak na~injene {tete“,

isti~e Ku{i}. Navedena polica osiguranja pruà prijeko potreban osje}aj sigurnost, pa i servis i klijent svoje me|usobne poslove obavljaju bez stresa.

Uz navedene preduvjete kvalitetne usluge servi-sa klijentu, potrebno je i da klijent pokaè odre|ene kvalifikacije, kako bi zapravo servis mogao pruìti svoj maksimum. Vlasnik obrta ili trgova~kog dru{tva tako|er bi trebao biti obrazovan, informati~ki pismen i spreman na prihva}anje novina. „U praksi imamo slu~ajeva da klijent odbija primjenu svih novih tehno-logija i svih servisa. U takvim slu~ajevima, ako ga èli-mo zadràti, udovoljavamo njegovim èljama, {to je kratkoro~na strategija i u kona~nici ne vodi uspje{nom poslovanju“, upozorava Ku{i}. No, u stvarnosti, dodaje, ve}ina je poduzetnika, na àlost, jo{ uvijek takva. Oni od knjigovodstvenih servisa o~ekuju ba{ sve. „O~ekuju poznavanje svih zakonodavnih propisa, a ne propisa vezanih uz na{u djelatnost. Misle da mi moramo biti pravnici, ekonomisti, inènjeri. Od nas o~ekuju usluge za koje nismo kvalificirani, a {to su pokazali rezulta-ti istraìvanja za projekt BIZ-IMPACT koje provodi MINGORP s partnerskim institucijama“, zaklju~uje.

Dolaskom EU zastarijeva knjigovodstveni softver – je li i va{ na popisu?„U Hrvatskoj, prema slobodnoj procjeni, postoji

24

Tema broja

NekretnineTijekom godine postoje razdoblja kada je zbog razli~itih razloga promet trgovanja nekretninama smanjen. Tada je uobi~ajen mali pad cijena – {to odraàva i statistika. Najdinami~niji periodi na trì{tu nekretnina su razdoblja od velja~e do srpnja, pa zatim od rujna do sredine studenoga.

Pripremio: Ante Veki}

Vlasnik obrta ili trgova~kog dru{tva

tako|er bi trebao biti obrazovan, informati~ki

pismen i spreman na prihva}anje novina.

izme|u 300 i 400 knjigovodstvenih softverskih rje{enja. Od toga ih sedamdesetak radi pod Window-sima. Pribliàvanjem Europskoj uniji Hrvatska }e biti prisiljena uskla|ivati mnoge zakone, donositi nove odredbe i na~ine vo|enja knjiga.

Postavlja se pitanje kako }e se programi koji rade na DOS-u tome prilagoditi, kada }e i ve}ina ovih koji su na Windowsima imati problema, prije svega s dvovalutnim sustavom rada, a popis potencijalnih nemogu}nosti uskla|enja puno je duì“, kaè Aleksan-dar Bla{kovi}, direktor tvrtke Inteligentna poslovna rje{enja, koji je kao pozitivan primjer kvalitetnog sof-tvera naveo Datalabov Pantheon, upravo zbog ~inijeni-ce da je posao prelaska na sustav EU ta tvrtka uspje{no odradila prije dvije godine u Sloveniji i tako dokazala

mogu}nosti svoga proizvoda. Aplikacije za financijsko upravljanje mogu funkcionirati kao dio ve}eg ERP su-stava ili kao samostalni knjigovodstveni programi. No, uvjet za njihovu punu funkcionalnost koja se ogleda u mogu}nosti istovremenog uvida u svaku poslovnu promjenu, stanje za poslovanje va`nih parametara i ostale bitne faktore koji utje~u na dono{enje va`nih poslovnih odluka, jest promjena na~ina na koji podu-zetnici shva}aju njihovo funkcioniranje.

„Danas imamo situaciju da poduzetnik ispostavlja svoje dokumente, vodi nekakve evidencije u Wordu, Excellu na potpuno razli~itoj bazi od svog knjigovo-dstvenog servisa. On te svoje dokumente dostavlja servisu, koji sve ru~no unosi u svoju bazu i ta proce-dura traje mjesec dana, kada se, uglavnom iz obveze prema dràvi, moraju sastaviti i nekakva izvje{}a, koja onda na uvid dobiva i poduzetnik. Dakle, on infor-maciju koju treba moè dobiti eventualno za mjesec dana! To je ravno poslovnom samoubojstvu“, isti~e Bla{kovi}, napominju}i kako takvo izvje{}ivanje kod velike ve}ine na{ih poduzetnika prolazi zato {to se mnogo njih zapravo ne zna oslanjati na konkretne po-datke, nego ishodi{te svojih odluka traè u prija{njim iskustvima, koja se opet, uop}e ne moraju poklapati sa sada{njim stanjem na trì{tu.

Ogromne mogu}nosti – pregr{t kvalitetnih informacijaU idealnoj situaciji tvrtka bi trebala imati jednog ad-ministratora koji bi stalnom vezom (Internetom) bio povezan s bazom knjigovodstva i umjesto u svoje Word i Excell datoteke, promjene ukucavao izravno u sustav. Tako bi oslobodio ruke svom knjigovo|i koji bi onda vr{io samo funkciju kontrolinga, savjetovanja i uskla|ivanja sa zakonodavstvom, te mogao kvalitetnije reagirati, aùrnije pratiti zakonske promjene i brè ih implementirati u poslovanje i tako vam u{tedjeti puno vi{e novca i vremena.

Nova softverska rje{enja omogu}uju takav rad, a takav rad omogu}ava poduzetnicima istovremen uvid u sve potrebne podatke i va`ne informacije o poslovanju – odmah. „Danas ra~unovodstveni softver nudi ogrom-ne mogu}nosti i daje puno kvalitetnih informacija za poslovno odlu~ivanje. Potrebno je jedino shvatiti da treba konstantno u~iti koje su to mogu}nosti, koristi-ti ih i jedino je tako mogu}e napredovati“, zaklju~uje Bla{kovi}. ■

Faktoringom do 80 posto potraìvanja - odmah

Uslugu faktoringa koja pruà mogu}nost kratkoro~nog financiranja ne koriste oni kojima bi ona najvi{e koristila. U Slavoniji se to prije svega odnosi na poljo-privredne proizvo|a~e, ali i na mnoge druge male i srednje tvrtke kojima naplata potraìvanja predstavlja prepreku zbog koje im trpi poslovanje. Brojne su koristi koje bi takve tvrtke ostvarile kori{tenjem faktoringa, a o nekima od njih popri~ali smo s Jasnom Ko~evar, voditeljicom komercijale izdvojenog osje~kog ureda tvrtke Prvi faktor.

U poslovanju s velikim trgova~kim lancima mala slavonska poljoprivredna gospo-darstva susre}u se s dugom odgodom pla}anja. Biste li njima preporu~ili kori{tenje faktoringa i da li bi im to bilo isplativo? Da , ve} radimo sa poljoprivrednim gospodarstvima. Kori{tenjem faktoringa oni dobivaju 80% ustupljenih potraìvanja odmah, te na taj na~in mogu uredno “ser-visirati” sve svoje obveze prema dràvi, djelatnicima i dobavlja~ima. Tako im se otvara prostor da fokusiraju svoju energiju na unapre|ivanje svoje proizvodnje jer se o financijama netko drugi brine. Koje tvrtke ili koja grana gospodarstva u Slavoniji, po va{em mi{ljenju, ne koristi faktoring u dovoljnoj mjeri, a uvo|enjem te usluge bitno bi unaprijedile i ubrzale svoje poslovanje? Profil tvrtke koja ne èli koristiti faktoring je “lokalni mo}nik” bez obzira na djelat-nost koja ne èli potpisati ustupnu izjavu da }e odre|enog datuma platiti odre|eni iznos Prvom faktoru d.o.o. umjesto svom dobavlja~u , jer je svjestan dvije ~injeni-ce: da ga potpis obvezuje na datum i iznos i druge da }e dobavlja~u ponuditi robu u kompenzaciju ili jo{ za neko vrijeme prolongirati pla}anje.

[to se grane gospodarstva ti~e upravo je to poljoprivreda. Investicije u vinogra-darstvo i vo}arstvo se moraju vezati na dugoro~ne izvore, jer od prvog zasa|enog trsa do prvog gutljaja vina mora pro}i ~ak i sedam godina, a mi smo kratkoro~ni izvor financiranja. Oni }e, nadamo se, uklju~iti u faktoring kada za{tite geografsko podrijetlo, dobiju sva potrebna rje{enja i dozvole za promet, te ostvare prvi ve}i komercijalni uspjeh, jer da bismo mi mogli otkupiti potraìvanje, nu`nost je po-stojanje du`ni~ko-vjerovni~kog odnosa , odnosno roba mora biti isporu~ena ili usluga izvr{ena. [to se pak sto~arstva i ratarstva ti~e, tu postoji problem “vje~itih kompenzacija” za sjeme, za{titu, sto~nu hranu itd., a {to se poticaja ti~e mogli bismo se uklju~iti kada bi se to~no znalo kada i koliko }e poljoprivrednik dobiti poticaja za svoju kulturu.

2�

Nekretnine

Unato~ statisti~kim brojkama, koje u svojemu pro-sjeku nerijetko mimoi|u pravu sliku stvarnosti – cije-ne nekretnina u Hrvatskoj ipak nisu u trendu pada. Trì{te se samo raslojava, sve je ovisnije o lokaciji, kva-liteti gra|evine, arhitekturi te prate}oj opremi stana. Istina, velik broj medija – od portala do tiskanih dne-vnih novina - povremeno plasira informacije o padu cijena nekretnina, {to je statisti~ki i djelomice to~no. No stvarnost i pozicija onoga tko kupuje nekretninu, posebice u Zagrebu, brzo }e iskustveno demantirati takve natpise!

Telefon u jednoj, a oglasnik u drugoj ruci, brzo }e razo~arati one koje je na kupnju motivirala informacija o padu cijena nekretnina. Takvi }e ‘naivci’ vrlo brzo doznati da je tako ne{to ipak jo{ daleko od stvarnosti! Spomenimo traène i popularne zagreba~ke lokacije.

Trì{te jo{ uvijek trpi dana{nje cijene“Maksimirski” kvadrati u Zagrebu stoje oko 2.600 eura – kada govorimo o stanu solidne opremljenosti u novijoj gradnji, iako ni ‘kvadrati’ stari pola stolje}a, a u lijepim zelenim ulicama, nisu zbog lokacije bit-no povoljniji. Stanovanje uz zagreba~ko more, Jarun, stoji oko 2.400 eura po kvadratu, a mali stanovi, po-put onih od tridesetak kvadrata, dostiù cijene i od 3.000 eura. Tijekom godine postoje razdoblja kad je zbog razli~itih razloga promet trgovanja nekretnina-ma smanjen. Tada je uobi~ajen mali pad cijena – {to odraàva i statistika. Najdinami~niji periodi na trì{tu nekretnina su razdoblja od velja~e do srpnja, pa zatim od rujna do sredine studenoga. U drugoj polovici stu-denog, prosincu, sije~nju te u srpnju i kolovozu trì{te nekretnina zastane. To se olako moè primijetiti ~ak i po smanjenju broja ogla{enih nekretnina, broju po-sjetitelja na specijaliziranim portalima za ogla{avanje i prodaju nekretnina, te u malom smanjenju cijena samih kvadrata. Analiti~ari trì{ta ipak podcrtavaju kako su to normalne stagnacije u razdobljima koje su primjetne u ve}ini djelatnosti, pa tako niti trì{te nekretnina nije iznimka.

Istodobno, nema onoga tko ne}e najjednostavnijom matematikom i potro{a~kom logikom konstatirati kako su cijene kvadrata previsoke. No, trì{te ih o~igledno trpi. Stanovi se prodaju – istina, uobi~ajeno, ponajvi{e oni ~ija cijena ne prema{uje 100.000 eura, {to ugla-vnom podrazumijeva stan u novogradnji od pede-setak kvadrata u Zagrebu i ne{to, ali neznatno ve}oj kvadraturi u ostalim ve}im gradovima, primjerice Osijeku. Prema ovogodi{njim statisti~kim podatcima – prosje~ne cijene stanova u Zagrebu, po~etkom ove, aktualne godine, a prema izvorima agencija, analitika i specijaliziranih tiskovina, izgledale su ovako vidljive iz priloène tablice.

Pada cijene jo{ uvijek nemaJo{ nekoliko rije~i o problematici pra}enja cijena: ona leì i u tome da ju moè biljeìti samo nadle`na dràvna institucija koja bi biljeìla koliko je nekretnina i po kojoj cijeni prodano te tako predstaviti relevantne podatke. Budu}i da traèna cijena za nekretninu ~esto nije kona~na cijena nekretnine, te{ko je utvrditi koja je realna cijena - osim ako se sama nekretnina slu`beno procijeni i sli~no. O nekakvom padu cijena nekretnina, onom pravom, jasno je, ne moè se govoriti. Posebice ne u Zagrebu, koji ~ini najve}i dio toga propulzivnoga trì{ta.

Da je to trì{te propulzivno, govore i u~estale najave inozemnih kompanija o ulasku na zagreba~ko trì{te nekretnina, odnosno njihovu gradnju, a koje su po-taknule interes mnogih koji su u potrazi za stanom jer su najavljene cijene osjetno niè od onih koje nude doma}e tvrtke. No dok se ti projekti ne realiziraju, tre-bat }e jo{ nekoliko godina – a ostaje i pod upitnikom kolike }e u kona~nici biti cijene. Ako se osvrnemo unazad posljednjih deset godi-na, na hrvatskom trì{tu rezidencijalnih nekretnina zabiljeèn je, zapravo, snaàn rast. Razlog tomu jest ve}a dostupnost kredita – tako isti~u u istraìvanju UniCredit grupe o trì{tu nekretnina u Hrvatskoj.

[to se ti~e pri~a o “poplavi” nekretnina, posebice stano-va, stru~njaci, me|u kojima i dr. Gojko Beòvan, tvrde suprotno: stanova nema dovoljno. âk ih i nedostaje. Ignorira se i zanemaruje ~injenica da puno obitelji ìvi jo{ sa svojim roditeljima i ne mogu realizirati vlastito stanovanje. Hrvatska je u pogledu koli~ine i kvalitete

Stanovi se prodaju, ponajvi{e oni ~ija cijena ne prema{uje 100.000

eura, {to uglavnom podrazumijeva stan u

novogradnji od pedese-tak kvadrata u Zagrebu

i ne{to, ali neznatno ve}oj kvadraturi u osta-

lim ve}im gradovima, primjerice Osijeku.

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

2�

Nekretnine

www.mirakul.hr

Nekretnine

2�

stambenog fonda u odre|enoj prednosti u odnosu na ve}inu zemalja iz isto~noeuropske regije, i u njoj jo{ uvijek postoji znatan manjak stanova i ku}a, osobito onih kvalitetnijih, te u ve}im urbanim centrima i du` jadranske obale.

Gdje je najskuplje, a gdje najjeftinije?U Hrvatskoj, kada su nekretnine pitanju, trì{te bi se moglo podijeliti na Jadran, Zagreba~ku regiju, Gorski kotar i Liku, te kontinentalnu Hrvatsku. Kada govo-rimo o Zagrebu, govorimo o kvartovima, {to tako|er moèmo vidjeti u tablici.

Najve}a promjena cijena biljeì se na Jadranu. Naime, na bazi uzorka 50.000 traènih cijena za nekretnine, Centar nekretnina do{ao je do podatka kako su u oùjku cijene na zagreba~kom trì{tu neznatno rasle, dok su traène cijene nekretnina na Jadranu rasle po ve}oj stopi u odnosu na velja~u. U odnosu na oùjak protekle godine, cijene nekretnina na Jadranu narasle su za 11,2 posto. Ulaganje u nekretnine na Jadranu ostaje, kaù brojke, najbolja investicija. Podatci Centra nekretnina ukazuju da su cijene u blagom porastu od 1,5 posto, dok godi{nje rastu od 11,2 posto. Prosje~na cijena kvadrata vikendice i apartmana na moru iznosi 2.036 eura, {to je 2,3 posto vi{e nego u velja~i.

Cijenom dominiraju Istra, Dubrovnik, Hvar. U Istri su i dalje traène stare ku}e za adaptaciju, cijene su vrlo razli~ite ovisno o stanju nekretnine i poziciji, prosje~no oko 1.500 eura.

Cijene nekretnina na Jadranu u odnosu na prethodni mjesec – govorimo o svibnju u usporedbi s travnjem - u blagom su porastu od 1,4 posto, dok na godi{njoj razini biljeè rast od 12,3 posto. Prosje~na cijena kva-drata vikendice i apartmana na moru iznosi 2.046 eura, {to je 0,5 posto vi{e nego prethodni mjesec. Cijena kvadrata ku}e na moru iznosi 1.618 eura, {to je 1,3 po-sto vi{e nego u oùjku. Od po~etka mjerenja u svibnju 2006. godine na Jadranu se biljeì porast traènih cije-na od 33,4 posto, za razliku od Zagreba, gdje su cijene u istom razdoblju porasle za 13,2 posto.

Dodajmo, voditelj odjela za odnose s klijentima Cen-tarnekretnina.net, Domenico Devescovi, o~ekuje da }e se trend korekcije u Zagrebu nastaviti i u drugom

kvartalu 2008. godine. Isto tako, s pribliàvanjem turisti~ke sezone i najintenzivnijeg razdoblja trgo-vanja nekretninama, na Jadranu se o~ekuje daljnji rast traènih cijena nekretnina, te njihovo raslojavanje ovi-sno o lokaciji i stanju nekretnine.

Kako to izgleda vaniPrema podatcima o kretanju cijena nekretnina u svije-tu, tek su u dvjema zemljama nekretnine tijekom deset promatranih godina cjenovno pale.

U Japanu su od 1997. do 2006. godine cijene nekret-nina pale za 32 posto te u Hong Kongu za 43 posto. U ostatku svijeta pak primje}uje se trend poskupljenja nekretnina i to najvi{e za ~ak 315 posto u spomenutom desetogodi{njem razdoblju u Ju`noj Africi, te Irskoj za 253 posto, kao i u Velikoj Britaniji za 196 posto. U Eu-ropi, primjerice, cijene nekretnina su u posljednjih de-setak godina pove}ane izme|u 100 i 200 posto. Tako je u [panjolskoj cijena nekretnina porasla za 173 posto, a u Francuskoj i [vedskoj za 137 posto, odnosno 142 po-sto. U SAD-u i Australiji tako|er se biljeì pove}anje cijena nekretnina i to za 102 posto, odnosno 135 po-sto.

Pro{le godine zapo~eta kriza na trì{tu nekretnina u Americi uskoro bi se mogla preslikati i u Europu. Nai-me, povijesni podatci pokazuju da postoji odre|ena ko-relacija izme|u odnosa cijena na tim dvama trì{tima. Prema grafikonu tih cijena jasno se vidi situacija prema kojoj europskim cijenama treba otprilike dvije godine da preslikaju ameri~ku situaciju. Budu}i da od 2007. godine ameri~ke cijene idu prema dolje, za o~ekivati je da bi se i Europa mogla na}i na tom trendu ve} od naredne godine.

Va`nost osiguranja nekretnineOsiguranja nekretnine nerijetko se mnogi sjete ba{ u ovim, predljetnim mjesecima kada ve} planiraju vi{ednevno izbivanje iz stana. Informirajte se na sli~an na~in kao o kreditima, kroz internetske strani-ce, pa potom izdvojite vrijeme za odlazak u koju od osiguravaju}ih ku}a koje najvi{e posla s osiguranjem imovine imaju u lipnju i srpnju. Kaù da osiguranje privatne imovine biljeì stalan rast, {to je najbolji po-kazatelj da je sve vi{e ljudi svjesno kako je jeftinije za{tititi vrijednost koju imaju, nego pla}ati posljedice nesre}e.

Mnogi misle da su problem osiguranja stana rije{ili uplatom premije kada su ugovarali stambeni kredit. To je zabluda, jer takva polica osigurava samo gra|evinski dio objekta od osnovnih opasnosti kao {to su poàr i udar groma, eksplozija, oluja, tu~a, udar motornog vo-zila ili letjelice... No, za vrijeme vinkulacije police na banku od{teta se ispla}uje banci ili osiguraniku uz su-glasnost banke.

Luksuz na sve vi{oj cijeniLuksuzna nekretnina ne}e ostati usamljena, na}i }e svoga kupca. Vjerojatno je teè predvidjeti vrijeme prodaje, jer takvi su kupci i malobrojniji i probirljiviji. Potra`nja raste. Trì{te, odnosno kupci, traè luksuz-ne ku}e za odmor, ~ak posustaje i gradnja turisti~kih apartmana po Dalmaciji. Nerijetko se kupuju apart-manske zgrade i pretvaraju se u luksuzne vile koje se tjedno iznajmljuju za cijene od 10.000 do 20.000 eura. Takve luksuzne ku}e zapravo je lak{e odràvati nego apartmane, u prodaji postiù vi{u cijenu, iznajmlji-vanjem se vi{e zaradi nego na apartmanima. Sve se vi{e traè neugledne ku}e s lijepim, otvorenim pogle-dom na more, iako je bolja i lijepa osama uz vlastiti bazen nego smje{taj u napu~enom mjestu. Ne doga|a se takav trend samo u Dalmaciji, nego du` cijele obale, sve su traènije vile s bazenom na parcelama ve}im od 1.000 ~etvornih metara.

