Embed Size (px)
Citation preview
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
Ivica Medved
SUSTAV JAVNE NABAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ I EU
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
SUSTAV JAVNE NABAVE U REPUBLICI HRVATSKOJ I EU
DIPLOMSKI RAD
Predmet: Poslovno okruženje EU
Mentor: prof. dr. sc. Alen Host
Student: Ivica Medved
Studijski smjer: Gospodarstvo EU
JMBAG: 0081088677
Rijeka, rujan 2013.
SADRŽAJ
Stranica
1. UVOD ................................................................................................................................. 1
1.1. Problem i predmet istraživanja .................................................................................... 2
1.2. Radna hipoteza ............................................................................................................ 2
1.3. Svrha i cilj istraživanja ................................................................................................ 2
1.4. Znastvene metode ........................................................................................................ 3
1.5. Struktura rada .............................................................................................................. 3
2. TEORIJSKI ASPEKTI SUSTAVA JAVNE NABAVE ..................................................... 5
2.1. Pojam i ciljevi javne nabave ........................................................................................ 5
2.2. Načela javne nabave .................................................................................................... 6
2.2.1. Temeljna načela ........................................................................................................ 7
2.2.2. Načelo tržišnog natjecanja ........................................................................................ 7
2.2.3. Načelo jednakog tretmana ......................................................................................... 7
2.2.4. Načelo zabrane diskriminacije i uzajamog priznavanja ............................................ 8
2.2.5. Načelo transparentnosti ............................................................................................. 9
2.2.6. Načelo razmjernosti .................................................................................................. 9
2.2.7. Načelo učinkovitosti ................................................................................................. 9
3. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA JAVNE NABAVE U
REPUBLICI HRVATSKOJ I EUROPSKOJ UNIJI ................................................................ 10
3.1. Zakonodavni okvir Europske unije u području javne nabave ................................... 10
3.2. Zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj u području javne nabave ........................ 12
3.3. Institucionalni okvir u RH i EU ................................................................................. 18
3.4. Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU ......................... 19
4. PROVOĐENJE POSTUPKA JAVNE NABAVE ............................................................ 21
4.1. Početak i odabir postupka javne nabave .................................................................... 21
4.1.1. Otvoreni postupak javne nabave ............................................................................. 22
4.1.2. Ograničeni postupak javne nabave ................................................................................ 23
4.1.3. Pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom ................................... 24
4.1.4. Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave ...................................... 26
4.1.5. Natjecateljski dijalog ....................................................................................................... 28
4.1.6. Natječaj .............................................................................................................................. 29
4.1.7. Okvirni sporazum............................................................................................................. 31
4.1.8. Elektronička dražba ......................................................................................................... 31
4.2. Komunikacija i objavljivanje ..................................................................................... 33
4.3. Jedinstveni rječnik javne nabave ............................................................................... 35
4.4. Kriteriji za odabir ponude .......................................................................................... 36
4.4.1. Ekonomski najpovoljnija ponuda ........................................................................... 36
4.4.2. Najniža cijena .......................................................................................................... 37
4.5. Završetak postupka javne nabave .............................................................................. 40
4.6. Pravna zaštita u sustavu javne nabave ....................................................................... 41
5. KORUPCIJA U SUSTAVU JAVNE NABAVE .............................................................. 44
6. STATISTIČKA ANALIZA JAVNE NABAVE U RH I EU ............................................ 48
6.1. Analiza javne nabave u RH ....................................................................................... 48
6.2. Analiza javne nabave u EU ....................................................................................... 54
7. BILANCA UČINKA PRILAGOĐAVANJA ZAKONODAVSTVA EU ........................ 57
8. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 59
LITERATURA ......................................................................................................................... 61
POPIS TABLICA ..................................................................................................................... 64
POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 64
POPIS SLIKA .......................................................................................................................... 64
1
1. UVOD
Javna nabava važan je segment svakog suvremenog gospodarstva, a učinkovit sustav
javnih nabava nužan je za postizanje ciljeva slobodnog tržišta i osiguranje uvjeta
tržišnog natjecanja. U posljednjih nekoliko godina u Republici Hrvatskoj izražena su
nastojanja za uspostavljanjem uređenog sustava javne nabave kojim se nastoji ostvariti
temeljni cilj „najbolje vrijednosti za novac“ prilikom trošenja javnih sredstava.
Ti procesi u velikoj mjeri intenzivirani su i pripremama za pristupanje Europskoj uniji
odnosno otvaranjem pregovora o Poglavlju V. – Javna nabava, 19. prosinca 2008.
godine. Usporedno s tim, Hrvatski sabor je krajem 2008. godine usvojio Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 1. siječnja 2009.
Isto tako doneseni su Zakon o koncesijama, Zakon o javno-privatnom partnerstvu, te
Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave te drugi podzakonski
propisi. Donesena je i Strategija razvoja sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj, te
Nacionalni program za suzbijanje korupcije.
Republika Hrvatska je uložila velike napore u daljnje jačanje postojećih institucija
nadležnih za razvoj i kontrolu sustava javne nabave i osnivanje novih institucija, razvoj
elektroničke podrške sustavu javne nabave te jačanju administrativnih kapaciteta za
provedbu novog zakonodavnog okvira o javnoj nabavi kroz kontinuirana obrazovanja i
obuke.
Na desetom sastanku Međuvladine konferencije o pristupanju Republike Hrvatske
Europskoj uniji na ministarskoj razini održanoj 30. lipnja 2010. godine u Bruxellesu,
privremeno je zatvoreno Poglavlje 5. - Javna nabava.
Novi Zakon o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine predstavlja
zakonski okvir sukladan pravnoj stečevini Europske unije. Tome u prilog govori i
posljednje Izvješće Europske komisije o praćenju pripremljenosti Republike Hrvatske
za članstvo u EU koje daje pozitivnu ocjenu sustavu javne nabave, naglašivši
transparentnost novog Zakona o javnoj nabavi i učinkovitost javne vlasti.
2
1.1. Problem i predmet istraživanja
Sukladno izloženoj tematici rada u uvodnom dijelu, moguće je definirati problem
kojim se bavi ovaj diplomski rad: pokušati na temelju provedenih istraživanja, analize
sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji, utvrditi glavne značajke
postupaka javne nabave i provedbene propise, njihovo djelovanje u praksi, te ocijeniti
učinkovitost samih sustava.
Predmet istraživanja ovog diplomskog rada je postojeći sustav javne nabave u
Republici Hrvatskoj, te njegove modifikacije i reforme u svrsi usklađivanja sa sustavom
javne nabave u Europskoj uniji.
1.2. Radna hipoteza
Na temelju problema i predmeta istraživanja definira se i radna hipoteza: aktivnosti
koje je Republika Hrvatska provodila od početka procesa Pregovora o članstvu u
Europskoj uniji na području javne nabave, dovele su do značajnog napretka u
uspostavljanju uređenog sustava javne nabave sukladno zahtjevima EU.
1.3. Svrha i cilj istraživanja
Svrha istraživanja jest ukazati na važnost sustava javne nabave za nacionalno
gospodarstvo, te njegove glavne specifičnosti i odlike.
Cilj ovoga istraživanja je istražiti i definirati važne značajke sustava javne nabave
Republike Hrvatske te provesti usporedbu sa sustavom javne nabave u Europskoj Uniji.
Nadalje, utvrđivanjem trenutnog stanja na tržištu javne nabave u EU, moguće je
predvidjeti kretanja na tržištu javne nabave u RH.
3
1.4. Znastvene metode
Za potrebe pisanja ovoga diplomskoga rada koristit će se slijedeće metode znanstveno
istraživačkog rada: metoda analize i sinteze, metoda klasifikacije, metoda indukcije i
dedukcije, metoda deskripcije, metoda komparacije, te matematička i statistička metoda.
1.5. Struktura rada
Ovaj diplomski rad sadrži osam poglavlja.
U prvom dijelu rada, UVODU, navedeni su problematika istraživanja, radna hipoteza,
svrha i cilj istraživanja, korištene znanstvene metode te je obrazložena struktura rada.
Naslov drugog dijela rada je TEORIJSKI ASPEKTI SUSTAVA JAVNE NABAVE.
U tom dijelu definiraju se pojam i ciljevi javne nabave, te načela javne nabave.
ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA JAVNE NABAVE U
EUROPSKOJ UNIJI I REPUBLICI HRVATSKOJ naslov je trećeg dijela rada.
U tom dijelu definira se zakonodavni okvir područja javne nabave u EU kroz primarno i
sekundarno zakonodavstvo, te temelji sustava javne nabave u RH.
Definiraju se i najznačajnije institucije u području javne nabave na razini EU i RH te
usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU.
U četvrtom dijelu rada s naslovom PROVOĐENJE POSTUPAKA JAVNE NABAVE,
analiziraju se postupci i načini provođenja javne nabave, opisan je tijek od početka da
završetka postupka javne nabave te najvažniji pojmovi i značajke samog procesa.
Naslov petog dijela rada je KORUPCIJA U SUSTAVU JAVNE NABAVE. U ovom
dijelu rada obrađuje se negativni aspekti javne nabave, navedeni su mogući rizici od
pojave korupcije u postupku javne nabave i mjere za njezino suzbijanje.
4
U šestom dijelu, STATISTIČKA ANALIZA JAVNE NABAVE U RH I EU, analiziraju
se podaci o prisutnosti javne nabave u Republici Hrvatskoj i Europskoj uniji.
BILANCA UČINKA PRILAGOĐAVANJA ZAKONODAVSTVA EU naslov je
sedmog dijela rada. U tom se dijelu govori o rezultatima procesa prilagodbe
zakonodavstvu EU u području javne nabave.
Posljedni dio rada, ZAKLJUČAK, sadrži sintezu rezultata istraživanja.
5
2. TEORIJSKI ASPEKTI SUSTAVA JAVNE NABAVE
U ovom poglavlju navedena su obilježja javne nabave te načela koja treba slijediti svaki
postupak javne nabave.
2.1. Pojam i ciljevi javne nabave
Javna nabava obuhvaća skup postupaka koje naručitelji, koji samostalno ne stječu
financijska sredstva nego su neposredni ili posredni korisnici državnog ili lokalnog
proračuna, moraju provesti prije zaključivanja ugovora o javnoj nabavi roba, radova ili
usluga. U javnoj nabavi se susreću 2 bitna segmenta državne ekonomije: javni sektor
kao naručitelj i privatni sektor kao ponuditelj (MINGORP, 2008., str. 5).
Naručitelj je javni naručitelj i sektorski naručitelj.
Javni naručitelji u Republici Hrvatskoj mogu biti (Zakon o javnoj nabavi, NN 90/2011,
članak 5., stavka 1.);
1. državna tijela Republike Hrvatske,
2. jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. pravne osobe koje su osnovane za određene svrhe radi zadovoljavanja potreba u
općem interesu, a koje nemaju industrijski ni trgovački značaj i ispunjavaju jedan od
sljedećih uvjeta:
a) da se financiraju iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinice lokalne odnosno iz
proračuna jedinice područne (regionalne) samouprave ili sredstava drugih takvih
pravnih osoba u iznosu većem od 50%, ili
b) da nadzor nad poslovanjem tih pravnih osoba obavljaju državna tijela, jedinice
lokalne i područne (regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe, ili
c) da više od polovice članova nadzornog odbora, uprave ili odgovarajućeg tijela za
upravljanje te vođenje poslova imenuju državna tijela, jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave ili druge takve pravne osobe,
4. udruge koje su osnovale državna tijela ili jedinice lokalne samouprave.
6
Sektorski naručitelji su primarno javni naručitelji koji obavljaju slijedeće djelatnosti:
isporuke plina, toplinske i električne energije; vodoopskrbe; istraživanja ili vađenja
nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva; prijevozne usluge; djelatnosti zračnih,
morskih ili riječnih luka; te poštanske usluge - kada nabavljaju robu, radove ili usluge
za potrebe obavljanja tih djelatnosti.
Naručitelji mogu nabavljati robu, radove i/ili usluge od ili putem središnjeg tijela za
javnu nabavu.
Središnje tijelo za javnu nabavu je naručitelj koji:
1. za naručitelje stječe određenu robu i/ili usluge, ili
2. za naručitelje sklapa ugovore ili okvirne sporazume za robu, radove ili usluge.
Ciljevi javne nabave su (MINGORP, 2009., str. 5):
kratkoročni ili primarni - racionalno i učinkovito trošenje proračunskih sredstava,
dugoročni ili sekundarni - pravna sigurnost, sprečavanje korupcije i kriminala,
pozitivni utjecaj na gospodarski razvoj i zapošljavanje, poticanje tržišnog natjecanja
i promicanje izvrsnosti, unapređenje upravljanja javnim financijama i drugo.
Ciljevi sustava javne nabave trebali bi omogućiti ostvarivanje niza gospodarskih koristi
u javnom i privatnom sektoru kao i društvenu korist.
Uz zadovoljavanje potreba javnog sektora, nužno je istodobno ostvariti najbolju
vrijednost za uložena sredstva poreznih obveznika, postizati kontinuirano poboljšanje u
svim kategorijama rashoda kroz transparentan i pošten postupak nabave, promicati
jednake mogućnosti za sve gospodarske subjekte i partnerstvo s privatnim sektorom,
promicati inovacije te stremiti ka ekološkoj i socijalnoj održivosti.
2.2. Načela javne nabave
U svim postupcima javne nabave potrebno je poštivati temeljna načela, načelo slobode
kretanja robe, načelo slobode poslovnog nastana i načelo slobode pružanja usluga te
načela koja iz toga proizlaze, kao što su načelo tržišnog natjecanja, načelo jednakog
7
tretmana, načelo zabrane diskriminacije i uzajamnog priznavanja, načelo
transparentnosti, načelo razmjernosti i načelo učinkovitosti.
2.2.1. Temeljna načela
Načela četiri slobode uspostavljena su Ugovorom o EZ i djelovanjem Europskog suda.
Izvorno, ta načela nisu bila povezana s javnom nabavom, nego sa stvaranjem
zajedničkog tržišta, no važnost tih načela je postupno rasla usporedno s europskom
integracijom. Dostignuvši određenu razinu integracije, ugovori javne nabave više nisu
mogli biti samo nacionalni interes (Franjković i suradnici, 2010., str. 32).
Tri od četiri slobode, tj. sloboda kretanja roba, sloboda poslovnog nastana i sloboda
pružanja usluga su načela koja zadiru u područje javne nabave.
Ova načela su usko vezana s načelima tržišnog natjecanja, zabrane diskriminacije i
uzajamnog priznavanja.
2.2.2. Načelo tržišnog natjecanja
Načelo tržišnog natjecanja je osnovni uvjet za poslovanje tržišnog gospodarstva. Načelo
zahtijeva od naručitelja da osigura jednake i poštene uvjete za sve gospodarske subjekte
u nadmetanjima. Visoka vrijednost javnih nabava je privlačna za gospodarske subjekte,
što znači oštru konkurenciju radi dobivanja ugovora. Taj čimbenik u sebi
podrazumijeva i veliki rizik korupcije.
2.2.3. Načelo jednakog tretmana
Ovo načelo možda u praksi ima najvažniju ulogu. Ono znači da se prema svim
gospodarskim subjektima kao potencijalnim ponuditeljima u postupcima javne nabave
naručitelji moraju ponašati na jednaki način, te dati priliku svima da njihove ponude
budu odabrane kao najpovoljnije. Ovo načelo je sadržano u svim fazama postupka javne
8
nabave, koji započinje donošenjem odluke o početku, do završetka postupka javne
nabave, tj. sklapanja ugovora. Prema pravnom shvaćanju Europskog suda, načelo
jednakog tretmana traži da usporedive situacije ne smiju biti različito tretirane osim ako
je različit tretman objektivno opravdan. To općenito znači da u postupku odabira
najpovoljnije ponude svaki uvjet i zahtjev mora bit unaprijed određen i to na način da
istovremeno osigurava svim zainteresiranim subjektima dostavu i dostupnot relevantnih
informacija, te tržišno natjecanje (Franjković i suradnici, 2010., str. 38).
Stoga, ponuditelji/natjecatelji moraju biti tretirani na isti način, moraju im se dati
potpuno iste informacije i u svakom pogledu moraju dobiti jednake mogućnosti i ista
pravila moraju se primijeniti na sve njih (npr. kod određivanja rokova).
