8/18/2019 Istorija Nautičkog turizma

1/3

Sažetak Korištenje Mediterana ili Sredozemnog mora u plovidbene svrhe koristi setisućljećima. Uz poslovno korištenje tog mora tijekom posljednjih stoljeća razvijalose sportsko, znanstveno ili turističko kori štenje. !astavno na to posljednjih stogodina dolazi do korištenja Mediterana u posebne svrhe, a to je zadovoljstvočovjeka za plovidbom kao vrstom aktivnog odmora. "akva vrsta odmora se

normalno vezuje uz turistička kretanja. Mogućnost korištenja nautičkog turizma naMediteranu ovisi o mnogo čimbenika, a najvažniji su oni koji ovise o kapa#itetuprihvata plovila, mogućnosti popravaka ili remonta, opskrbe, ekologiji, pravnimpropisima, zemljopisnim položajima luka, političkim odnosima i slično. Svaka odzemalja, koje razvijaju ili samo koriste nautički turizam ima svoje strategije razvoja,teškoće ili dobre strane u pristupu tom dijelu turizma. $a pravilan razvoj nautičkogturizma treba, uz tehničke i tehnološke čimbenike, posvetiti posebnu pozornostdrugim aspektima, koji su vrlo bitni za uspješan razvoj nautičkog turizma. %riodre&ivanju razine korištenja nekog prostora za potrebe korištenja za nautičkiturizam treba uzeti u obzir više čimbenika' a( odrediti mogućnost izgradnjenautičkih kapa#iteta, b( odrediti stroge mjere kontrole poštivanja izgra&enog, #(organizirati zbrinjavanje otpadnih tvari iz objekata nautičkog turizma, d( osiguratisigurno uplovljavanje ili isplovljavanje plovila iz pristaništa. %ri tome treba obratitipozornost o smanjivanju svih vrsti zaga&enja, koja se javljaju korištenjem nautičkogturizma. Ključne riječi' !autički turizam, razvoj, dosezi, mogućnosti razvoja naMediteranu, hrvatski nautički turizam Uvod Korištenje Mediterana ili Sredozemnogmora u plovidbene svrhe koristi se tisućljećima. Uz poslovno korištenje tog moratijekom posljednjih stoljeća razvijalo se sportsko, znanstveno ili turističko korištenje.!astavno na to posljednjih sto godina dolazi do korištenja Mediterana u posebnesvrhe, a to je zadovoljstvo čovjeka za plovidbom kao vrstom aktivnog odmora. "akvavrsta odmora normalno se vezuje uz turistička kretanja. )udući da svaki čovjek posvojoj prirodi traži uvijek nešto što će *+ %omorski zbornik -+/(*, *+0*012aniela 3račan, 4omina 5lkier 4adnić, 5na 6izjak 4azvoj nautičkog turizma namediteranu ga odvojiti od mase drugih ljudi, a i da istakne svoju posebnost,bogatstvo ili status, tijekom vremena razvili su se neki obli#i turizma za koje trebaizdvojiti velika 7nan#ijska sredstva, a koji objedinjavaju sve prije navedene osobine.!autički turizam je jedan od tih oblika. !autički turizam na Mediteranu ima relativnodugu povijest razvoja. Kao prvi korisni#i te vrste uživanja javljali su se aristokrati ilidrugi bogati ljudi priobalnih zemalja. "ijekom vremena, kako su ostvarivana svenovija tehnička i tehnološka postignu ća, nautički turizam se sve više moderniziraoi osuvremenjivao. %ostupno se izdvojio iz drugih vrsta turizma i postao dostupansamo izabranima. Suvremeni nautički turizam jest elitni turizam i koriste ga samoizabrani. !astavno na to treba istražiti mogućnosti daljnjeg razvoja nautičkogturizma na obalama svih zemalja koje okružuju Mediteran ili Sredozemno more.Snažnim razvojem turizma poslije sredine devetnaestog stoljeća, počinje razvojnekih novih oblika turizma, kao što je nautički. !autički turizam može se podijeliti naindividualni i masovni. 8ndividualni nautički turizam koriste pojedin#i i njihove obiteljiili prijatelji, a koji posjeduju vlastite plovne objekte, što služe za njihovo osobnozadovoljstvo. "o su plovila vrste čama#a, splav, jahta, trimaran i slično. S drugestrane razvio se sustav #harter putovanja, unutar kojeg putuje po nekoliko tisućaputnika na velikim putničkim brodovima #ruiserima. "akvi brodovi su gra&eni nanačin da mogu korisni#ima pružiti sva moguća zadovoljstva, od hrane, pića,

8/18/2019 Istorija Nautičkog turizma

2/3

spavanja, do zabave, kupanja u bazenima, raznih trgovina, salona za masažu,korištenje sportskih rekvizita, ko#karni#a i slično. 9ijene takvih aranžmanaprilago&ene su korisni#ima i njihovim zahtjevima. !autički turizam je :enomennastao rastom standarda visoke i srednje klase, kojima obične turističke ponudenisu mogle pokriti njihove potrebe. !autički turizam naziva se još i maritimni,

primorski ili jahting turizam. Sam naziv ukazuje na njegov sadržaj, te načinzadovoljavanja potreba njegovih korisnika.* Stalnim razvojem nautičkog turizma javljaju se novi obli#i i sadržaji koji ga razvijaju i mijenjaju mu strukturu. %od timutje#ajem, posljednjih godina, javlja se #ijeli niz novih oblika nautičkog turizma.Sustavno se nautički turizam može podijeliti na više podvrsta, kao što su veliki ilimali nautički turizam. 6eliki nautički turizam djeluje putem trajekata, putničkihbrodova, hidrobrodova i slično. Mali nautički turizam obavlja se putem čama#a,

