Objekti Infrastrukture i Suprastrukture luke Nautičkog Turizma

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

LUKA BENKUS

OBJEKTI INFRASTRUKTURE I SUPRASTRUKTURE LUKE

NAUTIKOG TURIZMA

SEMINARSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUILITE U RIJECI

POMORSKI FAKULTET U RIJECI

OBJEKTI INFRASTRUKTURE I SUPRASTRUKTURE LUKE

NAUTIKOG TURIZMA

SEMINARSKI RAD

Predmet: Planiranje i projektiranje luka nautikog turizma

Mentor: Doc. dr. sc. Mirjana Kovai

Studenti: Luka Benkus, JMBAG 0112037586

Smjer: Tehnologija i organizacija prometa

Rijeka, sijeanj 2014.

Sadraj:

1. UVOD ................................................................................................................................1

2. GLAVNI OBJEKTI PROJEKTIRANJA LUKE NAUTIKOG TURIZMA .......................2

2.1. LUKOBRAN ...............................................................................................................3

2.2. OPERATIVNA OBALA I OBALNI ZID ....................................................................5

2.3. GAT ............................................................................................................................6

2.3.1. Fiksni gat ..............................................................................................................6

2.3.2. Plutajui gat ..........................................................................................................7

2.4. VEZ PRIVEZ ...........................................................................................................9

2.4.1. Vez u vodi .............................................................................................................9

2.4.2. Suhi vez .............................................................................................................. 11

2.4.3. Plovni put izmeu vezova, okretite za plovila i ulaz u marinu ............................ 12

3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I SUPRASTRUKTURA...................................... 13

3.1. KANALIZACIJSKI SUSTAV I SANITARNI VOROVI........................................ 13

3.2. VODOVODNA MREA ........................................................................................... 14

3.3. ELEKTRINA MREA ............................................................................................ 14

3.4. OPSKRBA PLINOM ................................................................................................. 14

4. PROSTORI ZA MANIPULACIJU PLOVILA, RADIONICE I PARKIRALITA ........... 15

5. OSTALI OBJEKTI U LUCI NAUTIKOG TURIZMA ................................................... 16

5.1. SALON ZA PLOVILA, RECEPCIJA I TRGOVINE ................................................. 16

5.2. HOTELSKO UGOSTITELJSKI I SPORTSKO REKREACIJSKI OBJEKTI ............. 16

6. ZAKLJUAK .................................................................................................................. 17

LITERATURA ..................................................................................................................... 18

POPIS SLIKA ...................................................................................................................... 19

1

1. UVOD

Budui da omoguuju obavljanje nautike djelatnosti objekti infrastrukture i suprastrukture

luka nautikog turizma su temelji nautikog turizma na nekom prostoru. Luke nautikog

turizma su sloeni sustavi, te se isti moraju osmisliti racionalno u pogledu projektiranja,

investiranja, izgradnje i funkcionalnosti sa to manje neproduktivnog prostora. Luke

nautikog turizma nije mogue graditi tamo gdje nisu predviene planom, ve samo na

lokacijama koje su predviene za izgradnju istih. Izgradnja luke nautikog turizma i

organizacija poslovanja predstavljaju zavrne aktivnosti u projektiranju i planiranju luka

nautikog turizma.

U radu se pokualo na teorijskoj razini obrazloiti potrebne infrastrukturne i suprastrukturne

objekte, kao i njihove elemente, koje je potrebno izgraditi da bi luka nautikog turizma mogla

pozitivno poslovati.

Cilj ovog seminarskog rada je prouiti i objasniti sve relevantne pojmove, definicije i

istraivanja, te ih primjereno predstaviti i obrazloiti kroz praktine primjere.

2

2. GLAVNI OBJEKTI PROJEKTIRANJA LUKE NAUTIKOG TURIZMA

Kvaliteta projekta je vaan element prilikom projektiranja luka nautikog turizma. Projektant

treba nastojati da potrebni materijali i tehnologija graenja bude usklaena s namjenom

prostora, funkcionalnosti, kvaliteti i lakoom odravanja.1

Objekti infra i suprastrukture su initelji opstojnosti luke nautikog turizma, budui da

omoguuju obavljanje nautike djelatnosti na odreenom prostoru. Objekte infra i

suprastrukture luke nautikog turizma ine: 2

Osnovni objekti (infrastruktura) koji omoguuju postojanje i funkcioniranje nautike

luke u svrhu obavljanja osnovne djelatnosti (usluge veza),

Objekti suprastrukture koji omoguuju obavljanje komplementarnih djelatnosti

nautike luke.

