IZAZOVI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

8/19/2019 IZAZOVI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE

1/13

Predhodno znanstveno priopćenje Preliminary scientific communication

Danijela Martinović1, Mensur Ćemalović2, Jasmina Karišik 3

IZAZOVI !IMJ"#" O$#OV%JIVI& IZVO!A "#"!'IJ"

(&A%%"#'") O* !"#"+A$%" "#"!' )O-!(")

Sažetak

Globalizacija, postindustralizacija i hiperprodukcija, koje su prvenstveno bazirane nanezajažljivoj želji za profitom, su dovele do zagađenja čovjekove okoline !ajveći

problem predstavljaju gasovi kao "to su ugljični dioksid i metan, gasovi koji izazivajuefekat staklene ba"te #toga je veoma je bitno da se utvrdi udjel pojedinih gasova uukupnoj količini kao i njihov pojedinačni $doprinos% ukupnom zagađenju #lijede mjere

za njihovo smanjivanje ili eliminiranje &ao potpisnica mnogobrojnih međunarodnihugovora i konvencija vezanih za za"titu okoli"a kao i razvoj obnovljivih izvora energije'(govora o uspostavljanju )nergetske zajednice *ugoistočne )vrope, +kvirnog

sporazuma o klimatskim promjenama, &yoto protokola, )spoo konvencije itd, -osna i .ercegovina se obavezala na dono"enja niza zakona vezanih za energiju, obnovljiveizvore i za"titu okoli"a !o, -i. nema strategiju razvoja obnovljivih izvora energija,

strategiju za"tite okoli"a ali ni zakone vezane za energetsku efikasnost /azlog leži unepostojanju adekvatne regulative, neodgovornosti u implementaciji međunarodnihugovora koji poprimaju političku dimenziju kao i nedostatku koordinacije izmeđudržave i nižih nivoa vlasti 0akođer, značajan problem predstavljaju kadrovskaneosposobljenost, financijska ograničenja u transponovanju savremenih tehnologijakao i nedovoljan senzibilitet javnosti vezan za potrebu za"tite okoli"a i razvojobnovljivih izvora energije !avedeni članak daje pregled legislative u -i.,međunarodnih obaveza i ugovora, stanja u implementaciji projekata vezanih za za"tituokoli"a i obnovljive izvore kao i gore spomenutih ograničenja

Ključne riječi 1 zagađenje, efekat staklene ba"te, za"tita okoli"a, obnovljivi izvorienergije

Abstract

Globalization, post industrialization and overproduction, 2hich are primarily based onthe desire for profit, have led to environmental pollution 0he biggest problems are

gases such as carbon dio3ide and methane, the gases 2hich are causing the greenhouseeffect 4t is necessary to determine the percentage of certain gases in the total amount as2ell as their individual 5contributions5 to the total pollution 0he follo2ing includesmeasures for their reduction or elimination 6s a contractor of numerous international

1 Do./ 0r/ Danijela Martinović, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo

2

Dr/ s./ Mensur Ćemalović, Srednja ekonomska škola, Cazin3 Mr/ s./ Jasmina Karišik, Ekonomski fakultet Univerziteta u Sarajevu, Sarajevo


2/13

agreements and conventions related to environment protection and rene2able sources'0reaty establishing the )nergy 7ommunity of #outheast )urope, the 8rame2ork 7onvention on 7limate 7hange, &yoto Protocol, the )spoo 7onvention, etc -9. iscommitted to pass a series of state la2s related to energy, rene2able sources and environmental protection -9. does not have a rene2able sources development and

environment protection strategy 2ell as a no la2s related to energy efficiency 0hereason lies in the lack of ade:uate regulation, non;responsibility in the implementationof international commitments and obligations 2hich assumes a political dimension alsoand lack of coordination bet2een state and lo2er government levels 6lso, personnel 'in competence, financial constraints in transposing the developed technologies as 2ell as insufficient public sensitized to issues of environmental protection and development of rene2able sources represent significant obstacles for development 0he follo2ing te3t 2ill give an overvie2 of the legislation in -9., the international obligations and commitments, implementation of projects related to environmental protection and rene2able sources as the limitations mentioned above

Key words: pollution, greenhouse effect, environmental protection, rene2able sources