 jedrili#a, jahti, glisera, skutera, kajaka, splavi i slično. !adalje, prema vlasništvuplovila, imamo nautički turizam na vlastitom ili plovilu neke institu#ije. S drugestrane, koriste se unajmljena plovila na odre&eno vrijeme -#harter(. %rema motivimakoristi se rekrea#ijski, sportski i ribolovni nautički turizam. %rema organiza#ijiplovidbe provodi se individualni nautički turizam i grupni nautički turizam. U svimobli#ima ta je podjela uvjetna. * 2ulčić, 5.' !autički turizam i upravljanje lukomnautičkog turiuma, ;kokon, Split, ++. %omorski zbornik -+/(*, *+0*01 *+<2aniela 3račan, 4omina 5lkier 4adnić, 5na 6izjak 4azvoj nautičkog turizma namediteranu !a svaki način svi ti obli#i nautičkog turizma služe za rekrea#iju,provo&enje sportskih aktivnosti, doživljaja, razonode i drugih zadovoljstava vezanihuz kulturu vode.

%ovijesni razvitak nautičkog turizma %ovijest nautičkog turizma se može povezati spoviješću pomorske plovidbe i naviga#ije. 6eć u starom vijeku postoje zapisi o

pomorskom putovanju -=omerovo putovanje opisano u epu >?diseja>(. %očetkomnovog vijeka iskustva plovidbe od antičkog svijeta preuzimaju 5rapi i prenose u@panjolsku, a od tamo se širi Sredozemljem. %rva transo#eanska krstarenja koja seujedno mogu smatrati i početkom suvremenog nautičkog turizma zabilježena sukrajem *A.stoljeća. 4azvoj nautičkog turizma obuhvaća putovanja u sportske izabavne svrhe koja počinju početkom *B.stoljeća, a izme&u dva svjetska ratanautički turizam se širi, ali nema masovno obilježje. ?bilježje ekspanzije započinjepočetkom /ih godina, a razvoj turističkih krstarenja velikim brodovima započinje1tih godina. !a hrvatskoj obali nautički turizam može se pratiti razvojempomorstva, a *AB.godine javljaju se prva organizirana putovanja po našoj obali,koja organizira bečki turistički klub. =rvatsku obalu od *A0. god. do kraja stoljećaposjetili su brojni strani brodovi, većinom jahte poznatih ličnosti toga vremena.%ovijesnu prisutnost i razvoj nautičkog turizma na hrvatskoj obali potvr&uje velikibroj luka i luči#a, koja je iz godine u godinu sve veća. %oče#i nautičkog turizma u=rvatskoj pojavljuju se na kraju C8C.st. i u prvoj polovi#i CC.st. gotovo jedno stoljećekasnije nego u svijetu -*1. i *A.st.(. "ako je npr. austrijski nadvojvoda Karl Stephan

 jahtom ?ssero posjetio *ABB. %oreč, njemački je #ar 6ilim 88. sa suprugom 5ugustom6iktorijom jahtom =ohenzollern doplovio *BA. u %ulu./ !autički turizam znatnije serazvija od početkom *B1ih, poglavito od osnutka tvrtke 598 i populariza#ijom

8/18/2019 Istorija Nautičkog turizma

3/3

 jahtinga. !jegov je razvoj intenzivniji u zadnjih *< godina, a njegov se pravi DbumEtek očekuje. 2o *B+A. godine brodi#e se smještaju u posebne dijelove luka, akasnije započinje izgradnja zasebnih luka, tj. marina. !akon 2rugog svjetskog ratanautički turizam postaje masovna pojava, a s time poprima i bržu stopu rasta štoini#ira nove pro#ese i izgradnju spe#ijaliziranih luka na morskim obalama. Krajem

+.st. osniva se većina današnjih marina < %oslovna izvješća 598a za ++. i +0./ )lažević,8.' F!autički turizamG, online'http'HHistra.lzmk.hrH#lanak.aspIJid*A1*,+./.+*0. / pa se intenzivni razvoj nautičkog turizma =rvatske može pratiti tek krozposljednja tri desetljeća, a pravi uzlet tek se očekuje. 4azvedenost hrvatske obale jeuz veliki broj otoka jedan od glavnih atributa za razvoj nautičkog turizma. Uz to seističu i pogodnosti relje:a i klime. =rvatska obala je visoka, strma i stjenovita štoprostoru daje posebnu pejzažnu slikovitost. Kada su *BA0. godine, prve marine usustavu 598a otvorile vrata i privezale na gatovima prva plovila, bio je to vizionarskipothvat.1 ?dgovor na sve izrazitiju nautičku prisutnost na Ladranu. 8ni#ijatoriprojekta, osnivači 598a uspjeli su stvoriti lana# marina duž hrvatskoga dijela

 Ladrana s visokokvalitetnom i standardiziranom ponudom. Uz velike priobalnegradove, mala otočka naselja ili pak u oazama netaknute prirode, otvarale su semarine, koje su ih oplemenile i sačuvale. %rva polovi#a +. stoljeća predstavljarazdoblje tzv. klasičnog nautičkog turizma. ?snovne karakteristike tog perioda'ograničenost na vrlo bogate slojeve društva, korištenje plovila visokog kom:ora iopremljenosti, prostorna ograničenost u kretanju, jedrenje i krstarenje su osnovniobli#i nautičkog turizma. U drugoj polovi#i +. stoljeća počinje razvoj FsuvremenogGnautičkog turizma.