Izdanja 3. i 4. novembar 2012

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. BROJ 380/ GODINA II

NAJVEĆI I NAJBRŽE RASTUĆI TIRAŽ U CRNOJ GORI0.30 €

NA

GR

AD

NI K

UP

ON

IME I PREZIME

ADRESA

BR. TEL.

E�MAIL

● 18-9

● 4-5

● 10-11

Da sam slušaobili bismo dužni 90% BDP

U INTERVJUU ZA DN PREMIJER IGOR LUKŠIĆ KAŽE DA DPS TREBA DA GLEDA PREMA 2022. GODINI

RAZVOJ PODGORICE

Pogodite gdje živi gradonačelnik

KOLAŠIN � ODŠTETA

Ko je “muljao” sa parama

Pratite nas na twitteru@dnovine

Aktuelno2

●NEZVANIČNO

● SADRŽAJ

Crna GoraGrad

Danas Sjutra

DANAS SJUTRA

min oC max oC min oC max oC

171719181712

869

10

JADRAN: More malo do umjereno talasa-sto, tokom dana u jačanju.Vjetaru skretanju na sjeverozapadni, uz obalu sjeverni i sjeveroistočni,u pojačanju na umjeren do jak.

Temperatura vode na otvo-renom moru oko 23 stepena.

06:2618:46

21232222221612

81314

1215161414

71024

25242425242117131819

Subota Nedjelja

Meteo

Grad min oC max oC

Izlazak Sunca

Zalazak Sunca Izlazak SuncaZalazak Sunca

PodgoricaUlcinjBar

BudvaHerceg Novi

NikšićKolašinŽabljakPljevlja

Bijelo Polje

min oC max oC

1012131213

51245

23242223221716131819

1213141313

63357

20202120191614111615

JADRAN: More mirno do malo talasasto.Vjetar uglavnom slab do umjerenistočni i jugoistočni.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 20 stepeni.

JADRAN: More mirno do malo talasasto, u drugom dijelu dana umjereno talasasto. Vjetar umjeren do jakuglavnom južnih smjerova.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 19 stepeni.

06:1716:36 16:35

06:18

Umjereno do pretežno oblačno, krajemdana i tokom noći sa kišom i pojačanimjužnim vjetrom.

Pretežno sunčano uz slabu oblačnost na sjeveru i relativno toplo za ovo doba godine. Krajem dana i tokom noći povećanje oblačnosti.

NEDJELJA, 4.10.2012. SUBOTA, 3.10.2012 .

DRAGAN JOVANOVIĆ REPORTAŽA

NEPLANSKA GRADNJA

POLJOPRIVREDA

GIMNASTIKA MOZGA

U “Ribarskim svađama” koje je Ana Vukotić režirala po tekstu Karla Goldo-nija, glumac Dragan Jovanović tuma-či lik Isidora, korumpiranog isljednika za kriminal za kojeg do kraja predsta-ve mislimo da se zove samo “Šjor Kri-minal”. U Jovanovićevom tumačenju, ovaj predstavnik vlasti ima ingerenci-je da ‘vedri i oblači’ i smiruje tenzije u malom italijanskom ribarskom mjestu, koje po atmosferi i egzistencijalnim pi-tanjima nalikuje na naš svijet i život.

Prije sedam mjeseci sam kao službenica itali-janske nevladine organi-zacije COSV, otišla u Keni-ju kako bi učestvovala u njihovom novom projektu u toj zemlji. Iz ušuškane si-gurnosti svog stana u Pod-

Francuska ga zbog kladioničar-ske afere više ne želi u reprezen-taciji, Hrvati i Sr-bi željno iščeku-ju njegov mig, a on je izrazio že-lju da obuče dres sa crnogorskim grbom - jedan od najboljih ruko-metaša svijeta Nikola Karabatić mogao bi da za-igra za reprezen-taciju Crne Gore, saznaju Dnevne novine!

Crna Gora u na-rednim godina-ma ne može ra-čunati na velike prihode od pri-vatizacije, ko-ji su ranije činile značajnu stavku u budžetu. Na-kon prodaje Te-lekoma i dije-la vlasništva u Elektroprivredi može se reći da je malo šta od porodičnog sre-bra još ostalo za prodaju.

● 22-23

● 56● 26-27

● 5

● 17

● 34-35

● 50-51

Spor si Branko kao

puž. Ako tako budeš pregovarao nećemo se

u Nikšiću sastavljat sa vlašću.

A evo, opučih

se. Cijelu kampanju trčim za njim ka

manit.

Trči unutra jer

će se dogovorit sa Darkom prije

nas...

Kako si navalio da

stigneš prvi..Ćaki, oli me sačekati.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

Šjor Kriminal,naš junak

Najrobi - grad gdje se ne krade već otima

Naselja niču, vrtići i škole samo u planovima

Kopamo tri puta manje nego Evropljani

Neutroni nastaju - ne nestaju

Pratite nas na facebookufacebook.com/dnovine

Aktuelno 3

Princip je, bar prema objašnjenju iz Vujaklijinog Rečnika (str.769), početak, osnovni pojam, temelj,

pravilo, načelo prema kojem čovjek postupa i radi.

Postizborni proces formiranja vlasti u Nikšiću oči-gledno je zaustavljen upravo pred tim pojmom

i svemu što on predstavlja. Jer, ako nemaš principe, vjerovatno ti se brzo neće znati ni početak ni kraj, ni-ti će te smatrati za nekog ko ima temelj na osnovu kojeg može bilo što ozbiljno izgraditi. A i kao čovjek bez principa, bar na teritoriji Crne Gore, vrlo lako se stiže do imenovanja “tanjevina”, jedne rijetke titule, nalik na fleku koja nema šanse da može da se skine.

Zato se formiranje koalicije između dvije partije koje, naizgled, ne bi imale šanse da se sastave ni

pod tačkom razno, ispostavlja kao realna mogućnost naše svakodnevice. Naravno, ovakav slijed okolnosti ni Demokratski front a ni Pozitivna ne duguju naroči-to nekom svom ličnom učinku. Očigledno da je neuči-nak trećeg, a koliko do juče prvog, DPS-a, bio isuviše poražavajući za Nikšićane da bi se ta partija domo-gla još jedne šanse da vlada ovim gradom. O tome, zašto je bilo tolika muka potruditi se da život u Nik-šiću bude bolji, a u režiji DPS-a, vjerovatno ćemo sa-znavati godinama, ali o tome neka oni cijepaju glavu.

Mada, cijepanje naših glava još nije okončano. Sada, imamo dvije partije sa suprotstavljenim

principima koje treba da se dogovore. Naravno, mno-gi građani će se, vjerovatno, upitati “kakvi principi, lokalna vlast je tu da sređuje komunalne probleme i skuplja granje poslije elementarnih nepogoda”. Mož-da, ali to samo u nekom sretnijem društvu. Ovo na-še je prilično istrošeno i sreće su nam poodavno ve-oma skromne i malecne.

Ipak, ne mora da bude tako loše. Jer, onaj osnovni princip, odnosi se na rad dvije političke partije ko-

je treba da život u Nikšiću učine boljim i vrijednijim. Uostalom, ova lokalna pobjeda opozicije bi morala da predstavlja samo uvod u ono što bi mogli jednom da učine na državnom nivou. Ili, možda, ne. Pa, zar to ni-je dovoljno ozbiljno da postane elementarni princip?

A i toliko je vremena protraćeno i toliko je principa ustanovljeno kao pogrešno da se samo očigledno

stvaranje boljitka može vrednovati. I završena priča.

Princip

EDITORIJAL

“Bar kod” traži stečaj u Elmagu

Podgorička kompanija “Bar kod” podnijela je zahtjev za uvođenja stečaja u firmu El-mag Podgorica, saznaju Dnev-ne novine. Prema informaci-jama do kojih su došle Dnev-ne novine u Privrednom sudu, zahtjev za pokretanje steča-ja podnijet je zbog duga koji iznosi između 200 i 300 hilja-da eura. Još nije zakazano roči-šte za taj predmet. Vlasnik El-maga je biznismen Gojko Mi-trović. Elmag je sredinom 90-ih bila jedna od uspješnih kompa-nija u Crnoj Gori. Njihov biznis su tada bili fri šopovi, a onda

je napravljen prvo radio, a za-tim televizija Elmag. Međutim, u posljednjih nekoliko godina, Elmag je u finansijskim pro-blemima. Tako je, prema po-dacima Centralne banke, račun kompanije Elmag u blokadi 559 dana odnosno više od godinu i po. Iznos duga zbog koje je fir-ma u blokadi iznosi 173.565 eu-ra. Takođe, početkom godine su mediji pisali da ih je nekoliko bivših radnika Radio televizije Elmag tužilo bivšu firmu zbog neisplaćenih zarada. Ukupan dug procjenjuje se na iznos od 25.000 eura. Elmag je do prošle

godine imao parfimeriju u sa-mom centru Podgorice. Pret-postavlja se da je dug Elmaga prema “Bar kodu” nastao upra-vo kroz taj biznis. “Bar kod” je osnovan 1994. godine i bavi se uvozom i distribucijom robe ši-roke potrošnje. Osnivač kom-panije “Bar kod” je podgorički biznismen Miomir Mrvaljević.

Rođen 14. juna 1976. godine u Baru. Diplo-mirao na Ekonomskom fakultetu u Podgorici,

1998. godine. Magistrirao je 3. oktobra 2002. go-dine, na istom fakultetu, na temu “Spontani pore-

dak i tranzicija“, a doktorirao 10. septembra 2005. go-dine na temu “Tranzicija - proces ostvarivanja eko-

nomskih i političkih sloboda“. Radio je kao saradnik na implementaciji programa pomoći Evropske komisije “Obnova“ u Ministarstvu spoljnih poslova Crne Gore, pa kao savjetnik za međunarodne odnose u DPS-u, a bio je i sekretar u Ministarstvu spoljnih poslova. Na-kon toga je postao poslanik. I biran četiri puta. Važi za čovjeka koji uživa podršku Mila Đukanovića ko-ji ga je za premijera predlagao još 2006. godine. Pi-še pjesme. I još objavljuje. Prva knjiga se zvala Knjiga smijeha (2001). Ova zadnja, pak, nosi ime Knjiga stra-ha (2011). Ima onih koji tvrde da su naslovi tih publika-cija, a s obzirom na vremenski raspon u kojem su na-stajali, savršeni za političku karijeru autora.

Premijer i pjesnik

PROFIL � IGOR LUKŠIĆ

Ja sa velikim respektom imam odnos prema medijima i prema javnosti koju kroz me-dije obavještavam.

Filip Vujanovićpredsjednik Crne Gore

HIT

NE

DJE

LJE

PRIVREDNI SPOR


Crna Gora nalazi se na 57. mjestu liste prosperitetnih dr-žava svijeta. Godišnji indeks prosperiteta računa se po-sljednjih šest godi-na i zasnovan je na osam ka-tegorija eko-nomija, ob-r a z o v a -nje, predu-zetništvo i prilike, upravlja-nje, zdrav-lje, lična slo-

boda i sigurnost, te socijalni kapital. Lider u regionu je Slo-venija koja je na 24. mjestu, a slijedi je Hrvatska koja je za-uzela 50.

Indeks pokriva 96 po-sto svjetske populacije i

predstavlja pokušaj ši-reg mjerenja ekonom-ske vitalnosti zemalja. Listu sastavlja nezavi-sna savjetodavna or-

ganizacija ‘Legatum institut’.

Makedonija je zauzela 75. mjesto,

a Srbija 79. Albanija i Bosna i Hercegovina

su se našle na 92. i 99. mjestu. Od svih zemalja iz regije, najbo-

lju je poziciju zauzela Sloveni-ja s visokim 24. mjestom. Vo-deće poizicije na listi zadržale su Norveška i Danska koje su i ove godine zauzele prva dva mjesta, dok je Švedska ove go-dine preskočila Australiju i No-vi Zeland te zauzima treće mje-sto. Na šestom se mjestu nala-zi Kanada, slijedi je Finska, dok su Holandija i Švajcarska zau-zele osmo i deveto mjesto. Me-đu deset naboljih se ove godi-ne našla i Irska.

Ono što je posebno zanimlji-vo jeste da su Sjedinjene Ame-ričke Države prvi put ove go-dine ispale s liste vodećih de-set najprosperitetnijih zema-lja, zauzevši 12. poziciju, odmah nakon Luksemburga koji se na-lazi na 11. mjestu.

PROSPERITET

Crna Gora na 57. mjestu

urednik

ŽELJKO VUKMIROVIĆ


Aktuelno4

KREDIT

DRI

Garancije bez aktivacije

Skupo nas košta pravdaTroškovi po osnovu sudskih presuda prošle godine iznosili 13,5 miliona, a DRI zabrinjava njihov stalni rast

Iz Budžeta Crne Gore proš-le godine je, za sudske troško-ve, isplaćeno 13,54 miliona eu-ra, što predstavlja dalji rast tih obaveza, navodi se u Izvješta-ju završnog računa budžeta za 2011. godinu Državne revi-zorske institucije (DRI). Kako se dodaje, analizom je utvrđe-no da obaveze “po osnovu sud-skih izvršenja” su proistekle iz „rada” 30 državnih organa i da se dalje isplaćuju preko Mini-starstva finansija. “S obzirom na to da se ti izdaci kod nekih organa, zbog prirode njiho-

vog posla, iz godine u godinu ponavljaju, ipak zabrinjava či-njenica da umjesto trenda sma-njenja, državni organi bilježe kontinuirani rast izdataka po ovom osnovu. Treba napome-

nuti da izdaci po osnovu sud-skih sporova predstavljaju te-kući izdatak jer nastaju u mo-mentu donošenja pravosnažne presude”, objašnjeno je u Izvje-štaju. Revizijom je utvrđeno da Ministarstvo finansija nije obezbijedilo primjenu člana 13. Zakona o Budžetu Crne Gore za 2011. godinu, kojim je pred-viđeno da se ukupne isplate po osnovu sudskih odluka rea-lizuju na teret tekućeg budže-ta potrošačke jedinice koja je uzrokovala te troškove do ras-položivih sredstava. N.U.

ISTRAGA

KOLAŠIN – Kolašinska po-licija počela je da “češlja” do-kumentaciju koja se odnosi na isplatu odštete nastale tokom nevremena koje je 2010. godi-ne zadeslio opštinu Kolašin. Naime, kako je iz kolašinskog MUP-a saopšteno DN, postoji sumnja da je u tom postupku bilo nezakonitih radnji, te da je istraga u toku. Navodno, ko-misija za procjenu štete u vi-še slučajeva nije sačinila zapi-snik već se procjenjivalo pau-šalno, a takođe, u nekoliko slu-čajeva se ne slažu podaci. Pa je tako u opštinskim papirima upisano da su pojedini građa-ni dobili mnogo više novca ne-go što im je zaista isplaćeno.

Kako nezvanično saznaje-

mo iz kolašinske policije, pozi-ve za saslušanje su dobili pred-sjednik opštinske komisije za elementarne nepogode Luka Medenica i jedan od članova te komisijie Milija Rovčanin.

Međutim, predsjednik te ko-misije demantovao je da je do-bio bilo kakav poziv , ali je po-tvrdio da je policiji dostavio dokumentaciju o raspodje-li novca.

“Nijesam dobio nikakav po-ziv. Kolašinskoj policiji i svim odbornicima u lokalnom par-lamentu dostavio sam doku-mentaciju o raspodjeli novca za elementarne nepogode koje su pogodile Kolašin u 2010. go-dini”, rekao je Medenica.

Član te komisije Milija Rov-

čanin koji je i obavio razgo-vor sa kolašinskom policijom, kazao je da nije imao uvid u isplatu novca oštećenima to-kom nevremena.

“Ono što sam kazao inspek-toru za privredni kriminal Zo-ranu Đerkoviću kažem i va-ma. Nijesam imao uvida o po-djeli novca, ali tvrdim da je za-pisnik o šteti napisan”, kazao je Rovčanin. Osim članova op-štinske komisije za procjenu štete, na razgovor su pozvani i građani kojima je u tom pe-riodu isplaćen novac. Jedan od naših sagovornika, koji je želio da ostane anoniman, tvrdi da u njegovom slučaju zapisnik o procjeni štete nije sačinjen, te da se procjena vršila paušalno.

On je takođe kazao da mu je isplaćen jedan dio nov-ca, a ne onoliko koliko piše u dokumentu.

U dokumentaciji dostavlje-noj DN stoji da je Vlada odo-brila u novembru 2010. pomoć u iznosu od 15.000 eura, te da su sredstva utrošena za gori-vo privatnim preduzetnicima, Javno komunalnom preduze-ću i Službi zaštite i spasavanja. Takođe se navodi da je prema odluci Republičke komisije za elementarne nepogode opšti-ni Kolašin, u februaru prošle godine, uplaćeno 67.000 eu-ra. Dio tih sredstava, odnosno 47.141.78 eura uplaćeno je na ime 82 korisnika koji su imali štetu na kućama i pomoćnim

objektima, sredstva u izno-su od 13.436,84 eura utrošena su na sanaciju putnih prava-ca, dok je ostatak sretstava od 6.421,38 utrošen za tekuće po-trebe budžeta opštine Kolašin, troškove goriva, dnevnice ko-misije, za čišćenje lokalnih pu-teva, te geodetske usluge, sto-ji u dokumentaciji.

Kako DN nezvanično sazna-ju od pojedinih lokalnih čelni-ka novac koji se potražuje i o čemu istragu vodi kolašinski MUP, kako su kazali, najvje-rovatnije je odvojen za ispla-tu plata zaposlenih u lokalnoj samoupravi, te da novac nije nigdje nestao već je to samo bi-la dobra matematika menad-žmenta. Z.Bulatović

Investiciono-razvojni fond finansiraće devet projekata Crne Gore, od čega se pet od-nosi na direktne kreditne aranžmane za mala i sred-nja preduzeća i poljoprivred-ne proizvođače. Dva projek-ta se odnose na kredite po-sredstvom i uz garanciju ba-naka, dok su preostala dva projekta odobrena u skla-du sa Konkursom za sani-ranje posljedica elementar-nih nepogoda. Ukupno odo-bren iznos kreditnih sred-

stava je 916.209,35 eura. Od navedenog iznosa, za direk-tne kreditne linije odobreno je 528.709,35 eura, za kredi-te posredstvom i uz garanciju banaka odobreno je 137.500 eura, dok je za finansiranje projekata donesenim u skla-du sa Konkursom za sanira-nje posljedica elementarnih nepogoda, odobreno 250.000 eura. Iz IRF-a napominju da će dio odobrenih kreditnih sredstava realizovati iz sred-stava EIB-a.

Mađarska OTP banka ne-će aktivirati Vladine garanci-je koje su date za kredit Kom-binata aluminijuma (KAP), ia-ko su obaveze fabrike po tom osnovu već dospjele, saopštio je ministar finansija Milorad Katnić.

“Rizik aktivranja garanci-ja je prisutan, jer su obave-ze KAP-a za plaćanje pre-ma kreditorima dospjele i oni mogu u svakom trenut-ku da zatraže aktiviranje garancija.

Odložili smo bili sve te oba-

veze kroz pregovore koje smo do sada imali”, rekao je Katnić. On je dodao da će Vlada nasta-viti razgovore sa kreditorma, ocjenjujući da je važno da po-stoji njihovo razumijevanje da ne budu automatski aktivira-ne garancije.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012.

30državnih orga-

na platilo je sudske presude preko Mini-starstva finansija

Ko je “muljao” sa paramaU toku je istraga o tome kako su isplaćivana sredstva onima koji su u nevremenu 2010. godine imali štetu na svojim objektima

IRF

Finansiraju devet novih projekata


Aktuelno 5SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

U Crnoj Gori nije preostalo mnogo neprivatizovanih pre-duzeća, stoga ne treba očekiva-ti značajne prihode koji bi popu-nili budžet. Naša država je rani-jih godina od prodaje državnog kapitala u preduzećima zarađi-vala milione eura, ali posljed-njih nekoliko godina prihodi od privatizacija su se drastično smanjili. Prema podacima koji su dostupni u periodu od 1995. do 2007. godine od privatizacije je prihodovano 609,53 miliona eura. Nakon toga, najznačajnija je bila djelimična privatizacija i dokapitalizacije elektroenerget-ske kompanije Elektroprivreda (EPCG) od koje je Crna Gora je dobila oko 400 miliona eura. To je ujedno bila i posljednja zna-čajna (polu)privatizacija.

Od oko 20 neprivatizovanih preduzeća u državnom vlasniš-tvu, koje bi prema Vladinom planu privatizacije za ovu go-dinu trebalo da dobiju novog vlasnika, najznačajnija, a ujed-no i najbliža prodaji su najsta-riji dnevni list Pobjeda, Kontej-nerski terminali i generalni te-reti u luci Bar i Institut “Dr Simo Milošević”. Tender za prodaju tih, ali i mnogih drugih predu-zeća je već godinama u toku, a kako vrijeme odmiče znatno i opada njihova vrijednost, ka-ko zbog ekonomske krize tako i zbog nedostatka novca. Ali, bu-dući da postoje ozbiljni intere-senti, loša situacija usljed ne-dostatka dobrih privatizacija u Crnoj Gori bi se mogla ublaži-ti. Na posljednjem tenderu za prodaju državnog paketa od 56,48 odsto akcija Instituta za fizikalnu medicinu, rehabilita-ciju i reumatologiju “Dr Simo Milošević”, koji je Vlada raspi-sala početkom avgusta prijavile

su se dvije kompanije, francu-ski Viši i srpska MK grupa. Me-đutim, nezadovoljna njihovim ponudama, tenderska komisi-ja pozvala je dva ponuđača da ih poboljšaju. Čuveni Viši po-nudio je svega 300.000 eura, a MK grupa oko šest miliona. Vi-ši je za investicioni plan naja-vio 33 miliona eura, sa oko 117 miliona za nove sadržaje, dok je vlasnik MK grupe, Miodrag Ko-stić za ulaganja ponudio oko 20 miliona eura. Nakon dva neu-spjela pokušaja privatizacije od 2008. godine, trebalo bi uskoro biti poznato u čije će ruke otići igaljski institut.

Ko će biti novi vlasnik Kon-tejnerskih terminala i general-nih tereta iz Bara biće pozna-to u prvom kvartalu 2013. godi-ne. Do sada je u procesu proda-je državnog paketa od 62 odsto akcija Kontejnerskog terminala završen pretkvalifikacioni dio tokom kojeg je zainteresova-nost iskazalo osam kompani-ja iz oblasti lučkog transporta.

Prema informacijama Dnevnih novina, za učešće se kvalifiko-valo pet kompanija. Očekuje se koji milion prihoda, ali i od po-tencijalnih kupaca se očekuje investicioni program, što će bi-ti i jedan od glavnih uslova. U toku je i prodaja Pobjede koja traje već godinu, a njeh ishod očekuje se do kraja godine. Od privatizacije ove tri kompanije Crna Gora bi prihodovala neko-liko miliona eura.

Na spisku kompanija ko-

je Vlada planira da proda ove godine, a vjerovatno će biti i u planu Montekargo i Pošta Cr-ne Gore, koje su prije manje od godinu obilazili mađarski inve-stitori, ali na tome je ostalo. Ta-ko je ovogodišnjim Planom pri-vatizacije predviđena je i pro-daja nikšićkog Instituta crne metalurgije, Montenegrobo-nusa, Barske plovidbe, Ulcinj-ske rivijere.

Prema procjenama iz Vlade do sada je privatizovano oko 80

odsto državne imovine. Dobar dio ostatka privrede koji tre-ba da se proda vjerovatno ne-će ni dobiti novog vlasnika, već će zbog neatraktivnosti tih pre-duzeća vjerovatno prije ići ka gašenju. Treba naglasiti i da je bez obzira na privatizaciju 80 odsto državnog kapitala, one nijesu sve bile uspješne. Tako da će pojedine kompanije po-novo morati tražiti novog vla-snika (Kombinat aluminijuma Podgorica).

Crna Gora u narednim godinama ne može računati na veli-ke prihode od privatizacije, koji su ranije činile značajnu stavku u budžetu. Nakon prodaje Telekoma i dijela vlasniš-

tva u Elektroprivredi može se reći da je malo šta od porodičnog srebra još ostalo za prodaju. U to spadaju Kontejenerski termi-nali i generalni tereti, Institut “Simo Milošević”, kao i još neko-liko firmi, čijom prodajom bi prihodovali nekoliko miliona eu-ra. Plantaže i Aeroodromi Crne Gore neće biti vjerovatno priva-tizovani, ali ukoliko ponudimo na prodaju i te dvije firme znači da smo u nezavidnoj situaciji.

Barbara Lekavski

Malo je ostalo za prodajuVlada u narednim godinama ne može računati na značajnije prihode od privatizacije

privatizacije

Privatizacija crnogorskog avio-prevoznika, Montenegro erlajn-za i podgoričke kompanije za proizvodnju vina i rakije najavljuje se godinama, ali se od toga naprasno odustalo i u vladajućoj koa-liciji odlučeno je da se s tim sačeka. Za preuzimanje Plantaža in-teresovali su se investitori iz Hrvatske i Francuske, dok su na po-sljednjem, neuspjelom tenderu za privatizaciju MA, dokumentaci-ju otkupile izraelske kompanije El Al i Arkia erlajnz, Etihad iz Ujedi-njenih Arapskih Emirata i kiparski Inuendo, ali su ponude izostale. Budući da je eskalacija krize u EU mnoge zemlje natjerala na pro-daju čak i profitabilnih kompanija, ukoliko se crnogorska vlada od-lučila na privatizaciju dvije najuspješnije kompanije, to bi bio znak da u budžetu ima mnogo više rupa nego što je očekivano.

Prodaja Plantaža bila bi loš znak

Crnoj Gori nije preostalo mnogo neprivatizovanih preduzeća, stoga ne treba očekivati značajne prihode


Aktuelno6

Kao primjer za to je biv-ši premijer i sadašnji pred-sjednik DPS-a Milo Đuka-nović. On je jedan od osni-vača Univerziteta Donja Go-rica (UDG), a kapital ima i u kompanijama Capital in-vest, Global Montenegro i je-dan je od akcionara Prve ban-ke, koju kontroliše sa bratom Acom Đukanovićem. Podno-šenje ostavke na premijersku funkciju Đukanović je obra-zložio da se umorio od politič-kog bremena i da želi da ima više vremena za privatni život i lični biznis, ali nije poznato koliko od tih poslova zarađu-je. Neformalno se Đukanović dovodi u vezu sa mnogim pro-jektima u Crnoj Gori, iza kojih stoje “strateški partneri”.

On je, između ostalog, ku-pio zemljišni kompleks iznad Budve za gradnju ekskluziv-nog stambenog naselja.

Dok je bio na funkciji, pre-

ma podacima Komisije za sprečavanje sukoba interesa, bivši premijer je primao 1.234 eura, plus bonus od 900 eu-ra. Nakon što je napustio fo-telju prvog čovjeka Vlade 29. decembra 2010. nastavio je da prima 1.234 eura narednih godinu.

Prema posljednjim podaci-ma koje je prošle godine do-stavio Komisiji, ima platu od 1.058 eura. Predsjednik For-ce Nazif Cungu, i prije nego je počeo da se bavi politikom, uplovio je u biznis vode. On je osnivač preduzeća Cungu&Co, koje se bavi prometom i pro-izvodnjom roba i usluga. Re-klo bi se “da mu dobro ide”, pa i ako napusti političke vode, ostaje dobro razrađen posao.

A za vladajućom elitom ne kaska ni opozicija, ma-kar kada je riječ o privatnom biznisu.

Funkcioner Nove srpske de-

mokratije Slaven Radunović do prije dvije godine je bio vla-snik 50 odsto akcija podgorič-kog Office Centra kao i 50 od-sto akcija beogradskog.

Kako nam je kazao, povu-kao se iz biznisa, kako bi se u potpunosti posvetio politici. Kao poslanik mjesečno zara-di 1.570 eura. Od prodaje sta-na koji su kupili 2010. godine zaradili su 38.000 eura.

Što se tiče prvog čovjeka No-ve Andrije Mandića, ako je suditi po podacima do kojih su DN došle, on ne živi samo od poslaničke plate. Vlasnik je kompanije Merlin Da-kar koja je osnovana 28. februa-ra 2002. godine. Na sajtu piše da je Merlin Da-Kar izrastao iz firme Merlin koja je pokrenu-la posao sa premazima za dr-vo. Osnovna djelatnost firme je proizvodnja i distribucija premaza za završnu obradu u drvnoj industriji. Na sajtu još stoji da je preduzeće “locira-no u Beogradu, u Tabanovač-koj ulici br 5”, dok im je parola “vaš problem je i naš problem”. U kompaniji radi Mandićeva supruga, koja za to prima 600 eura. Kako stoji na sajtu Ko-misije, Mandić kao poslanik mjesečno prima 1.346 eura.