U komercijalnim marinama u kojima je iznajmljivanje veza samo dio poduzetnikoga

kompleksa nastoje se izgraditi brojni sadraji u kojima e se pruiti razliite sporedne i

dodatne nautiko-turistike usluge.3

Izbor lokacije nautike luke povezan je s arhitektonski rjeenjem koje luci nautikog turizma

daje kvalitetu i vizuru. Ali ima i znaajnu ekonomsku korist jer privlai vei broj korisnika.

Projekt luke je racionalan ako ima to manje neproduktivnog prostora, odnosno ako je korisna

povrina po etvornom metru u granicama uobiajenim za danu kategoriju nautike luke.4

Glavni elementi projektiranja luke nautikog turizma su:5

1. Lukobran;

2. Operativna obala i obalni zid;

3. Gat;

4. Vez ili privez;

5. Plovni put izmeu redova privezitem okretite i ulaz u marinu;

6. Komunalna infrastruktura i suprastruktura;

7. Ureenje okolia marine.

1 amanovi J.: Nautiki turizma i menadment marina, Visoka pomorska kola u Splitu, 2002., str. 246. 2 Kovai M., Dundovi .: Planiranje i projektiranje luka nautikog turizma, Pomorski fakultet u Rijeci, 2012., str. 77. 3 Lukovi T., amanovi J.: Menadment i ekonomika nautikog turizma, Hrvatski hidrografski institut, Split, 2007., str. 122. 4 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 77. 5 amanovi J.: op.cit., str. 246.

3

2.1. LUKOBRAN

Lukobran je graevinski objekt koji se nalazi u moru i u pravilu je spojen s kopnom, a

osnovna namjena lukobrana je da titi luku od nepogodnih vremenskih prilika kao to su

valovi i oluje, odnosno da zatiti akvatorij marine kako bi se adekvatno osigurali vezovi i

sidrita te uvelike umanjio rizik oteenja brodica i jahti. 6

Lukobran moe biti od vie dijelova ili samo jednog. Graevinska izvedba lukobrana moe

biti u vidu nasipa, zida, pontona ili kombinacija svih njih.

Slika 1. Lukobran ACI Marine Rovinj

Izvor: http://www.croatia-yachtcharter-sailing.com/aci-marina-rovinj.html, 22.12.2013.

Oblik, veliina i trokovi izgradnje lukobrana u uskoj su vezi s karakteristikama same lokacije

luke nautikog turizma. Na nain izgradnje i tehnike karakteristike lukobrana utjeu dubina

vode, vrstoa tla, jaina morskih valova, struja i slino.7

Vrsta i veliina plovila za koje je luka nautikog turizma namijenjena takoer utjee na odabir

same graevinske konstrukcije lukobrana.

6 Kovai M., Dundovi .:. op.cit., str., 78. 7 amanovi J.:. op.cit., str. 247.

4

Pri projektiranju marine treba voditi rauna da je lukobran:8

Pravilno postavljen u odnosu na smjer morskih struja i vjetrova, jer tako spreava

ulazak u marinu plutajuih otpadaka, ulja, morske trave i mulja,

Dovoljno vrst da izdri snagu valova,

Toliko visok da sprijei razorno djelovanje valova u marini i istovremeno onemogui

nesmetan pogled iz marine na more i od mora na marinu.

Najvanija je osobina lukobrana njegova funkcionalnost, a ne ljepota. Luka nautikog turizma

nema smisla ukoliko, u sluaju nevremena ne prua dovoljnu zatitu plovilima.9

Tipovi lukobrana s obzirom na nain gradnje su:10

Nasipi u obliku trokutastog bedema, slue kao fizika zatita od nadolazeih valova.

Grade se od krupnog kamenja ili upljih betonskih blokova. Radi poveanja vrstoe,

uz vanjsku se stranu postavljaju kameni blokovi razliitih veliina. Takvi tipovi

lukobrana grade se u podrujima s relativno niskim plimama i visokim osekama.

Slika 2. Popreni presjek lukobrana trokutastog oblika

Izvor: FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper No. 539, str. 97.