2.2.4. Načelo zabrane diskriminacije i uzajamnog priznavanja
Naručitelj ne smije raditi nikakvu razliku između ponuditelja, roba i usluga koje se
javljaju u ponudama, niti između podizvođača/podisporučitelja na temelju njihove
nacionalnosti, mjesta stanovanja, ili bilo kojeg drugog razloga koji proizlazi iz
nacionalnog statusa (izravna diskriminacija), kao i sve druge oblike koji primjenom
različitih kriterija diferencijacije dovode do istog ishoda. Izravna diskriminacija danas je
vrlo rijetka zbog postojanja velikog broja važećih međunarodnih ugovora između raznih
zemalja. Ipak, ako strana tvrtka sudjeluje u javnoj nabavi pojavljuju se mnogi mogući
rizici da ta tvrtka neće moći ispuniti zahtjeve jer joj je sjedište izvan zemlje npr. zahtjev
da ima registriranu tvrtku, podružnicu ili čak ured unutar zemlje naručitelja u vrijeme
podnošenja ponude čini se vrlo normalan i opravdan s naručiteljevog stanovišta, a
ustvari je neizravna diskriminacija (Franjković i suradnici, 2010., str. 39).
Uzajamno priznavanje diploma i drugih potvrda je osnovni cilj EU, ali pravni kontekst
javne nabave nije jasan u svim slučajevima, primjerice kod slobode pružanja usluga jer
su u nekim područjima (npr. pravno zastupanje, zdravstvena zaštita) zakonski
opravdana nacionalna ograničenja. Prema praksi Europskog suda i Direktivama,
diplome, stupnjeve i potvrde za trgovinu i stručne kvalifikacije zemlje članice moraju
uzajamno priznavati, a odstupanja smiju biti korištena samo u iznimnim slučajevima.
Primjerice, zemljama članicama dozvoljava se da traže period adaptacije ili ocjenu
9
sposobnosti ako neka zemlja članica može dokazati da postoje značajne razlike u
edukaciji.
2.2.5. Načelo transparentnosti
U području javne nabave, glavni instrument transparentnosti je sustav objavljivanja.
Obveza transparentnosti znači da se u korist bilo kojeg potencijalnog ponuditelja
(uključujući i one iz drugih država članica) mora osigurati dostatan stupanj oglašavanja
da bi tržište bilo otvoreno za konkurenciju. Zahtijeva se i da odgovarajuće informacije
budu dostupne gospodarskim subjektima u svim stadijima postupka čime se jamči
njihova upućenost u uvjete postupka i promjene, objašnjenja i odluke naručitelja.
2.2.6. Načelo razmjernosti
Načelo razmjernosti zahtijeva da sve aktivnosti koje naručitelj poduzima budu u skladu
s predmetom nabave, neophodne i odgovarajuće za postizanje cilja odnosno u potrebnoj
mjeri. Odstupanja moraju što manje ograničavati poslovne aktivnosti. ZJN propisuje
odredbe sukladno ovom načelu. Najvažniji su dokazi financijske sposobnosti, dokazi
tehničke i stručne sposobnosti (Franjković i suradnici, 2010., str. 42).
2.2.7. Načelo učinkovitosti
U postupku javne nabave, potrošnja javnih sredstava mora biti takva da se postigne
maksimalna efikasnost upotrebljenih sredstava, te najbolja vrijednost za ta sredstva.
Moguća pogrešna primjena zakona o javnim nabavama i podzakonskih akata,
nepoštivanje ostalih načela u postupku javne nabave, za rezultat ima povrede odredaba
zakona, odnosno podzakonskih akata, a samim time i odugovlačenje postupka javne
nabave, poništavanje postupka, prouzročenje štete za naručitelja i za ponuditelja, a
takvo postupanje u konačnici vodi ka povredi načela učinkovitosti.
10
3. ZAKONODAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR SUSTAVA JAVNE
NABAVE U EUROPSKOJ UNIJI I REPUBLICI HRVATSKOJ
Razvoj sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj temeljen je na pravnom okviru koji
slijedi regulativu Europske unije uz odgovarajuću institucionalnu potporu.
3.1. Zakonodavni okvir Europske unije u području javne nabave
Dodjela javnih ugovora u EU temelji se na primarnom i sekundarnom zakonodavstvu
Europske unije.
Primarni zakonodavni okvir
Primarno zakonodavstvo Europske unije predstavlja sastavni dio Ugovora o osnivanju
Europske zajednice i direktno upravlja dodjelom ugovora o javnim nabavama u EU, bez
obzira na to da li je vrijednost nabave viša ili niža od graničnih vrijednosti EU-a za
javne nabave.
Temeljne slobode zajedničkog unutrašnjeg tržišta, slobodno kretanje roba (članak 28.
Ugovora EZ), sloboda poslovnog nastana (članak 42. Ugovora EZ), sloboda pružanja
usluga (članak 49. Ugovora EZ) moraju biti uzete u obzir u svim postupcima javnih
nabava (Agencija za javne nabavke, 2009., str. 62).
Pored toga, moraju se uzeti u obzir i slijedeće temeljne odredbe i zabrane:
Zabrana svake vrste diskriminacije na osnovu nacionalnosti (članak 12. Ugovora
EZ)
Tržišna konkurencija (članak 81. Ugovora EZ).
Konačno, propisi o pomoći koju su odobrile države bi također trebali biti primijenjeni
kada postoji mogućnost da tržišna konkurencija u toku tenderske procedure bude
narušena nezakonitim pomaganjem pojedinačnih ponuđača.
11
Sekundarni zakonodavni okvir
Sekundarno zakonodavstvo sastoji se od direktiva i propisa Europske komisije koji se
odnose na javne nabavke. To su direktive i uredbe o javnoj nabavi, presude Europskog
suda pravde, odluke Komisije, tumačenja kao dokumenti Komisije (Zelena knjiga),
sporazumi Europske Zajednice.
Specifični propisi EU o javnoj nabavi obrađeni su kroz niz detaljnih direktiva kojima se
detaljno regulira postupak javne nabave.
Prva direktiva donesena je 1971. godine (CePPEI, 2010.).
U studenom 1996. godine, objavljivanjem Zelene knjige Europske Komisije: „Javne
nabave u EU: Istraživanje daljnjeg napredovanja“, Europska unija je započela raspravu
o modernizaciji sustava javnih nabavi u EU. Rasprava je dovela do formiranja
zakonskih mjera (prijedlog dvije nove direktive predstavljen u svibnju 2000. godine).
Obje direktive usvojene su 31.03.2004. godine.
Najznačajnije direktive i uredbe u području javne nabave (MINGORP, 2009., str.
10,11):
Direktiva 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004.
o koordinaciji postupaka za dodjelu ugovora o javnim radovima, ugovora o
javnoj nabavi robe te ugovora o javnim uslugama,
Direktiva 2004/17/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća od 31. ožujka 2004.
kojom se usklađuju postupci nabave subjekata koji djeluju u sektorima
vodoopskrbe, energetike, prometa i poštanskih usluga,
Uredba Komisije (EZ) br. 2151/2003 od 16. prosinca 2003. kojom se
izmjenjuje i dopunjuje Uredba (EZ) br. 2195/2002 Europskoga parlamenta i
Vijeća o jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV),
Uredba Komisije (EZ) br. 1564/2005 od 7. rujna 2005. kojom se utvrđuju
standardni obrasci za objavljivanje obavijesti u okviru postupaka javne nabave,
prema Direktivama 2004/17/EZ i 2004/18/EZ Europskoga parlamenta i Vijeća,
Uredba Komisije (EZ-a) br. 213/2008 od 28. studenoga 2007. o izmjenama i
dopunama Uredbe (EZ-a) br. 2195/2002 Europskog parlamenta i Vijeća o
Jedinstvenom rječniku javne nabave (CPV) i Direktiva 2004/17/EZ i
12
2004/18/EZ Europskog parlamenta i Vijeća o postupcima javne nabave (Uredba
se primjenjuje u zemljama članicama EU – a od 15. rujna 2008.),
Direktiva 2009/81/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od 13. srpnja 2009. o
usklađivanju postupaka nabave za određene ugovore o radovima, ugovore o
nabavi robe i ugovore o uslugama u području obrane i sigurnosti koje sklapaju
javni naručitelji ili naručitelji te izmjenama i dopunama Direktiva 2004/17/EZ i
2004/18/EZ,
Uredba Komisije br. 1177/2009. od 30. studenoga 2009. kojom se korigiraju
vrijednosni pragovi, propisani Direktivama 2004/17/EC i 2004/18/EC.
Ciljeve Direktiva države članice EU-a dužne su prenijeti u nacionalno zakonodavstvo u
području javne nabave, dok se uredbe izravno primjenjuju.
Za područje javne nabave relevantni su i dokumenti koje je usvojila Europska komisija,
koji formalno nisu obvezujući, ali sadrže praktične informacije i rješenja za
implementaciju zakonodavstva javne nabave. Takvi propisi imaju različite oblike, kao
što su priopćenje, obrazloženje, napomena za pojašnjenje itd.
(primjer: Obrazloženje Komisije o pravu Zajednice koji se primijenjuje na dodjeljivanje
ugovora koji nisu ili nisu u potpunosti predmetom odredbi Direktiva za područje javne
nabave (2006/C 179/02), Napomene za pojašnjenje okvirnog sporazuma (Direktiva
2004/18/EZ), Napomene za pojašnjenje ugovora koji uključuju više od jedne djelatnosti
(Direktiva 2004/17/EZ)).
3.2. Zakonodavni okvir u Republici Hrvatskoj u području javne nabave
Zakonodavni okvir sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj temelji se na Ustavu
RH i uređen je sa četiri osnovna zakona (Dkom, 2013.);
1. Zakon o javnoj nabavi (ZJN), - Narodne novine br. 90/2011
2. Zakon o koncesijama – Narodne novine br. 143/12
3. Zakon o javno-privatnom partnerstvu – Narodne novine br. 78/12
4. Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave – Narodne Novine
br. 18/2013
13
1. Zakon o javnoj nabavi
U Republici Hrvatskoj javna nabava se pravno uređuje tek od 1995. godine.
Vlada Republike Hrvatske te je godine donijela Uredbu o postupku nabave roba i usluga
i ustupanju radova (NN, br. 13/95), ukupno dvadeset članaka kojima su uređena samo
neka pitanja nabave, isto kao i poslije donesenim uredbama za 1996. i 1997. godinu.
Navedene Vladine Uredbe zamijenjene su Zakonom o nabavi roba, usluga i ustupanju
radova koji je donijet krajem 1997. (NN, br. 142/97 i ispravak br. 32/01). Potpisivanjem
Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju između Republike Hrvatske i Europskih
zajednica i njihovih država članica (Luksemburg, 29. listopada 2001. g.) i njegovom
ratifikacijom počeo je proces pridruživanja Republike Hrvatske europskim
integracijama. U tom postupku važna obveza Hrvatske bila je da prilagodi svoje zakone
i druge pravne propise zakonodavstvu Europske zajednice (acquis communitaire), i to
poglavito zakonodavstva koje se odnosi na tržište i područja vezana uz trgovinu: tržišno
natjecanje, tržišno gospodarstvo, intelektualno i industrijsko vlasništvo, normizacija,
mjeriteljstvo, zaštita potrošača itd. (Medvedović, D., 2011., str. 382-384).
Radi prilagode hrvatskog zakonodavstva europskim pravilima o javnoj nabavi, u
prosincu 2001. godine donesen je Zakon o javnoj nabavi (NN br. 117/01) koji je stupio
na snagu 1. siječnja 2002. godine. S obzirom na to da se Zakon o javnoj nabavi nije
primijenjivao kod nabave roba i usluga vrijednosti manje od 200.000 kn, donesena je
Uredba o postupku nabave roba, radova i usluga male vrijednosti (NN br. 14/02).
Godine 2003., doneseni su zakoni o osnivanju tijela namijenjenim za osiguranje
zakonitog postupka u području javne nabave. Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu
postupka javne nabave stupio je na snagu 23. srpnja 2003., a Uredba o osnivanju Ureda
za javnu nabavu, stupila je na snagu 12. studenog 2003.
U 2003. i 2005. godini, Zakon o javnoj nabavi je izmijenjen i dopunjen, a 2007. je
stavljen izvan snage novim Zakonom o javnoj nabavi (Nar. nov. br.110/07).
U cilju dodatnog usklađenja Zakona s pravnom stečevinom EU, 17. listopada 2008.
donesen je Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi, objavljen u
Narodnim novinama i stupio na snagu 1. siječnja 2009.
14
Dana 15. srpnja 2011. Hrvatski sabor donio je novi Zakon o javnoj nabavi (Narodne
novine, br. 90/2011) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2012. godine.
Novi Zakon o javnoj nabavi detaljno regulira to područje, propisuje tijek provedbe
postupaka javne nabave (otvoreni, ograničeni i pregovarački postupak, natjecateljski
dijalog, natječaj) i okvirnih sporazuma te elektroničkih dražbi.
Zakon predviđa dvije osnovne kategorije obveznika: javne naručitelje i sektorske
naručitelje. Utvrđuje dva vrijednosna praga za postupke javne nabave: nabava velike
vrijednosti je ona čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od vrijednosti
europskih pragova, a male vrijednosti nabava čija je procijenjena vrijednost manja od
europskih pragova. Zakon detaljno regulira objavu natječaja i natječajne dokumentacije
na internetskim stranicama naručitelja. Zakon o javnoj nabavi ne treba se primjenjivati
za nabavu, čija je procijenjena vrijednost manja od 70.000 kuna, no za nabave u
vrijednosti od 20.000 do 70.000 kuna podaci o predmetu nabave i procijenjene
vrijednosti unose se u plan nabave. Obveznici javne nabave morat će voditi registar
ugovora o javnoj nabavi i okvirnih sporazuma (Poslovni dnevnik, 2012.).
Novosti ovog Zakona su vezane i uz reguliranje sukoba interesa, pravnu zaštitu, a
povećane su i naknade za žalbeni postupak. Prvi se put izjednačava kriterij najniže
cijene s kriterijem ekonomski najpovoljnije ponude jer se ukida obveza sastavljanja
izvješća o razlozima primjene kriterija za odabir na temelju ekonomski najpovoljnije
ponude.
Pripadajući podzakonski propisi (Elektronički oglasnik javne nabave RH, 2013.):
Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i
ponudama (NN 10/2012)
Uredba o objavama javne nabave (NN 10/2012)
Uredba o nadzoru nad provedbom Zakona o javnoj nabavi (NN 10/2012)
Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnosti (NN 89/2012)
Pravilnik o izobrazbi u području javne nabave (NN 06/2012)
Pravilnik o primjeni Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV) (NN 06/2012)
Pravilnik o popisu obveznika primjene Zakona o javnoj nabavi (NN 19/2012)
Pravilnik o javnoj nabavi u diplomatskim misijama i konzularnim uredima
Republike Hrvatske (NN 22/2012).
15
2. Zakon o koncesijama
Prvi Zakon o koncesijama (Narodne novine, br. 89/92) u Republici Hrvatskoj usvojen
je 1992. godine. Do 2009. godine zakonodavni okvir za koncesije, unatoč postojanju
krovnog zakona iz 1992. godine, temeljio se na posebnim propisima (sektorski zakoni)
koji uređuju koncesije te predviđaju davanje koncesija zasebno za svako pojedino
područje. Obzirom da posebni propisi derogiraju odredbe općeg propisa, sustav
koncesija u zakonodavnom ali i praktičnom smislu bio je neujednačen, rascjepkan,
nedovoljno i neadekvatno nadziran i koordiniran, dobrim dijelom i neiskorišten te u
konačnici neusklađen s pravnom stečevinom Europske unije.
Po stupanju na snagu Zakona o koncesijama iz 2008. godine (NN, br. 125/08),
uslijedilo je usklađenje svih posebnih propisa s krovnim zakonom, a čime je izvršeno
prihvaćanje stečevine Europske unije na razini cjelokupnog sustava u okviru Poglavlja
5. (Javna nabava) pregovora s EU.
Tadašnji Zakon uveo je cjelovitu reformu pravila kojima se uređuju koncesije na
krovnoj razini, pri čemu je važno izdvojiti (Ministarstvo financija RH, 2012.):
Razdvajanje i definiranje tri vrste koncesija (koncesija za javne radove, koncesija za
javne usluge, koncesija za gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra od posebnog
interesa za Republiku Hrvatsku,
Utvrđivanje ovlasti davanja koncesijama prema razinama vlasti,
Propisivanje područja i aktivnosti u kojima se koncesija može dati,
Uvođenje odredbi kojima se uređuju ''pripremne radnje'' (ex-ante faza) kao
preduvjeta pokretanju postupka davanja koncesije,
Određenje jedinstvenog postupka davanja koncesija kroz javno nadmetanje i uz
osiguranu pravnu zaštitu pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne
nabave,
Opsežno definiranje načela i aktivnosti politike koncesija i uloge Ministarstva
financija.
Krajem 2012. godine, objavljen je novi Zakon o koncesijama (NN, br.143/12) koji je
stupio na snagu 29. prosinca 2012. Neke od novosti Zakona u odnosu na prethodni su;
16
uvođenje pojma operativnog rizika, kao sastavnog elementa projektnog ugovornog
odnosa, te obveza preuzimanja ovog rizika istog od strane koncesionara, uvođenje
odredbi kojima se uređuju imovinsko-pravni odnosi, proširuju se odredbe kojima se
uređuju pripremne radnje za davanje koncesije, obveza objavljivanja dokumentacije za
nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave, uvođenje standardiziranih
obrazaca, itd.
