PODUZETNIK STUDENI 2013 NAJAVA

Poduzetnikmjesečnik za poduzetnike i menadžere

Broj 82 · Godina VII Studeni 2013.

Cijena 17 kn

ISSN 1846-3541

Poduzetnička pričaIvan Kršić, Virovitica

Razgovor Gordan Lauc, Zagreb - Osijek

Poduzetnička priča Marjan Jerković, Tenja

Intervju Dragan Munjiza, Zagreb

IntervjuNeven Tišma, KD Life Zagreb

Johann Vaillant gründete das Unternehmen 1874 in Remscheid, Deutschland, um innovative Heiztechnik zu entwickeln, die das Leben der Menschen verbessert. An diesem Anspruch hat sich bis heute nichts geändert – und der Erfolg gibt uns recht. Vaillant ist mittlerweile eines der führenden Unternehmen für Heiz-, Kühlungs- und Lüftungstechnik. Und weil wir immer weiterdenken, wird auch in Zukunft jedes unserer Geräte ein Stück Ingenieurskunst sein, das höchsten Qualitätsansprüchen genügt.

Weitere Details unter www.vaillant.de

H10

45

012

· 0

6.0

7.20

11 ·

pt

· Vai

llan

t · S

chlü

ssel

· T

itel

: Gru

ndreinze

ichnung

· E

T: X

X.X

X.2

011

· 2

10 x

29

7 +

5 m

m ·

4c

· IS

O c

oat

ed V

2 ·

Ste

p: 1

210x297_VAIL_Produktk_Schluessel.indd 1 06.07.2011 17:51:12 Uhr

C

M

Y

CM

MY

CY

CMY

K

product_ad_Schluessel_de.pdf 1 4/18/13 10:35 AM

Jer je kvaliteta kljuË uspjeha.

www.vaillant.hr Zašto Vaillant?

Poduzetnik | studeni 2013. 3

nakladnikNovi Poduzetnik d.o.o.31300 Beli Manastir, Valpovačka b.b.Tel: 031/284 850, Fax: 031/284 851, [email protected] urednikVladimir Mihajlović

[email protected]

direktoriNenad N. BachVladimir Mihajlović

stalni suradnici:Josip Martinović, Marija Birtić, Dubravka Martinović, Mirjana GlavašOlga Štajdohar Pađen, Ramona Felinger, Kristina Podobnik, Sandra Blažević, Goran Milić, Maja Mikulec, Marizela Magyar, Sanja Horvat, Matej Rotim

marketing i prodaja031/ [email protected]

grafičko oblikovanje i pripremaGrafički studio Gilih

tisakMedia Print Tiskara Hrastić d.o.o.Zagreb, Murati 16

osnivač magazina, 2007. g.Tihomir Jelavić

Časopis izlazi sredinom mjesecaJedinična cijena iznosi 17 knGodišnja pretplata (12 brojeva)iznosi 159 kn (PDV uključen)Polugodišnja pretplata (6 brojeva)iznosi 99,00 kn (PDV uključen)Časopis je upisan u Upisnik HGK o izdavanju i distribuciji tiska Klasa: 050-01/11-01/2310,Ur.br.: 311-10-11-02 od 30. rujna 2011.

Za članke, crteže i oblikovanja objavljena u ovom časopisu sva su prava pridržana. Nedo-puštena je objava, prerada, reproduciranje, umnožavanje, imitiranje i na drugi način pre-nošenje bez suglasnosti nakladnika.

MisaoNajslađe su stvari one najtiše. Sretan se život sastoji od mira u umu.

(Ciceron)

Ne usuđujem se radikalno ospo-riti rečenicu „demokracija nije savršen sustav, ali boljega ne-

ma“. Samo bih dodao kako demo-kracija sjajno funkcionira u nekim zemljama dok je u drugima postala ozbiljan problem društva. Švedska, norveška, danska, finska, australska, kanadska, njemačka, švicarska i zna-te - koje - već demokracije mogu svi-ma biti uzor. Već u Argentini, Meksi-ku, a odnedavno i u Italiji, Portuga-lu, Grčkoj, a nadasve na Balkanu, de-

mokracija je došla na tapet. U počet-ku se to artikuliralo kao odbojnost, čak i mržnja prema politici i politi-čarima, a danas se sve više ljudi pi-ta nije li demokratski sustav opusto-šio gospodarstvo, nagomilao dugove i raslojio društvo na bogatu manjinu i frustriranu, nesigurnu, sve siromaš-niju većinu.A znate li koja je glavna razlika izme-đu zemalja gdje demokracija funkci-onira i onih drugih? Pa, vidjet ćete da je u prvima znatno više produktivnih ljudi koji stvaraju nove vrijednosti, koji ne sanjaju o prijevremenim mi-rovinama, nategnutim invalidskim rješenjima, bolovanjima, kojima je socijalna pomoć privremeno, a ne trajno stanje i koji ne traže svoju si-gurnost i budućnost na jaslama drža-ve i njenog proračuna. Kako je priro-da demokracije vladavina većine, lo-gično je da će u tim državama politič-ke stranke tražiti svoje birače u pro-duktivnoj većini. I prema njoj kroji-ti zakone i pravila za gospodarstvo i socijalu. Paradoksalno, ali istinito, na kraju će socijalni sistem u skandinav-

skim zemljama, Kanadi i Australiji, ispasti najdarežljiviji prema ugrože-nim kategorijama stanovništva.U neuspješnim državama, političa-ri će se oslanjati na umirovljenike, invalide, nezaposlene, (vječne) stu-dente, državne službenike i, narav-no, njima pogodovati na uštrb inven-tivnih, radnih i propulzivnih. Njiho-vi će favoriti biti oni radnici koji na bilo kojem tržištu ne mogu preživjeti do 15-og u mjesecu, seljaci s par hek-tara zemlje koji uporno siju pšenicu, plaćat će nevladine udruge kojima je u nazivu da ne smiju uzimati od dr-žave, zapošljavati na izmišljenim rad-nim mjestima u administraciji ljude koje nitko normalan ne bi uzeo. Tako privremeno opstaje sustav, tako oni privremeno opstaju na vlasti. Broj se produktivnih smanjuje, broj onih na državnoj kaši povećava. Vlastodršci to dobro znaju. I zato ka-da čujem „moramo bolno zarezati da bismo se oporavili“, nemam nima-lo iluzija da će se to dogoditi. Tamo gdje bi trebali zarezati, tamo su nji-hovi birači. Demokratska većina.

I Z S A D R Ž A J A

U V O D N I K

Paraliza balkanske demokracije

Poduzetnička priča - Ivan Kršić - ViroviticaNajvažnije je biti jedan korak ispred .......................................4Poduzetnička priča - Gordan Lauc - Zagreb - OsijekPamet nije dovoljna, potrebno je jako puno rada da bi se bilo što postiglo ............................................................................7Poduzetnička priča - Marjan Jerković - TenjaAko nešto voliš i želiš, kreni u to ...........................................10Intervju - Dragan Munjiza - ZagrebU svakoj kompaniji čovjek se razvija do granice svojih sposobnosti ..........................................................................14Intervju - Neven Tišma, KD Life - ZagrebDugoročno, nužna je disciplinirana štednja svakog pojedinca .............................................................................17Razgovor s povodom - Pletikosa i pakiranje.netVeseli me što mali proizvođači otkrivaju linije za proizvodnju i pakiranje ..............................................................................20Edukativno zabavni prilog «Biti bolji - Be better»Priključite se našem projektu BB ..........................................21Učeničko poduzetništvo - Prezentacija projekta BBBilo je lijepo prezentirati projekt BB u srednjim školama ......22Učeničko poduzetništvo - Srednja škola Glina, II dioNikada nije teško motivirati učenike na rad ako mogu imati svoju osobnost .....................................................................24Učeničko poduzetništvo - Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca, - VinkovciKreativnim i suvremenim nastavnim procesom postiže se zadovoljstvo .........................................................................26Učeničko poduzetništvo - Druga srednja škola Beli ManastirU posjeti HNB .......................................................................28Promišljanja

Promjene ..............................................................................29Društvemo odgovorno poslovanje - Tetrapak i Udruga Lijepa našaKroz kreativno izražavanje djeca uče o važnosti očuvanja okoliša ..................................................................................30Zdravlje i uspjeh - Stojim pred vratima i kucam, I dioNajvažnije je pravodobno uočavati prilike ............................32Poslovno povezivanje«Funky business» .................................................................33FotoreportažaDeveta Bučijada u Ivanić gradu ............................................34Prilog - VinaPodrumi Kolar - SuzaBaranjska priča isprepletena obiteljskom i vinovom lozom ..35Turizam vina, II dioVinari moraju biti pokretačka snaga u kreiranju turističkog usmjerenja ...........................................................................36Vinarija Horvatović - IlokVrhunska vina za pravi užitak ...............................................38Vinarija Trs - IlokVrhunska vina su rezultat dugogodišnje uspješne suradnje ...38Prilog - Pokloni i darivanjaPokloniMe.hr - ZagrebBliži nam se najdraži mjesec u godini, mjesec darivanja .......39Kartonaža Hudetz - ZagrebSpoj vrhunske kvalitete i znanja te suvremenog dizajna .......40Promo - Poduzetnički inkubator PakracInkubacijski prostori za 4 poduzetnika početnika .................41Vinski kutak - Zlatni dan graševine BeljePriznanje najvažnijoj vinskoj sorti Hrvatske ..........................42

Naslovnica:Kartonaža HudetzOsnovano 1862.