Urbane vile – trend me|u imu}nimaIako im urbanisti ne predvi|aju svijetlu budu}nost i iako se prava poplava ku}a podno zagreba~ke gore naziva urbanim vilama u zelenilu – premda su daleko i od zelenila i od urbanizma – jo{ uvijek su oglasnici preplavljeni ponudom stanova u stvarnim ili takozva-nim urbanim vilama. A {to bi to trebale imati “stvar-ne” urbane vile, uz dobru arhitekturu i lokaciju? [to ih

~ini urbanima?• Prije svega, u jednom objektu, ovisno o arhitekturi,

ne bi smjelo biti puno stanova• Dobra lokacija, otvoren pogled, mir i zelenilo• Dobro osiguran dom: upravlja~ka vrata, kamere, osi-

guranje doma videonadzorom• Kvalitetno opremljena unutra{njost: podovi, kera-

mika, stolarija, zidne povr{ine• Sustav “pametnog doma” - digitalni satelitski sustav,

upravljanje roletama, sustav za detekciju plinova, su-stav za detekciju poplave, regulacija klime i grijanja

• Multimedijalni sustav – upravljanje uz mobitel, GPS sustav, navigacija,…

Cijene urbanih vila kre}u se od 2.500 do 4.000 eura po ~etvornom metru. Najtraènije su one u podslje-menskoj zoni i sredi{tu grada, u zelenilu. Primjerice, [alata i Gornji grad elitni su dijelovi Zagreba prema podatcima iz brojnih agencija nekretninama. Schlos-serovim stubama ili Uspinja~om svega su 10 minuta hoda udaljeni od glavnoga gradskog trga. Njihovim stanovnicima pri ruci su Dolac, Ilica, pje{a~ka zona Cvjetnog trga, te brojni kulturni sadràji. No osim navedenog, ograni~enost ponude najva`niji je razlog visoke cijene. Za ove stanove pla}a se premija, trì{na cijena nije odre|ena i ovisi prvenstveno o kupovnoj mo}i – ali dostiè i do 4.000 eura.

Cijenom dominiraju Istra, Dubrovnik, Hvar.

U Istri su i dalje traène stare ku}e za adap-

taciju, cijene su vrlo razli~ite ovisno o stanju

nekretnine i poziciji, prosje~no oko 1.500

eura.

Pro{le godine zapo~eta kriza na trì{tu nekret-nina u Americi uskoro bi se mogla preslikati i u Europu.

�0

Nekretnine

www.mirakul.hr

Nekretnine

�1

Trì{te uredskih prostoraVizuru Zagreba promijenili su ponajvi{e visoki ne-boderi prepuni uredskih prostora. Posljednjih godina trend izgradnje poslovnih kvadrata u Zagrebu u pora-stu je. S druge strane, osje~ki su uredski prostori inve-stitorima koji grade zgrade izvan najstroèg gradskog sredi{ta – nu`no zlo. Zakonodavac ih prisiljava na poslovne kvadrate, a trì{te ne traì prostore na loka-cijama izvan centra grada, pa takvi prostori uglavnom zjape prazni, a s druge strane ne postoje dovoljno ve-liki uredski kapaciteti na atraktivnijim lokacijama koji bi mogli primiti velike tvrtke zainteresirane za poslo-vanje u ‘slavonskoj metropoli’.

Prosje~na cijena ~etvornog metra uredskog prostora u Zagrebu, prema podatcima “Stambenog ZG”, jednog od upraviteljskih tvrtaka zgradama, jest 1.500 eura. ê{}e se iznajmljuje nego kupuje, razlog tomu jest i naprosto ve}a ponuda prostora za iznajmljivanje. Cije-na iznajmljenog kvadrata poslovnog prostora u Za-grebu kre}e se od 15 do 22 eura po kvadratu, vi{i su

katovi i skuplji jer imaju atraktivan pogled. Uredski su prostori u Osijeku uglavnom za 200-tinjak eura sku-plji od cijene stambenog kvadrata u zgradi.

S ekspanzijom gradnje poslovnih prostora u Zagrebu, krenula su i predvi|anja kako }e mnogi zjapiti praz-ni. Moèmo re}i da je uslijedio val preseljenja u nove poslovne kvadrate relativno dobre lokacije i opremlje-nosti, dok su stanovi, kao prenamijenjeni uredski pro-stori te prostori u sredi{tu grada, sve prazniji. Ponuda je ipak utjecala na trend smanjenja cijene kvadrata po-slovnih prostora, iako ne toliko koliko se predvi|alo.

Kupiti, graditi ili iznajmit poslovni prostor?U uvjetima pada cijena, {to je sada slu~aj u Hrvatskoj, zakup je u ve}ini slu~ajeva najisplativije rje{enje. To se pogotovo odnosi na strane kompanije, ~ija je poslo-vna logika jednostavna - vi{e se isplati ulagati u core business nego u kupnju i stjecanje vlastitih nekret-nina. Stoga je naj~e{}e prihva}ena teza da }e kupnja biti bolje rje{enje kada se za nekoliko godina cijena najma poslovnih prostora stabilizira na 12 do 15 eura po kvadratu. Pretpostavka je, naime, da }e se cijena najma stabilizirati na oko 15 eura po m2 u poslovnim sredi{tima i na oko 12 eura po m2 u ostalim dijelovi-ma Zagreba, no kao i svaka projekcija i ova je samo to, trì{te ima svoju dinamiku. U podru~jima poput Radni~ke ceste u Zagrebu zbog velike koncentracije konkurencije na ograni~enom prostoru cijena bi mogla ~ak i dodatno pasti. Sli~na je situacija i s trgova~kim centrima. U tom su sektoru cijene sli~ne onima u sre-dnjoj Europi. U trgova~kim centrima za prostor od sto ~etvornih metara kre}u se izme|u 40 i 45 eura po kva-dratu. U ne{to {irem gradskom sredi{tu kre}u se od 60 do 80 eura, ovisno o veli~ini i vidljivosti prostora. [to se ti~e usporedbe, cijene su u srednjoj Europi sli~ne – moèmo re}i da pla}amo EU cijene.

Ponuda poslovnih kvadrata u Zagrebu nije problem za najmoprimce – relativno je {iroka. Prema poda-tcima Grada Zagreba, u posljednjih pet godina za prostor Heinzelove izdano je vi{e od 100 lokacijskih i gra|evinskih dozvola, uglavnom za poslovne objek-te. Zagreb gotovo da ima ili }e imati svoj Manhattan uz Vukovarsku ulicu. Zagreb je i jedino pravo trì{te poslovnog prostora – iako i Osijek biljeì ozbiljne po-make. Takvom razvoju stvari pogodovala je gradnja trgova~ko-poslovnog Esseker centra u samom sredi{tu grada ukupne povr{ine 11.000 ~etvornih metara, vrije-dnog oko 85 milijuna kuna. Znatnom pove}anju “po-slovnih kvadrata” u slavonskoj metropoli doprinijet }e i Eurodom, tvrtka koju su jo{ 2002. godine kao ~lanicu koncerna Agram osnovali Eurohertz i Jadransko osigu-ranje, Agram life i Euroagram TIS, a ~iji je zadatak da u ime svojih osniva~a gradi objekte, osmi{ljava sadràje te njima upravlja. Oni bi idu}e godine trebali dovr{iti svoj najve}i gra|evinski izazov, veliki poslovno-kul-turni centar u Osijeku istoga naziva vrijednog oko 650 milijuna kuna, a koji }e raspolagati s ukupno 85.000 ~etvornih metara prostora.

Gra|evinsko zemlji{te – kako do njega?Gra|evinsko je zemlji{te sve skuplje, konkurentnost sve ve}a. Do}i do gra|evinskog zemlji{ta gotovo se moè nazvati podvigom. Cijene rastu, najdinami~nije

je zagreba~ko trì{te, gdje se afere vezane uz operacije zemlji{tima otkrivaju svakodnevno. Vru}a tema!

Gra|evinska su zemlji{ta op}enito, gledaju}i cijelu Hrvatsku, skuplja u odnosu na pro{logodi{nji svi-banj za ~ak 25 posto uz prosje~nu cijenu od 96 eura za ~etvorni metar. U Zagrebu su gra|evinska zemlji{ta poskupjela za 17 posto uz prosje~nu cijenu pa se za kupnju gra|evinskog zemlji{ta treba izdvojiti 312 eura po ~etvornom metru. Na najatraktivnijoj hrvatskoj regiji, jadranskoj obali, cijena je narasla za 12 posto i iznosi 129 eura, a u ostatku Hrvatske za 10 posto, {to je u prosjeku 48 eura za kvadrat. Pitanju kako do gra|evinskog zemlji{ta odgovor moè biti i oglasnik, kao najtipi~niji model kupnje gra|evinskog zemlji{te. Recimo da u tome i uspijete, no pri~a tu tek po~inje i to ona relativno komplicirana i papirnata. Kako do potrebnih dozvola?

Prvi korak – lokacijska dozvola. Lokacijska dozvola je upravni akt, a izdaje se za svaki zahvat u prosto-ru. Zahtjev za izdavanje lokacijske dozvole podnosi se Podru~nom uredu za prostorno ure|enje, graditelj-stvo, stambene i komunalne poslove i promet, odno-sno pripadaju}im podru~nim odsjecima na ~ijem se podru~ju planira zahvat u prostoru, na obrascima koji se nalaze u pisarnici.

Cijena iznajmljenog kvadrata poslovnog prostora u Zagrebu

kre}e se od 15 do 22 eura po kvadratu,

vi{i su katovi i skuplji jer imaju atraktivan pogled. Uredski su prostori u Osijeku

uglavnom za 200-tinjak eura skuplji od cijene

stambenog kvadrata u zgradi.

Zagreb gotovo da ima ili }e imati svoj Manhat-tan uz Vukovarsku ulicu. Zagreb je i jedino pravo trì{te poslovnog prostora – iako i Osijek biljeì ozbiljne pomake.

�2

Nekretnine

Bez gra|evne dozvole ne moè se krenuti u gradnju, jer je to dozvola na temelju koje se moè zapo~eti gra-dnja. Njome se utvr|uje da je glavni, odnosno idejni projekt izra|en u skladu s propisima i utvr|enim uvje-tima koje mora ispunjavati gra|evina na odre|enoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju.

Gra|evnu dozvolu izdaje Ured dràvne uprave u @u-paniji, odnosno ured Grada Zagreba, nadleàn za po-slove graditeljstva na ~ijem se podru~ju gra|evina gra-di, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nije druga~ije odre|eno. Ministarstvo za{tite okoli{a i pro-stornog ure|enja izdaje gra|evne dozvole za sljede}e gra|evine: gra|evine prometa i veza, energetske gra|evine, vodne gra|evine, industrijske gra|evine, gra|evine za postupanje s otpadom i gra|evine za po-sebne namjene.

Agencije {tede vrijeme i novacSpecijalizirane agencije nude posredovanje i pri kupnji i pri najmu nekretnina. Iako se kupoprodajne tran-sakcije jo{ uvijek u~estalo odvijaju na relaciji kupac – prodavatelj, bez posredni{tva, neki se odlu~uju i na posredovanje. Za “male” kupce i prodavatelje, primje-rice pri prodaji vlastita stana, ili kupnji novoga, pred-nosti su:izvjesnija pravna za{tita, nema osobne potrage

za kupcem, ogla{avanje pla}a agencija, oni su svakod-nevno u tom poslu – ve}e iskustvo, agencija organizira dolazak potencijalnog kupca u nekretninu, mogu}nost prodaje ako i niste fizi~ki prisutni u prodajnoj nekret-nini, agencija }e sastaviti kupoprodajni ugovor.

[to ni~e u HrvatskojEkspanzija gra|evinske industrije u Hrvatskoj temelji se velikim dijelom i na mega projektima koji se tre-nutno grade u Hrvatskoj. Zagreb je, dakako, najve}e gradili{te u Hrvatskoj. Arena na Lani{tu i Terme Za-greb najve}i su projekti koji su u realizaciji u zapadnom dijelu Novog Zagreba, s njima dolaze i brojni sadràji poput ~ak dva rotora, most preko Jaruna i preseljenje tramvajske Remize u Blato. U blizini sveu~ili{te bol-nice ve} je izgra|eno golf igrali{te, a u planu je i nova zona s neboderima. U Osijeku ni~e Agramov Eurodom koji }e promijeniti vizuru grada na Dravi i preseliti ìvot ne{to isto~nije od najuèg gradskog centra. Bli-zanci u Ulici Republike jo{ su jedna gra|evina koja }e oplemeniti panoramu gradskog sredi{ta.

Od velikih projekata u Hrvatskoj treba izdvojiti i most Pelje{ac, za koji se ve} sada tvrdi da }e postati promet-na budu}nost hrvatskog juga kada poveè Dubrovnik najsuvremenijom cestovnom mreòm s ostatkom Hr-vatske. ■

Ekspanzija gra|evinske industrije u Hrvatskoj temelji se velikim dije-lom i na mega projek-tima koji se trenutno

grade u Hrvatskoj.

Investitori ve} sada moraju razmi{ljati kako }e nagodinu prodati nekretninu

Investitori, prodaje li va{e nekretnine ovla{tena agen-cija? Ako ne znate odgovor na ovo pitanje, potrudite se {to prije saznati, jer od travnja naredne godine nekret-nine }e mo}i prodavati samo agencija s licencom. „Mnogo je agencija koje su ovaj rok shvatile olako, pa se nisu potrudile polaganjem ispita ishoditi licencu za obavljanje prometa nekretninama. To }e, kada se novi Zakon o posredovanju u prometu nekretninama po~ne primjenjivati, mnogima uzrokovati glavobolje. I in-vestitorima, koji se tako|er nisu odlu~ili na polaganje ispita kako bi bili ovla{teni samostalno prodavati, i onim agencijama koje ih sada zastupaju, a od travnja 2009. godine to zakonski ne}e smjeti“, upozorava Da-libor Lukenda, vlasnik Goldal Nekretnina i dopredsje-dnik Udruènja poslovanja nekretninama pri HGK, @K Osijek.

Prepoznajte zamke pri kupnji nekretnineOsim investitora, zbog ponekad jo{ uvijek zbunjuju}eg stanja na trì{tu nekretnina, posebnu pa`nju prilikom kupoprodaje trebali bi povesti i budu}i kupci nekretni-na. Pogotovo zbog ~injenice da se ve}ina kupnje obavlja putem kredita, za ~iju realizaciju, zbog sve rigoroznijih uvjeta koje banke zadaju, ne bi smjelo biti pogrje{aka u koracima. Kod kupnje stana stoga je va`no povesti brigu o nekoliko detalja. Prvo i osnovno, potrebno je od vlasnika zatraìti zemlji{noknji`ni izvadak, putem

kojega se utvr|uje pravo vlasni{tva nad nekretninom, zatim provjeriti je li stan pod otkupom i ako jest do-govoriti tko je duàn rije{iti postoje}i dug, provjeriti vodi li se na nekretnini sudski spor i postoje li na njoj kakve zabilje`be. „Jo{ je va`no da se kod kupnje na kredit vodi ra~una o tome da procijenjena vrijednost od strane procjenitelja zna biti i do 10 posto manja od ugovorene cijene, a kredit se daje po procijenjenoj vrijednost, {to zna dovesti kupce do neplaniranih pro-blema“, isti~e Lukenda. I za kraj provjera, bitno je vi-djeti da su svi reìjski tro{kovi podmireni, jer se takve stvari kasnije te{ko napla}uju.

êst je slu~aj prodaje putem punomo}i. Kako su banke sve zahtjevnije i po pitanju dokumentacije, doga|a se da punomo}i napisane po postoje}im pravilima jed-nostavno vi{e ne prolaze. „Postoje razne klauzule koje je u nekim slu~ajevima bitno uklju~iti, pa je najbolje prije davanja punomo}i konzultirati se s agencijom ili bankom kako bi bili sigurni da kasnije ne}e biti pro-blema“, napominje Lukenda.

Ku}e i zemlji{ta uglavnom precijenjeniAko se upu{tate u kupovinu stanova iz novogradnje, savjetuje Lukenda, obavezno obratite pozornost na obra~un kvadrata, provjerite pla}ate li neto ili bruto kvadraturu i ulazi li, primjerice, lo|a u taj zbroj, zatim pa`ljivo prekontrolirajte, pogotovo ukoliko kupujete stan po projektu, ima li svu potrebnu opremu i jeste li ju uistinu na kraju i dobili (bojler, radijatori, podne obloge, priklju~ci za TV...). Naravno, bitno je provjeri-ti i tko gradi va{ novi stan, kako ga financira, gradi li u skladu s dozvolom i ho}ete li na kraju mo}i dobiti uporabnu dozvolu.

Pri kupovini ku}a va`no je zatraìti od vlasnika na uvid kopiju katastarskog plana, zemlji{noknji`ni izva-dak, te posjedovni list. „Vlasnici vole precjenjivati svoje ku}e, a trenutne cijene su od 30 pa do 100 posto vi{e od realnih“, isti~e Lukenda. Sli~na je situacija i sa zemlji{tima koja se napuhuju i do 150 posto vi{e od stvarne vrijednosti, jer prodavatelji ~esto nisu upoznati s osnovnim faktorom koji odre|uje njegovu vrijednost, koji nije susjed, niti zgrada do zemlji{ta, nego namjena i koeficijent izgra|enosti tog zemlji{ta.

Primjena novog Zakona o posredovanju u prometu nekretninama mnogima }e uzrokovati glavobolje. I investitorima, koji se nisu odlu~ili na polaganje ispita, kako bi bili ovla{teni samostalno prodavati, i onim agencijama koje ih bez licence sada zastupaju, a od travnja 2009. godine to zakonski ne}e smjeti.

Osim investitora, zbog ponekad jo{ uvijek zbunjuju}eg stanja na trì{tu nekretnina, po-sebnu pa`nju prilikom kupoprodaje trebali bi povesti i budu}i kupci nekretnina.


Razgovarala: Bojana Zabrdac

Nekretnine

Dalibor Lukenda, vlasnik Goldal Nekretnina

Transport i logistikaHrvatska se danas, vi{e nego ikad prije, suo~ava s ulaskom stranih, jeftinijih prije-

voznika u na{u mreù. Razlog je tomu zemljopisni poloàj Hrvatske, na raskri`ju trgova~kih putova ju`ne i jugoisto~ne Europe, ali i poloàj na Jadranskom moru i

pristup lukama te razvijena mreà autocesta.

Zgrada “Agria” - Iskorak u budu}nost stanogradnje

Prvi put u nas jedna stambena zgrada koristiti ob-novljive izvore energije za potrebe grijanja, hla|enja i pripreme tople vode, a sve to u skladu sa {vicar-skim Minergie standardom, koji ograni~ava ukupnu potro{nju energije na 42 kWh/m2 godi{nje. Miner-gie standard mje{avina je u~e{}a energije za grijanje, hla|enje, toplu vodu te elektri~ne energije. Ilustracije radi, klasi~ne stambene zgrade tro{e i do 250 kWh/m2 godi{nje, {to je {est puta vi{e u usporedbi sa zgradom Agria.

Neovisni }e institut iz [vicarske po zavr{etku objekta izmjeriti sve energetske i fizikalne parametre zgrade, kako bi ova jedinstvena gra|evina dobila certifikat o uskla|enosti sa strogim Minergie standardom. Bit }e to prvi put da se provode takva ispitivanja jedne gra|evine, jer doma}i zakoni i propisi na to jo{ ne obvezuju.

Za potrebe grijanja, hla|enja i pripreme tople vode, koriste se nove tehnologije dobivanja energije iz obno-vljivih izvora. Cijela prva lamela gra|evine zagrijavat }e se i hladiti putem geotermalne toplinske crpke, koja putem dubinskih sonda koristi toplinu zemlje. Na pro~elju i ju`noj strani krova, bit }e 200 m2 solar-nih kolektora. Pomo}u njih }e se zagrijavati topla voda za potrebe stanova zgrade Agria te dobivati dodatna energija za grijanje.

Na pro~elju zgrade Agria predvi|ena su i dva solar-na zida. To je potpuno nova tehnologija ~ak i u EU, a djeluje na na~in da se pasivnim putem, kroz sustav izolacijskog stakla posebnog kemijskog sastava, topli-na Sunca zimi propu{ta u zgradu, a ljeti u potpunosti reflektira.

Najva`niji pasivni element postizanja Minergie stan-darda jest izvrsna toplinska izolacija. Gra|evina je zidana najboljom termo opekom, a kao toplinska izo-

lacija fasade, kori{ten je 18 cm debeo polistiren i po-liuretan, te kamena vuna 40 cm debljine za izolaciju tavana i potkrovlja. Za izolaciju lo|a i balkona, prvi su put kori{teni vakuumski izolacijski paneli, koji imaju toplinska svojstva ekvivalentna kamenoj vuni 20 puta ve}e debljine.

Tvrtka Agria uskoro zapo~inje izgradnju jo{ jedne energetski u~inkovite zgrade, neposredno pored ove sada{nje. Osnovni je razlog njihove izgradnje stjecanje znanja i iskustva u primjeni novih tehnologija i njiho-va implementacija u budu}e projekte drugih investi-tora. Rast cijena energije i nova zakonska regulativa prilago|ena zahtjevima EU, u skoroj }e budu}nosti svima biti snaàn poticaj za {tednju energije.

Navedena je tehnologija primjenjiva i ekonomski isplativa i na manjim obiteljskim objektima te javnim i gospodarskim gra|evinama. Stru~njaci tvrtke Agria na raspolaganju su svima koje zanimaju obnovljivi izvori energije, kako svojim znanjem i iskustvom, tako i pro-dajom sve potrebne opreme i ure|aja.