Podzakonski akti vezani uz koncesije:
Pravilnik o ustroju i vođenju Registra koncesija (NN 21/09)
Uredba o izgledu i sadržaju standardnih obrazaca i objavama koncesije (NN 20/13)
3. Zakon o javno-privatnom partnerstvu
Zakon o javno-privatnom partnerstvu uređuje postupak pripreme, predlaganja i
odobravanja prijedloga projekta javno-privatnog partnerstva, te prava i obveze javnih i
privatnih partnera.
Agencija za javno-privatno partnerstvo je središnje nacionalno tijelo zaduženo za
provedbu Zakona o javno-privatnom partnerstvu u Republici Hrvatskoj.
Novi Zakon o javno-privatnom partnerstvu stupio je na snagu 21. srpnja 2012. godine
(Narodne novine br. 78/12), stavivši time izvan snage Zakon o JPP (NN, br.129/08).
Podzakonski akti doneseni prema zakonu iz 2008. godine nedugo su zatim u kolovozu
2012. godine zamijenjeni Uredbom o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva
(NN, br. 88/12.). i Pravilnikom o ustroju i vođenju Registra ugovora o javno-privatnom
partnerstvu (NN, br. 16/13).
U odnosu na dotadašnji Zakon o JPP-u, novim se Zakonom (Agencija za javno-privatno
partnerstvo, 2012.):
smanjuje administrativno vrijeme za odobravanje u raznim fazama pripreme
dokumentacije sa 180 na okvirno 30 dana pojednostavljujući ukupni postupak
pripreme, ocjene i provedbe projekta, ali povećavajući ujedno kvalitetu;
preciznije definira rizike koje mora preuzeti privatni partner kako bi se naknada
koju plaća javni partner evidentirale kao najam;
17
dopušta djelomično komercijalno korištenje javne građevine s ciljem smanjenja
naknade koju plaća javni partner kako bi se postigle veće uštede u javnim
rashodima;
pobliže definira kriterije na temelju kojih Ministarstvo financija i Agencija za
javno-privatno partnerstvo odobravaju prijedlog projekta;
uvodi obvezu intenzivnije suradnje Agencije i javnog tijela s ciljem brzog
rješavanja pojedinih dvojbi u procesu pripreme i odobravanja prijedloga projekta
stvarajući tako dobru praksu, što za posljedicu ima smanjenje zastoja u pripremi;
propisuje obvezu praćenja provedbe projekata JPP-a kao i davanja suglasnosti
na izmjene i dopune ugovora, uključivo i za one ugovore koji su već upisani u
Registru, koja mogućnost u prethodnom zakonu nije bila predviđena.
4. Zakon o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM) osnovana je Zakonom
o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (Narodne novine, broj 117/03).
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je samostalno i neovisno državno
tijelo nadležno za rješavanje o žalbama u postupcima javne nabave, davanja koncesija i
odabira privatnog partnera u projektima javno-privatnog partnerstva.
Državna komisija u žalbenom postupku odlučuje o zakonitosti postupaka, radnji,
propuštanja radnji i odluka kao pojedinačnih akata donesenih u navedenim postupcima.
U nadležnosti ovog tijela je i odlučivanje o drugim zahtjevima koje su u postupku
pravne zaštite ovlaštene postaviti stranke postupka, te podnošenje optužnih prijedloga
za prekršaje propisane Zakonom o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne
nabave (Narodne novine, broj 18/13) i drugim propisima koji uređuju područje javne
nabave.
Sve odluke donesene u žalbenim postupcima pred Državnom komisijom javno se
objavljuju na internetskoj stranici http://www.dkom.hr.
18
3.3. Institucionalni okvir u RH i EU
Za sustav javne nabave u Republici Hrvatskoj nadležni su (CEFTA Portal, 2012.):
Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave, koja, među ostalim,
analizira provedbu propisa u području javne nabave te je nadležna za izobrazbu
i usavršavanje u javnoj nabavi;
Ministarstvo financija nadležno je za razvoj, unapređenje i koordinaciju sustava
politike koncesija i ocjenu proračunskih rizika u području javno-privatnog
partnerstva te vodi Registar koncesija koji predstavlja cjelovitu elektroničku
evidenciju ugovora o svim koncesijama;
Agencija za javno-privatno partnerstvo u suradnji s nadležnim tijelima državne
uprave ocjenjuje predložene projekte i donosi mišljenja o projektima koji se
mogu provoditi prema modelu JPP-a;
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je samostalno i neovisno
državno tijelo čija se nadležnost ostvaruje kroz rješavanje žalbi u postupcima
javne nabave, postupcima davanja koncesija te javno-privatnog partnerstva;
Ured za središnju javnu nabavu Vlade RH, osnovan je u studenom 2009. godine
Uredbom Vlade Republike Hrvatske (Nar.nov.br.138/09 i 78/10) kojom se u
RH po prvi put uvodi institut centralnog tijela za nabavu, a koje na razini
središnje državne uprave nabavlja određene robe, radove i usluge.
Najznačajnije institucije na razini EU su (Franjković i suradnici, 2010., str. 4):
Opća uprava za unutarnje tržište – Politika javnih nabava Europske komisije, na
čijim internetskim stranicama su dostupne sve bitne informacije o javnoj nabavi
u EU ( http://ec.europa.eu/internal_market/publicprocurement/index_en.htm);
Europski sud koji donosi sve presude iz područja javne nabave;
Objave o javnoj nabavi dostupne su na stranicama Službenog lista Europske
unije (http://publications.europa.eu/), a njihova elektronička verzija (Tenders
Electronic Daily – TED) na http://ted.europa.eu;
19
Pored navedenog, na razini zemalja EU postoji i mreža javne nabave (PPN),
dostupno na internetskoj stranici www.publicprocurementnetwork.org gdje se
mogu pronaći brojne korisne informacije.
3.4. Usklađivanje hrvatskog zakonodavstva s pravnom stečevinom EU
Novo zakonodavstvo u području javne nabave Republike Hrvatske temelji se na obvezi
usaglašavanja zakonodavstva RH sa zakonodavstvom Europske unije i općim načelima
javne nabave koja bi trebala osigurati potpuno otvaranje tržišta javne nabave slobodnoj
konkurenciji. Pregovori o Poglavlju 5. – Javne nabave, formalno su otvoreni na
Međuvladinoj konferenciji o pristupanju RH Europskoj uniji održanoj 19. prosinca
2008., a Poglavlje je zatvoreno 30. lipnja 2010.
Već u početnoj fazi analitičkog pregleda (screening) RH je izrazila spremnost za
prihvaćanje pravne stečevine EU u području javne nabave.
Strategija i Akcijski plan razvoja sustava javne nabave, doneseni 2008. godine, donekle
su taj sustav unaprijedili. Tijekom pregovora Hrvatska je izgradila odgovarajuću
institucionalnu strukturu i administrativne kapacitete zadužene za provedbu i
koordiniranje politike javne nabave (Ljubanović i Britvić Vetma, 2011., str. 5).
Središnji registar obveznika javne nabave ustanovljen je 2009., a iste je godine
osnutkom Ureda za središnju javnu nabavu Vlade RH pokrenut centraliziran postupak
javne nabave za tijela središnje vlasti. Stvoreni su preduvjeti za transparentnu i
pravodobnu razmjenu informacija i podataka sa svim registriranim subjektima nabave, a
sam proces dodjele ugovora o javnoj nabavi znatno je poboljšan. Tome je pridonijelo i
uvođenje elektroničke podrške sustavu javne nabave. Očekuje se da će se tim mjerama
znatno smanjiti korupcija i zloupotrebe u području javne nabave te proračunska sredstva
koristiti učinkovito, namjenski i transparentno. Usvojen je i Jedinstveni rječnik javne
nabave (Common Procurement Vocabulary).
Posebnim je Zakonom ustanovljena Državna komisija za kontrolu postupaka javne
nabave, kao samostalno i neovisno tijelo koje rješava o žalbama protiv odluka u
postupcima javne nabave.
20
U zaključku Europske komisije u Izvješću o praćenju pripremljenosti RH za članstvo u
EU iz listopada 2012., stoji da Hrvatska ispunjava uvjete i obveze koje proizlaze iz
pristupnih pregovora u području javne nabave, i očekuje se da će biti u poziciji za
provedbu pravne stečevine od pristupanja. Međutim, potrebni su i dodatni napori,
posebice za provedbu novog Zakon o javnoj nabavi, posebno na lokalnoj razini, također
s pogledom na buduće upravljanje strukturnih fondova, kako bi se osiguralo da
Hrvatska dovrši svoje pripreme za članstvo do datuma pristupanja. Isto tako RH mora
nastaviti proces jačanja administrativnih kapaciteta različitih tijela u području javne
nabave (MVEP, 2012.).
21
4. PROVOĐENJE POSTUPKA JAVNE NABAVE
Nakon prepoznavanja potrebe za nabavom roba, usluga ili izvođenjem radova, postupak
javne nabave započinje donošenjem odluke o početku postupka javne nabave.
4.1. Početak i odabir postupka javne nabave
Planiranje u sustavu javne nabave predstavlja proces kojim se postavljaju ciljevi sustava
javne nabave, te načini i rješenja njihova ostvarenja.
Naručitelj donosi plan nabave (ZJN, NN 90/11, Čl. 20.) za proračunsku ili poslovnu
godinu.
Planirana sredstva za nabavu nisu uvjet za početak postupka nabave, kao što je to bilo
određeno prijašnjim Zakonom. Naručitelj može započeti postupak javne nabave i prije
donošenja Proračuna / Financijskog plana. Ako naručitelj u trenutku donošenja odluke o
odabiru nema osigurana sredstva za izvršenje ugovora, poništit će se postupak javne
nabave (Loboja, A., 2012., str. 12). Javni naručitelj obvezan je Plan nabave objaviti na
internetskim stranicama u roku 60 dana od dana donošenja Proračuna, odnosno
Financijskog plana. Objavljeni Plan nabave i sve njegove izmjene moraju biti dostupne
do 30. lipnja slijedeće godine.
Sektorski naručitelji nemaju obvezu objave Plana nabave.
Početak postupka ovisi o vrsti postupka javne nabave (dan slanja Poziva na nadmetanje;
Poziva na pregovaranje, ili Zahtjeva za prikupljanje ponuda i slično).
Postupci javne nabave su (Ivanušec i suradnici, 2009., str. 59):
1. Otvoreni postupak javne nabave jest postupak u kojem svaki zainteresirani
gospodarski subjekt može podnijeti ponudu.
2. Ograničeni postupak javne nabave jest postupak u kojem svaki zainteresirani
gospodarski subjekt može zatražiti da sudjeluje u postupku, pri čemu samo oni
gospodarski subjekti koje naručitelj pozove mogu podnijeti ponudu.
3. Natjecateljski dijalog je postupak u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt
može zatražiti da sudjeluje u postupku, pri čemu naručitelj s natjecateljima primljenim u
22
taj postupak vodi dijalog s ciljem razvijanja jednog ili više prikladnih rješenja koja
mogu udovoljiti njegovim zahtjevima, a i na temelju kojih su izabrani natjecatelji
pozvani da podnesu ponude.
4. Pregovarački postupak javne nabave jest postupak u kojem se naručitelj obraća
gospodarskim subjektima po vlastitom izboru i dogovara uvjete ugovora s jednim ili s
više gospodarskih subjekata.
5. Natječaj je postupak koji omogućava dobivanje plana ili projekta koji je odabrao
ocjenjivački sud, uglavnom u području prostornog planiranja, arhitekture i graditeljstva,
inženjerstva ili obrade podataka, nakon provedenog natjecanja, s dodjelom ili bez
dodjele nagrada.
4.1.1. Otvoreni postupak javne nabave
Otvoreni postupak javne nabave kao postupak u kojem svaki zainteresirani gospodarski
subjekt može podnijeti ponudu, je najkorišteniji postupak javne nabave. Taj postupak
osigurava najtransparentnije nadmetanje među potencijalnim ponuditeljima budući da
naručitelj ne može unaprijed znati tko će mu podnijeti ponudu.
Faze tog postupka su:
1. donošenje odluke o početku postupka nadmetanja,
2. objava poziva za nadmetanje,
3. sastavljanje dokumentacije za nadmetanje,
4. postupak otvaranja ponuda,
5. postupak pregleda i ocjena ponuda,
6. donošenje odluke o odabiru / poništenje
7. postupak pravne zaštite (u slučaju izjavljivanja žalbe).
Javni naručitelj koji namjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u
otvorenom postupku javne nabave obvezan je objaviti poziv na nadmetanje.
Od dana objave poziva na nadmetanje javni naručitelj obvezan je dokumentaciju za
nadmetanje i svu moguću dodatnu dokumentaciju koja se odnosi na otvoreni postupak
23
javne nabave neograničeno i u cijelosti elektronički staviti na raspolaganje u
Elektroničkom oglasniku javne nabave Republike Hrvatske.
U otvorenom postupku javne nabave gospodarski subjekti dostavljaju svoje ponude u
roku za dostavu ponuda. Nakon proteka roka za dostavu ponuda ponuda se ne smije
mijenjati (ZJN, NN 90/11, Čl. 31.).
Javni naručitelj pregledava i ocjenjuje zaprimljene ponude i donosi odluku o odabiru
prema kriteriju za odabir ponude koji je određen u pozivu na nadmetanje i
dokumentaciji za nadmetanje.
4.1.2. Ograničeni postupak javne nabave
Ograničeni postupak je postupak u kojem svaki zainteresirani gospodarski subjekt može
zatražiti sudjelovanje u postupku, pri čemu samo oni gospodarski subjekti koje
naručitelj pozove mogu podnijeti ponudu.
Ovdje se radi o dvostupanjskom postupku koji obuhvaća:
1. otvorenu predkvalifikacijsku fazu u kojoj se dostavljaju zahtjevi za sudjelovanjem i
utvrđuje sposobnost natjecatelja;
Naručitelj objavljuje poziv za nadmetanje u ograničenom postupku javne nabave
u EOJN, a po potrebi stavlja na raspolaganje i dodatnu dokumentaciju,
Naručitelj ne smije otvoriti zahtjeve za sudjelovanje prije isteka roka za njihovu
dostavu. Otvaranje zahtjeva za sudjelovanje nije javno,
O ocjeni zahtjeva za sudjelovanje mora se sastaviti zapisnik u koji se unose sve
bitne okolnosti,
Natjecatelju se na zahtjev odobrava uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi na
njegov zahtjev za sudjelovanje, na što je potrebno paziti pri sastavljanju
zapisnika (ZJN, NN 90/11, Čl. 32.),
Natjecateljima koji neće biti pozvani na dostavu ponude naručitelj šalje odluku o
nedopustivosti sudjelovanja na dokaziv način koja mora sdržavati razloge za
nedopustivost sudjelovanja i dostavlja se svakom natjecatelju zasebno na način
da nema uvid u podatke o ostalim natjecateljima,
24
2. ograničenu fazu dostave ponuda u kojoj se šalje poziv na dostavu ponuda
natjecateljima koji su dokazali sposobnost i ocjenjuju se zaprimljene ponude;
Javni naručitelj odabranim natjecateljima istodobno šalje pisani poziv na
dostavu svakom pojedinom natjecatelju zasebno na način da nema uvid u
podatke o ostalim odabranim natjecateljima,
Natjecatelji kojima je upućen poziv dostavljaju ponude u roku za dostavu
ponude,
Nakon proteka roka za dostavu, ponuditelj ne smije mijenjati ponudu,
Naručitelj pregledava i ocjenjuje zaprimljene ponude i donosi odluku o odabiru
prema kriteriju za odabir ponude koji je određen u pozivu na nadmetanje ili
dokumentaciji za nadmetanje.
4.1.3. Pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom
Pregovarački postupak javne nabave je postupak u kojem se naručitelj obraća
gospodarskim subjektima po vlastitom izboru i dogovara uvjete ugovora s jednim ili
više njih. To je postupak koji dopušta pregovore između naručitelja i ponuditelja koji su
podnijeli inicijalnu ponudu o uvjetima ugovora. Vrlo je važno u ovom postupku da
naručitelj tijekom pregovora koji se odvijaju zasebno sa svakim ponuditeljem, mora
poštivati načela javne nabave, a osobito načelo zabrane diskriminacije, te ne smije
tijekom pregovora davati informacije na diskriminirajući način i tako pogodovati
određenim ponuditeljima (ZJN, NN 90/11, Čl. 33.).
Pregovarački postupak javne nabave može se provoditi u više faza.
