Ivica Lucić - Hrvatska protukomunustička gerila u Bosni i Hercegovini 1945-1951

8/13/2019 Ivica Luci - Hrvatska protukomunustika gerila u Bosni i Hercegovini 1945-1951.

1/40

SP, br. 3., 631.-670. Zagreb, 2010.

631

UDK: 323.26(497.6)1945/1951323.282(497.1)1945/...

94(497.6=163.42)1945/1951Izvorni znanstveni lanak

Primljeno: 29. 3. 2010.Prihvaeno: 22. 11. 2010.

Hrvatska protukomunistika gerila u Bosni i Hercego-vini od 1945. do 1951.

IVICA LUIHrvatski institut za povijest, Zagreb, Republika Hrvatska

Brojnost i snaga hrvatskih gerilskih skupina nastalih u BiH posljedica su zloina to suih komunistiki partizani poinili nad tamonjim Hrvatima pred kraj Drugoga svjet-skog rata i nakon njegova zavretka. Utjecala je i napetost izmeu jugoslavenskih vlasti iZapada te glasine i najave novoga rata. Ipak, samo dio gerilaca imao je politike i vojneciljeve, dok se vei dio borio za goli ivot. Neki su strahovali zbog uloge koju su imaliu ratu, a veina zbog vrlo okrutnoga odnosa vlasti prema zarobljenicima. Represivneakcije komunistike vlasti protiv gerilaca zahvatile su i znatan dio hrvatskoga naroda uBiH. Teror nad tamonjim hrvatskim stanovnitvom nastavljen je godinama nakon rata.Oruani otpor slomljen je nakon est godina oajnike borbe, ali je pritajeni otpor ostaodo kraja komunistikog reima.

Kljune rijei: komunisti, kriari, kripari, kamiari, odmetnici, ustae, Hercegovina,Bosna, Jugoslavija, Crkva.

Uvod

U svibnju 1945. godine zavrio je Drugi svjetski rat iz kojega su jugoslaven-ski komunisti izali kao pobjednici s golemom vojnom i politikom snagom.1Nisu prihvaali zahtjeve zapadnih saveznika za uspostavom viestranakogsustava i osiguranjem minimuma graanskih prava. Vlast im je bila mnogo

vanija od demokracije i saveznitava. Vladko Maek optuio je Titovu vlast

kao totalitarnu i teroristiku i izjavio da je osloboenje zemlje nita drugo dozamjena nacistikog totalitarizma komunistikim. Sline ocjene dolazile su i izslubenih krugova zapadnih zemalja. Prevladavalo je miljenje da Josip Broz injegovi fanatino agresivni sljedbenici pokazuju servilnost prema Kremlju teda e Beograd suraivati s Bijelom kuom onoliko koliko budu suraivali Rusi.Iz amerike vojne misije upozoravali su da tek demokratizacija samog SSSR-amoe jamiti demokratsku promjenu i u Jugoslaviji. Ameriki veleposlanik u

1 Kopnena vojska JNA III., Edicija Razvoj oruanih snaga SFRJ 19451985., 3/I, VINC, Be-ograd 1988., 430.


2/40

632

IVICA LUI, Hrvatska protukomunistika gerila u BiH od 1945. do 1951. SP, br. 3., 631.-670. (2010)

Jugoslaviji, iako je imao naglaene osobne simpatije prema J. Brozu, traio jeu rujnu 1945. uskraivanje amerike pomoi njegovu reimu sve dok se na-stavlja diktatorska i teroristika praksa.2Odnosi su se posebno zakompliciralisukobom oko rsta i Julijske krajine, koje su jugoslavenski partizani zauzeli, a

saveznici su traili da se povuku, prijetei i vojnom silom.3U izvjetaju tajnikaamerikog veleposlanstva u Beogradu od 27. rujna 1945. pie:

Sveopti strah preovlauje u zemlji. Primetan je svuda u javnom i privatnom i-votu. U gradovima reim ima odbore i pijune u svakom bloku i u svakoj zgradi.Protivnici reima ive u stalnom strahu da e ih Ozna uhapsiti i da e kao narod-ni neprijatelji biti kanjeni. Sigurni smo da su hiljade izbrisane sa birakih spi-skova jedino zato to oni ili njihovi roaci nisu pristalice Narodnog fronta. Nematunijeg komentara aktuelne situacije nego primedbe ljudi koji su se suprotstavilinacistikoj vojnoj maineriji kada je bila na vrhuncu njene snage da je Hitler ipakmoda bio u pravu. Na sve strane se uje da je u poreenju s Oznom, Gestapo bio

blaga ustanova.4

Odjeljenje zatite naroda Ozna, koja je sijala strah Jugoslavijom, bila jeudarna snaga KPJ, tajna politika policija osnovana u svibnju 1944. godineza borbu protiv neprijatelja. Njezine prve vee akcije bile su likvidacije ratnihzarobljenika. U svibnju 1945. godine i poslije ubijeno je najmanje 80 000 zaro-bljenika koji su voeni u kolonama od Bleiburkog polja pa sve do grke gra-nice.5KPJ je nakon toga krenula u obraun s preivjelim vojnicima poraenih

vojski, ali i s ostalim politikim protivnicima. Brojni lokalni prvaci i lanovigraanskih stranaka nestajali su preko noi. Uz jaku propagandu ubijani su

bez suenja i oni koji su se skrivali po umama u strahu od terora revolucio-narne vlasti.

Da bi se bolje razumjele navedene ocjene i karakter jugoslavenske komu-nistike vlasti u poratnom vremenu u BiH, osvrnut emo se na procijenjenustrukturu ratnih rtava u zemlji. U Drugome svjetskom ratu na prostoru Ju-goslavije poginulo je ili umrlo najmanje 947 000 njezinih stanovnika. Njih 316000 bilo je iz BiH.6U Jugoslaviji je stradalo najmanje 200 000 Hrvata, od egaoko 64 000 iz BiH.7Pokazalo se da je broj hrvatskih rtava vei nego to su

2 vrtko JAKOVINA,Ameriki komunistiki saveznik: Hrvati, Titova Jugoslavija i Sjedinjeneamerike drave: 1945.1955., Prol Srednja Europa, Zagreb 2003., 33.-46.

3 Duan BIBER, Tito-Churchill strogo tajno, Arhiv Jugoslavije, Beograd, Globus, Zagreb1981., 549.-555.

4 Vojislav PAVLOVI, Od monarhije do republike SAD i Jugoslavija (19411945), Clio Glas srpski, Beograd Banja Luka 1998., 506.

5 Martina GRAHEK RAVANI, Bleiburg i krini put 1945., Hrvatski institut za povijest,Zagreb 2009., 317.-333.

6 Vladimir ERJAVI, Gubici stanovnitva Jugoslavije u Drugom svjetskom ratu, Jugoslaven-sko viktimoloko drutvo, Zagreb 1989., 107.-154.

7 V. ERJAVI, Demografski i ratni gubitci Hrvatske u Drugom svjetskom ratu i porau,Bleiburg 1945.-1995., Hrvatska matica iseljenika, Zagreb 2000., 81. Usp. s istraivanjima Bogo-ljuba Koovia i Kazimira Katalinia.


3/40

633


navedene procjene ukazivale, ali emo ih koristiti kao minimalan broj.8Odpretpostavljenih najmanje 64 000 stradalih Hrvata iz BiH do sada su poznatipodaci za neto vie od polovice, odnosno za njih oko 36 000. Prebrojavanje poopinama pokazalo je da je u Hercegovini, odnosno u tri june (hercegovake)

upanije Federacije BiH, poginulo najmanje 22.736 Hrvata,9oko 10 000 Hrva-ta iz Posavine,10a iz 19 opina srednje Bosne oko 3 060 Hrvata.11

Karakteristino je za Hrvate u BiH da su najvie stradali od partizana i ko-munistikih vlasti, i to na kraju rata i po njegovu zavretku. To je vana inje-nica za razumijevanje odnosa komunistike vlasti i Hrvata u BiH, posebno uHercegovini. Jedna od hercegovakih opina, Ljubuki, prema popisu iz 1948.imala je 25 959 stanovnika. Preko 90% bili su Hrvati. Obraeni su podaci za2360 poginulih Ljubuaka: meu njima je 2 227 Hrvata, 91 musliman (Bo-njak) i 37 Srba. Ustae i pripadnici vlasti NDH ubili su 79 Ljubuaka, etnici81, Nijemci 26, Talijani 2, zapadni saveznici 14, a partizani i jugoslavenske

komunistike vlasti ubili su 1 707 Ljubuaka. Od ukupnog broja 1 621 ili 66%Hrvata iz Ljubukog ubijeno je 1945. godine ili poslije. Za sudbine i grobovenjih 1 168 se ne zna i smatraju se nestalima. Ubijeni su uglavnom bili mukarciprosjene starosti od 23 godine.12

Iz istonoga dijela Hercegovine stradalo je u ratu i porau 4 515 Hrvata.Obraeni su statistiki podaci za njih 4 423. Od tog broja 1 864 Hrvata ubijeno

je nakon zarobljavanja, na krinom putu i nakon rata. Za taj su kraj specifinevelike civilne rtve. Stradalo je 2 227 vojnika i 2 138 civila.13U odako-mo-drikom dijelu Posavine ubijeno je 3 375 Hrvata. Meu njima je bilo 672 civilai 2 703 vojnika. Partizani su ubili 1 754, a etnici 158 Hrvata iz odako-mo-

drikog dijela Posavine. Veina poginulih bili su domobrani, njih 106 bilo je

8 Jerca VODUEK SARI, Kako se istila Jugoslavija, Gordogan, broj 4-5, Zagreb, ljeto-jesen 2004., 45. Stari je utvrdila znatno vei broj rtava u Sloveniji nego to je to izraunao er-javi. Isto je ustvrdio Kazimir Katalini, koji je procijenio da je broj hrvatskih rtava znatno vei.Vidi Kazimir KAALINI,Argumenti: NDH, BiH, Bleiburg i genocid, Buenos Aires Zagreb,1993.

9 Ivica LUI, Sigurnosna politika Socijalistike Republike Bosne i Hercegovine 1945.1990.,doktorska disertacija, Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu, Zagreb 2005., 242.-247.

10 Srpski zloini nad Hrvatima i Muslimanima u Bosanskoj Posavini i Sjeverozapadnoj Bosni19911995., gl. ur. Ante Milinovi, Savez zajednica udruga Hrvata izbjeglica i povratnika Sjeve-

rozapadne Bosne i Bosanske Posavine, Zagreb Oraje 1999., 23.11 Vjenceslav OPALOVI, Srednja Bosna ne zaboravimo hrvatske rtve: 1941.1950./1991.95., Hrvatski informativni centar, Zagreb 2001., 102. Topalovi je naveo broj od 4303 stradala Hrvata u 20 opina srednje Bosne, gdje je uraunao i Kupres, odakle je stradalo 1243 Hrvata.

12 Stjepan TERC, Posredni i neposredni demografski gubici opine Ljubuki,SpomenicaLjubukim rtvama, (ur. Florijan Boras), Ljubuki 1998., 387.-396. Ukupno je poginulo 2 460Ljubuaka, ali podaci za njih 100 nisu statistiki obraeni.

13 Ivica PULJI, Stanislav VUKOREP, uro BENDER, Stradanje Hrvata tijekom Drugogsvjetskog rata i poraa u istonoj Hercegovini, Humski zbornik broj V.,Zajednica Hrvata istoneHercegovine upe trebinjske biskupije opine apljina, Neum, Stolac i Ravno, Zagreb 2001.,83.-86.


4/40

634


u ustaama, a 11 u partizanima.14Od 3 060 stradalih Hrvata iz srednje Bosnepartizani su ih ubili 2 589. Od toga ih je samo na krinom putu, nakon zaro-bljavanja, ubijeno 1 167. etnici su ubili 433, ustae 12, a Nijemci 9 Hrvata izsrednje Bosne.15

Za shvaanje meunacionalnih odnosa vano je sagledati rtve rata i zlo-ine koji su poinjeni u BiH. Zloini koje su poinili pripadnici ustakih, et-nikih i okupatorskih postrojbi uglavnom su poznati i o njima se esto pisalo.Objavljen je i zbornik s kronoloki poredanom dokumentacijom o zloinimakoje su poinili pripadnici vlasti NDH.16O ratnim i poratnim zloinima parti-zana odnosno komunista u BiH do 1990. godine nije se gotovo nita moglo utiniti proitati. Na temelju prikupljenih i objavljenih podataka vidljivo je da suogromnu veinu Hrvata u BiH poubijali partizani koji su u BiH uglavnom bilisrpske nacionalnosti. Teite sukoba nije bilo na ideolokoj osnovi faizamili antifaizam, tj. Njemaka ili Velika Britanija odnosno SSSR nego na naci-

onalnoj osnovi: Hrvatska ili Jugoslavija, hrvatstvo ili jugoslavenstvo, odnosnosrpstvo. Govorei na prvom zasjedanju Zemaljskog antifaistikog vijea Bo-sne i Hercegovine (ZAVNOBiH) u studenome 1943., Rodoljub olakovi re-kao je da je meu Hrvatima u BiH rairena kobna zabluda da je NDH kakvatakva ipak hrvatska drava, te da je narodno oslobodilaka borba uperenaprotiv hrvatstva. olakovi je zakljuio kako treba nemilosrdno istrebljujuiustake zlikovce strpljivo razbijati zablude kod zavedenih masa.17

Hrvati u BiH nali su se 1945. godine izvan granica hrvatske federalne je-dinice, izloeni osvetnikim udarima velikog dijela Srba, ali i dijela Muslimanakoji su posebno krajem rata prili komunistima.18Srbi su se osveivali svima

koji su imali bilo kakve veze s NDH, Muslimani su se uglavnom distanciraliod sudjelovanja u ustakoj vlasti, optuujui Hrvate-katolike za ustatvo i svazla koja su u to ime poinjena. Komunisti su za svoju politiku dobili potporui jednog broja Hrvata. Neki su im pristupili iz uvjerenja, a neki su vidjeli pri-liku za osiguravanje egzistencije ili rehabilitaciju zbog pripadnosti poraenoj

14 http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=24039, pristup ostvaren 7. 11. 2010.15 V. OPALOVI, Srednja Bosna ne zaboravimo hrvatske rtve, 102.16 Zloini na jugoslavenskim prostorima u Prvom i Drugom svetskom ratu, zbornik dokume-

nata, tom I., Zloini Nezavisne Drave Hrvatske 1941.1945., Vojnoistorijski institut, Beograd1993.