Prema podacima koje je učinio javnim, nosilac liste

dojučerašnje najjače opozici-one partije (SNP) Srđan Mi-lić ima akcije u Solani “Bajo Sekulić”, a zarađuje i od izda-vanja stanova. Od vinogra-darstva je zarađivao nešto vi-še od 700 eura. Ima i kreditno zaduženje kod Atlasmont ba-ke za koje je stavio hipoteku nad nekretninama u Budvi. Za trospratnicu u tom gradu priznao je da treći sprat nije izgradio sa dozvolom, ističući da je u postupku pribavljanja dokumentacije. Dok je bio po-

slanik zarađivao je 1.050 eura mjesečno.

Lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević i njego-va supruga Marina dijele vla-sništvo firme “Consulting Stu-dio Medojević”. Medojević po-sjeduje 780 akcija Telekoma, a Marina upola manje. Da stvari budu još zanimljivije, Medojević je nedavno pružio konsalting usluge za manjin-ske akcionare Telekoma. Za aktivnost u Skupštini, prima 1.356 plus 225 eura bonusa.

Ukoliko bi crnogorski poslanici nekim čudom ostali bez fotelja u Skupštini, sigurno bi imali dovoljno drugih pri-hoda od kojih bi mogli da spoje kraj s krajem. Naime, do

informacija do kojih su Dnevne novine došle, dobar dio politič-ke elite ima i svoj privatni biznis, od kojeg bi mogli jako dobro da žive ukoliko bi sjutra odlučili da se više ne bave politikom.

Miraš Dušević, Bojana Perković

Paralelno u biznisu i politici

Nova lica bez biznisa

TALENTOVANI


Stranački lideri i visoki partijski funkcioneri u Crnoj Gori, pored kreiranja politike, uspješno upravljaju i svojim kompanijama

Za razliku od opozicionih ko-lega, lider Demokratskog fronta Miodrag Lekić nema svoj biznis. Zarađuje tako što predaje Među-narodnu politiku na Univerzitetu La Sapienca i Univerzitetu Libera Universita Internacionale u Italiji.

Slično njemu, i prvi čovjek Pozi-tivne Darko Pajović, nema svoju firmu koja bi mu donijela dodatne mjesečne prihode, ako izuzmemo to da je osnivač i dugogodišnji di-rektor NVO Green Home. Trenut-no radi kao embriolog u Centru za vantjelesnu oplodnju na klinici Li-fe u Podgorici.

Kad zaškripi u politici, stranački lideri okreću se biznisu: Plenum


Aktuelno 7subota i nedjelja, 3. i 4.11.2012.

Optužba

Blogerka Tijana Lopičič, ko-ja je bila posmatrač CEMI-ja na izborima održanim 14. ok-tobra, optužila je ovu organi-zaciju zbog neisplaćenog ho-norara. U Centru za monito-ring nijesu željeli da komenta-rišu sadržaj ovog bloga, koji je objavljen na PCNEN-u, ali su na sajtu objavili kada posma-trači mogu da očekuju isplate.

Lopičić piše da je organiza-cija bila jako loša, a dnevnice snižene na 15 eura, plus broj mobilnog telefona sa pet eura kredita. Tvrdi da joj taj iznos

još nije uplaćen, “jer navod-no Norveška, koja je finansi-rala ovaj projekat, to još nije uradila u cjelosti”. Osim toga, zamjera i to što pozivi ka cen-trima gdje su podnosili izvje-štaje nijesu bili besplatni, već da su posmatrači platili i euro za taksu, ali i svaki poziv koji

su obavili. Uz sve to, tvrdi Lo-pičić u tekstu, nijesu dobili ni hranu, što je bilo dogovoreno.

Na internet stranicama CE-MI-ja piše da će morati da na-prave ugovore za sve posma-trače, te da se radi o velikom i odgovornom poslu, jer treba isplatiti više od 1.000 ljudi. Po-smatrače su obavijestili kada će u kojim gradovima potpisi-vati ugovore i isplaćivati hono-rare. Navodi se da će se novac isplaćivati po gradovima u na-redne dvije sedmice, završno sa Podgoricom 16. novembra.

GA apelovala je na poslanike da u novom sazivu Skupštine ozbiljnije pristupe svom poslu i da ga odgovornije obavljaju

NadaNjakadrOvska rješeNja

Pred poslanicima je man-dat tokom kojeg moraju biti odgovorniji nego što su bi-li do sad. Tako makar tvrdi da Darko Ivanović iz Gra-đanske alijanse.

On je objasnio da je na-mjera GA da opomene po-slanika da svoj posao obav-ljaju što bolje, i da su im zbog toga uputili otvoreno pismo. To znači da Skupšti-na više ne može biti samo tijelo za mehaničko usvaja-nje prijedloga Zakona koje pripremi Vlada, već se od poslanika očekuje aktivni-ja uloga.

“Mehanizmi sa kojima

odbori trenutno raspola-žu su nedovoljni za njihov rad, te pozivamo novi saziv Skupštine da ojača kontrol-ne mehanizme odbora, na-ročito onih koji se tiču ko-rupcije”, smatra koordina-tor GA Zoran Vujičić.

On je kazao da konačno treba da se postigne dogo-vor o ustavnim izmjena-ma sa ciljem depolitizova-nja sudstva.

Pored toga, matični odbor bi trebalo da inicira grad-nju Palate pravde, čime bi se prostorni kapaciteti su-dova rasteretili i tako olak-šao njihov rad.

U GA su saglasni da Skup-ština treba više i kvalitetni-je da sarađuje sa Ministar-stvom pravde i ljudskih pra-va u vezi sa predlaganjem i usvajanjem zakonskih do-kumenata. GA je poziva-la Skupštinu da se pozaba-vi i medijskim slobodama i da utiče na efikasnije djelo-vanje policije u otkrivanju onih koji prijete i napadaju medije i novinare.

“Od vas se očekuje da kroz prevazilaženje ličnih i partijskih interesa stremite rješenjima koja su u intere-su građana”, zaključili su u alijansi. B.P.

Sporna samo himnapOZItIvNa-dF

Poštovanje crnogorske hi-mne ostalo je jedino sporno u pregovorima tri opozicio-ne partije za formiranje vla-sti u Nikšiću, objavila je Mina. Poštovanje himne jedan je od uslova koji je Pozitivna Crna Gora postavila Demokratskom frontu i SNP-u. Izvor Mine na-vodi da su suštinski prihvaće-ni svi principi iz platforme Po-zitivne, ali da problematična ostaje himna, oko koje Pozitiv-na ne želi da pravi ustupke, a unutar DF-a postoje velike po-lemike na tu temu. U Frontu nijesu želejli da komentarišu nezvanične informacije.

Uslovi koje je Pozitivna po-stavila DF-u i SNP-u tiču se de-partizacije, borbe protiv krimi-nala i korupcije, ali i otklona od politike Slobodana Miloševi-ća, priznanja Kosova, osude

svih zločina, posebno genoci-da u Srebrenici.

Pozitivna traži da se, osim himne poštuju i Ustav i ostali državni simboli, ali i rezultati referenduma.

Na izborima u Nikšiću DF je osvojio 12 mandata, Pozitivna pet, SNP četiri, dok će koalici-ja Evropska Crna Gora imati 20 mandata.

Politički analitičar Zlatko Vujović rekao je za CDM da će Demokratski front pokazati više razumijevanja za zahtje-ve Pozitivne, jer su obje strane motivisane i ne žele da propu-ste priliku da formiraju vlast u drugom po veličini gradu u državi. Formiranje zajedničke platforme za Nikšić mogla bi biti uvertira za njihovu sarad-nju na državnom nivou, sma-tra Vujović. M.Ž.

Novi saziv, nova nafakaRađenović na čelu Budve

Prijetio mi je vlasnik Gradir Montenegra

staNIć

Funkcioner Demokratskog fronta Novica Stanić saop-štio je da mu je prijetio suvla-snik kompanije Gradir Mon-tenegro Veselin Pejović, koji, s druge strane, tvrdi da je po-zvao Stanića da mu kaže da ne širi dezinformacije o nje-govoj firmi.

Stanić je rekao Mini da ga je Pejović jutros pozvao i pi-tao odakle mu pravo da blati

njega i njegovu firmu po me-dijima. Stanić pretpostavlja da da je razlog poziva to što je govorio “o pritiscima i ucje-nama na njegove zaposlene da glasaju za DPS”. On tra-ži da nadležni reaguju i tvr-di da će, čim se formira Od-bor za odbranu i bezbjednost tražiti da se ovo stavi na denvi red. Pejović je demantovao da je ucjenivao zaposlene.

Aktuelni predsjednik Op-štine Budva Lazar Rađe-nović i dalje će obavljati tu funkciju.

Opozicija je zamjerila što je Rađenović ponovo predlo-žen za prvog čovjeka Budve, a da prije toga nije dostavljen izvještaj o njegovom radu. Iz vladajuće koalicije su poru-čili da će izvještaj dostaviti u prvom ili drugom kvartalu sljedeće godine, u redovnoj proceduri.

Glasovima vladajuće koa-licije izabran je za predsjed-nika Skupštine opštine Bo-ro Lazović. Broj odbornika u Skupštini opština Budva

je 32, koalicija DPS-SDP-LP broji 17, Demokratski front osam, Pozitivna četiri, a SNP tri odbornika. N.L.

CEMI nije isplatio honorare

Lekić Pajović

Organizacija je bila jako loša, a dnevnice snižene na 15 eura.

Taj iznos još nije uplaćen.


SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012. Aktuelno 9

Iako definisana kao strateš-ka razvojna grana, na pomen razvoja poljoprivrede kod nas, oni koji od nje žive, poljopri-vrednici, gorko se smiju. Ra-zlog za to je sučeljavanje dva-ju statistika. Evropske i doma-će. Mada imamo nadprosječ-no dobre uslove ze razvoj jer nam poljoprivredno zemlji-šte čini 40 odsto teritorije ze-

mlje, (ovaj odnos u zemljama Evrope je oko 23 odsto) u na-šoj zemlji se obrađuje svega oko 12 odsto raspoložive povr-šine, dok je evropski prosjek oko 40 odsto.

Prema podacima Ministar-stva poljoprivrede i ruralnog razvoja, poljoprivredno ze-mljište u našoj zemlji obuhva-ta površinu od 516.070 hekta-

ra što čini 37,4 odsto ukupne teritorije Crne Gore. Od ove površine, ukupno raspoloži-vo zemljište je 309.240,7 ha, dok ukupno korišćeno poljo-privedno zemljište je 221.297,6 ha.

“Daleko je najveće uče-šće pašnjaka i prirodnih liva-da koje zajedno čine 88 odsto poljoprivrednih površina. S druge strane, učešće obradi-vih površina (oranice i bašte) iznosi 9 odsto, a voćnjaka i vi-nograda tri odsto”, objasnili su iz Ministarstva.

Stavi li se u odnos površi-na sa brojem stanovnika, Cr-na Gora ima prosjek od 0,83 ha po stanovniku, što pred-stavlja važan resurs za ra-zvoj poljoprivrede, smatraju u Ministarstvu.

Po-l j o p r i -vrednici ne spore mogućno-sti, ali im je i dalje ne-shvatljivo da pored 221.297,6 ha korišćenog poljoprivred-nog zemljišta, Crna Gora uvo-zi 400 miliona prehrambenih proizvoda, a izvozi 40.

„Nemam iluziju da treba sve proizvoditi. Ali uvoziti vodu za piće, mlijeko, meso, pa čak i sijeno, govori o nemanju dr-žavne strategije. Ispada da su nam pašnjaci bez ovaca, a li-vade bez kosaca“, kaže Marko Kaluđerović, poljoprivrednik

iz Danilovgrada.On pojašnjava da u poljo-

privredi važi pravilo da rod-na godina domaćina

pomogne tri godi-ne, a nerodna una-zadi deset. “Bez ofanzivne dr-

žavne strategije, uz po-moć međunarodnih razvoj-nih fondova, ovaj sunovrat u razvoju poljoprivrede se ne može zaustaviti”, zaključuje Kaluđerović.

Ipak, u Ministarstvu kažu da nije tako. U Crnoj Gori ra-ste broj poljoprivrednika.

“Sektori u kojima je došlo do porasta ulaganja su mljekar-stvo i proizvodnja voća, povr-ća i ratarskih kultura, kao i u sektoru govedarstva i ovčar-stva”, tvrde u Ministarstvu.

Kopamo tri puta manje nego Evropljani

Ivana Boljević

Prema zvaničnim podacima, u Crnoj Gori se od raspoloživih preko 300, koristi oko 200 hektara, od čega je čak 80 odsto pašnjaka dok svega 12 odsto čine oranice i voćnjaci. Ako se

uzme u obzir da se u Evropskoj uniji obradiva površina kreće oko 40 odsto, to znači da bi naša zemlja do ulaska u Evropsku uniju trebala da utrostruči obradive površine. Poljoprivrednici smatraju da je sa trenutnim budžetom, a bez dobre strategije-to nemoguće.

POLJOPRIVREDA

Zemlje EU u prosjeku obrađuju 40 odsto poljoprivrednog zemljišta, što je preko tri puta više od onog što se obrađuje u Crnoj Gori

Manite statistiku, uradite nešto

Marko Kaluđerović se već trideset godina bavi poljoprivredom. Za njega više ne postoje iluzije o bo-ljitku “na riječima”.

“Bez jasno postavljenih ciljeva nema napretka. Zato bih ministru poljoprivrede i lokalnim “šerifima” zabra-nio da pominju procente po-većanja u odnosu na proš-lu godinu, već da se isključi-vo služe tačnim podacima, koliko je proizvedeno i koli-ko je smanjen uvoz”, poru-čuje Kaluđerović.

Al BiH HR KO MK MN SR EU 27

Uporedni Prikaz obradivih površina u zemljama Balkana i EU

Ukupna površina* 28,7 51,2 56,6 10,9 25,7 13,8 77,5 4.325Poljoprivredna površina 1.122 2.136 1.289 609 1.064 516 5.065 172.485

Iskorišćeno u procentima

51% 26% 65% 35% 25% 12% 65% 65%


Aktuelno10

Da sam slušao kritičare, bili bi smo dužni 90% BDPSamir Rastoder

IGOR LUKŠIĆ, PREMIJER


● U kojoj mjeri i na koji način mislite da je na rezultat koalicije Evrop-ska Crna Gora na izborima uticao i rad Vlade?Vjerujem da su građani, između

ostalog, i to cijenili kada su se opre-djeljivali kome dati podršku. Uvi-jek se na izborima provjerava uči-nak Vlade u prethodnom manda-tu, i ono što je bio moj interes ka-da je kampanja u pitanju jeste da realnim razgovorom sa biračima, na neki način, podnesem izvještaj i odbranim učinak. I to za period od prethodne tri i po godine. Mislim da nikada do sada kampanja nije bila karakterisana realnom retori-kom kao ovog puta, bez obzira što su u medijima, na žalost, domini-rale marginalne teme.

Najprije mi je želja bila da se građanima zahvalim na podrš-ci i razumijevanju, jer je za na-ma težak period od četiri godine krize. Period teškog rada, odri-canja. U publici je bilo, siguran sam, ljudi koji razmišljaju šta ra-diti naredni dan kada ustanu, i koji sa puno briga liježu naveče. Bez razumijevanja i podrške mi ne bismo mogli sprovesti čitav niz teških mjera. Možda ćemo neke morati sprovesti ponovo ukoliko evropska kriza nastavi da uzima danak. Pred našim očima zemlje razvijene Evrope bankrotiraju, u skoro svim zemljama u okru-ženju je recesija. Mi smo uspjeli da u takvim okolnostima ostva-rimo rezultate u mnogim obla-stima koje su za ponos, ali su pri-je svega uspjeh svih građana Cr-ne Gore. Otvorili smo pregovore sa EU, napravili, vjerujem, klju-čan iskorak prema NATO, ušli u STO. Objašnjavao sam građani-ma zbog čega je to važno za sva-kog pojedinačno. Osim recesio-ne 2009, u svim narednim godi-nama smo bilježili ekonomski rast. Pa i ove godine, dok je veći

dio Evrope u recesiji, očekujem da ćemo ostvariti minimalni rast. Prošle godine čak iznad 3%. Svje-stan sam da često to ne znači pu-no, kada je životni standard u pi-tanju, ali je valjda ipak bolje ne-go da smo i mi u recesiji ili da je bilo -3%? Sveli smo javnu potroš-nju na 40% BDP. Manje je danas registrovanih nezaposlenih, a i stopa zaposlenosti je veća nego prije neku godinu. Vjerujem da će se uspješno realizovati i pro-gram novog modela pripravnič-kog staža i osvijetliti put nastavku neminovnih strukturnih reformi u toj oblasti. Značajan broj infra-strukturnih objekata je završen, i što je važno, obnovili smo inve-sticionu zainteresovanost za Cr-nu Goru, kao i ubrzali realizaci-ju mnogih investicija u oblasti-ma turizma, energetike, poljo-privrede i drugih. Istovremeno, nismo zatvarali oči ni pred jed-nim ekonomsko-socijalnim pro-blemom i nudili realno rješenje. Popravili smo položaj naše drža-ve na listi Svjetske banke Doing business koja govori o lakoći po-slovanja. Riješili smo i začajan broj pitanja koja se tiču društve-nih tema, kakva su položaj poto-maka nekadašnje dinastije Petro-vić, kompromisom riješili pitanje nastavnog jezika, vjerujem utrli, ako bude pravog razumijevanja naše namjere, put objedinjavanju naučnih potencijala jedne male zemlje kakva je Crna Gora i, ne-što na šta sam posebno ponosan, potpisali nekoliko sporazuma sa vjerskim zajednicama čime smo, vjerujem, utvrdili i put za rješa-vanje pitanja položaja pravoslav-ne zajednice u Crnoj Gori. Da ne pominjem sve reforme, od javne uprave pa redom čiji će se pravi efekti vidjeti tek u budućem peri-odu. Takođe, mislim da je vrijed-na tekovina ove Vlade i transpa-

rentnost rada, saradnja sa civil-

nim sektorom, medijima, bez ob-zira na sva trvenja. Danas je Crna Gora zemlja većeg stepena demo-kratije nego što je bila prije koju godinu. Čini mi se da bi ovo bili vrijedni rezultati za osam, a ne za tri i po, ili godinu i po dana.

● Čime ste najmanje zadovoljni u radu prethodne Vlade?Nesumnjivo, mislim da i pored

iznesenog postoji prostor za efi-kasnije obavljanje posla. Nije pro-duktivnost u svim oblastima jed-naka. Nije svijest birokratije do kraja razvijena na način da mo-ramo shvatiti da samo ohrabriva-

njem investi-

tora možemo stvo-riti novu vrijednost, a iz nove vrijedno-sti obezbijediti veći nivo zarada i penzi-ja, odnosno veći nivo zaposlenosti. U bu-dućem periodu uska grla se moraju efika-snije otklanjati. Ukoli-ko nije moguće pobolj-šanjem sistema, tada kadrovskim promjena-ma. Svi su imali dovolj-no vremena da pokažu šta znaju. Takođe, mora se pokazati viši nivo ra-

Izbori su završeni, parlamentarna većina će biti formirana tokom na-redne sedmice kada se očekuje da predsjednik Filip Vujanović predlo-ži novog mandatara. Predsjednik DPS-a Milo Đukanović je najavio po-

vratak, ali nije do kraja precizirao na koju funkciju – premijersku ili pred-sjedničku. Aktuelni premijer Igor Lukšić poručuje da pravo odlučivanja kako dalje pripada samo DPS-u bez obzira što primjećuje ”dosta preten-denata na to pravo i to po pravilu iz ličnih ili sitnosopstveničkih razloga. On kaže da se u određenom trenutku u čovjeku budi potreba da se opro-ba i u drugim oblastima, mimo političkog života. I počinje da se često pi-ta da li je taj dan došao. Ipak, zaključuje premijer - život je nepredvidiv.

● Vidite li sebe na nekoj drugoj funkciji?Već sam 12 godina na, uslovno rečeno, prvoj

liniji fronta javno-političkih dešavanja u razli-čitim ulogama, a posljednje skoro dvije na po-ziciji premijera. Zadovoljan sam što sam mo-gao učestvovati u najznačajnijim događajima za jednu zemlju kakav je, bez sumnje, obnav-ljanje nezavisnosti. Kao prvi ministar finansi-ja u nezavisnoj i međunarodno priznatoj Cr-noj Gori radio sam sa tadašnjim predsjedni-kom savjeta Centralne banke Ljubišom Kr-govićem na učlanjenju Crne Gore u MMF i Svjetsku banku. Kao premijer imao sam prilike da svjedočim kraju procesa učla-njenja u STO na čemu je najviše u pret-hodnom periodu radila raniji ministar Gordana Đurović. Kao ministar finansija, potom i potpredsjednik Vlade, sam ispra-tio cjelokupan ekonomski ciklus od 2004. do danas, u kojem smo imali i godine zna-čajnog budžetskog suficita, razdužili ze-mlju i raspolagali značajnim rezervama koje su nam pomogle da prebrodimo pr-ve godine krize. Generisao sam, sa ko-legama iz Vlade i ministarstva, čitav niz strukturnih reformi u različitim oblastima koje unose novu dinamiku u naš sistem. I tada smo bili kritikovani za politiku koju vo-dimo, pa mi nije jasno da li kritičari danas za-pravo sami sebe kritikuju, jer da sam ih slušao ranijih godina, danas bi dug Crne Gore bio naj-manje 80-90% BDP. Drago mi je da je od pozici-je dodatnog tereta, kako su u MMF i Svjetskoj banci Crnu Goru doživljavali 2004, ona je danas vrlo uvaže-na u tim krugovima i primjer drugima kako treba raditi.

Dakle, u određenom trenutku, čovjeku se budi potreba da se oproba i u drugim oblastima, mimo političkog živo-ta. I počinje da se često pita da li je taj dan došao. Ipak, ži-vot je nepredvidiv. To ne shvataju oni koji misle da država ekonomskom politikom može riješiti sve probleme, to ne shvataju oni koji misle da se čarobnim štapićem rješavaju društveni problemi. Neko je svojevremeno primijetio da što više širite znanje, shvatate koliko zapravo ne znate.

Život je nepredvidiv


Da sam slušao kritičare, bili bi smo

90% BDP


nim sektorom, medijima, bez ob-zira na sva trvenja. Danas je Crna Gora zemlja većeg stepena demo-kratije nego što je bila prije koju godinu. Čini mi se da bi ovo bili kratije nego što je bila prije koju godinu. Čini mi se da bi ovo bili kratije nego što je bila prije koju

vrijedni rezultati za osam, a ne za tri i po, ili godinu i po dana.

Čime ste najmanje zadovoljni u radu prethodne Vlade?Nesumnjivo, mislim da i pored

iznesenog postoji prostor za efi-kasnije obavljanje posla. Nije pro-duktivnost u svim oblastima jed-naka. Nije svijest birokratije do kraja razvijena na način da mo-ramo shvatiti da samo ohrabriva-

tora možemo stvo-riti novu vrijednost, a iz nove vrijedno-sti obezbijediti veći nivo zarada i penzi-ja, odnosno veći nivo zaposlenosti. U bu-dućem periodu uska grla se moraju efika-snije otklanjati. Ukoli-ko nije moguće pobolj-šanjem sistema, tada kadrovskim promjena-ma. Svi su imali dovolj-no vremena da pokažu šta znaju. Takođe, mora se pokazati viši nivo ra-

●Vidite li sebe na nekoj drugoj funkciji?Već sam 12 godina na, uslovno rečeno, prvoj

liniji fronta javno-političkih dešavanja u razli-čitim ulogama, a posljednje skoro dvije na po-ziciji premijera. Zadovoljan sam što sam mo-gao učestvovati u najznačajnijim događajima za jednu zemlju kakav je, bez sumnje, obnav-ljanje nezavisnosti. Kao prvi ministar finansi-ja u nezavisnoj i međunarodno priznatoj Cr-noj Gori radio sam sa tadašnjim predsjedni-kom savjeta Centralne banke Ljubišom Kr-govićem na učlanjenju Crne Gore u MMF i Svjetsku banku. Kao premijer imao sam prilike da svjedočim kraju procesa učla-njenja u STO na čemu je najviše u pret-hodnom periodu radila raniji ministar Gordana Đurović. Kao ministar finansija, potom i potpredsjednik Vlade, sam ispra-tio cjelokupan ekonomski ciklus od 2004. do danas, u kojem smo imali i godine zna-čajnog budžetskog suficita, razdužili ze-mlju i raspolagali značajnim rezervama koje su nam pomogle da prebrodimo pr-ve godine krize. Generisao sam, sa ko-legama iz Vlade i ministarstva, čitav niz strukturnih reformi u različitim oblastima koje unose novu dinamiku u naš sistem. I tada smo bili kritikovani za politiku koju vo-dimo, pa mi nije jasno da li kritičari danas za-pravo sami sebe kritikuju, jer da sam ih slušao ranijih godina, danas bi dug Crne Gore bio naj-manje 80-90% BDP. Drago mi je da je od pozici-je dodatnog tereta, kako su u MMF i Svjetskoj banci Crnu Goru doživljavali 2004, ona je danas vrlo uvaže-na u tim krugovima i primjer drugima kako treba raditi.

Dakle, u određenom trenutku, čovjeku se budi potreba da se oproba i u drugim oblastima, mimo političkog živo-ta. I počinje da se često pita da li je taj dan došao. Ipak, ži-vot je nepredvidiv. To ne shvataju oni koji misle da država ekonomskom politikom može riješiti sve probleme, to ne shvataju oni koji misle da se čarobnim štapićem rješavaju društveni problemi. Neko je svojevremeno primijetio da što više širite znanje, shvatate koliko zapravo ne znate.

Život je nepredvidiv


Aktuelno 11

zu-mi-

j e -va-nja z a

probleme ljudi. Često čujem primjedbu - ”pa samo neka kažu može li ili ne može”. Po-nekad iskazivanje razumije-vanja, a ne prazno obećanje smanjuju muku. Istovremeno, svi moraju shvatiti da funkcio-nisanje države ne zavisi od bi-lo kog pojedinca kao pojedin-ca, već od razvijene mreže in-stitucija koje funkcionišu po pravilima i u okviru tih pravi-la pomažu da se problemi ri-ješe. Pojedinci utiru put, mije-njaju kurs. Pošto je Crna Gora mala zemlja, česta je potreba neposrednog kontakta.

● Ko su ljudi koji su zadovoljili Vaše kriterijume u prethod-nom mandatu i za koje mi-slite da bi bilo dobro da na-stave svoj posao bez obzira ko će biti premijer?

Vlada koja je formirana kra-jem 2010. imala je samo godi-nu i po mandata, i podrazumi-jevala je značajne kadrovske promjene, koje su i u posljed-njih pola godine iz različitih razloga nastavljene. Istovre-

meno je skoro cjelu godinu bi-la izložena neformalnoj izbor-noj kampanji. Pravi efekat ra-da podrazumijeva duži vre-menski period, posebno kada se suočavate kao novi ljudi u Vladi s problemima koji su vi-šedecenijske starosti u oblasti ekonomskog sistema, prostor-nog planiranja, nauke i slično.

● Želite li da budete ponovo pre-mijer i očekujete li da će se to i desiti?Već sam kazao da mi je pre-

vashodni motiv u kampanji bio da na neki način odbra-nim učinak Vlade iz prethod-nog perioda. I to prethodnih ne samo godinu i po, već tri i po godine. Ponosan sam na rezultate imajući u vidu date okolnosti, ali i potrebu mno-gih da relativizuju, ili opstrui-šu postizanje pomenutih re-zultata. Čitava 2012. je u sušti-ni provedena u predizbornoj atmosferi, što se na kraju po-kazalo vrlo jasno u kampanji. Na našoj partiji je, prije svega, da dogovorimo kako dalje. I to

pravo ne pripada nikome dru-gome, bez obzira što primje-ćujem dosta pretendenata, po pravilu iz ličnih ili sitnosop-stveničkih razloga, da umje-sto DPS odlučuju šta i kako da-lje. Suština je shvatiti sa kojim se izazovima naša nova Vlada suočava. Pri čemu se među-narodna i unutrašnja agenda, za jednu zemlju kakva je Crna Gora, prepliću. Zapravo, danas nema zemlje u Evropi u kojoj se ne prepliću. I to treba imati u vidu. Primjera radi, od kre-dibiliteta ministra finansija u međunarodnim finansijskim institucijama može da zavisi da li će zemlja uspjeti da obez-bijedi sredstva za finansiranje svih obaveza. Imam prilike če-sto da čujem zamjerke na za-duživanje i slično. Toliko po-vršne analize, koje čak ne uzi-maju u obzir ni razduživanje zemlje, a pogotovo svrhu neto zaduživanja. Od 2004. do da-nas realizovano je 800 milio-na kapitalnih investicija, i re-alizovani projekti o kojima se decenijama samo jalovo pri-čalo. Dakle, bitna je agenda ciljeva.