U prvoj fazi kada se javno objavljuje poziv na nadmetanje u EOJN, mogu sudjelovati
svi gospodarski subjekti. Prva faza je potpuno transparentna, kao i otvoreni postupak.
Nakon toga natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i
zadovoljili tražene uvjete (pravne i poslovne sposobnosti, financijske sposobnosti te
tehničke i stručne sposobnosti natjecatelja ili ponuditelja koje zahtijeva naručitelj) daje
se mogućnost sudjelovanja u drugom stupnju pregovaračkog postupka.
25
Javni naručitelj ne smije otvoriti zahtjeve za sudjelovanje prije isteka roka za njihovu
dostavu. Otvaranje zahtjeva za sudjelovanje nije javno.
O ocjeni zahtjeva za sudjelovanje mora se sastaviti zapisnik u koji se unose sve bitne
okolnosti. Natjecatelju se na zahtjev odobrava uvid u onaj dio zapisnika koji se odnosi
na njegov zahtjev za sudjelovanje, na što je potrebno paziti pri sastavljanju zapisnika.
Sadržaj zapisnika o ocjeni zahtjeva za sudjelovanje propisuje Vlada Republike Hrvatske
Uredbom o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama.
Natjecateljima koji neće biti pozvani na pregovaranje javni naručitelj šalje odluku o
nedopustivosti sudjelovanja na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o
uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava i sl.). Odluka o nedopustivosti
sudjelovanja mora sadržavati razloge za nedopustivost sudjelovanja natjecatelja i
dostavlja se svakom natjecatelju zasebno na način da nema uvid u podatke o ostalim
natjecateljima.
U drugom stupnju pregovaračkog postupka javni naručitelj odabranim natjecateljima
istodobno šalje pisani poziv na pregovaranje. Poziv na pregovaranje dostavlja se
svakom pojedinom natjecatelju zasebno na način da nema uvid u podatke o ostalim
odabranim natjecateljima.
Tijekom pregovaranja javni naručitelj pregovara sa svakim ponuditeljem zasebno o bilo
kojem dijelu inicijalne ponude kako bi ih prilagodio zahtjevima navedenima u pozivu
na nadmetanje, dokumentaciji za nadmetanje i dodatnoj dokumentaciji ukoliko postoji, i
kako bi dobio najbolju ponudu prema kriterijima za odabir ponude osiguravajući
jednaki tretman svim ponuditeljima.
Javni naručitelj može predvidjeti da se pregovaranje odvija u više faza koje slijede jedna
za drugom kako bi se smanjio broj inicijalnih ponuda o kojima se pregovara. U pozivu
na nadmetanje ili u dokumentaciji za nadmetanje mora naznačiti namjerava li koristiti
ovu opciju.
U slučaju da javni naručitelj u fazama smanjuje broj inicijalnih ponuda primjenjujući
kriterije za odabir ponude navedene u pozivu na nadmetanje ili dokumentaciji za
nadmetanje, nakon svake faze javni naručitelj bez odgode šalje obavijest o isključenju
26
inicijalne ponude onim ponuditeljima čije se inicijalne ponude neće dalje razmatrati.
Obavijest o isključenju inicijalne ponude mora sadržavati razloge isključenja.
U slučaju isključenja inicijalnih ponuda, u posljednjoj fazi pregovaranja mora biti
dovoljan broj ponuda da se osigura istinsko natjecanje pod uvjetom da postoji dovoljan
broj inicijalnih ponuda ili sposobnih ponuditelja. Ako na osnovi smanjenja broja
inicijalnih ponuda preostane samo jedan sposoban ponuditelj, u zaključnoj fazi
pregovaračkog postupka dopušteno je pregovaranje samo s jednim ponuditeljem.
Javni naručitelj obvezan je ponuditelja odnosno ponuditelje koji sudjeluju u
pregovaranju obavijestiti o zaključenju pregovora.
Nakon zaključenja pregovora javni naručitelj istodobno i u pisanom obliku poziva
preostalog ponuditelja ili ponuditelje na dostavu konačnih ponuda u razumnom roku.
Nakon proteka roka za dostavu ponuditelj ne smije mijenjati konačnu ponudu.
Javni naručitelj pregledava i ocjenjuje zaprimljene konačne ponude i donosi odluku o
odabiru prema kriteriju za odabir ponude koji je određen u pozivu na nadmetanje ili
dokumentaciji za nadmetanje.
4.1.4. Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave
Pregovarački postupak javne nabave bez prethodne objave smije se koristiti ako su
ispunjeni posebni slučajevi i okolnosti navedeni u Zakonu (ZJN, NN 90/11, Čl. 117.):
kada u provedenom otvorenom, ograničenom ili pregovaračkom postupku javne
nabave s prethodnom objavom nije dostavljena nijedna ponuda ili nijedna prikladna
ponuda ili nijedan zahtjev za sudjelovanje, pod uvjetom da se početni uvjeti ugovora
bitno ne mijenjaju,
ako se ugovor sklapa samo u svrhu istraživanja, eksperimenta, ispitivanja ili razvoja,
a ne s ciljem osiguranja profita ili pokrića troškova istraživanja i razvoja,
kada zbog tehničkih razloga ili razloga povezanih sa zaštitom isključivih prava
ugovor može izvršiti samo određeni gospodarski subjekt,
kada je to nužno potrebno iz razloga iznimne žurnosti izazvane događajima koje
naručitelj nije mogao predvidjeti, rokovi određeni za otvoreni, ograničeni ili
pregovarački postupak javne nabave s prethodnom objavom ne mogu primijeniti,
27
u slučaju ugovora o javnoj nabavi robe za dodatne isporuke od dobavljača iz
osnovnog ugovora koje su namijenjene ili kao djelomična zamjena uobičajene robe ili
instalacija ili kao proširenje postojeće robe ili instalacija,
za dodatne radove ili usluge čija ukupna vrijednost ne smije preći 25% vrijednosti
osnovnog ugovora koji nisu bili uključeni u početni projekt niti u osnovni ugovor, ali su
zbog nepredviđenih okolnosti postali nužni za izvršenje ugovora, pod uvjetom da se
ugovor sklopi s gospodarskim subjektom koji izvršava osnovni ugovor te,
za robu koja kotira i nabavlja se na burzi robe,
kod kupnje robe sa posebno povoljnom mogućnosti koja je dostupna samo u
kratkom razdoblju po cijeni znatno nižoj od cijena uobičajenih na tržištu.
Javni naručitelj u pisanom obliku poziva jednog ili, ako je moguće, više gospodarskih
subjekata s kojima će pregovarati (ZJN, NN 90/11, Čl. 37.).
U pozivu na pregovaranje istaknuto je vrijeme do kada se mora predati inicijalna
ponuda, a pozivu se mora priložiti dokumentacija za nadmetanje i moguća dodatna
dokumentacija.
Javni naručitelj prvo provjerava razloge isključenja (kažnjavanost, neplaćeni porezi i
doprinosi, davanje lažnih podataka u dostavljenim dokumentima, stečaj, likvidacija) i
ocjenjuje sposobnost ponuditelja temeljem Zakona (pravna i poslovna sposobnost,
financijska sposobnost, tehnička i stručna sposobnost, norme osiguranja kvalitete,
norme za upravljanje okolišem) i navedenim u dokumentaciji za nadmetanje, te ukoliko
ocijeni da je ponuditelj sposoban, pregledava i ocjenjuje inicijalnu ponudu.
Inicijalna ponuda koja odgovara svim potrebama i zahtjevima javnog naručitelja može
biti i konačna.
Ako je potrebno, nakon pregleda inicijalne ponude, javni naručitelj poziva ponuditelja
na izmjenu i/ili nadopunu inicijalne ponude ili na dostavu konačne ponude sukladno
svojim zahtjevima i potrebama i dokumentaciji za nadmetanje.
Javni naručitelj izrađuje zapisnik o pregledu i ocjeni inicijalnih i/ili konačnih ponuda te
odabire najpovoljniju ponudu sukladno kriteriju za odabir ponude.
Nakon odabira ponude javni naručitelj obvezan je objaviti prethodnu obavijest o
namjeri sklapanja ugovora, a dan objave obavijesti ima učinak dostave odluke o odabiru
te je javni naručitelj obvezan primijeniti rok mirovanja (15/10 dana od dana dostave).
28
Rok mirovanja ne primjenjuje se ako je u postupku sudjelovao samo jedan ponuditelj
čija je ponuda ujedno i odabrana. U takvim slučajevima odluka o odabiru postaje
izvršna, te nastaje ugovor odnosno okvirni sporazum, dostavom odluke odabranom
ponuditelju.
Ako javni naručitelj ne objavi prethodnu obavijest o namjeri sklapanja ugovora, nakon
odabira donosi odluku o odabiru koju dostavlja ponuditelju/ima.
4.1.5. Natjecateljski dijalog
Natjecateljski dijalog smije se koristiti za sklapanje ugovora o javnoj nabavi kada je
riječ o osobito složenom predmetu nabave te javni naručitelj smatra da sklapanje
ugovora nije moguće putem otvorenog ili ograničenog postupka javne nabave.
Predmet nabave u smislu ovoga članka smatra se osobito složenim ako javni naručitelj
objektivno nije u mogućnosti odrediti (ZJN, NN 90/11, Čl. 30.):
1. tehničke specifikacije
2. pravne i/ili financijske uvjete projekta.
Kriterij za odabir ponude u natjecateljskom dijalogu je isključivo ekonomski
najpovoljnija ponuda.
Javni naručitelj koji namjerava sklopiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum u
natjecateljskom dijalogu obvezan je objaviti poziv na nadmetanje u kojem navodi svoje
potrebe i zahtjeve u vezi predmeta nabave.
Natjecateljima koji su pravodobno dostavili zahtjeve za sudjelovanje i zadovoljili
tražene uvjete daje se mogućnost sudjelovanja u drugom stupnju natjecateljskog
dijaloga. U prvom stupnju natjecateljskog dijaloga javni naručitelj sastavlja zapisnik o
ocjeni zahtjeva za sudjelovanje te se natjecateljima koji neće biti pozvani na
sudjelovanje u drugom stupnju natjecateljskog dijaloga šalje odluka o nedopustivosti
sudjelovanja.
U drugom stupnju natjecateljskog dijaloga javni naručitelj odabranim natjecateljima
istodobno šalje pisani poziv na sudjelovanje u natjecateljskom dijalogu.
29
Javni naručitelj vodi s odabranim natjecateljima dijalog s ciljem pronalaženja i
definiranja jednog ili više rješenja koja najbolje udovoljavaju njegovim potrebama i
zahtjevima. Tijekom dijaloga s natjecateljima javni naručitelj može raspraviti sve
aspekte ugovora o javnoj nabavi (ZJN, NN 90/11, Čl. 34.).
Javni naručitelj raspravlja sa svakim natjecateljem samo o njegovu rješenju ili
rješenjima i ne smije drugim natjecateljima otkrivati rješenja ili dijelove rješenja ili
povjerljive informacije natjecatelja bez njegove suglasnosti.
Javni naručitelj može predvidjeti da se dijalog odvija u više faza koje slijede jedna za
drugom kako bi se smanjio broj rješenja o kojima se raspravlja tijekom dijaloga. U
pozivu na nadmetanje ili u opisnoj dokumentaciji mora naznačiti namjerava li koristiti
ovu opciju. U tom slučaju, nakon svake faze javni naručitelj bez odgode šalje obavijest
o isključenju rješenja onim natjecateljima čija se rješenja neće dalje raspravljati i ona
mora sadržavati razloge isključenja.
Nakon zaključenja dijaloga, javni naručitelj poziva preostalog natjecatelja ili
natjecatelje da na temelju odrednica jednog ili više rješenja predstavljenih i
specificiranih tijekom dijaloga dostave svoje ponude.
Javni naručitelj pregledava i ocjenjuje zaprimljene ponude i donosi odluku o odabiru
ekonomski najpovoljnije ponude prema kriterijima za odabir ponude koji su određeni u
pozivu na nadmetanje ili opisnoj dokumentaciji.
4.1.6. Natječaj
Natječaj je postupak koji omogućava naručitelju dobivanje plana ili projekta koji je
odabrao ocjenjivački sud, uglavnom u području prostornog planiranja, arhitekture,
inženjerstva ili obrade podataka, nakon provedenog natjecanja s dodjelom ili bez
dodjele nagrada (ZJN, NN 90/11, Članak 2., točka 12.)
Pravo sudjelovanja u natječaju ne smije biti ograničeno:
1. na područje ili dio područja neke države, i
2. na temelju činjenice da bi prema posebnim propisima sudionici trebali biti ili fizičke
ili pravne osobe.
30
Natječaj može biti:
1. natječaj za izradu plana ili projekta koji ne vodi sklapanju ugovora (dodjeljuje se
nagrada ili naknada), ili
2. natječaj za izradu plana ili projekta koji vodi sklapanju ugovora (provodi se
pregovarački postupak bez prethodne objave).
Natječaj se provodi kao otvoreni natječaj ili ograničeni natječaj.
U otvorenom natječaju javno se pozivaju zainteresirani gospodarski subjekti na dostavu
natječajnih radova.
U ograničenom natječaju javno se pozivaju zainteresirani gospodarski subjekti na
dostavu zahtjeva za sudjelovanje, a nakon toga se pozivaju odabrani sudionici na
dostavu natječajnih radova.
Ako je broj sudionika u natječaju ograničen, javni naručitelj mora utvrditi jasne i
nediskriminirajuće uvjete odabira tih sudionika. Broj sudionika koji javni naručitelj
poziva na sudjelovanje mora biti dovoljan da osigura natjecanje.
Postupak odabira natječajnih radova provodi ocjenjivački sud.
Ako se od sudionika natječaja zahtijeva određena stručna kvalifikacija i iskustvo, onda
najmanje trećina članova ocjenjivačkog suda mora imati istu ili jednakovrijednu
kvalifikaciju i iskustvo (ZJN, NN 90/11, Čl. 45.-48.).
Ocjenjivački sud sastavlja izvješće o rangiranju projekata u kojem ocjenjuje svaki
pojedini projekt. Anonimnost se mora poštovati sve dok ocjenjivački sud ne donese
svoje mišljenje ili odluku.
Ako je potrebno, sudionici mogu biti pozvani da odgovore na pitanja koja je
ocjenjivački sud zabilježio u izvješću kako bi se razjasnili aspekti projekata. O dijalogu
članova ocjenjivačkog suda i sudionika sastavljaju se potpuni zapisnici. Odluka,
mišljenje, izvješće i zapisnici dostavljaju se javnom naručitelju na daljnje postupanje.
Nakon odabira natječajnih radova od strane ocjenjivačkog suda, naručitelj donosi
odluku o pobjedniku i razloge za odabir.
31
4.1.7. Okvirni sporazum
Okvirni sporazum (ZJN, NN 90/11, Članak 2., točka 14.) je sporazum između jednog ili
više naručitelja i jednog ili više gospodarskih subjekata svrha kojega je utvrditi uvjete
pod kojima se sklapaju ugovori tijekom određenog razdoblja, posebice u pogledu cijene
i, prema potrebi, predviđenih količina.
Okvirni sporazum nije ugovor o javnoj nabavi i ne utvrđuje konkretnu narudžbu i
isporuku robe, radova ili usluga između naručitelja i gospodarskog subjekta. Okvirni
sporazum ima snagu sporazuma među strankama kojim se utvrđuju uvjeti pod kojima će
strane sklapati pojedine ugovore o javnoj nabavi u trenutku kada i ako nastane
konkretna potreba za predmetom nabave obuhvaćenim okvirnim sporazumom, a
posebice u pogledu cijena i količina. Moguće je da okvirni sporazum uopće ne bude
konzumiran odnosno da ne dođe do sklapanja ugovora o javnoj nabavi na temelju
okvirnog sporazuma.
Za potrebe sklapanja okvirnog sporazuma javni naručitelj provodi otvoreni, ograničeni,
pregovarački postupak s prethodnom objavom ili natjecateljski dijalog.
Javni naručitelj mora u pozivu na nadmetanje navesti da će sklopiti okvirni sporazum i
navesti broj gospodarskih subjekata koje će biti strane okvirnog sporazuma (ZJN, NN
90/11, Članak 38.). Okvirni sporazum s više gospodarskih subjekata sklapa se s
najmanje tri gospodarska subjekta na razdoblje do četiri godine. Sporazum s jednim
gospodarskim subjektom smije se sklopiti na razdoblje do dvije godine.
Postupak javne nabave za sklapanje okvirnog sporazuma završava izvršnošću odluke o
odabiru ili odluke o poništenju.
Pri sklapanju ugovora koji se temelje na okvirnom sporazumu strane ne smiju mijenjati
bitne uvjete okvirnog sporazuma.