17 Zemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, Dokumenti

1943.1944., knjiga I., Veselin Maslea, Sarajevo 1968., 43.18 Na treem zasjedanju ZAVNOBiH-a u Sarajevu od 26. do 28. travnja 1945. godine go -vorio je i pukovnik Hamdija Osmanovi iz Cazina. On je, uz ostalo, rekao: Neki ljudi govoreda Muslimani u ono vrijeme nisu poli za ustakim pokretom, nisu se nali u redovima ustaa,nisu se nali u redovima okupatora, ali drugovi i drugarice, mi Muslimani moramo priznati dase ogromna veina Muslimana nala na frontu okupatora. Iz kojih razloga i kako to sam maloprije naveo. Meutim, narodni pokret je pokret sveopti, pokret svenarodni. I Muslimani kojisu vidjeli i osjetili na svojoj koi kakav je straan teror okupatora, kakva je sudbina namijenjenaMuslimanima, kada su osjetili slabljenje Njemake pod udarima Crvene armije i nae vojske,oni su poeli da se preorjentiu, poeli su stupati u redove narodno-oslobodilake vojske. VidiZemaljsko antifaistiko vijee narodnog osloboenja Bosne i Hercegovine, Dokumenti 1945.,knjiga II., Veselin Maslea, Sarajevo 1968., 426.


5/40

635


vojsci i politici. Broj Hrvata lanova KPJ/SKJ u BiH bio je u prosjeku oko 2%od ukupnog broja Hrvata. Muslimana je u Partiji bilo oko 3%, a Srba oko 5%.19Jedan broj preivjelih pripadnika poraene hrvatske vojske odluio se nakonrata boriti protiv komunista, bilo za politike ciljeve ili za goli ivot.

Procjena brojnosti i stanja protukomunistike gerile

Pripadnici poraene hrvatske vojske koji se nisu htjeli predati okupljali suse po bosanskim i hercegovakim planinama, umama i brdima. Okupljali suse u manjim ili veim skupinama koje su povremeno dobivale i neke oblike or-ganizacije. Oni koji su bili organizirani i koji su imali politike ciljeve prozvalisu se kriarima. Na tom je imenu inzistirala i KPJ kada ih je htjela povezatis Katolikom crkvom, kompromitirati je i opravdati represivne mjere protivsveenika.20Kriari su oekivali sukob zapadnih zemalja s komunistima, kakoSSSR-om tako i Jugoslavijom. Nadali su se da e ih s novim imenom i znakov-ljem Zapad prije prihvatiti kao saveznike. Ako i nisu previe vjerovali u to,morali su nekako legitimirati svoju borbu i osigurati podrku barem u dijelunaroda. Komunisti su ih u svojim izvjetajima nazivali i odmetnicima, bandi-tima, kamiarima, umnjacima, a u Hercegovini najee kriparima. Taj nazivdolazi od kripova, odnosno krapa, jama, udubina ili rasjeklina u kamenu,nekoj vrsti pilja gdje su se gerilci povremeno skrivali. Naziv kripari preivio

je do danas i najrasprostranjeniji je u narodu. Zato emo ga i koristiti, osimtamo gdje oni sami sebe zovu kriarima ili nekim drugim imenom.

Prema podacima KPJ, nakon zavretka Drugoga svjetskog rata na pro-

storu BiH ostalo je oko 16 000 pripadnika poraenih vojnih formacija: meunjima oko 8 000 etnika, 6 000 ustaa, 1 100 pripadnika muslimanske mi-licije, oko 500 pripadnika tzv. zelenog kadra i oko 300 pripadnika ostalihformacija.21Aleksandar Rankovi izvijestio je 28. oujka 1947. na zasjedanjuNarodne skuptine Federativne Narodne Republike Jugoslavije (FNRJ) da seu razdoblju od 1. oujka 1946. do 1. oujka 1947. predalo 1 179 gerilaca, aubijeno ih je ili pohvatano 3 467. Tako je 1. oujka 1947. u FNRJ bilo jo 1 758gerilaca, od ega ih je u BiH bilo 643, a u Hrvatskoj 337. Krajem 1948. godine

19 Ivo LUI, to je (bila) Bosna i Hercegovina i tko smo (bili) mi, Status, br. 14, proljee

2010., 113.20 Zdenko RADELI, Kriari: Gerila u Hrvatskoj 19451950., Hrvatski institut za povijestZagreb, 2002., 200.-203.

21 Istorija Saveza komunista BiH, knjiga 2., Institut za istoriju, Osloboenje, Sarajevo, 1990.,11. Bilandi navodi podatak o 800 rasprenih grupa, ili oko 12 000 suradnika okupatora. D.BILANDI, Historija SFRJ. Glavni procesi 1918.1985., kolska knjiga, Zagreb 1985., 103. Pri-blina procjena od 790 grupa s 11 000 pripadnika razbijenih poraenih vojski odnosno banditana prostoru Jugoslavije nalazi se u monografiji Vojna bezbednost, Beograd 1986., 38. Drugaijaprocjena od oko 8 000 grupica okorelih zlikovaca, koje su ostale nakon rata na tlu Jugoslavije,nalazi se u monografiji Kopnena vojska JNA III., 441. Dalje se u toj monografiji kae kako sunavedene grupice tijekom 1946. ubile 450 lanova NOO-a. Najbolji pregled svih raspoloivihprocjena o broju gerilaca u poslijeratnoj Jugoslaviji daje Zdenko Radeli u citiranoj knjizi.


6/40

636


ostalo je samo nekoliko desetaka gerilaca.22Rankovi je i u lipnju 1956. govo-rio o nekoliko desetina hiljada naoruanih odmetnika, a koji su ostali u zemljii posle proterivanja okupatora.23

Prema podacima nasljednice Ozne, Uprave dravne bezbednosti(Udbe) zaNR BiH,24u razdoblju od 1945. do 1. svibnja 1959. u BiH ubijeno je 5 098 ge-rilaca, od ega je bilo 3 184 etnika i 1 914 ustaa. Osueno je 2 452 gerilaca,od ega je bilo 1 228 ustaa i 1 224 etnika. Osueno je i 12 861 njihovih po-magaa, koji su oznaeni kao jataci odmetnike bande, te 1 378 pripadnikakriarskih organizacija, 411 pripadnika etnike organizacije i 513 pripadnikaMladih Muslimana.25Primjetno je da je broj uhienih i ubijenih etnika veiod broja ustaa to je zato to je veina ustaa ubijena ve prije u prigodi ra -zoruanja u svibnju 1945. i nisu ulazili u ovu statistiku. Na sastanku Oblasnogkomiteta Odjeljenja zatite naroda za Hercegovinu odranom 24. oujka 1945.ocijenjeno je da se u Ljubukom nalazi oko 400 odmetnika, ustakog zelenog

kadra. Veinom su u manjim grupama. Prenose parole o dolasku Engleza injihovom izmirenju sa Nijemcima. Utvreno je da se u posukom srezu na-lazi oko 300 odmetnika, da su Hrvati u Mostaru veinom ustaki nastrojenii trae propusnice za Dalmaciju. U apljini je strijeljano oko 60 onih koji susposobni za vojsku a saekali su neprijatelja tako da je bilo sluajeva strije-ljanja nevinih. Strijeljanje je izvreno kao represivna mjera. Nije se uzimalo uobzir jesu li strijeljani sudjelovali u pobuni nego je ocijenjena njihova pro-lost. Navedeno je da su Rajko i Vojo strijeljali 30 a pustili 42. apljinaca. Usrpnju 1945. Ozna je raspolagala informacijom da se u livanjskom srezu nalazioko 200, u duvanjskom 18, a u bugojanskom 78 odmetnika.26

U vrijeme odravanja prvih izbora u novoj Jugoslaviji krajem 1945. godi-ne na prostoru Sarajevskog okruga nalazilo se oko 500 pripadnika poraenihvojski. Od toga je bilo oko 70 pripadnika ustakih postrojbi, a ostali su bili

22 Z. RADELI, Kriari: Gerila u Hrvatskoj, 179.23 Mato RADULOVI, Poslednje odmetnike grupe, Odelenje za organizaciju i struno obra-

zovanje slubenika SSUP-a, Beograd 1963., 3.24 Nakon donoenja Ustava Federativne Narodne Republike Jugoslavije 31. sijenja 1946.,

reorganiziraju se obavjetajno-sigurnosne slube. U oujku 1946. od Prvog i Drugog odsjekaOzne formira se pri Ministarstvu unutarnjih poslova Uprava dravne bezbednosti (Udba), dokse od Treeg odsjeka Ozne pri Ministarstvu narodne obrane formira Kontraobavjetajna sluba

Jugoslavenske armije (KOS).25 NR BiH, Dravni sekretarijat za unutranje poslove, Uprava dravne bezbjednosti Saraje-vo, br. B-62/1., dana 7. 5. 1959., Pregled likvidiranih i suenih neprijateljskih elemenata u Bosnii Hercegovini od 1945. do maja 1959. godine, upueno Dravnom sekretarijatu za unutranjeposlove FNRJ, Upravi dravne bezbjednosti, dravnom podsekretaru, drugu uri Stankoviu,dravni podsekretar Vojo olovi. Napomena: Autor posjeduje preslike svih dokumenata kojisu citirani u tekstu, a nije navedeno gdje se nalaze. Radi se o dokumentima koji se ne uvaju uarhivima, nego su prikupljeni iz raznih rasutih i nesreenih fondova.

26 Arhiv Federacije BiH Sarajevo (dalje AFBiH), Fond KPJ, Ugljea Danilovi, Prijepis ru-kopisnih zabiljeki, Odeljenje zatite naroda/OZNA/, Sastanak za Hercegovinu, Mostar, 24. 3.1945. Radi se o ocirima Ozne Rajku Vukoji i Voji Vukoviu. Napomena: u dokumentima naj-ee pie odjelenju ili odeljenju, a ne odjeljenju.


7/40

637


etnici.27Republika Ozna u sijenju 1946. godine konstatira da u Sarajevskomokrugu ima jo oko 580 odmetnika, najvie u kotarima Foa, Rogatica, Sara-

jevo, Sokolac, Gorade i Kalinovik.28Tijekom prethodnog mjeseca ubijeno jeili se predalo njih 211. U Mostarskom je okrugu bilo 615 kripara, od ega je

181 ubijen ili se predao. Pie i da su ustae aktivniji, osobito u irokom Brijegute u mostarskom i ljubukom kotaru. Prebacili su se blie moru prema Ljubu-kom, a u svojim akcijama poinili su i nekoliko ubojstava.29

U Sarajevu je 4. prosinca 1945. odran sastanak efova odsjeka okrunihodjeljenja Ozne za Bosnu i Hercegovinu. U izvjetaju je konstatirano da Oznaza BiH ima mreu od oko 300 registriranih suradnika, koji su najveim di-

jelom angairani na unitenju odmetnikih bandi. U zatvorima se nalazilooko 1 250 osoba, veinom odmetnika i njihovih jataka. Navedeno je kako je sprvim snijegom dolo do osipanja odmetnika, iji se broj sveo na oko 2 700a moda i manje. U izvjetaju jo pie:

Ako se unitavanje odmetnika produi ovim tempom mi smatramo da emo ih utoku zime potpuno unititi. U svim odmetnikim grupama govori se t.j. oekujenova amnestija. Mi smatramo da nikakva amnestija nije vie potrebna i da emoih mi u toku zime sami likvidirati. () Kanjavanje jataka dalo je u ovim kraje-

vima dobre rezultate. Rad okrunih sudova po kanjavanju odmetnika i jatakaznatno se poboljao i po ekspeditivnosti i po strogoi kanjavanja.30

Vlasti su amnestijom pozivale sve one koji su se od nje odmetnuli a nisupoinili zloine na povratak kuama, uz jamstvo da ih nee kazneno goniti.Teko je procijeniti koliko je meu kriarima bilo onih koji su poinili ratne

zloine. Samo malom broju se sudilo, a teko je govoriti i o regularnosti tihsuenja. Moemo pretpostaviti da su oni koji su poinili zloine uglavnompobjegli ili su pokuali pobjei preko granice, to dalje od Jugoslavije. Takvisu se rijetko organizirano vraali. Oni koji su se skrivali u blizini svojih kua,traei nain da se vrate normalnom ivotu, gotovo sigurno nisu bili opteree-ni ratnim zloinima. o ne znai da nakon rata, u oajnikoj borbi za ivot, uuvjetima stalnih sumnjienja, izdaja i pogibija nisu okrvavili ruke. Amnestijase proglaavala uglavnom onda kada komunisti nisu bili u stanju obraunati

27 Husnija KAMBEROVI, Prema modernom drutvu, Centar za kulturu Teanj, Teanj

2000., 30.-34. Korpus narodne obrane (KNOJ) bio je neka vrsta vojne policije. Osnovan je 15.kolovoza 1944.28 BiH je nakon rata bila podijeljena na pet okruga i jednu oblast Hercegovinu. Okruzi i

oblast sastojali su se od srezova, kako su se u BiH tada zvali kotari. Vidi ZAVNOBiH dokumenti1945., knj. II., Sarajevo 1968., 127.-128.