● Koji je najveći izazov za novu Vladu?Poslovi buduće Vlade se ne

mogu bitnije razlikovati od dosadašnjih. Nastavak evrop-skih integracija, stvaranje

uslova za učlanjenje u NATO, podsticanje ekonomskog rasta i razvoja u datim okolnostima. Integracije pored jačanja in-stitucija, imaju za cilj i uteme-ljivanje crnogorskog državnog okvira i zato će to biti i dalje je-dan od presudnih zadataka za Vladu. Očekivanja građana su rješavanje pitanja nezaposle-nosti, prije svega i unaprjeđe-nja standarda života. Više ne-go logični zahtjevi, kojima se mora izlaziti u susret, ali će, da bi bili na putu u srednjem i dugom roku ostvarivanja tih ciljeva biti možda neophodno pojedina opredjeljenja preis-pitati. Pad socijalizma kao ekonomski nekonkurentnog sistema je podstakao tržišnu euforiju. Ali kada je došla kri-za, većina se ponovo opredi-jeli za državu, živeći u iluziji da je moguće redistribucijom budžetskog novca riješiti pro-bleme. Vidimo na djelu da to nije moguće, jer u suprotnom evropske ekonomije ne bi bi-le u tolikom problemu. Sušti-na je da moramo shvatiti da

je u dugom roku preduzetnič-ki duh, dakle sklonost preuzi-manju inicijative, pojedinač-noj odgovornosti, inoviranju, ključ nove dinamike. To treba balansirati sa ekonomsko-so-cijalnom problematikom jer je prelazni period uvijek najteži. Ali, to podrazumijeva u svojoj suštini i reformu obrazovanja, koja u dugom roku daje rezul-tat, ali tada održiv. Jedino re-forma obrazovanja, odnosno promocija novih vrijednosti, u dugom roku mijenja struk-turu društva.

● Šta bi nova Vlada trebalo da učini da EU makar u manjoj mjeri ističe korupciju i borbu protiv organizovanog krimina-la kao najveće zamjerke evrop-skom putu Crne Gore? To će kao pitanja EU isticati

sve do kraja procesa. I to pri-je svega, zbog iskustva u pret-hodnim fazama proširenja. Suština evropskog procesa je jačanje pravne sigurnosti, a to znači jačanje institucija koje se bave tim problemima. Ko-rupcije i organizovanog kri-minala ima svugdje, ali su vremenom razvijene institu-cije koje se nose sa tim. Naš zadatak je da slične razvijemo.

● Koliko je izvjesno preuzima-nje KAP-a od strane Toščelika?U mjeri u kojoj smo spre-

mni da prihvatimo da je alu-minijumska industrija po-trebna Crnoj Gori u cilju di-verzifikacije ekonomije i valorizacije resursa, kao i po-trebe da se riješi prelazni pe-riod do izgradnje energetskog objekta.

Kao što se mnoge željeza-re i industrijski kompleksi u Evropi gase, tako je pitanje održivosti industrijske proi-zvodnje izazov za nas. Naša željezara, nadam se, opstaće za razliku od mnogih koje se gase. Isto tako, vjerujem da i KAP može opstati. To znači, ukoliko imamo održivu proi-zvodnju glinice, prerađivačke kapacitete i energetski obje-kat. Toščelik ima svoje viđe-nje. Ostaje da provjerimo ka-kav je stav i ponuda potenci-jalnih njemačkih investitora. Nakon toga će Ministarstvo ekonomije predložiti Vladi, a ako bude potrebe zbog reali-zacije projekta, i Vlada Skup-štini, moguće rješenje. To sve mora do kraja godine da bu-de poznato.


Za probleme nema čarobnog štapa

● Da li je naredna godina, godina ”jakih rezova” u ekonomiji?Kao što sam rekao, nema čarobnog štapića. Potrebno je nasta-

viti sa politikom koja znači održiv budžet, strukturne reforme i poboljšanje uslova za poslovanje radi novih ulaganja. Prvo je po-trebno radi jačanja kredibiliteta, drugo radi dugoročne konku-rentnosti, treće radi novih radnih mjesta. Ponekad mjere koje podrazumijevaju sprovođenje takve politike nisu popularne, ali su neizbježne. Uz sav napor i uvažavanje, ja tokom kam-panje nisam čuo ništa bolje, samo opštu i često praznu priču punu floskula. Ovo su danas zadaci svake evropske države.

DPS treba da gleda prema 2022.● Da li su rezulati izbora signal da DPS mora da napravi unutrašnju reformu stranke?Svi izbori sa sobom nose čitav niz poruka i, ukoliko ih uspješno rastumačite i preduzmete mje-

re, onda raste šansa da i na narednim izborima ostvarite uspjeh. Šira koalicija koju predvodi DPS i koja će ponovo tvoriti Vladu, ostvarila je na ovim izborima više glasova. Više glasova je ostvari-la i redefinisana opozicija. To pokazuje veću zainteresovanost građana za politički proces, za iz-bor onih za koje misle da će donijeti poboljšanja. Takođe, činjenica je i da se jako puno ljudi opre-djeljuje za pojedinu stranku i zato što uvijek glasa, podržava program ili iz nekog drugog razloga. Što se tiče naše koalicije, oko 80% je, uslovno rečeno, naše tradicionalno biračko tijelo, 15-20% je novih birača. Slično je, vjerujem, i sa drugim političkim subjektima, osim potpuno novih na sceni. Vremenom će opadati procenat tradicionalnog biračkog tijela i rasti procenat onih, kao i u dru-gim zemljama, koji će se sve manje na osnovu prošlih događaja ili ideologije opredjeljivati. Danas su prvi put glasali oni koji su imali 12 ili 13 godina kada je bio referendum. Ja sam imao 13 go-dina kada je pao Berlinski zid. Poruke sa izbora koje smo dobili danas, 2012. nisu iste kao one iz

1992. ili 2002. godine. Zato vjerujem da partije pokazuju snagu ukoliko to prepoznaju i uko-liko gledaju prema vremenu budućem. Mi treba da gledamo najmanje prema 2022. i

razmislimo šta je to što DPS treba da nudi u narednih 10 godina.


probleme ljudi. Često čujem primjedbu - ”pa samo neka kažu može li ili ne može”. Po-nekad iskazivanje razumije-vanja, a ne prazno obećanje smanjuju muku. Istovremeno, svi moraju shvatiti da funkcio-nisanje države ne zavisi od bi-lo kog pojedinca kao pojedin-ca, već od razvijene mreže in-stitucija koje funkcionišu po pravilima i u okviru tih pravi-la pomažu da se problemi ri-ješe. Pojedinci utiru put, mije-njaju kurs. Pošto je Crna Gora mala zemlja, česta je potreba neposrednog kontakta.

●Ko su ljudi koji su zadovoljili Vaše kriterijume u prethod-nom mandatu i za koje mi-slite da bi bilo dobro da na-stave svoj posao bez obzira ko će biti premijer?

Vlada koja je formirana kra-jem 2010. imala je samo godi-nu i po mandata, i podrazumi-jevala je značajne kadrovske promjene, koje su i u posljed-njih pola godine iz različitih razloga nastavljene. Istovre-


Za probleme nema čarobnog štapa

●Da li je naredna godina, godina ”jakih rezova” u ekonomiji?Kao što sam rekao, nema čarobnog štapića. Potrebno je nasta-

viti sa politikom koja znači održiv budžet, strukturne reforme i poboljšanje uslova za poslovanje radi novih ulaganja. Prvo je po-trebno radi jačanja kredibiliteta, drugo radi dugoročne konku-rentnosti, treće radi novih radnih mjesta. Ponekad mjere koje podrazumijevaju sprovođenje takve politike nisu popularne, ali su neizbježne. Uz sav napor i uvažavanje, ja tokom kam-panje nisam čuo ništa bolje, samo opštu i često praznu priču punu floskula. Ovo su danas zadaci svake evropske države.

DPS treba da gleda prema 2022.●Da li su rezulati izbora signal da DPS mora da napravi unutrašnju reformu stranke?Svi izbori sa sobom nose čitav niz poruka i, ukoliko ih uspješno rastumačite i preduzmete mje-

re, onda raste šansa da i na narednim izborima ostvarite uspjeh. Šira koalicija koju predvodi DPS i koja će ponovo tvoriti Vladu, ostvarila je na ovim izborima više glasova. Više glasova je ostvari-la i redefinisana opozicija. To pokazuje veću zainteresovanost građana za politički proces, za iz-bor onih za koje misle da će donijeti poboljšanja. Takođe, činjenica je i da se jako puno ljudi opre-djeljuje za pojedinu stranku i zato što uvijek glasa, podržava program ili iz nekog drugog razloga. Što se tiče naše koalicije, oko 80% je, uslovno rečeno, naše tradicionalno biračko tijelo, 15-20% je djeljuje za pojedinu stranku i zato što uvijek glasa, podržava program ili iz nekog drugog razloga. Što se tiče naše koalicije, oko 80% je, uslovno rečeno, naše tradicionalno biračko tijelo, 15-20% je djeljuje za pojedinu stranku i zato što uvijek glasa, podržava program ili iz nekog drugog razloga.

novih birača. Slično je, vjerujem, i sa drugim političkim subjektima, osim potpuno novih na sceni. Vremenom će opadati procenat tradicionalnog biračkog tijela i rasti procenat onih, kao i u dru-gim zemljama, koji će se sve manje na osnovu prošlih događaja ili ideologije opredjeljivati. Danas su prvi put glasali oni koji su imali 12 ili 13 godina kada je bio referendum. Ja sam imao 13 go-dina kada je pao Berlinski zid. Poruke sa izbora koje smo dobili danas, 2012. nisu iste kao one iz

1992. ili 2002. godine. Zato vjerujem da partije pokazuju snagu ukoliko to prepoznaju i uko-liko gledaju prema vremenu budućem. Mi treba da gledamo najmanje prema 2022. i

razmislimo šta je to što DPS treba da nudi u narednih 10 godina.


Aktuelno12

PRESUDA

NEZGODAOKONČANO BJEKSTVO

Za ubistvo Kosovara 14 godina

Stradao na poslu

Radnik “Čistoće” u Pljevljima Sabahudin Đozgić (36) povrije-đen je juče popodne pri padu sa kamiona za odvoz smeća. Zbog povreda glave koje su tom prili-kom nastupile u nesvjesnom sta-nju je prebačen u Klinički centar u Crne Gore u Podgorici gdje su se ljekari, do 17 časova kada je list zaključen, borili za njegov život. Đozgić je povredu zadobio na ra-du prilikom pada sa stope kami-ona na kojoj se nalazio kako bi se prevezao do sledećeg kontej-nera. Do zaključenja lista uviđaj nije bio završen a istražni organi nijesu saopštavali detalje nezgo-de. Zbog ozbiljnosti povrede gla-ve, Đozgić je nakon pada preba-čen za Podgoricu.

OSLOBOĐEN KRIVICE

Nema dokaza da je pucao Milija Vlahović

Nakon što je u prethodnom postupku osuđen na šest go-dina zatvora, Kolašinac Mi-lija I. Vlahović (52) juče je u Višem sudu u Podgorici oslo-bođen optužbe da je poku-šao da ubije braću Dragosla-va i Duška Ivanovića u Baru 2002. godine.

Milija Vlahović teretio se da je 26. jula 2002. godine godine oko 12 sati u Baru, na raskrsni-ci Ulica JNA i Bulevara 24. no-vembra sa još dva, nepozna-ta napadača, s umišljajem po-kušao da ubije braću Ivanović, Duška i Dragoslava i doveo u opasnost život Svetka Šljiva-ra. “Vlahović je upravljajući “golfom 2” pratio “mazdu” u

kojoj su bili braća Ivanović i Šljivar. Kada se “mazda” zau-stavila na raskrsnici, na znak crvenog svjetla, Vlahović je zaustavio “golf” na susjednoj kolovoznoj traci, izašao iz vo-zila i iz automatske puške, is-palio više hitaca, a zatim po-bjegao u nepoznatom pravcu” stoji u optužnici, čiji navodi ni-jesu potvrđeni prvostepenom presudom.

Iako je ranije za ovo djelo osuđen na šest godina zatvo-ra, Vlahovića je sud, usljed ne-dostatka dokaza, juče oslobo-dio optužbe.

“Provedenim dokazima nije dokazan niti jedan dokaz koji potkrepljuje navode optužni-

ce pa se optuženi oslobađa”, sa-opštila je sudija Biljana Usko-ković obrazlažući u nastavku razloge ovakve odluke. Ona je kazala da je nesporno utvrđe-no da je konkretnog dana došlo do pucnjave ali da nema doka-za da je upravo optuženi pucao. Po njenim riječima, zaključak suda je da se “golf” nije zau-stavljao, već da je iz njega pu-cano dok se kretao.

Iskaze svjedoka optužbe koji su tokom postupka tvrdi-li da su vidjeli “golf” iz kog je sa oružjem izašlo lice čiji opis odgovara Vlahovićevom, sud je ocijenio netačnim, kontra-diktornim i sračunatim kako bi se otežalo optuženom. S.K.

Da je Crna Gora samo sta-nica za predah na putu ka Zapadnoj Evropi i da su broj-ni zahtjevi za statusom azi-la lažni, potvrđuje podatak da su crnogorske vlasti, za posljednjih pet godina, sa-mo jednoj osobi odobrile izbjeglištvo.

Alžirac kojeg je ekipa Dnevnih novina zatekla u jednoj od tri privatne kuće u Podgorici koje se iznajmljuju radi smještaja tražioca azila, ušao je u Crnu Goru prije 35 dana bez ijednog dokumen-ta. “Krenuo sam iz Istanbu-la, preko Grčke i na kraju iz Albanije ušao u Crnu Goru”, pričao je Aziz. Na pitanje ka-ko je prešao nekoliko držav-nih granica bez pasoša, Aziz ponosan na sebe, sa osmije-hom izusti “putovao sam kao kobra”, izvijajući ruku kako bi dočarao kretanje opasne zmije, neizvjestan i opasan prelazak preko teško prohod-nih graničnih terena. “Iako moja porodica u Francuskoj živi oko 40 godina i tamo sam sa ženom izrodio šestoro dje-ce, radio kao mehaničar, ni-kada nijesam uspio da dobi-jem državljanstvo te zemlje. Deportovali su me, ali ja ću se ipak vratiti”, ispričao je Azis otkrivajući da mu je Crna Go-ra samo usputna stanica i da

se ovih dana sprema da ile-galno pređe granicu jedne od susjednih zemalja.

Da je uglavnom riječ o eko-nomskim migrantima i da im Crna Gora ne predstavlja ko-načno odredište, potvrdio je i upravnik Centra za azil pri Zavodu za izbjeglice Duško Jovićević. “Većina tražio-ca azila ne sačeka prvoste-penu odluku Ministarstva unutrašnjih poslova na ko-ju imaju pravo žalbe, nego jednostavno nestanu preko noći. U dosta slučajeva vra-te nam ih graničari susjed-nih država pošto ih uhvate prilikom ilegalnog prelaska i kod njih pronađu neki do-kument koji ukazuje da su boravili u Crnoj Gori. Eto, za vikend ih je otišlo nekoliko, ali nam se prijavilo 30 migra-nata koji traže azil”, ispričao je Jovićević. On je naglasio da 2005. godine, kada je Cr-na Gora sa proglašenjem ne-zavisnosti preuzela sve oba-veze iz konvencije o pravima izbjegli-ca, niko nije ni sanjao da će doći do naj-ezde migra-nata, koja je zabilježena u posljednje dvije godine,

Na putu ka boljem životu na vrata Crne Gore, u ovoj godi-ni, zakucalo je oko 1200 imigranata uglavnom iz Alžira, Maroka, Egipta, Palestine, Avganistana i drugih afričkih

i azijskih zemalja zahvaćenih nemirima, što je pet puta više u odnosu na prošlu godinu kada je azil zatražilo oko 240 osoba. U posljednje dvije godine zabilježen je rekord kada je u pita-nju broj zahtjeva za statusom izbjeglice predatih crnogorskim vlastima, s obzirom da je od 2007. godine, kada je počeo da se primjenjuje Zakon o azilu pa do 2010. godine, status azilanta zatražilo ukupno 28 osoba.

U Crnoj Gori je čak pet puta povećan broj tražilaca azila, a većini je naša zemlja tek usputna stanica

Uhapšen nakon dugog skrivanja

Nikšićka policija uhap-sila je juče oko šest časo-va ujutru Borisa Duruto-vića, koji se od 26. decem-bra prošle godine, kada je realizovana velika među-narodna policijska akci-ja “Trio”, nalazio u bjek-stvu. Uhapšen je u napu-štenoj kući u Jasenovom polju, blizu Nikšića, gdje se skrivao od nedavno.

Durutović se potraživao radi vođenja postupka u Višem sudu u Podgorici zbog sumnje da je počinio krivična djela “stvaranje kriminalne organizacije”, “neovlašćena proizvod-

nja, držanje i stavljanje u promet opojnih dro-ga” i “nedozvoljeno drža-nje oružja i eksplozivnih materija”.

Ostali članovi te krimi-nalne organizacije, koja se nelegalnom trgovinom droge bavila na području Crne Gore, Albanije, Bo-sne i Hercegovine, Hr-vatske i Srbije, uhapšeni su krajem prošle godine. Protiv 26 njih podignuta je optužnica. U policijskoj akciji “Trio”, zaplijenjeno je 250 kilograma marihu-ane i veća količina oružja. M.V.P.

LAŽNI AZILANTI

foto

: Ved

ran

Ilić

Rožajac Ramiz Čalaković (29) nastanjen u Baru, osu-đen je juče u podgoričkom Vi-šem sudu na 14 godina zatvora jer je u februaru prošle godi-ne ubio raseljenika sa Kosova Vojislava Vujovića (34). Na-kon što je oglasio presudu, su-dija Ratko Ćupić produžio je Čalakoviću pritvor do pravo-snažnosti presude.

Čalaković je, prema navo-dima presude, 27. februara prošle godine oko 19 časova u starobarskom naselju Ruske barake sa umišljajem nožem ubio Vujovića. Nakon svađe zbog novčanog duga za obav-ljene građevinske radove, Ča-laković ga je više puta uboo

nožem u grudi. Optuženi, tokom suđenja ni-

je negirao da je počinio ubi-stvo, ali je tvrdio da je to uči-nio u samoodbrani, jer ga je navodno Vujović napao me-talnom šipkom.

“Navode optuženog da je postupao u samoodbrani sud nije prihvatio”, kazao je sudija Ćupić pozivajući se na iskaze svjedoka koji su čuli glas “Daj pare majku ti …” i drugi glas koji zapomaže.

U prilog ovakvoj odluci su-da, po riječima Ćupića, ide i iskaz svjedoka Slobodana Čo-lovića koji je, u svojstvu po-licijskog službenika, krtitične noći primio prijavu oštećenog

da ga je neko napao te da tra-ži zaštitu policije. Pored nave-denog, u prilog zaključku da Čalaković nije postupao u sa-moodbrani ide i činjenica da metalna šipka, kojom je on, navodno, napadnut, nije pro-nađena na licu mjesta.

“Upravo je optuženi naoru-žan došao kod kuće oštećenog što je i bio razlog zbog koga se oštećeni javio policiji. Kako šipka kojom je navodno na-padnut nije pronađena, a ne bi bilo logično da je neko sklo-nio sa lica mjesta, ne može se prihvatiti njegova odbrana da je bio napadnut. Stoga, nije ri-ječ ni o ubistvu na mah”, naveo je sudija Ćupić. S.K.


Kao kobra sam ušao u Crnu GoruBojana Robović

2007.Početak primjene Zakona o azilantima

tako da novoizgrađeni Cen-tar za izbjeglice u Spužu, ka-paciteta svega 65 osoba, neće biti dovoljan. “Ako se nasta-vi ovakav trend, moraćemo obezbijediti nove sadržaje za smještaj izbjeglica koji mogu biti u vlasništvu države ili će se iznajmljivati”, kazao je Jo-vićević. On je dodao da, kada na granici osoba zatraži azil, ona se mora pustiti na terito-riju Crne Gore, nakon čega se smješta u neki od tri prihvatna smještaja u Podgorici i omo-gućava joj se da podnese za-htjev za postupak traženja azi-la, gdje se ocjenjuje da li je tra-žioc statusa izbjeglice u zemlji iz koje dolazi ugrožen po bilo kom osnovu. “I kad neko dobi-je status izbjeglice, njegovo se stanje stalno provjerava. Kada nestanu uslovi za izbjeglištvo, osobi se taj status ukida. Pro-vjere se vrše preko konzular-nih predstavništava, UNHCR-a i provjerava se svaki izvor informacija koji može dati od-govore o odnosu Vlade prema tražiocu azila u zemlji iz ko-je dolazi. Za šest godina, sa-mo jedna osoba je dobila azi-lantski status dok je ove godine MUP pet osoba

dodijelio dodatnu zaštitu. “U međuvremenu je jednoj osobi ukinuta dodatna zaštita, tako da su na snazi četiri”, naveli su iz MUP-a. Jovićević je objasnio da se dodatna zaštita odobra-va osobi koja nije toliko ugro-žena u zemlji porijekla da bi dobila status izbjeglice, ali po-stoji opravdana opasnost da će u zemlji porijekla biti izlože-na nekom tretmanu koji je ne-ljudski. “Tražioci azila kojima se odbije zahtjev dužni su da u roku od pet dana napuste Cr-nu Goru, a ako to ne učine, de-portuju se u matičnu zemlju”, objasnio je Jovićević.

Prema navodima iz MUP-a, trenutno je u proceduri 73 za-htjeva za dobijanje azila kod pr-vostepenog organa – Kancelari-je za azil i 86 postupaka po žal-bama izjavljenim na prvoste-pene odluke drugostepenom organu - Državnoj komisiji za rješavanje po žalbama za azil. Ovo je podatak star desetak da-na, a prema najnovijim infor-macijama iz Zavoda za azilante, tvrde da se kod nas trenut-no nalazi oko 215 traži-

oca azila.


Aktuelno 13SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.11.2012.

Kao kobra sam ušao u Crnu Goru

Od 2008. do 2010.

2012.28 osoba zatražilo status azilanta

Do 1. novembra 1200 osoba zatražilo azil od crnogorskih vlasti

godine MUP pet osoba

2011.239 osoba zatražilo azil

Prije polaska na put znaju svoja prava

I prije nego što ih put dove-de na Balkan, tražioci azila su upoznati sa svim što im se nu-di u Crnoj Gori. Oni imaju pra-vo na identifikacionu ispravu, pravo boravka, pravo slobode kretanja. Imaju pravo na zdrav-stvenu i socijalnu zaštitu, kao i pravo na pravnu pomoć. Po-red prava na smještaj i jedan određen standard života, tra-žioci azila u Crnoj Gori, tako-đe, imaju pravo i na obrazova-nje u svim državnim školama. Sa dobijanjem statusa izbjegli-ce ili dodjelom odobrenja do-datne zaštite osobe koje su mi-grirale u Crnu Goru, mogu ima-ti i pristup tržištu rada.

Poliglote česti gosti

Većina migranata koji do-laze u Crnu Goru govori vi-še svjetskih jezika: italijanski, engleski, francuski... što kori-sti zaposlenima u Zavodu za zbrinjavanje izbjeglica kojima je skoro nemoguće obezbijedi-ti prevodioce za lokalne jezike, koji se govore po Avganistanu i Iranu. “ Imali smo čast da se, među migrantima, susretne-mo i sa poliglotama među ko-jima se posebno istakao Maro-kanac Ibrahim koji govori se-dam jezika. Među tražiocima azila ima i obrazovanih ljudi i sa civilizacijskim navikama ali ima i onih kojima kultura nala-že da spavaju na podu i da je-du bez upotrebe pribora za je-lo, rukama.

Često se tuku i opijajuIako iz Zavoda tvrde da nema fizičkih obračuna među tražiocima

azila, stanari iz neposredne blizine kampa požalili su se ekipi Dnevnih novina na migrante. Tvrde da su bučni, često u alkoholisanom stanju zbog čega često dolazi i do tuča među njima. Na tražioce azila požalio se i vlasnik kuće u kojoj su smješteni, navodeći da, kada odlaze, sa so-bom ponesu jastuke i jorgane koji im posluže kada ih prilikom ilegal-nih prelaza preko granice zatekne noć.

Aziz (leđima okrenut) razgovara sa svojim cimerima

Trpezarija u kojoj se tražioci azila hrane


Aktuelno14 SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012.

Svjetska banka očekuje od Vlade da nastavi struk-turalne i fiskalne reforme, kako bi se obezbijedi-la budžetska stabilnost i stvorio makroekonom-ski održiv sistem koji će privući potencijalne inves-titore, saopštila je juče koor-dinatorka Svjetske banke za jugoistočnu Evropu Džejn Armitidž nakon sastanka sa ministrom finansija Milo-radom Katnićem.

“Zadatak nove Vlade je da nastavi reforme što će se, prije svega, ostvariti sman-jenjem javne potrošnje odnosno povećanjem poreskih prihoda što je pravi način za dugoročno sman-jenje duga i deficita”, kazala je Armitidž i dodala da će SB i dalje nastaviti da podržava Vladu u smanjenju deficita i duga.

Armitidž, koja juče bila u oproštajnoj posjeti, nakon

SVJETSKA BANKA

Uspješno ste se nosili sa krizomCrna Gora i Svjetska banka imaju odličnu saradnju, ocijenje-no je na sastanku koji je Armitidž imala sa premijerom Igorom Lukšićem. Ona je Lukšiću kazala da se Vlada uspješno nosila sa veoma teš-kim periodom ekonomske i finansijske krize i čestitala Crnoj Go-ri na napretku ostvarenom u nedavnom izvještaju Svjetske ban-ke o lakoći poslovanja.

Vlada da nastavi reforme

Crnogorsko društvo još nije društvo kulture ljudskih pra-va, a u dostizanju tog cilja for-malne institucije i nevladin sektor treba da imaju partner-ski odnos, zaključeno je juče na okruglom stolu “Obrazovan-jem ka antidiskriminacionoj kulturi”.

Izvršna direktorka Centra za građansko obrazovanje (CGO) Daliborka Uljarević ocijenila je da je Crna Gora samo na prvi pogled tolerantnije društvo ne-go što je bila prije pet ili deset godina, dodajući da su te per-cepcije najčešće vrlo varljive.

“Crna Gora je usvojila bro-jna zakonska rješenja ko-ja proizilaze iz Ustava i međunarodnih dokumenata o potrebi borbe protiv diskrimi-nacije, ali primjena je ono što nam se spočitava, ne samo u ovoj, već i drugim oblastima, od Evropske unije i drugih rel-evantnih međunarodnih orga-nizacija”, kazala je Uljarević.

Ona je podsjetila da je dojučerašnji ministar za resor

ljudskih prava i sloboda bio međunarodno priznat homo-fob, rodno nesenzitivna osoba.

“Kako onda očekivati bržu implementaciju usvojenih normi”, upitala je ona.

Svi učesnici su se složili da LGBT populacija trenutno predstavlja najgorljiviji prim-jer svijesti o potrebi borbe protiv diskriminacije, razu-mijevanja drugačijeg i inte-gracije u društvo i naglasili da se ne mogu očekivati političke i etničke slobode, a da se ne osjeća potreba za zaštitom sek-sualnih sloboda. N.D.L.

CGO

Još nijesmo društvo kulture ljudskih prava

Uljarević

isteka petogodišnjeg manda-ta, ocijenila je da su garan-cije koje je Svjetska banka u prethodnom periodu dava-la Crnoj Gori bile korisne, jer pomažu poboljšanju reputa-cije države čime se privlače investicije.

“Te garancije svakako nije-su poklon, jer je Crna Go-ra vrijedno radila da bi se nešto tako ostvarilo”, kazala je Armitidž i dodala da su tur-izam i poljoprivreda oblast u kojima Crna Gora ima veliku prednost i potencijal.