4.1.8. Elektronička dražba
Elektronička dražba je način provedbe dijela postupka koji se ponavlja i koji uključuje
elektronički sustav za predstavljanje novih cijena, izmijenjenih naniže, i/ili novih
vrijednosti koje se odnose na određene elemente ponuda, a odvija se nakon početne
32
potpune procjene ponuda i omogućava njihovo rangiranje pomoću automatskih metoda
procjene (ZJN, NN 90/11, Članak 2, točka 2.).
Ugovori o javnim uslugama i ugovori o javnim radovima čiji je predmet intelektualni
rad, poput projektiranja, ne mogu biti predmetom elektroničke dražbe.
Javni naručitelj može odrediti da sklapanju ugovora o javnoj nabavi u otvorenom,
ograničenom ili pregovaračkom postupku javne nabave s prethodnom objavom prethodi
elektronička dražba pod uvjetom da se specifikacije predmeta nabave mogu jasno i
cjelovito utvrditi (ZJN, NN 90/11, Čl. 40.).
Elektronička dražba smije se odnositi samo na one dijelove ponude koji se mogu
kvantitativno odrediti i izraziti u brojevima ili postocima.
Elektronička dražba prema primjeni kriterija dijeli se na:
1. Jednostavna elektronička dražba - temelji se samo na cijenama sukladno kriteriju za
odabir najniže cijene;
2. Složena elektronička dražba - temelji se na cijenama i/ili novim vrijednostima
dijelova sukladno kriteriju za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.
Ako postoji samo jedan ponuditelj s valjanom ponudom, elektronička dražba neće se
provesti te će se postupak javne nabave završiti sklapanjem ugovora o javnoj nabavi s
tim ponuditeljem.
Javni naručitelj obvezan je sve sposobne ponuditelje koji su dostavili valjane ponude u
postupku javne nabave istodobno elektroničkim putem uputiti poziv na sudjelovanje u
elektroničkoj dražbi koji obvezno sadrži sve bitne podatke u vezi spajanja pojedinog
ponuditelja elektroničkom uređaju koji se koristi te datum i vrijeme početka
elektroničke dražbe. Elektronička dražba smije započeti najranije dva radna dana nakon
dana slanja poziva na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi (ZJN, NN 90/11, Članak 41.).
Poziv sadrži i matematičku formulu koja će se koristiti u elektroničkoj dražbi za
određivanje automatskih promjena u položaju ponuditelja na temelju novih cijena i/ili
novih vrijednosti koje nude sukladno svim kriterijima određenim za utvrđivanje
ekonomski najpovoljnije ponude.
Elektronička dražba može se odvijati u više faza koje slijede jedna za drugom.
33
Tijekom svake pojedine faze elektroničke dražbe javni naručitelj je obvezan svim
ponuditeljima trenutačno slati dovoljno informacija koje im omogućavaju da u bilo
kojem trenutku odrede svoj položaj u odnosu na druge ponuditelje, no tijekom bilo koje
faze elektroničke dražbe javni naručitelj nipošto ne smije otkriti identitet ponuditelja.
Javni naručitelj obvezan je završiti elektroničku dražbu na jedan od sljedećih načina:
1. u trenutku (datum i vrijeme) koji je unaprijed određen u pozivu na sudjelovanje u
elektroničkoj dražbi za završetak elektroničke dražbe (ZJN, NN 90/11, Članak 42.);
2. kada više nema dostavljenih novih cijena ili novih vrijednosti koje ispunjavaju uvjete
koji se odnose na minimalne razlike u vremenu kojem je javni naručitelj naveo u pozivu
na sudjelovanje u elektroničkoj dražbi;
3. kada je broj faza elektroničke dražbe, određen u pozivu na sudjelovanje u
elektroničkoj dražbi, proveden.
Nakon završetka elektroničke dražbe, bez odgode, naziv najpovoljnijeg ponuditelja i
cijena njegove ponude se dostavlja ili objavljuje na način naveden u dokumentaciji za
nadmetanje. Navedena objava vrijedi kao dostava odluke o odabiru. Od trenutka objave
počinje teći rok mirovanja koji traje 15 dana.
Javni naručitelj obvezan je u cijelosti dokumentirati provođenje elektroničke dražbe.
4.2. Komunikacija i objavljivanje
Komunikacija i svaka druga razmjena informacija između javnih naručitelja i
gospodarskih subjekata može se obavljati poštanskom pošiljkom, telefaksom,
elektronički, telefonom, ili kombinacijom tih sredstava prema izboru javnog naručitelja.
Odabrano sredstvo komunikacije mora biti općedostupno te ne smije gospodarskim
subjektima ograničavati pristup nadmetanju (ZJN, NN 90/11, Čl. 54.).
Komunikacija, razmjena i pohrana informacija obavlja se na način da se očuva integritet
podataka, tajnost ponuda i zahtjeva za sudjelovanje, te da ovlaštene osobe naručitelja
razmotre sadržaj ponuda i zahtjeva za sudjelovanje tek istekom roka za njihovu dostavu.
34
Elektronička komunikacijska sredstva i njihova tehnička obilježja moraju biti
općedostupna.
Javni naručitelj mora na odgovarajući način dokumentirati tijek postupaka javne nabave
vođenih elektroničkim putem.
Objave javne nabave su (ZJN, NN 90/11, Članak 55.):
1. poziv na nadmetanje,
2. poziv na natječaj,
3. prethodna obavijest o namjeri sklapanja ugovora,
4. prethodna (informacijska) obavijest,
5. obavijest o objavljivanju podataka prethodne obavijesti na profilu naručitelja,
6. obavijest o sklopljenim ugovorima,
7. obavijest o rezultatima natječaja,
8. obavijest o namjeri davanja koncesije za javne radove,
9. obavijest o namjeri sklapanja ugovora o radovima koncesionara koji nisu javni
naručitelji,
10. obavijest o dodatnim informacijama, poništenju postupka ili ispravku.
Sve objave javne nabave za nabave čija je procijenjena vrijednost jednaka ili veća od
70.000,00 kuna obvezno se objavljuju u Elektroničkom oglasniku javne nabave
Republike Hrvatske.
Danom pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji objave javne nabave za nabave
velike vrijednosti obvezno se objavljuju i u Službenom listu Europske unije, na
standardnim obrascima koje propisuje Europska komisija, a mogu se objavljivati i za
nabave male vrijednosti. Objave javne nabave ne smiju biti objavljene u Elektroničkom
oglasniku javne nabave Republike Hrvatske prije datuma slanja Službenom listu
Europske unije (ZJN, NN 90/11, Članak 56.).
Nakon dana slanja objave javne nabave, javni naručitelj može slobodno objaviti podatke
iz te objave u ostalom tisku, drugim medijima ili na drugi način.
Zakon o javnoj nabavi određuje dva vrijednosna praga za postupke javne nabave (Jukić
i suradnici, 2012., str. 53);
35
nabava velike vrijednosti – nabava čija je procijenjena vrijednost jednaka ili
veća od vrijednosti europskih pragova,
nabava male vrijednosti – nabava čija je procijenjena vrijednost manja od
vrijednosti europskih pragova.
Vrijednosti europskih pragova iznose:
1. 130.000 eura za ugovore o javnoj nabavi robe, usluga, natječaje koje sklapaju
državna tijela,
2. 200.000 eura za ugovore o javnoj nabavi robe, usluga, natječaje koje sklapaju
jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave,
3. 400.000 eura za ugovore o javnoj nabavi robe, usluga i natječaje koje sklapaju
sektorski naručitelji, te naručitelji koji će primjenjivati Uredbu o javnoj nabavi za
potrebe obrane i sigurnosti,
4. 5.000.000 eura za ugovore o javnim radovima i koncesije za javne radove,
primijenjuje se za sve naručitelje.
Elektronički oglasnik javne nabave Republike Hrvatske je usluga koja naručiteljima
omogućava elektroničko sastavljanje i slanje na objavljivanje objava javne nabave na
standardnim obrascima te stavljanje na raspolaganje dokumentacije za nadmetanje i
moguće dodatne dokumentacije, te sadrži bazu svih podataka iz objava javne nabave i
omogućava njihovu statističku obradu (Kolar i suradnici, 2012., str. 22).
EOJN uspostavljaju, vode i održavaju Narodne novine d.d.
4.3. Jedinstveni rječnik javne nabave
Javni naručitelj obvezan je u objavi javne nabave kod opisa predmeta nabave koristiti
brojčane oznake iz Jedinstvenog rječnika javne nabave (CPV). Ovakav način opisa
predmeta nabave imao je za cilj standardizaciju termina u Europskoj uniji koji se koriste
za opis predmeta nabave.
Pravilnik o primjeni jedinstvenog rječnika javne nabave koji je objavljen u Narodnim
novinama broj 6 od 13. siječnja 2012., usuglašen je s Uredbom Komisije br. 213/2008.
36
Brojčana oznaka CPV koristi se samo u objavama postupaka javne nabave, odnosno ona
ne određuje predmet javne nabave (Jukić i suradnici, 2012., str. 111).
Naručitelj prema svojim potrebama detaljno određuje predmet nabave u dokumentaciji
za nadmetanje.
Jedinstveni rječnik javne nabave sastoji se od glavnog i dodatnog rječnika.
Glavni rječnik temelji se na razgranatoj strukturi koja sadrži brojčane oznake od najviše
devet znamenki uz koje se nalazi tekst koji opisuje robu, radove ili usluge koji čine
predmet nabave.
4.4. Kriteriji za odabir ponude
Kriteriji za odabir ponude temelj su na kojem naručitelj bira najbolju ponudu - ponudu
koja najbolje zadovoljava postavljene zahtjeve. Kriterije odabira naručitelj mora
postaviti unaprijed i oni ne smiju ograničavati pošteno tržišno natjecanje.
Kriteriji za odabir ponude su (ZJN, NN 90/11, Članak 82.):
1. ekonomski najpovoljnija ponuda – sa stajališta javnog naručitelja, gledano kroz
različite kriterije povezane s predmetom nabave, primjerice: kvaliteta, cijena, tehničke
prednosti, estetske i funkcionalne osobine, ekološke osobine, operativni troškovi,
ekonomičnost, usluga nakon prodaje i tehnička pomoć, datum isporuke i rok isporuke ili
rok izvršenja, ili
2. najniža cijena.
4.4.1. Ekonomski najpovoljnija ponuda
Kada se odabire ekonomski najpovoljnija ponuda, naručitelj ekonomsku prednost
pojedine ponude mjeri i uspoređuje s odabranim kriterijima vezanim uz predmet nabave
koji služe za identificiranje „najbolje“ ponude. Svakom odabranom kriteriju naručitelj
pridaje relativni značaj koji odražava njegovu relativnu važnost u odnosu na druge
kriterije. Svrha kriterija ENP-a jest odabrati ponudu koja nudi najveću vrijednost za
37
uloženi novac (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave, 2013., str. 7).
Ako se odabire ekonomski najpovoljnija ponuda, javni naručitelj mora u pozivu na
nadmetanje ili u dokumentaciji za nadmetanje, odnosno u slučaju natjecateljskog
dijaloga u opisnoj dokumentaciji, navesti relativni značaj koji pridaje svakom
pojedinom kriteriju. Ako prema mišljenju javnog naručitelja, iz dokazivih razloga, nije
moguće navesti relativni značaj kriterija, javni naručitelj mora navesti sve kriterije po
redoslijedu od najvažnijeg do najmanje važnog.
Naručitelj mora unaprijed propisati metodologiju ocjene ENP-a. S obzirom na veliki
broj mogućih promjenjivih čimbenika ne postoji jedinstven model ocjene koji je
najučinkovitiji i općeprimjenjiv. Cilj svakog modela je definirati kriterije za ocjenu koji
će omogućiti usporedivost ponuda.
4.4.2. Najniža cijena
Kada naručitelj odabere kriterij najniže cijene, ugovor se sklapa s onim ponuditeljem
čija je ponuda valjana i koji je ponudio najnižu cijenu. Cijena je jedini kriterij koji se
uzima u obzir pri odabiru najbolje između valjanih ponuda. Dostavljene ponude
ocjenjuju se prema tehničkim karakteristikama (sukladno specifikacijama) na temelju
sustava ispunjava/ne ispunjava, pri čemu se ne razmatra specifična kvaliteta ponude.
Ako se primjenjuje kriterij najniže cijene, naručitelj obično koristi detaljne specifikacije.
Ova vrsta kriterija omogućuje laganu usporedbu ponuda koje su tehnički
zadovoljavajuće samo na temelju cijene (Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav
javne nabave, 2013., str. 5).
Kriterij najniže cijene ne može se koristiti ako naručitelj želi primijeniti analizu drugih
troškova pa u tom slučaju mora se primijeniti kriterij ENP-a.
Kriterij najniže cijene ima prednost jednostavnosti i hitrosti, međutim predstavlja
određena ograničenja, posebice jer;
ne dopušta naručitelju da uzme u obzir kvalitativne aspekte – kvaliteta ponude
nije predmet procjene,
38
ne dopušta mogućnost uzimanja u obzir različitih inovacija ili inovativnih
rješenja,
naručitelj ne može uzeti u obzir troškove životnog ciklusa za određeni predmet –
u obzir se uzimaju isključivo izravni troškovi predmeta (ili njegove početne
nabavne cijene).
U nastavku je prikazana učestalost odabira kriterija najniže cijene naspram kriterija
ENP u zemljama članicama Europske unije.
Tablica 1. Korišteni kriteriji odabira ponude u zemljama članicama EU u 2010. godini
Zemlja Najniža cijena % ENP %
Belgija 25 75
Bugarska 36 64
Češka Republika 38 62
Danska 24 76
Njemačka 31 69
Estonija 76 24
Irska 3 97
Grčka 66 34
Španjolska 5 95
Francuska 3 97
Italija 33 67
Cipar 81 19
Latvija 61 39
Litva 87 13
Luksemburg 44 56
Mađarska 41 59
Malta 59 41
Nizozemska 27 73
Austrija 43 57
Poljska 83 17
Portugal 43 57
Rumunjska 67 33
Slovenija 68 32
Slovačka 84 16
Finska 33 67
Švedska 37 63
Ujedinjeno Kraljevstvo 3 97
EU27 29 71
Izvor: FOI, 2012.
39
U postupcima javne nabave u EU, u 71 % slučajeva kriterij za odabir ponude je
ekonomski najpovoljnija ponuda, dok je u 29 % slučajeva kriterij odabira najniža cijena.
Irska, Francuska i UK su zemlje članice EU koje pri odabiru ponude najčešće koriste
kriterij ekonomski najpovoljnije ponude, i to u 97 % slučajeva. U Republici Irskoj
kriterij ENP se smatra jednom od važnih strategija smanjenja proračunskog deficita i
put ka održivom razvoju zemlje.
S druge strane, kriterij najniže cijene je najviše korišten u Litvi, Slovačkoj i Poljskoj.
Kriterij najniže cijene je obično povezan s ugovorima „manje“ vrijednosti, s obzirom da
je 80 % vrijednosti svih nabava po kriteriju ENP (Europska komisija, 2011.).
Tablica 2. Udio kriterija odabira ponude u Republici Hrvatskoj
Kriterij odabira Godina
2010. 2011. 2012.
ENP % 0,68 0,55 0,45
Najniža cijena 99,32 99,45 99,55
Izvor: Statističko izvješće o javnoj nabavi u RH, 2013.
U Republici Hrvatskoj, udio korištenog kriterija ekonomski najpovoljnije ponude u
postupku javne nabave je ispod 1 %.
Uzroci rijetke primjene ENP u Republici Hrvatskoj su nedovoljno poznavanje
metodologije izrade modela za ENP, te odluke Državne komisije za kontrolu postupaka
javne nabave koja u pravilu poništava natječaje u kojima se koristi ENP ukoliko netko
od sudionika uloži žalbu na postupak (Hunjak, 2012.).
Prema podacima dostupnim u Godišnjim izvješćima o radu Državne komisije za
kontrolu postupaka javne nabave, od 2005.-2008. godine bilo je ukupno 202 žalbena
predmeta s obzirom na kriterij ENP. U niti jednom navedenom postupku javne nabave,
kriterij ekonomski najpovoljnije ponude nije valjano primijenjen.
Nezakonita primjena kriterija ekonomski najpovoljnije ponude najčešće se ogleda u
sljedećim nepravilnostima: nema izvješća o razlozima primjene dodatnih kriterija, nije
dokazana ekonomska opravdanost primjene dodatnih kriterija, odnosno dodatni kriteriji
odabira nisu povezani s predmetom nabave, ostali propusti vezani za njihovu primjenu i
slično.
40
Od 2009.-2011. zabilježen je trend rasta broja žalbenih predmeta, no nije poznat broj
žalbenih predmeta s obzirom na kriterij ENP u kojima je žalba uvažena (Dkom, 2013.).
4.5. Završetak postupka javne nabave
Postupak javne nabave završava danom izvršnosti odluke o odabiru ili odluke o
poništenju (ZJN, NN 90/11, Članak 103.).