Piše: Goran Milić,Direktor vijesti i programa,Al Jazeera Balkans

4 Poduzetnik | studeni 2013.

Najvažnije je biti jedan korak ispred

Prošli mjesec odlučili smo po-sjetiti Viroviticu i s nekima od naših starih pretplatnika raz-

govarati o nekim našim novim pro-jektima. Ali isto tako željeli smo iz Virovitice ponijeti jednu lijepu po-duzetničku proču. Znali smo da se nedavno otvorio E-inkubator u ko-jeg su uselili prvi stanari. Nazvali smo našeg poduzetnika Zlatka Luka-ča koji nam je rekao: Imate tamo jed-nog mladog i uspješnog poduzetnika koji je nedavno počeo raditi. Bio je to Ivan Kršić, ing. građ. koji je u stude-nom prošle godine otvorio King art studio, arhitektonsko-građevinski

pro jektantski ured. I Zlatko je bio u pravu. Dočekao nas je mladi nasmi-jani poduzetnik, spreman na razgo-vor i otvoren za naša pitanja.

Primoran na promjene u životu«Iako sam 1979. g. rođen u Zagre-bu cijeli svoj život živim u Viroviti-ci gdje sam završio matematičku gi-mnaziju. Želja mi je bila studirati in-formatiku, što mi nije uspjelo i tako sam otišao u vojsku, a do građevine sam došao slučajno. Nakon vojske

odlučio sam upisati građevinu. Otac mi je građevinar, djed je bio tesar pa mogu kazati da je to i neka obitelj-ska crta. U Osijeku sam završio vi-šu, a do visoke stručne spreme mi je ostalo još pet ispita koje upravo pola-žem. U građevini imate više područ-ja, od projektiranja do izvođenja, a ja sam probao i jedno i drugo. Stjeca-jem okolnosti završio sam u projek-tiranju, zbog većih primanja otišao sam na drugo radno mjesto. Nakon završetka fakulteta oko pet-šest go-dina sam radio u jednom projektant-skom uredu. Stjecajem nespretnih okolnosti dao sam otkaz. Dva sam

mjeseca sjedio kod kuće i bio na Za-vodu za zapošljavanje, krediti su sti-zali, a naknada sa zavoda je bila ma-la. Jednostavno bio sam prisiljen po-vući neki potez. U tijeku su bile lega-lizacije i na nagovor kolege sam od-lučio otvoriti svoj ured i tako sam za-pravo krenuo u privatni biznis. Otvo-rio sam vlastiti arhitektontsko-gra-đevinski projektantski ured pod na-zivom King art studio. Ne sjećam se da sam kao mlad, dok sam išao u ško-lu, razmišljao o svom poslu. Iako su vjerojatno takva razmišljanja svima u podsvijesti».Je li tu bilo možda i inata - pitam ga?

IVAN KRŠIĆ, VIROVITICA

poduzetnička priča

*Dva sam mjeseca bio na Zavodu za zapošljavanje, krediti su stizali, u trenutku sam odlučio otvoriti projektantski ured *Dobro je kad je u poslu od početka sve posloženo, ako se ne-što slaže u hodu tada se događaju lomovi

Posao ne nosim kućiIako privatan posao tjera čovjeka da radi onako kako ne bi radio za nekog drugog, posao nikad ne nosim kući. Ako trebam nešto odraditi radije ću ostati duže u uredu, ali posao nikada neću nositi kući, to ne tražim niti od svojih radnika. Radimo mi i duže, ako treba, od normalnog radnog vreme-na, ali uvijek gledam da subota i nedjelja budu ljudima za odmor jer mi-slim kako jedan dan u tjednu nije dovoljan da se čovjek psihički odmori. Svi mi možemo raditi i subotama, ali neko određeno vrijeme. Mislim da ne bi bilo dobro da tako stalno radimo. Da li posao i obitelj mogu ići teško mi je odgovoriti jer trenutno živim sam. Imam djevojku koja je ekonomi-stica, nije moje struke, ali za sada sve štima. Mislim da nije nužno da oboje budemo iste struke da bi se međusobno razumjeli, samo je potrebno obo-strano razumijevanje.

Ivan Kršić, vlasnik i direktor King Art Studio j.d.o.o.

Isti kao prije…Mislim da se ponašam isto kao kad sam bio radnik kod drugog i danas ka-da imam vlastitu firmu. Baš sam nedavno pričao s prijateljima i pitao ih je-sam li se nešto promijenio, kažu da nisam osim ako mi ne lažu, ali da to ni-je istina pretpostavljam da bi me izbjegavali. Rekao bih da sam preko po-sla stekao i nove prijatelje. To su osobe koje sam prije poznavao površno, a sada smo se kroz posao povezali, čak se i privatno družimo.Imaju li ljudi danas drugi odnos prema vama, podilaze li vam? Možda ma-lo i da, ali to mi ništa ne znači niti mi imponira, čak mi je sve pomalo i smiješno.



Prof. dr. sc. Gordan Lauc provo-di istraživanja u dva područja: (I) glikoproteomici i (II) fo-

renzičnoj genetici i molekularnoj di-jagnostici. U oba područja je prepo-znat i priznat u svijetu, što potvrđuje

velik broj pozvanih predavanja i me-đunarodnih istraživačkih konzorcija u koje je uključen. Jedan je od ma-log broja hrvatskih znanstvenika ko-jima je odobren istraživački projekt Instituta za zdravlje (NIH) SAD, ko-

ordinirao je ili bio jedan od glavnih istraživača na dvanaest FP6 i FP7 projekata. Prof Lauc objavio je vi-še od 100 znanstvenih radova u ča-sopisima koje navodi CC te još če-trdesetak ostalih radova i poglavlja u knjigama. Njegovi znanstveni rado-vi citirani su oko 1000 puta. S prof. Laucom razgovarali smo o njego-vom poduzetničkom putu, idejama, istraživanjima…

Niste odabrali ekonomiju iako vam je otac bio profesor na Eko-nomskom fakultetu. Upisali ste biologiju. Zašto?Osobno mislim da je biologija naj-ljepša struka jer pokušava razumjeti život. A biotehnologija je budućnost industrije, tako da tu ima jako puno prostora za rad.

Na Medicinskom fakultetu u Osi-jeku utemeljili ste katedru za ke-miju i biokemiju i 12 godina pu-tovali iz Zagreba u Osijek. Što vas je to motiviralo, nije to bilo lako? Zar su stvarno u Osijeku pružili otpor vašim idejama, kažete rekli su: Neće Lauc na fakultetu raditi privatni biznis. Pa dokle ide ljud-ska zavist, ljubomora…?

GORDAN LAUC, ZAGREB - OSIJEK

KONTAKT: Osijek (sjedište)Trg Ljudevita Gaja 6, 31000 Osijek Telefon: +385 31 210 003 Fax: +385 31 251 005 Zagreb (laboratorij)Hondlova 2/11, 10000 Zagreb Telefon: +385 1 2352 660, +385 1 2352 661 Fax: +385 1 2352 663 E-mail: [email protected]

Pamet nije dovoljna, potrebno je jako puno rada da bi se bilo što postiglo*Osječka znanstvena zajednica je nažalost vrlo zatvorena i pojedinci se često se uspore-đuju samo s uskom okolinom *Kad jednom netko dođe u Genos ima vrlo veliku slobodu, budući da uspješan znanstvenik može biti samo onaj tko ima unutarnji «motor»

Gordan Lauc, vlasnik tvrtke Genos d.o.o.