1/ -VOD

Posljednjih dvadesetak godina desile su se nagle klimatske promjene. O tome svjedoče iofiijelni podai! "#$te godine prošlog stolje%a su &ile najtoplije u zadnjih '## godina, od

početka sistematskog pra%enja temperatura na našoj planeti. U navedenom periodu je prosječna temperatura na (emlji porasla za #,) stepeni što predstavlja najve%i porasttemperature u posljednjih hiljadu godina. *agle osilaije temperatura dovode do smjenesušnih i izrazito kišnih perioda na područjima koja nikada nisu imala tropsku ili suptropsku

klimu, topljenje ledenjaka i rast nivoa svjetskih mora. +ovjek je prvenstveno uzročnik ovakvih klimatskih poreme%aja. lo&alizaija, postindustralizaija i hiperprodukija u čijojosnovi prvenstveno le-i -elja za profitom je dovela do zagaivanja okoliša / vode, zemlje izraka. *ajve%i pro&lem predstavljaju gasovi kao što su kar&on dioksid, metan te azotnidioksid, gasovi koji izazivaju efekt staklenika. *jihova konentraija u atmosferi se u zadnjihstotinu godina naglo pove%ala, u rasponu od 0"1 2CO'3 do više od 4##1 2metan3. 5ko senastavi ovakav trend rasta stakleničkih plinova, posljedie po našu planetu i nas same %e &itikatastrofalne. Projenjuje se, da %e u tom slučaju, temperatura (emlje porasti za četiri do petstupnjeva u sljede%ih stotinu godina. Poplave i suše, nagla zahlaenja, olujni vjetrovi i kao

posljedia ve%a smrtnost ljudi, promjena ekosistema, izumiranje &iljnih i -ivotinjskih vrsta,nedostatak o&radivih površina i pitke vode. 6zvjesne su i pojave različitih zaraznih &olesti kaoi &olesti uzrokovanih zagaenjem zraka i zemljišta7


3/13

mogu%nostima smanjivanje konentraije stakleničkih plinova do '#'#. godine, po različitimsektorima. *avedene pretpostavke se &aziraju na o&avezi smanjivanja emisije CO' za 0# 12umjesto ranije utvrenih '#13 u zemljama Evropske unije, uz pretpostavku da %e njihov

primjer slijediti i drugi, najve%i svjetski emitenti.D

=a&ela 4! ogu%nosti smanjenja stakleničkih plinova do '#'#. godineSektor Stanje u 4""#. godini 2umilionima tona ekvivalenataugljičnog dioksida3

ogu%e smanjenje do '#'#.godine 2u milionima tonaekvivalenata ugljičnog dioksida3

(grade sa ureajima 4)7) 4###$44##Promet 2sao&ra%aj3 4#F 0##$F##6ndustrija!

$ &olje iskorištenjeenergije

$ &olje korištenjerepromaterijala

''"0 F##$"##

)##

Poljoprivreda 40)#$0#7# 0D#$FD#Otklanjanje otpada '7# '##Proizvodnja električne energije 4)'# 0D#$F##

Podai u ta&eli su iskazani u tzv. ekvivalentima ugljičnog dioksida koji predstavlja jediniu mjere za izra-avanje djelovanja stakleničkih plinova. Sama jedinia mjere upu%uje načinjeniu da od svih stakleničkih plinova, ugljen dioksid u najve%oj mjeri pridonosi zagaenjunaše planete. *o, on nije jedini zagaivač. U nastavku teksta slijedi kratki osvrt na prirodu ispeifičnosti pojedinih vrsta stakleničkih plinova kao i mogu%e mjere njihovog smanjivanjaiGili eliminiranja.(gljični dioksid ; Od sedamdesetih godina prošlog stolje%a u zemljinu atmosferu je emitirano

više od 4D# milijardi tona ugljičnih plinova. Pri tome je F),1 od navedene količine nastalosagorijevanjem čvrstih i tečnih goriva, 4",01 je potjealo od korištenja plina a oko 0,D1 od proizvodnje ementa. Havna potrošnja tj. proizvodnja i korištenje električne energije jedoprinosilo 0F1 emisiji ugljičnog dioksida. Premda su do nedavno najve%i emitenti ugljičnogdioksida &ili S5B i EU, sve ve%i udjel u glo&alnom zagaivanju imaju ?ina, 6ndija i ;usija,

pojedinačno.) Prema podaima B6< za '##D. godinu najve%i emitenti su &ili S5B 2'4,"1ukupne emisije3, ?ina 24F,713, EU 24D13, ;usija 2D,FD13, Hapan 27,F13 i 6ndija 27,413.Bvije godine kasnije ?ina je ispustila 4, milijardi tona CO', S5B 4,D" milijardi tona, ;usija70' miliona a 6ndija 70# miliona tona. Ukupna svjetska emisija CO' je prije tri godineiznosila 4# milijardi tona.F Ugljični dioksid je odgovoran za '1 emisije stakleničkih

plinova u EU, iza čega slijede metan, dinitrogen monoksid te fosforni plinovi.