Svjetska banka je, prema riječima minstra Katnića, jedan od najvećih part-nera koje je Crna Gora ima-la u teškim vremenima krize, ne samo zbog finan-sijske podrške već i zbog brojnih projekata koji su se zajednički realizovali.

On je kazao da su juče razgovaraili i o budžetu za narednu godinu, a sledeće sedmice bi trebalo da stigne i ekspertski tim SB koji će Va-di pomoći oko budžeta.

I.C.

Džejn Armitidž


Aktuelno 15

Iako preovladava mišljenje da osuđenici uglavnom nema-ju formirane kulturološke na-vike, Žarković navodi da zatvo-renici provode dosta vremena sa knjigom.

“I vrijeme ‘iza rešetaka’ neri-jetko koriste za lično usavrša-vanje”, kazao je Žarković.

On ističe da, kao i u većini za-tvora u svijetu, i crnogorskom osuđenim i pritvorenim lici-ma se omogućava pristup ma-terijalima za čitanje u rekrea-tivne, obrazovne i informacio-ne svrhe.

A da muškarci i žene nemaju isti ukus kad je u pitanju izbor literature, potvrđuje Žarković, navodeći da se u bibliotekama ZIKS-a najviše čita “laka” lite-ratura za opuštanje. Tako muš-karci, kako je rekao, najradije čitaju romane Hlaska, Sara-maga i Mark Tvena. Takođe, romane Dostojevskog zatvo-renici smatraju “lakom litera-turom”, sa čim se ne bi složili mnogi srednjoškolci kojima te knjige predstavljaju obaveznu

literaturu.“Naročito vlada interesova-

nje za djela Marija Puza, ko-ji je autor najpoznatije knji-ge o mafiji “KUM”, zatim Pau-la Koelja, Gijoma Musa, Ser-geja Kostina, Sandre Braun, Alberta Moravije, literature iz oblasti moderne psihologi-je”, kazao je Žarković.

Sa druge strane, žene zatvo-renici očigledno bijeg od stvar-nosti traže u ljubavnim roma-nima i tipičnoj ženskoj litera-turi, ali i poeziji.

“Žene su zainteresovane za djela Agate Kristi, Sidni Šel-don, Frederika Forsajta, He-sea, Jovana Dučića, Moma Kapora, Mir-Jam... Zatvorska biblioteka funkcioniše slično kao redovne javne biblioteke”, pojasnio je Žarković.

On tvrdi da zatvorske bibli-oteke u saradnji sa drugim za-tvorskim programima pred-stavljuju ključnu komponen-tu u obrazovanju i rehabilita-ciji osuđenih lica.

“Biblioteka je mjesto na ko-

jem osuđena lica dobijaju od-govore na mnoga pitanja i ujedno i mjesto na kojem će da zadovolje svoja interesova-nja. Istovremeno, zatvorske bi-blioteke treba da osposobe osu-đena lica za ponovni povratak u normalan život”, rekao je Žarković.

On navodi da osuđena lica imaju veliki broj nezadovolje-nih potreba, što im-plicira veću po-tra-žnju z a infor-maci-jama, m a t e -rijalima za uče-nje i re-sursima za samo-usavršava-nje.

“Bibliote-ke, u sarad-nji sa drugim p r o g r a m i -ma zatvora, igraju vitalnu ulogu u ispu-njavanju ovih potreba.

Osuđena lica koja žele da ko- r i -ste svoje vrijeme konstruk-tivno najčešće postaju kori-snici biblioteke”, kazao je on, navodeći da zаtvorenici ko-riste biblioteke u velikoj mje-ri i više nego ljudi spoljа.

Crnogorski zatvorenici, koji kaznu služe u Zavodu za izvr-šenje krivičnih sankcija (ZIKS), osim beletristike, najradije čitaju i izučavaju religijsku i pravnu literaturu. To je Dnev-

nim novinama potvrdio Milan Žarković iz Službe za odnose sa javnošću ZIKS-a, navodeći da, kada je riječ o pravnoj literaturi, zatvorenici najviše ćitaju komentare zakona koji se odnose na krivično pravo. Žarković pojašnjava da osuđenici, kad odluče da se late knjige, najčešće čitaju “stručnu” literaturu, odnosno Ko-mentar krivičnog zakona, Zakon o izvršenju krivičnih sankcija, te Zakonik o krivičnom postupku.

Bojana Brajović, Jelena Vađon - Đurišić

SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012.

Zakoni najčitaniji iza rešetakaOsuđenici u ZIKS-u redovno čitaju Dostojevskog, krimi romane, ali i laku literaturu

Djela imaju, ali nijesu najčitanija

Iz podgoričke Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” saop-štili su Dnevnim novinama da djela koja čitaju zatvorenici Za-voda za izvršenje krivičnih sankcija imaju, ali da su njihovi čla-novi ipak zainteresovani za drugu vrstu literature.“Knjige gore navedenih autora Biblioteka “Radosav Ljumo-vić” posjeduje, ali njihova djela nijesu trenutno najčitanija kod naših članova”, saopšteno nam je iz Narodne biblioteke.

Zbog porasta broja zatvorenika faliće knjigaŽarković je istakao da u ZIKS-u postoje postoje tri bibloteke i to u Zatvorenom odjeljenju, Poluotvorenom odjeljenju i Odje-ljenju za žene.

“Ukupan broj naslova u sve tri biblioteke je 3.000, od čega se najveći broj nalazi u biblioteci zatvore-nog odjeljenja iz razloga što je u tom odjeljenju smješten veći broj osuđenih lica i zato što nijesu u mogućnosti kao osuđena lica iz Poluotvorenog odjeljenja da koriste odsustvo izvan ZIKS-a i da sa sobom donesu literature koju, u međuvre-menu, do sljedećeg odlaska kući žele da čita-ju”, kazao je on, navodeći da se najmanji broj naslova nalazi u Odjeljenju za žene iz razlo-ga što od ukupne osuđeničke populacije na žene otpada manje oko 3 odsto. On navodi da je posljednjih godina zabilježen znača-jan porast broja osuđenih lica, a naročito stranaca, pa broj naslova uskoro neće bi-ti dovoljan da zadovolji potrebe svih za-interesovanih korisnika.

imaju veliki broj nezadovolje-nih potreba, što im-plicira veću

maci-jama, m a t e -rijalima za uče-nje i re-sursima za samo-usavršava-

“Bibliote-ke, u sarad-nji sa drugim p r o g r a m i -ma zatvora, igraju vitalnu ulogu u ispu-njavanju ovih potreba.

Osuđena lica koja žele da ko- r i -

Djela imaju,

Iz podgoričke Narodne biblioteke “Radosav Ljumović” saop-štili su Dnevnim novinama da djela koja čitaju zatvorenici Za-

“Ukupan broj naslova u sve tri biblioteke je 3.000, od čega se najveći broj nalazi u biblioteci zatvore-nog odjeljenja iz razloga što je u tom odjeljenju smješten veći broj osuđenih lica i zato što nijesu u mogućnosti kao osuđena lica iz Poluotvorenog odjeljenja da koriste odsustvo izvan ZIKS-a i da sa sobom donesu literature koju, u međuvre-menu, do sljedećeg odlaska kući žele da čita-ju”, kazao je on, navodeći da se najmanji broj naslova nalazi u Odjeljenju za žene iz razlo-ga što od ukupne osuđeničke populacije na žene otpada manje oko 3 odsto. On navodi da je posljednjih godina zabilježen znača-jan porast broja osuđenih lica, a naročito stranaca, pa broj naslova uskoro neće bi-ti dovoljan da zadovolji potrebe svih za-interesovanih korisnika.

ZATVOR


SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.Aktuelno16

Izložba NLB štednih kasica

Montenegrobanka

Završna izložba šted-nih kasica koju organizu-je NLB Montenegrobanka biće otvorena danas u fi-lijali banke Podgorica V u šoping centru Mall of Montenegro, u 11 sati. Me-đu 300 prikupljenih kasi-ca, umjetnica Sonja Đu-ranović, glumica Vesna Vujošević, Ljilja Burzan Nikolić, direktorica prvog lutkarskog festivala u Cr-noj Gori, kao i Dino Redže-pagić, izvršni direktor NLB Montenegrobanke, izabra-će dvije najmaštovitije ko-je će biti nagrađene sa 150,

odnosno 100 eura. Najinteresantnija pristi-

gla kasica biće nagrađena sa 50 eura.

NLB banka je tokom prošlog mjeseca, od 26. septembra do 31. oktobra, želeći da podsjeti na važ-nost štednje, pozvala dje-cu da poklone svoju staru štednu kasicu. Mališani su zauzvrat dobili na poklon novu Zuja Zu kasicu u obli-ku pčele.

Izložba će biti otvorena do 31. decembra svim rad-nim danima od osam do 16 sati. B.B.


nePLanSka IZgraDnJa

Bojana Brajović

Dok u Podgorici stambeni blokovi niču kao pečurke, vrtići i osnovne škole ostaju samo u planovima stra-teškog razvoja grada. Na Starom aerodromu, pod-

goričkom naselju u kojem prema procjenama živi 30.000 stanovnika, postoji samo jedna osnovna škola, dok nase-lje nema vrtić, pa su roditelji primorani da djecu vode na Konik zbog čega su grupe prebukirane.Još svježiji je primjer čuvenog Siti kvarta, koji je nikao pre-ko puta šoping mola Delta siti, a u kojem nema nijednog vrtića ili škole, iako u njemu ima 950 stanova.

Trend izgradnje novih stambenih blokova ne prati izgradnja vrtića i škola

Za kvalitet života u starim i novim kvartovima odgovorni su u gradskoj vlasti koji, pre-ma ocjenama naših sagovor-nika, arhitekte Miška Dmi-trovića i predsjednika Inži-

njerske komore Crne Gore Ljuba Dušanovog Stjepče-vića, u Podgorici već odavno ne dopuštaju da urbanisti ra-de svoj posao.

“Svaki kvart koji se gradi

mora obuhvatiti gradnju vrti-ća, škola i dječjih igrališta, da ne bi djeca iz jednog dijela gra-da išla u sasvim drugi dio. U Podgorici se konkretno radi o čistom biznisu. Dječje igralište, vrtić ili škola se ne mogu pro-dati kao stan ili poslovni pro-stor”, kazao je Dmitrović, doda-jući da se investitori rukovode prostom računicom.

Stjepčević pojašnjava da se na osnovu prostornog plana grada radi detaljan urbani-stički plan za određene djelo-ve grada, te da se nakon toga prikupljaju podaci na osnovu kojih se planira gdje će biti iz-građeni objekti za stanovanje, a gdje škole i vrtići, dom zdrav-lja, te drugi sadržaji koji bi za-

Ministarstvo bez sluha za Fond zdravstva

kenan HraPovIć

Crna Gora je jedna od posljednjih zemalja Evro-pe čiji Fond zdravstvenog osiguranja autonomno ne odlučuje o trošenju budžet-skih sredstava već direktno zavisi od Ministarstva fi-nansija i trezora. Zato će se novac koji se prikuplja na-laziti na posebnom podra-čunu, zaključak je okruglog stola Finansijska održivost zdravstvenog sistema koji je juče održan u Podgorici.

Fond za zdravstveno osi-guranje mora ubuduće bi-ti aktivan kupac i sklapa-ti ugovore sa pružaocima

zdravstvenih usluga. Pri-jedlogom budžeta za 2013. godinu Ministarstvo fi-nansija je FZO opredijeli-lo 163,3 miliona eura, dok je za održiv i funkcional-nim sistem potrebno 172 miliona, smatra dr Kenan Hrapović, direktor FZO Cr-ne Gore. On je naveo i pri-mjer ugovorenih usluga zdravstvenih ustanova za koje se budžetom predviđa 400.000 eura i ako je u 2012. samo za konsultanske us-luge i dovođenje doktora sa strane bilo potrebno 1,2 mi-liona eura. S.P.


SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. Aktuelno 17


dovoljili sve potrebe ljudi koji žive u tom dijelu.

“Posljednjih 20 godina sve je zbrkano, nema pravila, već se radi na već realizovanim pla-novima, izmišljaju se neke no-ve lokacije, a sve zato što se ur-banizmom ne bave urbanisti, već odlučuju pojedinci i njiho-vi interesi”, kazao je Stjepčević.

Ranije je sve to bilo uređeno, planski se radilo, kako kaže, navodeći primjer grada pre-ko Morače – Blok pet, koji ima škole, vrtić, dom zdravlja, te pi-jacu, koji apsolutno zadovolja-vaju potrebe građana koji žive u tom kraju. Kada su u pita-nju novi stambeni blokovi ko-ji se grade, Stjepčević upozo-rava da “dobre lokacije dobiju unaprijed poznati investitori”, dodajući da je glavni problem što danas kao ranije ne postoji revizija objekata koji se grade.

“Do skoro je postojao Savjet urbanista koji je davao ocje-nu određenog plana, a novim zakonom je ukinuta revizija”, objašnjava Stjepčević, dodaju-ći da nažalost ima puno ljudi – državnih arhitekata koji će potpisati sve što im se da.

Takve arhitekte, kako je ka-zao, potpišu izmjene plana, ko-ji prođe Skupštinu jer odbor-nici nijesu upoznati i postaje zvanični dokument.

“Zato i ne čudi što imamo

prenatrpane vrtiće i škole, jer u Podgorici ne postoji ono što je suština – plansko planiranje i poštovanje struke. Ovo je totalni napad na infrastrukturu, gdje nastaje problem oko saobraća-ja, preopterećenja trafostani-ca, priključaka za vodovod i kanalizaciju. A ako radimo plan profesionalno onda se na vrijeme vodi raču-na o tome. Razmišlja se o broju parking mjesta, broju stanovnika, te o tome koliko može da trpi škola ili vrtić, sve se mora uzeti u obzir”, kazao je Stjepčević.

Uprkos arhitektonskom ha-osu i prebukiranosti vrtića i škola, ako je vjerovati Strateš-kom planu Podgorice od 2012. do 2017. godine, tom problemu rješenje se nazire u narednih

nekoliko godina, kada će, ako se ne ispriječi kriza, biti izgra-đeno sedam vrtića, pet osnov-nih i četiri srednje škole. Am-biciozni planovi uglavnom

bi trebalo da se finan-siraju iz državnog

budžeta, uz rizik da se projekti od-lože zbog eko-

nomske krize.

Prodati imovinu stečenu kriminalom, pa graditi

škole i vrtićeUdruženje Roditelji, koje trenutno prikuplja potpise

za inicijativu za gradnju novih vrtića, predložilo je da se gradnja novih škola i vrtića finansira od oduzete imovine stečene kriminalnim ak-tivnostima. Naime, nakon što je u medijima procurila vijest da je ukupna vrijednost imo-vine stečene tim putem, a koja se nalazi u po-sjedu države 48,5 miliona eura, Udruženje želi na vrijeme da ukaže na mogućnost pronalaže-nja jednog od izvora finansiranja granje novih

vaspitnih objekata, koji su Crnoj Gori hitno po-trebni. Da je to ostvarivo, pokazuje primjer ko-

ji iz Udruženja navode, a to je da gradnja jednog vr-tića košta oko dva miliona eura, što uključuje vrijednost građevinskih radova, opremanja, elektro ali i kanalizaci-onih i vodovodnih instalacija.

Još nema priručnika U Ministarstvu turizma i održivog razvoja su nam saopštili da rade na priručniku za planiranje stam-benih naselja, koji će detaljnije razraditi tu oblast. “I odrediti normative i standarde u cilju kvalitetne prostorne raspoređenosti objekata poput vrtića, škola i slično”, zaključuje se u odgovoru resora za tu-rizam i održivi razvoj.

Prema planovima dostupnim na sajtu grada, u zahvatu DUP-a “Konik-Stari ae-rodrom”, predviđena je, između ostalog, dogradnja postojećeg objekta OŠ “Pavle

Rovinski”, kao i dvije lokacije za izgrad-nju dječjih vrtića, ali se ne navodi preci-

zno gdje. DUP-om “Novi grad 1 i 2”, u di-jelu grada preko Morače, planirana je iz-

gradnja vrtića, te dogradnja OŠ “Maksim Gorki” i nadgradnje Mašinske škole.

DUP-om “Radoje Dakić” grad je predvidio u okviru društvenih servi-sa izgradnju objekata za potrebe zdravstva, obrazovanja i predš-

kolske ustanove.

Ružičasti pogled iz MinistarstvaOno što je svima očigledno, Ministarstvu prosvjete ne izgle-da tako, pa su bili hrabri pri izjavi da “svako ko komentari-še da se u glavnom gradu ne grade objekti za potrebe pro-svjete je ili nedobronamjeran ili nedovoljno informisan”.“Skoro svaki građanin Podgorice svjedok je izgradnje no-ve škole, vrtića, studentskog doma, stambenih objekata za prosvjetne radnike, kao i dogradnje i rekonstrukcije mno-gih objekata koje sprovodi Vlada, Ministarstvo prosvjete i sporta, Glavni grad, kao i Sindikat prosvjete. Možda nije-ste upoznati, ali smo sigurni da jeste veliki broj građana primijetio novu osnovnu školu na Draču, novi vrtić u Blo-ku pet, novu osnovnu školu u Gornjoj Zeti, izgradnju novog vrtića u Golubovcima, novog studentskog doma, kao i ve-liki broj objekata škola i vrtića koji u novom ruhu obasja-vaju naš Glavni grad”, navodi se odgovoru portparola Mi-nistarstva Vesne Gajević.Inače, škola “21. maj” izgrađena je prije dvije godine, dok je vrtić u Bloku pet otvoren 2008. Vrtić u Golubovcima, ia-ko ga iz punih usta najavljuju, još nije otvoren.

Skoro izgrađeni kvart sa oko 1.000 stanova koji nema ni vrtić ni školu: Siti kvart


Aktuelno18

kratka analiza razvoja podgorice

Pogodite gdje živi gradonačelnik

Sa prvim kišama osvanulo je pravo lice, ili bolje reći na-ličje glavnog grada Crne Gore. Podgoričke ulice tokom pred-stojećih mjeseci i ove godine stvaraće brojne probleme u saobraćaju, zbog toga što se o njima nije brinulo, a neko-liko zakrpljenih rupa pred iz-bore nijesu značajno popra-vile stanje.

Centar i dio preko Mora-če, dvije najatraktivnije lo-kacije u gradu, prosto blje-

šte, dok ostala naselja, neka u manjoj, druga u većoj mjeri propadaju. Dok preko Morače izranjaju džinovske građevi-ne, stambeno-poslovni objek-ti koji svojim dimenzijama “glođu” preostale djelove ze-lenila i djelove ulica, naselja poput Drača, Starog aerodro-ma, Konika, Zagoriča, Zlati-ce i Zabjela ostaju uskraćena i za pristojno asfaltirane uli-ce. Upravo ovih dana najbo-lje se uočava kako se, zapravo,

grad nesrazmjerno razvija. Razlika u investiranju u in-

frastrukturne elemente gra-da veoma je izražena i lako je primijetiti. Ono što je urađe-no proteklih godina podsjeća na sitne popravke koje nijesu bile dugog vijeka.

Svakako, najdrastičnija razlika primjetna je izme-đu Mareze i Konika. Riječ je o dva periferna naselja, od kojih Konik, nalik getu, pred-stavlja tužnu sliku svakodne-vice ljudi koji tamo žive. Sa druge strane, na Marezi se nalaze čak dva kružna toka, a koliko su funkcionalna, dis-kutabilno je.

Iz gotovo svih mjesnih za-jednica u sklopu plana i pro-grama rada, već godinama se ponavljaju prioriteti za in-frastrukturna poboljšanja, od kojih su samo oni sitniji završeni.

subota i nedjelja, 3. i 4.11.2012.

Grad koji se, kako kažu, rapidno razvija, ne napreduje svuda jednako. Takvo stanje najbolje odslikavaju dje-lovi naselja, koji toliko i nijesu na periferiji. U pojedi-

ne djelove grada dosta se ulagalo, dok su druga godinama zapuštena. Interesantno je da su u najuređenijim, gdje su nastanjeni funkcioneri, infrastrukturni problemi minorni, ako ih uopšte i ima.

Mila Nenezić

KONIK - Naselje krateraNaselje Konik ne može se pohvaliti uređenim ulicama, igralištima, zelenilom. Rijetke su prohodne i funkcionalne ulice, pa čak ni kada je riječ o dijelu u blizini Osnovne škole “Božidar Vuković Podgoričanin”. Opustošene i blatnjave poljane, rupama “izrešetane” ulice, pune lokvi i gomila smeća u blizini školske ograde, ukazuju da se dugo vreme-na ništa na uređenju ovog dijela grada nije uradilo. Kata-strofalna ulica, kojoj malo koja može da parira je nastavak Ulice husinskih rudara. Nekoliko stotina metara blatnjave kaldrme, oivičena gusto zbijenim kućama. Neznatno bolje stanje je u Ul. Isidore Sekulić. Svakako, koničko naselje u gotovo svim djelovima prednjači po naruženosti u neure-đenosti. Gotovo da nema niti jednog očuvanog igrališta, a gotovo sve saobraćajnice su izlomljene.

TOLOŠI - Mrtva zonaTološko naselje ispresijecano brojnim, uglavnom užim ulicama tokom kišnih dana bukval-no potone pod vodu. Samo je mali broj ulica sa efikasnom atmosferskom kanalizacijom, a još manje je rekonstruisanih djelova. Na život sa lokvama mještani su se odavno navikli. U ovom naselju jedva da i postoji igralište, pa makar i teren za basket sa jednim košem. Pješaci se mimoilaze sa automobilima koji ih isprskaju prilikom prelaska preko neke od mnogobrojnih rupa.


Aktuelno 19

Pogodite gdje živi gradonačelniksubota i nedjelja, 3. i 4.11.2012.

STARI AERODROM - Nedovršena poslaNa Starom aerodromu karakteristično je to što niču stam-bene zgrade oko kojih se pružaju velike blatne površine koje dugo čekaju na uređenje. Bulevar 88, Lamele i dio ispred Doma zdravlja potpuno je zapušten, a ovo je dio grada kuda vozači nerado prolaze. Upravo na raskršću ovih ulica, ceh vožnje platile su automobilske gume koje su se zbog slomljenog asfalta cijepale. Ulice “sklepane” tako da su poklopci šahtova po 10-ak centimetara iznad puta. Oni se zaobilaze ili se preko tih ispupčenja nasađuju automobili.

MOMIŠIĆI - Rupe na sve straneRadnim danima ulicom kod Osnovne škole “Sutjeska” i vrtića rijetko kad je moguće proći od roditelja koji automo-bilima dolaze. Nadležni organi, za ovaj dugogodišnji problem, još uvijek nijesu našli rješenje, iako je u nekoliko navrata, po-minjano da bi Ulica Nikca od Rovina trebala biti jednosmjer-na. Stanje u ulici iza takozvanih Udovica je još gore. Izbrazdana i prepuna kratera, u kišnim da-nima uglavnom se izbjegava. Nedaleko od marketa, prije par mjeseci probijen je kanal, koji se još nije zakrpio.

ZABJELO - Skandinavska jezeraNeprohodan za pješake i jedan od najnepoželjnijih djelova grada za sve vozače je na Zabjelu, poznat kao “Tarine garaže”, za koje se sa razlogom kaže da je ruglo ovog naselja. Asfalt koji je prije nekoliko mjeseci “iskasapljen” ne dozvoljava norma-lan prolaz u bilo koju od četiri ulice koje se na uključuju na taj dio naselja. Atmosfer-ska kanalizacija ne postoji, tako da se kiša samo kupi i formira ogromna blatnja-va jezera, ispod kojih se nalaze oštro isječeni djelovi asfalta. I u ovom dijelu niču zgrade za koje se prilaz, po dobro utvrđenoj praksi, neće urediti dugo vremena. Na Zabjelu je veliki broj ulica koji se tokom kišnih dana skakuće u “cik-cak” varijanti, jer se nijesu skrpile brojne rupe ili ako jesu, putevi su brzo propadali. Svakako, najbolji primjer u kakvom je stanju ovo naselje, oslikava glavni prilaz Osnovnoj školi “Ohtoih”. Ni ovdje ne postoji atmosferska kanalizacija, pa tako ovih dana i sljedećih kišnih dana, učenici do škole prolaze ivičnjacima, vješto izbjegavajući da upadnu u vodu dubine preko 10 centimetara koja se pruža na stotinjak kvadrata parkinga ispred škole. Nedaleko od škole, nalazi se i Zabjelska Vektra sa legendarnim parkingom -kaldrmom, koja se ni u skorije vrijeme rekonstruisati neće. Teren je najpogodniji za džipove, a užitak vožnje se može uporediti sa safarijem.

MAREZA - Sve cvjeta

Najdrastičniji primjer koli-ko se vodi računa i brine o in-frastrukturi i uređenosti po-jedinih naselja, dok su druga, iako jednako daleko od jez-gra grada potpuno zapušte-na, je Mareza. Tako su na Ma-rezi, između ostalog, naprav-ljena dva kružna toka, u koji-ma je malo ko vidio smisao. Igrom slučaja ili ne, gdje god gradonačelnik Mugoša uspo-stavi “bazu”, taj dio grada pro-sto procvjeta. Isto tako, mala je vjerovatnoća da će ulica u blizini mjesta stanovanja gra-donačelnika biti ruinirana i ne-uslovna za nesmetan prolaz.


Globus20

Predsjednika će odlučiti foto finiš

BEOGRADSKI MEDIJI:

SRPSKI VOTERGEJT

Đilas na čelu DS-aBEOGRAD - Prema pisanju

Blica, Dragan Đilas, koji je za-mjenik predsjednika stranke, prihvatiće uslove koje je rani-je predložio aktuelni predsjed-nik DS-a Boris Tadić na sjed-nici Glavnog odbora stranke 4. novembra, nakon čega će Tadić saopštiti da će se povući iz trke za predsjednika DS.

Prema pisanju Blica, dogo-vor Tadića i Đilasa još je nače-lan, a zvaničnija verzija očeku-je se danas ili sjutra. Iz Đilaso-vog tima na nekin način je i po-tvrđeno da će njihov kanidat za

predsjednika prihvatiti Tadiće-ve predloge.

“Biće rečeno da su prihvaćeni Tadićevi uslovi. On će vjerovat-no održati govor u kom će ista-ći da je moralni pobjednik, da je pokazao da mu je stranka iznad svega. Ne očekujte ništa spekta-kularno”, rekao je za Blic jedan od onih koji podržavaju Đilasa.

Istovremeno, u izjavi za list Danas, Borko Stefanović, koji je takođe član DS-a, kaže da će doći do promjena u ovlašćenji-ma predsjednika, nakon sjed-nice GO DS-a.

I u Kuriru se navodi da su se dva najviša funkcionera demo-krata načelno dogovorila o ru-kovođenju strankom. Izvor tog lista navodi da je Tadić dao na-čelnu saglasnost da prihvata poziciju počasnog predsedni-ka. Taj izvor kaže i da je načel-no dogovoreno da u širem pred-sjedništvu bude 29 članova, de-legata iz svih okružnih odbora, uključujući i Kosovo, i dodaje da se još usaglašava Politička de-klaracija, kojom će biti nagla-šena socijaldemokratska ori-jentacija DS.

Dačić: Nemam veze sa prisluškivanjemBEOGRAD - Premijer i mini-star policije Ivica Dačić iz-javio je juče da nema veze s prisluškivanjem Aleksandra Vučića i Tomislava Nikolića, dodajući da je to nedopustivo i da su neophodne promjene u MUP. U izjavi za TV Prva Dačić je rekao da je, prema njegov-im informacijama, uprava kriminalističke policije tražila listinge ne znajući, kako oni kažu, da je u pitanju telefon prvog potpredsjednika Vlade Aleksandra Vučića.Dačić je, komentarišući infor-macije o prisluškivanju pred-sjednika Srbije i prvog pot-predsjednika Vlade, rekao da je to nedopustivo, zbog čega su, kako kaže, potrebne prom-jene u MUP-u.“Sigurno je da to nema ni-kakve veze sa mnom kao

ministrom unutrašnjih poslo-va. Ima veze sa policijom, jer ne postoji jasan sistem nad-zora i kontrole akcija”, rekao je Dačić za TV Prvu.“Imam informacije da je up-rava kriminalističke polici-je tražila listinge ne znajući, kako oni kažu, da je u pitan-ju telefon Aleksandra Vučića. Takve stvari ne smiju da se dešavaju i zato mislim da su potrebne promjene u MUP-u. Biće uskoro raspisan konkurs za direktora policije i svi oni

koji u ovome učestvuju ne treba više da budu na svo-jim funkcijama”, zaključio je Dačić.Ministar policije rekao je da se apsolutno pridružuje zahtjevima Vučića i Nikolića da se ispita o čemu je riječ. “Bilo je primjera da se ski-daju listinzi i mojih najbližih saradnika”, izjavio je Dačić za TV Prva. Aleksandru Vučiću je pojačano je obezbjeđenje, a nezvanično - Tužilaštvo je već pokrenulo istragu.