Prof. dr. sc. Gordan LaucProf. dr. sc. Gordan Lauc rođen je 1970. g. u Osijeku. S nepune 22 godine diplomirao je molekularnu biologiju na Prirodoslovno-matematičkom fa-kultetu Sveučilišta u Zagrebu, gdje je 1995. g. doktorirao iz polja kemija, grana biokemija. Na Farmaceutsko-biokemijskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu izabran je 1997. g. za docenta, 2002. g. za izvanrednog profeso-ra, 2005. g. za redovitog profesora, a 2010. g. za redovitog profesora u traj-nom zvanju. Od 1997. do 1998. g. usavršavao se na Johns Hopkins sveuči-lištu u Baltimoru kao dobitnik prestižne Fulbrightove stipendije. Od 1998. do 2010 g. s 20% radnog vremena radio je i kao Predsjednik katedre za Medicinsku kemiju, biokemiju i kliničku kemiju Medicinskog fakulteta Osi-jek, gdje 1999. g. utemeljuje i DNA laboratorij za identifikacije žrtava Do-movinskog rata. U periodu od 2001. do 2005. g. bio je Prodekan za znanost Medicinskog fakulteta u Osijeku. 2001. g. izabran je za gostujućeg profeso-ra Sveučilišta Johns Hopkins, a 2011. g. za člana prestižnog Johns Hopkins Society of Scholars. 2012. g. izabran je za počasnog profesora Sveučilišta u Edinburgu te naslovnog profesora na Sveučilištu Edith Cowan u Perthu. 2007. g. utemeljio je tvrtku Genos koja danas zapošljava dvadesetak ljudi i sudjeluje u brojnim međunarodnim istraživačkim projektima.Prof dr. sc. Gordan Lauc bio je član pregovaračkog tima za pristupanje Hr-vatske Europskoj uniji za poglavlje znanost i istraživanje te predsjednik Po-vjerenstva za izradu i praćenje provedbe Akcijskog plana za poticanje ula-ganja u znanost i istraživanje Vlade RH. U periodu od 2005. do 2009. g. bio je član i zamjenik predsjednice Područnog vijeća za prirodne znanosti, a od 2009. do 2013. g. član Nacionalnog vijeća za znanost RH. Član je Uprav-nog odbora „European Glycoscience Forum“ Europske znanstvene zaklade te upravnog odbora „International Glycoconjugate organisation“.


Marjana Jerkovića sam upo-znao na jednoj od poslovnih večera koje organiziramo kao

susrete poduzetnika koji se još uvi-

jek drže u ovim teškim vremenima. Obično su to vedri, uporni i optimi-stični poduzetnici. Marjan je ipak ma-lo više od toga. Toliko energije i zdra-

vog osmijeha dugo nisam vidio u ne-kom čovjeku, a posebno poduzet-niku. Bez obzira na sve što je pošao Marjan je ostao čovjek vedrog duha koji plijeni sve oko sebe. Nije nam bi-lo teško dogovoriti susret s njim i sa-slušati njegovu životnu i poduzetnič-ku priču. Pročitajte ju, posebna je.Marjan Jerković rođen je BiH, u se-lu Špionica, za koje kaže da je jed-no od najljepših sela u BiH i rado bi da ga svatko dođe vidjeti. «U Osijek sam došao 1992. g., praktički sam do-šao iz mira u rat. U mom selu nika-da se ništa nije dogodilo, a vjerojatno znate kako je u Osijeku bilo 1992. g. Za mene je to bila slika kao iz filmo-va strave. Imali smo valjda i sreće što su se ljudi u našem selu dugo pozna-vali i nisu dozvolili da ih sve to posva-đa. Tako se kod nas ništa nije dogo-dilo, niti jedan metak nije ispaljen. U

Osijeku sam završio osnovnu školu i srednju Prometnu školu., nakon toga otišao sam u vojsku, pa po povratku iz vojske u Njemačku gdje sam proveo 3,5 godine.Zašto sam tada došao u Osijek? U to vrijeme u BiH su počeli nemiri, sli-ka nije bila najjasnija tako da su mo-ji roditelji odlučili da s bratom dođem ovamo. Živjeli smo u Donjem gradu,

MARJAN JERKOVIĆ, TENJA

Ako nešto voliš i želiš, kreni u to!*Automobilizam i motociklizam me zanima, to volim i tu sam se našao *Uspjeh je dokaz rada, ali i odgoja jer mi je od malih nogu usađeno da se u životu moram boriti

Vještine se stječu s 15-16 godinaJe li se netko u obitelji bavi biznisom - pitam Marjana? „Ja to povezujem s globalnim stanjem u BiH, to je jednostavno stvar odgoja ljudi. Uspoređu-jući ljude na drugim prostorima i ljude iz cijele Bosne, vidjet ćete da je od-goj drugačiji. U Bosni nije bilo previše novca, ljudi se uglavnom bave poljo-privredom, nije bilo materijalnih bogatstava i zato su morali, doslovno, ići trbuhom za kruhom. Na taj način su stjecali različite vještine. Tamo se kre-će već s 15-16 godina što ovdje nije slučaj. Ovdje se tek s 25 g. nauči šarafiti vijak. A to znači, kada čovjek dođe iz BiH ima dosta razvijenih vještina i nije mu problem krenuti u bilo što. I tako ide stepenicu po stepenicu. Primjera, u mom selu gotovo iz svake kuće netko je u Austriji, Njemačkoj. Švicarskoj… i ima neku tvrtku, nečim se bavi. Imam dva brata i sestru koja se zajedno sa suprugom bavi hotelijerstvom, a jedan brat se u Njemačkoj bavi granitom - ima privatnu tvrtku. Drugi brat živi u Osijeku, poslovođa je u Dalekovodu».

KONTAKT: AUTOŠKOLA SUNCE d.o.o.Osječka 21cTenjaTelefon: 031/295 209Mobitel: 091/ 159 11 77e-mail: [email protected]


Marjan ispred Auto škole Sunce i frizerskog salona


Dragan Munjiza rođen je prije 47 godina u zagrebačkom pred-građu Dubrava, na rubu Pave-

lićevog naselja, u kojem su djelovali

Prljavci. Oženjen je više od 20 godi-na, i sa suprugom koja je po struci ki-rurginja ima dvoje djece, Jakova (16) i Emanuelu (11). Školovao se na EF-

Zu, smjer marketing i usavršavao na Oxfordu, Parizu i Bledu.«Dvije godine sam živio u Milanu, Italija. Profesionalno sam karijeru po-čeo u Atlantic grupi, gdje sam u 11 godina prošao pozicije od komerci-jaliste-prodavača, do podpredsjedni-ka i člana NO tvrtke-kćeri. 5 godina sam bio predsjednik Uprave Konzu-ma i član NO jedne Agorkorove tvrt-ke, za što sam 2006. g. dobio nagradu od Hrvatskog udruženja menadžera - menadžer godine. 2007.g. sam počeo svoj projekt Jakov Viktor, prvo kao projekt, a 2008. g. sam osnovao istoi-menu tvrtku, čiji je osnovni biznis po-maganje u razvoju malim i srednjim

hrvatskim i regionalnim poduzetni-cima. Klijenti su mi bili, između osta-lih - Labud, Tim-kabel, Atlantic gru-pa, Adriatic.net, Večernji list i 24sa-ta, VISA kartica, Biotechnicon, Beto-ven, Kufner grupa i mnoge druge hr-vatske tvrtke. U zadnje vrijeme moje usluge koriste strane kompanije, au-strijske, norveške i američke (Styria, TBWA, Verdispar). Pišem kolumne za Poslovni dnevnik, Rolling stone, T-

intervju

U svakoj kompaniji čovjek se razvija do granice svojih sposobnostiDRAGAN MUNJIZA, ZAGREB

*Poduzetnik mora znati da nije nužno da on bude najbolji u svemu u firmi i da sve kontrolira, ali mora znati kako je bitno da je umjeren, mudar i strastven

