Izbori u - Folkbildarforum...Švedski izborni sistem Švedski izborni sistem se temelji na opštem i jednakom pravu glasa. Izbori moraju biti slobodni, tajni i neposredni. Izborni

Izbori u Švedskoj

2

Sadržaj 1. Švedski izborni sistem ................................................... 2

2. Izborna geografija .......................................................... 4

3. Pravo glasa i birački spisak............................................ 5

4. Partije i glasački listići .................................................... 6

5. Glasanje ....................................................................... 10

6. Prebrojavanje glasova tokom izborne noći .................. 13

7. Rezultati glasanja ......................................................... 13

8. Podjela mandata .......................................................... 17

9. Odbornici i zamjenici odbornika ................................... 21

10. Izborni organi/Izborna tijela ........................................ 24

11. Žalbe .......................................................................... 25

2 IZBORI U ŠVEDSKOJ

1. Švedski izborni sistem

Švedski izborni sistem se temelji na opštem i jednakom pravu glasa. Izbori moraju biti slobodni, tajni i neposredni. Izborni sistem je proporcionalan. To znači da udio mandata koji dobijaju partije u npr. Skupštini se uglavnom poklapa sa brojem dobijenih glasova.

Švedski izborni sistem obuhvata izbore i referendume. Izborni zakon, izborna uredba, Zakon o referendumu te jedan broj drugih zakona, određuju način na koji se izbori i referendumi sprovode.

Opšti izbori

Redovni izbori za Skupštinu (države), Skupštinu općine i Regionalnu skupštinu se održavaju u drugoj nedjelji septembra mjeseca, svake četvrte godine.

Redivni izbori za Europski parlament se održavaju u svim državama članicama Europske unije tokom perioda april-jul, svake pete godine. U Švedskoj se ti izbori uvijek održavaju nedjeljom.

Vanredni izbori

Vanredni izbori za Skupštinu se sprovode u slučaju kada Skupština donese odluku za to. U principu važe ista pravila kao i kod redovnih izbora za Skupštinu. Vanredni izbori se po Ustavu sprovode tri mjeseca nakon dana kada se za to odluka donese. Usljed toga je, primjera radi, period za prijevremeno glasanje kraći nego prilikom redovnih izbora.

Foto: Skupština


Vanredni izbori za Škupštinu općine i Regionalnu skupštinu, se sprovode u slučaju kada navedene skupštine donesu odluku za to. Vanredni izbori se raspisuju kada najmanje dvije trećine odbornika glasaju za to. Ali – odluka o vanrednim izborima se najranije može donijeti šest mjeseci nakon redovnih izbora.

Foto: Georg Kristiansen

Referendum

U Švedskoj postoje dvije vrste referenduma na nivou države: savjetodavni referendumi i referendumi o ustavnim pitanjima. Skupština je ta koja odlučuje da li će se raspisati referendum na nivou države. Skupština je takođe ta koja donosi odluku o tome ko ima pravo glasa i koji će izborni alternativi biti na raspolaganju.

Prilikom referenduma na nivou države, važe u principu ista pravila kao prilikom izbora za Skupštinu– o, između ostalog, mjesnim zajednicama te o glasanju unutar i izvan Švedske.

Referendum na nivou općine ili sreskog regiona je uvijek savjetodavan. Općine i sreski regioni su uvijek ti koji odlučuju o tome da li će se održati takvi referendumi ili ne.

Izborni sistem u promjeni

Između 2011. i 2013. godine radi parlamentarno sastavljen komitet na donošenju prijedloga o promjeni izbornog sistema. Vlada je razmotrila prijedloge i vladine propozicije su dalje predate Skupštini na obradu. Namjera je ta da većina promjena treba da počnu da važe tokom izbora 2018. godine.


2. Izborna geografija

Izbornu jedinicu čini područje obuhvaćeno izborima, kao npr. Općina ili čitava država prilikom skupštinskih izbora. Izborna jedinica je podijeljena u izborna područja i upravo za izborna područja se biraju odbornici. Izborna područja se dalje dijele na mjesne zajednice sa jednim biračkim mjestom/lokalom po mjesnoj zajednici. Mjesnu zajednicu dalje sačinjavaju manja mjesna područja i u ta mjesna područja birači imaju prijavljena svoja prebivališta.

Veličine mjesnih zajednica variraju ali u glavnom obuhvataju 1000–2000 osoba koje imaju pravo glasa. Ne postoji apsolutna donja ili gornja granica za veličinu mjesnih zajednica. Najmanje zajednice obuhvataju samo nekoliko stotina glasača a najviše, preko 2000 glasača. Svaka mjesna zajednica ima svoj lokal za izbore. U lokalu mogu stanovnici te mjesne zajednice da glasaju. Sreska uprava odlučuje o podjeli u mjesne zajednice, po prijedlogu Skupštine općine. Sreska uprava mora odlučiti o podjeli najkasnije do 1 decembra, godine koja prethodi izborima.

Izborna jedinica

Izborno područje

Mjesne zajednice

Mjesna područja

41 ukupno mandata

Općina Storskogena 19.000 glasača

20 mandata za izborno područje

Zapadni Storskogen 9.400 glasača

Mjesna zajednica Valby Ö

1.800 glasača

Lövruskan 12:1 3 glasača

21 mandat za izborno područje

Istočni Storskogen 9.600 glasača

Mjesna zajednica Valby S

1.500 glasača Mjesna zajednica Röstberga

1.800 glasača

Mjesna zajednica Lillebyn

1.500 glasača

Mjesna zajednica Mandatviken 1.600 glasača

Mjesna zajednica Valby N

1.200 glasača


Mandat

Kako bi izborni rezultat bio što više proporcionalan, postoje pri izborima za Skupštinu i Regionalnu skupštinu, takozvani izravnavajući mandati. Prvo se vrši rapodjela čvrstih a nakon toga izravnavajućih mandata. Partija koja nije dobila mandat, može ipak dobiti izravnavajući mandat. Prilikom izbora za Skupštinu Općine ili za Evropski parlament, postoje jedino čvrsti mandati. Za više informacija o podjeli mandata, pogledati poglavlje 8.

Najkasnije dana 30. aprila izborne godine, Državna izborna komisija mora odlučiti koliko čvrstih mandatnih mjesta pripada svakom izbornom području. Raspodjela se zasniva na broju birača u izbornim područjima.

Prilikom izbora za Skupštinu Općine te Regionalnu skupštinu, odlučuju Skupština Općine te Regionalna skupština o ukupnom broju mandata koje treba dodijeliti. Sreska uprava odlučuje najkasnije 30. aprila izborne godine o broju čvrstih mandatnih mjesta za svako izborno područje.