IZBORI U SAD


10Glasači su upoznati sa poli-

tikom koju zastupaju američ-ki predsjednički kandidati, ali šta je sa ostalim pitanjima? Kao, na primjer, šta znači Obamina gestikulacija palcem? Ili zašto su “Gospodine Predsjedniče” i “Gospodine Kongresmenu” do-životne titule? Predstavljamo 10 manje bitnih stvari vezanih za američke predsjedničke izbo-re i kampanju koja ulazi u finiš.

● ZAŠTO AMERIČKI PRED�SJEDNIČKI IZBORI UVIJEK PADAJU U UTORAK?

Iako je američka izlaznost jedna od najmanjih u zrelim demokratskim društvima, a više od četvrtine apstinenata tvrdi da ne glasa jer su previ-še zauzeti, napori da se održa-vanje izbora pomjeri za vikend nijesu uspjeli. Utorak poslije pr-vog ponedjeljka u novembru je određen kao dan za izbore na prvim predsjedničkim izbori-ma održanim 1845. Subota je u

tom vremenu bila radni dan na farmama, nedjelja nije bila dan za odmaranje i putovanja, srije-da je bila dan za pijacu, pa je ta-ko utorak isplivao kao idealan dan u nedjelji za obavljanje gra-đanske dužnosti glasanja.

● NE SVIĐA MI SE PONUDA

U saveznoj državi Nevadi na glasačkim listićima postoji op-cija “Nijedan od kandidata”. Ova praksa uvedena je na izborima 1976. godine i mnogi je koriste.

● OBAMIN PALAC

Tokom predsjedničkih de-bata aktuelni predsjednik ve-oma često je koristio jedan spe-cifičan gest - stisnuta šaka sa ispruženim palcem na vrhu, uvijek kada bi htio da nagla-si suštinu teme o kojoj je govo-rio. Gest, koji u normalnoj ko-munikaciji djeluje pomalo ne-prirodno, Obama je vjerovat-no trenirao kako bi djelovao snažnije i harizmatičnije, sla-

Premijer Srbije najavio promjene u MUP-u List Vašington post piše da Romni u ovom trenutku vodi sa 0,6 odsto na Floridi u odnosu na Obamu

stvari koje nijeste znali


Globus 21

Kontroverzni predizborni spot

se emituje na špan-skom jeziku i pušten

je na jednom lokalnom kanalu u Majamiju na Flori-di, kao i na Romnijevoj Jutju-bu stranici. Video-klip sadrži izjave Čavesa i Kastrove ne-ćake Marijele, koji kažu da bi glasali za Baraka Obamu da mogu.

Narator u spotu kaže da to nije sve, već da je američka agencija za zaštitu životne sredine poslala imejl poruke povodom mjeseca Hispano kulture sa slikom Če Gevare.

List Vašington post piše da

Mit Romni u ovom trenutku vodi sa 0,6 odsto na Floridi u odnosu na Obamu, što je na nivou statističke greške.

Prijestonički dnevnik ocje-njuje da kandidat republika-naca teško da može da računa na pobjedu na nacionalnom ni-vou ako ne bude pobijedio na Floridi.

Majkl Blumberg, gradona-čelnik Njujorka, koji se upra-vo bori s golemim posljedica-ma prolaska razornog uraga-na Sendi, podržao je demo-kratu Baraka Obamu za drugi predsjednički mandat i istakao važnost Obaminog rada u bor-bi protiv klimatskih promjena.

“Potrebno nam je vođstvo iz Bijele kuće i protekle četi-ri godine predsjednik Barak Obama je preduzeo važne ko-rake na smanjenju potrošnje ugljendioksida”, napisao je Blumberg, a njegova podrš-ka, kao politički nezavisnog popularnog gradonačelni-ka, kome je ovo treći mandat, značajna je za Obamu pet da-na uoči predsjedničkih izbora.

Obama je izdao saopštenje u kom Blumbergu zahvaljuje na podršci i najavio je da će osta-ti uz Njujork u ovom kriznom trenutku. Američki predsjed-nički izbori se održavaju 6. novembra.

Predsjednika će odlučiti foto finišVAŠINGTON - Sendi uragan, koji je prekinuo izbornu kampa-

nju u Americi za američke predsjedničke kandidate, proš-lost je. Izborna kampanja se zahuktava, a finiš donosi i no-

ve tenzije između Baraka Obame i Mita Romnija. Tim republikan-skog kandidata emitovao je novi spot u kojem se Obama povezu-je sa Ugom Čavesom, Fidelom Kastrom i Če Gevarom. Sa druge strane, aktuelnog predsjednika podržao je gradonačelnik Njujor-ka Majkl Blumberg i pritom istakao važnost Obaminog rada to-kom oluje koja je razorila Istočnu obalu, kao i njegovu borbu pro-tiv klimatskih promjena.


List Vašington post piše da Romni u ovom trenutku vodi sa 0,6 odsto na Floridi u odnosu na Obamu

žu se eksperti za neverbalnu komunikaciju.

● DOŽIVOTNE “TITULE”

Mit Romni je bio guverner Masačusetsa tokom četiri go-dine, a tu dužnost završio je prije šest godina. Ipak, on se i dalje oslovljava kao guver-ner Romni, kao da je u pitanju plemićka titula, a ne politička funkcija. Amerika ima samo jednog aktuelnog predsjedni-ka, ali se Bil Klinton i Džordž Buš na primjer uvijek naziva-ju predsjednicima, čak i kada se pominju u istoj rečenici sa Obamom. Ovaj vid poštovanja predstavlja simbol američke demokratije.

● GUBITNIK MOŽE POSTATI PREDSJEDNIK

Četiri puta u američkoj isto-riji kandidat sa manjim bro-jem glasova postao je pred-sjednik. To je moguće, jer u američkom izbornom siste-mu pobjednik je onaj pred-sjednički kandidat koji osvoji više izbornih-elektorskih gla-sova, koji se raspoređuju pre-ma broju stanovnika u svakoj državi. Džordž Buš je 2000. go-dine osvojio pola miliona gla-sova manje od svog protivkan-didata Al Gora, ali je imao 271 elektorski glas, što mu je doni-jelo pobjedu. Mnogi predviđa-ju da je sličan scenario moguć i ove godine.

● NAOČARE ZA SUNCE NE DOLAZE U OBZIR!

Ljetos je Barak Obama igrao golf dok je sunce prži-lo njegove oči, a Mit Romni je uslikan kako se vozi na sku-teru sa svojom ženom. Ona je, naravno, nosila naočare za sunce, ali republikanski kan-didat nije ni pomišljao da za-štiti oči. Suština je da nijedan predsjednički kandidat to-kom kampanje neće dozvoliti da bude uslikan sa naočarima. Jednostavno, smatra se da će im ljudi manje vjerovati uko-liko skrivaju pogled i ako ne postoji vizuelni kontakt. Sto-ga će predsjednički kandida-ti istrpjeti sunčeve zrake, sve

zarad povjerenje potencijal-nih glasača

● NI TAMO, NI OVAMO

Moguće je da se dogodi da Romni bude izabran za pred-sjednika, a da Džozef Bajden bude reizabran za potpredsjed-nika. Prema američkom usta-vu, ukoliko izbori budu nerije-šeni, a postoji nekoliko scena-rija da do toga dođe, predsjed-nika će izabrati Kongres koji broji 435 članova i koji trenut-no kontrolišu republikanci. U istom slučaju, Senat, gdje glav-nu riječ vode demokrate, iza-braće Džoa Bajdena za pot-predsjednika, koji će vjerovat-

no podrivati Romnija kad god to bude mogao.

● OPSJEDNUTOST “LJUDIMA”

I Obama i Romni tokom kampanje biračima se obraća-ju riječju “ljudi”, mnogo češće nego što to inače čine. Riječ sa istim značenjem kao i “narod” ipak je dosta efektnija, jer zvu-či toplije i sveobuhvatnija je, a time kandidati žele da ostvare veću bliskost sa onima od kojih u najvećoj mjeri i zavise - gra-đanima Amerike.

● TREĆINA BIRA PREDSJEDNIKA

Većina država u Americi, uk-ljučujući i četiri najmnogoljud-nije, tradicionalno je čvrsta u po-dršci jednoj ili drugoj strani. Iz-bori se stoga odlučuju u neopre-dijeljenim, takozvanim “sving državama”, u kojima živi 30 od-sto ukupne američke populacije.

● SJEVERNA DAKOTA

Ova savezna država jedina je u kojoj glasači ne moraju da se registruju da bi glasali. Ia-ko je bila jedna od prvih drža-va koja je usvojila registraciju glasača još u 19. vijeku, ona je 1951. godine ukinula ovo pravi-lo. Ljudi koji glasaju u Sjevernoj Dakoti moraju biti državljani SAD i moraju živjeti u okrugu u kom glasaju minimum 30 da-na. To je sve.

VAŠINGTON - Još jed-na oluja mogla bi da iza-zove probleme dan posli-je predsjedničkih izbo-ra na istočnoj obali SAD, opustošenoj razornom olu-jom Sendi, kažu američki meteorolozi.

Oni navode da do oluje ima još šest dana, pa je isuviše ra-no za zabrinutost. Ipak, upo-zoravaju da je krajem na-redne nedjelje moguća prom-jena vremenske prognoze.

Meteorolog Brus Salivan tvrdi da nova oluja neće biti tako razorna kao super-oluja Sendi i da nije tropska.

Oluja bi mogla da donese snijeg u unutrašnjosti Nove Engleske i Njujorka, eroz-iju plaža i jake vjetrove na području već pogođenom snažnom olujom Sendi, kao i umjerenu ili jaku kišu.

Razorna oluja Sendi, koje je ove sedmice pogodila istočnu obalu SAD, odnijela je naj-manje 95 ljudskih života u Sjedinjenim Američkim Državama i Kanadi.

Nova Sendi dan nakon izbora?

PROGNOZE


Osvrt22

OSV

RT

Čelnici Bošnjačke stranke, HGI i Force Rafet Husović, Mari-ja Vučinović i Nazif Cungu potpisali su zajedničku platformu te tri stranke za pre-govore sa koalicijom “Evropska Crna Go-ra-Milo Đukanović” o formiranju nove par-lamentarne većine u Skupštini Crne Gore. Bošnjačka stranka očekuje mjesto pot-predsjednika Skup-štine i jedno mini-starstvo. Manjine su najavile da će traži-ti više funkcija, odno-sno srazmjernu za-stupljenost u orga-nima na državnom i lokalnom nivou. Tra-žiće, između osta-log, i da se obezbije-di ravnomjerni regi-onalni razvoj, odno-sno da se više ulaže u područja na sjeveru.

“Intelektualci, jesu li to oni što su ih u Francuskoj našli, oni neki pralju-di? Oni sa čeonim grebenima? Ne, ček to su Klingonci, oni iz Krajine” S obzirom da su naučnici iz Bosne i Hercegovine posprdna misaona igrarija sa Vukajlije, da Bosanac ni u vicu ne ispada pametan, možda ne bismo trebali toliko da kukamo kako nam je loše, jer kako se pred-stavljamo u svijetu, zapravo smo još i dobri. Pa ljudi u Bosni razgo-varaju o svakakvim naučno popu-larnim temama. Te čuješ interpretaciju rezultata dobijenih u CERN-u, te osporava-nje osnova za dodjeljivanje koje-kakvih nagrada, jer neke stvari ko-je su ostatku svijeta nevjerovatno kompleksne, našem su Bosancu krajnje očigledne. Pa gdje i neće bi-ti kada nam je Bosanac u deset naj-inteligentnijih ljudi Mense. A svaka-ko smo i prvi imali piramide. Jeste da je Amon Ba još uvijek zašuškan

duboko ispod slojeva kamenja, ali je samo pitanje kada ćemo ga isko-pati, starijeg od dinosaurusa. Po-trebno je samo biti uporan i kopa-ti, kopati do Egipta, pa ćemo onda ustanoviti da postoji podzemni ka-nal na relaciji Visoko – Kairo kojim su faraoni švercali paprike. No, svakako, ponovnim pristupom informacionih tehnologija, kojih su se inače Bosanci odrekli nakon što su napravili piramide, da malo pre-laze život na hardu, postoji i pove-

ćan protok informacija. I mi imamo građanski rat, svaki od konstitutiv-nih naroda ima svoje pradomovine koje tvrde da nekad davno niko nije živio u Bosni sem nekih indijanaca, nego su ostali se doselili. Nemamo ni zvaničnu religiju, nego možeš da vjeruješ u šta hoćeš. Ovih dana su popularni titoizam, raptorisustvo i vjera svetog špageti čudovišta. Takođe, jeste da revolu-ciju još nismo imali, ali i o tome se priča, sve učestalije. Dostojevski se

jednom osvrnuo na takozvani „ru-ski“ razgovor. Kada je opisivao taj fenomen, sasvim lako je bilo upo-rediti tu pojavu sa „bosanskim“ raz-govorom i pronaći fenomenološki iste osnove. A opet isto to je i ura-dio Andrić, vjerovatno još mnogo prije Dostojevskog. I Sokrata. Ali, baš kao i u Americi, ljudi kao Andrić i ostali spadaju u ljude iz sjene koji vladaju svime. Iako gu-gl tvrdi da je Bosna prva u regio-nu sa brojem naučnika i inženjera po broju stanovnika i četrdeset i neka u svijetu po istom, rekao bih da gugl laže. U nas je svako nauč-nik i inženjer. Zar nije niko čuo da je krsno ime Isaka Njutna zapravo Sulio što je latinski naziv za Suljo. Albert Ajnštaj, za koga se pouzda-no zna da je sve prepisivao od že-ne, je jednom prilikom priznao ka-ko Mileva ima tetku od strine ujaka daidžinice iz Bosne. Svakako, sada je sve jasnije. I Tesla ne bi bio šta bi bio da nije morao putovati kroz Bosnu, pa ga je intelektualna radi-jacija zahvatila.

Pravni zastupnik udo-vice pokojnog načeni-ka Ispostave policije u Rožajama, Ernada Ka-lača, Nušo Kalač, sma-tra da Tužilaštvo ima dovoljno dokaza da pokrene istragu ka-ko bi potvrdilo da Ka-lač prošle godine nije počinio samoubistvo, jer je bio navodno de-primiran smrću svoje ćerke. On je ukazao na važnost bilješke koju je pokojni načelnik do-stavio premijeru Igo-ru Lukšiću i bivšem di-rektoru policije Vese-linu Veljoviću o tome da mu je bilo direktno naređeno “odozgo” da obustavi akcije preki-da šverca cigareta. Iz Tužilaštva su kazali da je predmet u fazi izvi-đaja, te su demanto-vali navode da su po-krenuli istragu povo-dom smrti Kalača.

Agencija za elek-tronske medije ne-će pokretati kazne-ne postupke protiv TV Pink zbog emisije “Preljubnici” i TV Pr-va zbog emisije “Po-rodične tajne”, ali će upozoriti emitere da sadržaj jasno označe kao nepreporučljiv za određene uzraste. Građanska alijansa je zatražila od Savje-ta Agencije da pokre-ne izmjenu medijske legistrative da se kič i šund dodatno opo-rezuju, jer bi se tako suzbili. Crnogorsko zakonodavstvo, ina-če, ne poznaje pojam “kiča i šunda” u medi-jima. Savjet Radio-di-fuzne agencije Srbije pokrenuo je postup-ke da se zbog šunda u emitovanim emisi-jama kazne televizija Pink i Prva.

Najmanje 55 oso-ba je poginulo u jed-noj od najjačih olu-ja u SAD-Sendi. To je najskuplja prirodna katastrofa u istoriji jer se procjenjuje da je nanešena šteta 20 milijardi dolara. Kru-zer koji je Sendi za-tekla u Bermudskom trouglu, a na kojem su bila tri Podgori-čanina, je uspješno uplovio u luku Kings Wharfs.Oluja je potopila brod “Baunti”, izgra-đen 1962. godine, na kojem je snimljen film o pobuni mor-nara sa Marlonom Brandom, ali i Pirati sa Kariba. Među po-ginulima je Klaude Flečer, potomak Kri-stijana Flečera, koji je predvodio pobunu na originalnom Ba-untiju 1789. godine.

Bivši italijanski pre-mijer Silvio Ber-luskoni je prvi put osuđen u 76.godini - zbog utaje poreza. Sud ga je osudio na četiri godine zatvo-ra, uz zabranu da tri godine obavlja jav-ne funkcije i treba da plati 10 miliona eura kazne Poreskoj upra-vi. Optužen je da je uvećavao cijenu pra-va prikazivanja ame-ričkih filmova na te-leviziji. Kupovala su ih fiktivna preduzeća u njegovom vlasniš-tvu i tako je pravio crne fondove. Pre-suda će postati pra-vosnažna ukoliko je potvrdi drugostepeni sud. Do sada se Ber-luskoni izvukao iz 31. sudskog postupka od čega je pet njih bilo zastarjelo.

PLATFORMA ŠVERC CIGARETA

NEPRIMJERENE EMISIJE

SAD UTAJA POREZA

Manjine traže više funkcija

Opomena Pinku i Prvoj

Najskuplja oluja u istoriji

Berluskoni prvi put osuđen

Atlantida nikad nije nestalaBLOG

Kalač senije ubio?

SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Isak Lazev, BiH

Moskva traži da joj se vrati titu-la grada sa najvi-šim oblakoderom u Evropi, koju je izgubila prije ne-koliko mjeseci na-kon završteka ra-dova na london-skom “Šardu”, koji je visok 310 me-tara. Staklena ku-la “Mercury City”, mješavina poslov-nog i stambenog prostora, preš-la je visinu od 338 metara

SEDMIČNI PREGLED U PET MINUTANAJVAŽNIJI DOGAĐAJI IZ ZEMLJE I SVIJETA


SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.Kultura24

Recenzija

“Ne znam ko ste, ali ako mi ne pustite kćerku, pobiću vas”, nešto slično ovome bio je slogan filma “Oteta (Taken)” adre-nalinske akcije koja je bila prijatno osvježenje svim ljubitelji-ma tog podžanra, pri tom proizašla iz francuske kuhinje pod supervizijom Luka Besona. Omjer uloženih para i zarade bio je odličan, pa je možda bilo i logično očekivati nastavak, ali se i ponadati da će ista ekipa stati iza projekta i da se neće voditi samo prostom računicom. I ista ekipa je tu. Beson je produ-cent i koscenarista sa Robertom Markom Kejmenom, i glumci su ponovo tu, ali je reditelj novi. “Oteta” je ogoljena priča sa ne baš nikada ranije viđenim zapletom, a upravo u rukama reditelja Pjera Morela, koji se inteligentno oslonio na klasike osamdesetih godina, postao je nešto više i bolje. Kako ni u prvom djelu scenario nije bio najveći adut, sada je ispalo da je najbolja karika promijenjena. Na Morelovo mjesto stigao je Olivije Megaton koji se nije mnogo zamarao estetikom koju je postavio njegov prethodnik, uvjeren da u rukama ima sve što današnji akcioni filmovi zahtijevaju - brze pokrete kamere i istu takvu montažu.Mils, koga igra Lajam Nison, ponovo je u sličnoj neprijatnoj si-tuaciji. Ekipa koju je sredio u prvom filmu, sprema mu osvetu. I to ne bilo kakvu, već krvnu. Otac (Rade Šerbedžija) jednog od albanskih mafijaša iz prvog dijela sprema se da Mislovom krvlju, ali i njegove žene i kćerke natopi zemlju njegovog rod-nog sela u Albaniji, gdje je rođena i većina momaka koje je američki agent pobio bez dvoumljenja. Zamku Milsu i familiji spremaju u Istanbulu. Problem je prije svega nastao što su Beson i Mark Kejmen zaboravili na uspješnu premisu prvo djela i počeli da objaš-njavaju stvari i da traže motivaciju za postupke i u jednom i u drugom taboru. Poslije sasvim nepotrebnog, na svu sreću ne predugog uvoda, glavne aktere su doveli u Istanbul odakle kreće akcija koja ne staje do samog kraja filma. Pošto je Majls otet sa suprugom, ovoga puta je ćerka na slobodi, što djeluje kao vrlo zanimljiva zamjena uloga u odnosu na prvi dio i po-red svih scenarističkih besmislica. Ipak, poslije jedne lude jur-njave po ulicama glavnog grada Turske, Majls opet preuzima stvari u svoje ruke, a Olivije Megaton nastavlja samo da slaže kadrove da bi ispunio zadatu minutažu. Ćerka kao osvetnica im se očigledno nije dovoljno dopala.

Onlajn zbiRka

TeaTaR

Rijksmuzeum ljubiteljima umjetnostiInteraktivni Rijks studio predstavlja 125. 000 radova iz kolekcije

Glumca Dragana Jovano-vića u proteklih nekoliko go-dina češće smo bili u prilici da gledamo u televizijskim pro-gramima i serijama, a susret sa njim u “Ribarskim svađa-ma”, prije dvije večeri na otva-ranju nove sezone u Crnogor-skom narodnom pozrištu, kao i na proteklom Gradu teatru u Budvi, bio je prilika da se još jednom uvjerimo u raznovr-snost njegovih komičarskih aduta.

Nasuprot izvornim smjerni-cama datim u Goldonijevom tekstu, isljednik za kriminal (od milošte nazvan “šjor Kri-minal”), u čitanju Ljubomi-ra Đurkovića i Ane Vukotić- centralni je lik, lokalni moćnik i instrument državne pravde u rješavanju ribarskih čarki i in-triga njihovih žena koje se tako zaludno bore s neizliječivom dosadom. Pritom, svi junaci u tim zađevicama povreme-

no uspijevaju da izvuku neki ‘gušt’ ili sitnu korist.

“Moja autoritativna pozici-ja ovdje, sasvim je opravda-na”, duhovito kaže Jovanović za Dnevne novine. Šjor Krimi-nal, uklopio se u njegovo lično viđenje vlastodržaca. On pre-ma njima ne gaji simpatije niti saosjećanje, a u toj ulozi osje-ća se komotno iako u oblikova-nju lika, nije (direktno) idejno učestvovao.

“Nisam ja tu ništa specijalno tražio, u smislu kako da proši-rim lik ili možda da mu dodam neke osobine, ali dobro je što je sada ovakav kakav je. Cijela predstava i moj šjor Kriminal, ovdje jasno govore o našim bi-jednim životima. Sve je prika-zano baš onako kako to odgo-vara našem vremenu i tome kako živimo. Kroz njega, poka-zao sam i šta mislim o savre-menoj vlasti, a jasno vidite i to moje gnušanje”, kaže Jovano-

vić. Budući da je veliki dio šar-ma predloška i same predsta-ve sadržan u jezičkoj igri, ovaj glumac je u poigravanju sa pri-morskim i starim crnogorskim izrazima na premijeri u neko-liko navrata istinski nasmijao publiku u CNP-u. I te duhovito-sti, učinile su da lik koji ovdje dobija atribute društvene sile, u njegovom tumačenju zaista zaživi na sceni.

“To je bio moj zadatak. Ipak, mnogo bih volio da igram ne-kog pozitivnijeg, neke pleme-nite ljude, ali i ovaj šjor Kri-minal sigurno negdje posto-ji u meni, kao i svi ostali moji likovi”, kaže on. Ekipa “Ribar-skih svađa” od početka proce-sa rada na predstavi, u sloje-vima Goldonijevog teksta tra-žila je pravi dramaturški ‘kroj’ kao uporište za priču o našim životima. Mediteranski kon-tekst izvornog teksta, ostao je pak isti i u ovim “Svađama”.

“Imali smo predložak ko-ji u početku ‘nije držao’ tu na-šu priču koju smo htjeli. Dosta smo radili na tome da napra-vimo dramaturgiju priče koju stvarno hoćemo da ispričamo. Htjeli smo da izvučemo sloj ko-ji nam treba i koji korespondi-ra sa našim vremenom”, kaže ovaj glumac navodeći da u tek-stu ništa nije mijenjano.

“Tekst smo poštovali, sa-mo su okolnosti, logično pro-

Kao uvod u svoje ponovno otvaranje 13. aprila 2013. jedan od vodećih svjetskih muzeja, Rijksmuzeum iz Amsterdama, otvorio je intrak-tivni Rijks Studio, online prezenta-ciju 125.000 rado-va iz svoje kolekci-je. Osim što možete da uživate u repro-dukcijama slavnih majstora u velikoj rezoluciji, Studio vas poziva da i sa-mi stvorite sopstve-no remek-djelo ko-risteći se primjer-cima iz muzejske kolekcije i njihovim kombinovanjem na

nov, kreativan način.Sve slike, od najslavnijih do

manje poznatih, mogu se be-splatno preuzeti, zumirati, di-

jeliti, dodati u lič-ni atelje ili „dora-đivati” bez boja-zni o autorskim pravima. Repro-dukcije možete kopirati, štam-pati i koristiti za, recimo, dekoraci-ju namještaja ili od njih napraviti futrolu za smar-tfon. U čast ovog velikog događaja,

Rijksmuzeum će zamoliti vo-deće međunarodne umjetnike,

dizajnere i arihitekte da budu pioniri Rijks Studija tako što će odabrati jednu sliku iz ko-lekcije i kreativno je iskoristi-ti za novo umjetničko djelo. Te nove slike biće potom izložene na otvaranju muzeja u aprilu. „Rijksmuzeum (Narodni mu-zej) je muzej za svakoga i pri-pada svima. Otvaranjem Rijks Studija želimo da podijelimo našu veliku zbirku sa ljubite-ljima umjetnosti širom svijeta.

Stvorili smo ga sa uvjere-njem da kolekcija Rijksmuze-uma pripada svima nama. Ona je, takođe, i veoma inspirativ-na pa želimo da ‘oslobodimo’ umjetnika u svakome”, kaže Tako Dibits, direktor zbirke.

Šjor Kriminal, naš junakGlumac Dragan Jovanović za DN nakon premijere “Ribarskih svađa” u nacionalnom teatruIsidora Radulović

U “Ribarskim svađama” koje je Ana Vukotić režirala po tek-stu Karla Goldonija, glumac Dragan Jovanović tumači lik Isidora, korumpiranog isljednika za kriminal za kojeg do

kraja predstave mislimo da se zove samo “Šjor Kriminal”. U Jo-vanovićevom tumačenju, ovaj predstavnik vlasti ima ingeren-cije da ‘vedri i oblači’ i smiruje tenzije u malom italijanskom ri-barskom mjestu, koje po atmosferi i egzistencijalnim pitanji-ma nalikuje na naš svijet i život.

Krvna osveta za agenta CIA96 sati: Istanbul (Taken 2)

Lijam Nison, Rade Šerbedžija, Megi Grejs

Olivije Megaton

Vuk Perović

Sve slike, od najslav-nijih do manje pozna-tih, mogu se besplat-no preuzeti, zumirati, dijeliti, dodati u lični atelje ili „dorađivati” bez bojazni o autor-skim pravima


SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. Kultura 25

mijenjene, jer je to priča o na-ma”, kaže Jovanović, navode-ći da je traganje dalo pravi re-zultat. Korupcija u različitim epohama, po njegovom mi-šljenju, imala je različita lica, a u konačnom, svejedno je ho-će li predstavnik vlasti ili ad-ministracije primiti novac ili pak “lijepi bokun svježe ribe”, kao nadoknadu za nepotizam ili neki drugi ustupak naušrtb zakona.

“To je svijet u kome živimo. Ovo što smo uradili nije kome-dija delarte, već je više kokete-rija sa tim žanrom. Kada je ovo napisano, vlast je mirila zava-đene ljude i sve se završavalo lijepo. Vjerujem da je Goldo-ni poznavao dobrog i mirnog šjor Kriminala, ali u naše vri-jeme to ne postoji. Vlast nije dobronamjerna prema naro-du. Ili ja to nisam primijetio”, kaže Dragan Jovanović. Sarad-nja sa Anom Vukotić za njega je bila pozitivno profesional-no iskustvo, a ulogom u “Ri-barskim svađama” on se dru-gi put pojavljuje u produkcija-ma Grada teatra.