=etan, azotni dioksid, ugljični monoksid ; Emisija metana je '###. godine iznosila 00Dmiliona tona, i za jedno desetlje%e je pove%ana za 4)1. *avedeni porast je rezultat pove%ane proizvodnje uglja, ri-e i uzgoja goveda kao i korištenja gasa i &io$goriva. Emisija azotnog

5 Prošle godine je emisija stakleničkih plinova u zemljama EU &ila manja za 44,)1 u odnosu na prethodnugodinu.6 *avedene zemlje kao i zemlje u razvoju 2koje nisu &ile potpisnie protokola iz ?Iota3 su '##D. godine, uodnosu na 4""#. godinu, pove%ali emisiju ugljičnog dioksida za ijelih F0,1. ?ina je pove%ala emisiju zaijelih 4#1J ;ezultat navedenog tempa rasta je činjenia da je ?ina u '##F. godini pretekla S5B i ispustilanajve%e količine CO', a 6ndija se pri&li-ila ;usiji koja je tre%i najve%i zagaivač.7 ?limashutz und Energieversorgung in Beutshland 4""#$'#'#, Eine Studie der Beutshen PhIsikalishen

esellshaft, Aad Konnef, Septem&er '##D. , pp. 47$47".8 European Environment 5genI, 5nnual European CommunitI greenhouse gas inventorI 4""#$'##D,@@@.eea.europa.eu , posjeta #D. #'. '#44.

http://www.eea.europa.eu/http://www.eea.europa.eu/http://www.eea.europa.eu/


4/13

dioksida iznosi oko 4 milijun tona a vezana je najve%im dijelom za korištenje fosilnih goriva.?orištenje tj. izgaranje fosilnih goriva je i najve%i uzročnik nastanka ugljičnog monoksida.

2/ MJ"!" ZA )MA#JIVA#J" "MI)IJ" )AK%"#IKI& %I#OVA

Premda su zemlje EU i ve%i &roj zemalja, potpisnia Protokola iz ?Iota uspjelesmanjiti emisiju pojedinih stakleničkih plinova, ukupno smanjenje na glo&alnoj razini nije postignuto 9zahvaljuju%i: u&rzanoj industrijalizaiji ?ine i 6ndije, prvenstveno. Svijetli primjer predstavljaju zemlje EU koje su, o&vezavši se na smanjivanje emisije za 0#1 do '#'#godine, '##". godine uspjele smanjiti stakleničke plinove, i to prvenstveno CO' za 44,'1.

*avedeno smanjenje je rezultat primjene tzv. Plana EU za trgovinu emisijama 2EU E=S3, koji predstavlja sistem trgovanja dozvolama za emisiju stakleničkih plinova. Postrojenja teškeindustrije 2njih 44.### uključenih u ovaj program3 imaju ograničenu mogu%nost emisije CO'tzv. emisijsku kvotu, sadr-anu u kupljenoj dozvoli. 5ko pogon emituje ve%u količinu oddozvoljene, mora kupiti dodatnu dozvolu. Cijena dozvole za emisiju iznosi 4',FD eura po toni.

*o, nije samo ijena dodatnih dozvola utjeala na smanjivanje emisije u zemljama EU.

*avedeno smanjenje je u velikoj mjeri i rezultat smanjenih privrednih aktivnosti kao posljedia reesije kao i smanjivanje ijene zemnog plina, koji predstavlja manjegzagaivača/" Odreeni napredak po pitanju emisije je postigla i ;usija koja je od "#$ihkonstantno smanjivala emitovane stakleničke plinove. Smanjivanje je, meutim, više rezultatgore navedenih razloga 2usporavanja privrednih aktivnosti kao i šira upotre&a doma%eg plina3nego uvoenja speijalnih mjera tj. dozvola za emisiju. *o, kao jedna od potpisnia Protokolaiz ?Iota, ;usija teoretski mo-e drugim zemljama prodati prava na emisiju. *aime, kao i štoindustrijski pogoni mogu prodati neiskorištene erifikate za emisiju koju nisu ostvarili, takvumogu%nost imaju i pojedine zemlje.4#, ;usija je prije tri godine stvorila zakonske preduvjeteza širu primjenu navedenog konepta.44 U AiK je razvoj navedenog konepta tek u začetku.4' Pored administrativnih mjera za smanjivanje štetnih plinova, značajan napredak se posti-e ina polju nauke i tehnike. (nanstvenii rade na postupima kojima &i stakleničke plinovetre&ali apsor&irati svjetski oeani i zemljišta te uve%ani šumski kompleksi. *ajviše uspjeha sedo sada postiglo u razvoju tehnologije odvajanja i skladištenja ugljičnog dioksida.

2/1/ O0vajanje i skla0ištenje ulji4no 0ioksi0a

Pošto je ugljični dioksid najve%i zagaivač naše planete, logično je i da je najve%i dio postupaka vezan za njegovo minimiziranje. Stručnjai rade na razvoju tri različita postupka40

za izdvajanje ugljičnog dioksida iz atmosfere te njegovog kondenziranja i kompresiranja.