Betonski blokovi ispunjeni kamenjem koji se polau na kameniti temeljni nasip. Takav

tip lukobrana zove se i vertikalni zid.

8 Ibidem, str. 247.-248. 9 Ibidem, str. 248. 10 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 79.

5

Slika 3. Prikaz lukobrana u obliku vertikalnog zida

Izvor: FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper No. 539, 97. str.

elini stupovi sa upljikavim blokovima zabijenim u dno, takav nain gradnje

lukobrana prakticira se za marine s akvatorijem u dubljem moru.

Pontoni plutajui lukobrani, postavljaju se na mjestima gdje se zbog dubine ne moe

graditi fiksni lukobran. Takvi lukobrani, za razliku od fiksnih, ne mogu potpuno

sprijeiti djelovanje valova, ve ih samo mogu ublaiti.

2.2. OPERATIVNA OBALA I OBALNI ZID

Operativna obala je odijeljena od vodene povrine obalnim zidom. Metode i nain izgradnje

koje se primjenjuju prilikom izgradnje operativne obale i obalnog zida istovjetne su onima

koje su se primjenjivale prilikom izgradnje lukobrana. Obala najee ima svrhu etalita.11

Konstrukcija obalnih zidova moe biti ravnog ili gravitacijskog tipa. U odnosu na vodenu

liniju, obalni zid se moe poloiti na kopnu iza vodene linije, po vodenoj liniji i ispod vodene

linije.12

Na postupak odluivanja gdje postaviti obalni zid odluuju sljedei imbenici:

Odnos izmeu razine kopna i mora,

visina plime i oseke,

karakteristike tla,

cijena izgradnje.

11 amanovi J.: op.cit., str. 250. 12 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 80.

6

2.3. GAT

Gat je temeljni element svake luke nautikog turizma, on slui za privez plovila. Na gatu se

nalaze sredstva za privez plovila kao to su kolone, bitve i prstenovi. Svaki gat mora biti

opremljen prikljucima za vodu i struju. Gatovi se mogu podijeliti na plutajue i fiksne. Na

odabir tipa gata koji se postavlja u marinu utjeu imbenici kao to su: dubina mora, visina

plime i oseke i trokovi izgradnje.13

2.3.1. Fiksni gat

Fiksni gatovi se grade gdje je got to mogue. Prednost je fiksnih gatova u odnosu na

plutajue, to su stabilniji i bolje podnose udarce valova, trajniji su, manje kotaju i jeftinije

im je odravanje. Metode izgradnje su razliite kao i materijali, koji mogu biti elik, beton,

plastika, drvo i njihove kombinacije.14

Fiksni gatovi su naroito prikladni u lukama nautikog turizma koje se nalaze u podrujima s

malim oscilacijama plime i oseke. Oni se sastoje od glavnog gata i pomonih gatova (tzv.

palanih) te stupova i odgovarajuih oplata.15

Glavni gat, ukoliko je krai od 60 metara trebao bi biti ravan, a u sluaju da je dui, zbog

samog vizualnog izgleda i estetike trebao bi se lomiti pod odreenim kutom po sredini

njegove duine. To doprinosi samoj stabilnosti gata i ljepem vizualnom dojmu s gledita

promatraa.

Maksimalna duina je u svezi s mirnoom vode, dubinom mora i brojem potpornih greda.

irina gata u pravilu iznosi 1.8 metara. Manja irina se moe odraziti na stabilnost gata. irina

palanog gata iznosi oko 0.6 metara pod uvjetom da su dugi do 4.5 metra.16

U marinama koje su namijenjene za vea plovila i kod kojih je pojaan pjeaki promet

preporua se irina gata 2.5 metara. Razina gata iznad povrine vode moe varirati izmeu 15

i 60 centimetara. To ovisi o visini valova i prosjenoj visini paluba plovila za koja su

namijenjeni.17

13 Ibidem, str. 80. 14 amanovi J.: op.cit., str. 250. 15 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 81. 16 Ibidem, str. 81. 17 amanovi J.: op.cit., str. 251.

7

Posebnu pozornost prilikom projektiranja gatova potrebno je posvetiti nainu postavljanja i

izboru materijala za izradu stupova. Broj i nain postavljanja stupova ovisi o vrsti tla i dubini

mora na lokalitetu akvatorija luke nautikog turizma.