● Foto priča

Margitina “Bodljikava žica”Izložba slika Margite Stefanović

Magi pod nazivom “Bodljikava žica” nastalih u periodu 1997 – 1999. biće otvorena u prostorijama beogradsk-og kluba “Good times” u ponedjel-jak, 5. novembra.

Magi je učestvovala u kreiranju zvuka EKV-a i bila zadužena za imidž benda, dizajniranje plakata i omo-ta albuma. Arhiva dostiže brojku od fascinantnih 237 radova. Izložbu će otvoriti akademski slikar i muzičar Ljubomir - Ljuba Đorđević, uz veli-ku pomoć Petra Janjatovića, Bra-nimira Loknera i Vlade Jankovića – Džeta, kao i prisustva mnogih poznatih ličnosti iz kulturnog i ja-vnog života.

U prvobitnom ambijentu, “Ribarske svađe” igrane su na sceni Terase između crkava u Budvi, u okviru festivala Grad teatar, pred publikom koja je glasnim ovacijama ispratila glumce. Nakon premijere u sceni ‘kutiji’, u kojoj je scenografija nadomjestila prirodni primorski ambi-

jent, Jovanović je zadovoljan interakcijom sa publikom, ali kaže da to ipak “može još bolje”.

Foto

: Duš

ko M

iljan

ić

Koncert Marka Teze u KotoruJedan od najistaknu-tijih italijanskih pija-nista Marko Teza odr-žaće koncert večeras u crkvi svetog Duha u Ko-toru sa početkom u 19 sati. Teza će premijer-no u Crnoj Gori pred-staviti cjelokupan opus klavirskih prelida Kloda Debisija, povodom 150 godina rođenja jednog od najvećih francuskih kompozitora. Marko Te-za školovao se u Italiji i Francuskoj, a pored kla-vira usavršvao se kao violinista i dirigent. Po-red brojnih pijanističkih resitala na gotovo svim kontinentima, danas djelu-je i kao dirigent orkestra Stravinski u Vićenci, gdje je angažovan i u zvanju profesora klavira na tamoš-njem konzervatorijumu. Njegova diskografija broji više od 10 CD izdanja sa djelimaautora od baroka do 20. vijeka. Koncert organizuju KotorArt i Muzička škola Vida Matjan.

Revija italijanskog filma u KIC-u Projekcijom komedije “Scialla” sjutra u 19 sati u KIC-u “Budo Tomović” počinja IV Revija itali-janskog filma “Italijani u bioskopu”. Film “Scia-lla” u Italiji je doživio ve-liki uspjeh kako kod pu-blike tako i po ostvare-nom prihodu. Riječ je o komediji čiji naslov do-lazi iz rimskog žargona. Riječ “scialla”, koja se koristi u značenju “ma ne ljuti se”, “ma iskuli-raj”, jedan učesnik stal-

no ponavlja svom profe-soru umornom od života i svoje profesije. Iznenad-ni preokret otkriće pravi identitet dječaka i promi-jeniće život dvojice glav-nih junaka. Buntovni uče-nik i melanholični profe-sor su prisiljeni na suži-vot koji jedan drugome otvara tajne njihovog ži-vota. Reviju italijanskog filma organizuje Amba-sada Italije u Podgorici u saradnji sa KIC-om “Bu-do Tomović”.

Brit Floyd u Nikšiću

Srebrni pastir Vladimiru Peroviću

Najveći Pink Flojd tribjut bend Brit Flojd nastupiće sju-tra u 20.30 sati u sportskom centru “Nikšić”, u okvi-ru turneje “A foot in the door world tour 2012”. Kon-certni set Brit Flojda je savršena imitacija nastupa sa svjetske turneje Pink Flojda iz 1994. godine “The Divi-sion Bell”, koja je postala čuvena po inovativnoj upo-trebi perfektnog ozvučenja i osvjetljenja, sa okruglim platnom na centralnoj poziciji bine, na kojem su emi-tovani prateći video i animirani klipovi. Nikšićka pu-blika imaće priliku da čuje najveće hitove Pink Flojda kao što su: “Hey You”, “Wish You Were Here”, “Shine On You Crazy Diamond”, “Another Brick in the Wall”. Na prošlogodišnjoj turneji Brit Flojd je održao preko 150 koncerata, a nastupili su i u najpoznatijoj london-skoj dvorani Royal Albert Hall.

Novi film “Život je…” priznatog reditelja Vladimira Pero-vića iz Risna dobio je nagradu “Srebrni pastir” za najbo-lji strani film i diplomu „Sedrik Dalije” na 21. Međunarod-nom festivalu etnografskog filma FESTEF u Kučevu. Ovaj dokumentarni film je rađen u produkciji tivatskog Centra za kulturu uz pomoć crnogorskog Ministarstva kulture. Istu nagradu do sada su dobili Perovićevi filmovi „Dim“, „Ribar Đorđe razgoni mrak“, „Žeđ kamenog mora“ te „Život, pri-ključenija i održivi razvoj jednog kokota“.


SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.Reportaže26

Na aerodromu me je doče-kao Stanli, moj kolega Keni-jac, od kojeg sam po samom dolasku dobila prve lekcije o nepisanim pravilima života u ovom gradu. Vazduh je te-žak, ljepljiv, otvaram prozor, međutim Stanli mi savjetuje

da to ne radim iz “bezbjedno-snih razloga”. Pogledala sam ga začuđeno i uslijedio je od-govor: “Stigla si u Najrobi, ovo nije bezbjedan grad, previše je gladnih. Može se desiti da neko izleti iz žbunja dok smo u sao-braćajnoj gužvi i da ti zaprijeti

nožem ili jednostavno istrgne torbu iz ruku, zato nikad nemoj da otvaraš prozor, pogotovo ne noću. “Pa, Suzana – pomislih – welcome to Miami”.

Dok migoljimo kroz sao-braćajnu gužvu, skupljam pr-ve utiske. Put vodi pored ogra-de Nacionalnog parka. Nepre-gledno prostranstvo savane mi se pruža pred očima, baš ona-kva kako sam je i zamišljala - senf žuta, sa niskim rastinjem i predivnim stablima akacija ko-je se šepure u svojoj graciozno-sti usred te pustahije, kao da je neki dobar cirkusant, izvode-ći svoju tačku sa tanjirima na štapovima, zaustavljen u pro-storu. Pored puta “nabildova-na vegetacija” ,kaktusi veličine platana u nekadašnjoj Herce-govačkoj ulici, banane, palme

Najrobi - grad gdje se ne krade već otima

Suzana Stijović

Prije sedam mjeseci otišla sam u Keniju da bih kao službenica italijanske nevladine organizacije COSV učestvovala u njihovom novom projektu u toj zem-

lji. Iz ušuškane sigurnosti svog stana u Podgorici, bora-vak u Keniji je izgledao sasvim drugačije dok sam lista-la fotografije na internet portalima. Znatiželjno, otvo-renih čula, tako sam krenula u svoju novu avanturu zva-nu Afrika. Temperatura vazduha koja rijetko kad prelazi 25 Celzijusovih u ovom gradu, nije jedino iznenađenje koje me je dočekalo.

Kenija

Naša saradnica Suzana Stijović pleše sa dje-com u Arboretum parku – Najrobi

a između njih se propinju pu-zavice, hrane se i cvjetaju u mi-lion boja i padaju od težine. Sve izgleda kao nekakva prirodna vlasuljarnica, a Kreator sa pre-više ideja, sve je tu uložio nešte-dimice, svaku boju i oblik kao da je prvi put izašao pred publiku.

Kvart u kojem sam smještena, jedan je od luksuznijih u Najro-biju. To “luksuzno” podrazu-mijeva samo dobro naoruža-ne stražare i visočije zidine oko kuća. Bjelački kvartovi - pra-vi kazamati, loše “prokrvljeno”, žmirkavo svjetlo, malo ljepše fa-sade, malo svedeniji enterijer i malo te je manje strah dok spa-vaš. Blindirana paranoja usred prelijepog kontinenta po ko-jem svaki živi stvor, osim čovje-ka, obavlja svoju funkciju u sa-vršenom skladu sa prirodom.

Ono što se ne vidi u turistič-kim vodičima - prepunim div-ljih životinja koje ne možemo vi-djeti ni u jednom drugom kutku planete, primamljivim pozivi-ma na safari iskustva, živopisne predjele Masai zemlje i pripad-nike njihovog plemena - može se opisati kao klaustrofobični privremeni boravak.

Život se ovdje uglavnom odvi-ja u zatvorenom prostoru: kan-celarija, kuća, teretana, resto-ran, tržni centar i nije poželj-no kretanje kada padne mrak. Ovo je grad u kojem se ne kra-de, nego otima, zato nije čudo što su mu dali nadimak “Nairo-berry”. Mala torba dijagonalno smještena preko jednog rame-na, sa vrijednostima ne preko 20 € unutra, je najprikladniji outfit, pogotovo ako blještite kao fluo-

Život u zemlji gladnih Kenijaca i bogatih pridošlica


SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. Reportaže 27

Najrobi nije najbolji izbor za početak upoznavanja sa Afri-kom. Ljubav koja je mnoge putnike ovdje zauvijek zaustavi-

la je izvan ove neprirodne tvorevine, pune nesklada i okošta-le gladi miliona ljudi koji su se iz unutrašnjosti slili u potra-

zi za dnevnicom od jednog dolara ili trenutkom nepažnje de-belog turiste iz Njemačke.

NAJROBI - grad gdje se ne krade već otima

rescentna reklama sa bijelom kosom i kožom kroz crno crni-lo i jad ovoga grada.

Sve što želite ponijeti od vri-jednosti, preko tog iznosa, tre-ba zabijati po brushalterima ili u cipele, baš kao što su ne-kad naši stari radili ali iz dru-gačijih pobuda. Ako se kreće-te ulicama, lako se može desi-ti da vam napuštena djeca koja žive na ulici (street boys) i sni-faju lijepak u borbi protiv gla-di, zaprijete gađanjem svojim izmetom kojeg drže u prozir-nim kesama u zamjenu za no-vac i mobilne telefone. I sve se to najčešće dešava baš u blizi-ni bjelačkih, “zaštićenih” kvar-tova, raskošnih tržnih centara pravljenih po mjeri bjelosvjet-skih biznismena i turista, u pot-punom kontrastu sa nedaleko

smještenim “slam” naseljima, koji izgledaju i žive baš ona-ko kao što nam prikazuje i film “Slumdog millionaire” samo u afričkoj varijanti. Bijeli čovjek je ovdje sinonim za bogatstvo i “ciljna grupa” bezbrojnim be-skućnicima i nevoljnicima ko-ji su se doselili u Najrobi u po-trazi za boljim životom.

Život vikendom je smješten po mnogobrojnim tržnim cen-trima u kojima zaista možete naći sve što vam padne na pa-met, čak sam naišla i na “Pa-loma” papirne maramice. Sve kuhinje svijeta su zastupljene, možete pojesti krokodila i ne-kog psa, ali ne preporučujem “igranje sa domaćim rasama”, sa stranim ulagačima i indij-skim biznisme-

nima. Preskup grad, skuplji od Milana, Pariza, Londona... Tržnice lokalnog stanovništva iz već navedenih bezbjedno-snih razloga za bijelog čovjeka su opasne, da ne pričam o to-me koliko se smije izmjestiti iz dobro čuvanih kvartova na ne-ke jeftinije lokacije, tako da za osnovne potrebe, uz plaćanje kirije, mjesečno morate izdvo-jiti i do 1.400 €.

Očekivali ste neku bajkovitu sliku? Priču za laku noć unuči-ćima? Da, Najrobi ima i tu stra-nu, priznajem! Predivne grad-ske parkove u kojima možete “naložiti” roštilj i družiti se sa babunima, poći do nacional-

nog parka i hraniti žirafe iz ru-ke po cijeni od 10 $, krstariti au-tom unutar parka i sresti se sa svim, ali baš svim životinjama, čak sam imala utisak da sam upala u neki film “Noeva barka i ne tako mladi Indiana Jones”, i sve to za 50 $. Preskupi aran-žmani u Masai parku mogu se izbjeći i vidjeti potpuno iste stvari u sopstvenoj režiji.

Da zaključim, Najrobi nije Afrika, nije Kenija - bambata, raspjevana, bezbrižno gola, ša-rena, moj prvi susret sa ovim gradom nas je ostavio na vječi-

to “Vi”. Kenija i Afrika su nešto drugo, raznolike, pune izne-nađenja i u jednom trenutku sam se i zaljubila, osjetila mo-tive ljudi koji su ih odabrali da u njima provedu svoj život, na-pišu knjige po kojima su nasta-li svi oni filmovi koje gutamo u rimejkovima već decenijama i želimo ih okusiti ali i o tome nekom drugom prilikom kroz mnogobrojne pustolovine “še-grta Hlapića”.

KUPONMANIJAodaberite, izrežite jedan ili više kupona i iskoristite ih pri kupovini na naznačenim adresama

UZ VIKEND NOVINE ŠTEDITE

Donosiocu ovog kupona uz večeru (min 2 osobe)

flaša bijelog ili crnog vina gratis !!!flaša bijelog ili crnog vina gratis !!!

KU PON

+382 67 765 800, www.imanje-knjaz.me



10% popusta na kupovinu u nedelju 04.11.2012.Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

2 408201 041477


TV program 31TV

sTr

an

ana

jave

em

isija

, TV

ličn

osti

,

PINK 00.00

ATLAS 16.30

PrvA 18.00

vIJESTI 17.30

Trenutak istine

Urbanizam

Galileo

Showbizz magazin

Da li možete da pobijedite detektor laži? Šta ste sve spremni da prizna-te? I prošle sezone “Trenutak istine” bio je jedan od pet najgledanijih for-mata na svim televizijama. Da li ste i vi spremni da pogledate istini u oči? Prije same emisije učesnik se priklju-čuje na poligraf i postavlja mu se 50 pitanja. Ne znajući rezultat poligra-fa, takmičar u toku emisije odgovara na 21 pitanje koje mu je postavljeno na testu. Svako pitanje je sve lični-je i ukoliko je odgovor istinit, prema rezultatima poligrafa, učesnik pre-lazi na sljedeće pitanje, ali ukoliko je odgovor lažan ili jednostavno odbi-je da odgovori na postavljeno pita-nje, igra se završava.

Voditeljka Nina Radulović- Lečić.

Idite sa nama na mjesta koja nikada nijeste posjetili, oprobajte se u ekstremnim sportovima, budite kosmo-polita, poručuju iz Televizi-je Atlas.

Urednica i voditeljka emisi-je: Danka Jašović

Ako je Galileo promijenio ondaš-nji svijet i nauku, sada će promije-niti vaše viđenje svijeta oko nas. Postanite dio Galileja i saznajte sve o modernom životu! Zašto mlijeko kipi? Da li je danas mogu-će sagraditi zamak onako kako su ga gradili majstori u srednjem vi-jeku? Ko su majstori sladoleda? Da li je zdravije sjedjeti ili le-žati? Kako je izmišljen bicikl? Koje su najbizarnije plastične ope-racije na svijetu? Svakog vikenda dobićete odgovore na pitanja za koja ste mislili da samo djeca mogu da ih postave. Galileo odgo-vara na pitanja koja nijeste ni znali da mogu biti postavljena. Za-dirući pod površinu kompleksnog svijeta koji nas okružuje, Gali-leo na jednostavan i zabavan način pristupa nauci i obrazovanju.

Voditelj: Miloš Urošević

U emisiji “Showbizz maga-zin” gledaoci imaju priliku da vide aktuelne domaće pop i folk zvijezde, te zanimljiva dešava-nja iz svijeta estrade. Tako su, između ostalih, intervjue za TV Vijesti dali Zdravko Čolić, Ce-ca Ražnatović i mnogi drugi.

Voditeljka emisije je Nikoli-na Lončar.

TINA rAIČEvIĆ

Uvijek insistiram na konkretnom odgovoru

Tinu Raičević gledaoci TV Vije-sti već nedjeljama mogu vidjeti kao autorku i voditeljku emisije “Iz mog ugla”. Ova šarmantna voditeljka za Vikend izdanje kaže da je emisija “Iz mog ugla” potpuno drugačija od “Pi-ramide”, koju je radila prošle godine.

“U ‘Piramidi’ je bilo i elemenata za-bave, što je dalo poseban šarm emi-siji. Tako smo se na šaljiv način i kroz komentare bavili ozbiljnim temama. Osim toga, bila je i takmičarskog ka-raktera. Sada sam u potpuno druga-čijem konceptu. U najkraćem, emisija ‘Iz mog ugla’ pokreće teme koje sva-kog zanimaju i bavi se problemima ko-ji se tiču svih građana”, rekla je Tina.

Na pitanje da li se dešavalo da se neko od gostiju buni zbog određenih tema ili tretmana ili ne želi da priča o pojedinim, Tina odgovara:

“Problem je što smo mala zemlja pa se mane lakše uočavaju, a tu je i naš mentalitet, zbog kojeg i dalje po-stoji otpor da se pred kamerama go-vori o problemima. To se mijenja, ali sporo. Za sada se nijedan gost nije žalio na tretman u emisji, barem ne meni lično. Mislim da je vrijeme da svi shvate da čak i kada se postavljaju provokativna pitanja, ona nijesu upu-ćena toj osobi lično, već instituciji ko-ju ta osoba predstavlja”.

Tina kaže da joj se nikada nije desi-lo da želi da odustane od rasprave, ali se konstantno suzdržava da ne uđe u nju, kako napominje, nekad više, ne-kad manje uspješno.

“Ne mislim da novinar treba da izbjegava raspravu, naravno ako je u skladu sa profesionalnim standardi-ma, i posebno ne ako je na tragu ot-krivanja nekih novih informacija”, na-glašava Tina.

Kada shvati da joj gost postaje “te-žak” sagovornik, Tina reaguje na slje-deći način:

“Ima gostiju koji ponekad pokuša-vaju da brane neodbranjivo i onda eskiviraju odgovore, ali ih u tim tre-nucima prekidam i insistiram na kon-kretnom odgovoru. Nije uvijek lako, ali i to se uči, kao što i političari uče kako da izbjegnu škakljiva pitanja”.

Tina napominje da je svima pozna-to da novinari nemaju radno vrijeme, pa kaže da uspješno usklađuje privat-ne i poslovne obaveze.

“Stalno telefoniraš, provjeravaš mejlove, stalno si pri računaru, gle-daš druge emisije, pratiš sve šta se dešava i konstantno učiš. Vremenom vjerovatno naučiš i da uskladiš privat-ni i profesionalni život, kako nijedan ne bi trpio. Za sada se snalazim u to-me”, kaže ona. F.J.



TV program32

TV PROGRAM

SUBOTA

SUBOTA

RTS111:05 Dizni na RTS američki ani-mirani fi lmovi 12:35 Plava ptica 3 program za decu 13:00 Dnevnik 13:15 Tenis: Fed Kup, Češka Re-publika - Srbija, prenos 18:30 Kva-dratura kruga 19:00 Slagalica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Nepobedi-vo srce tv serija 21:05 Pogled na ubistvo američki fi lm 23:15 Vesti 23:20 Film fi lm 00:50 EKSKLU-ZIVNO 01:00 Vesti (02,00, 03.00, 04.00,05.00) 01:35 TV lica...kao sav normalan svet RTS2 15:30 Leti, leti, pesmo moja mila 17:00 Vrele gume, reportaža 17:30 Medalje zauvek sportski pro-gram 17:55 Vaterpolo - Svetska liga: Srbija - Španija, prenos 19:00

Košarka: Alba liga, Crvena zvezda - Solnok Olaj, prenos 20:45 Datum 20:50 Verski kalendar 21:00 Po-trošački savetnik 21:30 Svet spor-ta 21:50 Na prvu loptu Sportski program 22:20 Balkanski ratovi: Londonski mirovni ugovor 23:00 Koncert grupe Vampiri HRT112:23 TV kalendar ® 12:35 Vetera-ni mira emisija za branitelje 13:20 Duhovni izazovi međureligijski magazin 13:55 Prizma multinaci-onalni magazin 14:45 Merkatska dinastija 1: Dobri, loši i očajni, epizoda 8. dokumentarna serija ® 15:16 Reporteri: Povratak Nadiji 16:11 Eko zona 16:38 TV kalendar ® 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info informa-tivni program

HRT214:10 Navrh jezika obrazovanje 14:11 Briljanteen zabavni program za djecu i mlade ® 14:51 Navrh je-zika obrazovanje 14:55 MOJ ŽIVOT fi lm, drama ® 16:25 Pozitivno ® 17:00 Plivanje: Miting Mladosti pri-jenos 18:00 Rukomet, kvalifi kacije za EP (M): Latvija - Hrvatska prije-nos 19:40 Crtani fi lm 19:55 Veče-ras prezentacija programa 20:00 Facing Ali dokumentarni fi lm 21:45 LEPOTA POROKA, JUGOSLOVEN-SKI IGRANI FILM fi lm 23:25 Peti dan talk-show ® 00:25 Reporteri: Povratak Nadiji ®HBO12:45 Uredništvo, epizoda 9. (12) serija 13:40 ARTHUR 3: RAT DVA-JU SVJETOVA fi lm 15:20 OPASNE DJEVOJKE 2 fi lm 16:55 VICTOR

fi lm 18:30 IZVORNI KOD fi lm 20:05 PINGVINI GOSPODINA POPPE-RA fi lm 21:40 MAMURLUK 2 fi lm 23:20 13 fi lmARENA SPORT15:00 FUDBAL: COPA SUDAMERI-CANA: Highlights 15:30 FUDBAL: LIGA ŠAMPIONA: Magazin 16:00 BOKS: KOTV - Magazin 16:30 KO-ŠARKA: ABA LIGA: Highlights 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Radnicki - Krka 19:00 uživo Košarka ABA LIGA: Crvena Zvezda - Szolno-ki Olaj 21:00 uživo Košarka ABA LIGA: Buducnost - Cibona 23:00 FUDBAL: ITALIJANSKA LIGA: Ju-ventus - Inter SPORT KLUB13:45 Premier League: Manche-ster United - Arsenal DIREKTNO 16:00 Pregled Euroleague 17:00

ATP Masters Paris 1/2 Final DI-REKTNO 18:20 Championship: Bolton - Cardiff DIREKTNO 20:15 Na današnji dan 20:20 Premier Le-ague, golovi 20:45 Holandska liga: PSV - Heracles DIREKTNO 22:45 ATP Masters: Paris 1/2 fi nal FOX LIFE19:00 Tori & Dean: Bajkovita vjen-čanja 1, epizoda 8. serija 20:00 Melissa i Joey 1, epizoda 15. hu-moristična serija 20:30 Melissa i Joey 1, epizoda 16. humoristična serija 21:00 Nova cura 1, epizoda 13. humoristična serija 21:30 Nova cura 1, epizoda 14. humoristična serija 22:00 Cougar Town 2, epi-zoda 2. serija 22:30 Cougar Town 2, epizoda 3. serija 23:05 Privatna praksa 3, epizoda 13. serija

06:00 Serija: Ranjeno srce/r08:15 Film: Crveni škorpion /r10:00 Serija: Prijatelji /r11:10 Serija: Sulejman veličanstveni /r13:15 Domaćine, oženi se/r14:10 Radna akcija /r15:00 Talk show: Žene16:00 Film: Lijepi Džo /r17:45 Ulica smijeha18:00 Galileo 19:00 Vijesti prve19:20 Film: Nevolje sa Poli21:00 Prvi glas23:00 Film: Talas prevare00:30 Prvi glas /r02:15 Serija: Tri Hil /r

12.10 Harperovo ostrvo15.30 Marvi Hamer/r16.00 Dobro uštimovani mrtvaci /r17.35 Top mobil17.55 Vaterpolo: Crna Gora – Grčka19.30 Dnevnik19.55 Košarka: Budućnost – Cibona22.10 Serija: Istražitelji23.30 Sportska Subota

Kada se Ruben i Poli slučajno nađu na istoj žurki, nedavno ostavljeni Ruben zaključuje da bi bar jednom sreća mogla da bude na njegovoj strani. “Smuvavanje” sa Poli moglo bi da bude pravo rješenje za vraćanje njegovog života na pravi put... Koliko neko može da se promijeni?Uloge: Ben StilerRežija: Džon Hamburg

09:55 Dogodilo se…10:45 Zabava 12:40 Jakanje13:15 Na domacem terenu 14:00 Smijeh kao lijek14:45 Fudbal.me 19:30 Ekstremno20:30 Nindža ratnici21:00 Toto vijesti21:15 Texas holdem poker00:40 Smiješna top lista

09:25 Zdravo jutro09:35 Kindermanija12:00 Lijek iz prirode12:30 Kućica u cvijeću13:00 Plodovi zemlje14:00 Video katalog14:45 Farma17:15 Na točkovima18:00 Nacizam i rat18:55 Video katalog19:10 Tv čat20:15 Rock karavan22:20 Video katalog

07:35 Svježi u dan09:15 Crtani filmovi10:00 Pet show12:30 Lili Pez14:10 Mkanal/r17:00 Tekstura /r19:00 Raport iz Bara19:30 Crtani film /r19:55 Autoshop/r21:00 I n f o21:35 Putopisi 22:00 Film: Tunel smrti00:00 Ponoćni info

06.00 Radio Crne Gore- budilnik07.00 Univerzum08.00 Vijesti08.05 Dobro jutro Crna Goro09.45 Uvijek Subotom - Mihailo Radoičić10.00 Vijesti10.25 Film12.00 Vijesti12.05 TV arhiv13.00 Dok. serijal o Titu /r14.00 Vijesti 14.05 Mozaiku14.35 7 TV dana15.30 Dnevnik 16.10 Meridijanima – Putopisi /r17.20 Serija: Bordžije /r18.10 Pazarni dan /r19.00 Crtani film: Sali Bolivud19.30 Dnevnik19.55 Sport20.05 Serija: Budva na pjenu od mora21.00 Dok. serijal o Titu22.00 Dnevnik22.30 Profil23.00 Film00.00 Vijesti u ponoć

FILM Sport Informativa

06:30 VOA07:00 Crtani filmovi12:00 BET +12:30 Živa istina14:00 Bez uputa15:00 1 na 1 /r16:00 I Love My Car 16:30 Urbanizam17:30 Pop (kv)art18:00 Forum18:30 Akcija19:00 Serija: S vjetrom u leđa20:00 Svijet na dlanu21:00 Nemoguća misija22:00 Forum 22:30 Showroom23:00 Serija: S vjetrom u leđa00:00 Nemoguća misija01:00 Forum

07:45 Baltazar08:00 Majstor Meni08:20 101 dalmatinac08:40 Mala sirena09:00 Bez granica/r09:45 Serija: Krv nije voda10:30 Julijina kuhinja11:25 Film: Sveti Georgije ubiva aždahu/r12:00 Vijesti u 1212:07 Film: Sveti Georgije ubiva aždahu/r13:30 Moja polisa14:00 Vijesti u 214:07 Tenis Masters Pariz – ½ finale16:30 Vijesti u pola 516:40 Julijina kuhinja17:00 Tenis Masters Pariz – ½ finale18:30 Vijesti u pola 719:10 Larin izbor19:55 Film: Armagedon22:10 Sport vikend22:30 Vijesti u pola 1122:45 Serija: Istražitelji iz Majamija23:30 Film: Američki psiho

06:50 City Kids07:00 Dobro jutro!10:00 Vikend Vizija11:45 City12:00 Život u trendu13:00 Gold muzički magazin14:00 Šopingholičarke15:15 City15:30 Film: Doviđenja u Čikagu17:00 Serija: Mala nevjesta18:00 Infomonte18:30 Magazin IN20:00 Kursadžije21:00 Zvijezde granda23:00 Film: Bez povratka00:45 City