29 NR BiH, Odjeljenje zatite naroda (OZN-a) za Bosnu i Hercegovinu, Ministarstvo na-rodne odbrane federativne Jugoslavije, Str. Pov. Br. 13, 12. 1. 1946., Sarajevo, Izvjetaj naelnikaOZNA za BiH, Odjelenju zatite naroda OZNA Ministarstva narodne odbrane FNRJ Beograd.U potpisu Ugljea Danilovi.

30 NR BiH, OZN-a, Zapisnik sa sastanka efova odsjeka okrunih odjeljenja po referatu ustaai etnika, raen u odjeljenju OZN-e za BiH dana 4. dec. 1945. god. Upueno Odjelenju zatitenaroda OZNA, Ministarstvo narodne odbrane FNRJ, Beograd.


8/40

638


se s onima koji su se odmetnuli od vlasti i sami ih likvidirati, ili kad bi vanj-skopolitiki razlozi nalagali reimu potrebu da dade obeanja u tom smislu.

U studenom 1946. u travnikom okrugu bilo je oko 110 gerilaca. U mo-starskom okrugu registrirano ih je 409 a pretpostavljalo se da ima oko 450. Utuzlanskom okrugu registrirana su 154 gerilca.31kripari u Hercegovini svetee su mogli opstajati u blizini svojih kua, a tamo su ugroavali i svoje obitelji,pa su se predavali ili okupljali u grupice i sklanjali na nepristupana planinskapodruja Vrana, Ljubue i vrsnice u opinama Duvno, Posuje i iroki Brijeg.Jedan dio hercegovakih kripara djelovao je na susjednom dalmatinskom po-druju. U makarskom kotaru ubijeno je (i tek poneki uhien) 262 kriara. Odtoga ih je na podruju Imotskoga bilo 109, Makarske 87 i Metkovia 66. Nekiod njih bili su iz Hercegovine, a zadnji su likvidirani 1951. godine.32

Organizirane gerilske skupine i odmetnuti pojedinci

U svim dijelovima BiH ostalo je onih koji su se skrivali ili borili protiv vla-sti oekujui sukob komunistikih zemalja sa Zapadom. U tom je smislu ila idosta jaka propaganda. Komunistike vlasti odgovorile su angairanjem jakihsnaga Ozne, odnosno Udbe, Korpusa narodne obrane (KNOJ) te formiranjemdobrovoljake milicije i akcijama ienja terena. U izvjetaju iz jedne takveakcije od 1. studenoga 1945. pie da su jedinice KNOJ-a ubile studenta pravaustakog ocira propagatora na sektoru Prozora te da su kod Konjica otkrile

vezu ustakog satnika Stjepana Siaje koji se nalazi u prozorskoj oblasti. Utim je akcijama otkriveno osam letaka.33Meu navedenim je lecima i pismo

koje je Stjepan Siaja zvani Gegan napisao Mirku Siaji, koji je takoer biopod orujem. Siaja u pismu spominje da je juer bio s Kapulicom s kojim jesve u redu te da Mirko provjeri to trae ljudi s kojima je i Ilija Ili iz Ostroca,koji je proljetos bio kod Siaje. Uz pismo je poslao i iskaznicu Anti Grubeu.34

Ostali leci koje je Ozna u spomenutoj akciji otkrila bili su uglavnom pro-pagandnog sadraja, a potpisali su ih Hrvatski borci kriari, Kriari iz za-povjednitva velebitskog kriarskog zdruga, Velebitski zdrug. Mjesto njiho-

va boravka naznaeno je kao Bosanske planine, a vrijeme je rujan/listopad1945. Parole na kraju letaka bile su ivio Poglavnik i Maek, ivio velebit-ski zdrug, Za krst astni i slobodu zlatnu, Za vjeru i dom, ivili kriar-

ski drugovi, U borbu za naa starodrevna prava, Smrt komunizmu sloboda

31 AFBiH, F KPJ, Ugljea Danilovi, Prijepis, Udba, Sastanak sa ofic. sa terena, 5. 11. 1946.32 Hrvatski dravni arhiv (HDA), RSUP SRH, SDS, 015-4, Banditizam od 1945.-1948., 17. 7.

1948., V., Banditizam na neretvanskom podruju.33 tab Bosanskohercegovake divizije KNOJ-a, Obavjetajni otsjek, Pov., broj: Slubeno, 1.

novembra 1945., Ministarstvu unutranjih poslova Vlade B. H./ Obavetajnom Odelenju, efOb. Otsjeka porunik, Aleksandar Zelenovi.

34 Bosanskohercegovaka divizija KNOJ-a, Obavjetajni otsjek, Prijepis pisma satnika Stjepa-na Siaje Mirku Siaji, bez datuma.


9/40

639


narodu.35Stjepan Siaja Gegan bio je uz spomenutoga Mirka Kapulicu jedanod najjaih i najpoznatijih kriara ili kripara u BiH. Prije rata bio je pripadnikHrvatske seljake stranke (HSS), a tijekom rata se jedno vrijeme nalazio naelu opinskog narodnooslobodilakog odbora u itu. Postoje razliita tuma-

enja razloga zbog kojih je napustio partizanski odbor i organizirao milicijuod oko 400 boraca s kojom je branio hrvatska sela u Rami.36Najee, a i naju-

vjerljivije, objanjenje je ono po kojem se Siaja usprotivio politici KPJ premahrvatskome narodu i suprotstavio se novom turskom zulumu u Rami.37Po-stoji i verzija da je pronaao dopis KPJ u kojem ga sumnjie i predlau njegovulikvidaciju, kao i tumaenje da je to bila podvala Gestapoa. Pripadnici Oznepregovarali su tijekom 1944. godine sa Siajom da zajedno sa svojom milici-

jom prijee u partizane, to je on odbio. Siaja je ubijen u Zlopolju na obron-cima Ljubue 8. studenoga 1945., a prije toga su poginula i dva njegova sina.38

Zapovjednitvo kriarskog korpusa Kralj Tomislav, koji se nalazio na pro-storu izmeu Tomislavgrada, Posuja i irokog Brijega, proglasilo je 5. listo-pada 1945. mobilizaciju, ali nije primijeen znaajan odaziv. U izvjetaju par-tijske organizacije iz Posuja za listopad 1945. pie da se nitko nije odazvaona mobilizaciju, ali i da je ustako djelovanje na terenu prilino jako, pa sui oni prinueni pojaati svoje akcije.39Iz izvjetaja nastalog u prosincu 1945.u Sreskom komitetu (SK) KPJ u Posuju vidi se na koje se sve naine Partijaborila protiv kripara i kako je postupala s njihovim obiteljima. Vidljiv je iodnos prema fratrima odnosno Katolikoj crkvi. U spomenutom izvjetaju uzostalo pie:

kriparske bande koje se nalaze na terenu svakim su danom slabije tako se odprolog sastanka do danas prijavilo 15 kripara a na njih je najvie utjecalo to imse familijama zabranila hrana. Moe se konstatovat daje stanje jo uvijek najgoreu samom mjestu Posuju gdje su se izvjesni reakcionari povezali sa fratrom i ile-galno rade protiv N.O.P. tako osnivanjem radniko-namjetenike zadruge koja jeomoguila verc pojedincima zapaa se od strane gostioniara zajedniko nastu-panje protiv N.O.P. Mase prilino dobro nadolaze ali jaki utjecaj fratra sa svojom

35 tab Bosanskohercegovake divizije KNOJ-a, Obavjetajni otsjek, Pov., broj: Slubeno, 1.novembra 1945., Ministarstvu unutranjih poslova Vlade B. H., Obavetajnom Odelenju, efOb. Otsjeka porunik, Aleksandar Zelenovi. Letci u prilogu dokumenta.

36

Gegan i Bio sam Geganov vojnik, Ramski zbornik, Ramska zajednica Zagreb, Zagreb2000., 129.-134.37 Z. RADELI, Kriari: Gerila u Hrvatskoj, 429.38 NR BiH, OZN-a, Izvjee Bude Milievia upueno Ugljei Daniloviu od 19. 10. 1944.

Vidi Dezerter lovi ubice; kako je unitena ustako-kriarska banda Mirka Kapulice Svijet(Sa-rajevo), broj 195., nastavak drugi, 23. veljae 1962., str. 12.-13. Vjerojatno se radi o komunisti-koj propagandi, jer je prikazano da je spomenuti dokument krivotvorina koju je Siaji podmet-nuo Gestapo uz pomo fratra i dvije asne sestre.

39 Arhiv Hercegovako-neretvanske upanije/kantona, Mostar, nekadanji Arhiv Hercegovi-ne u Mostaru (dalje AH), Mostar, SK KP Po/K1-Ia-1, Sreski komitet KPJ Posuje, Izvjee, 4. 10.1945.


10/40

640


lanom propagandom jo uvijek koi pravilnu razvitku i uvrivanju N.O.P. uovom kraju.40

Prema dokumentaciji KPJ iz Posuja na njihovu terenu bilo je 11 kripar-

skih odnosno kriarskih grupa. Pod utjecajem ovih grupa osnovana je u Po-suju 1946. godine kriarska organizacija s desetak ljudi, koja je zahvaala selaBatin i Osoje, a postojala je i veza s organizacijama u Imotskom i Splitu. Poslije

je osnovana i druga kriarska organizacija koja je zahvaala sela Batin, Osoje,itluk, Vinjani, Zagorje i ribistovo. Ova je organizacija imala 75 lanova. Naelu obiju organizacija bio je Stipe Brekalo zvani Nevi. Uz njih su bile aktivnei grupe Tolerija iz apljine, Nenadia iz Imotskog, grupa Inila iz Tribi-stova, Reze Ivande iz Sutine, Pere Bage iz Posuja, Drage Kotre iz Vira, PetraLjubia-utia, Vinka krobe i Stipe Brekala-Nevia iz irokog Brijega.41

Posuke su vlasti kao poseban uspjeh isticale uhienje Pere Bage u oujku

1946. godine, jer su vjerovale da ima utjecaj na narod.42Zadnja grupa od sed-morice kriara u Posuju strijeljana je 1947. godine. Prilikom akcija Udbe uhi-eno je oko 100 ljudi optuenih za suradnju s kriarima (jatakovanje). Mnogisu osueni na zatvorske kazne.43Tako je Jure ori iz Zagorja (danas opinaPosuje) optuen u lipnju 1948. zbog jatakovanja, odnosno veze s DragomKotrom, Boom Budimirom i voom kriarske skupine Matom Borasom izVira. Po optunici ori se s kriarima povezao tijekom 1947. godine prekopoznatog odmetnikog jataka Ivana Maria zvanog Bili iz Zagorja, koji jestrijeljan 1947. godine.44

Spomenutu grupu Nenadia iz Imotskoga vodio je bivi ustaki poru-

nik Ivan Nenadi zvani Peinovi iz Gornjih Vinjana. S njim su bili i Luka,Mate, Petar i Stipe Nenadi. Oni su pripadali skupini Nenadi-Medvidovi odsedamdesetak lanova, koja je djelovala u Imotskoj krajini i Hercegovini. BraaMate i Petar Medvidovi poginuli su krajem 1945. godine. Ivan Nenadi stri-

jeljan je zajedno s bratom Stipom u Imotskome 16. svibnja 1946. U njihovojskupini bili su jedno vrijeme i hercegovaki kriari Benko Penavi, Mariol

40 AH Mostar, SK KP Po/K1-Ia-1., SK KPJ Posuje, 16. 12. 1945., Izvjee OK KPJ za Her-cegovinu Mostar. U izvjeu je utvreno da je Slavko Starovi, bivi sekretar pri opunomostvuOzne, otiao u Partizansku gimnaziju u Sarajevo.

41 AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Analiza o politikom stanju na terenu, Posuje, svibanj

1961., (nesreena graa). Graa o kriarskim grupama u BiH nije dostupna. U posjedu je MUP-a Federacije BiH koji s nje nije skinuo oznaku tajnosti. Tako da za sada o ovoj temi uz rasutoi nesreeno gradivo iz raznih izvora moemo pisati na temelju izvjetaja opinskih komitetaSK. Ona su pisana na temelju dokumentacije stanica milicije i sekretarijata Narodne obrane, tezapaanja sudionika dogaaja, stoga ih moramo uzeti s rezervom. Imena su esto pogrenonapisana, pa tako umjesto grupa Drage Kotre pie grupa Kotre Dragia. Mogue je da ima joslinih greaka.