9

European Commission Climate 5tion, @@@.e.europa.eu, posjeta 'D. #D. '#44.10 ;ješenje se za ;usiju i za njene istočnoevropske susjede vidi u široj primjeni konepta *oint 4mplementation. *avedeni konept pretpostavlja učeš%e više zemaljaL naime, kompanije mogu aloirati svoj proizvodni pogon udrugu zemlju te provode%i mjere zaštite okoliša i zraka, 9zaraditi: dodatne ertifikate za emisiju.11 Engerer Kella, ?emfert Claudia! ;ussland! Energieeffizienz und ?limashutz kommen zu kurz,idjeti više u! ?limashutz undEnergieversorgung in Beutshland 4""#$'#'#, Eine Studie der Beutshen PhIsikalishen esellshaft, AadKonnef, Septem&er '##D. , pp. 4)"$4F#. i @@@.vg&.org, >A ;eport, CO' Capture and Storage, '##7.

http://www.ec.europa.eu/http://www.vgb.org/http://www.vgb.org/http://www.vgb.org/http://www.ec.europa.eu/http://www.vgb.org/


5/13

6zdvojeni ugljični dioksid se, &ez o&zira na razlike u postupku izdvajanja, komprimira u iljutransporta, skladištenja i korištenja. On se pretvara u tečnost a zatim skladišti u moru ili nakopnu / u rudniima, naftnim &ušotinama ili površinskim kopovima gdje se, vezuju%i se sarazličitim o&liima silikata uspješno mo-e pretvoriti u, za prirodu neškodljive, kar&onate.Svakako, odreeni dio CO' se mo-e koristiti i kao repromaterijal za proizvodnju tehničkih

štofova. *o, negativna strana svih postupaka izdvajanja, transporta, skladištenja i korištenjaugljičnog dioksida se ogleda u visokim troškovima z&og činjenie da imaju ograničenu primjenu tj. da su u pionirskoj fazi razvoja.47 =roškovi navedenih postupaka se kre%u urasponu od '# do )# eura po toni ugljičnog dioksida. Pri tome, najve%i dio troškova se odnosina postupke separaije ugljičnog dioksida. *o, stručnjai smatraju da &i šira primjenanavedenih postupaka dovela do smanjivanja troškova separaije što &i učinilo mnogoisplatljivijom ijelu proizvodnju električne energije iz fosilnih goriva u odnosu na proizvodnjuiz alternativnih, čistih izvora energije. Smatra se da &i troškovi separaije i kompresije

pove%ali ijenu električne energije za jedan do pet enti po k


6/13

Upotre&a fosilnih goriva podrazumijeva potrošnju mrkog i kamenog uglja, nafte i zemnog plina. U našoj zemlji, u proizvodnji električne energije dominira mrki i kameni ugalj. 2okoF#1 proizvodnje3. Slično je i u zapadnim zemljama / npr. *jemačkoj 2)',013. Pošto jekorištenje navedenih fosilnih goriva povezano sa najve%im proentom emisije CO', a i nenazire se smanjivanje postotka upotre&e navedenih izvora energije, stručnjai rade na razvoju

efiijentnih termoelektrana. Efiijentne termoelektrane imaju viši stupanj iskorištenja fosilnihgoriva a time i manju emisiju CO'. Ovdje mo-e &iti riječ kako o razvoju novih tipovaelektrana tako i o tehničkom usavršavanju postoje%ih, u ilju pove%anja njihove efikasnosti.Pove%anje postoje%e efikasnosti se posti-e modernizaijom parnih tur&ina i kotlova.

Bok je )#$tih godina postotak iskorištenja kapaiteta u termoelektranama iznosiomanje od 0# taj postotak se danas penje na 7# i više posto. ;azvoj kom&inirane tehnikekorištenja ugljena i gasa 2korištenje tur&ina koje pokre%u para i gas3 je doprinio pove%anjustupnja iskorištenja na D1 i istovremenog smanjenja emisije CO' na 0D1 dosadašnjevrijednosti.4D Očekuje se da %e do '#'#. godine primjenom tehnologije visokog zagrijavanja2na F## C3 te daljim tehničkim po&oljšanjima do%i do rasta iskoristivosti fosilnih goriva sasadašnjih 7F1 na D01 kao i do daljeg smanjenja emisije ugljičnog dioksida za 0#1. 4) Balji

razvoj na danom polju je usmjeren na razvoj materijala otpornih na visoke temperature iha&anje kao i razvoj komponenti koje %e smanjiti gu&itak energije u nastanku. Paralelno sadanim aktivnostima se vrše istra-ivanja u ilju efiijentnih elektrana kada je riječ o emisijiCO'. (načajan korak u tom smjeru je napravila *jemačko ministarstvo privrede i radazajedno sa grupama stručnjaka iz industrije i znanosti u okviru tzv. COO;E=EC / konepta.4F