Potrebno je da zarađujete više nego što trošiteStrukturne promjene se upravo događaju. Tko je mogao pretpostaviti da će kompanije kao Dalekovod, Igra, Magma ili Biljemerkant tako neslav-no završiti.U isto vrijeme jačaju Strabag, Lidl, Kaufland i druge europske tvrtke. Kao i kod kućnog budžeta, potrebno je da zarađujete više nego što trošite te da se riješite nepotrebne imovine. Lako je to reći, a teško učiniti jer se tako gu-be izbori, navlači bijes na svoju stranku i oštećuje neka od društvenih sku-pina, budući da nema dovoljno resursa za sve (umirovljenici, vojska, zdrav-stvo, prosvjeta, privatni sektor, mladi, zaposleni srednji sloj... )

KONTAKT: Jakov Viktor d.o.o.Magdićeve stube 2(Bosanska), 10000 ZagrebTEL/FAX: +385 (1) 3755 092E-MAIL: [email protected], [email protected]


Neven Tišma rođen je u Za-grebu 1968. g. gdje je za-vršio Matematički odjel

PMF-a kao dipl. ing. matemati-ke. Poslovnu karijeru započeo je u Croatia osiguranju 1996. g., a na-kon toga, 1999. g., prelazi u Alli-anz Zagreb gdje sredinom 2001.g. postaje član Uprave Allianza zadu-žen za životna i neživotna osigura-nja, štete, razvoj proizvoda, reosi-guranje, velike klijente, itd. 2008. g. pridružuje se KD Grupi te po-staje predsjednik Uprave KD Li-fe-a, tada novoosnovanog druš-tva za životno osiguranje. Publici-rao je mnoge članke te održao niz predavanja iz područja osiguranja, mirovina, uloge aktuara, predvi-đanja razvoja tržišta itd. Od 2002.

do 2005. g. bio je i predsjednik Hrvatskog aktuarskog društva».

KD Life je jedna od tvrtki unu-tar KD Grupe. Sredinom 2008. g. došli ste na hrvatsko tržište. Fokus ste dali na područje ži-votnog osiguranja. Zašto? Jeste li zadovoljni postignutim?Točno je. Smatrali smo, a i danas smatramo da je hrvatsko tržište životnih osiguranja ogroman ne-iskorišteni potencijal. Zbog toga smo i osnovali KD Life, specija-liziranu osiguravajuću kuću za ži-votna osiguranja koja dodatni fo-kus ima na tzv. fondpolice, tj. po-lice u kojima ugovaratelj snosi ri-zik ulaganja. Fondpolice su zadnje desetljeće postale standard u Eu-ropi i naša je procjena da će se i hrvatsko tržište okrenuti upravo ovoj vrsti životnih osiguranja. U vrlo kratkom roku ostvarili smo prvu poziciju u prodaji fondpolica na hrvatskom osigurateljnom tr-žištu i s time smo vrlo zadovoljni.No, treba priznati da je znatan utjecaj na naše poslovanje već na samom početku imala i financij-ska kriza koja se dogodila nedu-go nakon našeg dolaska na tržište. Ona je ipak utjecala na naše pla-nove pa smo se morali prilagođa-vati novonastaloj situaciji u ovih već 5 godina našeg postojanja. No etablirali smo se kao inovativan brand, koji svojim klijentima pru-ža vrijednost za njihov novac i raz-

mišlja o tome kako da na pametan način organizirano štede.

Pročitao sam vašu prezentaciju (iz 2010. g.) o utjecaju krize na tržište životnih osiguranja. Ka-ko bi danas ocijenili stanje ovog tržišta u Hrvatskoj i regiji? Ko-liko građani Hrvatske troše go-dišnje po glavi stanovnika u od-nosu na prosjek europskih ze-malja. A kakva je situacija po broju aktivnih polica i bruto premiji, gdje se tu nalazimo?Ljudi u Hrvatskoj prema zadnjim

podacima troše na životna osigu-ranja u prosjeku 94 dolara godiš-nje. Mađari, Slovaci i Poljaci tro-še duplo više, a Česi i Slovenci 3 do 4 puta više nego Hrvati. Time je sve rečeno. Naše tržište je slabo osigurano u dijelu životnih osigu-ranja, dok je sasvim drukčija slika u neživotnim osiguranjima. No to

NEVEN TIŠMA, PREDSJEDNIK UPRAVE KD ŽIVOTNO OSIGURANJE D.D.

KONTAKT: KD životno osiguranje d.d.Donje Svetice 46c, 10000 ZagrebTelefon: +385 1 62 85 101Fax: +385 1 61 97 456E-mail: [email protected]

Dugoročno, nužna je disciplinirana štednja svakog pojedinca*Smatrali smo, a i danas smatramo da je hrvatsko tržište životnih osiguranja ogroman neiskorišteni potencijal *Kinezi kupuju investicijsko zlato i srebro, a Hrvati svoj nakit i obiteljsko srebro nažalost prodaju

Neven Tišma, predsjednik Uprave KD Life-a

intervju


EDUKATIVNO ZABAVNI PRILOG BROJ 3, STUDENI 2013. G.

BB, «Biti bolji - Be better»

Kada smo prije dva mjeseca krenuli u projekt BB (mo-ram priznati da je u našim

glavama dugo «sazrijevao») ni-smo ni slutili da će se mnoge ško-le javiti našoj redakciji sa željom da ih uključimo u ovaj projekt. Naravno da smo i sami nastavi-li kontaktirati srednje škole u Hr-vatskoj sa pozivom da se uključe u naš trogodišnji projekt „Biti bolji-Be better".Čeka nas predstavljanje projek-ta u još 4 škole. Posjetit ćemo ih uskoro. Ugodno smo iznenađe-ni reakcijama učenika i profeso-ra (učenici su popunili posebne

upitnike i usmjerili naše aktivno-sti - potprojekte).Svi mi ponekad poželimo poče-ti neki svoj posao, ali se često vrti-mo u krug. Gdje otići da to i uradi-mo? Odakle krenuti? Kako zapo-četi posao? Tko nam sve može po-moći? Gdje i kako doći do finan-cijskih sredstava? Koje uvjete mo-ramo ispunjavati da ideju i reali-ziramo? Što nas čeka s one strane poduzetništva psihički, mentalno, zdravstveno… Biti poduzetnik ni-je bauk, ali oprez!Sve su to pitanja na koja bi odgo-vore trebali potražiti u ovom pro-jektu. I uz vašu pomoć. Sretno!

BB je namijenjen učenicima, bu-dućim malim i srednjim podu-

zetnicima i vodit će vas od ide-je za posao, upućivanju na mjesta gdje trebate dobiti potrebne infor-macije o pokretanju i razvoju po-sla te prepreka na koje svatko od nas može naići u pokretanju i ra-zvoju posla.

Vladimir Mihajlović

Priključite se našem projektu BB, ‘Biti bolji - Be better’

KONTAKT: Odaberite jednu ili više ponuđenih aktivnosti. Za početak, javite nam se:Mobitel: 091/ 767 5 999, 091/600 80 52Telefon: 031/ 284 850Fax: 031/284 851www.poduzetnik.com.hre-mail: [email protected]@[email protected]://www.facebook.com/podu-zetnik.com.hr

*U projekt se do sada aktivno uključilo 6 srednjih škola *Pozivamo škole, potencijalne partnere, sponzore, donatore neka pokažu da su mladi naša budućnost… javite nam se

Trajanje projekta- od rujna do prosinca 2013. g.U ovom razdoblju obavit ćemo sve pripremne aktivnosti za realizaciju projekta, prezentaciju projekta u srednjim školama, pronalaženje i odabir partnera za sudje-lovanje u projektu, prijave škola za sudjelovanje u projektu, upoznavanje lokalne uprave s projektom, medijska potpora projektu…- 2014. i 2015. godinaU ove dvije godine provodit će se dogovorene aktivnosti iz projekta BB, u dogovoru sa školama partnerima u kojima se provodi projekt.Za vrijeme trajanja projekta u projekt planiramo uključiti ukupno oko 30 srednjih škola iz Hrvatske. Uspjet ćemo samo uz pomoć svih učenika, pro-fesora, poduzetnika, institucija…

Zabavna stranicaPosebno iznenađenje je «Zabav-na stranica» u sklopu ovog pri-loga. Zabavnu stranicu kreiraj-te Vi, učenici, profesori… Zašto je ne bi uz našu pomoć kreirali: Strip Đuka, aforizmi, karikatu-re, vicevi, kratke priče, pjesme, doživljaji, predstavimo knji-gu koju ste napisali ili to želite uraditi,… Ako imate ideja, prijedloge, ako ste skloni pisanju….javite se. Pozivamo sve one koji žele i osjećaju da imaju što napisati neka se uključe.