Čitava Švedska čini jedno izborno područje ili izbornu jedinicu tokom izbora za Evropski parlament. Broj mandata koji pripada jednoj državi članici zavisi od broja stanovništva te države. Švedska ima 20 mandata u Evropskom parlamentu.

3. Pravo glasa i birački spisak

Pravo glasa

Pravo glasa prilikom izbora za skupštinu i Evropski parlament, imaju švedski državljani koji su navršili 18 godina starosti najkasnije na dan izbora i koji su uvedeni ili su nekad bili uvedeni u matičnu evidenciju Švedske.

Pravo glasa prilikom izbora za Evropski parlament imaju građani država članica Evropske unije (građani unije) koji navršavaju 18. godinu starosti najkasnije na dan izbora. Jedan uvjet je da im je prebivalište prijavljeno u Švedskoj najmanje 30 dana prije izbora te da su prijavljeni u biračkom spisku. U tom slučaju ne smiju glasati ni u jednoj drugoj državi članici.

Pravo glasa prilikom izbora za Općinu ili Sresku skupštinu, imaju švedski državljani koji navršavaju 18 godina starosti, najkasnije na dan glasanja te da im je prebivalište prijavljeno u Općini ili srezu. Državljani Unije, Islanda i Norveške takođe imaju pravo glasa pod istim uvjetima. Ostali strani državljani imaju pravo glasa ako im je prebivalište bilo prijavljeno u Švedskoj, tri godine neprekidno prije dana izbora.

Upravo su podaci, registrovani kod poreskih vlasti 30 dana prije izbornog dana, ti koji odlučuju ko ima pravo da glasa i gdje. To znači da se birači nastanjeni u Švedskoj nalaze u biračkom spisku tamo gdje im je prijavljeno prebivalište 30 dana prije dana izbora.


Birački spisak

Pravo glasanja ima onaj koji se nalazi na biračkom spisku.

Birački spisak se sačinjava pred svake izbore i sadrži jedino osobe koje imaju pravo glasa prilikom aktuelnog izbora. Kada se održavaju više izbora istovremeno, birački spiskovi su isti za sve te izbore. Birački spisak se sačinjava za svaku mjesnu zajednicu i koristi se u biračkim lokalima.

Oni koji smatraju da birački spisak sadrži netačne podatke o njima, mora predati zahtjev u pisanoj formi kako bi se podaci korigovali. Zahtjev se mora mora dostaviti Sreskoj upravi najkasnije 12 dana prije dana izbora.

Švedski državljani koji emigriraju (švedska dijaspora) će se uvrstiti u birački spisak, ako su se iselili u poslednjih deset godina ili ako najkasnije 30 dana prije dana izbora, ne prijave Poreskoj upravi da žele biti upisani u birački spisak. Prijava se obavlja tako što se šalju podaci o adresi, Poreskoj upravi. Postoji posebni obrazac za šveđane iz dijaspore, koji žele da se upišu u birački spisak.

Pred izbore, Izborna komisija šalje poziv za glasanje svima koji imaju pravo glasa. Poziv za glasanje se šalje na adresu koja je registrovana u matičnu evidenciju Poreske uprave. Kada prijevremeno glasanje počne, 18 dana prije izbora, poziv za glasanje mora stići svim koji imaju pravo glasa.

Onaj koji je izgubio svoj poziv za glasanje, može dobiti novi od izbornog odbora, općine, Sreske uprave ili Državne izborne komisije.

4. Partije i glasački listić

U Švedskoj ne postoje pravila o tome na koji način se osniva partija. Definicija partije po pravilniku Vlade glasi: ”Partiju čini skup ili grupa birača koji učestvuju u izborima pod posebnim nazivom”.

Kandidovati se

Onaj koji ima pravo glasa ima pravo i da se kandiduje. Mogućnost kandidovanja se temelji na uvedenim podacima u matičnoj evidenciji na dan kada se izbori održavaju. Osoba mora imati svoje prebivalište prijavljeno u Općini ili Srezu, da bi se tu mogao kandidovati za izbore. Međutim, kandidovanje za Skupštinu nije uslovljeno mjestom prebivališta. Kandidat mora pak imati prijavljeno prebivalište u Švedskoj, ili je morao nekada imati svoje prebivalište prijavljeno u Švedskoj. Prilikom izbora za Evropski parlament, moguće je birati državljane Unije,


pod uslovom da se nijesu kandidovali u nekoj drugoj državi članici te da podnesu potvrdu o tome da se mogu kandidovati u svojoj domovini. Osobe koje se žele kandidovati prilikom izbora za Evropski parlament u ime neke partije u Šveskoj, a državljani su neke od drugih država članica Evropske unije, moraju dostaviti potvrdu Državnoj izbornoj komisiji o tome da se nijesu kandidovali u nekoj drugoj državi. Lice mora biti kandidat neke partije da bi bilo izabrano.

Registracija naziva partije

Naziv partije je ime pod kojim partija želi da se označava na glasačkim listićima. Jedna partija ne mora registrovati svoje ime da bi učestvovala u izborima. Partija može da naruči glasačke listiće i ako nije registrovala svoj naziv.

Naziv partije se može zaštititi, kako se nebi mogao koristiti od neke druge partije, tako što će se registrovati kod Državne izborne komisije.

Iza prijave mora da stoji izvjestan broj birača, kako bi Državna izborna komisija mogla da registruje naziv partije. Naziv ne smije biti toliko sličan nekom drugom registrovanom nazivu da se može zamijeniti. Takođe se traži da se donese partijski statut te da je izabrano partijsko vođstvo.

Prijava za registraciju naziva partije mora biti dostavljena Državnoj izbornoj komisiji, najkasnije poslednjeg dana u februaru tokom izborne godine, kako bi registracija bila važeća za istu godinu.

Ako se naziv partije registruje uoči izbora za Skupštinu, registracija takođe važi prilikom izbora za Skupštinu općine i Regionalnu skupštinu u čitavoj državi te za Evropski parlament. U slučaju da se registruje naziv partije prilikom izbora za Regionalnu skupštinu, to registracija važi za izbore u istom srezu (regionu) te u Skupštini Općine u općinama koje se nalaze u tom srezu. Registracija prilikom izbora za Evropski parlament važi pak jedino tokom izbora za Evropski parlament.

Prijava kandidata

Partije koje su registrovale svoj naziv, takođe imaju mogućnost da prijave kandidate uoči izbora. Prijavom kandidata partija štiti svoju listu sa kandidatima od mogućnosti birača da sami nominuju kandidate. Prijava kandidata se vrši istovremeno kada se naručuju glasački listići.