Imate li potrebu za kvalitetnijim stanom u sredi{tu Osijeka, po povoljnim cijenama i kreditnim uvjetima, ne oklijevajte, zakora~iti s Agriom u budu}nost. ■

Klasi~ne stambene zgrade tro{e i do

250 kWh/m2 godi{nje, {to je {est puta vi{e u

usporedbi sa zgradom Agria.

Sponzorirani ~lanak

Tvrtka Agria iz Osijeka zavr{ava izgradnju prve hrvatske energetski u~inkovite stambeno-poslov-ne zgrade u sredi{tu Osijeka. U posljednjih godinu i pol dana, kod kru`nog toka na \akov{tini, u Reisnerovoj 64, izrasla je gra|evina koja po svojim fizikalnim, tehnolo{kim i energetskim svojstvima predstavlja novinu u Hrvatskoj.

U ponudi tvrtke moète prona}i sve za grijanje i klimatizaciju, od klasi~nih sustava za grijanje, do opreme za kori{tenje obnovljivih izvora energije. Želite li saznati vi{e, posjetite Internet stranice www.agria.hr ili prodajne centre Agria u Osijeku, Sv. L. B. Mandi}a 215 (031/281-666) ili Belom Manastiru, I. Nagya 18 (031/701-941).

Radovi na bušotini za geotermalnu energiju

�4


�� www.mirakul.hr ��

Hrvatska zanimljiva stranim prijevoznicimaHrvatska se danas, vi{e nego ikad prije, suo~ava s ulaskom stranih, jeftinijih prijevoznika u na{u mreù. Razlog je tomu zemljopisni poloàj Hrvatske, na raskri`ju trgova~kih putova ju`ne i jugoisto~ne Euro-pe, ali i poloàj na Jadranskom moru i pristup lukama te razvijena mreà autocesta. Na razvijenim trì{tima, kao {to je hrvatsko trì{te usluga prijevoza, uvijek postoji mjesta za jo{ sudionika koji }e ponuditi kva-litetniju, dostupniju, jeftiniju i inovativniju uslugu, ~esto kombiniraju}i nekoliko usluga odjednom (npr. carinjenje, deklariranje i transport robe), osiguravaju}i time ne samo puko prevoènje robe od to~ke A do to~ke B, nego i dodavanje vrijednosti proizvodu.„Problem je hrvatskih prijevoznika u zastarjelom voz-nom parku, {to bi se, na inicijativu prijevoznika, moglo rije{iti povoljnijim Vladinim kreditima za nabavku no-vih vozila“, isti~e Renata Travljanin, voditeljica ureda tvrtke Deceuninck, te napominje kako je u Hrvatskoj nedovoljno iskori{tena mogu}nost prijevoza èljezni-com i plovnim rijekama, iako se pretpostavlja, da }e, zbog ve} spomenutog stanja na svjetskom trì{tu naf-te i naftnih derivata, navedeni „alternativni“ na~ini prijevoza sve vi{e dobivati na zna~aju.

îme na cestu?Pri odabiru lakog gospodarskog vozila u obzir treba

uzeti vrstu i koli~inu robe koja se prevozi te na osno-vi toga odrediti optimalnu nosivost i obujam vozi-la. S obzirom na karakteristike robe, valja odabrati i odgovaraju}u karoserijsku izvedbu (otvorena, zatvore-na). Ruta kojom se namjerava naj~e{}e voziti (duìna relacije) odre|uje i vrstu te snagu motora. Bira li se vozilo koje ima ukupnu masu ve}u od 3,5 tona, po-treban je voza~ koji ima poloènu voza~ku dozvolu C kategorije. Voza~a valja uzeti u obzir i kada se bira opremljenost vozila. Komforni detalji poput klima-ure|aja znatno }e mu olak{ati posao. Svaki proizvo|a~ sva svoja vozila nudi u raznolikim varijantama, ne-

na~inom zadovoljavanja potreba kupaca je spoznaja situacije u kojoj postoje poduze}a i pojedinci koji su kvalificiraniji za obavljanje poslovne funkcije logistike i/ili distribucije. Pod «kvalificiranijima» se smatraju ona poduze}a, odnosno pojedinci koji koriste sinergiju poslovanja ili na vi{e trì{ta ili kanala distribucije u isto vrijeme i razgranatu mreù podru`nica, odnosno logisti~kih centara, ta na taj na~in brzo, efikasno, ali i jeftinije nego poduze}e koje se koristi njihovim uslu-gama, moè doprijeti do kupca to~no onda kada je to kupcu potrebno.

Paketna distribucija nudi vi{estruke koristiOsim trgova~kih tvrtaka, sve je vi{e malih i sre-dnjih tvrtaka koje prepoznaju vrijednost distribucije proizvoda putem me|ugradske paketne dostave. Pri-mjetan je trend rasta upravo takva na~ina distribucije koji iz godine u godinu obara rekorde i prema{uje pro{logodi{nje rezultate za velike postotke. Tvrtke su u logisti~kim poduze}ima prona{le pouzdanog partne-ra, koji im omogu}ava da se u potpunosti bave svojim businessom i u potpunosti zaboravi na probleme s, pri-mjerice, sindikatima, tro{kovima odràvanja vozila, a tu je i mogu}nost osiguranja paketa u slu~aju {tete, ga-rancije da }e roba sti}i na odredi{te u odre|eno vrije-me, mogu}nost pra}enja po{iljke putem Interneta i {to je najva`nije, rezanje tro{kova od 50 pa do 100 tisu}a kuna za jednu prosje~nu srednju proizvodnu tvrtku.

Porast cijena goriva posljednjih je mjeseci stavio nagla-sak na transport i zapravo ukazao na va`nost te djelat-nosti te njezin utjecaj na gospodarstvo u cjelini. Posku-pljenje transporta lan~ano je pove}alo i mnoge druge tro{kove, a diljem svijeta transportna poduze}a na sve su ve}im mukama. Sli~na je situacija i u Hrvatskoj. Iako se ne moè govoriti o profitiranju iz takve situa-cije, sigurno je jedino da }e situaciju na trì{tu lak{e amortizirati specijalizirana poduze}a, upravo zbog toga {to }e svoje tro{kove prebaciti na korisnika, dok }e oni koji u sklopu svog poslovanja koriste i vlastite kapaci-tete kako bi obavljali poslove transporta znatno teè iza}i na kraj s rastu}im tro{kom poslovanja. Upravo tu dolazi do izraàja trend outsourcinga logistike i distri-bucije, koji je posljednjih godina postao gotovo pravilo za poduze}a koja èle smanjiti svoje tro{kove poslo-vanja, a ujedno pove}ati u~inkovitost, jer se zaliha da-nas ne smatra investicijom, nego tro{kom.

Prioritet je dolazak do kupca u trenutku kada je to po-trebnoTrgovina na veliko jedna je od grana gospodar-stva koja najvi{e tro{kova poslovanja ima upravo u podru~ju logistike i distribucije, ali i najvi{e zahtjeva za smanjenjem tih tro{kova i optimizacijom poslo-vanja, zbog sve ve}e potrebe da se poslovnim part-nerima dostavi roba u pravo vrijeme, odnosno to~no onda kada ju trebaju. Poja~ano zanimanje za ovakvim

Outsourcingom logi-stike poduze}a èle

smanjiti svoje tro{kove poslovanja, a ujedno

pove}ati u~inkovitost, jer se zaliha danas ne smatra investicijom,

nego tro{kom.

Osim trgova~kih tvr-taka, sve je vi{e malih i srednjih tvrtaka koje prepoznaju vrijednost distribucije proizvoda putem me|ugradske paketne dostave.

Transport i logistika Transport i logistika

trast za kompletnu logistiku

Tijekom 60-godi{nje prisutnosti na trì{tu tvrtka Trast je od klasi~nog otpremnika i {peditera prerasla u modernog ponu|a~a logisti~kih usluga te danas svojim klijentima nudi organizaciju me|unarodnog prijevoza u uvozu i izvozu svim prijevoznim sred-stvima (cestovni, èljezni~ki, avionski, pomorski i rije~ni), carinsko posredovanje na svim va`nim carinskim ispostavama i grani~nim prijelazima u Republici Hrvatskoj, vanjsko-trgovinski konzalting, lu~ku agenturu, skladi{tenje i skladi{ne manipulacije robama u ca-rinskim i necarinskim skladi{tima (Zagreb, Rijeka, Osijek, Zadar, Split) uz obavljanje poslova dodatnih vrijednosti kao {to su etiketi-ranje, sortiranje, pakiranje, te cargo i paketnu dostavu po sistemu „od vrata do vrata“ u roku 24 sata unutar RH. S obzirom na {iroko razgranatu mreù podru`nica i organizacijski ustroj, Trast je za-

pravo jedina tvrtka koja objedinjuje ba{ sve usluge na trì{tu logisti~kih usluga. Kao svoju posebnu prednost u Trastu isti~u dobru po-zicioniranost u svim pomorskim i rije~nim lukama, koje }e i u budu}nosti, nakon ulaska Hrvatske u EU, biti va`ni grani~ni prijelazi.

Sna`na poslovna mreà od 19 poslovnica diljem RH, me|usobno povezanih modernim informati~kim sustavom, uz visokoobra-zovan i stru~an kadar koji ~ini preko 400 zaposlenih, omogu}ava nam pruànje i kvalitetno izvr{avanje {iroke palete logisti~kih i otpremni~kih usluga. Ambiciozni razvojni planovi uklju~uju izgradnju novih 30.000 m2 zatvorenog skladi{nog prostora na ve} defi-niranim lokalitetima kao i regionalno {irenje u susjedne zemlje, u kojima je Trast ve} sada prisutan kroz mreù postoje}ih parntera.Me|u tim planovima isti~e se i otvaranje novoga logisti~kog centra u Osijeku u srpnju ove godine, koji }e pored pruànja uobi~ajenih usluga u skladi{tu (istovar, utovar, skladi{tenje), nuditi usluge dodatnih vrijednosti kao {to su komisioniranje, etiketiranje, kon-fekcioniranje, evidencija robe kroz vlastiti ra~unalni sustav vo|enja skladi{ta, te mnoge druge usluge koje se dodatno usugla{avaju s klijentom ovisno o njegovim potrebama i zahtjevima.

[to je logistika?

Logisti~ki management dio je distributivnog lanca koji planira, provodi i kon-trolira u~inkovit tijek skladi{tenih proizvoda od mjesta proizvodnje do mjesta kupnje (potro{nje), a sve kako bi se {to u~inkovitije zadovoljile potrebe kupaca. Kao poslovni koncept, logistika se pojavljuje 50-ih godina 20. stolje}a. Njezina je pojava bila nu`na zbog pove}anja sloènosti primitka sirovina i isporuka goto-vih proizvoda, u znatno pove}anom globalnom lancu distribucije. Ukratko: pravi proizvod, u pravoj koli~ini, u pravo vrijeme, na pravom mjestu, prema «pravoj» cijeni. Logistika moè biti interna i eksterna. Interna se fokusira na logisti~ke po-trebe poduze}a, a eksterna, pomo}u supply chain managementa (SCM), odno-sno, managementa lanca distribucije na tijek i skladi{tenje proizvoda od mjesta proizvodnje do mjesta kupnje (potro{nje).


Transport i logistika

��


gen je ne{to manja ponuda dostupnih izvedba i manji obujam teretnog prostora zatvorenog modela (5 do 7 m3). U ovoj kategoriji svojeg predstavnika ima i Mer-cedes s vrlo popularnim modelom Vito, koji prije sve-ga privla~i svojom kvalitetom i vrlo dobrim drànjem cijene. Tu su i Renault Trafic te Opel Vivaro kod kojih je primijenjen isti princip, kao i, primjerice, kod Peu-geota i Citroena: ista tvornica proizvodi Renaulta i Opela koji se razlikuju samo u detaljima. U ovoj naj-brojnijoj kategoriji dostavnih vozila svoje predstavnike imaju i korejski proizvo|a~i.

Velika dostavna vozila Duìna modela u ovoj kategoriji blizu je {est metara, visina prelazi 220 centimetara, s ~ime dolazi i veliki volumen teretnog prostora koji nerijetko prelazi i 15 m3. Najpopularniji modeli su Francuzi. Prije svih Ci-troenov Jumper, odnosno Peugeot Boxer. I ovi su mo-deli kao ostali dostavni Citroeni i Peugeoti svojevrsni blizanci s minimalnim razlikama, no u ovoj klasi im se pridruùje i Fiat s modelom Ducato koji se tako|er gotovo ne razlikuje od francuskih predstavnika. Tu je i Volkswagen Crafter kojeg odlikuje markantni izgled, a dostupan je kao furgon, kombi, kamionet, kamionet s dvostrukom kabinom ili podvozje. Kapacitet teretnog prostora ovisno o varijanti iznosi do 17 m3, a nosivost do 3000 kg. Time je Crafter pri samom vrhu svoje kla-se, no za upravljanje najve}im Crafterom 50 potrebna je voza~ka dozvola C-kategorije, kao {to je to slu~aj sa svim najve}im izvedbama dostavih automobila ove klase. Svojeg aduta u ovoj klasi ima i Mercedes-Benz s modelom Sprinter, koji nudi najve}u razinu sigurnosti i opremljenosti. Tu je i talijanski proizvo|a~ specija-liziran za kamione i laka gospodarska vozila - Iveco. Njihov Daily nudi {irok i raznovrstan izbor vozila ukupne mase od 3,5 do 6,5 tona, {to je i rekord u klasi. Svoje predstavnike imaju i Opel i Renault. Movano i Master su po receptu prenesenom iz niè klase tako|er gotovo identi~na vozila. Ponudu zaokruùje Ford s po-pularnim Transitom.

Na trì{tu logistike ima jo{ mjestaHrvatskim trì{tem logistike vladaju uglavnom poduze}a u stranom vlasni{tvu, poput Lagermax AED, IN-Time, DHL, Gebrüder Weiss, Intereuropa… „To u jednu ruku i ne ~udi, jer je hrvatsko trì{te

rijetko i vi{e od stotinu, tako da izbor definitivno nije jednostavan.

Mala dostavna vozilaCitroen Berlingo svojevrsni je za~etnik ove klase. No-sivosti od 600 ili 800 kg i duìnom od 410 cm, iznimno je okretan i idealan je za grad, {to je osnovna prednost vozila ove kategorije. Peugeot Partner gotovo identi~an Berlingu, proizvodi se u istoj tvornici, a razlikuje se samo po najsitnijim detaljima. Volkswagen Caddy ne{to je ve}i, ali i skuplji od spomenutog dvojca. U ovoj kategoriji svoje prili~no uspje{ne predstavnike imaju i talijanski Fiat, francuski Renault te njema~ki Opel. Njihovi modeli Doblo, Kangoo i Combo svojim su karakteristikama i cijenama bliì Peugeotu i Citroe-nu nego Volkswagenu.

Srednja dostavna vozilaNajpoznatije vozilo iz ovog segmenta je VW Transpor-ter koji svoju ogromnu popularnost moè zahvaliti i tradiciji dugoj 57 godina. Njegova aktualna generacija peta je u nizu. Kao i ve}ina njegovih konkurenata, transporter je dostupan kao furgon, kombi, kamionet ili podvozje za dodatnu nadogradnju. Citroen i Peu-geot kao i u kategoriji manjih ‘dostavnjaka’ ovdje konkuriraju s gotovo identi~nim modelom, Expert i Jumpy se kao i Partner i Berlingo razlikuju samo po sitnim detaljima. Nedostatak u odnosu na Volkswa-

transportnih, logisti~kih i distributivnih usluga zani-mljivo {irokom spektru investitora, na njemu postoji jo{ dovoljno prostora za ulaz, a pove}ana konkuren-cija pogoduje korisnicima, jer se dobavlja~i nadme}u kreiraju}i usluge koje su sve vi{e prilago|ene indvi-dualnim potrebama klijenata“, smatra Renata Travlja-nin. „Upravo dugogodi{nje me|unarodno iskustvo u oblikovanju takvih specijaliziranih usluga izdvaja na-vedene sudionike od ostalih konkurenata na trì{tu“, dodaje. Uz ove tvrtke spominje Pevec i RALU, koji se me|u ostalima u Hrvatskoj isti~u po ozbiljnosti pri-stupa i kvaliteti usluge. „Hrvatsko trì{te prijevoznika prvenstveno ~ine mala, obiteljska poduze}a, s do 5 vo-zila, ~esto zastarjela, iako se u ovom segmentu moè na}i svijetlih primjera, kao {to je npr. poduze}e Juri} promet iz Slavonskog Broda“, rezimira Travljanin.

Za i protiv unajmljenog skladi{taOsim transporta, ~est je slu~aj ‘outsourcanja’ i usluge skladi{ta. Ne samo skladi{ta kao zgrade, nego komplet-ne poslovne funkcije. Nekoliko je razloga koji taj trend ~ine sve popularnijim me|u hrvatskim poduzetnici-ma. U vlastitom skladi{tu, naime, postoji mogu}nost stalnog pristupa zalihama, vo|enju zaliha, ulazu i izlazu robe, njenoj manipulaciji i inventorizaciji. Ne-dostatak ovakva skladi{tenja ~esto je njegova efekti-vna iskoristivost, odnosno nepotpuna iskori{tenost skladi{nog kapaciteta i rada zaposlenika. Zato je prije odluke o povjeravanju takve funkcije specijaliziranoj tvrtki, potrebno napraviti dobar izra~un oportunitet-nih tro{kova prostora, odràvanja skladi{ta i strojeva u skladi{tu (vili~ari, strojevi za pakiranje…), tro{ka zaposlenika, dodatne ambalaè i cijene unajmljivanja skladi{ta, odnosno outsourcinga ove poslovne funkcije. Nakon tako postavljene cost-benefit analize, u kojoj se ne smiju izostaviti skriveni tro{kovi (npr. tro{ak ure-dskog materijala, reìjski tro{kovi, izdatci za bolovanje zaposlenika), vrlo se ~esto moè donijeti zaklju~ak o isplativosti iznajmljivanja skladi{ta i prepu{tanja ove poslovne funkcije nekom drugom poduze}u.„Outsourcing skladi{ta nije preporu~ljiv za malopro-dajna skladi{ta i za veleprodajna skladi{ta s visokom

fluktuacijom robe, zbog potrebe za trenutnom promje-nom stanja zaliha, ~estim ulazima i izlazima robe, vo|enju skladi{nih knjiga te teìm uvidom u navede-no“, isti~e Renata Travljanin.

Tehnologija olak{ava i ubrzava poslovanjePoduze}a koja ne koriste blagodati modernih tehnolo-gija u svakodnevnom poslovanju, na trì{tu logisti~kih i prijevozni~kih usluga osu|ena su na pomanjkanje efikasnosti, visoke tro{kove i gubitak posla. Zato se neprestano razvijaju nova informati~ka rje{enja koja pomaù prijevoznicima biti korak ispred konkurencije te svoj posao obaviti pouzdanije, brè i kvalitetnije. Evo nekih od njih.

INTERNETPrijevozni~ke se tvrtke danas koriste specijalizira-nim internetskim portalima za ugovaranje prijevoza, osobito onog zbirnog. Na taj na~in izbjegavaju po-vrat praznog vozila i osiguravaju njegovu optimalnu iskori{tenost. Jedan od takvih portala je i www.qtrans.eu, u kojem prijevoznici iz cijele Europe unose svoju ponudu ili potra`nju za prijevoz (relacije, vrijeme, tip vozila i drugo-mogu}nost prijevoza opasnih tereta, prijevoza tereta van gabarita…), a korisnici prijevoza unose svoje potrebe za prijevozom koje u svakom tre-nutku moè vidjeti veliki broj prijevoznika. Pomo}u ugra|enog mailinga prijevoznici i korisnici prije-voza bez te{ko}a uspostavljaju direktan kontakt te razmjenjuju informacije ili ponude. Dobit leì u u{tedi novca i vremena, smanjenju tro{kova skladi{tenja ili ka{njenja isporuke zbog ~ekanja na slobodnog prije-voznika ili tovar te u {irenju mreè poslovnih part-nera. Portal je dostupan svagdje gdje postoji pristup Internetu, preko ra~unala ili mobilnog telefona, a za njegovu primjenu nije potrebna posebna programska oprema.

NAVIGACIJSKI SUSTAVU uporabi je i GPS koji dispe~eru u svako vrijeme osi-gurava informaciju o mjestu na kojem se nalazi poje-dino vozilo te omogu}uje brzu reakciju u promjeni

Ricardo - transport i logistika za isto~nu Hrvatsku

Dostaviti robu kupcu u to~no odre|eno vrijeme, na odre|eno mjesto i u odre|enim koli~inama, po unaprijed definiranoj cijeni èlja je mnogih velikih proizvo|a~a i trgo-vaca, koji ~esto nisu u stanju odgovoriti na sve te zahtjeve. Zato za svoga partnera odabiru pouzdane logisti~ke tvrtke, koje }e svojom brzinom, kvalitetom i povoljnom cijenom osigurati isporuku, odnosno skladi{tenje potrebnih koli~ina robe namijenje-ne trì{tu.

Na podru~ju isto~ne Hrvatske tim se poslovima bavi osje~ka tvrtka Ricardo. Snagom usmene predaje, od jednog zadovoljnog klijenta do drugog, Ricardo je postao re-spektabilna i sna`na logisti~ka te mikrodistribucijska tvrtka sposobna za ispunjenje svih zahtjeva svojih korisnika. Ulaskom na trì{te paketne dostave od vrata do vrata, odra|uju taj zavr{ni posao za velike logisti~ke tvrtke te dodatno poja~avaju svoj ima-ge pouzdanog i poèljnog partnera. Specijalizacijom i posve}ivanjem samo segmen-tu transporta i logistike, Ricardo dopu{ta velikim proizvodnim i prodajnim tvrtkama mogu}nost outsourcinga te poslovne funkcije, kako bi se mogle posvetiti svom pri-marnom businessu, a minimalizirati i to~no predvidjeti tro{kove manipulacije robom. To su prepoznali mnogi doma}i poduzetnici, pa se na popisu zadovoljnih klijenata tvrtke Ricardo nalaze Konzum, Badel 1862, Meggle, Labud, Karolina, Jadranska pivo-vara, AWT, PZ Matijevi}, Englmayer i mnogi drugi.