Odredite termin prve prezentacije projektaSvaki učenik (profesor) može nam na prezentaciji projekta predloži-ti što želi. Temeljem vašeg odabira organizirat ćemo pojedine događa-je, teme, radionice… Odaberite termin (datum) i vrijeme (trajanje prezentacije) prezentira-nja projekta. Uz našu pomoć odre-dite trajanje svake aktivnosti - pot-projekta. Nakon odabira obavijestite nas što želite da učenicima predsta-vimo, u sklopu predstavljanja pro-jekta BB, a detalje ćemo naknadno dogovoriti.Odaberite:- Datum prve prezentacije projek-ta BB,- Naziv radionice, događaja, prezentacije,- Broj radionica, tribina, događanja u jednoj godini,- Termin održavanja prezentacije projekta BB (datum i sat),- Trajanje aktivnosti (broj sati, jedan dan, više dana - koliko),- Predložite teme za koje mislite da bi mogle biti zanimljive.

Odaberite područje u koje se želite uključitiProjekt BB, Biti bolji - Be better namijenjen je školama i obuhva-ća sljedeće aktivnosti:1. Svaki učenik poduzetnik2. Želim biti3. Tribina - razgovori s poduzetnicima i poznatim osobama,4. Radionice, izložbe, sajmovi,… 5. Poslovna večera6. Osmislimo strip - Đuka poduzetnik7. Predstavljanje školskih časopisa8. Istraživanja po izboru, davanje prijedloga teme istraživanja9. Redizajn loga, Naslovnice, web stranice… 10. Ostalo


U prošlom broju časopisa pred-stavili smo Srednju ško-la Glina koja je tijekom pro-

teklih godina obnovljena i suvre-meno opremljena. U ovom broju predstavljamo što se to u školi ra-di: izvannastavne aktivnosti, mno-gobrojni projekti, vježbenička tvrt-ka, natjecanja,…

Izvannastavne aktivnostiU školi se njeguju mnoge izvanna-stavne aktivnosti od samog nje-nog osnutka. Najznačajniji je škol-ski zbor koji se jednom tjedno sa-staje i radi s profesoricom glazbe-ne umjetnosti. Oni nas svojim na-stupom za Božić i Dan škole iznena-de i posebno obraduju kada uklju-če i tamburaški zbor učenika člano-va KUD Topusko ili zboraše SŠ Pe-trinja. Dramska skupina je druga po brojnosti članova i stalni je sudionik na školskim, županijskim i držav-nim natjecanjima Lidrano.Redovito se dramska i recitatorska skupina pojavljuje pred učenicima i profesorima, ali i pred drugim uzva-nicima za Dan škole i Božić. Obi-lježavaju i druge prigodne datume i obljetnice nastupima u Gradskoj knjižnici te na Lidranu. Učenici ko-ji se bave glumom ujedno su i reci-tatori, ali i autori tekstova koje za-

tim izvode. Njihov je rad kontinu-iran, prepun kreativnosti, a izaziva oduševljenje.Kreativnost i umjetničko oblikova-nje su oduvijek pronalazili svoje po-bornike u našoj školi, bilo da ustra-ju na vlastitoj ideji za sudjelovanje u umjetničkom stvaranju ili da kao članovi likovne skupine izrađuju prigodne poklone, oslikavaju ili ure-đuju prostore škole.Nikada nije bilo teško motivira-ti učenike na rad, jer je umjetnost stvarna životna potreba preko ko-je su učenici imali priliku izražavati svoju humanost. Naša je aktivnost u školi gotovo svakodnevna, isti-čem nekoliko najznačajnijih rado-va. Davne 2006. g. učenice gimnazi-je započele su s oslikavanjem škole pod motom: „Ne šaraj, već slikaj!“. Tijekom godina nastajale su zidne slike kojima su učenici oplemenili prostore škole. Njihove slike i danas podsjećaju na njih i potiču nove ge-neracije za stvaranjem.Debatni klub u Srednjoj školi Glina djeluje od 2006. g. Osnivanje je bi-lo potaknuto projektom „Pred vra-tima Europske unije“, nositelj pro-jekta bila je Sisačko-moslavačka žu-panija, a cilj je bio podizanje razine svijesti o Europskoj uniji i procesu proširenja. Debatni klub je izvanna-

stavna aktivnost. Voditelj debatnog kluba može biti bilo koji nastavnik koji je voljan raditi tu aktivnost. Ko-risne informacije i upute za rad se mogu dobiti u Hrvatskom debat-nom društvu. Član debatnog kluba može postati svaki učenik koji želi unaprijediti kvalitetu javnog govora i javne rasprave.

Projekti školeNajznačajniji projekti prošle škol-ske godine bili su „Dan zamijenje-nih uloga“, „Zdrav za 5“ i „Škole pri-

jateljice ljudskih prava“. Prvi projekt je počeo prije 6 godina i učenicima je vrlo zabavan i poučan.Primarna zadaća škole je dati učeni-cima potrebno obrazovanje, ali ono nije potpuno ako nismo uspjeli ''od-gojiti'' svoje učenike, izvući iz njih

Nikada nije teško motivirati učenike na rad ako mogu iskazati svoju osobnost

SREDNJA ŠKOLA GLINA, II DIO

Dan zamijenjenih uloga…

Vježbenička tvrtka Kalimero d.o.o. na Sajmu poslova u Sisku

KONTAKT: Srednja škola GlinaFrankopanska 3044 400 GlinaTelefon/fax: 044/882-555e-mail: [email protected]

BB, «Biti bolji - Be better» učeničko poduzetništvo

Škola prijateljica ljudskih pravaProjekt “Škole prijateljice ljudskih prava“ je prvi globalni projekt u ko-jem su ljudska prava i odgovornosti integrirani u sva područja života škol-ske zajednice. Naša škola s još 4 iz županije projekt provodi u organizaci-ji Amnesty International Hrvatska, a osmislila ga je Udruga IKS iz Petrinje koja ga i financira sredstvima EU. Škole imaju ključnu ulogu u životu za-jednice, te kao odraz šireg društva predstavljaju ključ za socijalizaciju mla-dih naraštaja, pripremaju učenike da postanu aktivni i angažirani članovi društva. Mladi ljudi i školska zajednica uče o ljudskim pravima svakodnev-no ih provodeći u praksu. Kao sveobuhvatan pristup obrazovanju za ljud-ska prava, i škole i mladi ljudi postaju snažni katalizatori za promjenu u školskoj zajednici. Škola prijateljica ljudskih prava osigurava da su ravno-pravnost, dostojanstvo, poštovanje, nediskriminacija i sudjelovanje u sr-cu iskustva učenja i prisutna u svim važnim područjima školskog života. U sklopu projekta održane su radionice o video aktivizmu i radionica „Medi-jacija u školskoj zajednici“.


EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA IVANA DOMCA - VINKOVCI

Listajući već pomalo požutje-le stranice spomenice naše Ško-le vraćamo se u pedesete godi-

ne kada se u našem gradu na Bosutu rodila još jedna srednja škola, točni-je 6. rujna 1955. godine, započela je s radom Ekonomska škola odlukom Narodnog odbora općine Vinkovci. Otvorila su se još jedna srednjoškol-ska vrata za našu mladež iz sela i gra-da, željnu znanja i boljeg života. Zani-manje za ekonomskim kadrovima po-kazalo je slavonsko gospodarstvo već mnogo ranije, kada je 1922. godine u Vinkovcima osnovana dvorazredna Trgovačka škola koju možemo sma-trati prethodnicom Ekonomske ško-le. Ekonomska škola nastala je potre-bom gospodarstva koje je tražilo ško-lovane kadrove. Do 1957. godine ško-la je radila u gimnazijskom prostoru, dva prva razreda redovitih i dva ra-zreda odraslih polaznika. Broj učeni-ka rastao je brzo, a šezdesetih godina izašle su i prve generacije mladih eko-nomista. Paralelno, u međuvremenu

1961. godine nastala je Upravna ško-la (70 učenika u dva razredna odjela).Rješenjem Skupštine općine Vinkov-ci od 26. srpnja 1963. godine osno-van je Ekonomsko-upravni školski centar i ujedinio je tri vinkovačke škole - Ekonomsku, Upravnu i Ško-lu učenika u privredi, danas Trgovač-ku školu.5. lipnja 1964. godine Škola seli u sre-dište grada, u tadašnju općinsku zgra-du, bivšu Brodsku imovnu općinu, vremenom dotrajalu zgradu koja je bila neprikladna za Školu. 1974. go-dine Savjet Centra kod ponovne re-gistracije promijenio je naziv Škole u Ekonomsko-upravni školski centar „Braća Ribar“. 1. rujna 1992. godine Škola je promijenila ime u Ekonom-sku i trgovačku školu Ivana Domca.