42 AH, SKSK BiH, Posuje, 1945.1947., Inv. Br. Kut. 1., prepiska 1946. g., OK KPJ za Herce-govinu Br. 910/46., SK KPJ Posuje br. 44, 27. 3. 1946., OK KPJ za Hercegovinu Mostar.

43 AH, SKSK Mostar, 1961,1966., Analiza o politikom stanju na terenu, Posuje, svibanj1961.

44 Okruno javno tuilatvo u Mostaru, br. B. 413./48., Mostar, 25. 6. 1948.


11/40

641


Mandi, Boo Mandi, Zvonko Brnadi zvani Mostarac i drugi. Kada su biliugroeni u Imotskoj krajini, prebacili su se na Vran i pridruili Mirku Kapu-lici.45

Mirko Kapulica, roen je 1912. godine u obitelji Ivana i Ive (roene Kolak)iz Prisoja (Tomislavgrad). Jedan je od najuvenijih hrvatskih gerilaca iz Bosnei Hercegovine. U prosincu 1941. godine prijavio se u Zagrebu na doasnikiteaj te je od sijenja 1942. kao ustaki vodnik rasporeen u Poglavnikov tje-lesni sdrug (PTS). U Prisoju su ga 1942. uhitili i razoruali Talijani. U lipnju1943. u Zagrebu je iz osvete ubio svoga susjeda Bou Ljubiia (i ranio Petraavaruia) koji mu je 1936. godine ubio brata Antu. Osuen je na 7 godinazatvora, ali je nakon tri mjeseca amnestiran i puten. U oujku 1944. uhien jezbog vrijeanja poglavnika i drave. Ubrzo je puten i otiao je u Prisoje gdje

je organizirao miliciju koja je brojala i do 600 ljudi. Na suenju je tvrdio da jemiliciju osnovao kako bi sprijeio Nijemce da regrutiraju duvanjske mladie u

SS Handar diviziju.U proljee 1945. u Konjicu je ubio svoga milicionara Pavkovia jer ga je

zatekao u pljaki. Bio je sumnjien i uhien od Maksa Luburia u Sarajevu.Pred partizanima se povukao do Dravograda. Nije se predao nego se odluio

vratiti u Duvno. Prilikom povratka, na Vlaiu su ga ranili etnici, a krili su ga ilijeili muslimani. im se oporavio vratio se u duvanjski kraj i opet poeo sku-pljati ljude. Partizani su ga prvi put uhitili 23. prosinca 1945. u selu Potubolja(nedaleko od Tomislavgrada). S njim je bio Dane Beno, koji se ubio da ne budezarobljen. Kapulica je neko vrijeme boravio u zatvorima u ravniku i Mostaru.

Prilikom transporta vlakom, u travnju 1946. godine, pobjegao je vezan na

stanici u Slavonskom Brodu. Nakon toga kretao se na prostoru izmeu Radu-e, Vrana, vrsnice i Zavelima, pa do Biokova i Kamenice. U njegovoj grupibili su: Mijo karo, Boo i Stipe Markovi, Ivica Marijanovi, Benko Penavi,Niko Filipovi, Jozo Kovaevi, Mijo Landeka, trojica Liana ija imena nisuzabiljeena, kao i izvjesni ono i Mijo. U svibnju 1947. spojili su se s grupomDrage Kotre u kojoj su bili Boo Budimir, Mate Boras, Ante amber i IlijaKrii. Prikljuila im se i dalmatinska grupa u kojoj su bili: Ante Meter, PeroLaeta, Ivan Kegalj i Nedjeljko Piplica, a zatim i Zvonko Bernardi. Radi ja-anja i irenja organizacije te jaanja dojma kod pomagaa u ljeto 1948. godi-ne osnovali su Prvu Hrvatsku diviziju kralja Tomislava. Piplica je izraivaooznake, a Stipe Siaja Gegan je obavijestio Kapulicu da se nazovu kriarima.

Pomo jataka kojih je ukupno bilo oko 120 nije bila dostatna. Progonjeni iu stalnoj borbi s vlau, pripadnici Kapuliine milicije poinili su niz ubojstavai pljaki. Motivi nekih od njih su poznati, dok za veinu moemo samo na-gaati. rtve su uglavnom bili komunistiki aktivisti, osobe sklone reimu iliosumnjieni za pijunau i izdaju. Antu Krajinu i Antu uria ubili su u ljeto1944. godine nakon to su saznali da za Nijemce prikupljaju podatke o miliciji.

45 Ivan GABELICA, Kriari-hrvatski pokret otpora u Imotskoj krajini 1944.-1951. (II.),Politiki zatvorenik, br. 123., lipanj 2002., 27.-31. Vie vidi HDA, Banditizam, V.


12/40

642


Kod njih su pronali i njemake legitimacije. o je oito bilo vezano za prisilnumobilizaciju koju su Nijemci tada provodili u duvanjskom kraju.

U jesen 1944. godine Kapulica je ubio Marka Bilia iz Letke jer je svojevolj-no napustio postrojbu. Kapulica je tvrdio da je Bili bio pripadnik njegove mi-licije. Kapuliini ljudi ubili su svoga pomagaa Ivana Bajku Vidovia. U listo-padu 1945. ubili su Jelu Kotarac i njenog sina Franju koji je zavrio Gimnazijuu Sinju i spremao se za studij. U srpnju 1947. godine ubili su dvojicu drvosjeana Ljubui koji su radili u sklopu Seoske radne zadruge (SRZ). U kolovozu1947. u mjestu Malovan presreli su autobus koji je vozio na liniji Livno Bu-gojno, ranili su dvojicu oficira Jugoslavenske armije (JA) koje su zatim skinuli,oduzeli im osobne stvari i pustili ih, a autobus zapalili.

Putanje ocira koji su bili i odlikovani izazvalo je nepovjerenje u skupini.U izjavi koju je dao javnom tuilatvu u Mostaru Mirko Kapulica je naveo da

je 16. kolovoza 1947. u mjestu Vabo pod Vran planinom osobno ubio svojesuborce Dragu Kotru i Miju karu jer se bojao da e oni ubiti njega. Ubojstvo

je pripisao JA, ali su ga uskoro Kotrini ljudi napustili. Bio je to poetak krajaKapuliine skupine. Mirko Kapulica uhien je 3. rujna 1950. u Votanima usinjskoj opini.46

Pred Okrunim sudom u Mostaru osuen je 30. prosinca 1950. na smrtvjeanjem. Zajedno s njim osueni su i njegov brat Tadija Kapulica te njihovipomagai: Bono eko, Ilija uri, Vinko uri, Nikola Braovac, Ivan Miloloai Ante Voloder.47Nain izvrenja kazne nad Kapulicom je preinaen i on je 18.travnja 1951. strijeljan u Mostaru.48Objanjavajui istraiteljima Udbe razlogeodmetanja Kapulica je rekao:

Cilj moga odmetanja u umu bio je da sauvam svoj ivot i radi toga gajio samkod sebe nadu da e doi neka amnestija na osnovu koje bi mogao povratiti sesvojoj kui, a s druge strane kako sam saznavao od svojih jataka o medjunarodnojsituaciji pretpostavljao sam da bi moglo biti do rata i ruenja postojeeg uredjenjau naoj zemlji i da bi na taj nain mogao dobiti slobodu i garanciju svoga ivota.Meni je bilo potpuno svejedno od koga bi tu slobodu mogao dobiti bilo da se radi

46 Oblasno javno tuilatvo u Mostaru, Odjelenje bezbjednosti, broj 610/50., Zapisnik o sa-sluanju okrivljenika, Mostar, 18. 12. 1950., istraitelj Muhamed Mirica, zapisniar Duan Pudar;Sasluanje raeno u Odelenju OZN-e za okrug Travnik dne 2 januara 1946 godine, Zapisnik,

br. 317/46. Okruni sud u Mostaru, broj K.312/50., Presuda, 30. 12. 1950., Predsjednik vijeaVojislav Spaji, zapisnik Merzuk Pehlivanovi. Vrhovni sud NR BiH, K: 86/51., Sarajevo, 9. 2.1951., Presuda, Predsjednik vijea Engel Ju. O Kapulici pie i Marinko G. POLI, Od Mostarado Bleiburga, Povlaenje 1945., krivci i rtve, ZIB mladost-Omega, Zagreb, 2000., 121.-122. Uobitelji M. Kapulice sauvana je predaja da on uope nije bio u zatvoru nakon ubojstva Ljubii-a, ve je poslan u Rostock u Njemaku na posebnu obuku.

47 Okruni sud u Mostaru, br. K: 312./50., Presuda, Mostar, 30. 12. 1950.48 Zapisnik o izvrenju smrtne kazne nad osuenikom Mirkom Kapulicom, sainjen 18. trav-

nja 1951. Kazna je izvrena 18. 4. 1951. u 20 sati u mjestu Bie pokraj Mostara, u nazonostipovjerenika OUP Ljube Zurovca, zamjenika ravnatelja okrunog zatvora Milovana Bursaa, li-

jenika Ibre Dadia i zapisniara Muhameda Rudana.


13/40

643


o Italijanu, vabu, Englezu i Amerikancu iako bi istina najvolio tu slobodu dobitiod svoga vlastitog naroda.49

Mirko Kapulica bio je zadnji kripar od imena. Zatvarali su ga ustae,alijani i partizani. Pratili su ga Nijemci, ranili etnici te konano osudili i stri-

jeljali komunisti. A on je htio svoju slobodu i garanciju za ivot. Za jedneje bio bandit, a za druge mitski junak. Iza njega su ostale brojne prie, pjesme,nagaanja i legende, ali i mnogi mrtvi. Nakon njega vie nije bilo organiziranihhrvatskih kriparskih skupina u BiH.50Ostali su jo pojedinci ili manje grupi-ce koje su bile bunkerisane, odnosno potpuno neaktivne, usredotoene napreivljavanje. Posljednji iz Kapuliine skupine ostao je Nedjeljko Piplica (ro.1928.) iz Zmijavaca, koji je uhien 24. rujna 1951. i od Okrunog suda u Splituosuen na smrt. Strijeljan je 20. lipnja 1952.51

Nakon to su komunisti preuzeli vlast u Ljubukom ubili su najmanje 107ljudi pod optubom sudjelovanja u bandi i pijunskim organizacijama. Ubi-jeni su uglavnom ugledniji i imuniji ljubuki Hrvati koji se nisu povukli sustaama vjerujui u svoju nedunost prema novoj vlasti. Jo 446 Ljubuaka

49 Oblasno javno tuilatvo u Mostaru, Odjelenje bezbjednosti, broj 610/50., Zapisnik o sa-sluanju okrivljenika, Mostar, 18. 12. 1950., str. 12.

50 U Hercegovini se mogla uti pjesma: Berlin pao Roko Polje nije u njemu se Kapulicakrije. kripari su u Hercegovini dugo vremena, praktino sve do devedesetih i pada komunizmaimali mitski status. Kruila je pria o mitraljezu-arcu koji na Badnju veer, uvijek s drugogbrda, puca rafale. Milicija ga je toboe traila, ali ga nije uspijevala pronai. To se u onom ve-em dijelu hrvatskoga naroda u Hercegovini, koji je bio suprotstavljen komunistima, tumailokao znak da jo uvijek postoje oni koji e, kada doe vrijeme, zapoeti borbu za slobodu. Nijenemogue da je poneki mitraljez i postojao i pucao, ali su mit i pria o njemu bili prenaglaeni.O pjesmama koje su spjevane o kriparima vidjeti Anelko MIJATOVI, Ganga, pismice izHercegovine, Imotske krajine, od Duvna, Livna i Kupresa, Naa ognjita, Tomislavgrad, 2004.,316.-317. S druge strane komunistika vlast je nastojala to vie ocrniti Kapulicu. U tom smisluobjavljen je u est nastavaka, ve spomenuti feljton Dezerter lovi ubice; kako je unitena usta-ko-kriarska banda Mirka Kapulice u sarajevskom tjedniku Svijet, poevi od 16. veljae 1962.Radi se o tipinom propagandnom materijalu punom neistina i konstrukcija. Obitelji Mirka iTadije Kapulice bile su sustavno terorizirane. Vie puta su pretresani i opljakani, preseljavaniu sela kod Bosanskog Grahova, Glamoa, Kupresa. Od devetoro Tadijine djece (sedam sinovai dvije keri) preivjelo je smo dvoje (sinovi Krunoslav i Marinko). Ostali su umrli od stalnogmaltretiranja, loih ivotnih uvjeta, neuhranjenosti, hladnoe i nedostatka lijekova. Udbai suTadijinog sina Krunoslava, roenog u prosincu 1934., kao djeaka vie puta vodili na strijelja -nje, traei od njega da im kae gdje mu je otac. Natjerali bi ga da sam sebi kopa grob, zapucalimu iznad glave i pustili ga. Mirko je imao dvije keri Maricu roenu 1944. (udana Dujmovi)i Danicu roenu 1942. koja je umrla 1947. godine. Mirkova supruga Iva (ro. Ivani) umrla

je na prvu godinjicu njegove smrti. Ovo su podatci dobiveni u razgovoru s lanovima obiteljiKapulica.