Partije vrše prijavu svojih kandidata određenog datuma. Državna izborna komisija je ta koja određuje datum. Kandidati se jedino mogu prijaviti od strane ovlašćenih predstavnika partije. Kandidati moraju takođe potpisati izjavu kojom odobravaju partiji da ih prijavi. Navedene potvrde se moraju predati istovremeno kada partija prijavljuje svoje kandidate.

Prijava kandidata je dobrovoljna. U slučaju da partija odluči da ne prijavi kandidate za glasački listić, to znači da birači mogu dopisati ime na


glasačkom listiću i na taj način personalno glasati za kandidata kojeg partija nije nominovala.

Na glasačkom listiću sa kandidatima partije, postoji tekst koji objašnjava biračima kako treba da rade kada personalno glasaju:

• Ako je partija prijavila kandidate, piše ovako: ”Možete personalno glasati za kandidate tako što ćete staviti iks za kandidata kojeg biste najradije željeli da bude izabran. Ne možete personalno glasati za više od jednog kandidata ili za nekog drugog kandidata koji su navedeni na listi dolje.”

• Ako partija nije prijavila svog kandidata, piše ovako: ”Možete personalno glasati za kandidate tako što ćete staviti iks za kandidata, kojeg biste najradije željeli da bude izabran ili tako što ćete dopisati ime na glasačkom listiću. Ako upišete više imena, prvi dopisani kandidat će dobiti Vaš glas”.

Glasački listići

Glasački listići su žuti za izbore za Skupštinu, plavi za izbore za Regionalnu skupštinu a bijeli za izbore za Skupštinu općine i za izbore za Evropski parlament. Glasački listići moraju biti isti po veličini i materijalu.

Narudžba glasačkih listića

Prilikom izbora za Skupštinu, Skupštinu općine i Regionalnu skupštinu, se glasački listići naručuju kod Sreske uprave. Prilikom izbora za Evropski parlament se glasački listići naručuju kod Državne izborne komisije. Partije moraju naručiti glasačke listiće prije određenog vremena, kako bi se isti mogli isporučiti najkasnije 45 dana prije dana izbora. Glasački listići se mogu naručiti i nakon određenog vremena, ali se tada ne daje garancija da će biti isporučeni u datom roku. Partije koje su tokom poslednja dva izbora dobilienajmanje jedan posto glasova u čitavoj državi, imaju pravo na besplatno štampanje glasačkih lističa sa imenima za skupštinske izbore. Takozvanih glasačkih listića slobodnog količnika, ima tri puta više od broja birača sa pravom glasa. Prilikom izbora za Skupštinu općine ili Sresku skupštinu, partija ima pravo na slobodan količnik u općini ili regionu gdje je partija predstavljena.

Nakon završetka izbora, partije koje su dobile više od jednog procenta glasova na skupštinskim izborima, ili su bile zastupane u Skupštini općine ili Regionalnoj skupštini, dobijaju natrag svoj novac utrošen za glasačke listiće.


Pravila o nadoknadi za glasačke listiće važe i kada su u pitanju izbori za Evropski parlament.

Postoje tri tipa glasačkih listića tokom izbora:

Glasački listići sa imenima– glasački listići sa nazivima partija i kandidata.

Glasački listići sa nazivima partija– ali bez kandidata.

Prazni glasački listići – glasački listići bez naziva kako partija tako i kandidata.

Dostupnost glasačkih listića

Za partije koje su dobile više od jednog procenta glasova prilikom skupštinskog izbora, primaoci glasova su odgovorni za to da glasački listići sa nazivima partija budu dostupni na svim glasačkim mjestima gdje se može glasati. Ovo važi kako za skupštinske tako i za općinske i regionalne izbore. Ove partije moraju same, prilikom određenog vremena prije izbora, zahtijevati da glasački listići budu dostupni. Prilikom izbora za Skupštinu općine te Regionalnu skupštinu, partije koje su zastupane imaju pravo na to da im se glasački listići sa nazivom partije postave po biračkim mjestima i glasačkim lokalima u općinama i sreskim regionima.

Članovi biračkog odbora, postavljaju prazne glasačke listiće za vrijeme svih glasanja, u svim mjestima gdje je moguće glasati.

Glasački listići sa imenima, partije moraju ipak same postaviti.

Prilikom izbora za Evropski parlament, izborna administracija odgovara za to da se glasački listići postave na svim mjestima gdje se može glasati, ako partija ima samo jedan glasački listič sa imenima za čitavu državu i ako je navedena partija dobila najmanje jedan procenat od glasova tokom poslednjih izbora za Evropski parlament. Ove partije moraju u određeno vrijeme prije izbora, da same zahtijevaju da se glasački listići postave.


5. Glasanje

Prilikom svakog glasan birač, koji nije poznat članovima biračkog odbora, mora pokazati ličnu kartu ili na drugi način potvrditi svoj identitet. Članovi biračkog odbora moraju takođe dokumentovati na koji način su provjerili identitet birača.

Biračko mjesto

U svakoj mjesnoj zajednici postoji jedno biračko mjesto. Birači mogu, na dan izbora, da glasaju na biračkim mjestima u mjesnim zajednicama gdje su upisani u biračkim spiskovima. Iz poziva za glasanje se može vidjeti koje je biračko mjesto u pitanju. Biračka mjesta moraju biti dostupna osobama sa posebnim potrebama. U slučaju da birač sa posebnim potrebama pak ne može pristupiti biračkom mjestu, članovi odbora mogu primiti glas ispred biračkog mjesta.

Biračka mjesta su po pravilu otvorena od 08.00 do 20.00 časova. (prilikom izbora za Evropski parlament, do 21.00 čas). Državna biračka komisija može uz saglasnost sa Sreskom upravom donijeti odluku o kraćem radnom vremenu.

Državna izborna komisija u svakoj općini odlučuje koje su prostorije najviše odgovarajuće. Državna izborna komisija postavlja osim toga najmanje četiri člana biračkog odbora, koji će primati glasove na svakom biračkom mjestu. Na biračkom mjestu moraju najmanje tri člana biračkog odbora biti prisutni dok birači glasaju.

Mjesto za glasanje

Državna izborna komisija je odgovorna i za prijevremeno glasanje unutar općine. Prostorija u kojoj birač može da glasa prijevremeno, naziva se mjesto za glasanje. To može biti npr. zgrada općine ili neka biblioteka. Državna izborna komisija takođe odgovara za to da se postave članovi biračkog odbora na mjestu za glasanje.


Sva mjesta za glasanje moraju biti dostupna osobama sa posebnim potrebama.

Birač koji iz nekog razloga ne može da glasa na svom biračkom mjestu na dan izbora, može prijevremeno glasati na mjestu za glasanje, bilo gdje u državi. Prijevremeno glasanje počinje 18 dana prije izbora i traje do dana izbora. Osim toga, zbog dodatnih usluga za birače, postoji najmanje jedno mjesto za glasanje u svakoj općini, koje je otvoreno i na dan izbora.