Temeljni kamen za novu školuŽivot i rijeke teku, redaju se pred na-šim očima događaji, veseli i tužni, a zatim jedna svjetla točka 29. lipnja 1999. godine kada je položen temelj-

ni kamen za novu zgradu Ekonom-ske i trgovačke škole Ivana Domca, na dobrobit mladih naraštaja ovoga grada i okolice. U temelje naše Ško-le utkali smo: VIVAT, FLOREAT, CRESCAT.Podižući tijekom pola stoljeća struč-njake ekonomske, upravne i trgovač-ke struke, naša je Škola ostavila ne-izbrisiv trag u prošlosti i pripremila uvjete boljoj budućnosti. U temelje Škole utkano je duhovno bogatstvo, vjekovna mudrost i bogata kulturna baština hrvatskoga naroda.Useljenje u prostore nove školske zgrade dočekali smo s radošću 27. kolovoza 2003. godine. 24. listopa-da 2007. godine svjesni jednog jedin-stvenog i radosnog trenutka otvorili smo novu školsku športsku dvoranu od 2.200 m2 i tako postali cjelovita i kompletna škola sa svim sadržajima koji su potrebni za ostvarivanje jed-nog suvremenog, modernog nastav-nog procesa.Danas Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca stoji široka i temeljna kao i njezina Slavonija pružajući mla-dim naraštajima suvremeni nastav-ni proces obogaćen novim spoznaja-ma, proces koji uvažava učenika kao stvaralački i istraživački subjekt. 973 učenika raspoređenih u 32 razredna odjela prolazi prostorom od 5.000 m2 školujući se u zanimanjima: eko-nomist, upravni referent, poslovni tajnik i prodavač. 58. generacija naših

Kreativnim i suvremenim nastavnim procesom postiže se zadovoljstvo svih koji u njemu sudjeluju*Danas Ekonomska i trgovačka škola stoji široka i temeljna kao i njezina Slavonija pru-žajući mladim naraštajima suvremeni na-stavni proces *Tri godine zaredom imali smo državne prvake u natjecateljskim područjima Poslovni tajnik i Prodavač

Rad u jednoj smjeni motiviraNašim učenicima i predavačima stoje na raspolaganju suvremene učionice za općeobrazovne i strukovne sadržaje, moderni kabineti, multimedijalni sadržaji, športska dvorana, školska knjižnica koja je srce i duša škole. Kre-ativnim i suvremenim nastavnim procesom postiže se zadovoljstvo onih koji uče i onih koji podučavaju. Ponosni smo jer je naša Škola okupila svo-je učenike na brojnim športskim natjecanjima na kojima su postizani vr-sni rezultati, natjecanjima iz struke i općeobrazovnih sadržaja, gospodar-skim susretima te kulturnim zbivanjima. Posebno smo ponosni na osvoje-nim mjestima na Županijskim i Državnim natjecanjima.U školskoj godini 2008./2009. Škola je počela raditi u jednoj smjeni. Rad u jednoj smjeni motivira učenike na slobodne i izvannastavne aktivnosti, a time dolazi do izražaja kreativnost učenika i profesora.

Osnovni podaci o školiNaziv i sjedište: EKONOMSKA I TRGOVAČKA ŠKOLA IVANA DOMCA, VINKOVCIAdresa, županija: Antuna Akšamovića 31, Vukovarsko-srijemskaŠifra ustanove: 16-088-504http://ss-ekonomskaitrgovacka-idomca-vk.skole.hr/e-mail: [email protected] broj učenika: 973Ukupan broj odjela: 31Ukupan broj djelatnika: 82Nastavnika: 61Stručnih suradnika: 3Administrativno-tehničkog osoblja: 8Pomoćnog osoblja: 9Obrazovna područja - programi i trajanje obrazovanja po programimaObrazovno područje: ekonomija i trgovina i poslovna administracijaProgrami:Ekonomist - Trajanje: 4 godineUpravni referent - 4 godinePoslovni tajnik - 4 godineProdavač - 3 godine

BB, «Biti bolji - Be better» učeničko poduzetništvo

Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca, Vinkovci


promišljanja

Pogled iz mog i vašeg dvorišta na istu cestu i nebo razlikuje se u tako malo važnim stvari-

ma, ponekad sasvim dovoljnim za čuđenje.Sljedeća situacija: programer iz Švedske, godina 2001., iz tada uspješnog tima tvrtke koju ne smi-jem reklamirati, jednog proljetnog jutra, odijelo i ured zamjenjuje na-prtnjačom i biciklom. Vozao se on tako i nećete vjerovati u vrijeme Vinkovačkih prelijepih jeseni sta-ne biciklom u barokni Vukovar. U to je vrijeme teško naći smještaj. Noć se spuštala dok se u lokalnoj trgovini raspitivao gdje bi mogao prespavati. Nadobudni trgovac s odličnim engleskim i malo bržim jezikom predlaže mu svoje gosto-primstvo. Ma predivno, neznanac u kući, pomisli supruga. No, po-kazala je snaša najbolje od Slavo-nije i u ime svoje zemlje s osmje-hom na licu postavila stol i večeru. Nahranio se i napojio stranac pri-čajući svoju priču. Kaže kako mu u jednom trenutku ništa više ni-

je imalo smisla. Opsesivno radeći nije imao vremena živjeti. Mogao si priuštiti ovakvo nešto i otisnu-ti se u nepoznato na pomalo divlji način. Ne raditi na istom radnom mjestu nije ništa novo za njega jer smatra kako sa sobom nosi znanje, a ne posao. Jedno od domaćina po-kušavalo mu je objasniti što to zna-či tražiti kruha preko pogače, po-malo kritizirajući pa čak i ismijava-jući tako njegovo nezadovoljstvo. Drugi par ušiju nije ga osuđivao ni komentirao, ali vjerujem da se i s mjeseca u pogledu moglo iščitati razumijevanje za strančev pothvat i smislenost potrebe za takvom promjenom.

Odvažnost svi mogu imatiKut gledanja nam može biti isti, ali različita dubina mijenja cijelu sli-čicu. Imati stav o nečemu je jed-no, a ne razumjeti nečije postup-ke je skroz nešto drugo. Ni progra-mer, ni trgovac, a ni snaša nemaju iste vrijednosti. Nisu ni karakterno slični, nemaju jednak odgoj, okru-

ženje ni okolnosti. Jedno ipak mo-gu imati svi bez obzira na sve, a to je odvažnost. Nećemo to miješati s hrabrošću, ludošću, ni s godinama našeg života u kojem bi se upušta-li u promjene bilo na poslovnom, emotivnom ili nekom drugom po-dručju. Ne jednom, čujemo kako su mladi pa ludi ili stari pa polu-djeli. Nema to veze s godinama, sa-mo s ishodom na kraju. Pa tako je sve krasno i u superlativima priča-mo o uspješnoj priči koja je nekom nešto promijenila ne znajući koli-ko je popratnih negativnosti proi-zašlo iz iste. Jednako tako spremni smo oštro kritizirati nečije, po na-ma tada sebične, postupke ne zna-jući koliko su takve promjene do-nijele mnogima dobroga. Sve je u nijansama. Jeste li odvažni? Koli-ko? Mislite li par koraka unapri-jed? E sad, ako kažete pa i nisam baš, u redu je i kao takvi ste na neki način odvažni, ali ne pokrećući već podnoseći promjene koje drugi stave pred vas, pa se onda kaže da ste dostojanstveno podnijeli nešto. Dok jedni imaju sposobnost emo-tivno vidjeti dalje, drugi su izvrsni praktičari i tako manja ili veća spo-sobnost utječe na konačan ishod.