U Ricardu najavljuju i daljnje {irenje poslovanja, koje }e dodatno pove}ati kvalite-tu usluge, a u planu je izgradnja ve}eg logisti~kog centra smje{tenog na atraktivnoj lokaciji nadohvat svih va`nih prometnih pravaca, 15.000 m2 povr{ine, ~ija gradnja po~inje naredne godine, kojim }e Ricardo potvrditi poziciju najozbiljnije logisti~ke tvrtke na podru~ju do Zagreba.

U Hrvatskoj je ne-dovoljno iskori{tena

mogu}nost prijevoza èljeznicom i plovnim rijekama pa se pretpo-

stavlja, da }e zbog stanja na svjetskom trì{tu, takvi na~ini

prijevoza sve vi{e dobi-vati na zna~aju.

Nedostatak kori{tenja vlastita skladi{tenja ~esto je njegova efektivna iskoristi-vost, odnosno ne-potpuna iskori{tenost skladi{nog kapaciteta i rada zaposlenika.

40

rasporeda utovara i istovara te pronalaènju alternati-vnih putnih pravaca. GPS (Global Positioning System), odnosno sustav globalnog pozicioniranja glavni je dio sustava satelitske navigacije, koji se u posljednje vrije-me ugra|uje u vozila, ali je ure|aj mogu}e dodati i u vozilo u kojem ga nema. Taj sustav neprestano i pre-cizno odre|uje poziciju vozila te zvukom i slikom na zaslonu upu}uje voza~a na odgovaraju}e upravljanje.

SOFTVERLogisti~ke tvrtke sluè se specijaliziranim softverom za on-line vo|enje skladi{ta i isto takvo naru~ivanje. Ovi sofisticirani i potpuno prilago|eni programi osi-guravaju optimalnu razinu zaliha, daju}i prijedloge o koli~inama potrebnim za narud`bu, a sve prema ranije zadanim parametrima minimalnih i maksimalnih za-liha te kretanjima zaliha u vremenu potrebnom za do-lazak robe na skladi{te. Ovakvi programi omogu}uju korisnicima on-line naru~ivanje i uvid u skladi{te u bilo koje vrijeme, s bilo kojeg mjesta s kojeg je mogu}e pristupiti Internetu.

INFORMATIKA U LOGISTICI

Synergebuild – prakti~ni primjer Supply Chain Mana-gementaKoliko je va`no upravljati kanalom distribucije i koje sve koristi postoje za sve sudionike u lancu najbolje pokazuje uspje{na praksa. Synergebuild je takav pri-mjer, a koristi ga Deceuninck, me|unarodna korpora-cija za proizvodnju, distribuciju i prodaju PVC profi-la za gra|evinsku industriju, sa sjedi{tem u Belgiji i podru`nicama na gotovo svim kontinentima. Za tako veliku grupaciju, koli~ina kapitala vezanog u zalihama svakako je bitan financijskih ~imbenik. @ele}i smanjiti zalihe, a time i tro{kove, ali i zadràti visoku razinu usluge prema kupcima i po{tivati rokove isporuke, De-ceuninck je razvio portal za on-line pristup skladi{tu dobavlja~a – Synergebuild. Platforma za njegov razvoj bio je DEPLIS (DEceuninck Plastic Information Sy-stem), softver razvijen za potrebe korporacije koji objedinjuje planiranje, proizvodnju, sustav vo|enja skladi{ta, fakturiranje i ra~unovodstvo, narud`be pre-ma dobavlja~ima i narud`be kupaca. Mogu}nosti koje je DEPLIS pruào zaposlenicima Deceuninck-a od-govarale su vrijednostima koje je management èlio pruìti kupcima kako bi pove}ali njihovu lojalnost, do-dali vrijednost proizvodu, uklju~ili kupce u procese u poduze}u i, {to je mo`da najva`nije, omogu}ili kupci-ma da svoje narud`be {alju 24 sata dnevno, 7 dana u tjednu, uklju~uju}i i narud`be s odgo|enom ispo-rukom. Upravo je dobivanje narud`ba s odgo|enom isporukom bio jedan od klju~nih Deceuninck-ovih ciljeva, s kojima se nastojala smanjiti koli~ina za-liha proizvedena prema ranijoj potra`nji, a pove}ati koli~ina proizvoda na~injenih za poznatog kupca, {to osigurava siguran dotok novca, smanjuje rokove ispo-

Logisti~ke tvrtke sluè se specijaliziranim

softverom za on-line vo|enje skladi{ta i isto

takvo naru~ivanje.


ruke i vrijeme ~ekanja potrebno za isporuku i tran-sport do kupca.

Kako funkcionira SynergebuildSynergebuild je E-business divizija Deceuninck grupe. Koristi Internet i aplikacije temeljene na Internetu, za ostvarenje u~inkovitosti kroz distributivni lanac i ko-risti za proizvo|a~e, distributere, instalatere te njiho-ve krajnje kupce. Namijenjen arhitektima, kupcima i proizvo|a~ima stolarije, a sa~injen je od razli~itih mo-dula koji ~ine distributivni lanac:1. Webbuilder2. Installer direct3. Deceuninck direct.

WEBBUILDER Za proizvo|a~e stolarije koji nemaju vlastitu web stranicu, Deceuninck potpuno besplatno omogu}ava kreiranje stranice prema ve} postoje}im predlo{cima. Kreiranje je pojednostavljeno, tako da i osoba s minimalnim informati~kim vje{tinama moè kreirati stranicu i na nju vezati vlastiti cjenik. S tako nastale web stranice proizvo|a~a stolarije, kupac ili arhitekt, unose}i podatke o èljenoj vrsti stolarije, ge-neriraju ponudu s rokom isporuke i cijenom.

INSTALLER DIRECT namijenjen je instalaterima stola-rije, koji na licu mjesta, pomo}u PDA ili dlanovnika, s mjerama otvora i karakteristikama stolarije, generiraju ponudu za kupca.

DECEUNINCK DIRECT funkcionira kao samostalni dio Synergebuilda ili kao skup ponuda na~injenih i prihva}enih putem Webbuildera ili Installer direct-a. Deceuninck direct izravna je poveznica izme|u proizvoda~a stolarije i dobavlja~a PVC profila, pomo}u koje proizvo|a~ u svakom trenutku ima uvid u skladi{te dobavlja~a, moè poslati narud`bu ili utvrditi status trenutnih (otvorenih ili isporu~enih, a nedospje-lih) narud`ba.

Bitno je naglasiti potrebu povezivanja svih dijelova Synergebuilda internetskom vezom, jer Synergebuild osim naru~ivanja omogu}uje i vo|enje skladi{ta mate-rijala proizvo|a~a stolarije, te se, prihva}anjem ponude Webbuildera ili Installer directa, materijal potreban za izradu stolarije automatski rezervira prema odre|enoj ponudi. Nema li dovoljno materijala na skladi{tu, a s obzirom da je pomo}u Synergebuilda proizvo|a~ izra-vno povezan s dobavlja~em, generira se narud`ba za dobavlja~a i rezervira raspoloìva zaliha kod njega. Proizvo|a~ putem e-maila dobiva obavijest (potvr-du narud`be) o rezerviranim koli~inama, cijenama i rabatima, datumu i na~inu isporuke (vlastito preuzi-manje, redovna kamionska ruta dobavlja~a...). Nakon isporuke robe, proizvo|a~ dobiva e-mailom obavijest o slanju robe, te popratnu dokumentaciju – otpremnicu i ra~un. ■

Upravljanje kanalima distribucije na primjeru portala Synergebuild

Svojim radnim prostorom poduzetnik komunicira s trì{tem, odnosno sa svojim klijentima. Koju boju koristiti i kakav stil inte-rijera odabrati ovisi o poruci koju èli poslati. Ako tom porukom poru~uje i isti~e ~injenicu da je rije~ o mladoj, brzoj, atraktivnoj tvrtki, odabir namje{taja i boja bit }e, naravno, druga~iji nego kada se poku{ava komunicirati tradicija, sigurnost i ozbiljnost.

Ure|enje interijera


koju èli poslati. Ako tom porukom poru~uje i isti~e ~injenicu da je rije~ o mladoj, brzoj, atraktivnoj tvrtki, odabir namje{taja i boja bit }e, naravno, druga~iji nego kada se poku{ava komunicirati tradicija, sigurnost i oz-biljnost. „[to se trendi paleta boja ti~e, i dalje su to ze-leni tonovi koji idu prema tirkiznim, ljubi~aste pa sve do izrazito pink, crvena, crna, tamno siva i naravno sve druge prirodne nijanse koje prepoznajete kao trend i u garderobi. U odabiru uzoraka prevladavaju oni s cvjet-nim motivima kako po tapetama, tako i po sjede}im garniturama , stolicama ili frontama namje{taja“, sma-tra Natalija Peki}.

Nitko ne moè sa sigurno{}u re}i koje bi boje tre-bale u nekom prostoru biti dominantne. I one, po-put namje{taja, oda{ilju poruku. Postoje neka op}eprihva}ena mi{ljenja o zna~enjima pojedinih boja pa se tako uglavnom smatra da boja u prostoru karak-terizira energi~nost, impulzivnost, èlju za aktivno{}u i uspjehom. Bijela se, pak, povezuje s jednostavno{}u, ali i stalnim ulaganjem energije, sme|a sa savjesno{}u i staloènosti, zelena sa stabilno{}u i moralno{}u, plava s lojalno{}u i te`njom za harmonijom, ùta s ma{tovito{}u i srda~no{}u, naran~asta s organiza-cijskim sposobnostima, druèljubivo{}u, ljubi~asta s kreativno{}u i kompleksno{}u, siva s bri`no{}u i individualno{}u... Tako i u kori{tenju boja u odre|enim prostorima opet postoje neka pravila, koja su naravno, vrlo sklona kr{enju. No, moè se re}i da je

Ba{ kao i u svijetu mode, trendovima unutarnjeg ure|enja diktira se u velikim svjetskim modnim centrima. Jedan od najve}ih svakako je Milano. Ne-davno odràn Salone Internazionale del Mobile ili Me|unarodni sajam namje{taja donio je zanimljive novosti te nazna~io smjerove u kojima }e se kretati i kako }e izgledati prostori u kojima }emo u budu}nosti boraviti. „Ako se vodimo time {to jedan od najve}ih svjetskih sajmova namje{taja, pa i trendova, onaj u Milanu, savjetuje ili bolje re~eno diktira, rekla bih da je trend nedostatak boja te da je velik dio toga {to se nudi u tonovima crne i bijele, antracit sive, svijetlo sive, eventualno tamno sme|e. Povr{ine su glatke i visoka sjaja, minimalisti~ke, bez pretjeranih detalja. I dalje se prepoznaje mediapan kao naj~e{}i materijal u izvedbi namje{taja, koà, {tof... Sve ve}i dio namje{taja radi se u staklu, a drvo se u modernom prostoru poja-vljuje kao detalj. Sve je ve}i broj aktraktivnih zidnih obloga, tapeta, kamena, metalnih plo~a, pa ~ak i onih korodiranih. Ono {to je do nedavno bilo ravnih linija, ~etvrtasto, danas polako zamjenjuju oble linije. Takvu ‘sudbinu’ osim stambenih dijele i poslovni prostori“, ukratko nazna~uje posljednje trendove Natalija Peki} iz osje~kog Interijer studija Karizma.

Izgled ureda oda{ilje porukuSvojim radnim prostorom poduzetnik komunicira s trì{tem, odnosno sa svojim klijentima. Koju boju koristiti i kakav stil interijera odabrati, ovisi o poruci

moè izmjestiti u bilo koji kutak sobe, ovisno o planu ure|enja i pruìti sasvim jednak, ponekad i puno bolji u~inak od ove standardne, centralne instalacije.

Rasvjetna su tijela veoma zahvalan dekorativni ele-ment, jer mogu sakriti sve nedostatke va{ega doma i dodatno naglasiti sve njegove ljepote. Njihov bi raspo-

za dje~je sobe najbolje odabrati tople boje poput crve-ne, ùte ili naran~aste, jer privla~e pa`nju i stimuliraju aktivnost. Hladne boje, poput nijansi plave, zelene i ljubi~aste, smiruju i pove}avaju koncentraciju, pa su preporu~ljive za spava}e ili radne sobe. Bez obzira na pravila pojedinci u prostorima za odmor i rad ponekad stave tople boje, jer se upravo u takvoj sredini osje}aju dobro. Zato, birajte boje koje u vama poti~u pozitivno raspoloènje, jer }ete se bolje osje}ati, a samim time biti i produktivniji.

Dobra rasvjeta – pola poslaNevjerojatno je koliko pravilna rasvjeta moè pove}ati ili smanjiti atraktivnost prostora. „Svojim klijentima naj~e{}e preporu~ujem barem dva osnovna tipa rasvje-te: ne{to {to bismo mi nazvali ambijentalna rasvjeta koja je prisutna u vrijeme kada se odmarate, gleda-te TV, uìvate u knjizi ili glazbi i drugi tip rasvjete ne{to je {to vam treba da bi prostor u potpunosti bio osvijetljen. To je sna`na rasvjeta i naj~e{}e neobojan izvor svjetla“, obja{njava Nikolina Peki}. Naravno, o tome {to i kako èlite da vam svijetli, potrebno je vo-diti ra~una prije same kupovine rasvjetnih tijela, ba{ zato kako biste izbjegli naknadno razbijanje zidova i provla~enje strujnih kablova. Nije uvjet da je izvor svjetla neizbje`no postavljen na sredi{njem mjestu u prostoriji, kako smo manje-vi{e svi navikli. On se

42

Ure|enje interijera

www.mirakul.hr 4�

Ure|enje interijera

Bez obzira na pravila pojedinci u prostorima za odmor i rad ponekad stave tople boje, jer se upravo u takvoj sredini osje}aju dobro.

novi inovativni materijali

Svrha proizvoda CS-Construction Specialities je za{tita interijera i vanjskih povr{ina gra|evina. êtiri osnovne grupe proizvoda su: ACROVYN® profili i plo~e, AIRFOIL profili za za{titu od sunca, PEDISYSTEM otira~i na ulazima objeka-ta i COUVRANEUF dilatacioni profili.

Ovom bi se prilikom zadràli na ACROVYN® profilima i plo~ama ~iji je asortiman obnovljen te pruà niz novih tehni~kih i estetskih rje{enja. Materijal je vrlo otporan na udarce, na kemikalije i agresivne materijale te posjeduje protupoàrni atest EN 13501-N B-s2-dO.

Koriste se kao: za{titni profili na uglovima, kao horizontalni za{titni profili ili plo~e za oblaganje zidova i vrata, kao rukovati u bolnicama, hotelima, {kolskim ustano-vama, domovima umirovljenika i drugim objektima s uve}anim rizicima o{te}enja, a odràvanje higijene je od posebnog zna~aja. Zidove s ACROVYN® lako se ~isti i nikada se vi{e ne moraju li~iti. Izbor od 30 boja omogu}ava mnoge estetske varijan-te. Zastupnik za Hrvatsku: www.livello.hr

staklene povr{ine unose svjetlo u interijer

Prirodno svjetlo osvjeàva interijer, a staklene povr{ine, osim {to propu{taju tu svjetlost, stavljaju naglasak na stil i na~in ure|enja unutarnjeg prostora. O tome se sve vi{e ra~una vodi i u graditeljstvu, pa staklo postaje jedna od dominantnijih sirovina u gra|enju i opre-manju.

Taj trend primje}uju i u tvrtki Staklo Commerce iz Satnice \akova~ke, sve ~e{}e angaìranoj na ure|enju staklenih pro~elja prilago|enih po boji i strukturi èljama njihovih naru~itelja. „Velike, ru`ne betonske fa-sade su pro{lost. U velikom ih stilu zamjenjuje staklo, a i ~itavi interije-ri po~inju se proizvoditi od tog materijala“, primje}uje vlasnik Staklo Commercea, Luka Bari{i}. Upravo kako bi svoju tvrtku prilagodio tom trendu i omogu}io joj da bude u stanju zadovoljiti sve potrebe trì{ta, Bari{i} neprestano {iri poslovanje i planira nova ulaganja. U tom se

smjeru i{lo i prilikom kupovine kalionice stakla. Prepoznata je trì{na ni{a u kojoj tvrtka moè biti konkurentna. Industrija namje{taja, bijele tehnike, proizvodnja kamina i automobilska industrija imaju potrebe za kaljenim staklom raznih dimenzija, osobina, dizajna i namjene. Uz to, ove su godine u Staklo Commerceu realizirali i sitotisak te emajliranje stakla, {to je nadopuna kaljenom staklu te je time kompletirana ponuda za strukturalne fasade i interijere.

Ova ambiciozna tvrtka planira i kupovinu postrojenja za laminiranje stakla te dodatno ulaganje u opremu za obradu u vidu novog po-strojenja za bru{enje stakla do kraja ove godine. Osim strojeva, pravovremen odgovor zahtjevima trì{ta uvjetovan je i iskustvom timova za ugradnju stakla i strukturalnih fasada, koji su od izuzetnog zna~aja jer kratki rokovi zahtijevaju brzinu izvo|enja radova, ali i kvalitetu obavljenog posla. Iskustvo dugo 19 godina, 48 zaposlenih i 4 maloprodajne uslu`ne radionice jam~e ispunjenje svakog zahtjeva.

Unato~ bogatu izbo-ru, ponekad }e doista

biti prete{ko ili ~ak nemogu}e na}i ne{to

{to se uklapa savr{eno. Zato je ve} u startu

dobro biti otvoren za nove ideje i mogu}nost

odre|enog ustupka i odmaka od svojih

prvotnih zamisli.

prema stropu (upplighter). Usto strop obojite u neku svjetliju boju i u~inak }e biti intenzivniji;

• osvijetlite sva ~etiri ugla prostorije; • u jednom dijelu sobe postavite jednu svjetlosnu

plohu (primjerice, presvu~eni okvir iza kojega }ete staviti izvor svjetlosti) kako biste privukli pozornost. Tako }e se prostorija ~initi prostranijom.

Ukoliko èlite da vam soba djeluje vi{om: • upotrijebite najvi{e vertikalne zrake svjetlosti; • objesite stropne svjetiljke (lustere ili visilice) vrlo

nisko.

Ukoliko èlite da vam soba djeluje ugodnijom: • u velikoj sobi visoka stropa postavite nekoliko malih

stolnih svjetiljaka kako biste stvorili niz malenih i niskih izvora svjetlosti te }e vam soba }e vam biti toplija i ugodnija;

• nemojte osvjetljivati strop.

[to se uredskog prostora ti~e, i tu je vi{e nego potreb-no voditi ra~una o kvalitetnoj rasvjeti jer dobra rasvje-ta pri radu smanjuje o~ni napor, glavobolju i umor. Koliko je svjetlosti potrebno, ovisi o vrsti posla te o kakvo}i i koli~ini prirodnog svjetla koje ured prima. Raspored ureda tako|er utje~e na najbolje osvjetljenje prostorije. Rasvjetna tijela zato je potrebno smjestiti

red trebao biti dovoljno fleksibilan kako bi se pomo}u njih stvorio razli~it ugo|aj tijekom dana, a i razli~ita usmjerenost svjetla moè mijenjati i izgled pojedine prostorije, posebice u smislu njezinih dimenzija, ali i boja.

Ukoliko èlite da vam soba djeluje prostranijom: • iskoristite zidne svjetiljke koje usmjeravaju svjetlost

ter klimatizacijski sustavi ne upuhuju zrak punom snagom onda kada je temperatura tek malo ispod ili iznad postavljene vrijednosti. Naprotiv, sustavi preciz-no i kontinuirano doziraju nu`ne koli~ine energije za postizanje èljenog klimatskog stanja prostorije, {to se polu~uje elektroni~ki upravljanim motorima u interesu prilago|avanja odre|enom u~inku grijanja i hla|enja. Upravo zahvaljuju}i nenadma{noj inverterskoj teh-nologiji pogonski elektromotori rade mirno, kako u~inski tako i gospodarski, a prvenstveno be{umno – nisu uzrokom nastanka propuha budu}i da je dovod zraka u prostoriju uvijek precizno pode{en. Rezultat su dulji vijek trajanja proizvoda te smanjeni tro{kovi odràvanja i servisiranja.

Elektroni~ka kontrola klimeElektroni~ka kontrola klime podràva stabilnu tempe-raturu prostorije i istovremeno omogu}uje primjere-nu u{tedu energije tijekom cjelogodi{njeg razdoblja s obzirom na visokou~inkovitu tehnologiju.

Brzo postizanje èljenih uvjetaUtro{ak se energije pove}ava za 10% prigodom po-stizanja èljene temperature prostorije. Vrijeme po-stizanja èljene temperature prostorije za tre}inu je manje od potrebnog vremena konvencionalnih klima-tizacijskih sustava.

izvan vidnog podru~ja osobe, te koristiti indirektnu ra-svjetu ili sjenila i izbjegavati sjajne povr{ine.