2/2/2/ "7ikasnije korištenje tj/ 8otrošnja enerije ?ada je riječ o efikasnijem korištenju energije, tada je prelazak na automo&ile naekološki pogon, &olja termička izolaija stam&enih o&jekata, primjena novih tehnologija i

postrojenja koja efikasnije koriste energiju predstavljaju neka od mogu%ih rješenja.Smatra se da &i, samo u *jemačkoj, primjena efikasnije tehnologije grijanja kao i &oljaizolaija stam&enih i poslovnih o&jekata dovela do smanjivanja emisije CO' za DD do F#miliona tona. *o, da &i se navedeni rezultati postigli, potre&na su velika ulaganja u saniranje iizgradnju novih o&jekata. 6sto tako, rast ijena električne energije &i posredno doveo do ve%eštednje u potrošnji. *o, stručnjai se ne sla-u u kojoj mjeri &i pojedinačne mjere redukije

potrošnje električne energije doprinijele smanjivanju ukupnog zagaivanja, pogotovo onogizazvanog CO'. *e postoji direktna korelaija izmeu smanjenja potrošnje i smanjenjaemisije stakleničkih plinova. Ponekad, kao što je to slučaj kod postupaka separaije CO' okojima je ve% &ilo govora, utrošak električne energije se pove%ava, i to za '# do 0#1.4 6sto tako, neke mjere izazivaju visoke troškove pa z&og istih u pitanje dolazi njihova primjenau praksi. U sljede%oj ta&eli su prikazani aproksimativni podai u svezi troškova i mogu%ih

ušteda kod smanjivanja ili iz&jegavanja nastanka CO' po toni, izra-eno u eurima. 26zvor! ;othE.! idjeti više na stranii! @@@.oorete.de 4 ;oth Eike!


7/13

odernizaija termoelektrana 2izmjena tur&ina3 Uštede od '#(amjena starih termoelektrana na ugljen s novim #Saniranje starih graevinskih o&jekata ogu%e uštede od 4)# do nastanka dodatnih

troškova, nemogu%nost projene6zgradnja novih zgrada sa suvremenom termo$

izolaijom

=roškovi od "# do ')#

Ugradnja prozora sa termo$izolaijom na novimgraevinama

Od 7.### pa nadalje

2/3/ Mjere 6a smanjivanje u5itaka u 8rijenosu, skla0ištenje elektri4ne enerije

>e% dugo vremena naučnii širom svijeta rade na razvoju speijalnih tehnologija imaterijala koji &i omogu%ili smanjivanje gu&itaka u prijenosu te skladištenje viška električneenergije. ovore%i o mjerama za smanjivanje gu&itaka u prijenosu najviše se spominjemogu%nost šire upotre&e tzv. superprovodnika.4" Superprovodnii, za razliku od o&ičnih

provodnika, su napravljeni od materijala koji ne pru-aju električni otpor. u&itak otpora voda

se posti-e njegovim hlaenjem na veoma niskim temperaturama.'#

. *aučnii intenzivno rade ina primjeni čvrstog ugljen$dioksida 2suhog leda3 koji omogu%ava superprovodljivost i nadupli višim temperaturama. U &udu%nosti se očekuje pojava superprovodnika koji &ifunkionirali i na so&noj temperaturi.'4

2/:/ !a6voj o5novljivi9 i6vora enerije

Svakako, značajan doprinos smanjenju CO' kao i ostalih stakleničkih plinova predstavlja korištenje alternativnih, o&novljivih izvora energije. U svijetu se intenzivno radina što efikasnijem iskorištenju energije vjetra i vode, sunčeve energije, &iomase te atomskeenergije.

Prema podaima AU, '##7. godine je u svijetu proizvedeno više od ## idjeti više u! Charles =aIlor i grupa autora! >elika eniklopedija nauke, (maj d.o.o., *ovi Sad, '##D. Lnaslov originala =he ?ingfisher Siene EnIlopedia, ?ingfisher Pu&liations Pl, '###., pp. 0)#.22 6nstaliranje vjetroelektrana &ilje-i konstantni rast od 4""D. godine, kada je instalirano 47


8/13

ukupno instalirane kapaitete, u apsolutnom iznosu, i dalje najve%i rast &ilje-e *jemačka2koja je i dalje šampion na polju energije vjetra3 te Qranuska i panija.