Glave s većim očekivanjima u ži-votu imaju naposljetku i uspješni-je karijere, nauče držati sve uzde u poslovnom svijetu, dok im se pri-vatno dosta toga ili sve ruši. Mož-da zbog pogrešnih ljudi pokraj se-be, možda zbog loše karme ili čega sve ne. Uz skromne pa čak i neam-biciozne ciljeve dobar dio ljudi pli-va u malom, ali skladnom domu. Ako imate i jedno i drugo i blago-stanje i ljubav u istom omjeru, če-stitam, vi ste od onih koji već znaju živjeti. Tko zna što je bilo s progra-merom, kad se kući vratio na svo-ja dva kotača? Jesu li mu sada pri-oriteti drugačije posloženi? Nađe li vremena živjeti ili se vratio sta-roj navici radeći do blijedog smi-sla. Kako su i jesu li njegove spo-znaje na putovanju utjecale na nje-govu obitelj ako ju je imao. Bilo bi ponosito znati da je prepisao i po-nio nešto zaigranog dječačkog s ovih naših prostora. Da su mu pu-na usta ljepote našeg načina življe-nja. Neka priča kako kod nas isto ima ljudi koji puno rade i onih koji bi htjeli raditi, a ne mogu, a i onih kojima se danas nešto ne da, no svi podjednako znaju uživati.

Sandra Blažević

Promjene

Nesretan se postaje kad se nečega slijepo držimoKoliko odvažnih lica vidimo u blizini, koliko ih držimo mudrim u njihovim nastojanjima da nešto promjene? Možete kako vam volja. Držite ih za bi-lo kakve, gledajte ih ili okrenite glavu, ali zbog takvih i sličnih njima život ide dalje. Nesretan se postaje kad se nečega slijepo držimo, pa zbog stra-ha pred novim i sebe i druge činimo tužnim manipulirajući jedni drugima. Nemojmo pasti pod euforijom nečeg drugačijeg pa otići u krajnost. Sjeti-te se pitanja jesmo li, koliko i kako odvažni. Nekako sve podsjeća na vrije-me odrastanja, pa se takvima smatramo onog trenutka kad smo spremni nakon nekog djela odgovarati za posljedice. Zato volimo *dijete* u nama, ono nas čini radoznalim, iskrenim, spremnim za život, za sve što dolazi. Kad snagom muškarca prihvaćamo promjene, kad ih pokrećemo voljom žene, kad se radujemo kao dijete i prilagođavamo mudrošću starca, tad znamo da nismo pogriješili i sve što bude biti će bolje.

BB, «Biti bolji - Be better»

*Imati stav o nečemu je jedno, a ne razumjeti nečije postupke je skroz nešto drugo * Jeste li odvažni? Koliko? Mislite li par koraka unaprijed?


Društvena odgovornost (od) malih noguBiti društveno odgovorna kompani-ja neizostavni je dio identiteta i kor-porativne misije tvrtke Tetra Pak®, vodeće svjetske kompanije u proi-zvodnji rješenja za preradu i pakira-nje prehrambenih proizvoda. Posve-titi pozornost unapređenju kvalite-te života šire zajednice i inkorpori-rati utjecaj tvrtke na razvoj društva u definiciju vlastitog uspjeha više i nije novitet u svakodnevnom poslovanju, no ova je tvrtka odlučila posebnu pa-žnju i ulogu dodijeliti najmlađim čla-novima društva. Vođen stavom da se društvena odgovornost i briga za okoliš uče od malih nogu, Tetra Pak je u suradnji s partnerima pokrenuo projekt Eko paket.Riječ je o projektu edukativno-za-bavne naravi koji je usmjeren na Eko-škole i vrtiće, a pokrenut je kako bi se djecu već u ranoj dobi educiralo o važnosti odvojenog zbrinjavanja upotrijebljene Tetra Pak ambalaže i odgovornog ponašanja prema priro-di. Nastao u Sloveniji prije osam go-dina u suradnji s Eko školama, ovaj je projekt zahvaljujući kvalitetnom pro-

gramu i izvrsnoj prihvaćenosti zaži-vio i u Hrvatskoj. Prije tri godine ta-ko je i među našim školarcima iskuša-na bazična ideja Eko paketa. I to naj-prije u hrvatskim Eko-školama u ko-jima ne samo da prevladava geslo „ži-vjeti eko“, nego se ekologija svakod-

nevno prakticira i promišlja kroz na-stavu i izvanškolske aktivnosti. Poti-čući najprije školsku, a sada i vrtićku djecu na prikupljanje i izradu radova od upotrijebljene Tetra Pak ambala-že, ona na zabavan način uče o ulozi čovjeka u brizi za okoliš, ali i sami su-djeluju u očuvanju okoliša i vlastitog zdravlja.

Edukacijska i kreativna strana projektaProjekt se, naime, sastoji od dva di-jela: edukacijskog i kreativnog. Tije-kom edukacijskog dijela djeca u školi i vrtiću prikupljaju višeslojnu karton-sku ambalažu (od sokova, mliječnih napitaka i sl.) koju odlažu u za to po-sebno dizajnirane i namijenjene kuti-

Kroz kreativno izražavanje djeca uče o važnosti očuvanja okoliša

Partnerstvom do uspjehaU cijeloj priči Tetra Pak nije sam. Bilo bi teško izvedivo provesti ovaj projekt do kraja bez podrške Udruge Lijepa naša, koja je od samog početka, a sada već treću godinu, partner projekta Eko paket. Lijepa naša najveća je eko-loška udruga u Republici Hrvatskoj, javnosti najviše poznata po projekti-ma odgoja i obrazovanja u području okoliša i održivog razvoja, a osim ovog programa Eko-škole u sklopu projekta Eko paket, provodi i mnoge među-narodne programe zaštite okoliša. Eko paket projekt svojim su sudjelova-njem do sada pozdravila i pojedina komunalna poduzeća, koja odvozom prikupljene upotrijebljene Tetra Pak ambalaže čine važnu kariku u lancu uspjeha ove inicijative. Do sada su partneri bili Varkom (Varaždin), Uni-kom (Osijek), Čistoća (Rijeka), Čistoća (Zadar), Eko-Flor (Oroslavlje), Čisto-ća (Zagreb) te Komunalac (Slavonski Brod), a u novoj sezoni očekuje se još veći interes za sudjelovanjem.

društveno odgovorno poslovanje

PROJEKT EKO PAKET TVRTKE TETRA PAK® I UDRUGE LIJEPA NAŠA


Vinarija Horvatović obiteljsko je gospodarstvo koje se bavi uz-gojem vinove loze te proizvod-

njom predikatnih, vrhunskih i kvali-tetnih vina. Osnivač i utemeljitelj vi-narije je Đuro Horvatović, dipl. ing. koji nastavlja tradiciju poznatih Iloč-kih vinogradarsko-vinarskih obite-lji: Skeledjić, Meštrović i Horvato-vić. Članovi gospodarstva su Đurina

supruga i djeca te njihovi životni su-putnici koji aktivno sudjeluju u svim fazama nastajanja ovih vrhunskih proizvoda.

Neodoljive arome Iločkih vinaLokalitet svjetskog glasa Ilok, poznat po vinima još iz doba rimskog ca-ra Probusa, uz odabir vrhunskih sor-ti te neizmjerno ulaganje rada i ljuba-vi omogućili su stvaranje neodoljivih sorti vina, koja se lako zavole i nikada ne zaboravljaju.Vina iz bogatog opusa Vinarije Horva-tović osvojit će vas svojim osebujnim

aromama i zagrijati svojom punoćom, a upravo će vas ti osjećaji učiniti vjer-nim konzumentom.U raznolikom asortimanu Vinari-

je Horvato-vić možete naći čuvenu Iločku graše-vinu, Rajnski rizling, Char-

donnay, Zeleni silvanac, neizostavni Traminac, Crni pinot te Cabernet Sa-uvignon, koji mogu stati uz bok svo-jim imenjacima svjetskog glasa, na što su u Vinariji Horvatović osobito po-nosni. Osim aromatičnošću, ova se vi-na odlikuju brojnim odličjima i pri-znanjima te pregrštom osvojenih zlat-nih medalja na regionalnim, državnim i međunarodnim natjecanjima. •

Spajanjem obiteljskih poljopri-vrednih gospodarstava 2006. go-dine osnovana je Poljoprivredna

zadruga TRS. Osnivači Poljoprivred-ne zadruge TRS su Zlatko Bošnjak, inženjer poljoprivrede, koji je ujedno i voditelj vinarske proizvodnje te direk-tor PZ TRS i Marijo Faletar, tehničar biljne proizvodnje te voditelj vinogra-darske proizvodnje i prodaje. PZ TRS ima pet stalno zaposlenih djelatnika. Pod imenom TRS plasiraju vino od berbe 2007. godine, ali njihova surad-nja datira od 2003. godine kada zapo-činju vinsku proizvodnju s ukupnim kapacitetom podruma od oko 30.000 litara vina, a danas to iznosi 180.000 litara vina.Vinogradi su smješteni na padinama Fruške Gore - Vinogorja Srijem, na nadmorskoj visini od 200 do 260 me-tara i uključuju područja: Dekan, Veli-ko Brdo, Principovac, Vukovo, Rađe-vac i Radoš.