Državna izborna komisija organizuje u nekim bolnicama i drugim zdravstvenim ustanovama, glasanje za one koji žele da glasaju u tim ustanovama, npr. pacijentima, osoblju i posetiocima.

Prilikom prijevremenog glasanja, članovi biračkog odbora prihvataju glasačke listiće i šalju i u posebnim kovertama sa tzv. prozorčićima, Državnoj izbornoj komisiji. Onaj koji glasa na mjestu za glasanje, mora imati poziv za glasaanje sa sobom, te mora pokazati ispravu za identifikaciju ili na drugi način potvrditi svoj identitet.

Glasanje preko zastupnika

Glasati preko zastupnika znači da neko drugi, ko nije birač, transportuje glas birača do biračkog mjesta ili mjesta za prijevremeno glasanje, s´tim da birač sam popunjava svoj glasački listić.

Osoba koja je bolesna, stara ili sa posebnim potrebama pa nije u stanju sama da dođe do izbornog mjesta ili mjesta za glasanje, može glasati preko zastupnika. Osobe koja se nalaze u pritvoru ili zatvoru mogu takođe glasati preko zastupnika.

Poseban material je potreban za glasanje putem zastupnika. Može se naručiti kod Državne izborne komisije ili općine. Materijal sadrži list obavještenja, koji upućuje na koji način glasati. Neke općine određuju općinske zastupnike, koji mogu biti zastupnici biračima koji nemaju nekoga da im pomogne.


Seoski poštar

Svi koji stanuju duž linije seoskih poštanskih sandučadi, mogu koristiti seoskog poštara za zastupnika. Seoski poštar nosi materijal za glasanje putem zastupnika, sa sobom.

Glasanje iz inozemstva

Svi koji se nalaze u inozemstvu, mogu glasati kod diplomatsko-konzularnih predstavništava, koja organizuju glasanje.

Državna izborna komisija odlučuje, po prijedlogu Ministarstva vanjskih poslova, o tome u kojim švedskim diplomatsko-konzularnim predstavništvima će biti biračka mjesta. Glasanje počinje 24 dana prije dana glasanja i u nekim mjestima traje samo kratko. Glasanje se mora prekinuti na vrijeme, kako bi glasovi mogli da kod Državne izborne komisije stignu najkasnije dan prije izbora. Svi glasovi iz diplomatsko-konzularnih predstavništava se šalju Državnoj izbornoj komisiji, koja ih razvrstava i šalje dalje općinskoj izbornoj komisiji.

Glasanje putem pisma iz inozemstva

Oni koji imaju pravo glasa a borave u inozemstvu, mogu glasati putem pisma iz bilo koje države. Mornari koji su na brodovima i plove u inozemstvu mogu takođe glasati putem pisma. Glas putem pisma se može poslati najranije 45 dana prije dana glasanja. Glas putem pisma se ne smije slati iz Švedske.

Potreban je posebni materijal, kako bi se moglo glasati putem pisma. Material se može naručiti od Državne izborne komisije ili od nekog diplomatsko-konzularnog predstavništva.

Glas putem pisma se mora poslati iz inozemstva te mora stići na vrijeme do brojanja glasova.

U slučaju da se birač predomisli

Onaj koji je glasao unaprijed (u Švedskoj ili iz inozemstva, ima pravo da glasa ponovo ako se predomisli. U tom slučaju se glasanje mora obaviti uoči dana izbora na biračkom mjestu. Glas na biračkom mjestu će se stoga priznati a prijevremeni glas će biti nevažeći.

Glasati za partiju i ličnost

Birači glasaju za jednu partiju i mogu istovremeno označiti kandidata kojeg najradije žele da bude izabran. To se naziva personalno glasanje. Birač može da personalno glasa tako što će označiti jedno iks ispred imena kandidata. U nekim


slučajevima, birač može sam da nominuje kandidata tako što će napisati ime istog na glasačkom listiću. Pročitajte više o tome koja pravila važe u poglavlju 4 i 7.

6. Prebrojavanje glasova tokom izborne noći

Nakon okončanja glasanja tokom dana izbora, članovi biračkog odbora u mjesnim zajednicama, prebrojavaju primljene glasove. Prije nego što prebrojavanje smije da odpočne, stavljaju se prihvaćeni prijevremeni glasovi u odgovarajuću glasačku kutiju.

Nakon toga se kutije prazne pa se glasovi prebrojavaju za svaki izbor posebno. Glasovi se prebrojavaju i razvrstavaju po partijama. Kod izbora za Skupštinu, Skupštinu općine i Regionalnu skupštinu, prebrojavaju se prvo glasovi od izbora za Skupštinu, pa onda od izbora za Skupštinu općine i na kraju od izbora za Regionalnu skupštinu.

Kada mjesna zajednica prebrojava glasove tokom izborne noći, rezultati se putem telefona saopštavaju primaocu izvještaja, koji registruje rezultate u izborni kompjuterski sistem Državne izborne komisije. Na takav način Državna izborna komisija može proračunati preliminarne izborne rezultate već tokom izborne večeri. Istovremeno sa registrovanjem izbornih rezultata iz mjesnih zajednica, isti postaju direktno dostupni javnosti na veb stranici Državne izborne komisije.

Kada se prebrojavanje okonča, glasački listići se stavljaju u specijalne sigurnosne kese te se pečatiraju i predaju Općinskoj izbornoj komisiji. Općinska izborna komisija odgovara za to da se glasovi transportuju sa biračkog mjesta do Sreske uprave, u što kraćem vremenskom roku.

Preliminarno prebrojavanje glasova od Općinske izborne komisije.

U srijedu nakon dana izbora, Općinske izborne komisije preračunavaju glasove od prijevremenog glasanja, koji nijesu stigli na biračko mjesto tokom dana izbora. U pitanju su prije svega glasovi iz inozemstva i prijevremeni glasovi koji su prikupljeni na dan izbora iz drugih općina. Kada je Općinska izborna komisija gotova sa prebrojavanjem, i ovi glasovi se prenose do Sreske uprave.

7. Konačno prebrojavanje glasova

U ponedjeljak nakon dana izbora počinje konačno prebrojavanje glasova kod Sreske uprave. Tu se svi glasovi ponovo prebrojavaju i ovoga puta se računaju i svi glasovi kandidata.

Prilikom izbora za Skupštinu, Skupštinu općine i Regionalnu skupštinu,


izbor za Skupštinu se mora brojati prvo. Nakon toga se broje glasovi izbora za Skupštinu općine i poslednje se broje glasovi izbora za Regionalnu skupštinu. Obično se mogu rezultati sa izbora za Regionalnu skupštinu ozvaničiti cirka deset dana poslije dana izbora. Sa izbora za Evropski parlament, konačni rezultat je obično gotov krajem nedjelje nakon izbora.