PRVAFilm: Nevolje sa Poli 19.20

RTCG1Dok. serijal o Titu 21.00

PINK MFilm: Bez povratka 23.00

VIJESTIFilm: Armagedon 19.55

ATLASShowroom 22:30



TV program 33

NEDJELJA

TV PROGRAM NEDJELJA

RTS118:27 Sasvim prirodno 19:00 Sla-galica kviz 19:17 Vreme, stanje na putevima 19:30 Dnevnik 20:05 Ja-godići tv serija 21:05 Neprocenjivo francuski fi lm 22:55 Vesti 23:00 Ti-tanic: Krv i čelik serija 23:50 Dnev-nik 00:05 Exit RTS212:30 e-TV 13:00 Trag u prosto-ru: Snovi od slame 13:30 Kultura-ko aresipe 14:00 Srpski istočnici: Obudovačka ćaba 14:20 Verski ka-lendar 14:30 Tema Srbije na vezi 15:10 Beograd - večiti grad 16:00 Tvoje pesme, moji snovi 16:55 Da-tum 17:00 Verski kalendar 17:10 Srpske sportske legende 17:40 Ru-kometna fantazija 17:55 Rukomet (ž)-PS: Crvena zvezda-Radnički, prenos 19:30 Magazin Lige šampi-

ona 20:00 Nedeljom uveče 21:00 Zapamti me igrani programHRT112:17 Vrijeme 12:28 Plodovi ze-mlje emisije o gospodarstvu 13:23 Rijeka: More 14:00 Nedjeljom u dva informativni program 15:05 Mir i dobro religijske emisije 15:40 Zaleđeni planet, epizoda 6. doku-mentarna serija 16:30 TV kalendar ® 16:43 Skica za portret informa-tivni program ® 17:00 Vijesti 17:09 Vrijeme sutra 17:10 HAK - Promet info informativni program 17:15 Vrtlarica 17:48 Volim Hrvatsku, epizoda 7. show program 19:10 Tema dana 19:30 Dnevnik 19:57 SPORT HRT214:30 PEPELJUGINA DRUŽINA američki fi lm 16:00 Olimp sport-

ska emisija 16:55 Rukomet, LP (Ž): Podravka - Cluj prijenos 18:30 Plivanje: Miting Mladosti prijenos 19:34 Magazin Lige prvaka 19:59 Večeras prezentacija programa 20:00 CIKLUS POVIJESNOG SPEK-TAKLA: EGIPĆANIN američki fi lm ® 22:22 OVSYANKI ruski fi lm 23:38 Neno Belan, snimka koncerta glaz-beni programHBO10:50 X-MEN: PRVA GENERACIJA fi lm 13:00 Uredništvo, epizoda 10. (12) serija 14:05 BRAK JE MRAK 2 fi lm 16:05 I MARS TREBA MAME fi lm 17:35 Hollywood: Na snimanju 9, epizoda 45. serija 18:05 BURLE-SKA fi lm 20:05 PONOĆ U PARIZU fi lm 21:40 Okus krvi 5, epizoda 8. (15) serija 22:35 HANNA fi lm 00:20 LJUBAV I OSTALE DROGE (15) fi lm

ARENA SPORT13:00 uživo Fudbal JELEN SUPER LIGA: Rad - Vojvodina 15:00 uživo Fudbal ITALIJANSKA LIGA: Catania - Lazio 17:00 uživo Košarka ABA LIGA: Split - Partizan 19:00 uživo Rukomet EHF LIGA SAMPIONA: Bu-ducnost - Thüringer 20:45 Fudbal Arena Classic 21:00 uživo Fudbal JELEN SUPER LIGA: JELEN PRE-GLED KOLA 22:00 NFL Game Day 22:25 uživo NFL NFL: Pittsburgh - NY Giants 01:50 NFL Game Day SPORT KLUB13:00 SK STUDIO DIREKTNO 14:00 F1 Abu Dhabi - Trka DIREKTNO 16:00 Premier League Magazin 16:30 Premier League, golovi 17:00 SK STUDIO DIREKTNO 18:00 NBA: New York - Philadelphia DI-REKTNO 20:15 ATP Masters Paris

Final 21:15 Portugalska liga: Setu-bal - Sporting DIREKTNO 23:15 Ho-landska liga: Twente – Feyenoord FOX LIFE17:00 Ally McBeal 4, epizoda 8. se-rija 18:00 Privatna praksa 3, epizo-da 13. serija 19:00 Zasebna klinika (Private Practice), ameriške nani-zanke 3, epizoda 14. serija 20:00 Tijelo je dokaz 1, epizoda 5. serija 21:00 Ne podcjenjuj Jordan 4, epi-zoda 5. serija 22:00 Opsjednuti 1, epizoda 10. serija 23:05 Poznati s paranormalnim iskustvima 1, epi-zoda 2. serija 00:05 Kath i Kim 1, epizoda 6. SerijaFOX CRIME 17:40 Bolni propusti 1, epizoda 8. kriminalistička serija 18:45 Pariški forenzičari 5, epizoda 8. kriminali-stička serija

06:00 Serija: Ranjeno srce /r08:15 Film: Konačna ekskurzija 3/r09:45 Serija: Prijatelji /r11:40 Serija: Sulejman veličanstveni /r13:00 Film: Talas prevare /r14:35 Talk show: Žene /r15:35 Talk show: Veče sa Ivanom Ivanovićem /r17:10 Prvi glas /r19:00 Vijesti prve19:20 Galileo /r20:15 Serija: Parada /r20:45 Serija: Parada21:15 Film: Put ratnika23:00 Film: Tačka pucanja00:30 Dosije/r01:15 Domaćine, oženi se02:00 Serija: V.I.P./r

12.55 Sutjeska – Rudar14.50 Film: Dječak po imenu Čarli Braun16.10 Veče sa Minjom Subotom16.55 Rukomet: Crna Gora – Češka19.30 Dnevnik19.55 Rukomet: Budućnost – Tir21.45 Vikend serija: Rezovi23.30 Magazin lige šampiona/r

09:00 Fudbal.me11:00 Top tiket – uručenje11:45 Zabava11:55 Dogodilo se...13:15 Gušteranje15:00 Toto vijesti15:45 Žestoko17:00 Ekstremno 18:15 Jakanje19:00 Texas holdem poker20:30 Nindža ratnici22:00 Na domaćem terenu

09:00 Plodovi zemlje10:50 Zdravo jutro11:00 Hrana i vino12:30 Na točkovima14:45 Plodovi zemlje17:00 Hrana i vino18:00 Interfejs18:45 Rock karavan /r21:40 Video katalog22:30 Zvjezdano nebo00:00 Astro num caffe

07:35 Svježi u dan09:15 Mumijevi 10:00 Pet show /r12:30 Lili Pez/r13:45 Film: Tunel smrti /r15:05 Raport iz Bara /r16:00 Tean eye18:30 Životinjske lakrdije /r19:00 Zelena patrola /r19:30 Crtani filmovi /r20:15 Dok. program /r21:00 Mkanal22:00 Film: Sapunica

08.05 Kad prošetam Crnom Gorom10.00 Vijesti10.05 Agrosaznanje11.00 Vijesti11.05 Profil /r12.00 Vijesti12.05 NVO sektor13.00 Vijesti13.05 Putevi Života13.35 Mostovi: Bogatstvo različitosti14.00 Vijesti 14.05 Pazarni dan15.30 Dnevnik 16.00 Film 17.30 Muzika18.00 Budva na pjenu od mora/r19.00 Crtani Film: Sali Bolivud19.30 Dnevnik19.55 Sport20.00 Okvir21.00 Serija: Bordžije22.00 Dnevnik22.30 Art magazin23.00 Film00.00 Vijesti u ponoć

FILM Sport Informativa

06:30 VOA07:00 Crtani filmovi12:00 Akcija12:30 Showroom13:00 Nemoguća misija13:30 Tragovi divljine /r14:00 1 na 115:00 Tragovi divljine15:30 Urbanizam16:00 Divlja ljepota16:30 Bez uputa17:30 Verbalisti18:00 Forum19:00 Serija: S vjetrom u leđa20:00 Svijet na dlanu21:00 100% sa Ksenijom Popović22:00 Forum 23:00 Serija: S vjetrom u leđa00:00 100% sa Ksenijom Popović01:00 Forum

09:15 Majstor Meni10:05 101 dalmatinac10:45 Mala sirena11:55 Julijina kuhinja12:00 Vijesti u 1212:07 Film: Kviz/r14:00 Vijesti u 214:07 Film: Kviz/r14:15 Julijina kuhinja14:20 Serija: Larin izbor/r15:00 Tenis Masters Pariz – finale16:30 Vijesti u pola 516:40 Julijina kuhinja16:45 Serija: Krv nije voda17:30 Showbizz magazin 18:30 Vijesti u pola 719:10 Serija: Larin izbor20:05 Serija: Montevideo, Bog te video21:30 Tenis – pregled turnira22:00 Sport vikend22:30 Vijesti u pola 1123:35 Serija: Dekster/r00:25 Serija: Istražitelji iz Majamija/r01:05 Film: Zovite me Ana

06:55 Dobro jutro!10:00 Film: Upoznajte Dejva11:45 City12:00 Top speed13:00 Film: Nije lako s muškarcima14:45 City15:00 Ja to tako16:00 Nedeljno popodne Lee Kiš18:00 Infomonte18:30 Dobro veče Srbijo20:00 Ami G show21:00 Film: Empajer rekords23:00 VIP Room23:45 City00:00 Trenutak istine01:00 Film: Moglo se to desiti tebi

PRVA:Tačka pucanja 23.00

RTCG2Rukomet: Budućnost – Tir 19.55

777Toto vijesti 15.00

MBCPlodovi zemlje 14.45

MONTENAFilm: Sapunica 22:00

Dela Mejers je domaćica koja živi u vili u predgrađu sa svoje dvoje djece i suprugom. Porodica ima puno novca, ali njen arogantni suprug Kenet neprestano je vrijeđa i čini nesrećnom. Na Badnje veče Dela odlazi u tržni centar u kupovinu..Uloge: Kim Basindžer, Lukas Has, Kreg..Režija: Suzan Montford



SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.Zdrav život34

TRENING

Najefikasnije vježbe za sagorije-vanje masnoća su kardiovaskular-ne, ali i vježbe snage, koje pomažu u oblikovanju tijela. Kako biste zdra-vo gubili kilograme, odaberite sport ili fizičku aktivnost koja najbolje od-govara vašim potrebama.

1. TRČANJEJednostavan, a vrlo efikasan na-

čin mršavljenja je trčanje ili džoging. Početnicima se preporučuje da kom-binuju spori i lagani džoging s krat-kim sprintevima i brzim hodanjem.

Ovakav intervalni trening uspješ-no sagorijeva kalorije.

2. VOŽNJA BICIKLOMBez obzira na to koristite li sob-

ni bicikl ili ga vozite napolju, vožnja biciklom dobar je način za sagorije-vanje kalorija, što se posebno odno-si na vožnju uzbrdicom.

U sat vremena vožnje biciklom sa-gorijeva se od 500 do 1.000 kalorija.

3. HODANJEBrzo hodanje, odnosno pješače-

nje, najlakša je fizička aktivnost, a oblikuje noge, stomak i bokove. Ho-danje uzbrdicom i po neravnim tere-

nima, na primjer po planinama ili šu-mama, sagorijeva više kalorija. Umje-sto vožnje autom ili javnim prevozom, pješačite na posao, a svakodnevno pješačenje uveliko doprinosi zdravlju.

4. SKAKANJESvaka vrsta vježbi koja uključu-

je oblik skakanja doprinosi sagorije-vanju kalorija, na primjer preskaka-nje konopca ili skakanje na tramboli-ni. Preskakanje vijače sagorijeva više od 700 kalorija, a skakanje na tram-bolini 400. Trening koji se sastoji od čučnjeva i skakanja takođe je odlična aktivnost za sagorijevanje masnoća i jačanje mišića.

5. PLESJednostavan, zabavan i jeftin na-

čin mršavljenja je ples. Ovom tjele-snom aktivnošću možete da se ba-vite kod kuće, dovoljno je da pusti-te omiljenu muziku i igrate bar sat vremena. Sat vremena plesa sago-rijeva od 600 do 800 kalorija.

6. VJEŽBE SNAGEIako su kardiovaskularne vježbe

ključne za mršavljenje i sagorije-vanje masnoća, nemojte zanema-

riti i vježbe snage. Sat vremena di-zanja tegova sagorijeva 200 kalo-rija, a treneri preporučuju vježba-nje tri puta nedjeljno po oko 30 do 40 minuta.

7. KIK-BOKSJoš jedna aktivnost za izbaciva-

nje stresa iz tijela je kik-boks ili sa-mo boks, koji je i idealna pomoć u mršavljenju. Sat vremena bavlje-nja ovim sportom sagorijeva 600 kalorija.

8. GRUPNI SPORTOVISportovi kao što su fudbal, košarka

i rukomet zahtijevaju stalno kretanje i trčanje različitom brzinom i intenzi-tetom. Ovakva kardiovaskularna ak-tivnost pomaže u brzom sagorijeva-nju masnoća, a grupni sportovi su i za-bavni, piše She.

9. JOGAIstezanje i joga, osim što pomažu

u uklanjaju stresa, bolova u leđima i poboljšavaju fleksibilnost tijela, efika-san su način i za gubljenje kilograma. Sat vremena joge sagorijeva 180 ka-lorija, a ako vježbate zahtjevnije vjež-be i više.

Riba za koncentracijuSAVJETI

Ako često imate problem sa kon-centracijom i ne znate na koji način da je popravite, konzumirajte borov-nice, spanać, orašaste plodove i kafu, bez koje većina stanovništva ne za-počinje dan.

KOFEINVećina nas ne može da započne

dan ako se ne konsultuje sa šoljicom kafe. Ona je idealna za razbuđivanje i fokusiranje, ali nemojte pretjerati u količini. Previše kafe može izazvati glavobolju i nesanicu.

RIBARiba bi trebalo da se nađe najmanje

dva puta nedjeljno na vašem meniju kako biste organizmu obezbijedili do-

voljne količine omega-3 masnih kisjeli-na. Održite svoj um britkim uz prirodne masne kisjeline a što su upravo ome-ga-3 masne kisjeline, koje se nalaze u ribama poput lososa, tune, sardine.

ORAŠASTI PLODOVIUživajte u šaci orašastog voća bez

griže savjesti. Konzumacijom ovih plodova organizam ćete dopuniti an-tioksidansima i proteinima pa osim što nećete misliti na glad, svoje za-datke rješavaćete sve bolje. Orašasti plodovi takođe štite mozak od kogni-tivnog opadanja i osiguravaju bolje rješavanje ukrštenica pod stare dane.

BOROVNICEBorovnice su pravi rudnik antiok-

sidanasa, vitamina i minerala, po-sebno kalcijuma, fosfora i gvožđa i vitamina C. Ovo ukusno voće se pre-poručuje u prevenciji raznih bolesti kao što su krvna oboljenja, srčane bolesti, regulacija šećera i masno-ća. Borovnice mogu olakšati fibro-zu jetre, smanjiti veličinu tumora i pomažu da se mozak održi u tip-top stanju.

ZELENO LISNATO POVRĆEStručnjaci preporučuju svakog da-

na uz pet porcija voća i povrće kao što su spanać, brokoli, peršun i prokelj, tj. zeleno lisnato povrće koje olakšava koncentraciju zahvaljujući bogatom sadržaju folne kisjeline.

ZDR

AV Ž

IVO

TZD

RAV

ŽIV

OT

ZDR

AV Ž

IVO

T

PITANJE ZA DOKTORA

Imam 18 godina i crvenilo na licu. Kako mogu da ga uklonim i da li za to postoje kreme? Marko, Pljevlja

Poštovani Marko, U obzir mogu da dođu nekoliko stanja na koži. Kao prvo kuperoza, tj. oštećenje malih krvnih sudova, koje je praćeno osjećanjem peckanja i pojačanog crvenila na toplotne podražaje. Drugo, seboroični dermatitis, koji karakteriše crvenilo na obrazima oko nosa, između obrva i na grudnoj kosti. Praćeno je najčešće lakim perutanjem i obično se pogoršava kod stresa, promjenom temperature mjesta boravka, konzumiranjem jako začinjene hrane, alkohola, pušenjenjem i kod izlaganja suncu. Liječenje je obično simptomatsko i zavisno je od stepena u kliničnoj slici. Preporučuje se aplikovanje adstrigentne obloge - koja umiruje kožu (bilo od tri posto acidborične tečnosti ili nekog umirujućeg čaja, kratkotrajne aplikacije kortikosteroidne kreme), do prvog poboljšanja, potom postepeno ukidanje iste jer se ne preporučuje naglo ukidanje. Osim njih mogu da se koriste hidratantne kreme za njegu.

dr Svetlana Vučeković, spec. dermatovenerologSpecijalistička ordinacija za kožne i polne bolesti “Dr Dermatologija”

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

PITANJE

Mršajte uz sport

fitn

es, m

ozga

lica,

dok

tor,

ishr

ana.

..

Pitanja za rubriku doktor možete postavljati putem e-maila [email protected] ili telefona 077/300- 112 svakog radnog dana od 11 do 12 časova.


SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. Roditelji 35

Bebe znaju kad treba da sisaju

dojenje

Novorođenčad često sisaju, od osam do 12 puta dnevno. Mnoga, na primjer, usljed žu-tice, puno spava-ju, pa je takve bebe neophodno budi-ti na svaka dva sa-ta i održavati bud-nim da aktivno si-saju na grudima. Pomaže presvla-čenje pred podoj ili čišćenje mokrom krpicom. Novoro-đenčad plaču zato što JESU gladna, i jedino sama beba zna koliko i kad tre-ba da sisa. Ukoliko beba plače neutješno i ništa je ne može smiri-ti, znači da je gladna. Bebama bi dojku trebalo nuditi na zahtjev, a nipošto po satnici. Kako u početku tako i kasnije, jer bebe najbolje znaju kada su gladne i kada trebaju da jedu. U prvom mjesecu ne treba dozvoljavati da prođe duže od tri sata između podoja. Svaka beba je drugačija i svaka majka je drugačija. Proces dojenja nije isti kod svakoga, zato jednostavno pratite ritam svog tijela i svoje be-be. Ukoliko mislite da ima razloga za zabrinutost, konsultujte pe-dijatra. Vjerujte u sebe i da je vaše tijelo sposobno da nahrani va-še dijete i zapamtite da se problemi sa dojenjem rješavaju upravo dojenjem, a ne preskakanjem podoja.

fejsbuk

savj

eti,

krea

tivn

e ig

re, r

odit

eljs

ke

akci

je...

Zaštitite djecuKorišćenjem Fejsbuka roditelji često nesvjesno izlažu djecu opasnosti-

ma koje vrebaju na internetu.U Crnoj Gori je veliki broj Fejsbuk korisnika. Procjenjuje se da postoji

oko 250.000 naloga iz Crne Gore na ovoj društvenoj mreži. Ona je posta-la sredstvo razmjene fotografija, utisaka, lak način da pratimo dešavanja u životima nama značajnih ljudi koji nijesu blizu nas.

Iako Fejsbuk nudi mnogobrojne opcije kojima korisnici mogu zaštititi pri-vatnost svog profila, mnogi roditelji imaju potpuno otvorene naloge koji-ma može pristupiti svaki korisnik ove društvene mreže.

A, na profilima se pored ličnih podataka, zaposlenja, imena članova uže i šire familije, nerijetko potpuno nezaštićene nalaze i fotografije djece.

Šta činiti?

1. Prije svega, uvijek koristite opciju da sve podatke sa svog naloga učinite vidljivim samo za vaše prijatelje. Možete čak iskoristiti i opciju da napravite listu bliskih prijatelja ili članova porodice, pa neke podatke di-jelite samo sa njima. Na primjer, zašto bi vašeg poslovnog partnera zani-male vaše slike sa ljetovanja?

2. Obratite pažnju na to koga prihvatate za prijatelja. Ako je to oso-ba koju poznajete samo preko neke od mnogobrojnih aplikacija dostupnih na Fejsbuku, dobro razmislite da li sa njom želite da dijelite i informacije o svojoj porodici i svojim svakodnevnim aktivnostima.

3. Ma koliko vama slatke izgledale fotografije vašeg mališana kako go-loguz šljapka po talasima, sjetite se da će vaš mališan jednog dana odra-sti i da mu vjerovatno neće biti milo što su takve njegove fotografije dije-ljene sa širokom publikom.

4. Roditelji tinejdžera, koji su najčešće i njihovi Fejsbuk prijatelji, tre-ba da vode računa da kad postavljaju komentare na nalogu svoga djeteta ili obilježavaju djecu na svojim fotografijama, da bi takvi komentari i foto-grafije ionako osjetljive tinejdžere mogli dovesti u neprijatnu situaciju ili, još gore, načiniti ih metom školskih siledžija.

Na pozitivnoj listi ljekovautrogestan

Lijek “utrogestan”, koji ginekolozi naj-češće propisuju pacijentkinjama prili-kom održavanja rizičnih i uopšte proble-matičnih trudnoća, uvršten je na Listu ljekova koji se izdaju na teret Fonda za zdravstveno osiguranje.

Prethodnih godina su buduće majke bile prinuđene da taj lijek kupuju u pri-vatnim apotekama, gdje kutija od 20 ta-bleta, koja u većini slučajeva ne traje du-že od četiri dana, košta oko osam eura.

Iz Fonda je portalu Roditelji.me po-tvrđeno da je “utrogestan”, početkom godine, uvršten na pozitivnu listu, ali pod drugim imenom, što je i objavljeno u Službenom listu Crne Gore 17. janua-ra. Savjetnik za farmaciju Olgica Kne-žević pojasnila je da se Lista ljekova ko-ji idu na teret sredstava Fonda za zdrav-stveno osiguranje sastoji od ljekova koji su posloženi po internacionalnim neza-štićenim nazivima.

“Tako da se i lijek ‘utrogestan’, što je zaštićeni naziv farmaceutske fabri-ke Besins, nalazi po njegovom internacionalnom nezaštiće-nom nazivu ‘progesteron’, što je i aktivna sup-stanca samog li-jeka”, precizira-la je ona. Pre-ma nje-n i m

riječima, lijek se na toj listi nalazi pod nazivom ATC–G03DA04–progesteron kapsula meka, 100 i 200 miligrama, a propisuje ga izabrani doktor na osnovu izvještaja ljekara specijaliste ginekolo-ga. Indikacije za primjenu lijeka, koje su takođe definisane Listom ljekova, jesu prijevremeni porođaj (MKB:O60) i pri-jeteći pobačaj (MKB:O20.0).

Knežević je kazala da se na Listi lje-kova Fonda nalaze svi savremeni lje-kovi za liječenje genito-urinarnog si-stema, kao i polni hormoni. Ona je na-glasila da svi ljekovi koji se koriste u postupku vantjelesne trudnoće tako-đe idu na teret sredstava Fonda i na-laze se na Listi ljekova.

Iz Fonda su saopštili da će i dalje ra-diti na redefinisanju Liste i, uz sagla-snost Ministarstva zdravlja, voditi ra-čuna o primjeni savreme- n e farmakoterapije.

“Prevashodni cilj nam nije štednja, već otimalno i uspješno liječenje, koje će svakako imati uštedu za posljedicu”, poručili su iz te zdravstvene ustanove.Ve-liki broj trudnica u posljednje vrijeme koristi “progesteron” u trudnoći, čak i ako nijesu ri-zične, na osnovu preporuka ljekara na prvi znak potenci-jalne opasnosti u prvim mje-secima, ali i kasnije. “Utroge-stan” je samo jedan od ljeko-va koji se preporučuju tokom trudnoće, uz prenatalne vita-mine koji su takođe skupi, kao i mnogobrojne nalaze koji su uvedeni u protokole.


SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.Gušti36

Kukuruz je žitarica, ali se koristi i kao povrće. Po-tiče iz Amerike, a danas se uzgaja u cijelom svi-jetu. Interesantno je da se on gaji više od pšeni-ce, a manje od pirinča. Ima veliku energetsku vrijednost, jer ne goji a daje energiju i obezbje-đuje sitost duže vrijeme. Zanimljivo je i to da po-stoje: crveni, roze, plavi i crni kukuruz.

Piletina ubijelom sosu sa kukuruzom

Propržiti dva struka praziluka na vrelom ulju, nakon to-

ga postepeno dodavati kocku za supu rastvorenu u 2dl vrele vode, kako bi se luk dinstao. Kad luk po-stane kašast, dodati 450g bijelog pilećeg mesa sječenog na kocke i dinstati dok piletina ne omek-ša. Dodati pola litra neutralne pa-

“BBC FOOD” www.bbc.co.uk/foodOvaj britanski kulinarski

sajt sadrži više od 13.000 recepata. Kako nas uvjera-vaju, svaki recept testiran je prije objavljivanja. Pre-gledanjem recepata BBC arhive možete naučiti vi-še o skladištenju, pripre-mi i kupovini namirnica.

“COOLINAR�KA.COM”

www.coolinarika.com/Korišćenjem ovog hr-

vatskog kulinarskog sajta biće vam dostupan ulaz u jedinstveni svijet miliona korisnika i autora hrane. Na ovom sajtu ćete na-ći hiljade recepata, sli-ka i blogova.

“RECEPTI.COM” www.recepti.

com/Recepti.com

je jedan od najve-ćih srpskih onlajn kuvara sa savjeti-ma i receptima za one kojima je hra-na više od osnovne potrebe.

● Preporučujemo kulinarske veb sajtove

Kukuruz na načina načina načina načina

Artičoka je jedna od najstarijih namirnica poznata ljudima. Mediteranska je biljka pa uspijeva u cijelom Sredozemlju. Ova biljka je odličan izvor bakra, magnezijuma i dobar izvor mangana. Sa stabljike biljke se koriste velike cvijetne glavice sa mesnatim, sočnim listovima i sočnim jezgrom. Korijen, stabljika i veliki listovi se ne koriste za jelo.


SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. Gušti 37

Perla u Budvi je restoran u koji do-lazim često, već dvije godine. Prvo me je privukao eksterijer, a zatim i enteri-jer koji je po mom ukusu. Restoran je u dva nivoa, a na drugom je intimni-ji ugođaj. Odlična arhitektura u Budvi je zaista iznenađenje.

Volim ovaj restoran, ali sam primi-jetio da su se neka standardna jela, koja sam ranije naručivao, donekle promijenila, iako su ostala ukusna. U dobrom restoranu treba da znate tač-no šta ćete da dobijete kada ponovo naručujete omiljeno jelo i promjena ukusa ili načina spremanja nije dobra. Pošao sam da probam nešto novo, ri-žoto sa piletinom. Prvo sam probao preporuku restorana, kafa i konjak po cijeni od 2,5 eura. Odlično je i original-no. Obavezno uzmite čisti espreso, a ne sa dodatkom mlijeka.

Rižoto je stigao na vrijeme, nije-sam predugo čekao, taman da ispi-jem konjak. Presuda nakon pet mi-nuta konzumiranja: Ne sviđa mi se. Previše jak i preovlađujući miris ša-frana učinio je da ništa drugo nisam osjetio dok je ukus hrane bio blag, bez bilo kakve jasne crte. Piletina je bila lijepo kuvana, a pirinač poprilič-no aldente na granici da nije kuvan. Opet lijepo ko baš voli, ali koji minut duže bi ga izbacio sa granice a zadr-žao bi dobar ukus. Međutim, ono što mi najviše smeta je nesklad izme-đu mirisa i ukusa. Ili je lijepo kuva-na piletina trebala da nosi neku jaču notu ukusa ili je to trebalo da sadr-ži pirinač. Ja sam hranu čak i doso-lio. Ovaj obrok bi trebao da se zove “Šafran rižoto s piletinom”, kako bi konzument odmah shvatio da je to

ono što će preovladavati dok ga bu-de konzumirao.

Još jedna zamjerka: niko od veoma ljubaznih konobara me, ipak, nije pi-tao da li je hrana u redu, ni na počet-ku, ni kraju konzumacije. Fiskalni ra-čun sam dobio odmah i bio je na stolu što se nije desilo i u prethodnoj kritici jednog budvanskog restorana.

Finalna presuda: ovo nije bio loš obrok, ali ni najbolji. Moglo je to bo-lje sa vrlo malo posvećenosti notama ukusa. Ja sam sve, samo ne izbirljiv i možda bih ponovo probao isto, ali bih prije toga potražio novi izbor za jed-no od svojih omiljenih mjesta u Budvi.

vlake, 4 supene kašike sjeckane paprike u pavlaci, i 450 gr kuku-ruza te pustiti da sve to zajed-no proključa.

Krem čorba od kukuruza

Na ulje stavite 1 glavicu sitno sjeckanog crvenog luka da ma-lo požuti, dodajte krompir i 200 gr kukuruza te svijetlo popržite. Zalijte litrom mlijeka, ubacite lovorov list i kuvajte dok krom-pir ne omekša. Odstranite lo-vor i čorbu malo prohladite, te sve usitnite i blago izmiksajte. Vratite čorbu natrag na ringlu, i u nju ubacite lagano skrobno brašno razmućeno sa 3 kašike vode i prokuvajte da se zgusne. Dodajte još 200 gr kukuruza i još kratko prokuvajte. Posluži-te posoljeno i pobibereno uz do-davanje nekoliko kašika jogur-ta i ukrasite šunkom na kockice.