Proizvodnju vina temelje na sedam kvalitetnih sorti vina, od čega su najvi-še zastupljena bijela vina: Graševina, Chardonnay, Rajnski Rizling te Tra-minac. Crna su vina Frankovka, Ca-bernet Sauvignon i Cabernet Franc.

Najsuvremenija tehnologija u proizvodnji vinaKapacitet podruma trenutno iznosi 180.000 litara, a u planu je proširenje kapaciteta do 500.000 litara. Nova će vinarija biti smještena na novoj loka-

ciji, poslije rekonstrukcije i renovira-nja objekta.Poslije selektivne berbe, brza prera-da grožđa počinje hlađenjem obra-nog roda, pažljivim odvajanjem pe-teljki, blagim prešanjem grožđa, a sli-jedi kontrolirana fermentacija u inox bačvama s hlađenjem. Fermentacija vina se vrši posebno odabranim kvas-

cima, a puni se u boce od 0.5 L, 0.75 L i 1.00 L.U preradi, fermentaciji i njegovanju vina koristi se najsuvremenija tehno-loška oprema (muljače, pneumatske preše, pumpe) i najsuvremeniji teh-nološki procesi uz stalni nadzor eno-loga, tj. voditelja proizvodnje dipl. ing. Zlatka Bošnjaka. •

Odličan izbor za sve prigodeVinarija Horvatović prodaje svoja vina za sve prigode i pakira ih, u dogovoru s vama, u ambalaže od 0,2 l, 0,75 l te 1l, a po želji vino možete kupiti i u rinfuzi.Vina možete kušati i kupiti u pro-storima Vinarije Horvatović u Ve-likoj Gorici, Zagrebu i Iloku uz prethodnu najavu.

VINARIJA HORVATOVIĆ - ILOK

VINARIJA TRS - ILOK

prilog vina

KONTAKT: Vinarija HorvatovićVelika GoricaÐuro: 098/259-719,Katarina: 098/222-424,Lovro: 099/666-5432,Marin: 091/507-3072,Telefon: 01/62 52 68

KONTAKT: PZ TRSIvana Gundulića 1832 236 IlokMobitel: 095 / 902 41 76, 095/ 908 65 20Fax: 032/ 590 043e-mail:[email protected]

Vrhunska vina za pravi užitak

Vrhunska vina su rezultat dugogodišnje uspješne suradnje


U Pakracu je 27. rujna 2013. go-dine svečano otvoren drugi objekt Poduzetničkog inkuba-

tora Pakrac simboličnim podizanjem zastava Europske unije, Republike Hrvatske, Grada Pakraca i Poduzet-ničkog inkubatora druge generacije. Izgradnja 815,32 metara kvadratnih inkubacijskog prostora financirana je sredstvima Europske unije iz pret-pristupnog fonda IPA IIIC: Poslov-na infrastruktura, Ministarstva po-duzetništva i obrta te vlastitim sred-stvima Grada Pakraca. Ovim projek-tom Grad Pakrac je osigurao još jed-nu zvjezdicu za uspješnu provedbu EU financiranih projekata, posebice stoga što je jedini grad u Hrvatskoj koji je iskoristio raspoloživa sredstva iz sva tri pretpristupna fonda nami-jenjena ulaganjima u poslovnu infra-strukturu (CARDS 2003. - prvi po-duzetnički inkubator, Phare 2005. Poslovna infrastruktura - pristupna cesta poduzetničkoj zoni, IPA IIIC: Poslovna infrastruktura - drugi objekt poduzetničkog inkubatora).Nakon što je prvi objekt poduzet-ničkog inkubatora popunjen podu-zetnicima nepune dvije godine na-kon otvaranja u ožujku 2009. godi-ne, Grad Pakrac i Poduzetnički centar

Pakrac d.o.o. pripremili su projekt iz-gradnje drugog objekta koji je dodat-no obuhvaćao edukacije za poduzet-nike početnike i one u fazi rasta i ra-zvoja te in-house trening za menad-žment poduzetničke infrastrukture. Projekt „Poduzetnički inkubator Pa-krac - druga generacija“, ukupne vri-jednosti nešto više od 7,7 milijuna kuna, trajao je 21 mjesec, od siječnja 2012. do listopada 2013. godine sa ci-

ljem dovršetka poslovne infrastruk-ture unutar poduzetničke zone gra-da Pakraca koja će pridonijeti jačanju gospodarskog rasta i regionalne kon-kurentnosti, povećanju stope zapo-slenosti i razvoju dinamične poduzet-ničke klime.

27. rujna 2013. godine na službe-nim web stranicama Grada Pakraca i Poduzetničkog centra Pakrac d.o.o. objavljen je javni natječaj za zakup poslovnih prostora. Natječaj ostaje otvoren do konačnog davanja u za-kup svih poslovnih prostora.

promo

Inkubacijski prostori za 4 poduzetnika početnika„PODUZETNIČKI INKUBATOR PAKRAC - DRUGA GENERACIJA“

Poduzetnički inkubator Pakrac - druga generacijaLokacija: Zona male privrede 3, PakracKapacitet: 4 poslovna prostora veličine 190,73 m² do 242,50 m²Namjena: proizvodne ili servisne djelatnostiPravo sudjelovanja u natječaju: poduzetnici početnici s područja grada PakracaTrajanje zakupa: 3 godine za servisne djelatnosti i 5 godina za proizvodne djelatnostiIznos zakupnine: početna cijena 15 kn/m2 + PDVPovlaštena zakupnina:

Opremljenost:• svaki poslovni prostor se sastoji od proizvodnog pogona i pomoćnog dijela

kojeg u prizemlju čine predprostor, ženski i muški sanitarni čvor, garderoba s tušem i čajna kuhinja s elementima te opremljeni uredski prostor na katu),

• samostalni priključci na komunalnu infrastrukturu s pojedinačnim brojili-ma (električna energija angažirane snage 22,058 kW, zemni plin, pitka vo-da, tehnička voda, telefonski priključak),

• automatski vatrodojavni sustav,• video nadzor,• ventilacija proizvodnog prostora, • hlađenje uredskog prostora i čajne kuhinje,• plinsko radijatorsko grijanje pomoću kondenzacijskog plinskog grijača pot-

pomognuto solarnim kolektorima.Vizija: Poduzetnički inkubator Pakrac je prostor susreta u kojem poduzetnički sno-ve uče hodati.Misija: Poduzetnički inkubator Pakrac je regionalno središte u pružanju usluga po-duzetnicima početnicima.

KONTAKT: Poduzetnički centar Pakrac d.o.o.Zona male privrede 5, 34 550 PakracŽeljko Žilić, voditelj Poduzetnič-kog inkubatoraTel: + 385 34 290 651Fax: + 385 34 290 659E-mail: [email protected]: www.pc-pakrac.hr

Razdoblje zakupaIznos zakupnine (%)

Proizvodne djelatnosti Servisne djelatnosti

0 - 6 mjeseci Ne plaća Ne plaća

6 - 12 mjeseci 25 % 50 %

2. godina 35 % 75 %

3. godina 50 % 100 %

4. godina 75 %

5. godina 100 %

KONTAKT: Grad PakracTrg bana Josipa Jelačića 18,34 550 PakracIvana Orban, voditeljica projektaTel: + 385 34 411 080Fax: + 385 34 411 081E-mail: [email protected]: www.pakrac.hr

This project is funded by the European UnionOvaj projekt sufinanciran je sredstvima Europske unije

This project implemented by the Town of Pakrac/Projekt provodi Grad Pakrac


Sokovi zdravlja, ljubavi i ljepote

Tel +385 (0) 31 704 039Fax +385 (0) 31 704 048

[email protected]

Eko Vrelo d.o.o., Valpovačka b.b. 31300 Beli Manastir, Hrvatska

BEZ :) konzervansadodatka šećeradodatka vode GMO-a

Flyer 93x130,5.indd 1 9/26/2013 9:40:36 AM

Documents

PODUZETNIK STUDENI 2013 NAJAVA