Konačno prebrojavanje glasova se takođe može pratiti na veb stranici Državne izborne komisije www.val.se.

Pregled glasačkih listića

Jedino važeći glasovi učestvuju u podjeli mandata. Sreska uprava ocjenjuje na osnovu Zakona o izborima, koji su glasački listići važeći ili ne i broji glasove svake partije. Na isti način se kontrolišu glasovi za kandidate i važeći glasovi se prebrojavaju.

Važeći glasački listići

Glasački listić je važeći ako sadrži naziv partije. Glasački listić može biti štampan sa imenima kandidata i nazivom partije, nazivom partije, ili može biti prazan na koji birač upisuje ime partije.

Glas za kandidata se uvažava

Korektno ispunjen glas za kandidata može biti sa jedno iks upisano ispred imena kandidata na glasačkom lističu sa imenima kandidata i nazivom partije, ili sa dopisanim imenom kandidata na glasačkom lističu, za partiju koja nije prijavila svoje kandidate. Na glasačkom listiću piše na koji način birači mogu glasati za kandidatat.

Nevažeći glasački listić

Glasački listić je nevažeći ako: • nedostaje naziv partije (pogledati sliku), • ima više od jednog naziva (npr. ako su dva ili više

glasačkih listića u istoj koverti sa različitim nazivima


partija), ili

• na njemu postoje oznake koje su očigledno urađene namjerno.

Glasački listići na kojima nedostaje naziv partije, se često naziva praznim listićem i najčešći je oblik nevažećih glasova. Broj praznih listića se navodi posebno, odvojeno od ostalih nevažećih glasova.

Ni jedno ime kandidata se ne uvažava

U nekim slučajevima, Sreska uprava ne može da uzme u obzir imena kandidata na glasačkom listiću, npr.: ● ako je birač stavio iks ispred dva ili više imena kandidata

(pogledati primjer niže), ● ako se ispunio listić mašinski, ● u se u istoj koverti nalaze više glasačkih listića sa istim

nazivom partija, ali različitim sastavom kandidata ili upisano iks za različite kandidate,

● ako se za jednu partiju koristi glasački listič određen za drugu mjesnu zajednicu/ opštinu/srez prilikom Skupštinskih izbora.

Primjer: Glasački listić je u ovom slučaju ipak važeći i tumači se kao glasački listić sa nazivom partije.

Ime kandidata se ne uvažava

U nekim slučajevima Sreska uprava ne može da uzme u obzir jedno ili više imena kandidata:


● ako kandidat ne ispunjava tražene uslove (kontroliše se prema podacima iz matične knjige rođenih na dan izbora),

● ako se ime kandidata dopisalo za partiju koja je prijavila svoje kandidate (pogledati primjer desno).

Primjer: Glasački listić je važeći s´tim što se ne uzima u obzir dopisano ime prilikom brojanja. Glasački listić se u ovom slučaju tumači kao neispunjeni glasački listić sa imenima kandidata i nazivom partije

Prekrižana imena kandidata

Iako je neko ime kandidata prekrižano na glasačkom listiću, ono će se uzeti u obzir. Križanje ne utiče dakle na redosljed kandidata na glasačkom listiću.

Primjer: Glasački listić je važeći s´tim što se ne uzima u obzir to što je birač prekrižio. Glasački listić se tumači kao prazan glasački listić sa imenima kandidata i partije


8. Podjela mandata

Kada Sreska uprava okonča prebrojavanje svih glasova, podjela mandata među partijama može da počne.

Izborni prag za partije

Kako bi se učestvovalo u podjeli mandata prilikom izbora za Skupštinu te Evropski parlament, partije mora osvojiti najmanje četiri procenta od broja važećih glasova u čitavoj državi. Ako jedna partija prilikom izbora za Skupštinu osvoji najmanje dvanaest procenata od glasova u jednoj izbornoj jedinici, ta partija može da učestvuje u podjeli čvrstih mandata u toj izbornoj jedinici.

Jedna partija mora, prilikom izbora za Sresku skupštinu, osvojiti najmanje tri procenta od važećih glasova u čitavom srezu, kako bi mogla učestvovati u podjeli mandata. Prilikom izbora za Skupštinu općine, ne postoji izborni prag.

Podjela mandata između partija

Prvo se vrši podjela čvrstih a potom izravnavajućih mandata. Podjela čvrstih mandata se vrši na osnovu glasova koje su partije osvojile u izbornim područjima.

Metoda koja se koristi da bi se izvršila raspodjela čvrstih mandata se naziva ”Sent–Lažova metoda”.

Izbori za Skupštinu

Kada se podijele čvrsti mandati, sabira se broj čvrstih mandata iz svih izbornih područja, za svaku partiju (ukupno 310 mandata). Kako bi se raspodijelili izravnavajući mandati, radi se nakon toga mandatna raspodjela, sa brojem glasova za partije iz čitave države kao podloga. Ovog puta se dijele 349 mandata a čitava država se računa kao jedna izborna jedinica.

Rezultati obe podjele mandata se upoređuju. U slučaju da je neka partija dobila više mandata prilikom podjele– sa čitavom državom kao


izbornom jedinicom, partija ima pravo na izravnavajuće mandate. Partija dobija izravnavajuće mandate u izbornom području gdje je upoređujući broj te partije najveći nakon raspodjele čvrstih mandata.

U slučaju da neka partija nije dobila čvrste mandate u svim izbornim područjima, koristi se broj glasova partije kao upoređujući broj u izbornim područjima gdje partija još nije osvojila mandat, tokom raspodjele izravnavajućih mandata.

Ako partija osvoji više mandata prilikom sabiranja mandata sa izbornog područja, nego što dobije prilikom raspodjele mandat a na nivou čitave države u svojstvu izborne jedinice, ista će pak moći zadržati svoje mandate na nivou izbornog područja. To znači da će biti jedan izravnavajući mandat manje za podijeliti.

Izbori za Regionalnu skupštinu U Regionalnoj skupštini, 9 od 10 mandata čine čvrsti mandati a 1 od 10 mandata je izravnavajući mandat. Podjela mandata se vrši na isti način kao prilikom izbora za Skupštinu. Prvo se u svim izbornim područjima raspoređuju čvrsti mandati. Nakon toga se vrši raspodjela svih mandata u regionu, na osnovu ukupnog broja glasova partije. Time se može odlučiti koje partije imaju pravo na izravnavajuće mandate. Raspodjela izravnavajućih mandata se vrši na isti način kao prilikom izbora za Skupštinu.