Naručitelj na osnovi rezultata pregleda i ocjene ponuda donosi odluku o odabiru.
Odlukom o odabiru odabire se najpovoljnija ponuda ponuditelja s kojim će se sklopiti
ugovor o javnoj nabavi odnosno okvirni sporazum. Odluka o odabiru temelji se na
kriteriju za odabir ponude.
Rok za donošenje odluke o odabiru započinje teći danom isteka roka za dostavu
ponude. Ako u dokumentaciji za nadmetanje nije naveden rok za donošenje odluke o
odabiru, onda rok iznosi 30 dana od dana isteka roka za dostavu ponude.
Odluku o odabiru s preslikom zapisnika o pregledu i ocjeni ponuda javni naručitelj
obvezan je bez odgode dostaviti svakom ponuditelju odnosno svakom sudioniku u
drugom stupnju ograničenog postupka, pregovaračkog postupka s prethodnom objavom
i natjecateljskog dijaloga na dokaziv način (dostavnica, povratnica, izvješće o
uspješnom slanju telefaksom, elektronička isprava i sl.).
Početak roka mirovanja računa se od prvoga sljedećeg dana nakon dana dostave odluke
o odabiru. Naručitelj ne smije potpisati ugovor o javnoj nabavi prije isteka roka
mirovanja.
Ako je izjavljena žalba protiv odluke o odabiru, odluka o odabiru postaje izvršna danom
dostave odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kojom se žalba
odbacuje, odbija ili se obustavlja žalbeni postupak.
Odluka o odabiru postaje izvršna nakon proteka roka mirovanja.
Naručitelj je obvezan za svaki sklopljeni ugovor ili okvirni sporazum poslati na
objavljivanje obavijest o sklopljenom ugovoru najkasnije 48 dana od dana sklapanja
ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma.
41
4.6. Pravna zaštita u sustavu javne nabave
Zakon o javnoj nabavi u dijelu koji se odnosi na pravnu zaštitu, uglavnom se fokusira
na žalbeni postupak, te je osim žalbenog postupka uređena i sudska zaštita pred
Upravnim sudom Republike Hrvatske.
Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave nadležna je za rješavanje o
žalbama u vezi s postupcima sklapanja ugovora o javnoj nabavi, okvirnih sporazuma i
natječaja, na koje se primjenjuje Zakon o javnoj nabavi (ZJN, NN 90/11, Članak 138.).
Pravo na žalbu ima svaka fizička osoba, pravna osoba i zajednica fizičkih i/ili pravnih
osoba koja ima ili je imala pravni interes za dobivanje određenog ugovora o javnoj
nabavi ili okvirnog sporazuma i koja je pretrpjela ili bi mogla pretrpjeti štetu od
navodnoga kršenja subjektivnih prava.
Pravo na žalbu ima i središnje tijelo državne uprave nadležno za sustav javne nabave i
nadležno državno odvjetništvo (ZJN, NN 90/11, Članak 141.).
Žalba se izjavljuje Državnoj komisiji u pisanom obliku, a dostavlja se neposredno,
poštom, kao i elektroničkim putem ako su za to ostvareni obostrani uvjeti dostavljanja
elektroničkih isprava u skladu s propisom o elektroničkom potpisu. Istodobno s
dostavljanjem žalbe Državnoj komisiji, žalitelj je obvezan primjerak žalbe dostaviti i
naručitelju, u suprotnom žalba je nepravodobna (ZJN, NN 90/11, Članak 145.).
U svim postupcima javne nabave velike vrijednosti, rok za izjavljivanje žalbe je najviše
10 dana od završetka određene faze postupka (objava poziva na nadmetanje, objava
izmjena dokumentacije za nadmetanje, primitak odluke o nedopustivosti sudjelovanja,
objava prethodne obavijesti o namjeri sklapanja ugovora, primitak odluke o odabiru ili
odluke o poništenje), odnosno 5 dana za nabavu male vrijednosti (ZJN, NN 90/11,
Članci 146.-149.).
Žalitelj koji je propustio izjaviti žalbu u određenoj fazi postupka javne nabave nema
pravo na žalbu u kasnijoj fazi postupka za prethodnu fazu.
Rok za žalbu u slučaju sklapanja ugovora na temelju okvirnog sporazuma iznosi 30
dana od primitka odluke o sklapanju ugovora o javnoj nabavi na temelju okvirnog
sporazuma (ZJN, NN 90/11, Članak 152.).
42
Naručitelj je obvezan odmah, a najkasnije u roku pet dana od dana primitka žalbe
dostaviti Državnoj komisiji dokumentaciju koja se odnosi na postupak javne nabave te
svoje očitovanje. Ukoliko naručitelj ne postupi na taj način, Državna komisija mu šalje
poziv na dostavu dokumentacije uz upozorenje o pravnim posljedicama ako to ne učini
u roku od 5 dana. Ako naručitelj ni u ostavljenom roku ne ispuni svoju obvezu, Državna
komisija će poništiti postupak javne nabave u cijelosti ili djelomično, i/ili odrediti
novčanu kaznu naručitelju (ZJN, NN 90/11, Članci 155.,156.).
Ako je žalba nerazumljiva ili ne sadrži sve podatke i dokaze, Državna komisija će na to
upozoriti žalitelja i odrediti rok koji ne smije biti duži od pet dana, u kojem je žalitelj
dužan otkloniti nedostatke (ZJN, NN 90/11, Članak 160.).
Ako se nedostaci žalbe ne otklone u utvrđenom roku, žalba će se odbaciti kao neuredna.
U žalbenom postupku Državna komisija može (ZJN, NN 90/11, Članak 164.):
1. obustaviti žalbeni postupak,
2. odbaciti žalbu zbog nenadležnosti, nedopuštenosti, neurednosti, nepravodobnosti,
nedostatka pravnog interesa i zbog toga što je izjavljena od neovlaštene osobe,
3. odbiti žalbu,
4. poništiti odluku, postupak ili radnju u dijelu u kojem su zahvaćeni nezakonitošću,
uključujući diskriminirajuće tehničke, financijske i druge odredbe iz poziva na
nadmetanje, dokumentacije za nadmetanje ili ostale dokumentacije u vezi s postupkom
javne nabave,
5. poništiti ugovor o javnoj nabavi ili okvirni sporazum ili njegov dio,
6. odlučiti o zahtjevu za naknadu troškova žalbenog postupka,
7. odlučiti o prijedlogu za određivanje privremene mjere,
8. odlučiti o zahtjevu za odobrenjem nastavka postupka javne nabave odnosno sklapanja
ugovora o javnoj nabavi ili okvirnog sporazuma,
9. odrediti novčanu kaznu.
Državna komisija donijet će odluku u roku 30 dana od dana kompletiranja
dokumentacije žalbenog predmeta (ZJN, NN 90/11, Članak 171.).
43
Odluke dostavlja javnom objavom na internetskim stranicama Državne komisije,
iznimno ako ocijeni da postoje opravdani razlozi, dostavu odluke će izvršiti
preporučenom poštanskom pošiljkom ili na drugi dokaziv način.
Odluka Državne komisije je izvršna (Tenderi.hr, 2012.).
Protiv odluke Državne komisije može se pokrenuti upravni spor pred nadležnim
upravnim sudom.
U Tablici 3. prikazan je rad Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave kroz
uspješnost rješavanja zaprimljenih žalbenih predmeta.
Tablica 3. Prikaz rješavanja žalbenih predmeta u razdoblju od 2004.-2011. godine u RH
Godina Broj
predmeta Riješeno % Neriješeno %
2004 833 779 93,60 54 6,50
2005 801 748 93,38 53 6,62
2006 759 689 90,78 70 9,22
2007 685 622 90,80 63 9,20
2008 1,074 968 90,10 106 9,90
2009 1,534 1,374 89,60 160 10,40
2010 - - - - -
2011 2,190 1,888 86,21 302 13,79
Izvor: Dkom, 2012.
Trend porasta zaprimljenih žalbi od 2008. godine je iz razloga što je novi Zakon o
javnoj nabavi proširio mogućnost ulaganja žalbi u više faza postupka javne nabave.
Postotak rješenih svih zaprimljenih žalbi je u pravilu veći od 90 %, osim u 2009. i 2011.
Najveći razlog neriješenih slučajeva je taj što žalbena dokumentacija nije kompletirana.
44
5. KORUPCIJA U SUSTAVU JAVNE NABAVE
Jedno od područja javne uprave koje je posebno izloženo korupcijskim rizicima je
područje javne nabave.
Promatrajući odnos subjekata u postupku javne nabave, obje strane su dovoljno
motivirane da podlegnu izazovima korupcije, jer s jedne strane javni naručitelj odlučuje
o kupnji dobara koja nisu namijenjena njegovim osobnim potrebama i plaća ih novcem
koji nije njegov, a na drugoj strani je gospodarski subjekt koji svakako želi dobiti
unosan posao sa sigurnim platiteljem.
Svaka od faza postupka javne nabave sadrži korupcijske rizike mada se nepravilnosti
najčešće događaju pri izradi natječajne dokumentacije koja se sastavlja na način da daje
prednost određenom ponuđaču tj. propisuju se uvjeti za koje se unaprijed zna da ih
može ispuniti samo točno određeni ponuđač (Ministarstvo pravosuđa RH, 2011.).
Najveći rizici korupcije koji se odnose na aktivnosti i naručitelja i ponuditelja u sklopu
postupaka javne nabave (Ministarstvo gospodarstva, 2012.):
1. Planiranje, priprema i odabir postupaka javne nabave
nepotrebna investicija koja nema vrijednost za društvo
precijenjene potrebne količine
dokumentacija za nadmetanje propisana na diskriminatoran način
zahtijevane tehničke specifikacije koje sadrže uvjete koje ispunjava samo
određeni gospodarski subjekt
2. Provedba postupaka javne nabave
nepridržavanje uvjeta provedbe postupka javne nabave
neujednačeno ocjenjivanje dijelova ponuda
otkrivanje dijelova ponude određenog natjecatelja drugim ponuditeljima
pogrešno primjenjivanje kriterija za odabir
3. Realizacija ugovora
neizvršenje odredbi ugovora, posebno u pogledu kvalitete, cijene i roka
izmjene bitnih dijelova ugovora koje su u suprotnosti s provedenim postupkom
gubitak ili uništenje popratne dokumentacije.
45
Korupcija je prikrivena pojava i kao takva se ne može precizno izmjeriti.
Međutim, izrađuju se i javno objavljuju pokazatelji percepcije prisutnosti korupcije.
Svrha njihova objavljivanja je podizanje javne svijesti o korupciji, kao i ukazivanje
vladama zemalja na negativan imidž i nepovjerenje koje proizlazi kao posljedica
korupcije. Najčešće korišteni pokazatelji percepcije korupcije su Indeks kontrole
korupcije Svjetske banke i Indeks percepcije korupcije Transparency International-a.
Tablica 4. Indeks percepcije korupcije u RH i EU u 2012. godini
Zemlja Rezultat Zemlja Rezultat
Danska 90
Portugal 63
Finska 90 Slovenija 61
Švedska 88 Poljska 58
Nizozemska 84 Malta 57
Luksemburg 80 Mađarska 55
Njemačka 79 Litva 54
Belgija 75 Latvija 49
Ujedinjeno Kraljevstvo 74 Češka Republika 49
Francuska 71 Hrvatska 46
Austrija 69 Slovačka 46
Irska 69 Rumunjska 44
Cipar 66 Italija 42
Španjolska 65 Bugarska 41
Estonija 64 Grčka 36
Izvor: Transparency International Hrvatska, 2013.
Indeks percepcije korupcije temelji se na percepciji upućenih stručnjaka o prisutnosti
korupcije u pojedinoj zemlji, a ne na empiričkim podacima.
Procjenjuje se zloupotreba povjerenih ovlasti, podmićivanje dužnosnika, izigravanje
postupaka javne nabave, pronevjeru javnih sredstava, uspješnost antikorupcijskih mjera
u javnom sektoru, itd.
Zemlja se ocjenjuje na ljestvici od 0 (potpuna korupcija) do 100 (bez korupcije).
Po Indeksu percepcije korupcije prosječna ocjena koju su ostvarile zemlje Europske
unije je 63.6, a s rezultatom 46.0 Hrvatska je daleko ispod EU prosjeka, zajedno s
Slovačkom, a lošiju ocjenu imaju samo Rumunjska, Italija, Bugarska i Grčka.
46
Suvremeni trendovi suzbijanja korupcije sve više se okreću prevenciji na način da se
prepoznaju rizici nastanka korupcije te ih se preventivnim mjerama nastoji ukloniti,
odnosno pravovremenim usvajanjem zakona, izgradnjom institucija i osvješćivanjem
građana i medija nastoji se preduhitriti i spriječiti korupciju prije nego do nje uopće i
dođe.
Strateški dokumenti Republike Hrvatske koji se odnose na sprječavanje korupcije su
(Ministarstvo pravosuđa RH, 2011.):
Strategija suzbijanja korupcije (NN, br. 75/2008), Akcijski plan za suzbijanje korupcije
iz 2008. koji je revidiran 2010., Akcijski plan uz strategiju suzbijanja korupcije iz
2012., Antikorupcijski program za trgovačka društva u većinskom državnom vlasništvu
za razdoblje 2010.-2012.
Mjere u borbi protiv korupcije obuhvaćene strateškim dokumentima koji se odnose na
područje javne nabave su:
1. Provođenje nadzora nad provedbom Zakona o javnoj nabavi,
- praćenje objavljenih informacija u medijima, predstavke građana i anonimne
predstavke, odgovor na zahtjeve tijela državne uprave i gospodarskih subjekata
2. Jačanje pravnog okvira (javne nabave, koncesije, javno-privatno-partnerstvo),
- uspostava brzog, jednostavnog i dostupnog sustava pravne zaštite mogućeg u svim
fazama postupka javne nabave
3. Jačanje kontrolnih mehanizama
- uvid u detaljnu analizu dokumentacije za nadmetanje i postupke odabira ponuditelja na
nadmetanjima
- provedba projekta „Jačanje kapaciteta za sprječavanje nepravilnosti u postupku javne
nabave“
4. Jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti
- uvođenje obveze potpisivanja „izjave o povjerljivosti i nepristranosti“
5. Suradnja s drugim kontrolnim tijelima i državnim tijelima nadležnih za provedbu
Strategije
- zajedničko djelovanje vanjskih i unutarnjih institucija kontrole i revizije
- Sporazum o suradnji između Ministartsva gospodarstva i DORH-a (USKOK-a)
47
6. Objavljivanje i ažuriranje popisa poveznica internetskih stranica na kojima su
dostupni planovi nabave javnih naručitelja
- unaprjeđenje razvoja web portala javnih nabava
7. Jačanje svijesti o važnosti sprječavanja korupcije u sustavu javne nabave
- samostalno i u suradnji s organizacijama civilnog društva
8. Antikorupcijska i etička edukacija
- specijalistički programi za sve sudionike javne nabave
- edukacija službenika državnih tijela, jedinica lokalne i regionalne samouprave i ostalih
sudionika koji rade na poslovima javne nabave
9. Poticanje i ohrabrivane korištenja e-nabave
- upućivanjem i promidžbom u cilju jačanja transparentnosti i javnosti
10. Rad središnjih tijela za javnu nabavu
- pružanje savjetodavnih i konzulativnih usluga, pilot-projekti.
Korupcija sama po sebi može imati ozbiljne i dugotrajne posljedice za pojedince,
organizacije i društvo u cjelini. Ona šteti razvoju demokratskog i građanskog društva;
narušava vladavinu prava, gubi se povjerenje u javne institucije, doprinosi širenju
sumnje u demokraciju i moralne vrijednosti, povećava nejednakosti u društvu, šteti
razvoju poduzetničke klime, narušava tržišno natjecanje, prepreka je ekonomskom
razvoju, dovodi do gubitka proračunskog novca, pridonosi općem osjećaju nesigurnosti
i nezadovoljstva.
48
6. STATISTIČKA ANALIZA JAVNE NABAVE U RH I EU
6.1. Analiza javne nabave u RH
Obveza izrade godišnjih izvješća za javne i sektorske naručitelje, definirana je Zakonom
o javnoj nabavi te Uredbom o izvješćima, na način da naručitelji dostavljaju izvješće
putem EOJN-a na http://oglasnik-jn.nn.hr generiranjem svih podataka objavljenih
tijekom prethodne godine. Naručitelji su obvezni izvješće o javnoj nabavi za prethodnu
godinu izraditi i dostaviti do 31. ožujka.
Tablica 5. Broj objavljenih postupaka javne nabave od 2009.-2012. godine u RH
Vrsta
postupka
2009. 2010. 2011. 2012.
Broj % Broj % Broj % Broj %
Otvoreni
postupak 20.893 77,76 21.832 83,43 22.955 84,99 22.894 86,99
Ograničeni
postupak 204 0,76 108 0,41 64 0,24 43 0,16
Pregovarački
postupak s
prethodnom
objavom
300 1,12 96 0,37 102 0,38 139 0,53
Pregovarački
postupak bez
prethodne
objave
4.360 16,23 3.124 11,94 2.742 10,15 2.169 8,24
Natjecateljski
dijalog 1 0,00 9 0,03 - - - -
Natječaj 47 0,17 158 0,60 26 0,10 60 0,23
Usluge iz
dodatka II.B
(obrana i
sigurnost)
1.063 3,96 841 3,21 1.120 4,15 1.007 3,83
UKUPNO 26.868 100,00 26.168 100,00 27.009 100,00 26.317 100,00
Izvor: Statističko izvješće o javnoj nabavi RH, 2013.
U promatranom razdoblju najveći broj sklopljenih ugovora javne nabave zabilježen je
2011. godine. Više od tri četvrtine postupaka javne nabave provodi se kroz otvoreni
postupak. Najmanje korišten postupak javne nabave je natjecateljski dijalog.
49
Tablica 6. Vrijednost objavljenih postupaka javne nabave u RH od 2009.-2012. godine
Vrsta
postupka
2009. 2010. 2011. 2012.
Vrijednost % Vrijednost % Vrijednost % Vrijednost %
Otvoreni
postupak 29.845.433.446 79,88 16.010.919.803 79,36 21.936.536.728 83,57 29.752.166.505 89,48
Ograničeni
postupak 72.957.906 0,19 52.646.359 0,26 24.495.399 0,09 158.603.650. 0,48
Pregovarački
postupak s
prethodnom
objavom
837.375.927 2,24 810.319.655. 4,02 724.821.750 2,76 508.544.538 1,53
Pregovarački
postupak bez
prethodne
objave
6.144.876.877 16,45 2.839.736.133 14,07 2.994.015.002 11,41 2.268.566.558 6,88
Natjecateljski
dijalog 44.953.289 0,12 3.840.912 0,02 - - - -
Natječaj 8.216.696 0,02 53.241.182 0,26 5.130.644 0,02 2.357.827 0,01
Usluge iz
dodatka II.B
(obrana i
sigurnost)
408.925.374 1,10 405.136.055 2,01 564.108.955 2,15 513.068.752 1,54
UKUPNO 37.362.739.515 100,00 20.175.840.099 100,00 26.249.108.478 100,00 33.221.307.830 100,00
Izvor: Statističko izvješće o javnoj nabavi RH, 2013.
50
Prema podacima iz Tablice 6., u razdoblju od 2009.-2012. godine , najveća vrijednost
sklopljenih ugovora javne nabave zabilježena je 2009. godine. U 2010. godini
vrijednost objavljenih postupaka pala je za 85,2 % u odnosu na 2009. godinu. Nakon
toga vrijednost sklopljenih ugovora o javnoj nabavi raste 30,01 % u 2011., te 26,6 % u
2012. u odnosu na prethodne godine.
Vrijednosno najzastupljeniji postupak javne nabave je otvoreni postupak, koji bilježi
rast i po broju sklopljenih postupaka i po vrijednosti, te u 2012. godini sačinjava 89,99
% svih postupaka a vrijednosno čak 89,48 %.
Grafikon 1. Broj postupaka prema predmetu nabave od 2008.- 2012. godine u RH
7.321
5.909
5.204
12.640
8.318
5.910
14.148
7.297
4.723
13.525
7.776
5.708
13.744
7.232
5.341
0%
20%
40%
60%
80%
100%
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Izvođenje radova
Pružanje usluga
Isporuka roba
Izvor: Statističko izvješće o javnoj nabavi RH, 2013.
Od 2008.-2012. godine, u ukupnom broju objavljenih postupaka javne nabave prema
predmetu nabave, u pravilu su najzastupljeniji ugovori o nabavi robe u rasponu od
39,71% - 54,07%. Slijede ugovori o pružanju usluga (27,48% - 32,05%), te brojčano
najmanje prisutni ugovori o javnim radovima (18,05% - 28,23%).
Vrijednosti objavljenih postupaka za isto razdoblje prikazane su na Grafikonu 2.
51
Grafikon 2. Vrijednost predmeta nabave od 2008.-2012. godine u RH
26,09%
35,83%
38,08%
20,59%
21,08%
58,33%
40,07%
36,28%
23,66%
27,70%
36,36%
35,94%
42,93%
23,01%
34,06%
0%
20%
40%
60%
80%
100%
2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
Izvođenje radova
Pružanje usluga
Isporuka roba
Izvor: Statističko izvješće o javnoj nabavi RH, 2013.
Vrijednosti ugovora o javnoj nabavi prema predmetu nabave nisu proporcionalne broju
sklopljenih ugovora. Primjerice, 2008. i 2009. godine udio vrijednosti ugovora o javnim
radovima je najveći, dok su najbrojniji ugovori o isporuci roba vrijednosno najmanji.
2010. i 2012. najveću ukupnu vrijednost imaju ugovori o nabavi robe, a 2011. najveću
vrijednost zauzimaju ugovori o javnim uslugama.
Visoki postotak javnih radova 2009. godine objašnjava činjenica da je od 10
vrijednosno najvećih sklopljenih ugovora, 9 ugovora koji se odnose na radove za
izgradnju autoceste. Najveća vrijednost javne nabave od 2009. unutar promatranog
razdoblja pripisuje se velikom broju sklopljenih okvirnih sporazuma (na više godina).
U 2010. godini od deset po vrijednosti najvećih sklopljenih ugovora, osam se odnosi na
uslugu nabave dugoročnog kredita, a preostala dva ugovora odnose se na nabavu robe.
Slična je situacija i u 2011. godini jer od deset najvećih ugovora o javnoj nabavi, šest
ugovora se odnosi na javne usluge od čega je pet ugovora nabava dugoročnih kredita,
dva ugovora odnose se na nabavu robe te dva na nabavu radova.
U 2012. godini, u ukupnom broju objavljenih ugovora, brojčano i vrijednosno roba je
najviše zastupljena kao predmet nabave.
52
Grafikon 3. Udio javne nabave u BDP-u RH u razdoblju od 2007.-2012. godine
11,9 %12,19 %
16,34 %
9,04 %
7,41 %
10,46 %
0
2
4
6
8
10
12
14
16
18
2007. 2008. 2009. 2010. 2011. 2012.
%
Izvor: Ministarstvo gospodarstva Uprava za sustav javne nabave, 2013.
Udio javne nabave u BDP-u 2007. godine može se objasniti i donošenjem novog
Zakona o javnoj nabavi koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008. godine, što je potaklo
veliki broj naručitelja da krajem 2007. godine započne postupke javne nabave za
naredno razdoblje sukladno odredbama starog Zakona, kako bi osigurali što duže
vrijeme prilagodbe novoj legislativi u području javne nabave. Promatrajući udio ukupne
javne nabave u BDP-u u periodu od 2007. do 2010. godine, uočljivo je da udio javne
nabave u BDP-u bilježi pad, osim u 2009. godini, koja je specifična po vrlo visokoj
vrijednosti javnih radova zbog izgradnje autoceste Zagreb-Split-Dubrovnik, gdje je
naručitelj Hrvatske autoceste d.o.o. sudjelovao s udjelom od čak 25,6 % u ukupnoj
vrijednosti nabave. U 2011. godini udio ukupne javne nabave bilježi rast prvenstveno
zbog porasta ukupne vrijednosti javne nabave, te se rast nastavlja i u 2012.
53
Tablica 7. Vrijednost javne nabave prema zemlji ponuditelja u RH
Zemlja
ponuditelja
2010. 2011. 2012.
Broj
ugovora
%
vrijednosti
Broj
ugovora
%
vrijednosti
Broj
ugovora
%
vrijednosti
Austrija 17 0,20 23 0,20 26 0,35
Belgija - - 4 0,00 10 0,01
Danska 3 0,01 3 0,00 5 0,01
Francuska 9 0,42 16 0,11 16 0,31
Irska 5 0,01 6 0,01 3 0,00
Italija 8 0,25 16 0,58 15 0,04
Mađarska 2 0,00 1 0,00 5 0,06
Nizozemska 5 0,01 10 0,02 7 0,07
Njemačka 28 0,11 31 1,35 26 0,14
Poljska 1 0,00 1 0,01 1 0,00
Slovačka 3 0,01 1 0,00 4 0,01
Slovenija 20 0,02 23 0,19 29 0,06
Velika Britanija 12 0,86 17 1,18 14 0,05
EU 116 1,91 165 3,71 173 1,20
Bangladeš 8 0,01 4 0,00 2 0,00
BiH - - - - 2 0,00
Indija 1 0,00 5 0,00 2 0,00
Japan 1 0,00 - - - -
Kanada 1 0,01 3 0,01 5 0,02
Kina 6 0,01 8 0,01 3 0,00
Norveška 3 0,01 2 0,01 3 0,00
Srbija 3 0,03 - - 2 0,00
Švicarska 6 0,01 8 0,01 8 0,02
SAD 13 0,27 17 0,10 14 0,42
Izvan RH
UKUPNO 154 2,26 204 3,84 228 1,84
Hrvatska 26.014 97,74 26.805 96,16 26.089 98,16
Izvor: Statističko izvješće o javnoj nabavi RH, 2013.
Broj sklopljenih ugovora od 2010.-2012. godine s ponuditeljima izvan Hrvatske je u
porastu. Najveći broj ugovora sklopljen je u navedenom razdoblju s ponuditeljima iz
Njemačke (85), Slovenije (72) i Austrije (66). Ugovori s ukupnom najvećom vrijednosti
unutar ove 3 godine sklopljeni su s ponuditeljima iz Velike Britanije (2,09%),
Njemačke (1,6%) te Italije (0,87%). Najviše ugovora i s najvećom vrijednosti
sklopljeno je izvan EU s Sjedinjenim Američkim Državama.
54
6.2. Analiza javne nabave u EU
Europska unija predstavlja najveće tržište javne nabave u svijetu.
Kako bi se omogućio nadzor zajedničkog zakonodavstva i veća transparentnost,
Europska je komisija osnovala informacijski sustav za javne nabavke – SIMAP i
poseban sustav za provjeru ispravnosti provođenja programa i projekata koje financira
EU. U dobrom provođenju politike javnih nabavki EU-a važne su karike (Kandžija i
Cvečić, 2011., str. 433):
TED – višejezična baza podataka o ugovorima javnih nabavki objavljenih u
dopunama Službenog glasila EU-a (seija S),
Zajednički vokabular za javne nabavke (CPV) uspostavljen uredbom
2195/2002/EC i obvezujući od 1. veljače 2006. godine, kako bi pomogao
zemljama članicama u transponiranju smjernica EU-a o obradi poziva na
dostavljanje ponuda u Službenom glasilu EU-a uz pomoć jedinstvenog sustava
klasifikacije pri opisivanju predmeta javnih ugovora,
Savjetodavni odbor za otvaranje tržišta javnih nabavki – nadgleda primjenu
smjernica EU-a, brine o njihovoj jednakoj primjeni u zemljama članicama i
proučava pritužbe poslovnih subjekata,
Opservatorij za javne nabave – nadgleda liberalizaciju u EU i učinke u trećim
zemljama.
Slika 1. Sustav oglašavanja u EU
SIMAP Informacije i instrumenti Europskog sustava javnih nabavki
eNotices Mrežni obrasci za pripremu
oglasa za javne nabavke
TED (Tenders Electronic Daily)
TED je online verzija
'Dodatka Službenom listu EU'
posvećena europskoj javnoj nabavi
eSenders Sustav izravnog podnošenja
oglasa za javne nabavke
Izvor: prilagođeno prema SIMAP, 2009.
Uz službenu internetsku stranicu javne nabave EU (TED) i Informacijski servis javne
nabave (SIMAP), važni alati u sustavu oglašavanja javne nabave EU su i „E-notices“
55
(alat koji pojednostavljuje i ubrzava pripremu i objavljivanje obavijesti o natječajima) i
„E-senders“ (usluga za slanje obavijesti o javnoj nabavi preko koje ponuda ulazi u
online bazu javnih natječaja Europske unije).
Tablica 8. Broj objavljenih tendera po državama u TED-u u razdoblju od 2007.-2011.
godine
Zemlja 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Austrija 2 971 3 188 3 089 2 941 3 042
Belgija 3 553 4 450 4 371 4 557 5 477
Bugarska 953 1 777 1 323 1 397 1 821
Cipar 386 446 496 473 458
Češka Republika 2 449 2 419 2 687 2 961 3 769
Danska 1 707 1 979 1 873 2 169 2 619
Estonija 382 514 417 636 816
Finska 2 198 2 746 2 963 3 193 3 252
Francuska 41 987 42 548 43 180 45 315 45 916
Grčka 3 485 2 970 2 662 3 494 2 354
Irska 1 801 1 572 1 292 1 296 1 356
Italija 9 400 9 716 9 410 9 699 9 544
Latvija 1 068 1 023 694 790 986
Litva 1 675 1 637 1 340 1 809 2 413
Luksemburg 336 369 390 399 367
Mađarska 1 904 2 354 2 777 2 741 2 640
Malta 187 106 311 166 230
Nizozemska 3 743 3 972 4 340 4 032 3 949
Njemačka 16 196 17 377 20 694 21 836 22 370
Poljska 11 081 13 362 14 161 18 507 21 209
Portugal 1 246 1 445 1 539 1 798 1 623
Rumunjska 5 650 5 480 3 859 3 676 4 001
Slovačka 505 619 813 781 1 164
Slovenija 1 161 1 240 1 310 1 280 1 485
Španjolska 9 909 10 843 11 469 10 539 8 811
Švedska 3 909 3 936 4 185 4 948 5 479
UK 12 849 13 360 13 182 11 625 11 009
Ukupno EU 27 142 691 151 448 154 827 163 058 168 160
Izvor: Europska komisija, 2012.
Prema podacima iz Tablice 3., može se primijetiti da je ukupan broj poziva na
nadmetanje objavljenih u TED-u u kontinuiranom porastu u promatranim godinama.
Najviše objava dolazi iz Francuske, Njemačke, Poljske i Ujedinjenog Kraljevstva.
56
Tablica 9. Udio javne nabave u BDP-u EU u razdoblju od 2007.-2011. godine
Zemlja 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.
Austrija 19,5 21,0 22,6 22,9 21,9
Belgija 14,8 15,4 16,6 16,3 16,4
Bugarska 16,1 19,8 18,6 18,0 16,8
Cipar 9,3 9,5 11,2 11,0 10,3
Češka Republika 22,9 24,3 25,6 24,8 23,5
Danska 15,2 15,7 17,6 17,4 17,1
Estonija 17,4 18,8 20,9 19,6 18,8
Finska 16,4 17,5 19,8 19,6 19,2
Francuska 17,4 17,6 18,9 19,0 18,5
Grčka 12,1 12,2 12,7 10,7 8,8
Irska 14,7 16,5 16,3 16,1 14,6
Italija 14,6 14,9 16,5 16,2 15,9
Latvija 20,0 16,1 20,2 20,5 20,1
Litva 16,3 16,2 16,7 17,8 16,0
Luksemburg 13,2 14,5 16,1 15,7 15,0
Mađarska 20,7 20,3 23,1 23,2 22,1
Malta 14,1 13,5 13,8 13,4 14,0
Nizozemska 26,5 27,3 30,3 30,2 29,5
Njemačka 16,9 17,6 19,6 19,4 19,1
Poljska 18,1 18,4 20,1 20,6 19,9
Portugal 18,0 18,0 20,3 21,3 19,7
Rumunjska 23,7 24,1 26,2 26,1 24,6
Slovačka 23,6 21,9 24,1 23,6 22,0
Slovenija 15,2 16,0 17,3 17,7 16,9
Španjolska 16,1 16,0 17,4 16,9 15,5
Švedska 17,6 18,4 20,3 19,5 19,0
UK 19,5 20,8 24,0 22,8 21,6
Ukupno EU 27 17,6 18,1 20,0 19,7 19,0
Izvor: Europska komisija, 2012.
Od 2007. do 2011., u Europskoj uniji je udio javne nabave u BDP-u iznosio 18,9 %.
Najveći udio javne nabave u BDP-u u istom razdoblju imale su zemlje; Nizozemska
(28.8 %), Rumunjska (24,9 %), Češka (24,2 %) i Slovačka (23 %).
Najmanji udio javne nabave u BDP-u imale su zemlje; Cipar (10,3 %), Grčka (11,3 %),
Malta (13,8 %) i Luksemburg (14,9 %).
U istom razdoblju udio javne nabave u BDP-u Republike Hrvatske je iznosio 11,2 %.
57
7. BILANCA UČINKA PRILAGOĐAVANJA ZAKONODAVSTVU EU
Godine 2001. donesen je prvi Zakon o javnoj nabavi (NN, br.117/01) s ciljem
usuglašavanja nacionalnog zakonodavstva RH sa zakonodavstvom EU. Međutim, taj
Zakon nije obuhvatio sve standarde i zahtjeve na području javne nabave i kao takav je
samo djelomično bio usklađen.
ZJN (NN, br.110/07) koji je stupio na snagu 1. siječnja 2008., s izmjenama i dopunama,
značajno je unaprijedio područje javne nabave u RH, a trenutno važeći Zakon o javnoj
nabavi (NN, br. 90/11) s izmjenama i dopunama ZJN-a (NN, br. 83/13) u potpunosti
prihvaća pravnu stečevinu EU.
Današnji sustav javne nabave RH po svom zakonodavnom okviru slijedi zahtjeve,
standarde i načela koja uređuju područje javne nabave. Promatrajući reforme sustava
kroz godine mogu se izdvojiti slijedeći koraci i promjene zahvaljujući kojima je sustav
doveden na današnju razinu:
prošireni su postupci javne nabave odnosno omogućen je veći izbor načina na
koji naručitelj planira provesti javnu nabavu, ali je uz to smanjen formalizam u
samim postupcima;
pojednostavljeni su određeni dijelovi postupka i time uklonjene nepotrebne
administrativne zapreke;
smanjeni su troškovi provedbe javne nabave i za naručitelje i za ponuditelje što
je omogućilo bržu i efikasniju provedbu nabave;
obveza elektronskog objavljivanja ugovora i obavijesti o fazama postupka,
uvođenje elektroničke komunikacije i osnivanje registra obveznika javne nabave
za povezivanje sudionika javne nabave i osiguravanja dostupnosti informacija i
aktualnosti u svrhu transparentnosti i dostupnosti;
institucionalno jačanje kroz osnivanje Državnog ureda za središnju javnu nabavu
u cilju stvaranja ušteda te uspostavljanje Državne komisije za kontrolu
postupaka javne nabave u cilju očuvanja zakonitosti postupka i pružanja pravne
zaštite sudionicima u postupku;
kompletiranje sustava kroz povezivanje s područjem javno privatnog partnerstva
i s koncesijama;
58
adminstrativno jačanje kroz obuku sudionika i uvođenje obveze posjedovanja
certifikata za predstavnika naručitelja;
podizanje svijesti i zanimanja javnosti za javnu nabavu, a kao posljedica je i
projekt web interaktivne baze podataka o javnoj nabavi u RH -
http://integrityobservers.eu/ - alat za nadziranje transparentnosti i određivanje
slabih točaka u provođenju postupka javne nabave te osmišljavanje mjera za
osnaživanje sustava; i drugo.
Unatoč brojnim pomacima i napretku sustava javne nabave u RH, mogu se uočiti i neke
slabosti postojećeg sustava:
dominacija kriterija najniže cijena (99,55 %) nad kriterijem ekonomski
najpovoljnije ponude (0,45 %), u krajnoj liniji može uvelike utjecati na
privlačnost tržišta javne nabave u RH od strane ponuditelja koji su okrenuti
isključivo kvaliteti i ne mogu se natjecati samo po kriteriju cijene;
prijelaz na E-nabavu - provedba određenih faza e-javne nabave već je uvedena
kao obvezna kao npr. zahtjevi koji se odnose na obvezno sastavljanje, slanje i
objavljivanje objava javne nabave na standardnim obrascima i elektronički
pristup dokumentaciji za nadmetanje u Elektroničkom oglasniku javne nabave
Republike Hrvatske, uvedena je i elektronička dražba, ali ostale komponente kao
npr. e-račun, e-plaćanje, e-ocjena, e-katalog, i dr. nisu uspostavljene i njihova
primjena će biti zasigurno vrlo zahtjevna (uzimajući u obzir visoke troškove
primjene, vrijeme prilagodbe posebno za male i srednje poduzetnike).
59
8. ZAKLJUČAK
U procesu pridruživanja Europskoj uniji, Republika Hrvatska je imala obvezu provedbe
promjene zakona i propisa u cilju usklađivanja s pravnom stečevinom EU. U pogledu
sustava javne nabave, radi prilagode hrvatskog zakonodavstva europskim pravilima o
javnoj nabavi, u prosincu 2001. godine donesen je Zakon o javnoj nabavi, kojim su
potaknute reforme sustava javne nabave u Republici Hrvatskoj. Uz mnoge izmjene i
dopune krovnog zakona, uz donošenje Zakona o koncesijama, Zakona o javno-
privatnom partnerstvu i Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne
nabave, sustav javne nabave u RH je moderniziran i prilagođen sukladno Direktivama
EU, te je u konačnoj ocjeni u potpunosti usklađen s sustavom javne nabave EU.
Usklađenost nacionalnih sustava javne nabave zemalja članica jedan je od najvažnijih
preduvjeta za provedbu Unutarnjeg tržišta i uklanjanje prepreka za slobodnu trgovinu
unutar EU.
Sustav javne nabave mora osigurati ekonomične i učinkovite postupke, te racionalno
trošenje novca poreznih obveznika u cilju osiguranja najbolje vrijednosti za novac, ali i
jednake uvjete za sve sudionike postupka. Pretpostavka za svaki postupak javne nabave
je uzimanje u obzir temeljnih sloboda zajedničkog unutarnjeg tržišta; sloboda kretanja
roba, sloboda pružanja usluga, sloboda poslovnog nastana, te načelo tržišnog natjecanja,
načelo jednakog tretmana, zabrana svake diskriminacije te transparentnost postupka.
Primjenom načela unutarnjeg tržišta u postupcima javne nabave osigurava se bolja
raspodjela gospodarskih resursa i racionalnija upotreba javnih sredstava te zbog veće
konkurentnosti, tijela javne uprave nabavljaju proizvode i usluge najbolje kvalitete i po
najboljoj cijeni. Davanjem prednosti najboljim poduzetnicima na europskom tržištu
potiče se konkurentnost europskih tvrtki, koje se onda mogu širiti i razvijati svoja
tržišta, te uz poštivanje načela transparentnosti, jednakog postupanja i učinkovitosti,
smanjuje se i rizik od korupcije. Jedinstveno tržište može se postići samo ako sva
poduzeća mogu jednakopravno sudjelovati u postupcima javne nabave.
Pretpostavke za efikasno tržišno gospodarstvo utječu na smanjenje cijena, širi izbor,
inovacije te u konačnici i rast nacionalnog dohotka.
60
Po svojoj prirodi, područje javne nabave je vrlo bitno za cjelokupno društvo jer
predstavlja postupke pomoću kojih se nabavljaju robe, radovi i usluge neophodni za
nesmetano funkcioniranje države na središnjoj i lokalnoj razini kao i trgovačkih
društava u vlasništvu, ili u drugoj svezi sa državom.
Javna nabava uvelike utječe na gospodarstvo obzirom na velike vrijednosti ugovora o
javnoj nabavi koji se sklapaju i s obzirom na njihov značajan udio u BDP-u.
S obzirom na visok udio javne nabave u zemljama EU koje su najbliže Republici
Hrvatskoj prema stupnju gospodarskog razvoja, kao npr. Rumunjska, Slovačka, Češka,
Slovenija i Bugarska, u budućnosti se može očekivati i porast udjela javne nabave u
RH.
Potvrda uređenog sustava javne nabave u RH i prilagođenog sukladno zahtjevima EU se
može dobiti i iz činjenice da je broj stranih ponuditelja iz zemalja članica EU u
značajnom porastu, baš kao i prisutnost ponuditelja iz ostatka svijeta.
Za učinkovit i racionalan postupak javne nabave potrebna su i kontinuirana provođenja
različitih oblika edukacija o primjeni zakonodavstva za područje javne nabave, ali i
edukacija o štetnosti korupcije u javnoj nabavi i negativnim posljedicama koje iz nje
proizlaze po pojedinca i cjelokupno gospodarstvo.
Kontinuirana edukacija državnih i javnih službenika, ali i poduzetnika u Republici
Hrvatskoj, iznimno je važna i iz razloga što se od 1. srpnja dodjela sredstava iz EU
fondova vrši prema svim pravilima javne nabave. Projekti financirani iz Europske unije
putem strukturnih fondova provode se prema hrvatskom Zakonu o javnoj nabavi uz
transparentno i ekonomično trošenje sredstava.
Unatoč usklađenosti sustava javne nabave RH s svim relevantnim propisima EU,
Republika Hrvatska treba i dalje ustrajati na jačanju kapaciteta svih sudionika u sustavu
javne nabave, posebice u sprječavanje nepravilnosti u postupcima nabave i razvoju
elektroničke javne nabave.
61
LITERATURA
KNJIGE
1. Franjković, I. i suradnici, 2010., Sustav i praksa javne nabave, Hrvatska zajednica
računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb
2. Ivanušec, D. i suradnici, 2009., Javna nabava, Novi informator, Zagreb
3. Jukić, Z., i suradnici, 2012., Provedbeni propisi u sustavu javne nabave, Hrvatska
zajednica računovođa i financijskih djelatnika, Zagreb
4. Kandžija, V., Cvečić, I., 2011., Ekonomika i politika Europske unije, Ekonomski
fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka
5. Kolar, T. i suradnici, 2012., Primjena novog zakona o javnoj nabavi i novih
podzakonskih propisa, Inženjerski biro, Zagreb
ČLANCI I PUBLIKACIJE
6. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, lipanj 2009., Priručnik o
pravnoj zaštiti u postupcima javne nabave za ponuditelje
7. Hunjak, T., 2012., Ekonomski najpovoljnija ponuda – u potrazi za dobrom praksom,
Fakultet organizacije i informatike, Varaždin, dostupno na: http://www.matematika.hr/_
download/repository/hunjak_hmd_ing_21_3_2013.pdf; pregledano: 10.07.2013.
8. Loboja, A., 2012., Glavne novine u postupcima javne nabave, Narodne novine,
Zagreb
9. Ljubanović, B., Britvić Vetma, B., 2011., Hrvatsko pravo javne nabave – usklađenost
s pravom EU, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god. 48, br. 2, str. 407-417
10. Medvedović, D., 2011., Upravna zaštita sudionika u postupku javne nabave u
hrvatskom pravu, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, god.48, br.2, str. 381-406
11. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, srpanj 2008., Javna nabava,
dostupno na: http://www.logincee.org/file/ 16745/library; pregledano: 20.06.2013.
12. Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva, travanj 2009., Javna nabava,
dostupno na: http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/userfiles/file/Razne%20
publikacije/Minivodic_za_poslovnu_zajednicu.pdf; pregledano: 20.06.2013.
13. Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave, travanj 2013., Smjernice
br. 1, Kriteriji za odabir ponude
62
OSTALO
14. Zakon o javnoj nabavi, 2011., Narodne novine, Zagreb, broj 90
INTERNET IZVORI:
15. Central European Free Trade Association Portal, 2012., Javna nabava, dostupno na:
http://www.ceftatradeportal.com/croatia/index.php?option=com_k2&view=item&layout
=item&id=30&Itemid=80&lang=cr; pregledano: 20.06.2013.
16. Centar za podršku i promociju europskih integracija - CePPEI, 2010., dostupno na:
http://ceppei.ba/bos/index.php?option=com_content&view=article&id=4347:direktive-
eu-iz-oblasti-javnih-nabavki-i-komparacija-sa-&catid=52:direktive&Itemid =73;
pregledano: 21.06.2013.
17. Agencija za javne nabavke, travanj 2009., Priručnik za javne nabavke, Sarajevo,
dostupno na: http://www.javnenabavke.ba/index.php?id=12pub&pub=1&jezik=bs;
pregledano: 20.06.2013.
18. Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave, 2013., Pravni okvir javne
nabave u RH, dostupno na: http://www.dkom.hr/default.aspx?id=66; pregledano:
20.06.2013.
19. Internetski portal Poslovni dnevnik, 2012., dostupno na: http://www.poslovni.hr/
hrvatska/odzvonilo-dampingu-i-neplacanju-podizvoaca-193725; pregledano:
22.06.2013.
20. Elektronički oglasnik javne nabave RH, 2013., Zakoni i pripadajući podzakonski
propisi, dostupno na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik/clanak/span-stylecolor-be0b04zakoni-
i-pripadajuci-podzakonski-propisispan/0/171/; pregledano: 20.06.2013.
21. Ministarstvo financija Republike Hrvatske, studeni 2012., Izvješće Vlade RH o
koncesijama u Republici Hrvatskoj, dostupno na: http://www.mfin.hr/hr/koncesije;
pregledano: 21.06.2013.
22. Agencija za javno-privatno partnerstvo, 2012., dostupno na: http://www.ajpp.hr/
naslovnica/vijesti/ objavljen-zakon-o-javno-privatnom-partnerstvu.aspx; pregledano:
21.06.2013.
23. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, 2012., Izvješće Europske komisije,
dostupno na: http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska-unija/izvjesca/europska-
komisija0/; pregledano: 22.06.2013.
24. Servis Tenderi.hr, 2012., Pravna zaštita i praksa DKOM, dostupno na:
http://www.tenderi.hr/infobereich/literatur.htm; pregledano: 25.06.2013.
25. Ministarstvo pravosuđa Republike Hrvatske, 2011., Sprječavanje korupcije,
dostupno na:http://www.antikorupcija.hr/javne-nabave; pregledano: 26.06.2013.
63
26. Portal javne nabave, Ministarstvo gospodarstva, 2012., Sprječavanje korupcije i
sukoba interesa, dostupno na: http://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=3426;
pregledano: 27.06.2013.
27. Transparency International Hrvatska, 2013., Indeks percepcije korupcije, dostupno
na: http://www.transparency.hr/index.php?id=363; pregledano: 28.06.2013.
28. Elektronički oglasnik javne nabave RH, 2013., Statistika objava javne nabave iz
EOJN-a, dostupno na: https://eojn.nn.hr/Oglasnik/clanak/span-stylecolor-005183
statistika-objava -javne-nabave-iz-eojnaspan/0/142; pregledano: 29.06.2013.
29. Ministarstvo gospodarstva Uprava za sustav javne nabave, 2012., Statističko
izvješće o javnoj nabavi u Republici Hrvatskoj za 2011. godinu, dostupno na:
http://www.javnanabava.hr/default.aspx?id=3425; pregledano: 01.07.2013.
30. SIMAP, 2009., dostupno na: http://simap.europa.eu/index_en.htm; pregledano:
01.07.2013.
31. Europska komisija, 2012., Indikatori javne nabave 2011., dostupno na:
http://ec.europa.eu/internal_market/publicprocurement/docs/modernising_rules/public-
procurement-indicators-2011_en.pdf; pregledano: 05.07.2013.
32. Europska komisija, 2011., Javna nabava u Europi., dostupno na:
http://ec.europa.eu/internal_market/publicprocurement/docs/modernising_rules/cost-
effectiveness_en.pdf; pregledano: 16.09.2013.
64
POPIS TABLICA
Redni broj Naslov tablice Stranica
1 Korišteni kriteriji odabira ponude u zemljama članicama EU
u 2010. godini 38
2 Udio kriterija odabira ponude u Republici Hrvatskoj 39
3 Prikaz rješavanja žalbenih predmeta u razdoblju od 2004.-
2011. godine u RH 43
4 Indeks percepcije korupcije u RH i EU u 2012. godini 45
5 Broj objavljenih postupaka javne nabave od 2009.-2012.
godine u RH 48
6 Vrijednost objavljenih postupaka javne nabave u RH od
2009.-2012. godine 49
7 Vrijednost javne nabave prema zemlji ponuditelja u RH 53
8 Broj objavljenih tendera po državama u TED-u u razdoblju
od 2007.-2011. godine 55
9 Udio javne nabave u BDP-u EU u razdoblju od 2007.-2011.
godine 56
POPIS GRAFIKONA
Redni broj Naslov grafikona Stranica
1 Broj postupaka prema predmetu nabave od 2008.- 2012.
godine u RH 50
2 Vrijednost predmeta nabave od 2008.-2012. godine u RH 51
3 Udio javne nabave u BDP-u RH u razdoblju od 2007.-2012.
godine 52
POPIS SLIKA
Redni broj Naslov slike Stranica
1 Sustav oglašavanja u EU 54
65
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom SUSTAV JAVNE NABAVE U
REPUBLICI HRVATSKOJ I EU izradio samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.
Alena Hosta, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Vinko
Zaninović, mag.oec. U radu sam primijenio metodologiju znanstvenoistraživačkog
rada i koristio literaturu koja je navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe
spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti koje sam izravno ili
parafrazirajući naveo u diplomskom radu na uobičajen, standardan način citirao
sam i povezao s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu
hrvatskog jezika.
Suglasan sam s objavom diplomskog rada na službenim stranicama Fakulteta.
Student
Ivica Medved