Muljevito i pjeskovito tlo u kombinaciji s glinom su solidan temelj za postavljanje stupova,

dok su vapnenac i pjeskovito dno nepogodni.18

Stupove moemo postaviti na vie naina:19

rotacijom - stup se zavrti u dno pomou odgovarajue opreme

buenjem probui se rupa u koju se postavi i uvrsti stup

pritiskom, stupovi od armiranog betona sa sanduastim oknima koja se pune betonom

i kamenjem.

Slika 4. Prikaz nekih od naina postavljanja stupova


2.3.2. Plutajui gat

Plutajui gatovi su pontoni koji su meusobno povezani spojnicama u jednu cjelinu, a mogu

izdrati silu do 200 kN. Najee se grade u dimenzijama od 14 metara duine i do 1.5 metara

irine. Dobar plutajui gat treba biti lagan, vrst i fleksibilan.20

18 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 81. 19 Ibidem, str. 82.

8

Projektiranje plutajuih gatova je sloen posao, on zahtjeva tone proraune koji im

osiguravaju plovnost, stabilnost pri ljuljanju i vrstou.21

Plutajui gatovi grade se u lukama nautikog turizma u kojima nije mogue postaviti fiksne

gatove zbog neodgovarajue dubine mora. Takvi su gatovi karakteristini po niskim

trokovima izgradnje i fleksibilnosti.22

Dobar plutajui gat mora biti vrst, male teine, fleksibilan, relativno jeftin i lak za

odravanje.23

Slika 5. Varijacije plutajuih gatova (pontona)


Pontonsko privezite je struktura, koja ima niz prednosti, a izrazito je pogodna u uvjetima

manjih luka nautikog turizma (20 100 vezova), iako ne bi trebalo zanemariti injenicu da i

vee luke mogu iskoristiti prednost pontona.24

20 Ibidem, str. 82. 21 amanovi J.: op.cit., str. 252. 22 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 82. 23 amanovi J.: op.cit., str. 253. 24 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 83.

9

2.4. VEZ PRIVEZ

Plovila koja se nalaze u luci nautikog turizma moemo smjestiti na vez u akvatoriju luke ili

izvan vode na kopnu na za to odreenom prostoru za smjetaj plovila (tzv. suhi vez).25

2.4.1. Vez u vodi

Prilikom projektiranja vezova u akvatoriju najvanije je odrediti da vezovi budu okrenuti u

smjeru morske struje, a nikako okomito na nju. Svaka mogua, a neiskoritena povrina vode

u luci nautikog turizma za projektiranje veza, znai gubitak mogueg prihoda jer je vez

glavni prodajni proizvod odnosno usluga luke nautikog turizma.

Broj vezova koji se projektiraju za akvatorij luke nautikog turizma ovisi o:26

veliini plovila,

smjetaju plovila,

stupnju zatienosti marine od valova.

Plovila u akvatoriju luke nautikog turizma mogu biti smjetena na vie naina:27

privezana za gat i smjetena izmeu stupova u pristanitu,

usidrena za vlastito sidro i privezana za gat,

privezana za njiue sidro, tzv. kulpo morto.

Veliina potrebne povrine jednog veza ovisi o nainu sidrenja plovila. Plovila koja su u vezu

izmeu stupova, zauzimaju najmanju povrinu veza, dok najvie prostora zauzimaju plovila

koja se sidre na vlastito sidro ili kulpo morto.28

Prilikom projektiranja prostora za vez treba nastojati da on bude optimalan, odnosno da ne

bude ni prevelik ni premalen.29

Vezove je potrebno projektirati pod pravim kutom u odnosu na gat i rasporediti ih da budu

jednakih irina te simetrini s obje strane glavnog gata. Na taj se nain smanjuje pritisak na

gat, tj. rasporeuje pritisak s obje strane.30

25 amanovi J.: op.cit., str. 253. str. 26 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 85. 27 Ibidem, str. 85. 28 Ibid., 85.-86. str. 29 amanovi J.: op.cit., str. 254. 30 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 86.

10

Vezovi se mogu projektirati za jedno ili dva plovila odnosno mogu biti jednostruki ili

dvostruki. Dvostruki vezovi su ekonominiji zato to potrebno manje prostora po plovilu.