51 Odelenje UDB-e za Oblast Dalmaciju, Zapisnik o sasluanju Piplica Nedjeljka od 25. 9.1951., Zapisnik o sasluanju N. Piplice od 26. 10. 1951. (Istraitelj Milo Vlahov). Zapisnik osasluanju N. Piplice od 6. 11. 1951. Prezidijum Narodne skuptine FNRJ, Odluka o neuvaa-

vanju molbe za pomilovanje, 13. 6. 1952. MUP, Udba, Split, br. 1738., 8. 7. 1952. dopis Udbi uImotskom (major Marko olak).


14/40

644


osueno je za djela protiv drave i naroda.52Dio njih odluio je ne predatise, pa i suprotstaviti se orujem. Poznatiji kripari u Ljubukom bili su DankoDugandi, Ferdo Terke (rodom iz Stoca), Ivan Milas i Ante Buljan Klapiri izImotskoga. Divizijski vojni sud osudio je Andriju Jurkovia iz Studenaca na 15

godina zatvora s prinudnim radom i gubitak politikih i graanskih prava jerse 10. prosinca 1945. pridruio Milasovoj skupini koja se sastojala od 9 do 15lanova. Jurkovi je jedno vrijeme bio u grupi s Ferdom erkezom i MarkomSoldom. Na suenju je izjavio da se odmetnuo jer se bojao da e ga ubiti voj-nici KNOJ-a koji su od njega traili da im pokae put do Hardomilja. Umjestoda krene s njima, uzeo je puku koju je bio sakrio i pridruio se kriparima.53

Komunisti iz mjesne elije Klobuk izvijestili su u oujku 1946. godine da jeopaen Jozo Musa s jo dvojicom kripara. Dogovoreno je da se motri na Mu-sine kue, kao i kuu kripara Luke Dumandia i njegove sestre.54U svibnju1946. mjesna elija u Vitini preuzela je obvezu pronai gdje se skriva Nikola

Vuki (Matin) iz Gornje Vitine. Jedna lanica elije dobila je zadatak da pro-matra i prati kretanje banditski nastrojene Pere Maji ene Mijine.55

Ante Buljan je ubijen u Cernu kod Ljubukog 6. sijenja 1948.56Udba jetada uhitila i gvardijana franjevakog samostana na Humcu kao jataka koji se

je dopisivao s banditom Buljanom.57U izvjetaju poslanom iz SK KPJ LjubukiPokrajinskom komitetu KPJ u Sarajevo oujka 1948. godine pie:

52 AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Stanje i problemi optine Ljubuki, OK SK BiH Ljubuki,br. 138, dat. 30. 05. 1958. Opinsko vijee Ljubuki osnovalo je krajem 2009. Povjerenstvo zaobiljeavanje i ureivanje grobita 2. svjetskog rata i poraa. U srpnju 2010. poeli su radovi iistraena je jedna od 4 masovne grobnice zvana Tomia njiva. Na njoj su pronaeni tjelesni osta-ci 28 osoba. U listopadu iste godine zapoeto je istraivanje druge masovne grobnice na lokacijiBare, u kojoj su u prvom tjednu pronaeni tjelesni ostaci 9 osoba.

53 Divizijski vojni sud u Mostaru, br. K: 772/46., 3. 11. 1946., Presuda, predsjednik kapetanDrago Puelja, sekretar Vlado Marko. U Presudipie da je imao vezu s jatacima Vickom Mati-em, Stojkom Milieviem iz Meugorja te Zorom Grizelj i Vesom oe iz Predgraa (Ljubu-ki), o kojima e poslije jo biti rijei. Nakon odleane dugogodinje zatvorske kazne, AndrijaJurkovi je ubio enu iz susjedstva koja ga je izdala i ponovno se vratio u zatvor. U materijaluHDA, Banditizam od 1945.-1948., spominje se Ivan (Ivica) Milas pok. Vice ro 1912. u apljini,djelovao u sklopu Hrvatske kriarske bojne na prostoru Hercegovine i neretvanskog podruja.Ubijen 6. rujna 1946. u akciji Udbe u Metkoviu. Akciju su vodili Slavko Andrijaevi, PetarBebi i Ivan Ivankovi.

54 AH, SKSK Ljubuki, K7.-IV.-(4.-10.), Zapisnici sa sastanaka Partijskih elija 1946., Mjesna

elija Klobuk, 28/3., broj 6/46., Izvjee sa sastankaodranog 27. oujka 1946. u Klobuku. JozoMusa ubijen je u veljai 1947. kod irokog Brijega. Vidi Spomenica ljubukim rtvama, ur. Flori-jan Boras, Opinsko vijee Ljubuki, Ljubuki 1998., 134.

55 AH, SKSK Ljubuki, K7.-IV.-(4.-10.), Mjesna elija Vitina, 30. 5. 1946., Izvjee sa sastankaodranog 24. 5. 1946. Zanimljivo je da su komunisti traili Nikolu Vukia koji je nestao na kri -nom putu, a zadnji je put vien kod Celja u svibnju 1945. Vidi Spomenica ljubukim rtvama, 363.

56 I. GABELICA, Kriari-hrvatski pokret otpora, 27. U dokumentaciji OKKPJ Ljubuki nijezabiljeeno ime kriara Buljana. Spominje se samo prezime. Ali moe se sa sigurnou ustvrditida se radi o Anti Buljanu Klapiriu jer je navedeno da je ubijen u Cernu 6. 1. 1948. to se tieIvana Milasa, po svemu sudei postoje dvojica. Jedan iz Imotskoga i jedan iz apljine. UsporediZ. RADELI, Kriari gerila u Hrvatskoj, 413.

57 Sreski komitet KPJ Ljubuki, broj 88/48., 7. 2. 1948., Izvjetaj za mjesec januar 1948.


15/40

645


Po pitanju likvidacije bande, nije bilo nekih veih uspjeha sem sluaja u selu Vaa-roviima, gdje se je bio sklonio i sakrio bandit Marko Luburi, koji je bio nedav-no uhapen od strane organa UDB-e, kao suradnik nedavno likvidiranog banditaBuljana i koji je nedavno uspio pobjei iz zatvora UDB-e u Ljubukom. Meutim

drugovi iz Partijske elije Grab i Vaarovii, saznali su da se bandit Marko Luburikrije u selu Vaarovii kod nekih svojih roaka, blokirali su kuu u kojoj je bioMarko Luburi koji je u tom momentu pokuao da bjei, meutim drugovima izGraba i Vaarovia uspjelo je da ga likvidiraju prilikom pokuaja bjekstva.58

Jedinice Udbe i KNOJ-a nisu bile dostatne za obraun sa kriparima i pasi-vizaciju Hrvata u Hercegovini.59Zato je KPJ po hercegovakim selima formi-rala i dobrovoljake milicije, sastavljene od svojih lanova, kandidata za prijamu Partiju i skojevaca. Radilo se uglavnom o domaim ljudima, koji vie nisumogli natrag kada bi ubili koga od kripara. Mrnja obitelji ubijenih, kao i

veine naroda, prema njima i strah od osvete vrsto je vezao njihovu sudbinu

uz KPJ. Oni su poslije bez pogovora obavljali sve zadae, budno motrei nasvoje neprijatelje, odnosno neprijatelje Partije, koja je na taj nain dobivalasvoje ljude u neprijateljskom kraju. e veze obino su bile motivirane materi-

jalnim interesom i ambicijama, a ne ideologijom. Nepoznavanje terminologijei osnovnih elemenata ideologije za koju su se novoprimljeni komunisti toboeborili znalo je biti i komino. U izvjetaju sa sastanka Mjesne elije Grab odr-anog 8. lipnja 1947. i upuenom Sreskom komitetu KPJ Ljubuki pie:

Predloen je dnevni red gdje je jednoglasno usvojen i prelo se je na prvu takudnevnog reda, gdje je drug marinovi izloio, da drugovi komunisti nemaju kon-

spiracije medju vanpartijskim masama i masi da poznaju kada e biti partijskisastanak i koje su sve nai komunisti, radi toga to drugovi nemaju konspiracije iopili su se uspjesima, ve bi trebalo da kada se ide na sastanak, da se neprimjetnoodlazi jedan po jedan ili po dva do tri druga, a ne kao to je do sada u grupi do 10drugova idu na sastanak i mase otvoreno govore odoe komunisti na konferencijui poslije se ufate neki razni antifaisti i saznaju svakog pojedinca i ak podju upratnju i interesuje ih tko je sve tu i onda klevetaju i ire vijesti ovaj komunist onaj

58 AH, SK BiH, Ljubuki, 1946.1949., Opti spisi, kut. 2, SK KPJ Ljubuki, br. 148/48., dana7. III. 1948.,Izvjetaj za mjesec februar 1948. god., Pokrajinskom komitetu KPJ Sarajevo.

59 Optinski komitet SK BiH, Ljubuki, Broj: 158/65., dana 22. 11. 1965., Kadar koji se nalaziona politikim funkcijama u vremenu od 1945.-1965. god. Oficiri Ozne i Udbe bili su: Mustafa Fa-

zlagi, azim Dizdarevi, Ante Barbir-Kralj, Risto Rui, Kreo imi, Damjan Bokovi, CvitanZori, Milan Tuka, Pero Primorac, Drago Marki, emo Novo, Krsto Poli, Salko Konjhodi,Haso Fazlinovi, Mirko Grgi, Ivan Mihaljevi, Vice alinovi, Sreko Primorac, Ante Stupalo,Tadija Gali, Stanko Barbari i Vlado Dodig. efovi Ozne, odnosno Udbe u Ljubukom bili su:Pero Jeli, Marijan Primorac, Ivan Grani, Jovo Vujinovi, Vlado Radanovi, Ante Primorac,Jure Grani i Franjo Crnjkovi. U dokumentima se jo spominju: Branko Bibi, Boko Iveti,Pantelija Atlagi, Vinko Petrovi i zapisniarka Aia eri. Komandiri milicije u Ljubukombili su: Maksim Kojovi, Slavko Miunovi, Slavko Golub, Jozo Bubalo i Ivan Gagro. U Vitinikomandiri su bili: Jure Tolj, Todor Dolo i Blagoje elija. U strukturi milicije u navedenom raz-doblju bilo je 11 Srba, 14 Hrvata (od ega samo jedan Ljubuak) i 5 muslimana. U dokumentimase spominju: Jovo uk, Stipe Semren, ek Mesihovi, Slavko Vukainovi, Vukain Skoaji,Boko Okuka, Stevo Mitrovi.


16/40

646


ovaki onaki i.t.d. i predloio je drug da se ne pria medju raznim reakcionarima,koje nije u stanju ubjediti svaki komunista, jer su razni elementi iskusni politikei deava se da ubjede jednog komunista, a zato to je njih vie i on se pokoleba i stim se prave greke i lake dobivaju ostale antifaiste k sebi. Deavalo se je da su

antifaisti saznavali to se je zakljuivalo na naem sastanku, gdje Bajalovka otvo-reno govori da je Vlado Vujevi na sastanku po organizacionom govorio da to seista ne primi u partiju i rekla je da nije tu Pere i Marinovia, ja bih se uvukla onimeni smetaju da ja nisam u partiji i.t.d.60

Osim razine pismenosti iz izvjetaja je vidljivo da lokalni novoprimljenikomunisti ne razlikuju faiste i antifaiste. Primjetna je jaka elja pojedinacaza ukljuenje u Partiju, kao i nesigurnost lanstva i nastojanje da se zatite od

vanjskih utjecaja. Situacija je bila razliita od mjesta do mjesta i od ovjekado ovjeka. Dok su neki bili spremni uiniti sve to se od njih trai, pa i ubitiprvog susjeda ili roaka, bilo je sluajeva da su neki lanovi KPJ alili, ak

i oplakivali ubijene jatake. U erinu su neki lanovi KPJ pravdali uhienetvrdei da se radi o nevinim ljudima, pa su se za njih i slubeno zauzeli. Takvoponaanje proglaavano je oportunizmom, izazivalo je sumnje i kritike. Dragaolji i Bla Bui kritizirali su u sijenju 1946. Ludviga Zadru jer je plakao zaustakim jatacima kada ih je naa vojska ubila u Donjim Mamiima.61Umje-sto saaljenja, trebalo se do krajnjih granica zaloiti u borbi protiv neprijateljai upotrijebiti sva sredstva. U izvjetaju koji je Sreski komitet SKJ iroki Brijegposlao 6. kolovoza 1946. svim partijskim elijama na terenu pie:

Komunisti na terenu treba da to bolje razviju obavjetajnu slubu, tu treba kori-stiti najprije svoju familiju, bliu rodbinu pa zatim sve dobre simpatizere na terenukoji ako im se vjeto pristupi hoe da vam pomognu.62

O stanju u partijskim elijama te uvjetima i nainu na koji su pojediniHrvati u Hercegovini stjecali povjerenje Partije govori i informacija koju jeizradio Organizacijski sekretarijat Centralnog komiteta SK BiH, u Sarajevu:

Proces politike diferencijacije u hrvatskim masama, pa prema tome i izbor aktivi-sta (lanova SK i funkcionera raznih politikih i drutvenih organizacija) vren jeu tekim i sloenim uslovima. Sve je to imalo i vidnog odraza na sastav organiza-cija i rukovodstva kao i na politiku zionomiju pojedinih aktivista. Prije svega u

znatnom broju sela osnovni kriterij za prijem u Partiju i izbor u rukovodstva bilaje spremnost pojedinaca da se bore protiv bandi koje su nekoliko poslijeratnihgodina aktivno djelovale na nekim podrujima. Dalje spremnost pojedinih ljudida u ivot sprovode pojedine mjere, u prvom redu privredne, za koje se moe rei

60 AH, SKSK Ljubuki, 1946-1951., K7-IV-a-(11-25), Zapisnici sa sastanaka Partijskih elija1947., Mjesna elija Grab, broj 54., 14. 6. 1947.

