Ivan Gundulić: Dubravka

Ivan Gundulić (Giovanni Gondola; Mačica)

- rođen 8. siječnja 1589. u Dubrovniku kao najstariji sin Frana Gundulića i Džive Gradić

- živio je mirno i povučeno, zbog čega su mu suvremenici dali nadimak Mačica. Godine 1628. oženio se Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina.

- umro je u Dubrovniku, 8. prosinca 1638. nakon dvotjedne bolesti. Pretpostavlja se da je uzrok smrti bila upala porebrice. Budući da je umro u 49. godini, nije imao priliku biti izabran za kneza Dubrovačke Republike.

- Gundulić je počeo pisati već u mladosti, a u tridesetoj godini života on je već poznati pjesnik.

- melodrame "Dijana", "Arijdana", "Armida" i "Prozerpina ugrabljena"

- u Rimu je, 1621. godine, tiskana prva Gundulićeva knjiga "Pjesni pokorne kralja Davida“, godinu dana kasnije u Anconi "Suze sina razmetnoga“

- najsloženije Gundulićevo djelo i vrhunac njegova stvaranja je ep u dvadeset pjevanja, "Osman“, najbolji hrvatski barokni ep, koji se tematski nastavlja na Marulićev ep "Judita", po uzoru na Mažuranićev ep "Smrt Smail-age Čengića". Ep je stvaran od 1621. pa sve do Gundulićeve smrti 1638.

U zrelim godinama Gundulić se opet vraća dramskom stvaralaštvu i 1628. objavljuje pastoralu "Dubravka". Djelo je tiskano tek 1837. godine, a od 1888.

godine neko se vrijeme redovito prikazivala u HNK-u kao svečana

predstava prilikom narodnih praznika.

Dubravka

Dubravka je drama mitološko-pastoralnog sadržaja i alegorijskog značenja.

Sastoji se od tri čina s ukupno 28 prizora, pisana je dvostruko rimovanim dvanaestercima i osmercima te obaseže 1696 stihova.

Tema izmišljeni stari običaj prema kojemu se svake godine svetkuje jedan dan u čast božice slobode, tada se priređuje pir najljepše djevojke i najljepšeg mladića prema odabiru gradskih sudaca.

Mjesto radnje:Dubrovnik

Vrijeme radnje:1628. godina na dan sv. Vlaha

I. čin

- Radmio, zvijezda Danica- dan kakav Dubrava još nije vidjela- vjenčanje koje će se odviti između najljepše pastirice i najljepšeg pastira - pastirica Dubravka i pastir Miljenko - Radmio i ribar iz Dalmacije- Miljenko pjeva o Dubravci i uspoređuje njenu ljepotu s prirodom- Ljubmir ga tješi i uvjeruje Miljenka- Dubravka se budi sa pastiricama- Satir Divjak govori o ljubavi prema Dubravci - Gorštak Satir i Divjak se prepiru tko je ljepši - Zagorku je vinograd zapušten, vukovi mu jedu ovce, a psi loču mlijeko- Ljubdrag: kako što više svijet stari, to je gori - Jeljenka satirica kaže da te vile nemaju prirodnu ljepotu

II. čin

- Brštenko kaže da je lijepo kad se žene najljepši pastir i pastirica- Ljubmir govori kako to nije uvijek lijepo i da postoje iskorištavanja u braku, da neki brakovi nisu dobri i čisti- Tratorko govori kako ne bi smjeli govoriti o tome tako crno na ovaj lijepi i svečan dan - Vuk satir koji govori kako će Zagorku pričuvati stoku - Stojna je uhvatila Vuka kako joj krade ovcu - Gorštak i Vuk - ljepše je služiti vilinu ljepotu - vilu se ne smije smatrati lakom ženom- Divjak se preobukao u vilu - Zagorko jadikuje- Jeljenka čezne za Divjakom i govori kako ga vile drže za zvijer, a da ga ona voli

III. čin

- Divjaka pastiri žele istući jer je htio na prijevaru ući među vile i poljubiti Dubravku- Ljubdrag kritizira skup kojeg je Grdan potplatio zlatom da kažu da on ode za Dubravku - Divjak ne prepoznaje Jeljenku, obučenu u pastira i želi mu se zahvaliti- slavlje boga Lera - Lerov kip se počeo tresti i tako sve dok nije došao Miljenko- ipak bogovi paze na ljude- “Hoja, Lero, Dolerije’’- veza po zakonima vjere, tj. od neba potvrđena - ne samo vjenčanje već i sloboda - ptice boga ljubavi- Miljenko s granom masline te Dubravka s ružicom- mane i poroci kao žrtve

KARAKTERIZACIJA LIKOVA

MiljenkoDobar i pobožan. Spreman je i Dubravi pružiti svu ljubav koja joj je potrebna. Pošten je i osjećajan što zaključujemo iz petog prizora drugog čina u kojemu starica Pelinka savjetuje Miljenku da se Dubravci približi darovima, ali on to odbija i ističe da se do ljepote i ljubavi ide čistim srcem, a ne punom vrećicom.

DubravkaDobra pastirica, vodi ostale vile, njezina je prirodna ljepota, a dobrota uzor ostalima, simbolizira Dubrovačku republiku.

GrdanRužan, nepošten, bogat starac. Piščev stav već se vidi iz imena koje mu je dao. Negativan je lik, a njegova negativnost najviše dolazi do izražaja kad podmićuje Vijeće. Grdan simbolizira nepoštene ljude koji prevarom žele doći na vlast.

Starac ribarBjegunac iz primorja koje nije slobodno. Dolazi u slobodnu Dubravu.

Divjak i GorštakRužni, nespretni, nerealni, izazivaju smijeh.

LjubdragStarac, pastir. Lik kojem je glavni zadatak podsjećati na stara dobra vremena kada se u Dubravi živjelo pošteno i radosno.

KONTRASTI U DJELU

dubrovački puk ≠ vlastela uzvišeni, himnički tonovi ≠ šaljivi, duhoviti tonovi

pastiri, pastirice ≠ satiri, satiriceljepota ≠ ružnoća

poštenje ≠ korupcija

Dalmacija i primorje Dubrovnik

nesloboda sloboda

nemir mir

siromaštvo bogatstvo

zvjer slavuj

pohlepa čast

licemjerje poštenje

nepravda pravda

DRAMSKI, EPSKI I LIRSKI ELEMENTI

DRAMSKI podjela na činove i skazanja - Dubravka ima tri čina, a svaki je čin podjeljen na skazanja, dramska lica, sceničnost, kor i dijaloška forma s upotrebom različitih vrsta stiha: od peterca preko osmerca do dvanaesterca.

EPSKI oblikovanje fabule - radnja se u djelu češće prepričava nego što se prikazuje, pa se ključna scena raspleta - ona kad se Lero pobuni protiv Grdana uopće ne pokazuje na sceni, nego je prepričava jedan lik drame. I sama je fabula mitska priča iz zlatnog vremena - epska po svojim elementima.

LIRSKI

opjevavanje ljubavi, ljepote, sreće i blagostanja, osobito je prisutno u himničkim djelovima teksta u kojima se glorificira sloboda, ili pak u onim djelovima koji oblikuju vremensko - prostorne komponente djela

“O lijepa, o draga, o slatka slobodo,dar u kom sva blaga višnji nam bog je do,

uzroče istini od naše sve slave,uresu jedini od ove Dubrave,

sva srebra, sva zlata, svi ljudski životine mogu bit plata tvoj čistoj ljepoti!”

Martina Vuletić, 2. E