?ada je riječ o drugim vidovima energije, u '#4#. godini je udio o&novljivih izvora unovoizraenim elektroenergetskim kapaitetima iznosio preko 7#1. Bominirali sunovoinstalirani gasni kapaiteti. U ukupnom iznosu, gas je predstavljao D41 ukupnih

novoizgraenih kapaiteta, solarna energija '4,F1, 4F1 energija vjetra a termoelektrane naugalj F,01. *o, da &i dostigla svoje iljeve postavljene u 5gendi '#'#. EU mora duplo pove%ati svoja ulaganja ne samo u vjetreoenergiju nego i u druge vidove o&novljivih izvoraenergije. *avedeno znači da &i tre&alo pove%ati ulaganja sa 0D na F# milijardi eura u iljudaljeg smanjivanja udjela tradiionalnih izvora energije.'0 Svakako, značajni napori ifinansijska ulaganja su potre&na i u drugim zemljama na svijetu, pogotovo značajnimemitentima stakleničkih plinova / ?ini i 6ndiji. Pred ijelom svjetskom zajedniom stoji nizizazova i prioritetnih zadataka / smanjivanje stakleničkih plinova, pronalazak novih izvorafinansiranja i nove, čiste tehnologije.

3/ A)"KI !AZVOJA O$#OV%JIVI& IZVO!A "#"!'IJ" - $I&

AiK posjeduje značajne potenijale kada je riječ o korištenju o&novljivih izvoraenergije. =o se pogotovo odnosi na hidro$ i vjetro$potenijal te &iomasu. Prema kalkulaijamaEnergetske zajednie Hugoistočne Evrope'7 AiK ima realnu mogu%nost da pove%a udjelo&novljivih izvora u ukupnom energetskom potenijalu sa '),D 1, koliko je &ilo '##D.godine, na 001 do '#'#. godine. ?orištenjem &iomase AiK &i godišnje mogla proizvesti 4=olume 0#G*', Arisel, '#44, pp. )$".24 EnergI CommunitI, StudI of the 6mplementation of the *e@ EU ;ene@a&les Biretive in the EnergICommunitI, juni '#4#., p. '., @@@.energI$ommunitI.org , posjeta #'. #). '#4'.25 op. it., p. D.26 op. it., p. 44'.27

*avedeni podai se odnose na doma%e izvore energije, i oni čine )'1 ukupnih izvora.28 Struktura potrošnje u AiK je kako slijedi! D1 ugalj i koks, ')1 nafta, D1 prirodni gas a 4'1 ostalienergenti.

http://www.energy-community.org/http://www.energy-community.org/http://www.energy-community.org/


9/13

3/1/ Im8lementa.ija me;unaro0ni9 o5ve6a

?ao potpisnia niza meunarodnih sporazuma i konvenija vezanih za zaštitu -ivotnesredine i o&novljive izvore 2Ugovora o Energetskoj zajednii Hugoistočne Evrope, Okvirne

konvenije o klimatskim promjenama, ?Ioto protokola, Espoo konvenije i sl.3 te samogSporazuma o sta&ilizaiji i pridru-ivanju, Aosna i Keregovina se o&vezala na poštivanje istih. )( >irektiva ?@@AB?CB)7 ; +lanie Energetske zajednie su se o&avezale na primjenu nizadirektiva EU, izmeu ostalih i direktiva '##4GFFGEC, '##0G0#GEC te '##"G'GEC. *avedenedirektive se odnose na o&veze člania EU odnosno potpisnia da %e raditi na razvoju i široj

primjeni različitih o&novljivih izvora energije u energetskom sektoru i transportu. Pose&noBirektiva '##"G'GEC daje okvir za harmonizaiju aktivnosti i legislative vezane za primjenuzelenih tehnologija.'" Pridr-avanje odred&i Birektive '##" &i za AiK značilo da %e se udioo&novljivih izvora pove%ati za '1 u sljede%ih dvije godine odnosno za više od ),D1 u '#'#.godini 2na 0013. Samim potpisivanjem Ugovora o zajedničkom energetskom tr-ištuHugoistočne Evrope AiK kao i ostale članie se o&vezala na preuzimanje evropske pravne

stečevine u o&lasti energetike i zaštite okoliša. Cilj formiranja (ajednie, pored stvaranja jedinstvenog energetskog tr-išta, je &ilo i pove%anje energetske efikasnosti i stepena korištenjao&novljivih izvora energije.+kvirna konvencija (! o klimatskim promjenama '(!8777 3 / AiK je ratifikovala?onveniju #). 4'. '###. Pošto nismo razvijena zemlja 2ne pripadamo 5neksu 63, nemamostriktnu o&vezu smanjivanja stakleničkih plinova ali imamo op%e o&veze koje se odnose naizračunavanje godišnjih emisija stakleničkih plinova, proved&u mjera za reguliranjeantropogenskih emisija i mjera za adaptaiju na klimatske promjene, prihvatanje i razvojtehnologija koje ograničavaju i smanjuju stakleničke plinove... 6sto tako, moramo saraivatiu pripremi zaštitnih mjera u o&lasti vodnih resursa te područja pogoenih sušama i