Izbori za Skupštinu općine Prilikom izbora za Skupštinu općine, svi su mandati čvrsti a broj mandata za svako izborno područje je ranije utvrđeno od strane Sreske uprave.

Izbor za Evropski parlament Prilikom izbora za Evropski parlament, svi mandati su čvrsti a čitava država čini jednu izbornu jedinicu.

OBJAŠNJENJE Sent-Lažova metoda

Raspodjela čvrstih mandata se vrši na osnovu ukupnog broja glasova (glasački broj) koje su partije dobile na svakom izbornom području. Za one partije koje imaju pravo da učestvuju u podjeli mandata na izbornom području, obračunava se upoređujući broj. Prvi upoređujući broj se dobija tako što se glasački broj svake partije podijeli sa 1,4. Partija koja ima najveći upoređujući broj osvaja prvi mandat za izborno područje. Potom se dodjeljuje novi upoređujući broj toj partiji tako što se glasački broj partije dijeli sa tri. Ostale partije zadržavaju i konkurišu sa svojim izvornim glasačkim brojem, sve dok ne dobiju mandat. Kada partija osvoji drugi mandat, njen glasački broj se dijeli sa 5, pa se dobija slijedeći upoređujući broj. Poslije dodjele trećeg mandata, glasački broj se dijli sa 7 itd. Ovaj obračun nastavlja sve dok nijesu svi mandati ne budu podijeljeni.


Primjer 1: Raspodjela čvrstih mandata u Srezu Kronoberga izbora za Skuštinu 2002. godine

Partija Glasački broj

Mandat 1 Mandat 2 Mandat 3 Mandat 4

M 15 20 0 10 857,14 10 857,14 10 857,14 5 066,66

S 43 696 31 211,42 14 565,33 8 739,20 8 739,20

Fp 10 538 7 527,14 7 527,14 7 527,14 7 527,14

C 11 746 8 390,0 0 8 390,0 0 8 390,0 0 8 390,0 0

V 7 86 4 5 617,14 5 617,14 5 617,14 5 617,14

Mp 4 354 3 110,0 0 3 110,0 0 3 110,0 0 3 110,0 0

Kd 11 695 8 353,57 8 353,57 8 353,57 8 353,57

PRIMJER 2: Raspodjela izravnavajućih mandata prilikom izbora za Regionalnu skupštinu u Srezu Uppsala.

Region Sreza Uppsala-e ima tri izborna područja. Region je prilikom izbora 1998. godine imao ukupno 71 mandat. Čvrsti mandati su bili 63 a izravnavajući mandati 8. Podjela tih 63 mandata je izvršena tako što je Južnio izborno područje dobilo 11, Centralno izborno područje 41 a Sjeverno izborno područje 11 mandata. Partije koje su dobile manje od 3 posto glasova, nemaju pravo učestvovati u podjeli mandata.

Podjela čvrstih mandata između partija unutar navedena tri izborna područja po slijedećem:

Partija Južno Centralno Sjeverno Ukupno

M 3 10 2 15

S 5 13 6 24

Fp - 4 - 4

C 1 2 1 4

V 1 5 1 7

Mp - 3 - 3

Kd 1 4 1 6

Ukupno 11 41 11 63

1. Glasački broj svih partija se dijeli sa 1,4.

6. Glasački broj partije koja je dobila najveći upoređujući broj (tj. M), se sada dijeli sa slijedećim brojem za dijeljenje, tj. 3. Ostale partije još uvijek konkurišu sa svojim izvornim upoređujućim brojevima osim oartija S, čiji se glasački broj već dijelio sa 3 i 5.

4. Partija koja tom prilikom ima najveći upoređujući broj je još uvijek S, tako da S dobija i mandat broj 2. Glasački broj se dijeli sa 5, kako bi se dobio slijedeći upoređujući broj.

3. Glasački broj partije koja je dobila najveći upoređujući broj (tj. S) se sada dijeli sa slijedećim brojem za dijeljenje, tj. 3

2. Partija koja tom prilikom ima najveći upoređujući broj je S, pa S dobija time prvi mandat.

Glasački broj = ukupan broj glasova koje je dobila partija na izbornom području.

5. Partija koja tom prilikom ima najveći upoređujući broj je M, stoga M dobija mandat broj 3.

7. Partija koja tom prilikom ima najveći upoređujući broj je S te stoga S dobija mandat. br 4.


Podjela unutar izbornog područja se potom upoređuje sa ukupnim brojem od 71-og podijeljenog mandata u sreskom regionu:

Partija Ukupna podjela od 71 mandat

Zbir mandata izbornog područja

Razlika Izravnavajući mandat

M 17 15 2

S 25 24 1

Fp 6 4 2

C 5 4 1

V 7 7 0

Mp 4 3 1

Kd 7 6 1

Ukupno 71 63 8

Za partiju ”Moderata Samlingspartiet” je trebalo postaviti dva izravnavajuča mandata. Nakon podjele čvrstih mandata, navedena partija je imala slijedeće upoređujuće brojeve u sva tri izborna područja:

Upoređujući broj

Južno Centralno Sjeverno

M 1213,85 1265,71 810

Dva izravnavajuća mandata je partija dobila u Centralnom i Južnom izbornom području.

Istom metodom su izravnavajući mandati postavljeni za ostale partije, tako da su rezultati konačne podjele mandata bili slijedeći:

Partija Južno* Centralno* Sjeverno*

M 4 (1) 11 (1) 2

S 5 14 (1) 6

Fp 1 (1) 4 1 (1)

C 1 2 2 (1)

V 1 5 1

Mp - 3 1 (1)

Kd 1 5 (1) 1

Totalt 13 (2) 4 4 (3) 14 (3)

* Broj izravnavajućih mandata za svaku partiju na sva tri područja je naveden u zagradi


9. Odbornici i zamjenici

Redosljed imena u jednoj partiji

Kada je podjela mandata između partija okončana, određuje se kojem/kojima kandidatu/ima treba dodijeliti mandat. Prvo se provjerava da li treba primijeniti pravilo personalnog glasanja za kandidata.

Kako bi kandidat bio izabran na osnovu personalnog glasanja u ime partije, isti mora dobiti izvjesan dio glasova u vidu personalnih glasova. Često nije dovoljan broj kandidata izabranih na osnovu personalnih glasova, da bi se popunila sva odbornička mjesta. Ako je premali broj kandidata koji su dospjeli iznad izbornog praga, ostatak mandata koji pripadaju partiji se mogu dodijeliti uz pomoć tzv. metode cijelih brojeva.