Inverter tehnologija {tedi strujuKlimatizacija je uz dana{nje temperature postala im-perativ. Novi klima-ure|aji sve su sofisticiraniji i osim {to dolaze u izvedbama koje je lako uklopiti u stil ure|enja, va`nije je da se javljaju nove tehnologije uz koje je mogu}e ostvariti i u{tede na elektri~noj ener-giji. Jedna je od takvih novosti i inverter. O ~emu je rije~? Za razliku od konvencionalnih jedinica, inver-

44

Ure|enje interijera

www.mirakul.hr 4�

Ure|enje interijera

[to se uredskog prosto-ra ti~e, i tu je vi{e nego potrebno voditi ra~una o kvalitetnoj rasvjeti jer dobra rasvjeta pri radu

smanjuje o~ni napor, glavobolju i umor.

arhitektonski unutarnji profili bee_bo®

Luksuzno, ali jednostavno. Tako bi se najkra}e mogao opisati dojam koji pruàju arhitektonski unutarnji profili tvrtke Deceuninck zaigranog naziva Bee_bo®. Rije~ je o prozivodu koji dopu{ta igranje suprotnosti-ma: hi-tech izgledom proizvoda i prirodnim materijalima te ostalim elementima u prostoru. Jednostavan, geometrijski dizajn ~ini Bee_bo® savr{enim za prekrivanje zidova (ravnih ili zaobljenih), stropova i ostalih povr{ina. Nezahtjevno odràvanje, lako}a primjene i ekolo{ka odrìvost proizvoda, kvalitete su tako|er ugra|ene u Bee_bo®.

Ekolo{ki osvije{ten proizvodBee_bo® je trenutno dostupan u tri strukture: pravocrtnoj, kvadratnoj i vafl. Upravo te strukture ~ine osnovu proizvoda, a unutarnjom igrom sastavnica koje oblikuju njihovu kona~nu snagu, osiguravaju razli~ite

kreacije i pruàju potpunu slobodu u oblikovanju. Osim tih kvaliteta, Bee_bo®, uzimaju}i u obzir njegov cjelokupni ìvotni vijek i vode}i ra~una o budu}im potrebama, daje pozitivan doprinos ekolo{kom sustavu, kao odrìvi proizvod. Profili su proizvedeni na bazi 100% recikliranog PVC-a. Nakon primjene zavr{nog sloja, nov proizvod sadrì vi{e od 80% recikliranog materijala. Na kraju njegova ìvotnog vijeka, proizvod se moè jo{ jednom potpuno reciklirati.

Za maksimalnu kreativnostUz Bee_bo® kuhinja se stapa s dnevnim boravkom, kupaonica postaje dio spava}e sobe. @ivot. Rad. Opu{tanje. Sva razli~ita ìvotna okruènja prevode se u razli~ite prostore u kojima arhitektura osigurava osje}aj inspiracije, osje}aj koji moè nastati kombinacijom razli~itih Bee_bo® arhitektonskih profila za interijere. Jednostavnost sustava uvijek jam~i da bilo koji prostor, od privatnog do javnog, moè biti kreiran u trendu, na stilski i kreativan na~in.

Klimatizacija je uz dana{nje temperature postala imperativ. Novi klima-ure|aji sve su sofisticiraniji i osim {to dolaze u izvedbama koje je lako uklopiti u stil ure|enja, va`nije je da se javljaju nove tehnologije uz koje je mogu}e ostvariti i u{tede na elektri~noj energiji.

[to se kupaonice ti~e, kreativnost je opet determi-nirana prostorom i naj~e{}e poloàjem instalacija. „Preporu~ila bih gdje god i kada god je to mogu}e iz-baciti perilicu rublja iz kupaonice, fokusirati se na ra-svjetu, a izbor keramike i sanitarnih elemenata doista je ogroman. Sve ovisi ponovno o afinitetima klijenta, ali i potrebama. Radila sam obiteljske ku}e u kojima je i po 4 kupaonice pa se tu moète poigrati masom ideja i detalja, ali ako ste osu|eni na jednu kupaonicu, onda tu prvo zadovoljavate funkcionalnost“, pri~a Peki}.

U~inkovitost {tednje energijeInverterski sustavi mogu polu~iti oko 30% u{tede utro{ka energije, zahvaljuju}i pobolj{anom koeficijen-tu u{tede (COP). COP predstavlja relaciju izme|u utro{ene elektri~ne energije i ostvarenog rashladnog u~inka. [to je COP ve}i, to dobivate vi{e rashladne energije za 1 kWh uloène elektri~ne energije. Dekoraterski izazov – ure|enje kuhinje i kupaoniceKuhinja i kupaonica su takozvani najskuplji dijelovi svakoga doma. Kuhinja je prostor koji treba zadovoljiti i estetski kriterij, ali svakako treba biti i ekonomi~na. Organizacija prostora u kuhinji trebala bi, u nekakvim idealnim situacijama, slijediti tehnolo{ki proces i pri-rodni slijed obavljanja poslova. Primjerice, osoba vadi namirnicu iz hladnjaka, stavlja ju na komad radne povr{ine, pere ju, pa opet vra}a na radnu povr{inu, kuha jelo u koje stavlja namirnicu, priprema ostalu hranu, pa ponovno ostavlja na dio radne povr{ine...

Dakle, potrebno je prije svega voditi ra~una o tome da je tijek radnja koje se obavljaju u kuhinji logi~an i da se prostor podredi toj ~injenici, a ne obratno. Narav-no, sve je determinirano veli~inom i oblikom prostora kojim se raspolaè. „Oblik, vrste i boje kuhinje stvari su, naravno, u domeni osobnog izbora“, isti~e Nikolina Peki}.

4�

Ure|enje interijera

Kvalitetne podne oblo-ge zaslu`ne su za dobru

zvu~nu i toplinsku izolaciju doma. Osim toga, one nagla{avaju i estetiku unutarnjeg

ure|enja.

www.mirakul.hr 4�

Ure|enje interijera

terijal ili, pak, neki stari materijal uporabiti na sasvim nov na~in te tako izmamiti zavidne poglede okoline i slu~ajnih promatra~a.

Hod po drvetu ili keramici?Jedan je od najva`nijih poslova, ali i najisplativijih ulaganja prilikom izgradnje ku}e i njezina ure|enja, postavljanje podnih obloga. Kvalitetne podne oblo-ge zaslu`ne su za dobru zvu~nu i toplinsku izolaciju doma. Osim toga, one nagla{avaju i estetiku unutar-njeg ure|enja. Danas su jo{ uvijek naj~e{}e u upora-bi drvene podne obloge, no sve je vi{e egzota, znatno duìh dimenzija, tzv. dvoranskih. Takve dimenzije daju ve}e mogu}nosti pri slaganju poda, ali i atraktivnost prostoru. Drveni su podovi topliji i vizualno i na kon-takt. Naravno, ukoliko èlite imati podno grijanje, onda drvo nije dobar izbor, pa izbor pada na kamene ili kerami~ke podove. Sve se ~e{}e na pod polaù velike dimenzije podnih obloga, bez fuga, pa podovi izgledaju cjelovito. Ove vrste obloga koriste se kako za obiteljske ku}e, tako i za poslovne prostore, a mogu popratiti svaki trend. U odre|enim prostorima moète prona}i i lijevane podove, od specijalnih masa ili smola, koje doista izgledaju atraktivno, no kao i sve ostalo, dosta toga ovisi o prostoru i preferencijama, ukusu te dubini dèpa samog investitora.

Ne{to novoUre|enje interijera nudi neograni~ene mogu}nosti, a svake se godine netko dosjeti kako na nov i dotad nezamisliv na~in u cijelu pri~u ubaciti neki novi ma-

najnoviji trendovi u studio Ca’doro

Minimalizam, ravne linije, intenzivne boje zidova, tapeta i namje{taja posljednji su trendovi u opremanju ekskluzivnih interijera kakve u suradnji s arhitektima i dizaj-nerima svojim klijentima nude u Studiju za opremanje interijera Ca’doro.

Rije~ je o osje~koj podru`nici renomirane tvrkte koja posluje ve} deset godina i iza sebe ima odra|ene brojne projekte. „Iako postoje odre|eni svjetski trendovi, ljudi ih se uglavnom ne pridràvaju. Ure|enje interijera zapravo je vrlo individualna stvar i svatko je u mogu}nosti stvoriti sebi dom u kakvom èli ìvjeti, prema svojim preferencijama, èljama i ukusima“, kaè Sa{a Trauber, direktor osje~kog studia Ca’doro, smje{tenog u @upanijskoj ulici, gdje klijenti mogu dobiti kompletnu uslu-gu opremanja svog interijera: od namje{taja, rasvjete, tapeta, podnih obloga, do savjetovanja i projektiranja unutra{njosti svog doma bilo da se radi o komadnom ure|enju ili opremanju kompletnog prostora po sistemu ‘klju~ u ruke’.

Adut ekskluzivne ponude studija Ca’doro ekskluzivan je uredski namje{taj visoke kvalitete, poznate talijanske marke Frezza, kojega diljem Europe prati glas najkvali-tetnijeg proizvo|a~a uredskoga namje{taja.

Dobro odabran namje{taj puno govori o njegovu vlasniku

Nina Vidakovi} iz osje~kog predstavni{tva Themelije. Raznolika se ponuda Themelije proteè od kuhinja, blagovaonica, dnevnih, spava}ih i dje~jih soba, do garderobnih ormara, garderoba i kliznih stijena, vra-ta proizvo|a~a Tre-Pi&Tre-Più, pa sve do tepiha vi{e proizvo|a~a, a najpoznatiji su oni {panjolske dizaj-nerice Nani Marquine, koja radi urnebesno zabavne i interesantne vunene tepihe te prate}u opremu.

U Themeliji }ete prona}i i {iroku ponudu branda Calligaris, koji ima dugu tradiciju u proizvodnji sto-laca. Tu je i velik izbor stolova, fotelja, TV komoda, sjede}ih garnitura i dodatne opreme za dom, a sve po pristupa~nim cijenama. Sli~na je situacija i s brandom Porada. Na samom vrhu popisa svjetskih proizvo|a~a sjede}ih garnitura je Flexform, kojeg Themelia za-stupa dugi niz godina te ponosno predstavlja njegov glamurozan, ali iznimno diskretan i elegantan dizajn te nezamjenjivu udobnost. Themelia je zastupnik jo{ brojnih proizvo|a~a, kao {to su Zanotta, Poliform, Morso i Magis, za koje dizajniraju velika imena poput Carla Colomba, Roberta Barbierija, Emafa Progettija, Patricie Urquiole, Rona Arana i mnogih drugiih. Od uredske se opreme isti~e ona s potpisom Fantoni, Mo-bilex, Kastel, Rexite, a u ponudi je i vrhunska rasvjeta Foscarini, Flos, Artemida...

Kod odabira namje{taja pokazalo se nerijetkim da lju-di ne vode ra~una o dimenziji namje{taja koji odabiru, a ponekad im sve vi|eno izgleda iznimno privla~no pa èle sve smjestiti u svoja ~etiri zida bez obzira na stil, boju ili namjenu. Stoga je od velike va`nosti prije kupnje svoj prostor premjeriti. No, niti to nije uvijek dovoljno. Potrebno je voditi brigu o puno vi{e stvari kako bi komad namje{taja u prostoru zasjao jednakom snagom poput one zbog koje ste se odlu~ili kupiti ga. Skladno odabrani i pravilno raspore|eni, komadi namje{taja govore mnogo, kako o samom vlasniku, tako i o prostoru u koji su smje{teni.

Zato Themelia kupcima uvijek nudi stru~nu pomo}. „Nerijetke su situacije u kojima nas kupac povezuje sa svojim arhitektom ili dizajnerom s kojim ve} sura|uje, ali i obrnuto, na{i dugogodi{nji suradnici arhitekti i di-zajneri preporu~uju Themeliju kao izbor za opremanje prema njihovim zamislima i rje{enjima“, zaklju~uje Nina Vidakovi}. ■

Dizajn, moderne tehnologije i materijali koji slijede trendove imaju svoju cijenu, no jo{ uvijek ona moè biti pristupa~na. Za one s vi{e dizajnerskog apetita tu su, naravno, i ekskluzivni komadi s potpisom koji ostavljaju bez daha.

4�

Kada se odlu~ite na izbor novog poku}stva, osvjeènje va{ega radnog prostora, boravaka ili kuta za opu{tanje, nerijetko zapo~inju prave drame. Kamo okrenuti sjede}u garnituru, koji oblik stola odabrati koje boje, materijale, {to s rasvjetom i dr. Sto pitanja, a treba prona}i odgovore. Jedno je od rje{enja potraìti pra-vi izbor namje{taja i stru~nu pomo}. Salon ekskluzi-vnog namje{taja Themelia uspje{no posluje ve} pu-nih 20 godina, {to ih je okrunilo nagradom ZLATNA KUNA za 2006. godinu. Themeliju ~ini tim arhitekata i dizajnera te ostalog stru~nog osoblja. Odredili su se kao tim koji spremno oslu{kuje zahtjeve i potrebe svoga klijenta, te pruà pomo} u kreiranju modernog i funkcionalnog prostora. Namje{taj u Themeliji nosi pe~at visoke kvalitete i moderna dizajna, a izra|en je od modernih materijala koji prate trendove i tehno-logiju. Dizajn, moderne tehnologije i materijali koji slijede trendove imaju svoju cijenu, no jo{ uvijek ona moè biti pristupa~na. Za one s vi{e dizajnerskog ape-tita tu su, naravno, i ekskluzivni komadi s potpisom koji ostavljaju bez daha.

„U Themeliji moète prona}i sve za opremanje svojih stambenih i poslovnih prostora. U ponudi je i namje{taj renomiranih proizvo|a~a od kojih neki, moèmo slobodno re}i, potpisuju dio povijesti talijan-skog dizajna, stoga ne samo da prate trendove u ma-terijalima, oblicima, inovacijama, tehnologiji i dizajnu, ve} ih oni dobrim dijelom i stvaraju kao, primjerice, Zanotta, Poliform, Flexform, Moroso i drugi“, isti~e

Asortiman Flexforma Themelia zastupa dugi

niz godina i ponosno predstavlja njegov gla-

murozan, ali iznimno diskretan i elegantan

dizajn te nezamjenjivu udobnost.

Sponzorirani ~lanak

Little field of flower by Nani Marquina

Ure|enje ureda - sinteza funkcionalnosti, visokog nivoa kakvo}e i designa

pregra|ivanja prostora ovisno o vrsti poslovanja, utjecaj buke na radnim mjestima, smjernice za pla-niranje rasvjete, uporabu klima-ure|aja te ekolo{ko razmi{ljanje pri proizvodnji opreme, vode}i ra~una o mogu}nostima recikliranja proizvoda. Samo je u SR Njema~koj za sada 54 proizvo|a~a uredske opreme pristupilo udruzi, te su za pojedine svoje proizvo-de zatraìli izdavanje QUALITY OFFICE certifika-ta. Ni najve}i proizvo|a~i nemaju certifikate za sve svoje proizvode. Zanimljivi su financijski podatci za Njema~ku u 2007. godini koji ukazuju na trend prodaje uredskog namje{taja. Vrijednost izvoza iz Njema~ke iznosila je 695,1 milijuna €, dok je vrijed-nost uvoza u Njema~ku bila 270,4 milijuna €. Vrijed-nost uvoza uredskog namje{taja iz Italije u Njema~ku je od 30 milijuna € u 2006. godini pala na 19,5 miliju-na €. To nije znak da je kakvo}a talijanskog namje{taja u kratkom periodu manja, ve} su investitori u ve}oj mjeri prihvatili stav da je nabavka namje{taja posebno visoke kakvo}e, unato~ ne{to vi{im cijenama, isplati-va. Poseban tretman iziskuju radni stolci. Za zdravlje uposlenih na radnim mjestima na kojima se po 8 ili vi{e sati dnevno sjedi pored ra~unala najva`nije je kori{tenje stolaca s ergonomskim svojstvima. A upravo kod odre|ivanja koji radni stolac moèmo nazvati er-gonomskim stolcem uo~avaju se naj~e{}e zablude. Na trì{tu se mnogi proizvodi bez ikaka srama nazivaju ergonomskima. To nije izmi{ljotina na{ih trgovaca, ve} su i u Europi kojoj toliko teìmo ovakvi epiteti poznat pojam. Proizvo|a~i kvalitetnih ergonomskih stolaca podvrgavaju svoje proizvode dodatnim ispitivanjima kojima se utvr|uju upravo ergonomska svojstva. Za takve se modele izdaje poseban ergonomski certifikat. Taj certifikat nema nikakve veze s certifikatom kojim se utvr|uju kakvo}a izrade i sigurnosna svojstva sto-laca. Niti jedan proizvo|a~ stolaca u Europi nije dao na provjeru ergonomska svojstva za sve svoje modele, ve} samo one koji ispunjavaju ergonomske kriterije.

Moèmo zaklju~iti da se ve} u fazi projektiranja i izrade tro{kovnika za nabavku uredske opreme isplati prihva}anje kriterija ve}e kakvo}e, a time, dugoro~no gledano, i u{tede. Primjenjuju}i pri tome iskustvo i znanje vode}ih proizvo|a~a u Europi, moè biti samo od koristi. ■

U vrijeme naglog razvoja privatne inicijative osnovan je velik broja novih tvrtaka. Nerijetko oskudne financijske mogu}nosti osniva~a rezultirale su nabavkom namje{taja i stolaca upitne kakvo}e. Dobar je dio tvrtaka ve} obnovio svoj uredski inventar. U slu~aju nabavke radnih stolaca i u vi{e navrata.

�0

Mnogi su shvatili da opremanje ureda kvalitetnijom opremom povla~i za sobom niz prednosti. Trajnost opreme koja je izra|ena od kvalitetnih materijala, er-gonomska svojstva koja pridonose zdravlju uposlenih i boljem radnom u~inku, te ugoda u poslovnom pro-storu u kojem je design namje{taja i ostalih elemenata interijera na visokoj razini - prednosti su zbog kojih nije isplativo mi{ljenje da je «najpovoljnija ponuda» ona s najniòm cijenom. Sve se ~e{}e prihva}aju kri-teriji za izbor opreme interijera u kojima je uvjet viso-ke kakvo}e vrlo razgovjetno utvr|en. U tom se slu~aju te{ko moè nametnuti izbor «najpovoljnije» ponude s nesrazmjerno niskom cijenom. Propisi hrvatskih nor-ma kojima se utvr|uju kriteriji kakvo}e zaostaju za europskim. âk su i europske EN norme doìvljavale evoluciju unutar EU. Od prvobitnih kriterija iz 1986. godine do danas EN norme ne pruàju dovoljno uvjeta za vi{i stupanj ocjene kakvo}e uredskih prostora.

Udruga proizvo|a~a uredske opreme iz nekoliko ze-malja dogovorila je dodatne kriterije kojima se nado-punjuju minimalni uvjeti EN normi. Dodatni kriteriji obuhva}eni su u smjernicama L-Q01-06, a proizvo|a~i uredske opreme mogu zatraìti za svoje proizvode izdavanja QUALITY OFFICE certifikata (www.quali-ty-office.org). Kriteriji obra|uju standarde kakvo}e proizvoda, uzimaju}i tako|er u obzir i kriterije radne medicine te obuhva}aju:1. savjete glede ergonomije radnih mjesta2. preporuke u svezi osnovnih principa odre|ivanja

kakvo}e za sve proizvode, posebno za: a) stolce (radne, konferencijske i stolce za javne pro-

store)b) uredski namje{taj (radne stolove, ladi~are, ormare i

pregrade radnih prostora) 3. kriterije za elektrifikaciju radnih mjesta i optimal-

nog integriranja tehni~ke uredske opreme4. kriterije koji utvr|uju sposobnosti trgovaca koji

raspolaù iskustvom i kadrovima kako bi potencijal-nim investitorima pruìli savjete te prijedloge za op-timalna rje{enja ure|enja uredskih prostora.

Nadalje se smjernicama obra|uju i sigurnosni uvjeti pri izradi radnih stolova i ormara, uvjeti kori{tenja ra~unala u uredima, optimiziranje planiranja

Za zdravlje uposlenih na radnim mjestima na

kojima se po 8 ili vi{e sati dnevno sjedi pored

ra~unala najva`nije je kori{tenje stolaca s er-

gonomskim svojstvima.

Ure|enje interijera

Piše: Zmagoslav Rusjan

Znalci isti~u kako u posljednjih dvadesetak godina takva navala nije vi|ena, te da je u tijeku prava eksplozija restoranskog businessa. I to ne bilo kakvih restorana, nego onih koji ciljaju na imu}niju klijentelu, relativno skupa mjesta, gdje dvoje ljudi, s vinom, te{ko moè pro}i ispod stotinu eura, a ve}ina se ra~una za dvoje kre}e od tisu}u kuna na vi{e.

Gastronomski vodi~likim ure|enim parkirali{tem i terasom s pogledom na Dravu. Kuhari tog restorana posebno su vje{ti u spra-vljanju fi{-paprika{a te svih vrsta rije~ne ribe, kao i specijaliteta ispod peke i jela s ro{tilja. U ponudi su tra-dicionalni slavonski kola~i kao i poznata vina prete`no slavonskog podneblja. Kr~ma Kod Ruè, ure|ena u tra-dicionalnom stilu, smje{tena je u Tvr|i. Di~i se ponu-dom jela koja su se nekad spravljala na ovom podru~ju. Konzumaciju jela i pi}a ondje oboga}uju romski muzi~ari starogradskim pjesmama.