poplavama. oramo sistematski pratiti klimu i klimatske promjene, izvještavati o tome teuključivati navedene projene u različite ekonomske i razvojne strategije.0# Potpisivanjem #porazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa Evropskom unijom AiK seo&avezala na implementiranje niza direktiva vezanih za odr-ivi razvoj i zaštitu okolišaodnosno za prihvatanje okolinske politike EU.04 Bokument Evropsko partnerstvo sa AiKekspliitno navodi sve pojedinačne o&veze koje AiK mora ispuniti / od usvajanja dr-avnogzakona o okolišu do ratifikaije i proved&e niza meunarodnih konvenija vezanih za zaštitu-ivotne sredine2 )spoo konvencija, &onvencija iz 6arhusa i sl.3 6sto tako, AiK je potpisnia i

&yoto protokola te dokumenata (! &omiteta za održivu energiju *o, implementaijanavedenih protokola, konvenija i direktiva nailazi na značajne poteško%e z&og nedostatkaadekvatnog instituionalnog i legislativnog okvira.

3/2/ Okolinska i eneretska leislativa u $i&

Premda je energetski sektor u ingereniji entiteta, preuzimanjem meunarodniho&veza dr-ava AiK se o&vezala na donošenje niza krovnih, dr-avnih zakona vezanih zaenergiju, o&novljive izvore i zaštitu okoliša. AiK nema strategiju razvoja o&novljivih izvoraenergije kao ni strategiju zaštite okoliša. +ak nemamo ni strategiju razvoja energetskogsektora ni zakone vezane za energetsku efikasnost. 6sto tako, mnogo&rojne studije na ovom

polju 2npr. Studija energetskog sektora u AiK iz maja '##.3 nisu konkretizirane u vidu29 EnergI CommunitI, StudI of the 6mplementation of the *e@ EU ;ene@a&les Biretive in the EnergICommunitI, juni '#4#., p. )., @@@. @@@.energI$ommunitI.org ,posjeta #'. #). '#4'.30

6*C! Prvi naionalni izvještaj AiK u skladu sa Okvirnom konvenijom U* o klimatskim promjenama, avgust'##"., Aanja Ruka, p. '.31 *pr. član ). i član 4#. se odnose na okolinske politike i o&novljive izvore

http://www.energy-community.org/http://www.energy-community.org/http://www.energy-community.org/


10/13

dr-avne strategije. *edostatak strategija i politika se reflektira i na energetske iljeve i naeksploataiju o&novljivih izvora. Strateški pristup i adekvatni programi podrške ne postoje.AiK nema definirane naionalne iljeve vezane sa čiste tehnologije. (načajan je i pro&lemnepostojanja dr-avnog tijela 2B*53 koje &i se &avilo pro&lematikom prikupljanja iojenjivanja projekata vezanih za ulaganja u o&novljive izvore tj. jelokupnom CB$

pro&lematikom 2pro&lematikom čistog razvoja3. AiK nema na dr-avnom nivou niinistarstvo za zaštitu okoliša, zakon o zaštiti okoliša ni ageniju za zaštitu okoliša. *aime, i pro&lematika zaštite okoliša je spuštena na nivo entiteta. *E5P plan0' je izraen ali nijeusvojen na dr-avnom nivou. Premda na entitetskim nivoima postoji niz zakona vezanih za

proizvodnju i distri&uiju električne energije 2(akon o električnoj energiji QAiK, (akon oelektričnoj energiji ;S, (akon o gasu ;S i sl3 kao i zakona, ured&i i programa vezanih zazaštitu -ivotne sredine 2(akon o zaštiti okoliša QAiK, (akon o zaštiti -ivotne sredine ;S3,nedostaje sinhroniziraju%i element meu njima. *eujednačena regulativa na entitetskimnivoima i nedostatak kohezionih dr-avnih zakona doprinosi i nekoordinaiji u implementaijizakona te preuzetih o&veza.