61 AH, SK SK Litica, Materijali sa sreskih konferencija, K1.-1a, Zapisnik sa prve Sreske par-tijske konferencije odrane 3. 1. 1946. u irokom Brijegu.

62 AH SKSK Litica, Materijali sa sreskih konferencija K1-1a, SKKPJ . Brijeg, 8. 8. 1946.,178/46.


17/40

647


da nisu uvijek bile popularne. Njihovo dosljedno sprovoenje esto je znailo izamjeriti se sa masom ljudi naroito sa onim koji nisu vrsto stajali na naimpozicijama.63

Borba KPJ protiv kripara imala je najmanje dva cilja: unititi svaku opa-snost po svoju vlast i po osobnu sigurnost lanova Partije, a opasnost su pred-stavljale naoruane grupe i pojedinci na terenu. Njihovo unitenje demonstri-ralo je snagu nove vlasti i osiguravalo politiku stabilnost. S druge strane uhrvatskim krajevima u kojima Partija nije imala znatnija uporita organizira-nom prisilnom masovnom hajkom naroda na kripare dogaala se diferenci-

jacija. Do tada prilino kompaktna masa dijelila se na one koji su ustrajavali upotpori kriparima, te na taj nain ostajali na starim politikim pozicijama, ione koji su sudjelujui u akcijama protiv kripara prihvaali novu vlast, pa su seradikalnim postupcima vezali za nju. Tako u jednom izvjetaju iz Konjica pie:

Za partizanske porodice kripari su predstavljali veliku opasnost i vjeiti strah.Njihovo povezivanje (jatakovanje) sa brojnim ljudima otvaralo je posebne proble-me. Jataci su hapeni, njih oko 200 koji su jatakovali samo sa ustaama. Ili na pri-mjer u selu Bijeloj bilo je 29 jataka meu kojima i 2 lana partije koji su podravalietnike. Vreno je preseljavanje porodica u druga mjesta, preseljavanje jednog selasa svim ivim u drugo selo itd. Pripadnicima pomenutih grupa poslije predaje ilihvatanja sueno je. Neki su sueni na smrt, a neki se jo i danas nalaze u zatvoru,dok ih je vei broj izdrao kaznu.64

Stvarni odnos KPJ prema kriparima, ali i prema narodu u zapadnom

dijelu Hercegovine, moe se jako dobro iitati iz izvjetaja s terena. Mjesnapartijska elija iz Drinovaca (sada Opina Grude) poslala je 22. sijenja 1946.godine Sreskom komitetu KPJ u Ljubuki izvjetaj u kojem politiku situacijuopisuje na sljedei nain:

Na terenu ovi sela narod je se veoma popravio () to se tie kriparenja na ovomterenu je se skoro sasma smirilo, samo se jo jedan nalazi u Tihaljini. to je palou zadatak drugu Martinu Raiu, da ga pronae i likvidira, dok je proli par danau Drinovcima, zaseok Sebiina na granici Runovia likvidirana 3-jica kriparski

jataka, to su likvidaciju uinile Dalmatinske jedinice Nar. Obrane () tako se jorauna da se krije njih vie za koje se do danas nezna a nalazili se u neprijateljskimredovima, to se vidi priblino iz raspoloenja njihovih familija za kojima smo na-pravili uasno traganje. U Tihaljini smo formirali dobrovoljaku miliciju u kojusmo veim dijelom ubacili Skojevce.

63 AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Informacija o nekim problemima iz rada organizacijaSaveza komunista u hrvatskim krajevima, SKJ CK SK BiH Organizacioni sekretarijat, Sarajevo,

januara 1957., 2.-3.64 AH, SKSK BiH Mostar, 1958.1959., Informacije, Kratak presjek ocjene stanja na podruju

opine Konjic (prije rata, za vrijeme rata, poslije rata i sada), OK SK BiH Konjic, br. 01-85-2/6,Konjic, 17. 5. 1961.


18/40

648


Dalje se u tekstu spominju jo dvojica kripara, i to Nikola Nui Ivanov izGorice i Pero Gali, za koga pie da se krije kod fratra u Gorici.65vrdnja dase narod popravio pokazuje pravi odnos komunistike vlasti i hrvatskoga na-roda u Hercegovini. Partija je preuzela ulogu odgojitelja u velikom logoru za

preodgoj i popravak. Na sastanku Biroa SK KPJ Ljubuki odranom 17. lipnja1946., konstatirano je da kripari imaju potporu od naroda, ali ne u velikojmjeri kao prije, to je rezultat hapenja jataka i zastraivanja. Navedeno je da

je dan prije u Ruiima (danas Opina Grude) uhapeno 17 jataka.66Zastrai-vanje ipak nije u potpunosti uspjelo. kripari su u Gradniima kod itluka 28.rujna 1946. ubili visokog ocira Udbe Marijana Primorca roenog na Bijaikod Ljubukog, koji je poslije proglaen narodnim herojem.67

Njegovo i mnoga poslijeratna ubojstva ostala su nerazjanjena, a poslije suse pripisivala partizanima ili kriparima. Tako u jednom izvjetaju iz Posujaod 4. prosinca 1946. pie: to se tie bande na naem terenu, nigdje se ne po-

javljuje poslije nego to je onaj ubijen Gali u Zagorju. Poslije nae udarne gru-pe nisu se sa njima sukobile. ako prije par dana ubijen je jedan ovjek u seluBroancu a isti nije bio prijatelj naeg pokreta i mislimo da ga nije ubila bandaona koja se krije, ve po svim izgledima da je to lina mrnja meusobna.68Komunistima je problem kripara bio aktualan i u travnju 1947., kada je nasastanku mjesne elije KPJ Klobuk utvreno da bi grupa Vinka krobe, akose nalazi na ovome terenu, mogla imati uporite u Spajia i Pralasa u zaseokuProkos u Borajni.69

kripara je bilo i u drugim dijelovima grudske opine. upnik u Drinov-cima fra Ratimir Kordi opisao je sluaj provokatora Stjepana Marinovia iz

Kamenica, koji se krajem 1944. predstavljao kao voa kripara i nagovaraoljude na odmetnitvo. Popisivao je ljude i oruje, a onda bi se pojavio s ociri-ma Ozne traei od popisanih oruje i pozivajui ih na odgovornost. Za svojezasluge imenovan je komandirom terenske milicije u Drinovcima, ali su gakripari ubrzo ubili. Kordi opisuje i sluaj kako je izvjesni ovjek iz Kame-

65 AH, Sreski Komitet SK Ljubuki, 1946.1951., Zapisnici, IV-a-5., Mjesna elija KPJ Dri-novci, 22. 1. 1946.

66 AH, SK BiH, Ljubuki, 1946.1949., Opti spisi, kut. 2, Sreski komitet KPJ Ljubuki, Zapi-snik sa redovnog sastanka, broj: 185/46., dana 18. VI. 1946., Okrunom komitetu KPJ za Herce-govinu.

67 Mahmud KONJHODI, Kronika o ljubukom kraju(knjiga druga), Veselin Maslea, Sa-

rajevo 1981., 396. Postoje razliite verzije pria o ubojstvu Primorca koji je u Brotnju ubijao bezmilosti i povoda. Najvjerojatnija je ona da su ga ubili domai ljudi jer vie nisu mogli podnosititeror kojem su bili izloeni. oga je bio svjestan i njegov otac Ivan Primorac kopo koji nijedopustio odmazdu nad stanovnitvom Brotnja, odnosno Gradnia i Paoe. Takvo njegovo po-stupanje protumaeno je kopinom spoznajom da su Marijana toboe ubili Srbi ociri Udbekojima je smetao. U tom razumijevanjem svijeta kao mjesta stalnih srpsko-hrvatskih sukoba,Srbi-ubojice su, osim to su se rijeili Primorca, prieljkivali i planirali odmazdu nad hrvatskimstanovnitvom.

68 AH, SKSK BiH, Posuje, 1945.1947., kut. 1, prepiska 1946. g., Sreski komitet KPJ Posuje,Okrunom komitetu KPJ Mostar, Izvjetaj, Posuje, 4. 12. 1946.

69 AH, SKSK Ljubuki, 1946.1951., Zapisnici, IV-a 20, Mjesna elija KPJ Klobuk, br. 11/47.,dat. 06. 04. 1947.


19/40

649


nica doao njegovu pomoniku, mladom sveeniku fra Slobodanu Lonaru, itraio od njega da njega i njegova sina upie u zeleni kadar. Bila je to jo jednaprovokacija Ozne. Kreo imi, terenski ocir Ozne, doao je 9. veljae 1945.u upni ured i s vojskom pretresao sobu fratra Lonara; u njoj nisu nita nali,

ali su Lonara odvezli u Ljubuki, gdje je i ubijen.70Na Sebiini iznad Drino-vaca ubijen je 10. studenoga 1945. kripar Markica Aleri iz Dubrave. U lipnju1946. pripadnici Udbe ubili su Peru Tolia iz Prisoja nakon to se pozvao naamnestiju i predao odborniku.71

Neto prije, 6. sijenja 1946., ubijena su petorica kripara u mjestu Poda-dreanj kod Cerna u Opini itluk. Bili su to Ivan Jurii, Marko Stoji, JureDodig, Franjo Milo i Ivan Milievi.72Nakon toga dogaaja kripari su se sitlukog podruja prebacivali u druge krajeve. Na sastanku partijske elijeitluk u oujku 1947., na kojem je bio i oficir Udbe Mirko Despot, reeno jeda su se Kria i Blago Rozi te s njima i jedan kripar iz Dubrovnika prebacili

u Liku.73

Ilija Barbari iz Blatnice bio je u grupi s Grgom Vasiljem iz Meugor-ja, Ivanom Ivankoviem i Nikolom Jerkoviem iz Bijakovia, Vladom Mati-em iz apljine, Stojanom Zovkom iz Mostara, Mijom Milieviem iz Slunja,

ve spominjanim Ferdom Terkeom iz Stoca, Jozom Hercegom Toniem izLjubukog i Makedoncem Hristom Markovskim.74

U analizi politikog stanja u Brotnju odnosno Opini itluk navedena suimena istaknutijih kripara odnosno kriara s tog podruja koji su preivjelirat i porae. To su bili Ante Luburi zvani etulja, Ante Dugandi i Danearac iz Ograenika. Komunisti su posebno budno pratili i ponaanje obiteljiubijenih neprijatelja, navodei da je nakon rata s njima bilo mnogo proble-

ma jer su imali neprijateljsko raspoloenje prema naem poretku. Premaopaanju komunistike vlasti neprijateljstvo se posebno manifestiralo na Boii u vrijeme drugih blagdana, kada je obiaj kod vjernika da se pjeva, a u ovimkuama bi nastao pla i kleveta onih koji su ih poubijali ili osudili. Zanimlji-

vo je primijetiti kako spominjanje onih koji su poubijali narodne neprijateljekomunisti zovu klevetom. Ocijenjeno je da se zahvaljujui radu masovnihorganizacija kod veine ovih obitelji stanje izmijenilo te da je danas rijedaksluaj da neko iz porodice spominje poginulog sina, uesnika u neprijateljskoj

vojnoj formaciji. ak ima dosta sluajeva da su omladinci i omladinke iz

70 Ratimir KORDI, Fratar narodni neprijatelj: doivljaji i sjeanja, K. Kreimir, Zagreb1995., 45.-64. Fra R. Kordi u svojoj knjizi sjeanja spominje imena sljedeih ocira Ozne odno-sno Udbe: Ante Barbir, Kreo imi, Marko olji, Duan Mandrapa, azim Dizdarevi, MilanCrnogorac, Risto Rui, Duan Pudar, Jovo Vujinovi te dvojicu po nadimcima: ima (Osmanimi) i izvjesni Laika od Banje Luke. Kordi spominje i etiri milicionara Maksumia te mili-cionare Stipu Spajia, Ivana Buhu, Milenka Kalabu, straara Franju Pandia i izvjesnog Peu.

71 R. KORDI, Fratar narodni neprijatelj, 106.-121.72 arko ILI, Spomenik hrvatskim asnicima u Podadrenju, Krni zaviaj, br. 32, Humac

1999., 213.-214.73 AH, Sreski komitet KPJ Mostar, 1947., Opti spisi, Partijska elija itluk, itluk, 15. 3.

1947., Sreskom komitetu KPJ Mostar, u potpisu sekretar Ante Primorac.74 Ilija BARBARI, Nezavisna drava Hrvatska bilo je pravo ime, moje ratne uspomene i do-

ivljaji, Naklada Bokovi, Split, 2010., 49.-53.


20/40

650


ovih porodica aktivni lanovi u radu s omladinom ili u Socijalistikom save-zu radnog naroda (SSRN).75

Prema analizi Opinskog komiteta KPJ iroki Brijeg, dolaskom partizanaoko 800 ljudi povuklo se u ume. Nakon amnestija 1945. i 1946. godine veise broj predao, dok je oko 87 osoba, uglavnom pripadnika poraene hrvatske

vojske, ostalo u umama rasporeeno u 13 grupa.76ijekom 1946. godine ge-rilci su organizirali Prvi hercegovaki kriarski zdrug i Hrvatsku diviziju kra-lja Tomislava, iji je zapovjednik bio satnik Boo Mandi iz irokog Brijega.77Mandi se odbio predati kod Bleiburga i vratio se u Hercegovinu s odree-nim politikim ciljevima i ambicijama. Tijekom 1946. godine jo 24 mladiaiz irokog Brijega pridruila su se kriparima, koji su uzeli ime kriari. Veidio naroda ih je podravao, a KPJ je organizirala masovna uhienja i uboj-stva. Uhiena je 301 osoba zbog pomaganja kriparima.78Ukupno je osueno508 irokobrijeana za djela politikog karaktera, a meu njima je i jedan brojpripadnika ustakih i domobranskih postrojbi. O njima sekretar Opinskogkomiteta SK Litica (danas iroki Brijeg) u jednom izvjetaju pie: Ostaci ne-prijateljskih vojnih formacija i pored njihovog masovnog likvidiranja jo subrojni i znaajni. Navodi i da su kripari ubili 18 komunistikih aktivista tezapalili 6 i opljakali 40 njihovih kua.79

U optunici duvanjsko-mostarskom biskupu Petru uli pie da su kria-ri od kraja rata do oujka 1948. ubili 53 osobe hrvatske nacionalnosti kojesu suraivale s komunistikom vlau, radei u Fronti, radnim brigadama,na Omladinskoj pruzi, narodnim odborima i to su sluila u J. A. i Narodnoj

miliciji.80

75 AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Analiza o politikom stanju na terenu, OK SK BiH itluk,br. 01-104-1/61., 16. 5. 1961.,Analiza o politikom stanju, itluk, 15. 5. 1961., 5.-6. U razgovorus nekolicinom ljudi iz itluka saznao sam da su pripadnici Udbe ubili brau Jakova i Jozu Man-du, brau Rozie iz itluka, brau evo, brau Ivana i Stipu Kordia na Sretnicama, brau Ivanai Silvestra Belju, Matu Stojia, Martina Musu te kriare Antu Luburia, Dragu Luburia, GrguVasilja Kekuia i Iliju Vasilja Stania. Ove podatke tek treba potvrditi.

76 AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Privredna i politika analiza(Optina Litica 1958), br.128/58., dat. 31. 5. 1958. (nesreena graa).

77 Z. RADELI, Kriari: Gerila u Hrvatskoj, 108. U izvjetajima OK KPJ Litica gerilska po-strojba naziva seZapadnohercegovaki gorski zdrug.

78

AH, SKSK Mostar, 1961.1966., Privredna i politika analiza(Optina Litica 1958), br.128/58., dat. 31. 5. 1958. (nesreena graa). Nakon pada irokog Brijega i Mostara pripadnicirazbijenih ustakih postrojbi, koji se nisu htjeli povui prema Zagrebu odnosno Austriji, nego supo svaku cijenu htjeli ostati u blizini svojih kua, grupirali su se na planinskom podruju Vranai vrsnice.

79 Isto. Po izvjetaju Opinskog povjerenitva KPJ za iroki Brijeg od 30. kolovoza 1945.godine kripari su dva dana prije ubili jednoga druga koji je u momentu stradavanja ubio

jednoga napadaa. Dalje se navodi kako kripari prijete onima koji namjeravaju izii na izbore.AH, SK Mostar, Zapisnici sa sastanaka elija KPJ iz 1945. godine, OP KPJ za iroki Brijeg, 30. 8.1945.

80 Ante LUBURI, Ratko PERI, Za kraljevstvo boje-ivot i djelo dra Petra ule, Crkva nakamenu, Mostar 1991., 135., 166., 199.


21/40

651


Partija nije zadugo bila zadovoljna uinkovitou lokalnih partijskih orga-nizacija u borbi protiv kripara. Malobrojno lanstvo bilo je u strahu od osvetei nesposobno potpuno unititi kripare. Okruni komitet KPJ za Hercegovinuposlao je 22. travnja 1946. iz Mostara okrunicu sreskim komitetima, u kojoj

zakljuuje da je partijsko rukovodstvo postavilo pitanje unitenja bandi, kaonajozbiljniji zadatak u ovom periodu pred sve nae partijske organizacije ()ali je sve ostalo bez uspjeha do sada, a to svjedoe najbolje rezultati. Okrunikomitet je nastojao preko Divizije narodne obrane i OZN-e objediniti te akci-

je, da se stvori suradnja, a da ove akcije potpomogne u punoj mjeri partijskaorganizacija na terenu. Iz svih dosadanjih izvjetaja vojska nije nigdje nailana podrku partijske organizacije. Takoer je naglaeno da narod treba an-gairati i odgajati ga u duhu unitenja posljednjih ostataka bandi-faistikihpomagaa.81

Partijska kritika i angaman dodatnih snaga su djelovali. Na brdu Mosor

u Opini iroki Brijeg ubijena su 18. rujna 1946. desetorica kripara: MarijolMandi, Zlatko avar, Jure Zovko, Boo Hrka, Jakia Alpeza, Vidak Prskalo,Veselko Rezi, Ivan Juri, Ivan Kolobari i Ivan Katura.82U Pokleanima je 28.studenoga 1947. ubijen kripar Stanko Zeljko iz Crna.83Boo Mandi ubijen

je 1947. godine na planini vrsnici.84Najpoznatiji kripari u Hercegovini uzMandia su bili Benedikt (Benko) Penavi, koji je bio Mandiev zamjenik, teVinko krobo. Kada su djelatnici Udbe otkrili i ubili Penavia, njegovo mrtvotijelo izloili su 11. prosinca 1947. u sreditu irokog Brijega (Litice), na mo-stu, gdje je stajalo tri dana kao trofej.85Posljednje kriparske odnosno kriarskegrupe iz irokobrijeke opine likvidirane su 1951. godine.

Divizijski vojni sud u apljini osudio je Mika Kitina iz Gradca na osamgodina zatvora s prinudnim radom jer je, nakon to su partizani zauzeli terito-rij Neuma i apljine, otiao na planinu abu i pridruio se kriarskoj skupinikoju je vodio Ilija Babi. Iz presude se vidi da su u kriarskoj skupini bili IvicaBogoje i Vide Obad.86Mate Mii osuen je u veljai 1946. godine na 15 go-dina zatvora s prinudnim radom jer je u rujnu 1945. priao kriarskoj skupini

81 AH, SKSK BiH, Posuje, 1945.1947., Inv. Br. Kut. 1, prepiska 1946. god., OK KPJ za Her-cegovinu, br. 910/46., Mostar, 22. 4. 1946.

82 http://www.hercegovina.info/vijesti/vijesti/bih/na-mosoru-obiljezena-63-godisnjica-pogibije-hrvatskih-vojnika, pristup ostvaren 8. 4. 2010. Spomenik kriparima na brdu Mosoru, Krni za-viaj, br. 33, Humac 2000., 148.-150.

83 AH, SKSK BiH, Posuje, 1945.1947., kut. 1, prepiska 1946. godina, Zapisnik sa sastankamjesne elije KPJ Pokleani, 30. studenoga 1947., nazoni: Petar Ore iz UDB-e i Arif Maksumikomandir stanice narodne milicije. U dokumentima se spominje i Markica Dobrijevi kao efopunomostva Udbe u Posuju.

84 Karlo ROIM, rtvoslov irokog Brijega u Drugom svjetskom ratu i porau, Mostar 2000.,288. Boo Mandi-Juki, sin Andrije, roen je 1921. u Lisama, Opina iroki Brijeg. Vidi K.ROIM, n. dj., 180.

85 Josip Jozo SUON, Posuki rtvoslov, Hrvatsko rtvoslovno drutvo K. Kreimir, Zagreb1998., 108.-110. Vidi Ivica PENAVI, Spomen na Benka Penavia, Chicago, 2007.

86 Vojni sud Vojne oblasti XXIX. Divizije, Sud 62/2., Presuda, apljina, 31. 3. 1945.


22/40

652


Rafe Maslaa, zatim skupini imuna Sesara i na kraju skupini Marijana Papca.Zajedno s njim osueni su Boko Butigan, Rade Krei, Luca Njavro i MandaNjavro.87Zanimljiva je primjedba iz jednog izvjetaja Opinskog komiteta SKapljina, koja glasi:

Neprijateljska propaganda, koja je jo bila jaka i imala utjecaja itavo vrijeme odpoetka 1944. godine tvrdila je da partizani kolju sve redom. U zaostalim sredina-ma gdje je kler imao jo potpuno ouvane pozicije, likvidiranje ratnih zloinacakoje je uslijedilo neposredno poslije osloboenja, upravo su tako shvatili i objasni-li neprijateljski elementi.88

Zadnji kripari u apljinskoj opini likvidirani su tijekom 1948. godine.KPJ se obraunavala sa kriparima i u istonome dijelu Hercegovine, iako uznatno drugaijim politikim i drutvenim okolnostima. Razlika je u tome to

je veina partijskih funkcionara i pripadnika Ozne i KNOJ-a u BiH bila srp-ske nacionalnosti, to je onda u hrvatskim krajevima shvaano prije svega kaoubijanje hrvatskih seljaka od srpske vojske. Meutim srpska vojska odno-sno komunistika Jugoslavenska armija ubijala je u BiH i srpske seljake. U

jednom izvjetaju Opinskog komiteta SK BiH iz Gacka stoji da je u Gackuu toku rata i poslije osloboenja likvidirano 317 proetnikih elemenata.Od tog broja 130 ih je izginulo u borbi protiv partizana, 134 ih je likvidiranopresudom ili odlukom Narodno oslobodilake vojske (NOV), a u odmet-nitvu su ubijena 53 etnika. Proustakih elemenata (muslimana) likvidirano

je u toku rata 264, od toga ih je 25 likvidirano na temelju presuda, a 239 ih je

ubijeno u borbama protiv NOV-a. Za sudbinu 147 osoba s podruja Gacka sene zna. Od toga ih je 182 proustakih (muslimana), a 65 proetnikih (Srba).Nakon to su partizani zauzeli Gacko ostalo je 298 gatakih etnika, koji sunakon rata pohvatani ili su se predali. Oni su nastavili ivjeti u Gacku, kao i156 muslimana koji su bili u ustakim formacijama.89

Kriara je bilo i uz Savu. Tako je 5. travnja 1946. Sreski otsjek za unutranjeposlove u Bosanskoj Gradiki javio da su otkrili kriarsku organizaciju i uhitilinjezine organizatore koji su imali vezu s kriarima iz Hrvatske: Ivicu omasa,Ibru Dervia, Hasana Veronicu i Jozu Katuia. U izvjetaju su navedeni i Ka-sim anjta te Asim anjta, milicionar Mirko termetski, Ivan Olanovi, Meho

eerkadi, Mino Deli, Nedo Gubi te Zvonko Markovi, koji je imao zadatak

87 Divizijski vojni sud VI armije pri 29. Udarnoj diviziji u Mostaru, Sud, 266/46., Presuda,Mostar, 13. 2. 1946.

88 AH, SKSK Mostar, 1961.1966.,Analiza o politikom stanju na terenu optine apljina, br.01-54/1-61, dat. 18. 5. 1961.

89 AH, SKSK Mostar, 1958.1959., Informacije, SKJ, OKSK BiH, Gacko, br. 201., 30. 12.1958., SKSK BiH Mostar,Analiza o privrednim i politikim pitanjima na podruju optine Gacko.


23/40

653


otii u Trapiste kod Banje Luke i povezati se s kriarom Goliem.90Utvreno jeda se Ivica Geak navodno ponudio omasu organizirati kriare. O kriarskojorganizaciji koju je osnovao Tomas iskaz je dao i uhieni Anto Peni opanariz sela Ganica, Opina Bosanska Gradika.91

U bihakom kraju djelovale su skupine Idriza Delia, Davida Pre i usta-kog asnika Kapetanovia. Na Dinari i atoru djelovala je skupina NikoleSaria aruge, asnika NDH iz Bosanskog Grahova, popunjena ljudima s li-

vanjskog podruja. Uhien je u Dugom Polju, osuen na 20 godina zatvora, aonda odveden u Grahovo radi pronalaenja novih dokaza. Tamo je premlaeni umro je na putu do zatvora. U Lavanskoj dolini, oko Busovae, Fojnice iKiseljaka djelovala je skupina Ante Brkljaia i Stjepana imia. Nazivali su seKriarska vojska u domovini. Izvodili su diverzije, napadali odbornike i vrilipropagandu protiv komunistike agrarne politike. Imali su razgranatu mreupomagaa i povjerenika. Vjerovali su u skoru intervenciju Zapada.92Na po-druju izmeu Jajca i Kotor Varoa djelovala je manja skupina kriara kojom

je zapovijedao Stjepan unjo.93

Borbu protiv komunistike vlasti u BiH nisu vodili samo kriari odnosnokripari. Postojale su brojne tajne hrvatske organizacije koje su djelovale narazliite naine. Koliko god su bivale otkrivane, a njihovi lanovi kanjavanidrakonskim kaznama, nikada nisu u potpunosti prestale postojati i raditi.94Upoetku su kripari odnosno kriari bili u 95% sluajeva ustae. Poslije se od-nos mijenjao. Pokretu su pristupali ak i mladii koji uope nisu sudjelovali uratu. Njihov je motiv bio borba protiv komunistike vlasti i otpor teroru koji je

ta vlast provodila prema Hrvatima u BiH. Meu kriparima je bilo i razoara-nih pristaa partizanskog pokreta, ali i uope bjegunaca pred zakonom, vojnihbjegunaca i slino. Mnogi su shvatili da ih se u partizane mobilizira zato da biih se poubijalo. Naime, mobilizirani Hrvati iz Hercegovine gurani su u prveredove i mnogi supoginuli u borbama s Nijemcima i ustaama na Ivan planini.

90

Okruno Odelenje Unut. Poslova Banja Luka, Pov. Br. 698/46., dne 5. 4. 1946., Kriarskaorganizacija otkrivena u Bos. Gradici-izvjetaj, Ministarstvu Unutranjih Poslova Odelenje na-rodne bezbjednosti, Sarajevo, u potpisu za naelnika arka Bumu njegov pomonik Grli.

91 Zapisnik o sasluanju Tomas Ivice sin Marka i Valerije, roen 1928. u Duvnu , raen u Opu-nomostvu OZN-e u Bosanskoj Gradici, dana 4. III. 1946., isljednik Branko Malbai, zapisni-ar Mirko Opai.

92 Z. RADELI, Kriari: Gerila u Hrvatskoj, 429.93 J. J. SUON, Ante Vrban i Mirko avar na vrsnici 1946., Politiki zatvorenik, br. 122.,

svibanj 2002., 39.94 omislav JONJI, Organized Resistance to Te Yugoslav Communist Regime in Croatia in

1945.-1953., Review of Croatian History, Hrvatski institut za povijest, III., br. 1, 2007., 109.-145.


24/40

654


KPJ protiv kriara i Katolike crkve

Komunisti su drali Katoliku crkvu najveim protivnikom.95 akav suodnos posebno bolno osjetili katoliki sveenici u Hercegovini. Kada su uliu Mostar, partizani su pobili gotovo itavu upravu Hercegovake franjevakeprovincije na elu s provincijalom fra Leonom Petroviem i jo estoricom fra-tara. Samo u veljai 1945., nakon zauzimanja irokog Brijega i Mostara, ubi-li su 46 fratara, meu kojima i 12 profesora irokobrijeke gimnazije. Ubilisu ukupno 66 hercegovakih fratara i 13 svjetovnih sveenika, kao i veinuod 55 ubijenih fratara Bosanske provincije.96Komunisti su u poratno vrijemekoristili i gerilske kriarske skupine za ideoloku borbu, kompromitaciju ipravdanje represije protiv Crkve. Tvrdili su da su katoliki sveenici i intelek-tualci pokretai i ideolozi kriarskoga pokreta. U Sarajevu je 4. prosinca 1945.odran ve spomenuti sastanak efova odsjeka okrunih odjeljenja Ozne za

BiH. Prva toka dnevnoga reda bilo je Upoznavanje sa radom Kriarske orga-nizacije. Major Ozne Budo Milievi govorio je o kriarskom pokretu rekavi:

Kriarski pokret je nacionalno ovinistiki i antikomunistiki u svojoj biti. Potiejo iz doba kriarskih ratova, gdje je vodio borbu na vjerskoj bazi, a u stvari sesamo radilo o prevlasti crkve i njenom politikom utjecaju na razvitak zemalja.Sadanji njegov karakter je izrazito vojniko politiki. Kriari okupljaju ljude okosebe pod parolom obrane vjere i borbe protiv nevjernika, udarajui uglavnom nakomuniste, a analogno tome na dananji poredak i na tekovine NOB. Pokretai iintelektualni inspiratori pokreta su u glavnom iz redova klera, koji ima jednu ododluujuih uloga u samom pokretu.97

Milievi je ustvrdio da e kriari nastojati izazvati nerede na predstoje-im izborima te kako kler koristi Karitas za pomaganje narodnih neprijatelja,odnosno obitelji ljudi koji su u odmetnitvu, ili obitelji palih ustaa. Zakljuio

je da treba vrbovati to vie agenata meu kriarima najbolje ih je vrbovati

95 Ivica LUI, Komunistiki progoni Katolike crkve u Bosni i Hercegovini (1945.1990.),Fra Ferdo Vlai-vizionar i patnik, Naa ognjita, Tomislavgrad 2005., 62.-66. Usp. Anto BAKO-VI, Hrvatski sveenici rtve Bleiburga, Bleiburg 19451995., Zagreb 2000., 96.; ISTI, Stra-danja crkve u Hrvata u Drugom svjetskom ratu, Sveenici rtve rata i poraa 19411945 i dalje ,izdanje autora, Zagreb 1994. Bakovi je 2008. izdao knjigu Hrvatski martirologij 20. stoljea, ukojoj je naveo da su u Jugoslaviji od komunista stradale 664 osobe iz Katolike crkve. Prema

ranijim podacima u BiH su stradale 184 crkvene osobe, i to 136 sveenika, 39 bogoslova i sjeme-nitaraca, 4 redovnika laika, a 5 je sveenika umrlo u zatvoru. Usp. Marijan KARAULA, rtve imuenici, Svjetlo rijei, Sarajevo 1999.

96 Ivica LUI, Zloin i la, odnos Katolike crkve i jugoslavenskih komunistikih vlastiu Hercegovini, Franjevci i Hercegovina, Zbornik radova, Hercegovaka franjevaka provinci-

ja Uznesenja BDM Franjevaka knjinica Mostar, Mostar 2009., 155.-163. Komunistike suvlasti od 1945. do 1990. uhitile, zatvorile i osudile 76 hercegovakih fratara. Samo u poratnomrazdoblju zatvoreno je, ili se im sudilo, 58 katolikih sveenika iz Mostarske biskupije. Njih 47osueno je na zatvorske kazne od 1 do 20 godina.

97 NR BiH, OZN-a, Zapisnik sa sastanka efova odsjeka okrunih odjeljenja po referatu ustaai etnika, raen u odjeljenju OZN-e za BiH dana 4. dec. 1945. god., upueno Odjelenju zatitenaroda OZNA, Ministarstvo narodne odbrane FNRJ, Beograd.


25/40

655


prije uhienja te im dati zadatke da sami likvidiraju svoje voe ili da omoguenjihovu likvidaciju.98Milievi je rekao i da e broj sveenika i asnih sesta-ra kojima e se suditi biti oko trideset. Taj e se broj poslije znatno poveati.Sudilo im se po raznim optubama, a vrlo esto za organiziranje i pomaganje

kriarskih skupina. Bili su to uglavnom montirani politiki procesi u kojima suse optube protiv sveenika veinom temeljile na izjavama agenata provokato-ra, ucjenama, iznuenim izjavama i izmiljenim i(li) krivotvorenim dokazima.

Tumaenja i opisi kriarskog pokreta na niim razinama vlasti bili su joslikovitiji. Na sjednici Sreske konferencije KPJ u irokom Brijegu odranoj 3.sijenja 1946. kao prva toka dnevnog reda itan je Politiki referat u kojem

je bilo govora o ustaama koji pokuavaju na vlast dovesti Maeka i ostaleizrode hrvatskog naroda. U referatu pie i sljedee:

Rad ustakih zlikovaca omoguen je i velikom podrkom pojedinih katolikih

sveenika, koji imaju vrlo jak uticaj u ovom narodu, koji nekad otvoreno prekocrkvenih propovjednica govore protiv nae vlasti i pokreta a preko ispovjedi nago-varaju ljude da podpomau materijalno ustae kriare i da bjee k njima u umu.Nije rijedak sluaj da pojedini upski stanovi su rukovodei centri u pojedinimakcijama bandita. Kroz sve ovo vrijeme zapaa se pojaana vjerska djelatnost uupskim centrima u kojima ne samo nedjeljno u obine dane nalaze se mase svi-

jeta kao nikada prije gdje se odravaju este ispovjedi i propovjedi u kojima oniu veini sluajeva kleveu nau (vlast) i stvaraju muno raspoloenje masa premanjoj, a nikad se nije zapazilo da su sa ti(h) propovjedi rekli koju rije u prilognaeg pokreta. Ti nenarodni sveenici proiruju sa novim lanovima Drutvo sv.Ante nastojei da ono prodre u svaki zase(l)ak, a u tome im izdano pomau asnesestre. Zapaa se takoer masovno noenje pasia III reda sv. Frane i to ne samo

kod ena ve i kod mukaraca, a isto tako i krieva koje nose na prsima i mukarcii ene. Sve nam to jasno dokazuje, da dananji ovdanji kler vodi organizovanuborbu protiv nae narodne vlasti. Jasno je da ti svi koji nose krieve na prsima supovezani sa ustakim bandama kriarima i da ih ba takovi podravaju. Dokaz

je taj to uhvaeni banditi imaju na kapi kraj slova U i kri nazivajui sami sebekriarima i borcima za vjeru i krista.99

Nakon ovakvog gledanja na katolike sveenike, narod i vjerska obiljeja,nije ni udo da su represivne mjere zahvatile tako iroke slojeve stanovni-tva. Na ve spominjanom sastanku efova odsjeka okrunih odjeljenja Ozneza Bosnu i Hercegovinu odranom 4. prosinca 1945. reeno je da je istraga nad

kriarima privedena kraju, da e u Sarajevu biti predano sudu oko 60 kriara,i to u tri grupe:

Prvoj grupi, najteih danas je poelo suenje. Materijal je solidan tako da e otrekazne biti opravdane. Suenje se vri pred vojnim sudom. Ostale dvije grupe su-

98 NR BiH, OZN-a, Zapisnik sa sastanka efova odsjeka okrunih odjeljenja po referatu ustaai etnika, raen u odjeljenju OZN-e za BiH dana 4. dec. 1945. god., upueno Odjelenju zatitenaroda OZNA, Ministarstvo narodne odbrane FNRJ, Beograd.

99 AH, SK SK Litica, Materijali sa sreskih konferencija, K1.-1a, Zapisnik sa prve Sreske par-tijske konferencije odrane 3. 1. 1946. u irokom Brijegu, Politiki referat, str. 3.


26/40

656


die se poslije bez nekog objavljivanja u tampi. Po kriarskoj provali bie suenosvega oko 250 na itavoj teritoriji Bosne i Hercegovine, a kroz zatvor je prolo oko400.100

Oito su otre kazne ve unaprijed bile odreene, a onda je prikupljensolidan materijal koji e ih opravdati. Ta prva grupa najteih bila je, posvemu sudei, skupina kriara s prostora Tuzle. Vojno vijee Vrhovnoga sudaFNRJ donijelo je 6. veljae 1946. rjeenje, ime je potvrena smrtna presudaZvonku Lakatou koga je Vojni sud XXVII. Streljake divizije osudio 30. pro-sinca 1945. Ostalih 12 osoba osueno je na zatvorske kazne: Anton Ferenc,Anton Bilela i uro Juras osueni su na kaznu lienja slobode s prinudnimradom u trajanju od 20 godina i gubitak politikih i graanskih prava u tra-

janju od 10 godina; Tomislav Obrdalj osuen je na 15 godina zatvora s pri-nudnim radom; Pero Lonarevi na 6 godina zatvora; Marin Radica, Anton

Marki, Pero Stipi, Rudo Miklaui i Velimir Rado osueni su na 5 godinazatvora; Nikola Mulanovi, Zvonko Topi, Martin Udovii, Ilija Cvitanovi iStjepan Krei na tri godine zatvora. Na zatvorske kazne i gubitak politikihi graanskih prava osueni su i Mato Jovanovi, Ivan Begi, Anto Tokmai,Zvonko iki, Franjo Kuntek, Ivan Hodak, Anto Leina, Anto Jaki, AndrijaRupi, Hrvoje Pavli, Mijo Brandi i Slavko Kalem; Ljubo Golemac i IgnacPeteljko osueni su na uvjetne kazne; Vjekoslavu Skutariju potvrena je uvjet-na kazna; nije poznato to je bilo s Pavom Adroviem kome kazna nije potvr-ena, ali ni preinaena. Svi su osueni kao pripadnici kriarske organizacijekoja je djelovala na prostoru Tuzle, kojom je zapovijedao Karlo Udovi. Bivi

zapovjednik satnije I. ustakog zdruga Zvonko Lakato optuen je da je plani-rao napad na zarobljeniki logor tok u uzli, iz kojega je namjeravao oslo-boditi zarobljenike.101

Divizijski vojni sud u Banjoj Luci donio je 17. srpnja 1947. presudu protivredovnica iz samostana Predragocjene krvi Isusove u Banjoj Luci. Osuene suprvooptuena zamjenica predstojnice samostana Janja Daja (ro. 1907. naKupresu), zatim Slavka Matijani (1911., G. Vakuf) i Inviolata Ani (1912.,Mrkonji Grad). Osim njih osueni su i Cilika Krunovar, Vinko

Documents

Ivica Lucić - Hrvatska protukomunustička gerila u Bosni i Hercegovini 1945-1951