Kao {to joj i samo ime kaè, Slavonska ku}a predsta-vlja ~itavu isto~nu Hrvatsku u malom: od njezinih najukusnijih specijaliteta, do obi~aja i ugo|aja koje ona predstavlja. Osje~ka Tvr|a skriva jo{ jedno popular-no gurmansko odredi{te. Rije~ je o Old Bridge Pubu ~ija se raznolika ponuda jela, pi}a i dodatnih sadràja pro{irila preko tri etaè i ljetnoga vrta. @ivopisno ure|en Pub uz hranu po doma}oj recepturi, ovoga lje-ta na meniju nudi i {irok izbor tjestenine. Slavonske specijalitete mogu}e je ku{ati i u restoranu Bendek na Vukovarskoj. Uz njih Bendek nudi ribu, jela s ro{tilja i mnoga druga jela po narud`bi.

Jedan od onih koji svojom kvalitetom iz godine u godinu pobire simpatije je i restoran Bijelo-plavi, smje{ten uz osje~ki Gradski vrt. Pored tipi~ne regio-

Posljednjih godina Hrvatskom se {iri trend ja~anja po-pularnosti kvalitetnih i dobro vo|enih restorana, koji je preuzeo Zagreb, ali se polako {iri i ostatkom zem-lje. Da se radi o svojevrsnoj renesansi ugostiteljstva pokazuje i ~injenica da u neke trendy zagreba~ke re-storane gotovo vi{e i nije mogu}e u}i bez prethodne rezervacije mjesta, jer su sva ve} zauzeta.

Znalci isti~u kako u posljednjih dvadesetak godina takva navala nije vi|ena, te da je u tijeku prava ek-splozija restoranskog businessa. I to ne bilo kakvih re-storana, nego onih koji ciljaju na imu}niju klijentelu, relativno skupa mjesta, gdje dvoje ljudi, s vinom, te{ko moè pro}i ispod stotinu eura, a ve}ina se ra~una za dvoje kre}e od tisu}u kuna na vi{e.

Posjetitelji su takvih restorana sve brojniji, dobro se razumiju u hranu i pi}e, te na svom stolu o~igledno èle ne{to iznadprosje~no. Na odlazak u restorane ne gleda kao na slu~ajan mjese~ni doga|aj, nego se radi o stalnoj navici. Dokaz je to i pove}anog broja stranih turista, poglavito u Zagrebu, s kojima stiù i razmjerno ve}a o~ekivanja {to se ti~e hrane i vina, no radi se i o odrazu sve ve}e svijesti me|u ugostiteljima o nu`nosti stvaranja i pronalaènja trì{ne ni{e i jasnog profili-ranja svog objekta, po~ev{i od kuhinje, preko atmosfe-re do razine usluge i konzistentnog odràvanja te slike u mislima svojih gostiju.

Krenimo od istoka...Na tragu takvih procesa u Slavoniji i Baranji ve} je nekoliko restorana, koji svojom specifi~no{}u, bilo da se radi o hrani, vinu, glazbi ili atmosferi, odska~u od ostatka scene. Upravo jedan s neskrivenim {armom je i restoran Waldinger, smje{ten u uèm gradskom sredi{tu. Osim 187 vrsta vina koje su na raspolaganju gostima restorana, na meniju se nalaze bogate gastro-nomske delicije specifi~ne za slavonsko podneblje, a otvaranjem najavljene autohtone taverne i vinskog podruma ponuda Waldingera pobudit }e jo{ ve}e za-nimanje me|u poslovnim ljudima i svim poznava-telima vrhunske kuhinje i okusa. Za razliku od Wal-dingera, restoran Karaka odi{e neobveznijim duhom, obiteljskim ugo|ajem, a ugodan ambijent dodatno }e poja~ati ukupan dojam plovidbe na jedrima dobra oku-sa. U Karaki se posebno ponose svojim ro{tiljom na dr-venom ugljenu pripremljenim uz pekarski krumpir.

[irok spektar èlja zadovoljava restoran Prehrana, koji se isti~e svojim ugodnim prostorom i dugogodi{njom tradicijom u pripremanju prvoklasnih specijaliteta. Njihov catering opsluìvao je mnoge zna~ajne evente, me|i kojima i dràvne protokole, {to dovoljno govori o kvaliteti okusa njihove hrane. Restoran je smje{ten u blizini gradskoga sredi{ta, iza kru`nog toka, i pogodno je mjesto za izvesti poslovne partnere na radni ru~ak. Uz rijeku Dravu smjestio se restoran Kod Javora, s ve-


Gastronomski vodi~

Pripremio: Kre{imir [imac

Na odlazak u resto-rane ne gleda kao na slu~ajan mjese~ni doga|aj, nego se radi o stalnoj navici.

�4

Gastronomski vodi~


Gastronomski vodi~

Me|u poznatijim osje~kim restoranima svakako treba istaknuti i pizzeriju AS u ulici StjepanaRadi}a, koja nudi ugodno mjesto za druènja, ali i sve druge pri-gode, uz doma}a jela u mirnoj atmosferi. Oni èljni svjeè morske ribe, jela ispod peke i dnevno svjeìh poga~ica mogu se zaputiti u restoran Bonus, gdje osim navedenih jela mogu uìvati u specijalnim platama kao {to su plata “Bonus”, riblja plata “Bonus”, ili dimlje-nim vje{alicama i “Pfeffer steaku” (papreni odrezak).

Posebno je te{ko prona}i mjesto u Citadeli u Vardar-cu. Ve} pri samom pribliàvanju tom popularnom baranjskom ugostiteljskom objektu, odu{evit }e vas miris jednog od najukusnijih fi{-paprika{a na ovom podru~ju. Stoga ni ne ~udi neprestana gu`va na njiho-vu parkingu. Restoran Slavonija smje{ten je u sklopu hotela Mursa, nedaleko od centra Osijeka i starog dije-la grada Tvr|e. Ugodan i prostran ambijent te ljubaz-no osoblje nastoje pruìti poseban doìvljaj i uìtak u jelima slavonske kuhinje. U ponudi su razna hladna i topla jela te predjela, jela od riba, glavna jela, prilozi, salate i slastice.

Sukladno povijesnim i kulturolo{kim utjecajima, od Rimljana i Turaka do Austro-Ugarske, dana{nja je ku-linarika Slavonije potakla kuhare restorana Zdjelarevi} u Brodskom Stupniku na raznovrsne gurmanske krea-cije, kojima stvaraju jedinstvenu ponudu. Putovanje po slavonskim i baranjskim restoranima, naravno, dosta }e ovisiti i o osobnim ukusima. A bio va{ ukus sklon ribljim specijalitetima ili ne, fi{ od smu|a u ilo~kom hotelu Dunav ne}e vas ostaviti ravnodu{nim. Restoran Kormoran smjestio se na rubnom djelu parka prirode Kopa~ki rit. Izgra|en je u stilu lova~ke ku}e, a nje-govu unutra{njost sa~injavaju ribarska i lova~ka sala ukra{ena motivima parka prirode. Specijaliteti ku}e su riba i divlja~, ali se rade i mnoga druga jela, sve na pri-rodan i izvoran na~in, na otvorenom, pred gostima.

nalne slavonske kuhinje, u ponudi restorana prisutna su i jela internacionalne kuhinje. Princip Bijelo-plavih je da se za pripremanje jela koriste samo svjeè na-mirnice uskla|ene s godi{njim dobima u kojima su najukusnije. Svakodnevno se u restoranu pe~e mirisni slavonski kruh od p{eni~nog, crnog i bijelog te kuku-ruznog bra{na. Smje{ten u Industrijskoj zoni bistro Vesna okrenut je poslovnoj klijenteli. Iako specija-lizirana za industrijski catering, Vesna nudi ukusnu hranu pripremljenu po doma}oj recepturi u ugod-nom ambijentu. Na prvom mjestu ponude restorana Plavi podrum je specijalitet ku}e - mlada janjetina s ra`nja, zatim janjetina le{o, janjetina i teletina ispod peke i kisela janje}a juha, ~ija je tajna pripremanja zadràna u obitelji Ravli} i prenosi se nara{tajima. Pla-vi podrum svojim gostima nudi jo{ mnoga gotova jela, jela s ro{tilja te brojne specijalitete bogate slavonske kuhinje.

od doma}ih su{enih kobasica i slanine, ~varci, sirevi, juhe, gra~anski lon~ek, podsljemenski odrezak i {estin-ska pe~enka. Tu su i brojna jela od divlja~i kao {to su pr{ut od divlja~i, pe~ena divlja patka i fazan, srne}i medaljoni i medvjedina na àru, te drugi specijalite-ti spravljeni po starim receptima i bogata vinoteka za vinske sladokusce. Restoran Croatica nudi {iroku le-pezu jela od mediteranske kuhinje, pripremljene na nov i jedinstven na~in, do tradicionalne peke te ribe s pravog ro{tilja.

U restoranu Opium moète ku{ati, ali i vidjeti kako se pripremaju raznolike delicije azijske kuhinje koje priprema {ef kuhinje iz Bankoka. Ako se èlite doista osje}ati kao doma, za vas je restoran Babylon. Salon je ure|en kao dnevni boravak u kojem se gosti mogu opustiti uz vrhunsku cigaru i cognac, novine, {ah, po-gledati film ili jednostavno pri~ati u ugodnom dru{tvu, dok na meniju suvereno vladaju riblji specijaliteti. Je-lovnik restorana Argante u sklopu Hotela Antunovi} u Zagrebu predstavlja gastronomsku {etnju po svim hr-vatskim regijama od Dalmacije, Kvarnera, Istre, Like, Gorskog kotara, Hrvatskog zagorja, Me|imurja do Po-dravine i Slavonije.

Restoran Dubravkin put poznat je po vrhunskoj kva-liteti, a njegova osnovna gastronomska karakteristika

Ovaj kratki pregled samo je rezultat preporuka razli~itih stru~nih izbora, portala i medija. Mnogo je zanimljivih kutaka koji tek ~ekaju biti otkriveni. Uko-liko imate vremena i volje, uvijek se isplati malo skre-nuti s utabanih restoranskih putova.

... zaustavimo se nakratko u sredi{tu...Jo{ je bogatija ponuda hrvatske metropole. No, u na-brajanju ne}emo pogrije{iti ako krenemo s poznatim restoranom AS. Okruèn Zelengajem koji ljeti pruà lijepi ugo|aj i hladovinu na terasi, AS nudi ribe, {kam-pe i {koljke - svjeè svaki dan. Tridesetogodi{nja tradi-cija i uvijek svjeì plodovi mora doprinijeli su mnogim vrijednim nagradama i priznanjima koje je restoran AS dobio, a povodom 900 godina grada Zagreba progla{en je najboljim ribljim restoranom glavnoga grada.

Ako èlite gledati kako se hrana spravlja, a jo{ k tome japanska, onda je Takenoko u Kaptol centru pravo mje-sto za vas. Vrhunski pripremljena japanska kuhinja re-storana, kroz “fusion style” uveseljava sladokusce koji preferiraju delicije spravljene u azijskom woku ili na plo~i. Uz nekoliko vrsta sushija, u ponudi Takenoka brojni su japanski specijaliteti. Meni restorana Boban u blizini Trga bana Jela~i}a osmislio je majstor talijanske kuhinje Carlo Conforti. U ponudi su restorana brojne vrste hladnih salata, specijaliteti od raznih vrsta pa{ta ({pageta, penna, tagliatella, tortelina, lasagna, fussila, njoka, raviola, tortignola), riòti i jela sa àra. Restoran Cavallino smjestio se nedaleko od zagreba~kog auto-busnog kolodvora u naselju Zavrtnica. Poznat je po odli~noj talijanskoj kuhinji, ali i odli~no spremljenim doma}im specijalitetima te po velikoj ponudi vrhun-skih vina.

People’s na Radni~koj cesti profilirao se kao ekskluzi-van, ali relativno pristupa~an restoran i lounge bar u ~ijem se prostoru ~esto odràvaju razli~iti korporativ-ni eventi. Za razliku od njega, Lido na Jarunu temelji se na petnaest godina dugoj tradiciji i predstavlja vrh gurmanske ponude grada Zagreba. Za restoran Marcel-lino u Jurjevskoj ulici kaù da se, od modernog talijan-skog restorana s francuskim i {panjolskim dodirima, promaknuo ne u konvencionalni restoran, nego u prvi pravi labaratorij vrhunske hrane u Hrvatskoj.

U prigorsko-{estinskom stilu ure|en je restoran Dva goluba, gdje se ~esto organiziraju izlo`be slika i knjièvne ve~eri, a u ponudi su 25 raznih predjela, 70 glavnih jela i 20 vrsta deserta. Specijaliteti ku}e su jela s ro{tilja i ra`nja, te divlja~ i jela ispod peke. Okrugljak je prostor koji di{e doma}om, opu{tenom atmosfe-rom gdje se name}e pitanje: “Kaj su to jeli na{i sta-ri?“. Odgovor moète na}i u meniju Okrugljaka koji se moè pohvaliti velikim brojem tradicionalnih jela, povremeno oplemenjenim europskim trendovima. Dio gastro ponude na stolovima Starog Puntijara ~ine jela

Ukoliko imate vreme-na i volje, uvijek se

isplati malo skrenuti s utabanih restoranskih

putova.

Uz rastu}i restoran-ski business, usluga cateringa posljednjih je godina sve popularnija. Ne samo u poslov-nom svijetu, nego i na raznim privatnim doga|anjima.

gastro karta Hrvatske

Iako poznajemo mnogo autohtonih hrvatskih jela, ~esto nismo sigurni iz kojeg podneblja potje~u. Za vas smo razvrstali pojedine specijalitete po regijama, kako biste znali {to o~ekivati ako se zateknete u jednoj od njih, a ponude vas doma}om hranom.

Sjeverozapadna Hrvatska: purica s mlincima, razli~ita pe~enja, gula{i, krvavice s kiselim kupusom, zimska salama, kotlovina, zagreba~ki odrezak, jela s vrganji-ma, {trukle, salata od graha, krastavci s vrhnjem, svjeì sir, prge, {trudle, bu}nica, orahnja~a, makovnja~a, gibanica, buhtli, krafne, hrvatske pala~inke, paprenjaci, kukuruznja~a, zlevanka, kukuruzni kruh...

Slavonija i Baranja: ljuti gula{i (gove|i, od divlja~i), regos (nekoliko vrsta mesa i tjestenina), fi{-paprika{ (s razli~itom ribom: {aran, {tuka, itd.), jela od peradi i svinjetine, dimljena i su{ena svinjska {unka, kobasice, kulen, sir i vrhnje, su{eni sir, jela od p{enice: bijeli kruh, pite i drugi kola~i s orasima, makom ili dèmom od {ljiva...

Gorski kotar i Lika: palenta, kuhani krumpiri ili polovice krumpira pe~ene zajedno s ljuskom, kiseli kupus, grah, kozje i kravlje mlijeko te izvrsni sirevi ({kripavac i dimljeni sir), gljive, pastrve, janjetina, ov~etina, svinjetina te divlja~, meso ispod peke...

Primorska kuhinja: utjecaj Grka, Rimljana, Ilira te kasnijih mediteranskih kuhinja – talijanske i francuske; lagana kuhinja s obiljem ribe, morskih plodova, povr}a i maslinovog ulja...

Istra i Kvarner: riba i morski plodovi, crni i bijeli riòt, buzare, fuì, tartufi, {paroge, fritaja, istarska vinska supica, maruni...

Dalmacija: lagano kuhanje hrane (uglavnom u vodi ili na àru) i mnogo ribe, ma-slinovog ulja, povr}a i samoniklih trava; pr{ut i sir, masline, lu~ice, kapari, janjeti-na, vitalac, pa{ticada s njokima, brodet, hobotnica ispod peke, aramba{i}i, vi{ka poga~a, soparnik, blitva s krumpirom, mje{avina samoniklog povr}a kuhana s krumpirom, kamenice, jegulje, àbe, suhe smokve, br{tulane mendule, mandulat, smokvenjak, fritule, hro{tule, roàta...


Gastronomski vodi~

��

Gastronomski vodi~

...i zavr{imo JadranomZidinama okruèn Kastav skriva gastro biser pod na-zivom Kukuriku. Svjeè riblje fantazije, divlja~, konje-tina, vegetarijanski gangovi samo su naznake {to vam se moè dogoditi kada u njega svratite. U ponudi je i oko 150 vrsta odabranih vrhunskih i kvalitetnih vina, koja su pohranjena u bogatom podrumu koji se nalazi 5 metara ukopan u zemlju i proteè na dva kata. Pulski restoran Valsabion prati glas jednoga od najboljih na Jadranu. Kao takvoga ga, ako ste u blizini, jednostavno ne smijete ni u kojem slu~aju presko~iti. Ako ste ve} si{li u Pulu, izdvojite ne{to vremena za posjet resto-ranu Milan. Ponuda riblje, talijanske i lokalne kuhinje ondje je na vrhunskoj razini, a ponuda restorana sadrì oko 150 vrsta vina i 40 vrsta jakih alkoholnih pi}a.

Iako je smje{ten u sredi{njoj Istri u mjestu Livade ispod Motovuna, brojni se putnici ne boje skrenuti sa svojih ve} zacrtanih trasa puta kako bi ga prona{li i ku{ali nadaleko poznate specijalitete restorana Zigan-te. Oni skloniji klasi~nijem meniju sa svjeìm mor-skim namirnicama ne preska~u pak opatijsku Bevan-du. U jezgri staroga, slikovitog mjesta Volosko nalazi se restoran Le Mandra}. Meni restorana koncipiran je u dva dijela. Prvi je dio a la carte, a drugi je dio de-gustacijski, tj. popularno nazvan slow food. A la car-te ponuda mijenja se u ovisnosti o ponudi sezonskih

velika je ponuda prvoklasne svjeè ribe, {koljaka i rakova isklju~ivo iz Jadranskog mora. Nekada{nji Splendid postao je Lenuci, a u jelovniku nudi sve, od mediteranskog i francuskog kontinentalng izbora do dalekoisto~nih azijskih kuhinja. Zadnjih godina meksi~ka i talijanska kuhinja uz lagani mediteranski izbor postale su dominantne u Lenucijevoj gastro-nomskoj ponudi. Koncept restorana Panino, pak, otkri-vanje je boja, okusa i mirisa Mediterana. Tradicionalan u odabiru namirnica, inovativan u vje{tini pripre-manja, otkriva mediteransku kuhinju u svoj njezinoj razli~itosti.

Otmjeni dekor restorana Paviljon u samom sredi{tu Zagreba oboga}en odabranim slikama najpoznatijih hrvatskih umjetnika, savr{ena je dopuna izvanre-dnim jelima ~uvenog {efa Stanka Ercega. Nudi se privla~an izbor jela kao {to su, recimo, carpaccio, kozice s rukolom ili gu{~ja jetra. Jela od riba i morski spe-cijaliteti uvijek se pripremaju iz svjeìh, svakodnev-no isporu~enih riba iz Jadranskog mora. Jedinstveni koncept restoran-cluba Plató zami{ljen je po uzoru na najpoznatije i najekskluzivnije restorane-clubove di-ljem svijeta, na na~in da tijekom dana moète uìvati u vrhunskoj ponudi raznovrsnih jela, dok se u ve~ernjim satima moète opustiti u klupskom ambijentu uz po-sebne partyje i programe.

svakodnevna ponuda. Za ljubitelje zimske fuìnarske hrane pripremaju se doma}i kuhani buncek, krvavice i kobasice s pirjanim kiselim kupusom.

Odlike kvalitetnog cateringaUz rastu}i restoranski business, usluga cateringa po-sljednjih je godina sve popularnija. Ne samo u poslov-nom svijetu, nego i na raznim privatnim doga|anjima. Sukladno tome, sve je vi{e onih koji se bave pruànjem usluge cateringa. Koje su odlike kvalitetne usluge otkriva nam Ana Lisak, vlasnica zagreba~kog Catering tima Lisak, iza koje su godine iskustva u ovom poslu.

1. Visoka stru~nost, profesionalnost i gotovo laborato-rijska ~isto}a radnoga prostora, opreme i vrhunske higijenske navike zaposlenika pripadaju abecedi i temeljnoj zakonitosti struke. Dobro je znati od kuda hrana dolazi, kakvim se vozilima doprema, tko ju posluùje…

2. Iznimno je va`na sposobnost pomnog planiranja, or-ganiziranja, provo|enja i, na posljetku, kontroliranja te sposobnost da brinemo o najsitnijim detaljima. Kvalitetan je catering sve prije nego improvizacija.

3. Poznavanje najrazli~itijih kuhinja, prehrambenih navika i svjetskih trendova, uz ve} spomenute izni-mne organizacijske i stru~ne sposobnosti, temelj su dobrog cateringa.

namirnica ili inspiraciji kuhara, dok je degustacijski meni istraìvanje koje predstavlja vrhunac doìvljaja objedovanja u restoranu. Volosko je dom i restorana Plavi podrum, gdje se nastoji sa~uvati tradicija izvor-ne hrane i gastronomskih obi~aja primorskog kraja, te se tako u ponudi nalaze i autorski reinterpretirana specifi~na jela Primorja. Plavi podrum gostima nudi i jela s potpisom.

Dubrova~ki GIL’s mjesto je vrhunskog gastro i enolo{kog ugo|aja. Ondje se nude specijaliteti mo-derne francuske kuhinje i uistinu impresivna ponuda vinskog podruma. Tim stru~njaka sa zadovoljstvom je osmislio jelovnike visoke kuhinje koji }e zadovoljiti i najzahtjevnije ukuse. U Dubrovniku se smjestio i Atlas club Nautika, po mnogima jedan od najprivla~nijih i najelitnijih ugostiteljskih objekta u Hrvatskoj, gdje je prilikom svog posjeta Hrvatskoj 2003. objedovao i Papa Ivan Pavao II.

Na povratku iz Dalmacije ili Istre i Kvarnera, svakako skrenite u restoran Bitoraj iz Fuìna koji svoju kuhinju temelji na doma}im, autohtonim jelima. Njegovi su jedinstveni specijaliteti pr{uti od jelena, vepra ili me-dvjeda, kulen od vepra, gljive, àbe - pohane ili na àru u zelenom umaku, pastrve, gula{ ili odrezak od divlja~i. Teletina, janjetina ili vepri} pod pekom u Bitoraju su

Potkraj godine Waldinger otvara tavernu i vinski podrum

Restoran klub Waldinger nalazi se u sklopu ve} poznatog Hotela Waldin-ger na atraktivnoj lokaciji u samom sredi{tu grada Osijeka, @upanijskoj ulici br. 8. Ve} je od otvorenja bilo jasno da se radi o posebnom mjestu koje nastoji obogatiti gastronomsku ponudu grada u originalnom stilu, u duhu tradicije, a opet na jedan suvremeniji na~in. Potvrda da je mjera i jednoga i drugoga doista dobro pogo|ena stigla je u obliku uvr{tenja Re-storan kluba Waldinger me|u 100 vode}ih restorana u Hrvatskoj u 2007. godini, po izboru stranice Gastronaut.hr. „Prepoznata je na{a specifi~nost, kvalitetna ponuda u kojoj se nalaze samo pa`ljivo odabrani sastojci, te briga za gosta, kojemu se uvijek trudi-mo pruìti ono najbolje“, isti~e Berislav Mlinarevi}, vlasnik Waldingera.

Na meniju Restoran kluba Waldinger posebno mjesto zauzimaju riblji specijaliteti te najbolji dijelovi mesa govedine, junetine, patke i zeca: sastojci od kojih se spravljaju neka od najukusnijih autohtonih jela koja ovaj restoran nudi i koje su vrhunski znalci odmah pre-poznali. Uz bogate izvorne okuse hrane u Waldingeru je mogu}e izabrati izme|u ~ak 187 vrsta vina, od kojih se 30 do 50 posto tro{i u kontinuitetu.

„Protok vina iznimno je vaàn, jer je ono najbolje ako se potro{i unutar 3 do 4 godine od uskladi{tavanja. Zato smo i krenuli u projekt otvaranja tradicionalne slavonske Taverne, u sklopu koje }emo urediti vinski podrum, sve u tradicionalnom stilu, gdje }e gosti mo}i ku{ati, ali i kao poklon kupiti na{a doma}a slavonska te neka od ponajboljih vina dostupnih na na{em trì{tu“, najavljuje Mlinarevi} pro{irenje i zaokruìvanje ve} sada bogate ponude Hotela Waldinger.

Dodatnu funkcionalnost restoranu koji ima 60 sjede}ih mjesta daje i dvorana u sklopu hotela koja se koristi za konferencije, domjenke i sli~na doga|anja, a moè primiti 90 osoba.

Jedan od trendova koji su iznjedrile te promje-

ne na gastro sceni takozvani je fusion. Rije~ je o spajanju

naizgled nespojivih sa-stojaka, jela i postupaka

pripreme.

Ipak, ne treba zabora-viti da smo jedna od rijetkih zemalja gdje je prisutno svih pet vinogradarskih zona koje se dijele po zbroju sun~anih sati i tempe-ratura.

Do vitkije linije uz ljetni meni Old Bridge Puba

3. Sendvi~ s rostbifom i krastavcima4. Salata od matovilca s jajetom5. Salata od cvjeta~e i rikole s tunjevinom6. Krem juha od brokule7. Salata s gamberima

U pretplati - jeftinijeKao dodatnu zanimljivost koja krasi ovu ponudu, u Old Bridge Pubu nude mogu}nost tjedne pretplate na ru~ak ili ve~eru. Putem pretplate mogu}e je ostvariti dodatni popust na cijenu, a u paketu dobivate i plan cjelotjednog reìma prehrane s jasno definiranim osta-lim dnevnim obrocima, receptima i na~inom njihove primjene. Sve to kako biste, pridràvaju}i se tog plana, uz uvaàvanje, naravno i svih drugih faktora, poput dovoljne koli~ine kretanja i uno{enja teku}ine, doveli svoje tijelo u formu za novu sezonu kupanja.

Oni koji se te{ko odri~u jela na koje su ve} navikli ne moraju strahovati. Osim {to donosi novu ponudu, ljet-na shema ne mijenja staru. Tako }e oboàvatelji po-sebnog OBP specijaliteta, doma}eg krumpirovog tije-sta, {trukli, njoka i ve} dobro poznatih slastica i dalje mo}i po~astiti svoje nepce ve} proku{anim i na{iroko hvaljenim okusima. Maksimalno ugodni ambijent Old Bridge Puba, s diskretnom glazbom doprinijet }e sveukupnom opu{taju}em ugo|aju. Gosti kojima je, pak, vi{e do provoda, i dalje se ~etvrtkom uve~er mogu proveseliti uz tamburice, a subotom, standardno i zaplesati uz glazbu s DJ pulta. A 20. lipnja odràva se posljednji BIZparty prije ljetne pauze pa vjerujemo da }e atmosfera biti leèrna i vesela, {to jam~i jo{ jedan dobar provod. ■

Na svom meniju uz standardna jela, kao dio ljetne ponude u Old Bridge Pubu ovoga ljeta nude sedam razli~itih vrsta tjestenine za ru~ak i sedam ukusnih jela za ve~eru.

Pasta e basta! - poru~uju iz Old Bridge Puba. Dolaskom toplijih dana ovo se popularno okupljali{te Osje~anki, Osje~ana i njihovih gostiju prebacuje na ljetnu shemu i iz svoje kuhinje donosi lako probavljivu tjesteninu za sva~iji ukus. Na svom meniju uz standardna jela, kao dio ljetne ponude, ovog ljeta nude sedam razli~itih vr-sta tjestenine za ru~ak i sedam ukusnih jela za ve~eru. Naravno, svaki je od tih ukusnih obroka u a la carte ponudi, {to zna~i da ga je mogu}e naru~iti i ku{ati u bilo koje doba dana, bez obzira na preporuku ku}e.

[to se nudi?

Oni koji su ve} probali ne{to s menija Old Bridge Puba znaju da se uz takav izbor te{ko moè ostati gla-dan. Dodatak ponudi, u obliku ljetnog jelovnika, ne}e razo~arati ni one najzahtjevnije, a ljubiteljima tjeste-nine omogu}it }e svakodnevno uìvanje u ma{tovito pripremljenim specijalitetima na ne{to druga~iji na~in no {to su do sada navikli.

Tako u ponudi za ru~ak gosti mogu odabrati izme|u sljede}ih kombinacija tjestenine i ukusnih umaka:1. Salata od tjestenine sa za~inskim biljem2. Tortelini s bijelim umakom3. [pageti s umakom od svjeìh raj~ica4. [pageti s tjesteninom5. Fusili s mesnim umakom6. Fusili s feferonima i ~e{njakom7. Papardele s umakom od paprike

Ukoliko vam to nije dosta, ponudu ljetnog jelovnika s jednom light notom upotpunjuje izbor jela za ve~eru:1. Prirodna juha od raj~ice2. Pile}a salata s rikolom


Sponzorirani ~lanak

Kao dodatnu zanim-ljivost koja krasi ovu ponudu, u Old Bridge Pubu nude mogu}nost tjedne pretplate na ru~ak ili ve~eru.

��

Gastronomski vodi~

4. Ozbiljan catering posebnu pozornost posve}uje oso-blju. Izgled konobara, kuhara, uklju~uju}i i odabir radne odje}e, urednost i sl. kao i na~in opho|enja s gostima te njihova profesionalnost i stru~nost, uve-like pridonose op}em dojmu i kona~noj ocjeni.

5. Tu svakako pripada i permanentna briga o opremi i inventaru. Pomno biranje posebnih komada posu|a, lijepih i kvalitetnih zdjela, pladnjeva, ~a{a, raznih dodataka za dekoraciju, nadopuna svega {to se izgu-bi, razbije, okrhne te neprestano ulaganje u inovacije i pobolj{anja.

„Kada govorimo o hrani na cateringu, treba znati da vladaju odre|ena pravila. Neka jela nisu prikla-dna za takav na~in posluge. Me|utim, kreativnost i domi{ljatost talentiranog kuharskog tima prilago|ava ponudu u skladu sa suvremenim trendovima i èljama modernog, poslovnog ~ovjeka“, dodaje Ana Lisak.

Trendovi se mijenjaju – hrana je lak{a, obroci manjiI dok s jedne strane dolaze neprestana upozorenja o nedostatku hrane u svijetu, u pojedinim djelovima svjeta tako je ne{to suvi{e daleko da bi utjecalo na procese promjene prehrambenih navika koji su tre-nutno u tijeku. Jedan od trendova koji su iznjedrile te promjene na gastro sceni takozvani je fusion. Rije~ je o spajanju naizgled nespojivih sastojaka, jela i po-stupaka pripreme. Nadalje, tu je upotreba namirnica iz biolo{kog uzgoja. Trend je i minimalizam, izbjegava se pretrpavanje tanjura.

Vinske ceste ne izlaze iz modeVinska cesta poseban je oblik prodaje poljoprivrednih, ugostiteljskih i turisti~kih proizvoda jednoga vinoro-dnog podru~ja na kojem selja~ka gospodarstva (obi-teljska poljoprivredna gospodarstva) i ostale pravne i fizi~ke osobe, udruèni pod zajedni~kim nazivom vin-ske ceste, nude svoje proizvode, posebice vino i rakije iz vlastite proizvodnje te ostale seoske specijalitete. Vinskih je cesta iz godine u godinu sve vi{e u gotovo svim dijelovima Hrvatske. Ipak, ne treba zaboraviti da smo jedna od rijetkih zemalja gdje je prisutno svih pet vinogradarskih zona koje se dijele po zbroju sun~anih sati i temperatura. Zami{ljene kao projekt promocije i ja~anja lokalnih vinara, vinske su se ceste najprije pojavile u Istri i na zagreba~kom podru~ju, gdje i danas prednja~e u ponudi i kvaliteti.

IZDVOJENI RESTORANI U ZAGREBA~KOJ I OSJE~KO-BARANJSKOJ REGIJI

Osijek i okolica

AS, S. Radi}a 16, Osijek, 031 212 500

BENDEK, Vukovarska 121, Osijek, 031 504 499

BIJELO PLAVI, Martina Divalta 8, Osijek, 031 571 000

BONUS, Hrvatske Republike 1, Osijek, 031 627 175

CITADELA, [andor Petefi 39, Vardarac, 031 753 184

KARAKA, KnezaTrpimira 16, Osijek, 031 203 400, www.kubo.hr

KOD JAVORA, Donjodravska obala 14, Osijek, 031 506 950

KOD RU@E, Kuha~eva 25 a, Osijek, 031 206 066, www.pizzastross.com

KORMORAN, Podunavlje bb, PP Kopa~ki rit, 031 753 099, www.belje.hr

LAGUNA CROATICA, Dubrova~ka 13, Osijek, 031 369 203,

MULLER, Trg Jurja Kriàni}a 9, Osijek, 031 204 770

OLD BRIDGE PUB, Franje Kuha~a 4, Osijek, 031 211 611, www.oldbridgepub.hr

PLAVI PODRUM, ^vrsni~ka 4, Osijek, 031 303 777, www.ravlic.com

PREHRANA, Vinkova~ka 2, Osijek, 031 274 888, www.prehrana.net

SKLEPI], Kolodvorska 58, Karanac, 031 720 271, www.sklepic.hr

SLAVONIJA, Bartola Ka{i}a 2/a, Osijek, 031 224906, www.zug.hr

SLAVONSKA KU]A, Kamila Firingera 26, Osijek, 031 369 955, www.slavonskaku-

ca.com

VESNA, Jablanova 41, Osijek, 031 297 600

WALDINGER, @upanijska 8, Osijek, 031 250 450, www.waldinger.hr

Zagreba~ka regija

ARGANTE, Zagreba~ka avenija 100a, Zagreb, 01 204 1160, www.hotelantunovic.

com

AS, Zelengaj 2, Zagreb, 01 4609 222, www.hotel-as.hr

BABYLON, Dr.Franje Tu|mana 5, Sveta Nedjelja, 01 337 1500, www.babylon.hr

BOBAN, Gajeva 9, Zagreb, 01 481 1549, www.boban.hr

CAVALLINO, Zavrtnica 17, Zagreb, 01 605 5298

CROATICA, Zvonimirova 78, 10000 Zagreb, 01 231 4300, www.restoran-croatica.

hr

DVA GOLUBA, Maksimirska 7, Zagreb, 01 232 8950

DUBRAVKIN PUT, Dubravkin put 2, Zagreb, 01 483 4975

LENUCI, Trg N. [. Zrinskog 15, Zagreb, 01 481 7739, www.okrugljak.hr/LENU-

CI_www

LIDO, Jarun b.b., Zagreb, 01 383 2837, www.lido.hr

MARCELLINO, Jurjevska 71, Zagreb, 01 467 7111, www.marcellino.hr

OKRUGLJAK, Mlinovi 28, Zagreb, 01 467 4112, www.okrugljak.hr

OPIUM, Branimirova 29, Zagreb, 01 461 5679, www.opium.hr

PANINO, Nova Ves 17, Zagreb, 01 466 9013, www.panino.hr

PAVILJON, Trg kralja Tomislava 22, Zagreb, 01 481 3066, www.restaurant-pavi-

ljon.com

PEOPLE’S, Hektorovi}eva 2, Zagreb, 01 604 0525, www.peoples.hr

PLATO, Nova ves 17, Zagreb, 01 486 0721

SPOON, Slavonska avenija 6, Zagreb, 01 631 0860, www.spoon.hr

STARI PUNTIJAR, Gra~anska cesta 65, Zagreb, 01 467 5500

TAKENOKO, Nova Ves 17, Zagreb, 01 486 0530, www.takenoko.hr

VINODOL, Nikole Tesle 10, Zagreb, 01 481 1427, www.vinodol-zg.hr

ra desnog zaobalja Dunava. Osim iznimne vrijednosti zoolo{kog rezervata u koje se posjetitelji mogu uvjeriti posjetom tom lokalitetu, ondje je mogu}e uìvati i u brojnim programima poput vo`nje brodom, jahanja, razgledavanja. Brojni gosti nerijetko se znaju iznena-diti raznoliko{}u flore i faune parka prirode, gdje je mogu}e susresti se o~i u o~i s poznatim beljskim jele-nom, te pticama poput orla {tekavca, crne rode i broj-nim drugim, za{ti}enim vrstama... U samom parku prirode smje{ten je i kompleks Dvorac Tikve{, koji svjedo~i o tradiciji lovnog turizma toga kraja, a osim lova, mamac za posjetitelje je i bogat ribolovni kapaci-tet biljskog podru~ja. Osim prirode, naselja u Op}ini Bilje sve vi{e postaju ogledni primjer tradicionalnih etno naselja, gdje je mogu}e vidjeti, ali i osjetiti da{ak pro{lih vremena na gotovo svakom koraku.

Za prste polizatiBogata ribolovna tradicija ovoga kraja sa~uvala je me|u stanovnicima neke jedinstvene recepte i na{iroko poznate na~ine pripreme ribe, ~iji okusi mame brojne ‘poslovnjake’ na ru~kove i ve~ere u baranjskim resto-ranima. Bez kvalitetne doma}e paprike ti riblji spe-cijaliteti ne bi bili ni upola tako ukusni, pa ovda{nje stanovni{tvo pridaje veliku pozornost procesu pri-preme, su{enja i mljevenja papirke. Kada fi{-paprika{, riblji perket, {aran na ra{ljama, {tuka u munduri ili sli~ni obroci stignu na stol, sva ta pa`nja itekako se osjeti. Osim ribe, u tanjurima se po~esto moè na}i i divlja~, a kola~i biljskih doma}ica doista su {e}er na kraju bogate trpeze.

Samo 10 minuta od sredi{ta OsijekaBilo da Bilje èlite pobliè upoznati ili u jednom od tamo{njih seoskih doma}instava samo preno}iti, do-bro je znati da ste od sredi{ta Osijeka udaljeni samo desetak minuta. Idealna je to kombinacija za poslovne ljude: nakon uspje{no odra|enog sastanka, dogovora ili neke druge obveze dovoljno je samo nekoliko trenu-taka da se na|ete u srcu prirode, dovoljno daleko od gradske buke i stresa, da u miru uìvate u odmoru, a opet dovoljno blizu su vam mobilni signal te Internet-veza, ukoliko vam zatrebaju. ■

www.mirakul.hr �1

Sponzorirani ~lanak

Sa sastanka u Osijeku na no}enje u Bilju

narodnih obi~aja koji se tijekom godine u Op}ini Bilje odràvaju, godi{nji broj no}enja pribliìo se brojci od 10.000. No, mnogo je drugih razloga za{to se glas o odmoru u Baranji pronosi sve dalje. Prvi je, svakako, park prirode Kopa~ki rit. Rije~ je o jedinstvenom mo~varnom podru~ju, koje se prostire na 23.000 hekta-

Nakon uspje{no odra|enog sastanka, dogovora ili neke druge obveze, dovoljno je samo neko-liko trenutaka da se na|ete u srcu prirode, dovoljno daleko od gradske buke i stresa, da u miru uìvate u odmoru, a opet dovoljno blizu su vam mobilni signal te Internet-veza, ukoliko vam zatrebaju.

�0

Bilo da se radi o ku{anju gastronomskih specijaliteta ili uìvanju u prirodnim ljepotama, op}ina Bilje sve je poèljnija turisti~ka destinacija gostima iz ~itave Hrvatske, ali i inozemstva. Prvi smje{tajni kapaciteti ondje su se pojavili 2000. godine. Danas Bilje broji 40 turisti~kih objekata, od ~ega 27 smje{tajnih, s oko 150 postelja po za svakoga prihvatljivim cijenama.„Lokalno je stanovni{tvo postalo svjesnije prirodnih ljepota kojima je okruèno i turisti~kim potencija-lima koje posjeduju naselja u Op}ini Bilje, pa je sve vi{e onih koji se èle uklju~iti u turisti~ku djelatnost. Rastom ponude raste i kvaliteta, pa su i na{i gosti sve brojniji, ali i zadovoljniji“, isti~e Matija Balog predsje-dnik Turisti~ke zajednice Op}ine Bilje, koja obuhva}a Bilje, Vardarac, Lug, Kopa~evo, Tikve{, Zlatnu Gredu, Kozarac i Podunavlje.

Kopa~ki rit vra}a stari sjajZahvaljuju}i pove}anju kapaciteta i brojnim manife-stacijama, poput Ribarskih dana, Etno sajma, brojnih

Turisti~ka zajednica op}ine Bilje

Kralja Zvonimira 1031327 Bilje

tel: 031/751-480fax: 031/751-481

www.tzo-bilje.hrinfo�tzo-bilje.hr

Sponzorirani ~lanak

Piše: Ante Veki}

TURISTI^KO-UGOSTITELJSKA PONUDA OP]INE BILJE:

Iznajmljiva~i:

ALEKSANDER, 031 750 689, BILJE, www.aleksander.odmor.org

Apartmani VRATA BARANJE, 031 750 057, BILJE, www.vrata-baranje.hr

BARANJSKA OAZA, 031 751 007, BILJE, puktalovic.katica…kbo.hr

BARANJSKA RU@A, 031 750 858, BILJE, mos…os.t-com.hr

BIJELI LOPO^, 031 750 640, BILJE, barica.bertic…os.t-com.hr

BILJSKI KROKODIL, 031 750 711, BILJE, www.biljski-krokodil.hr

CRVENDA], 031 750 264, BILJE, www.crvendac.com

ÎNGI LINGI, 031 750 962, BILJE, www.cingilingi.odmor.org

Doma}instvo GRLADINOVI], 031 682 196, BILJE, domacinstvo…grladinovic.hr

EFTIMOV, 031 750 827, BILJE, barusa007…net.hr

LACKOVI], Vinogradska 5, BILJE, 031 750 850

Lova~ki dom ZLATNA GREDA, 031 781 8384, ZLATNA GREDA, www.hrsume.hr

MALA KU]A, 031 750 393, BILJE, www.malakuca.com

MARTINOV, 031 750 327, BILJE, www.agroturizam-bilje.com

OPG LUTRA, 031 750 960, BILJE, sinisa.bagaric…os.t-com.hr

OPG SABO, Kneza Branimira 23, BILJE, 031 750 163

OPG TOMA, 031 750 530, BILJE, www.opg-toma.com

Pansion CORINA, 031 750 949, BILJE, pansion.corina…email.t-com.hr

Pansion JELI], 031 750 535, BILJE, snjezanajagic…gmail.com

PTI^JI RAJ, 031 750 294, BILJE, www.mazur.hr

Seoski turizam VA[, 031 752 179, KOPAÊVO, www.kopacevo.pondi.hr

TETE[I, 031 750 155, BILJE, sinisa.veber…inet.hr

VA[AREVI], 031 701 901, LUG, www.dovolena-chorvatsko.cz

VILLA SANDRINA, 031 751 326, BILJE, www.villa-sandrina.com

Konji~ki klub CAPISTRO, 031 351 893, www.capistro.hr

Ponuda restorana:

Kr~ma CENTAR, P. [andora 1, BILJE, 031 750 799

Restoran CITADELA, Šandor Petefi 39, VARDARAC, 031 753 184, citadela…os.t-

com.hr

Restoran KOD VARGE, 031 750 120, BILJE, www.kodvarge.com

Restoran KORMORAN, 031 750 0998, PP KOPA^KI RIT, www.belje.hr

Restoran TIKVE[, 031 752 901, TIKVE[, www.restoran-tikves.hr

Restoran ZELENA @ABA, 031 752 212, KOPAÊVO, www.zelena-zaba.hr

Caffe barovi:

CRNA RODA, vl. Danijela [imi}, K. Zvonimira 2, BILJE, 031 751 111

SKY, vl. Ljiljana Koch, [. Petefija 1a, BILJE

PARK, vl. Ankica Tuti}, Lajo{a Ko{uta 32, BILJE, 031 750 227

ZELEN BOR, vl. Ankica Tuti}, Kralja Tomislava 1b, BILJE

NIMROD, vl. Berislav Kuruc, [. Petefija 15, KOPAÊVO, 031 752 220

«F», vl. Laslo Ferenc, [. Petefija 185, LUG, 031 754 039

VARDARÂNKA, vl. Franjo Kluiser, Lajo{a Ko{uta 39, Vardarac, 031 753 113

Fotografije: Tomica Gilih, Darko Varga

s bogatog menija Ugostiteljstva Smol~i} ve} ku{aju na radnim mjestima u uredima mnogih osje~kih tvrtaka.

Kvaliteta na prvome mjestu„Ono po ~emu smo jo{ specifi~ni i oko ~ega se doista trudimo jest osobni pristup svakom klijentu. Osim poslovne korektnosti nastojimo ostvariti i onaj ljudski odnos, biti u svakodnevnom kontaktu s klijentima i promptno reagirati na sve njihove zahtjeve“, isti~e Va-lerija Smol~i}.

U Ugostiteljstvu Smol~i} marljivo rade na implemen-taciji HACCP –a (Hazard Analysis Critical Control Points). HACCP predstavlja sustav koji identificira mogu}e opasnosti (biolo{ke, kemijske i fizi~ke) koje mogu utjecati na sigurnost hrane i korake u procesu u kojima je mogu}e provoditi mjere za kontrolu tih opa-snosti. Time se osiguravaju visoki higijenski standardi i preventivan sustav koji klijentu jam~i sigurnost i osi-gurava kvalitetan obrok, li{en svih zdravstvenih opa-snosti. „Veliku smo pa`nju, kao {to sam ve} istaknula, pridali kvaliteti namirnica i sirovina. Zato robu biramo uvijek od kontroliranih dobavlja~a i sami zadràvamo visoke standarde u proizvodnju hrane“, podsje}a Va-lerija Smol~i}.

Dobrodo{li u restoranZa one kojima je ipak draè ru~ak konzumirati izvan ureda, Ugostiteljstvo Smol~i} nudi objed u svom objektu, bistrou Vesna, smje{tenom u Industrijskoj zoni, u Ulici jablanova 41. Uz ~etrdesetak sjede}ih mjesta na katu, mogu}e je koristiti i deset sjede}ih mjesta u prizemlju, te kao posebnu pogodnost pogle-dati i izabrati me|u ve} pripremljenim jelima i prilozi-ma, koji vam se u tom trenutku u~ine najprikladnijima va{im prehrambenim potrebama. Ugodna atmosfera restorana dodatno }e pridonijeti opu{tanju va{ih ~ula, a ukusna hrana osigurati potpun uìtak. ■

niju tako moè odabrati {iroka lepeza obroka, po~ev{i od vegetarijanskih, preko morskih plodova, mesa pri-premljenog na najrazli~itije na~ine, juha, salata, jela s ro{tilja...“, nabraja Valerija Smol~i}, te dodaje kako prednost bistroa Vesna leì upravo u ~injenici da hranu ne pripremaju industrijski, nego u manjem obujmu, po doma}oj recepturi, {to im omogu}ava da zadrè mak-simalnu kontrolu nad okusom te kvalitetom hrane i tako spremljenih obroka.

„I sama svaki dan jedem ono {to se pripremi u na{oj kuhinji pa sam u mogu}nosti biti potpuno objektivna i mjerodavna kad se radi o kvaliteti i okusu pripremlje-nih jela“, obja{njava Valerija Smol~i}. Usluga dostave toplih obroka organizira se u dogovoru s klijentom te je u potpunosti fleksibilna i prilagodljiva svim zahtje-vima i specifi~nostima njegova poslovanja. Tako je mogu}e odabrati pojedina~nu ili skupnu dostavu, u povratnoj ili nepovratnoj ambalaì, s dovozom vi{e puta dnevno ili samo jednom. Ukratko, u bistrou Ve-sna spremni su iza}i u susret svakom zahtjevu.

„I sami smo svjesni koliko je poslovanje danas ubrza-no, a koli~ina stresa sve ve}a, pa nam je doista namje-ra koliko god moèmo pomo}i ljudima da se barem u vrijeme ru~ka opuste uz kvalitetan obrok“, napominje Valerija Smol~i}.

Bolji image i u{teda do 30 postoProces dogovora i naru~ivanja maksimalno je pojed-nostavljen. Poduzetniku se na izbor nudi jelovnik na bazi nekoliko tjedana, na kojemu je mogu}e izabrati, ovisno o dogovoru, dvije ili vi{e vrsta jela dnevno. S dostavom se kre}e odmah, a obrok dolazi u to~no do-govoreno vrijeme svakoga radnog dana. Cijena takva aran`mana jednoj tvrtki od dvadesetak zaposlenih na mjese~noj bi bazi donijela u{tedu od najmanje 30% (u nekim slu~ajevima i vi{e) u odnosu na iznos koji se potro{i na pojedina~nu kupnju hrane od strane samih zaposlenika. Dodatna pogodnost koju je mogu}e do-govoriti s tvrtkom Ugostiteljstvo Smol~i} je varijanta podjele tro{ka toplog obroka izme|u poslodavca i za-poslenika u omjeru pola-pola ili bilo kojem drugom koji }e pomiriti interese jednih i drugih.

Vi{estruka korist za poslodavca„Organizacijom toplog obroka unutar tvrtke, bilo da subvencionira dio ili snosi cjelokupni tro{ak, poslo-davac zapravo dodatno poti~e svoje zaposlenike. Redo-vita i pravilna prehrana bitna je za zdravlje svakog ~ovjeka koje je preduvjet za efikasno provo|enje ra-dnih zadataka. Ovisno o radnom vremenu i vrsti dje-latnosti kojom se odre|ene tvrtke bave, topli obrok postaje nu`nost. Uvo|enjem toplog obroka tvrtke do-datno utje~u na stvaranje zdravog radnog okruènja, te stvaraju image bri`nog poslodavca“, smatra Valerija Smol~i}. Takvih je i u Osijeku mnogo, pa specijalitete


Sponzorirani ~lanak

Redovita i pravilna prehrana bitna je za zdravlje svakoga ~ovjeka, koje je pre-duvjet za efikasno provo|enje radnih zadataka.

Ru~ak iz Vesne na svakom radnom mjestu

taminima, ali zato prebogata zasi}enim masnim kiseli-nama i ugljikohidratima visokog glikemi~kog indeksa – najlo{ija kombinacija obroka. Ponekad je tempo takav da jednostavno ne stignemo pojesti ni tako ne{to, pa iz-gladnjujemo organizam i s vremenom uz takvu praksu na{e tijelo postaje sve podlo`nije vanjskim utjecajima, imunitet slabi, a bolovanja i izostanci s posla sve su u~estaliji.

„Kada smo na poslu, pauzu za ru~ak trebali bismo iskoristiti ba{ za ru~ak. Zbog razli~itih okolnosti rijetki u to doba doista mogu i ru~ati. Upravo smo, da bismo im to omogu}ili, svojim klijentima iza{li u susret i po-nudili mogu}nost svakodnevne dostave toplog obroka na radno mjesto“, kaè Valerija Smol~i}, vlasnica bi-stroa Vesna, ugostiteljskog objekta koji djeluje u sklo-pu Ugostiteljstva Smol~i}, smje{tenog u industrijskoj zoni. Usluga industrijskog cateringa jedna je od pri-marnih aktivnosti te tvrtke, a u sklopu nje sve se vi{e okre}e individualnim potrebama svojih klijenata upra-vo u svrhu {to boljeg podmirenja njihovih potreba za svakodnevnim toplim obrokom na radnome mjestu.

Okus i kvaliteta za svaki zahtjev„Na{a je usluga specifi~na po tome {to u ponudi ima-mo doista {irok spektar jela. Mogu}e je zadovoljiti prehrambene potrebe svakog pojedinca, pa se na me-

Bistro Vesna, ugostiteljski objekt koji djeluje u sklopu Ugostiteljstva Smol~i}, smje{ten je u Industrijskoj zoni, a usluga industrijskog cateringa jedna je od primarnih aktivnosti te tvrtke. U sklopu nje sve se vi{e okre}e individualnim potrebama svojih klijenata i nudi im mogu}nost svakodnevne dostave toplog obroka na radno mjesto.

�2

Uùrbani ritam ìvljenja postao je svakodnevica zapo-slena ~ovjeka. Zbog sve ve}eg broja obveza prisiljeni smo na razne ustupke kojima otkidamo svoje slobo-dno vrijeme, sve samo kako bismo stigli napraviti {to vi{e posla. Jedna od stvari koju je sve ~e{}e postalo uobi~ajeno presko~iti je zdrav i uravnoteèn obrok. Zamijenila ga je brza hrana, siroma{na mineralima, vi-

Mogu}e je odabrati pojedina~nu ili skupnu dostavu, u povratnoj ili

nepovratnoj ambalaì, s dovozom vi{e puta dne-

vno ili samo jednom.

Sponzorirani ~lanak

Zajedno s pojavom velikih trgova~kih lanaca, u Hr-vatskoj su se promijenile i prehrambene navike potro{a~a. S trì{ta su istisnuti mnogobrojni mali prodava~i i sitni proizvo|a~i koji se nisu mogli mjeriti s industrijskom proizvodnjom te isporu~ivati ogromne koli~ine potrebne hrane. Danas je te{ko prona}i kvali-tetan doma}i proizvod, koji je lako dostupan i cijenom se moè mjeriti s masovnom ponudom trgova~kih la-naca. Jedan od onih obrta kojima je to uspjelo su i Me-snice Bo|irkovi} iz Borova. S trideset godina dugom tradicijom u proizvodnji mesa i mesnih prera|evina, Bo|irkovi}i su uspjeli zadràti stari, zanatski na~in proizvodnje i tu ~injenicu koriste kao svoju prednost.

„Na vlastitoj farmi uzgajamo svinje za koje uglavnom sami proizvodimo hranu, a na{e je podru~je bogato zdravom i nezaga|enom zemljom koja daje zdrave ìtarice i ekolo{ki ~isto krmno bilje. Tako|er, prilikom izrade prera|evina ne stavljamo razne umjetne do-datke niti gotove za~ine, nego sami mije{amo svoje i njih koristimo“, isti~e Bojan Bo|irkovi}, diplomirani ekonomist, sin vlasnika @ivojina, koji se u obiteljski obrt aktivno uklju~io u posljednje ~etiri godine. Da-nas zajedno s ocem vodi brigu o ~etiri prodajna mjesta u Vukovarsko-srijemskoj ùpaniji, a uskoro planira

i otvorenje jo{ jednoga u Osijeku, kao regionalnom sredi{tu.

Posebna doma}a recepturaUpravo ta okrenutost vlastitim kapacitetima, bez ge-netski modificiranih primjesa u prehrani stoke, a i u samoj proizvodnji nekog od svojih {ezdesetak proizvo-da, stvorila je Mesnicama Bo|irkovi} reklamu koja se usmenom predajom prenosila na podru~ju Vukovar-sko-srijemske ùpanije. Zbog nje gotovo da ne po-stoji ugostiteljski objekt koji na svom meniju nema svinjetinu i junetinu proizvedenu kod Bo|irkovi}a. Zahvaljuju}i o~evoj vje{tini, koji je po zanimanju teh-nolog, napominje Bojan, Mesnice Bo|irkovi} proizve-le su i trì{tu nude jednu od najukusnijih smjesa za }evape, ali isto tako se ponose i posebno spremljenim ro{tilj, june}im, kranjskim i doma}im kobasicama te jegerom koje spremaju tako|er po vlastitoj recepturi.

„Dakle, ne koristimo nikakve umjetne dodatke, do svakog pojedinog okusa dolazimo isklju~ivo kori{tenjem za~ina koje sami zamije{amo. Jeger pe~emo na vatri, meso su{imo na tradicionalni na~in, a posebnost je doma}e kobasice ta {to ju pe~emo u masti kojom kasnije tu kobasicu prelijemo. Za{to tako? Rije~ je o jednom tradicionalnom na~inu, koji su prakticirali ljudi na ovim podru~jima prije nego {to su postojali zamrziva~i, jer mast konzervira kobasicu te onda puno duè zadràva svjeìnu i ne kvari se, pa moè izdràti cijelo ljeto, naravno, ukoliko ju ne poèlite pojesti prije toga“, obja{njava Bojan Bo|irkovi}, te napominje kako, bilo da sudjeluje na raznim sajmovima, ili sretne ljude sasvim slu~ajno, uvijek poku{ava do}i do nekih starih, autohtonih recepata ili na~ina pripreme i obrade mesa te njima oplemeniti vlastitu proizvodnju.

Proizvodnja prati potro{njuMesnice Bo|irkovi} na vlastitoj farmi uzgoje oko 1500 tovljenika godi{nje, a u ciklusima od 21 dana izbacuju u proizvodnju oko 110 tovljenika. Kako bi u zamrziva~ima prodavaonica uvijek bilo svjeèg mesa raspoloìvog kupcima i svim klijentima, proizvodnja se obavlja svaka dva dana i to ponedjeljkom, srijedom i petkom polutrajni program, a utorkom i ~etvrtkom {vargli i krvavice.

Tridesetogodi{nje iskustvo najbolje im je mjerilo potre-be za proizvodima, {to im omogu}uje da prate potrebe

svojih kupaca i ovisno o godi{njim dobima ili poseb-nim prilikama trì{te opskrbe upravo onom koli~inom mesa koja je potrebna te tako uvijek imaju dostatnu koli~inu svjeèg mesa u ponudi. Ukoliko se ne{to ipak ne proda, takvo se meso uklanja iz ponude.

„Kupac nam je na prvome mjestu i uvijek se nastoji-mo voditi tom poslovnom filozofijom, jer sve {to mi proizvedemo nekom }e biti na tanjuru, a ono {to ne bismo sami htjeli vidjeti na svojim tanjurima, ne}emo dopustiti niti na{im kupcima da vide“, isti~e Bojan Bo|irkovi}.

Kobasica ‘s potpisom’Svojim kupcima Mesnice Bo|irkovi} nude i mogu}nost posebnog aran`mana. Oni koji èle, mogu sa svojim receptom do}i u mesnicu i zatraìti proizvodnju ‘indi-vidualizirane’ kobasice. Ako se takva kobasica u prodaji pokaè uspje{nom i svidi dovoljnom broju ljudi, nasta-vlja se njezina proizvodnja, a kobasica dobiva ime po onome koji je osmislio recept za njezinu proizvodnju. Tako je mogu}e promijeniti i osobnim preferencijama prilagoditi bilo koji sastojak ili element koji utje~e na kona~ni okus same kobasice, bilo da se radi o postotku mesa u smjesi, vrsti drveta koja se pod kobasicom loì, biljkama od kojih se mje{aju za~ini ili bilo kojoj drugoj sitnici.

„Nedavno smo imali slu~aj da nam je do{ao ~ovjek iz Istre i donio recept na kojemu je sam radio, htio je da mu napravimo kobasicu koriste}i taj recept. To smo i u~inili. Kada smo ponudili kobasicu na{im stal-nim klijentima na ku{anje, svi su se odreda odu{evili okusom. Kobasicu smo, naravno, nastavili proizvoditi. ôvjek se zvao Ante, ali nije htio da se kobasica zove po njemu, pa smo joj nadjenuli ime Istarska kobasica. I danas ju imamo u ponudi, izvrsno se prodaje“, pri~a Bo|irkovi}. Osim pojedinaca, na posebne se kobasice odlu~uju i poneke tvrtke, a posljednju, koja nosi na-ziv Agro Glas-koktel ro{tilj kobasica, zamije{ali su za poljoprivredno glasilo Agro Glas.

Uvijek vjerni zanatskoj proizvodnjiPribliàvanje Europskoj uniji donosi proizvo|a~ima hrane nove obveze kako bi osigurali maksimalne hi-gijenske i sigurnosne uvjete. Mesnice Bo|irkovi} ubr-zano rade na uvo|enju novih, visokih standarda tim zahtjevima prilago|ene proizvodnje. Namjera im je pove}ati sada{nji klaoni~ki prostor i izmjestiti farmu iz samoga mjesta. S tim promjenama do}i }e i do stano-vitog pove}anja proizvodnih kapaciteta, ali Bo|irkovi}i isti~u kako }e pove}avati obujam proizvodnje samo do odre|ene granice - one koja im jam~i zadràvanje tra-dicionalnog na~ina proizvodnje, jer industrijalizacijom procesa, vjeruju, njihova hrana izgubila bi onaj izvorni slavonski okus kojim se ponose i zbog kojega ih ljudi prepoznaju. ■

�4

Sponzorirani ~lanak Sponzorirani ~lanak


Mesnice Bo|irkovi} na vlastitoj farmi uzgoje

oko 1500 tovljenika godi{nje, a u ciklusima

od 21 dana izbacuju u proizvodnju oko 110

tovljenika.

KONTAKTMesnica Bo|irkovi} telefon: 032 438-467 mobitel: 098 195 9111web: www.mesnice-bodjirko-vic.com e-mail: bojan.bodjirkovic�vu.t-com.hr

Doma}e i po tradicionalnoj slavonskoj recepturi iz Mesnica Bo|irkovi}S trideset godina dugom tradicijom u proizvodnji mesa i mesnih prera|evina, Bo|irkovi}i su uspjeli zadràti stari, zanatski na~in proizvodnje i tu ~injenicu koriste kao svoju prednost.

Poslovni kalendar

sajmovi

12.-15.06.2008. Motomobil12. sajam automobila i prate}e industrije Mjesto: Osje~ki sajam d.o.o., [andora Petefija bb, OsijekInformacije: +385 31 302 433, 302 800

seminari

16.06.2008.besplatna edukacija na temu ulaganja Mjesto: Financijska agencija, J.J. Strossmayera 3, Na{iceOrganizator: Financijska agencija Predava~: Andrej Grubi{i}Informacije: +385 31 228 825, e-mail: [email protected]

16.-20.06.2008.seminar „Javno govorni{tvo“ Mjesto: Zagreb, Selska cesta 119Organizator: Pu~ko otvoreno u~ili{te „Akademija Petar Zrinski“ Predava~: Marijan Milo{, prof.Informacije: Mirjana Fijoli}, voditeljica obrazovnog centra

17.06.2008. Menadžer u poduzetni{tvu (u tijeku su upisi u jednogodi{nji program) Mjesto: Zagreb, Selska cesta 119Organizator: Pu~ko otvoreno u~ili{te „Akademija Petar Zrinski“ Predava~i: Mr.sc. Ljiljana Skendrovi}, mr. sc. @eljko Valenti}, prof., mr. sc. Zdravko Tkalec; Ksenija Halter, prof.; Nenad Travar, dipl. oec.; Igor îzmadija, dipl. oec.; Dragan Stanko-vi}, dipl. oec.; Nenad Travar, dipl. oec.Informacije: Mirjana Fijoli}, voditeljica obrazovnog centra

18.06.2008. (10-16h) Vo|enje timova i liderske strategije Mjesto: HUP Osijek, Trg LJ.Gaja 6Organizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavr{avanja menagera (PUMA)Predava~: Ma{a Popovi}Informacije: +385 31 251 012, e-mail: [email protected]

26.-27.06.2008. kako osmisliti i napisati projekt te dobiti sredstva iz predpristupnih fondova euMjesto: Hotel Osijek, [ama~ka 4, Osijek Organizator: Centar za poduzetni{tvo OsijekPredava~i: mr. sc. Igor Medi} i Jean-Pierre Mari~i} (BIOS)Informacije: 0800 345 345, e-mail: [email protected]

30.06.2008. Radna u~inkovitost i upravljanje vremenomMjesto: Filaks d.o.o., Brozova 8a/III, ZagrebOrganizator: Filaks d.o.o., Filipovi}eva 4, ZagrebPredava~: mr.sc. Elvira Mlivi} Bude{ Informacije: +385 1 2430 850, e-mail: [email protected]

05.07.2008. asertivnost - kako se zauzeti za sebe i svoje idejeMjesto: Centar Sirius, Trnjanska 59/A, Zagreb Organizator: Centar SiriusPredava~: Lovorka Brajkovi}, prof. psihologijeInformacije: + 385 1 6310 389, e-mail: [email protected]

Dogaðanja

20.06.2008.biZparty zabavni program za druènje poslovnih ljudiMjesto: Old Bridge Pub, Franje Kuha~a 4, Osijek Po~etak 21hUlaznica: Vizitka

��

Kneza Mislava 2/V, Zagrebtel: 01.45000.30, 45000.45, 45000.46

www.poslovnaizvrsnost.hr

Od sada i u Osijeku...

Svi programi Centra Poslovne Izvrsnosti su verifi cirani od strane Ministarstva znanosti obrazovanja i športa te se upisuju u radnu knjižicu kao zvanje.

Vi ste izvrstan menadžer!

PR Manager

Marketing

Manager

.

Sales Manager

Oglas_Osijek_210x280mm.indd 1 4/30/08 3:36:59 PM

Documents

issn: 1846-3371...11 14 16 52 66 “Financijska pismenost jedno je od temeljnih znanja kojima uspje{an poduzetnik, vlasnik ili manager mora vladati. Oni koji nisu previ{e upoznati