3/3/ Im8lementa.ija 6akona i eneretski 8rojekti

Premda su AiK i njeni entiteti donijeli niz zakona u kojima se uva-ava i predviakorištenje o&novljivih izvora / &iomase, hidro$potenijala, energije vjetra i solarne energije, u

praksi su značajniji rezultati postignuti samo u korištenju hidroenergije iz malih hidroentrala.U QAiK postoji zakonska o&veze elektroprivreda da otkupljuju električnu energiju

proizvedenu u mini hidrocentralama odnosno iz o&novljivih izvora. U toku je izgradnja iinvestiranje u '## malih hidroentrala. 6zgradnja malih hidroentrala je najekonomičnija i snajjednostavnija, tako da se očekuje dalji razvoj u ovoj o&lasti. 6nače, tehnički hidro$

potenijal naših rijeka, prema predratnoj studiji HP EP AiK iznosi '0.0"D rijednost

projekata iznosi 4D# miliona maraka odnosno 4'D miliona. Stručnjai ističu da &i se samo u

vjetroelektranama na području Podvele-ja moglo proizvesti više struje nego u Kidroelektrani *ablanica, a da %e vjetroelektrana esihovina, s efektivnim kapaitetom od 0.'## do 0.)##sati rada godišnje, imati mnogo ve%i potenijal nego mnoge vjetroelektrane u Banskoj i

*jemačkoj. 6sto tako, premda zahtijevaju značajna početna ulaganja, dugoročno gledano,vjetroelektrane su veoma isplative z&og niskih troškova odr-avanja. 07

32 *E5P / *aionalni akioni plan za zaštitu okoliša je usvojen '##0. godine na entitetskom nivou a sadr-avadetaljan prikaz stanja okoliša, aktuelnih pro&lema i ograničenja kao i mjera za njihovo otklanjanje. 5kioni plan

je izraen uz podršku Svjetske &anke a na temelju 5gende '4 iz ;ia te estog akionog programa Evropskezajednie za -ivotnu sredinu. >idjeti više u! Prvi naionalni izvještaj AiK.33 6*C! Prvi naionalni izvještaj AiK u skladu sa Okvirnom konvenijom U* o klimatskim promjenama, august

'##"., Aanja Ruka, p. "'34 >idjeti više u! 9>jetar sa Podvele-ja jači je od Ha&laničkog jezera:, Ausiness magazine, &r. 4#)., godina >,majGsvi&anj '#44, Sarajevo, pp. 7#$7'.


11/13

?ada je riječ o upotre&i biomase $ drvo za ogrjev i drvni otpad u drvnoj industriji / postoji dugogodišnja tradiija korištenja navedenog izvora energije u AiK. *o, dominiranekomerijalna upotre&a u doma%instvima. Odreeni projekti vezani za širu, komerijalnuupotre&u nisu za-ivjeli, prvenstveno z&og nedostatka finanijskih sredstava za širuimplementaiju sistema prikupljanja &iomase. =renutno aktuelan, je pak, U*BP$ov Projekt

zapo"ljavanja i sigurnog snabdijevanja energijom kori"tenjem biomase u -i.?orištenje solarne i geotermalne energije u AiK je više nego skroman.U &udu%nosti se očekuju dalja značajna izdvajanja za izgradnju i revitalizaiju hidro$ i

termoentrala. odernizaija termoelektrana podrazumijeva, izmeu ostalog, i mogu%nostkorištenja kom&inovanih tehnika i &iomase. QAiK namjerava u sljede%ih pet godina pove%atiučeš%e termoelektrana putem izgradnje novih kapaiteta za 47F# < i revitalizaije

postoje%ih za 4#)D


12/13

3/


13/13

)3 =aIlor, C i dr 2'##D3, 9>elika eniklopedija nauke:, (maj d.o.o., *ovi Sad, naslovoriginala =he ?ingfisher Siene EnIlopedia, ?ingfisher Pu&liations, '###.

F3 Ausiness magazine 2'#443, &r. 4#), god > 9>jetar sa Podvele-ja jači je odHa&laničkog jezera:, Sarajevo

3 Beutshe PhIsikalishe esellshaft 2'##D3, 9?limashutz und Energieversorgung

in Beutshland 4""#$'#'#:, Eine Studie der Beutshen PhIsikalishenesellshaft, Aad Konnef "3 European Environment 5genI 2'##D3, :5nnual European CommunitI

greenhouse gas inventorI 4""#$'##D:, @@@.eea.europa.eu4#3 European Commission, 9European Commission Climate 5tion:,

@@@.e.europa.eu443 EnergI CommunitI, 2'#4#3, StudI of the 6mplementation of the *e@ EU

;ene@a&les Biretive in the EnergI CommunitI, juni '#4#., @@@.energI$ommunitI.org

4'3 6*C 2'##"3, Prvi naionalni izvještaj AiK u skladu sa Okvirnom konvenijom U*o klimatskim promjenama, Aanja Ruka

403 Um@elt&undesamt, A;B 2'##73, 9lo&aler ?lima@andel, ?limashutz:473 >A ;eport, 9CO' Capture and Storage: 2'##73, @@@.vg&.org 4D3

Documents

IZAZOVI PRIMJENE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJE