DRUS. ISTRAl. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 4-5 (102-103),STR.915-928

RECENZIJEI PRIKAZI

lopment: Localism and Cultural Change"s predstavljenim istrazivanjimat iscrpnimanaIizamat kritickim promisljanjimat zakljuc-cima 0 ulozi i vaznosti turizma u (rural-nim) zajednicamat prijedlozima i uputa-ma za prakticno djelovanje vrijedan jeznanstveni prilogt koji moze biti inspirati-van i koristan i domaCim strucnjacima kojise bave ovom problematikom iIi koje onazanima.

UETNA SKOLAZNANSTVENEKOMUNIKACIJE

U organizaciji Nacionalne zaklade za zna-nostt visoko skolstvo i tehnologijski razvojRepubIike Hrvatske odrZana je prva Ljet-na skola znanstvene komunikacije. Radio-nica je bila namijenjena studentima dok-torskih studija koji tek stjecu prva iskustvau pisanju i objavljivanju svojih znanstve-nih radovat a odrZavala se u prostorijamaMedicinskog fakulteta u SpIitu. Sudjelo-valo je 20 studentica i studenata s raznihsveucilista i discipIina (medicinarat fizica-rat pravnikat psihologat sociologat Iingvi-sta itd.)t a kako bi mogli aktivno sudjelo-vatit svi su moraIi prethodno pripremitinacrt clanka ili barem sazetak. Radionicaje bila zamisljena kao kombinacija preda-vanja i prakticnoga rada s poznatim me-dunarodnim predavacima.

Prvoga dana ljetne skole na raspo-redu su bila tri uvodna predavanja. MatkoMarusict jedan od dvoje glavnih urednika

casopisa Croatian Medical Journalt voditeljkatedre Znanstvene metodologije na Me-dicinskom fakultetu u SpIitut govorio je 0tome kako planirati istrazivanje i publici-rati ga u znanstvenoj pubIikaciji. Nagla-sak je stavio na vaznost redovitog i plani-ranog objavljivanja. Pocetno pravilo u pla-niranju istrazivanja jest ne provoditi istra-zivanja koja necemo ni pokusati objaviti.Jednako tako naizgled jednostavno zazvu-calo je i njegovo nacelo "osmisljene ruti-ne"t u kojem predlaze da dio svoga rutin-skogt svakodnevnog rada formuIiramo kaoistrazivanje. Iako se to nacelo odnosi prijesvega na lijecnicku strukut primjenjivo je isire. U svom predavanju prof. Matko Ma-rusic dotaknuo se i vaznosti maste i du-hovitosti u znanosti.

Sljedece predavanje odrZala je Fa-ith McLellant bivsa urednica jednog od naj-poznatijih svjetskih medicinskih casopisatThe Lancett trenutacno zaposlena u Svjet-skoj zdravstvenoj organizaciji. U SpIitu jegovorila s pozicije urednika 0 tome sto au-tori/ice trebaju znati prije nego sto pocnupisati znanstveni rad. Osnovna pitanja ko-je svaki autor/ica mora sebi postaviti prijenego sto pocne pisati jesu: je Ii to sto piseistinitot je Ii vazno te kako ce to utjecati nanjega/nju samogt njegov/njezin posaot zi-vot itd. Takoder treba istraziti u koji ce ca-sopis poslati svoj radt znati zasto bas u tajtprouCiti upute za autore toga casopisatprovjeriti objavljuje Ii Casopis takve clankete znati ime i prezime glavnog urednika/icu. Urednici/e casopisa ocekuju relevant-nu temut otkricet vaznost originalnostt ja-snocu napisanog. Zato je bolje izbjegavatikraticet zargonet razet duge paragrafe tepreferirati imenice i glagole umjesto pridje-va i priloga. Osim togat preporucuje u-potrebu aktiva umjesto pasiva. Urednici/ets druge stranet trebaju provjeriti pridono-si Ii rad predan u casopis neCim novimpostojecem znanju 0 toj temit je Ii primi-jenjena metoda prikladna i dovoljno obja-snjenat jesu Ii rezultati zanimljivit spomi-nju Ii se u diskusiji moguca ogranicenja islabosti studijet opravdavaju li rezultati za-kljucak. Iznijela je i podatak vezan uz ca-sopis The Lancet. Od 120 clanakat koliko ih

DRUS. ISTRAl. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 4-5 (102-103),STR.915-928

RECENZIJEI PRIKAZI

se zaprimi u jednom tjednu, u prosjeku 90odbije ih se odmah bez slanja na recenzi-je, dok ostalih 30 idu na recenziju. Od tih30 radova, 20 ih bude odbijeno nakon re-cenzije, a 10 se salje natrag autorima naprepravke. Nakon prepravaka objavi senjih 3, mozda 4, sto znaci da se ostalih 6 ili7 odbije i nakon prepravaka i recenzija.

Nesto vise 0 samom postupku re-cenziranja radova i 0 tome sto se dogadakada se rad preda u urednistvo govorila jeElizabeth Wagel~ slobodna urednica, tre-nerica pisanja i pisac. Dugo je radila kaourednica medicinskih izdanja velike izda-vacke kuce, a i sarna je napisala nekolikoknjiga 0 publiciranju, recenziranju i opce-nito izdavastvu u medicini. U svojem pre-davanju spomenula je zacetke recenzijskemetode (eng. peer review metode, u kojoj ne-Cijiznanstveni rad ocjenjuju strucnjaci ko-ji se bave istim podrucjem), koji sezu do1665. i casopisa Philosophical Transactions(casopis izlazi i danas). Ukratko je opisan iobjasnjen danasnji recenzijski postupak.U nastavku predavanja E. Wager pokazu-ju dobre i lose strane procesa recenzija inavodi primjere poznatih znanstvenih pri-jevara objavljenim u vodeCim casopisima(kao npr. slucaj Johna Sudb0a ili Jana Hen-drika Schbna, koji su objavili utjecajnestudije s potpuno ili djelomicno fabricira-nim podacima), koji nisu bili otkriveni usamom postupku recenziranja. Navodi iironicno-smijesan primjer jednoga znan-stvenika koji je poslao jedan svoj izrazitovazan rad u casopis Nature. Poznati ca-sopis rad mu je ddbio. Posto se zalio ured-nistvu i ponovno poslao rad, Clanak je i-pak bio objavljen. Naknadno je taj istiznanstvenik, kojem je clanak objavljen na-kon odbijanja, dobio Nobelovu nagradu.Ovakvi primjeri dovode u pitanje samusmislenost i ucinkovitost recenziranja, jer- kako navodi Elizabeth Wager u svojoj

prezentaciji - cesto geniji nemaju sebi rav-na koji bi ih mogao ocijeniti. Medutim,proces recenziranja, zakljucila je E. Wager,iako u sebi ima mana, u ovom trenutkunema bolje alternative. Nakon ovih pre-davanja, u prakticnom dijelu 1. dana ljet-ne skole sudionici su medusobno recenzi-rali sazetke svojih radova.

Drugi dan otvorila je Ana Marusic,glavna urednica casopisa Croatian MedicalJournal, profesorica Medicinskog fakultetau Splitu, koja je govorila 0 pisanju zasno-vanom na dokazima i 0 strukturi znan-stvenoga rada. SlijedeCi poznatu podjeluznanstvenoga rada na uvod, metodu, re-zultate i diskusiju, ukratko je objasnjenokoje bi informacije svaki od tih dijelovamoran saddavati. Spomenula je i vaznostnaslova i sazetka, s obzirom na to da jepoznato kako se najcesce prilikom potrageza Clancima na mnogim trazilicama i u ba-zama podataka to najprije a cesto i jedino,procita. Jasno je kako se ponesto razlikujustilovi pisanja znanstvenih radova ovisnoo znanstvenim podrucjima.

Drugo predavanje Faith McLellanddotaknulo se moguCih etickih problema uznanstvenom publiciranju, kao sto su au-torstvo, plagiranje, visestruko objavljiva-nje, moguCi sukobi in teresa, financiranjeistrazivanja itd. U popodnevnom terminustudenti SUI podijeljeni u male grupe,prema danom recenzentskom obrascu re-cenzirali primjere tekstova.

Trecega dana ljetne skole Darko Hren,statisticki urednik casopisa Croatian Medi-cal Journal, psiholog zaposlen na Odsjekuza pedagogiju Filozofskog fakulteta u Spli-tu, zapoceo je poglavlje 0 statistici preda-vanjem i vjezbama 0 predocavanju broje-va u tablicama, grafovima i crtezima. Na-kon njega Elizabeth Wager u svom je pre-davanju dala konkretne smjernice 0 sa-ddaju i strukturi znanstvenoga rada (0tome kako i sto treba staviti na papir) te 0samom planiranju istrazivanja. Ovo pre-davanje bilo je zanimljivo posebno za me-dicinare, s obzirom na to da za njih posto-je posebno propisane preporuke 0 naCinupripreme i prezentiranja istrazivanja (ka-ko bi se izbjegla provizornost i smanjio ri-zik, jer je najcesce rijec 0 istrazivanjima

DRU5. ISTRAl. ZAGREBGOD. 18 (2009),BR. 4-5 (102-103),STR.915-928

RECENZIJEI PRIKAZI

koja imaju direktne implikacije na ljude).U prakticnom dijelu trecega dana ljetneskole radom u grupama recenzirali su setekstovi polaznika.

Cetvrtoga dana organizirana je je-dnodnevna radionica 0 statistici u znan-stvenim Clancima. Vodio ju je ChristopherPalmer, profesor statistike na SveuCilistuCambridge.

Petoga dana nije bilo predavanja, ne-go je rad bio posve praktican. Nastavilo ses recenziranjem donesenih tekstova ne-kolicine hrabrih kolega, uCilo se kako pi-sati molbu uz tekst koji se salje u casopis.Takoder, uz diskusiju, analizirali su se ineki eticki dvojbeni primjeri iz prakse, a uopustenoj atmosferi moglo se pitati pre-davace i jos ponesto. Na samom zavrsetkupolagao se pismeni ispit, nakon cega su sedijelile potvrdnice. U toku radionice javilase zanimljiva ideja 0 pracenju uspjeha po-laznika Ljetne skole u objavljivanju znan-stvenih publikacija, koja ce se vjerujemo, iostvariti.

~nanstvenivskupSIME STARCEVIC -SUVREMENI POGLEDNA NJEGOV ilvOTI DJELO

Povodom 150. obljetnice smrti jezikoslov-ca popa Sime Starcevica (Klanac pokraj Go-spica, 1784. - Karlobag, 1859.), Institutdrustvenih znanosti Ivo Pilar, Podrucnicentar Gospic, UCiteljski fakultet SveuCili-

sta u Zagrebu, Institut za hrvatski jezik ijezikoslovlje, Gospicko-senjska biskupija iDriavni arhiv u Gospicu organizirali suznanstveni skup Sime Starcevic - suvremenipogled na njegov iivot idjelo. Skup je odrianu Podrucnom centru Instituta drustvenihznanosti Ivo Pilar u Gospieu 22. svibnja 2009.godine, u sklopu programa obiljezavanjaDana Licko-senjske zupanije i Dana AnteStarcevica.

Pozdravnom rijeci skup su otvorilivoditelj Podrucnoga centra Gospic dr. sc.Zeljko Holjevac, ravnatelj Instituta dru-stvenih znanosti Ivo Pilar prof. dr. sc. Vla-do Sakic, predsjednik programsko-orga-nizacijskog odbora skupa, prof. dr. sc. An-te Bezen, dr. sc. Kresimir Loncaric u imeInstituta za hrvatski jezik i jezikoslovlie teravnatelj Driavnog arhiva u Gospicu, Zelj-ko Mataija.

Prvi dio skupa otvorio je dr. sc. Dra-gutin Pavlicevic izlaganjem Sime Starcevicu svom vremenu iprostoru, u kojem je istak-nuta vaznost Sime Starcevica za vrijeme ukojem je zivio i djelovao. U doba kada naprostoru Like postoje tri carstva, SimeStarcevic, na nagovor francuskoga mars a-la Marmonta, u Trstu 1812. godine izdajeprvu gramatiku hrvatskoga jezika pisanuna hrvat