Birani po pravilu personalnog glasanja

Lični glasački broj kandidata je broj personalnih glasova koje je on dobio pod istim nazivom partije, bez obzira na koliko se lista nalazio. Uslov (izborni prag) da bude ozglasan na osnovu personalnih glasova jeste da je kandidat osvojio jedan dio personalnih glasova koji čine najmanje

• 5 % glasova od partije na izbornom području prilikom izbora za Skupštinu,

• 5 % glasova od partije na izbornom području prilikom izbora za Regionalnu skupštinu te Skupštinu općine, najmanje 100 ili 50 glasova za svaku,

• 5 % glasova od ukupnog broja glasova partije, u cijeloj državi, prilikom izbora za Evropski parlament.

U slučaju da je više od jednog kandidata uspjelo da pređe izborni prag, oni zauzimaju mjesta po broju personalnih glasova. Ako više kandidata imaju potpuno isti broj glasova, metodom slučajnog izvlačenja se određuje koji od njih pristupa mandatu.

Birani po pravilu cijelih brojeva

U slučaju de se ne mogu odredeiti svi obornici uz pomoć personalnih glasova, red imena se nastavlja primjenom metode cijelih brojeva. To znači da se glasački lističi ređaju u grupama sa istim imenima kandidata na prvom mjestu. Ne uzimaju se s´tim u obzir kandidati koji su izabrani na osnovu svojih personalnih glasova.

Metoda cijelih brojeva se najbolje pokazuje kada se partija kadiduje sa jednim jedinim izbornim listićem u izbornom području gdje se biraju odbornici i zamjenici odbornika. U praksi se određuje odbornik po redosljedu pod kojim su upisani na glasačkom listiću. U ovim slučajevima se stvara nova grupa, tj. isti kandidat je uveden kao prvo slobodno ime na svim glasačkim listićima, koji je učestvovao kada je prvom kandidatu dodijeljen mandat. Upoređujući broj se tada dobija


tako što se glasački broj grupe dijeli sa 2. Ako drugi kandidat dobije drugi mandat i ako se na svim glasačkim listićima nalazi isti, glasački broj se dijeli sa 3, kako bi se dobio slijedeći upoređujući broj, itd.

Ako se partija kandiduje sa više glasačkih listića, treba prilikom prvog obračuna razvrstati listiće u grupama po prvim važećim imenima kandidata. Imenu čiji glasački broj je najveći, se dodjeljuje prvo mjesto u redu, unutar partije. Glasački broj glasačkog listića kojem je uslijedilo mjesto, se reducira sa 2,3,4 itd. Zavisno od toga da li glasački lističi imaju zajednička imena ili ne, obračun će biti više ili manje komplikovan.

Nekada nije broj kandidata na glasačkim listićima, za izborno područje, dovoljan da bi se popunili svi mandati. U tom slučaju će se višak mandata premjestiti na drugo izborno područje, gdje partija učestvuje u podjeli čvrstih mandata. Područje na koje partija ima najveći upoređujući broj nakon podjele čvrstih mandata, dobija prvi mandat itd.

PRIMJER 3: Imenovanje odbornika

U Opšini Valstad je lokalna partija osvojila 621 glas i četiri mjesta u Skupštinu općine. Glasački listić Partije izgleda na slijedeći način a kandidati su dobili personalne glasove po slijedećem:

1 Anna 70 11,27 %

2 Niklas 49 7,89 %

3 Signe 113 18,19 %

4 Adam 18 2,89 %

5 Urban 10 1,61 %

6 Claes 22 3,54 %

Signe i Anna su izglasani na osnovu personalnih glasova. Oni su uspjeli da pređu prag od 5 procenata glasova i dobili su najmanje 50 ikseva. Niklas koji je dobio 7,89 procenata glasova ne može dobiti mandat, jer je osvojio samo 49 personalnih glasova.

Za dva preostala mandata partije, se moraju imenovati lica uz pomoć metode cijelih brojeva. Ne uzimaju se u obzir kandidati koji su već zauzeli mjesto. Niklas je naveden kao prvo ime na glasačkom listiću. Njegov upoređujući broj će biti jednak glasačkom broju 621/1= 621,00. Kada Niklas zauzme mjesto, Adam dobija svih 621 glasačkih listića. Upoređujući broj Adama je 621/2= 310,50. Kandidati partije će stoga zauzimati mjesta po slijedećem:

Signe 113 personalnih glasova Anna 70 personalnih glasova Niklas 621,00 upoređujući broj Adam 310,50 upoređujući broj


Kandidat izglasan na više izbornih podučja ili u ime više partija

Može se desiti da kandidat zauzme mjesto u redu imena na više od jednog izbornog područja U tom slučaju se mora odlučiti za koje izborno područje će biti izabran. To takođe znači da se mora/ju drugi kandidat/i imenovati kako bi zamijenili kandidata/e koji/e su/je biran dva puta. Ovo se naziva poništenje dvostrukog biranja.

U slučaju da kandidat dobije mjesto u redu imena na više izbornih područja, kandidat se imenuje za mandat gdje:

• kandidat ima u prvu ruku najveći dio personalnih glasova u odnosu na broj glasova partije u izbornom području (ako je postavljen na osnovu pravila o personalnom glasanju) i

• kandidat ima u drugu ruku najveći upoređujući broj (ako je postavljen na osnovu metode o cijelim brojevima).

Zamjena za Osobu koja zbog poništenja dvostrukog biranja, napusti mjesto u redu, mora biti : • u prvu ruku, kandidat koji posjeduje najveći dio personalnih glasova

a još nije zauzeo mjesto

• u drugu ruku, prvi kandidat na tipu liste koja je dobila najveći dio glasova i koji je važio za odbornika kada je on zauzeo mjesto. Prvo ime na glasačkom listiću je kandidat koji nije već zauzeo mjesto za partiju

• Ako je neki kandidat biran za odbornika više partija, on ili ona mora pristupiti jednom od mjesta. Za druge mandate se na isti način imenuje neko drugi, u ime odbornika. Nemoguće je pak biti zamjenk za različite partije.

Imenovanje zamjenika

Za odbornike koji se postave, moraju se takođe odrediti i zamjenici, koji mogu zamijeniti odbornika kada on nije u stanju da prisustvuje nekom sastanku. Za svakog odbornika se vrši obračun, uz pomoć čega se imenuje zamjenik.

Glavno pravilo je da se zamjenik nalazi na listi, na kojoj odbornik ima najviše podrške u vidu glasova od strane birača (tzv. vjerna lista). Postoji pak važan izuzetak od ovog principa. Ako, kada treba postaviti zamjenike, još uvijek postoje kandidati koji su postigli izborni prag prilikom personalnog glasanja ali još nijesu odabrani, ovi kandidati se moraju prioritetno uzeti za zamjenike.

Kada više ne postoji kandidata izglasanih uz pomoć personalnih glasova koji mogu da dođu u obzir kao zamjenici. obračun nastavlja na način da oni glasački listići koji su važili za redovnog odbornika– kada je isti osvojio redovno mjesto, sada dolaze u obzir. Obračun se uvijek izvršava


sa izvornim redosljedom imena kao polazište– tj. nikada sa kandidatom koji je dobio svoje mjesto putem poništenog dvostrukog izbora.

Sada se kao prvi kandidat na glasačkom listiću posmatra onaj prvi kandidat koji nije već zauzeo mjesto odbornika ili koji nije određen za riječi pak i ipak značenjezamjenika onom odborniku za kojeg se obračun vrši. Ne moraju se proračunavati upoređujući brojevi jer se koriste glasački brojevi. Ako su glasački brojevi isti, izvlači se ime zamjenika lutrijom.

Broj zamjenika

Prilikom izbora za Skupštinu, Regionalnu skupštinu i Evropski parlament, moraju se imenovati toliko zamjenika koliko je partija osvojila mandata, ili uvijek najmanje tri.

Nekada glasački lističi ne sadrže toliko imena koliko je potrebno kako bi se imenovali zamjenici. Tada, prilikom izbora za Skupštinu općine, ostatak mjesta za zamjenike će ostati prazna.

Prilikom drugih izbora, osim za Skupštinu općine, se mora ići dalje tako što će se prvo vidjeti da li postoje drugi glasački listići sa kojih se mogu uzeti zamjenici. Ovo u praksi znači da se nastavlja sa rednom listom imena na isti način kao kad se odbornici imenuju na osnovu upoređujućeg broja. Kao poslednju mogućnost se može za zamjenike naći kandidati za imenovanje sa drugog izbornog područja.

Postupak prilikom izbora za Skuptinu općine

Dio zamjenika može iznositi najviše pola broja mjesta, koje svaka partija dobija u općini. Skupština općine određuje prije izbora koliki udio da treba bude. Skupština općine najčešće odlučuje da dio zamjenika iznosi polovinu. Partija koja je osvojila četiri mandata, dobija u tom slučaju dva zamjenika. Za partije koje su osvojile jedan ili dva mandata, imenuju se pak dva zamjenika. Kada se odbornici iz jedne partije biraju sa više od jedne liste, može se desiti da dio zamjenika bude veći nego što je Skupština općine odredila.

10. Državna izborna komisija

Državna izborna komisija je odgovorna za planiranje i harmonizaciju sprovođenja izbora i referenduma. Državna izborna komisija razvija i održava podršku informacionim tehnologijama čitave izborne administracije.

Državna izborna komisija izlaže izborne liste, pozive za glasanje, glasačke listiće i drugi izborni materijal. Nakon izbora, Državna izborna komisija vrši raspodjelu mandata između partija, te utvrđuje koji su odbornici i zamjenici odbornika izabrani prilikom izbora za Skupštinu, te izbore za Evropski parlament.


Sreska uprava je Državna izborna komisija na regionalnom nivou. Sreska uprava odlučuje o mjesnim zajednicama, odgovara za konačno prebrojavanje glasova za sve izbore te zaključuje rezultate izbora za skupštinu općina i Regionalnu skupštinu.

Općinska izborna komisija u svakoj općini čini lokalne izborne vlasti. Općinska izborna komisija postavlja birački odbor, obezbeđeje izborna mjesta u općini, te nosi svu odgovornost za prijevremene izbore u mjestu. Općinska izborna komisija odgovara takođe za preliminarno prebrojavanje glasova, kako tokom izborne večeri tako i u srijedu koja pada u nedjelji nakon izbornog dana. Općine snose troškove za biračke odbornike i glasačka mjesta.

Foto: Georg Kristiansen

Izborno žalbeno vijeće odlučuje o odlukama na kojima je uložena žalba. Vijeće se sastoji od sedam odbornika. Predsjednik vijeća mora biti ili je bio redovni sudija a ne smije istovremeno biti narodni poslanik. Skupština postavlja navedene odbornike.

11. Žalba

Onaj ko smatra da je učinjena greška koja je uticala na rezultate izbora, može se žaliti na izborne rezultate. Kada su u pitanju izbori za Skupštinu i Evropski parlament, žalba se upućuje Državnoj izbornoj komisiji. Kada su u pitanju izbori za Skupštinu općine i Regionalnu skupštinu, žalba se upućuje nadležnoj Sreskoj upravi. Žalba mora biti dostavljena, u roku od deset dana od dana objavljivanja izbornih rezultata, nadležnom organu koji je donio odluku.

Izborno žalbeno vijeće može da poništi izbore, te da raspiše ponovne izbore, povodom određenih izbora ili na oređenom izbornom području, u slučaju da je učinjena greška, a smatra se da je ista uticala na ishod izbora. Ako se greška pak može korigovati putem ponovnog prebrojavanja glasova ili nekom drugom manjom intervencijom, Izborno žalbeno vijeće može naložiti organu koji je donio odluku, da koriguje grešku.

Izborno žalbeno vijeće je poslednja instanca za izborne žalbe. Odluka Izbornog žalbenog vijeća je konačna.


Dodatne informacije

Na veb strani Državne izbrne komisije, www.val.se, naći ćete dodatne iformacije o izborima i referendumima. Tu imate između ostalog: ● instrukcije o tome kako jedna partija prijavljuje registraciju

svog naziva, te ● obračunski primjeri o podjeli mandata između partija, te na

koji način se imenuju odbornici i zamjenici odbornika.

Materijal se može takođe naručiti od Državne izborne komisije.

Val

myn

dig

het

en 7

04, iz

laz

6, iz

dat

ja

nuar

a 2014. go

din

e

VALMYNDIGHETEN www.val.se e-post: [email protected] telefon: 020 - 825 825 DODATNE INFORMACIJE Svaka općina može pružiti detaljnije informacije o glasanju u sopstvenoj općini. Materijal za glasanje putem pošte, te duplikat poziva za glasanje, možete naručiti od Državne izborne komisije. Ovdje takođe imate informacije prilagođene osobama sa posebnim potrebama, te informacije prevedene na različite jezike. MISLITE NA PRIRODU! Sav naš informacioni materijal se štampa na recirkliranom papiru. Kada Vam materijal ne bude trebao više, odložite ga u recirlklažnoj stanici. Prevod brošure Izbornog organa/tijela je sačinjen od strane Semantixa, po zahtjevu Udruženja za obrazovanje Östergötland te ABF-a.
http://www.val.se/mailto:[email protected]

Documents

Izbori u - Folkbildarforum...Švedski izborni sistem Švedski izborni sistem se temelji na opštem i jednakom pravu glasa. Izbori moraju biti slobodni, tajni i neposredni. Izborni