Meutim, plovilima dvostrukom vezu prilikom nepogodnih vremenskih uvjeta prijeti znatno

vei rizik od meusobnog sudaranja i oteivanja od plovila koja su vezana u jednostrukom

vezu.31

Dvostruki vezovi su praktini samo za plovila do 10.5 metara duine. Kod projektiranja

vezova duina palanih gatova, treba biti dovoljna da pokriva plovila. irina vezova se

izraunava ne temelju duljine plovila za koje e takvi vezovi biti namijenjeni. Razmak s obje

strane plovila treba biti takav da plovilo moe prii vezu i otploviti bez ikakvih problema.32

Slika 6. Jednostruki i dvostruki vez

Izvor: Autor, prema: Kovai M., Dundovi .: str. 86.

Kao normalna irina veza smatra se irina plovila kojem je vez namijenjen kojoj je se doda jo

0.5 do 0.75 metara prostora sa svake strane plovila. Duina veza se izrauna tako da se

pretpostavljena duina plovila kojem je vez namijenjen, umanji za 22%. Osim toga, plovilima

je potrebno osigurati opremu za privez, a to mogu biti bitve, kolone, unjevi ili karike.33

Osim veliine vezova, potrebno je odrediti i broj vezova u marini, odnosno kapacitet luke

nautikog turizma. Broj vezova luke nautikog turizma ovisi o tipu i veliini plovila za koja

31 Ibid. str. 86. 32 Ibid. str. 86. 33 amanovi J.: op.cit., str. 256.

11

su namijenjena te o vrsti gata i nainu privezivanja. Prema dosadanjim iskustvima, prilikom

projektiranja i odreivanja kapaciteta, tj. broja vezova u marini, moemo pretpostaviti da se

na jedan hektar vodene povrine moe izgraditi izmeu 62 120 vezova. Svakako to najvie

ovisi o tipu plovila za koje je vez namijenjen, tj. to su plovila dulja to je manji broj vezova i

obratno.34

2.4.2. Suhi vez

Ulaganja u izgradnji prostora za smjetaj plovila izvan vode na otvorenom prostoru ili

vieetanom slagalitu mogu biti izrazito profitabilna. Kod suhih marina prilikom pruanja

smjetaja potrebno je osigurati odreenu povrinu zemlje ili odgovarajue skladine

kapacitete u hangarima. U luci nautikog turizma svakako je potrebno izgraditi i odgovarajue

navoze za sputanje i dizanje plovila iz vode te nabaviti adekvatna manipulativna sredstva kao

to su viliari, dizalice, vitla i drugo. Taj prostor zbog estog premjetanja plovila treba biti

ravan, odnosno sa to manjim nagibom. Maksimalni nagib moe biti 5%. Povrina moe biti

pokrivena ljunkom, asfaltom ili betonom.35

Za premjetanje plovila koriste se razliite automobilske prikolice i pokretni liftovi. Pojedine

tvrtke specijalizirane za proizvodnju travel liftova proizvode mosne dizalice, dizalice s dvije

grede i vie vrsta specijalnih dizalica.

Slika 7. Ureaj za manipuliranje plovilima

Izvor: http: //www.nauticexpo.com/prod/vermeer-marine/boat-handling-trailers-all-wheel-

steering-23488-380673.html, 12.01.2014.

34 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 87. 35 amanovi J.: op.cit., str. 257.

12

Slika 8. Prostor za smjetaj plovila na suhom sa pripadajuom opremom

Izvor: http://www.lakeshoredrystorage.com/ 12.01.2014.

2.4.3. Plovni put izmeu vezova, okretite za plovila i ulaz u marinu

Smatra se da bi plovni put izmeu vezova trebao iznositi 1.25 do 1.5 metara duine najdueg

veza. irina ulaza u marinu trebala bi iznositi najmanje 18 metara odnosno 4x irina najdueg

plovila za koje je luka nautikog turizma namijenjena. Projektant mora osigurati okretite

plovilima na jednom dijelu luke nautikog turizma. Potrebna irina okretita iznosi najmanje

2.25 duine najdueg plovila za koje je luka namijenjena, odnosno za koje se planira

koritenje lukog akvatorija.36

36 Ibidem str. 258. 259.

13

3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURA I SUPRASTRUKTURA

Pod komunalnom infrastrukturnom luke nautikog turizma podrazumijevaju se komunalni

objekti koji se nalaze iznad povrine zemlje ili pod zemljom i nalaze se na podruju same

marine. Ovdje se poglavito misli na infrastrukturne objekte kojima se pruaju komunalne i

nautiko turistike usluge. U te objekte spadaju vodovod, elektrina mrea, opskrba plinom i

gorivima, higijenskim potreptinama, namirnicama, razne radionice, servisi plovila te ostale

usluge koje se odnose na smjetaja automobila kao i pruanje ugostiteljskih, sportskih i

rekreacijskih usluga.

Za luke nautikog turizma osiguranje infrastrukturnih usluga nije jednostavno i lako. Razlog

toga je taj to su luke nautikog turizma najee smjetene na lokacijama izvan urbanih

sredina te se ne mogu prikljuiti na ranije izgraenu infrastrukturnu mreu.37

Infrastrukturnu mreu je potrebno detaljno projektirati i uklopiti u cjelokupan prostor marine.

Posebnu panju valja obratiti na pravilno postavljanje infrastrukturnih instalacija. Potrebno je

da instalacije budu od odgovarajuih materijala i postavljene ispod nogostupa, to uvelike

umanjuje rizik od oteenja nego kada su ispod kolnika gdje oteenja mogu vrlo lako desiti

zbog teine vozila koja se istim kreu. Kod postavljanja instalacija potrebno je voditi rauna o

uobiajenom redoslijedu postavljanja odnosno redom: voda, plin, struja i telekomunikacije.38

3.1. KANALIZACIJSKI SUSTAV I SANITARNI VOROVI

Poeljno je da se luka nautikog turizma prikljui na postojeu kanalizacijsku mreu koja se

nalazi na tom podruju. Kod projektiranja kanalizacijske mree poeljno bi bilo da se cijevi

postave na to ravniju povrinu i da budu pravolinijske, kod svake promjene smjera potrebno

je postaviti ahtove s poklopcem, a cijev je potrebno postaviti minimalno 0.75 metara ispod

povrine. Odvod kinice je mogue izvesti na vie naina, ovisno o vrsti tla na kojem se luka

nautikog turizma nalazi. Kod propusnog tla dovoljno je iskopati jame u blizini zgrada i

zatrpati ih kamenjem, a ukoliko je tlo odnosno podloga nepropusna potrebno je prokopati

kanale za odvod kinice u more. U suvremenim marinama potrebno je instalirati sustave za

pranjenje prenosivih nunika i tankova. Takvi se sustavi ugrauju na gat uz javnu

kanalizaciju.39

37 Ibid. str. 259. 38 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 90. 39 Ibiden, str. 90. - 91.

14

3.2. VODOVODNA MREA

Kvaliteta opskrbe vodom vana je za opskrbu plovila, protupoarnu zatitu, higijenske uvjete

i drugo. Gotovo svaki objekt na podruju luke nautikog turizma potrebno je snabdijevati

vodom. Tu se prvenstveno misli na gat, lukobran, benzinsku postaju, sanitarne vorove,

servis, trgovine, ugostiteljske i sportsko rekreacijske objekte. Veliine cijevi i broj plovila

koja se mogu prikljuiti na jednu slavinu regulira se propisima. Profil pojedinih cijevi se

projektira prema broju i planiranoj potronji pojedinih objekata. Do problema dolazi kod

plutajuih gatova zbog oscilacija odnosno pomicanja prilikom vjetra, valova, plime i oseke,

pa cijevi moraju biti od savitljivih i rastezljivih materijala. Pristup vatrogasnih kola, poloaj

hidranta i cijevi te slavina treba se postaviti u dogovoru sa protupoarnom zatitom.40

3.3. ELEKTRINA MREA

Elektrina struja u luci nautikog turizma poglavito slui za rasvjetu, pogon dizalice, crpki,

raunala, i drugih ureaja, opreme i strojeva. Za potrebe napajanja elektrinom energijom

potrebno je izgraditi elektrinu mreu visokog napona. Vodovi se postavljaju uz etnice od

trafostanice do potroakih kutija na pojedinim objektima i ureaja za napajanje plovila. U

luci nautikog turizma uvjeti su takvi da vodovi moraju biti od najkvalitetnijih i vodootpornih

materijala. Elektrini kabeli na pontonskim gatovima moraju biti savitljivi da ne bi dolo do

pucanja prilikom pomicanja gata zbog vremenskih uvjeta. Kako je elektrina energija

relativno skupa, a poslovanje luka nautikog turizma je orijentirano na ljetne mjesece

potrebno je nastojati koristiti alternativne izvore elektrinom energijom kao to je solarna.41

Kod projektiranja rasvjete potrebno je voditi rauna da se osigura dobra vidljivost pjeacima

na etnicama, vozaima na parkingu i nautiarima na palubi plovila. Vano je osigurati dobru

orijentaciju nautiarima pri uplovljavanju i isplovljavanju iz luke. Rasvjeta mora stvarati

ugodnu atmosferu u nonim satima u luci nautikog turizma.42

3.4. OPSKRBA PLINOM

U lukama nautikog turizma plin je ekonominiji izvor energije od struje. Plovila najee

koriste plin kao najvaniji energent. Opskrba plinom moe biti izvedena putem plinovoda ili u

bocama. Plin iz boca je najei energent u lukama nautikog turizma na podruju Republike

40 Ibid. str. 91. 41 Ibid. str. 91. 42 Ibid. str. 93.-94.

15

Hrvatske. Glavne prednosti plina u odnosu na ostale energente su cijena i laki transport,

takoer prodaja plina u marinama pridonosi poslovanju same marine.43

4. PROSTORI ZA MANIPULACIJU PLOVILA, RADIONICE I

PARKIRALITA

Prostor za manipulaciju plovila mora biti opremljen viliarima, dizalicama i ostalim

sredstvima za premjetanje, dizanje i sputanje plovila u more i iz mora. Taj prostor mora biti

lako dostupan s veza i s kopna. Veliina i oblik ovog prostora mora biti u skladu sa veliinom

luke nautikog turizma. Potrebno je osigurati prostor za kruno okretanje prikolica.44

Radionice u luci nautikog turizma slue preteno za odravanje i servisiranje plovila koja su

smjetena u luci. Projektiraju se preteno uz vanjski rub prostora za manipulaciju plovilima.

Opremljene su adekvatnim ureajima, a sastoje se od natkrivenog i dobro osvijetljenog djela

za popravak i odravanje plovila te prostora za zaposlenike.45

Parkiralite za automobile u pravilu treba biti smjeteno kod kopnenog ulaza u marinu.

Maksimalna udaljenost parking prostora ne bi smjela biti vea od 180 metara, u protivnom je

potrebno osigurati prostor kod ulaza u marinu za iskrcaj putnika i opreme. Veliina

parkiralita i broj parkirnih mjesta ovisi o veliini luke nautikog turizma odnosno o broju

vezova, u pravilu se planiraju dva parkirna mjesta po vezu.46

43 Ibid. str. 91. 44 amanovi J.: op.cit., str. 264.-265. 45 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 92. 46 Ibidem, str. 92.

16

5. OSTALI OBJEKTI U LUCI NAUTIKOG TURIZMA

Prilikom planiranja i projektiranja luka nautikog turizma potrebno je uzeti u obzir i pratee

sadraje i objekte koje bi svaka marina ukoliko eli biti konkurentna na tritu turistikih

usluga i uspjeno poslovati trebala imati. U te objekte spadaju salon za plovila, recepcije i

trgovine, te ostali hotelsko ugostiteljski i sportski objekti.

5.1. SALON ZA PLOVILA, RECEPCIJA I TRGOVINE

Ovi se poslovi zbog svoje bliskosti u administrativnom i informacijskom poslovanju mogu

obavljati u blizini ili ak u istim prostorima. Zasebni se prostori projektiraju za salone u

kojima se iznajmljuju ili prodaju plovila te za prodavaonice nautike opreme. Zbog lakeg

pristupa recepciju i informativni centar potrebno je smjestiti to blie ulazu u marinu. Prodajni

saloni plovila i punktovi za iznajmljivanje moraju biti pored navoza radi lake manipulacije

plovilima. Da bi sve bilo na jednom mjestu potrebno je projektirati recepciju za prijem gostiju

pored ureda, garderoba, sanitarije za zaposlenike i javnost. Broj i veliina trgovina ovisi o

veliini, tipu marine, uspjenosti poslovanja te o udaljenosti marine od ostalih urbanih sredina

i ponudi trgovakih radnji izvan nje.47

5.2. HOTELSKO UGOSTITELJSKI I SPORTSKO REKREACIJSKI OBJEKTI

Veliina i smjetaj hotelsko ugostiteljskih objekata u luci nautikog turizma ovisi o vie

imbenika, pa se za njih mogu ponuditi samo odreene smjernice i uputstva. Preporuuje se

da takvi objekti budu smjeteni to blie moru. Blizina mora uvijek je atraktivan element, a

pogled na more sa terase restorana ili hotelske sobe rijetko koga ostavlja ravnodunim. Kod

proirivanja usluga i sadraja luke nautikog turizma treba se orijentirati i na elje gostiju za

sportsko rekreacijskim sadrajima, kao to su jedrenje, ribolov, ronjenje ukljuujui i ostale

sportske aktivnosti koje nisu usko vezane uz more.

47 Kovai M., Dundovi .: op.cit., str. 93.

17

6. ZAKLJUAK

Nautiki turizam posljednjih godina predstavlja sve znaajniji faktor u gospodarstvu

Republike Hrvatske, on je jedan od najekspanzivnijih oblika turistike rekreacije i prometa.

Hrvatska na svjetskom tritu zbog razvedenosti svoje obale zauzima povoljnu konkurentsku

poziciju.

Luke nautikog turizma kao jedinstvene cjeline u turizmu openito zahtijevaju pomno

odabrane lokacije za izgradnju. Prilikom odabira lokacije potrebno je obratiti panju na eko

sustav podruja u kojem bi se marina gradila. Marine su prije svega turistiki objekti koji u

poslovnom, prostornom, graevinskom i funkcionalnom pogledu imaju za zadatak udovoljiti

potrebama svojih korisnika, nautiara.

Svaka pojedina luka nautikog turizma mora ispunjavati minimalne uvjete u pogledu

izgradnje, ureenja i opreme, propisane Pravilnikom i drugima zakonskim i pod zakonskim

propisima. Napretkom graevinske tehnologije luke nautikog turizma grade se od ekoloki

prihvatljivijih, novano isplativijih i za odravanje lakih materijala.

Osiguranjem adekvatne lokacije, pravilnim projektiranjem i planiranjem mogu se detaljno

isplanirati sve aktivnosti i osigurati pravilan rad marina, koji e se tada povoljno reflektirati

na cijelu luku zajednicu i omoguiti pruanje kvalitetne usluge.

Posljednjih godina konkurentsko nadmetanje izmeu luka nautikog turizma je sve vee pa se

marine moraju prilagoditi trenutnim trendovima, kao to su zahtjevi nautiara za boljom

opremljenou veza, lukih ureaja i usluga servisa, ponudom dodatnih atraktivnih sadraja,

duim vezovima. Dotrajale marine je potrebno rekonstruirati i prilagoditi buduim potrebama

i zahtjevima korisnika.

18

LITERATURA

1. Kovai M., Dundovi .: Planiranje i projektiranje luka nautikog turizma, Pomorski

fakultet u Rijeci, 2012.,

2. Lukovi T., amanovi J.: Menadment i ekonomika nautikog turizma, Hrvatski

hidrografski institut, Split, 2007.

3. amanovi J.: Nautiki turizma i menadment marina, Visoka pomorska kola u

Splitu, 2002.

4. FAO Fisheries and Aquaculture Technical Paper No. 539.

INTERNET IZVORI

http://www.croatia-yachtcharter-sailing.com/aci-marina-rovinj.html

http://www.nauticexpo.com/prod/vermeer-marine/boat-handling-trailers-all-wheel-steering-

23488-380673.html

http://www.lakeshoredrystorage.com

19

POPIS SLIKA

Slika 1. Lukobran ACI Marine Rovinj ...................................................................................3

Slika 2. Popreni presjek lukobrana trokutastog oblika ...........................................................4

Slika 3. Prikaz lukobrana u obliku vertikalnog zida ................................................................5

Slika 4. Prikaz nekih od naina postavljanja stupova...............................................................7

Slika 5. Varijacije plutajuih gatova (pontona)........................................................................8

Slika 6. Jednostruki i dvostruki vez ....................................................................................... 10

Slika 7. Ureaj za manipuliranje plovilima ........................................................................... 11

Slika 8. Prostor za smjetaj plovila na suhom sa pripadajuom opremom .............................. 12

Documents

Objekti Infrastrukture i Suprastrukture luke Nautičkog Turizma