Kinesko tijesto

Skuvati krompir, izgnječiti, do-dati mlijeko i margarin pa na-praviti pire. Propržiti meso da malo porumeni, dodati luk, šar-garepu isjeckanu na kockice, bi-jeli luk, peršun i začine. Manju tepsiju namazati uljem, istresti meso, malo poravnati lagano pritiskajući. Kroz cjediljku malo isprati zrna kukuruza pa prekri-

ti meso. Pire istresti preko kuku-ruza i polako izravnati. Staviti da se zapeče u rerni na 200 stepe-ni 25-30 min. Preko jela nariba-ti trapista i tako poslužiti.

Meksička salata

Pasulj i kukuruz iz konzerve dobro isperite da ne ostane so-ka i ocijeđeno sipajte u zdjelu.

Luk i papriku narežite na koc-kice i dodajte ostalom. Začini-ti po želji, s tim da bi trebalo bi-ti malo ljuće (ipak je meksička) i na kraju sirće i ulje, dobro pro-miješajte. Ostavite pola sata u frižideru. Poslužite kao prilog mesu ili ribi.

Zapečeni ku-kuruz krem

Zagrijati 200 gr neutralne pavlake i šoljicu mlijeka da pro-krčka. Smanjiti temperaturu i dodati 70 gr sira dok se sir ne otopi. Dodati 50 gr prezle, pro-miješati i skinuti s vatre. Osta-viti da se hladi. Promiješajte 2 žumanca, posoliti, pobiberiti, dodati začine i 100 g kukuruza.

U veću tepsiju sipajte malo vode i u nju stavite manji pleh sa smjesom od kukuruza i sira, pa pecite dok se ne uhvati zlatnožu-ta korica. Nakon pečenja po vr-hu posipati malo kukuruza i sira.

Mirko Popovićrestoran LeonardoPodgorica

Veoma popularan specija-litet, pašta sa morskim plo-dovima, nezaobilazan je u italijanskoj kuhinji. Raskoš ukusa i boja duguje kombi-naciji mora, povrća i začina. Ono što je karakteristično za ovaj specijalitet je da se ve-oma brzo priprema.

Za pripremu delikatesne porcije Leonardo pašte ve-oma je bitno imati svježe sastojke, a naročito kada se radi o onim iz mora. Tako je

za jedan obilan pjat potrebno deset do 15 kozica, tri lignje, nekoliko isjeckanih krakova hobotnice i nekoliko srednjih gambora. Zatim šeri paradajz, jedna slatka paprika, bijeli luk, ruzmarin i maslinovo ulje.

U dobro zagrijan tiganj si-pati maslinovo ulje, a potom ubaciti kozice, lignje, krakove hobotnice i gambore. Pržiti ih dok ne porumene.

Morskim plodovima dodati šeri paradajz isjeckan na polo-vine i crvenu papriku isjeckanu na štapiće. Pržiti oko minut, pa tek onda dodati sitno sjecka-ni bijeli luk, kako ne bi izgorio.

Morske plodove preliti bi-jelim vinom, dodati ruzma-rin i začiniti po potrebi, te izdinstati.

Skuvane taljatele, špagete ili pena paštu dodati morskim plodovima i sve miješati u ti-ganju par minuta.

Morske plodove i taljate-le staviti u pleh i zapeći nekih deset minuta na 200 stepeni.

Ovaj specijalitet može se konzumirati uz pivo.

RECEPT MAJSTORA

Pašta Leonardo

Restoran PerlaMediteranska bb, Budva tel: 068-808-080 Radno vrijeme: Od sedam do jedan sat poslije ponoći

gastro kritika ocjena:Hrana + -Ambijent + Usluga + Cijena +

Napomena: Kritičar Vikend novina restorane

posjećuje inkognito i plaća račun.

Žarko RadonjićSomelijer i član NUSCG

“Vranac Reserve” je vrhun-sko suvo vino od sorte vranac, koja se uzgaja na Ćemovskom polju u Podgorici. Tamno je cr-vene boje, na mirisu su osjet-ne nijanse šumskog voća. Iz dobrih godina odvaja se naj-bolje grožđe vranca, autoh-tone sorte u Crnoj Gori, koje kada se preradi u vino, od-ležava i stari u sudovima na tamnom mjestu i stalnoj temperaturi.

Svrstava se u red velikih i moćnih vina.

Preporuka je da se otvori 20 do 30 minuta prije upotrebe uz dekan-tiranje da bi vino počelo da diše.

“Vranac Reserve” se konzumira uz biftek ili tamna i puna crvena mesa i na kraju obro-ka uz dobre, zrele si-reve ili tamne (kre-maste) kolače.

Servirati na 18 - 20 stepeni Celzijusa.

Proizvođač: “13. jul - Plantaže”

Cijena: 20 eura (u maloprodaji)

Vranac Reserve

● PREPORUKA

Automobili/Tehnologija 38

MOTORI

Na predstojećem EICMA sajmu motora u Milanu BMW Mo-torrad će predstaviti ekskluzivni specijalni model K 1300 S 30 Jahre K-Modelle, posvećen 30. godišnjici K serije.

BMW Motorrad je 1983. godine lansirao K 100, prvi svoj model sa četvorocilindarskim rednim motorom sa tečnim hlađenjem. Uz to, motocikl je imao i pionirski tegnološki koncept - BMW Compact Drive System, a prva generacija K serije donijela je i prvi elektron-ski sistem ubrizgavanja goriva. Ovaj model je imao po dužini postavljeno koljenasto vratilo i horizontalno postav-ljene cilindre.

Tokom godina K serija je stekla kultni status. U drugoj gene-raciji BMW je predstavio i prvi ABS na serijski proizvođenom motociklu. Treća generacija K serije lansirana je 2004. go-dine kao K 1200 S, a od tadašnjih tehnoloških novina tre-ba istaći ESA sistem, odnosno sistem elektronskog po-dešavanja ogibljenja.

K serija je 2010. godine dobila i dva modela sa šesto-cilindarskim motorima - K 1600 GT/GTL.

Danas, jubilarni K1300 S ima 1293 kubika i 175 KS i dostiže 140 Nm obrtnog momenta na 8250 obrtaja u minuti.

Specijalna edicija koja će biti prikazana na sajmu u Mi-lanu slavi uspješnu priču K serije u protekle tri decenije, a od tehnoloških dodataka tu su ESA II sistem, paket be-zbjednosne opreme sa RDC-om i ASC-om. Naravno, tu je po-red širokog opsega opcija i standardni ABS, dok je za uživanje u zvuku motora zadužen Akrapovič. Jubilarna serija K1300 bi-će rađena u specijalnoj kombinaciji boja – alpsko bijeloj, safir cr-noj metalik i vatreno crvenoj.

Dvadeset pet najlošijih pasvordaINTERNET

Kompanija za sigurnost “SplashData” objavila je listu naj-provaljenijih pasvorda ove godine, među kojima se na prvom mjestu već drugu godinu zaredom nalazi “password”.

Lista se temelji na incidentima vezanim uz hakovanje kori-snika različitih internetskih portala i servisa, uključujući Ya-hoo, Linkedin, eHarmony i Last.fm.

“SplashData” kaže kako je upravo nevjerovatno da su tri najčešća pasvorda već nekoliko godina zaredom “password”, “123456” i “1234567”, što govori o tome da uvijek postoji ista “kritična masa” naivnih korisnika.

Naravno, stručnjaci kažu da dobar dio tih pasvorda otpada na profile koji se koriste za jednokratan pristup nekim servi-sima i lažnim profilima.

U odnosu na prošlu godinu, pojavile su se i neke nove lozin-ke na top 25 popisu najlošijih lozinki, među kojima su “jesus”, “password1” i “ninja”.

AU

TO �

MO

TOpr

edst

avlja

mo,

sav

jeti

...TE

HN

OLO

GIJA

tele

foni

, rač

unar

i, ig

rice

...

1. password2. 1234563. 123456784. abc1235. qwerty6. monkey7. letmein8. dragon9. 11111110. baseball11. iloveyou12. trustno113. 1234567

14. sunshine15. master16. 12312317. welcome18. shadow19. ashley20. football21. jesus22. michael23. ninja24. mustang25. password1

TOP 25 najlošijih pasvorda 2012. godine:

BMW K slavi 30. rođendan


SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. Automobili/Tehnologija 39

Kako se pripremiti za duže putovanje

● SAVJETI

Prije polaska na duže putovanje vozačima se pre-poručuje da detaljno provjere ispravnost svog vozila, obezbijede svu potrebnu opremu i priba-ve neophodna dokumenta za prolazak kroz ino-strane zemlje. Treba uraditi sljedeće:1. Provjerite kočnice, signalizaciju, upravljački sistem i amortizere;2. Operite farove i napunite posudu za pranje vje-trobranskog stakla;3. Provjerite ispravnost klima uređaja;4. Provjerite pritisak u gumama.Što se tiče obavezne opreme, u automobilu mora biti sigurnosni trougao, uže za vuču, prva pomoć, rezervne sijalice i reflektujući prsluk.Jedan od važnih preduslova za dobro putovanje je i ažuriranje mapa na navigacionim sistemima. To se radi na mjestima gdje se navigacije kupuju i obično je besplatno.

tips tricks

Korisnici Fejsbuka i Tvitera bi trebalo da izmi-sle lažna imena i ne koriste svoj pravi identi-tet, preporučuje stručnjak za internet sigur-nost. Šef sektora za internet sigurnost u bri-tanskoj vladi Endi Smit tvrdi da je korišćenje pseudonima onlajn “veoma razumno učiniti”.“Kada stavljate informacije na internet, ne

koristite svoje pravo ime i pravi datum rođe-nja. Kada na društvenim mrežama objavlju-jete informacije, ne stavljajte pravu kombi-naciju tih podataka, jer bi oni mogli biti kori-šćeni protiv vas”, objasnio je Smit.Ovaj njegov savjet dolazi u vrijeme kada bri-tanska vlada razmišlja o dopuštanju ljudi-

ma da koriste svoje Fejsbuk profile prilikom pristupa vladinoj internetskoj stranici da bi se prijavili za socijalnu pomoć, pasoše ili vo-začke dozvole.Ako se na te mreže stavljaju puni podaci, Smit smatra da bi se za službena dokumenta na tu-đa imena mogao prijavljivati bilo ko.

Četrnaesta Medal of Honor igrica radi na Frostbite 2 en-džinu koji je koristio i Battle-field 3.

Warfighter se bazira na stvarnim događajima i misi-jama u izvjesnoj mjeri – jer su neki detalji promijenjeni. Igri-ca je pisana uz pomoć pravih Tier 1 operativaca.

Sem američkih specijal-nih jedinica u igrici su prisut-ni i britanski SAS, australijski SASR, poljski GROM i njemač-

ki KSK.Sem kompetetivne multi-

plejer ponude, Medal of Ho-nor Warfighter ima i coop.

Pucačina Medal of Honor: Warfighter je smještena u ra-zličite djelova svijeta. Dok nam se u prvom dijelu smučila pusti-nja u Avganistanu, u Warfighte-ru ćemo se boriti širom planete.

AJFON

Tim Kuk, otvarajući konferen-ciju u San Hoseu, najavio je ne-koliko apdejta za novi ajfone 5 smartfon, ali to je samo početak priče o uspjehu ove kompanije!

Na uvodu Epl konferencije smo saznali da je ajfon 5 i zva-nično najbrže prodavan smar-tfon u istoriji mobilne telefonije!

Posljednja verzija softvera, iOS 6, uključujući prodate ajfon 5 modele, instalirana je na preko 200 miliona uređaja i najbrže je apdejtovan operativni sistem do sada. Korisnici svih Epl uređaja u sekundi pošalju preko 28.000 iMessage poruka, a tokom pret-hodne godine poslali su preko 300 milijardi poruka putem aj-ped, ajpod, ajfon i mek uređaja.

“AppStore” ima preko 700.000 aplikacija za ajfon, 275.000 ajped aplikacija, a do sada je preuzeto preko 35 mili-

jardi aplikacija uku-pno. Developerima je do sada isplaće-no šest i po milijar-di dolara za bonuse i redovne isplate.

U Epl onlajn pro-davnici knjiga na-lazi se preko mi-lion i po elektron-skih knjiga, koje su preuzete pre-ko 400 miliona puta. Nova verzi-ja ajbuk aplikaci-je ima opciju au-tomatskog skro-lovanja i bolju integraciju sa ajklaud servisom, koji je dodatno unaprijeđen.

Omogućeno je dijeljenje cita-ta sa prijateljima i kolegama pu-tem društvenih mreža. Unapri-

jeđen je prikaz fontova, uključu-jući japanski, korejski, kineski i drugih jezika sa komplikovanim pismom.

Najbrže prodavan smartfon

Automobili/Tehnologija SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.

Borba širom planeteIGRICA NEDJELJE � MEDAL OF HONOR


GIM

NA

STIK

A Z

A M

OZA

K


SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012.Zabava/Slobodno vrijeme40

SudOKu

Rješenje iz prethodnog broja

Teža

vIc

evI

***Muva Crnogorac ribu:- Viđi, mala, poznajemo li se nas dvoje!?Ona odgovara:- Ne, prvi put te vidim u životu!Veli Crnogorac:- A đe ćeš me znat’ kad sam po cio dan u “mercedes”!!!

***Upadne miš u puno bure vi-na i zamoli mačku da ga

izvadi, a mačka mu reče:- Hoću pod uslovom da te pojedem.Miš će na to:- Može za jedno pola sata, samo da se osušim.Prođe pola sata i mačka reče:- E sad ću da te pojedem.A miš će:- Ni slučajno. Bio sam pi-jan, a kad sam pijan samo gluposti govorim.

Play sudoku online at:

www.sudokukingdom.com

Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 2192 2012-10-13

2 4 8 5 1 7 9 6 37 1 5 9 6 3 4 2 86 9 3 2 8 4 1 7 51 7 6 8 2 5 3 4 98 5 2 3 4 9 7 1 64 3 9 6 7 1 5 8 25 2 7 1 9 6 8 3 43 8 4 7 5 2 6 9 19 6 1 4 3 8 2 5 7

Page 2/2



Puzzle solution:

Sudoku puzzle No. 1803 2011-09-20

2 4 8 3 9 5 6 1 79 1 6 7 4 2 3 8 55 7 3 6 1 8 9 4 24 3 9 2 7 6 8 5 11 8 5 4 3 9 2 7 67 6 2 8 5 1 4 3 96 2 7 1 8 4 5 9 33 9 4 5 2 7 1 6 88 5 1 9 6 3 7 2 4

Page 2/2



Daily Sudoku puzzle No. 2193 2012-10-14 Medium level

8 5 7

8 2 5

5 2 1 6

9 2 8

8 7 9 5

6 1 4 2 8

6 3 2

7 3

4 9 7

Page 1/2



Daily Sudoku puzzle No. 1803 2011-09-20 Medium level

2 5 6

6 3 8

5 6 1

9 7 6

5 4 3 6

6 4 3

2 1 3

3 9 7 1

6 7 2 4

Page 1/2

Lakša

Neutroni nastaju - ne nestaju Nova naučna otkrića do-

kazuju da nervne ćelije na-staju sve do posljednjeg da-na života. Iz matičnih ćeli-ja u dijelu limbičkog siste-ma svakog dana nastaje do 6.000 novih nervnih ćeli-ja. Poznato je da nastaju u dva područja mozga, u hi-pokampusu (koji je odgo-voran za učenje i pamće-nje) i u olfaktornom bulbu-su, no i dalje se istražuje da li nastaju i u nekim drugim područjima.

Veliki broj oblika ponaša-nja utiče na nastanak novih ćelija i razgranatost dendri-ta. Ustanovljeno je da rast neurona izuzetno pospješu-ju pokreti i fizičko iskustvo, a naročito plesanje, zbog osje-ćaja uživanja. Istraživanja pokazuju da stariji ljudi koji redovno plešu smanjuju ri-zik od Alchajmerove bolesti za 76 odsto.

VJEŽBA: Uz muziku koju volite ple-

šite svakog dana 15 minuta i to tako što ćete zatvoriti oči, osjetiti ritam u sebi i pustiti tijelo da prati muziku. Igra-nje je jedna od aktivnosti ko-

ja najsnažnije aktivira mo-zak, povezuje moždane he-misfere i podstiče stvaranje novih nervnih ćelija.

NAGRADNI ZADATAKU svakom broju objaviću

laka

Tekst priredio:Branislav Mari-

čić, direktor Edu-kativnog centra Fi-nesa - Beograd, in-ternacionalni pre-davač i instruktor Programa razvo-ja intelektualnih

sposobnostiwww.finesa.edu.rswww.branislavma-

ricic.com


SUBOTA i NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. Zabava/Slobodno vrijeme 41

horoskop

ovanSamouvjereno branite svoje po-slovne interese i aktivno učestvu-jete u različitim pregovorima, pri-tom se ne obazirete mnogo za ne-čije komentare. Situacije koje nije-su po vašoj mjeri ili ukusu odbijate da čujete.

Savjesno ispunjavate svoj dio oba-veza ili zvanične dogovore, ali po-stoje saradnici koji imaju drugačija mjerila vrijednosti i često mijenjaju svoju strategiju ponašanja. Nema razloga da neko utiče na vašu pro-fesionalnu nesigurnost.

Neko kritikuje vaše ideje ili pona-šanje prema saradnicima, ali vi se oglušujete o prateće komentare. Stalo vam je da ostvarite uspješ-ne rezultate i da poboljšate svoju finansijsku poziciju.

U skladu sa svojim afinitetima bi-rate posao za koji vam se čini da ima najviše izgleda za uspjeh i širu afirmaciju. Potrebno je da osmisli-te dobar plan i da preduhitrite odre-đene saradnike.

Zahvaljujući novim informacija-ma o poslovnim prilikama proši-rujete interesovanja u različitim pravcima. Nalazite se u sjajnoj pri-lici da ostvarite dugoročnije poslov-ne interese.

Ne želite da rizikujete u poslovno-finansijskim pregovorima, ali pri-mjećujete da neko od saradnika indirektno mijenja početne uslove. Ukoliko ne ispoštujete nečije za-htjeve, očekuju vas dodatne kom-plikacije i riječi kritike.

Nalazite se u kreativnoj fazi, ali po-stoje različite okolnosti koje ogra-ničavaju vaš uticaj. Događaji na poslovnoj sceni imaju promjenljivi tok, vještina prilagođavanja u odre-đenim situacijama donosi najbo-lji efekat.

Potrebno je da definišete listu pri-oriteta u skladu sa novim doga-đajima na poslovnoj sceni i po osnovnim kriterijumima koji se primjenjuju.

Djelujete vrlo promišljeno i kom-pletnu situaciju na poslovnoj sce-ni procjenjujete sa različitih aspe-kata. Potrebno je da se opredijelite za dugoročno poslovno-finansijsko rješenje i za pouzdanog partnera.

bik

blizanci

rak

lav

DJEvica

vaGa

ŠkorpiJa

sTriJElac

Jarac

voDoliJa

ribE

Djelujete odlučno u svojim namje-rama i imponuje vam saznanje da okolina podržava vaše ideje. Novo saznanje pozitivno utiče na vašu profesionalnu orijentaciju.

Stalo vam je da osmislite dobru po-slovnu strategiju, stoga budite do-voljno promišljeni u procjeni pra-vih vrijednosti. Neko pažljivo ana-lizira ponašanje ili izjave koje da-jete. Izbjegavajte javnu raspravu.

Stalo vam je da proširite svoja pro-fesionalna interesovanja u različi-tim pravcima, ali postoje i situacije koje zahtijevaju dodatni napor. Čini vam se da gubite dragocjeno vrije-me ili energiju dok slušate .

Da

li s

TE z

na

li

- Da čovjek može preživje-ti otprilike mjesec dana bez hrane, ali samo oko nedjelju dana bez vode? - Da izraz ‘’soda voda’’ dati-ra iz 1798. godine? - Da je za jastoga potreb-no oko sedam godina da po-raste i dobije masu od 500 grama? - Da je rimski car Kaligu-la za vrijeme svoje vladavi-ne proglasio svog konja za

senatora? - Da je kravu moguće vodi-ti uz stepenice, ali ne i niz stepenice? - Da na 60 stepeni geograf-ske širine možete oploviti cio svijet? - Da leptiri osjećaju ukus preko svojih nogu? - Da se jedina kost koja nije povezana sa drugom kosti nalazi u našem grlu?

Neutroni nastaju - ne nestaju

teška

nagradni zadatak koji nije “težak”, ali ipak morate da se dobro pozaba-vite mentalnom gimnastikom – razmišljanjem!

Evo kako glasi zadatak:Nedjeljnog jutra, u šest sati, gusjenica je počela da se penje uz drvo.

Do 18 sati istog dana popela se na visinu od pet metara da bi se u toku noći spustila dva metra. Koga dana i časa će se popeti na visinu od de-vet metara?

NAGRADA: Knjiga “Razgovor malo košta” (dva primjerka), autori: G. Haris i G.DŽ. Haris, poklon Edu-kativnog centra Finesa – Beograd.

Odgovore šaljite na adresu: [email protected]

ili pismom na adresu: FINESA, Srbija, 11000 Beograd, Rada Kon-čara 1 A.Navedite: Ime i prezi-me; adresu, broj telefona, e-ma-il adresu.

Tačan odgovor i spisak nagra-đenih biće objavljeni u sljedećem dvobroju.Tačan odgovor zadatka iz prošlog broja:

Četiri (4) mačke.Spisak nagrađenih:Dušica Perišić, Herceg Novi i Vla-

do Sasović, Plužine

Ja____________________________, kao otac, i ja________________________________, kao majka,

odnosno zakonski zastupnici našeg maloljetnog djeteta_______________________________, broj

JMBG_____________________________ ovim putem dajemo pristanak da slika koja se nalazi u

prilogu može da se koristi u izboru „Najljepše dijete“ portala www.najdeca.com. Odobravamo

Dnevnim novinama da fotografi ju našeg djeteta objavljuje tokom trajanja izbora u štampanom

izdanju, kao i na portalu www.najdeca.com

Svojeručni potpis roditelja

Mjesto i datum: ______________ otac: _____________________

Kontakt telefon: ______________ majka:_____________________

Svakog dana od 19. oktobra do 1. decembra u Dnevnim novinama objavljivaćemo fotografi je novoprijavljene djece, kao i rang listu djece sa najviše glasova.Titulu najljepšeg djeteta dobija dijete sa najvećim brojem glasova.

Prijava djece traje do 1. decembra, a glasanje do 10. decembra. Proglašenje pobjednika je 15. d ecembra

KAKO GLASATI ZA NAJLJEPŠE DIJETEUkucati NAJ napraviti razmak, redni broj djeteta i poslati na broj 14677Primjer: NAJ 1 Cijena sms poruke 0,25e + PDV i važi za sve mreže

Novoprijavljene fotografi je biće objavljivane svakog dana, počev od 20.10 u Vikend no-vinama.

PRIJAVA ZA UČEŠĆE U SMS IZBORU „NAJLJEPŠE DIJETE“

UKUCAJTE NAJ �RAZMAK� REDNI BROJ DJETETA NA BROJ 14677

RANG LISTA � PRVIH 20

NOVOPRIJAVLJENI MALIŠANI U IZBORU ZA NAJLJEPŠE DIJETE

IZBOR ZA NAJLJEPŠE DIJETE

Jana Mirjačić2 godine Nikšić

Stevan Mirjačić3 mjeseca Nikšić

Matea Racković2 godine Podgoric

Sara Jelić 2 godine Nikšić

Nađa Radulović Bar

David Leković Podgorica

Luka Tegeltija Albibunar

Todor Mišković Beograd

Velimir Bogdanov Beograd

Nina Radojičić Podgorica

Matea Mijović Podgorica

Nikola Backović Nikšić

Aleksa Majski Rakočević Kolašin

Tomislav Radović Kotor

Ana Dujaković Banja Luka

David Vuković Podgorica

Sara Komarica Kovin

Anica Šturanović Nikšić

Pavle Dragićević Gacko

Matija Simonović Podgorica

Nikolina Kljajić Platičevo

Kosta Pajković Berane

Una Stanković Laktaši

Mina Vasović Čačak

NAJ 435 NAJ 436 NAJ 437 NAJ 451

NAJ 35 NAJ 91 NAJ 316 NAJ 66 NAJ 104NAJ 38 NAJ 238 NAJ 149 NAJ 263 NAJ 276

NAJ 154 NAJ 10 NAJ 42 NAJ 21 NAJ 298NAJ 59 NAJ 54 NAJ 206 NAJ 207 NAJ 102

1. MJESTO 2. MJESTO 3. MJESTO 4. MJESTO 5. MJESTO 6. MJESTO 7. MJESTO 8. MJESTO 9. MJESTO 10. MJESTO

11. MJESTO 12. MJESTO 13. MJESTO 14. MJESTO 15. MJESTO 16. MJESTO 17. MJESTO 18. MJESTO 19. MJESTO 20. MJESTO

KUĆE/STANOVI

K Kupujem jednosoban stan u Tivtu do 42.000e. Tel.068/508-077

13579

P Prodajem lijepu, kvalitetno građe-nu, kuću u Nikšiću na kultivisanom placu od 1.000m2. Trebješka 2. Tel.069/224-643

13582

Prodajem nedovršeni stambeni objekat u Petrovcu bruto površine 800m2. Tel.069/629-418

13584

Prodajem stan 72m2, dvoso-ban, kod Palade, novogradnja. Tel.069/302-799

13591

Prodajem kuću u centru Ulcinja, povoljno. Tel.069/032-839

13592

Prodaje se ili izdaje nova kuća sa pomoćnim objektom P=140+45m2, ograđen plac 2.000m2 sa voćnjakom, Far-maci, 8km od centra Podgorice. Tel.069/027-105

13629

Kuća na prodaju, 280m2, sa dva trosobna i jedanim jedno-sobanim stanom, sve zasebno, osigurana, asfalt, ulična rasvjeta, ograđeno, 1/1. Moguća zamjena. Tel.063/239-981

13663

Podgorica - Donja Gorica, lux kuća 456m2 sa 600m2 placa, 490e/m2. Može dokup zemljišta. Plaćanje: keš, kom-penzacija, obezbijeđen kredit (50.000-100.000e, kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605

13712

Prodajem kuću u Farmacima 155m2+pomoćni objekti 70m2, plac 870m2. Može i zamjena za stan uz doplatu. Tel.069/155-175

13717

Prodajem trosoban stan (100m2), blizu centra u Nikšiću ili mijenjam za manji uz doplatu. Tel.067/272-015

13729

VAŽNO: Broj telefona koji će biti objavljen u sklopu malog oglasa je broj sa kojeg je poslat SMS.

Napomena:1. Tekst oglasa može da sadrži 160 karaktera (15 -20 riječi). Cijena oglasa je 1€ sa uračunatim PDV-om. Nakon što ste poslali oglas,

dobićete obavještenje da ste uspješno poslali poruku. U poruci se nalazi i šifra Vašeg malog oglasa i jedino je ova šifra osnova za reklamacije.

2. Mali oglasi poslati do 16h, biće objavljeni u sjutrašnjem broju izdanja, poslije 16h biće objavljeni nakon dva dana3. Redakcija zadržava pravo da izvrši korekturu oglasa po usvojenim redakcijskim pravilima bez promjene osnovnog smisla oglasa!4. Oglasi koji nijesu u skladu sa zakonom i uređivačkom politikom, neprimjerenog sadržaja neće biti objavljeni!5. Izdavač nije odgovoran za sadržaj, kvalitet, tačnost i učinjenu uslugu koja je data putem oglasa!6. Prilikom slanja Vaših oglasa molimo vas da ne koristite ćirilicu i slova č, ć, ž, š, đ jer vaš oglas neće biti primljen. Umjesto navedenih

znakova dovoljno je da upišete c, c, z, s, dj.

MALE OGLASE MOŽETEPREDATI I LIČNO

U PROSTORIJAMADNEVNIH NOVINA

“PC NIKIĆ”, KRALJANIKOLE BB £ 7. SPRAT

(ulaz pored zlatareMajdanpek)

Za dodatne informacije u vezi sa oglašavanjem putem SMS poruka možete nam pisati na e-mail adresu: [email protected] ili pozvati na tel: +382 77 300 104

SMS�om na broj

Ukucajte: DN napravite razmak upišite tekst Vašeg oglasa i pošaljite na broj 14554.

SMS OGLASI PROMOTIVNA

CIJENA JEDAN DAN

SA URAČUNATIM PDV-OM

OGLASITE SE U NAJTIRAŽNIJIM CRNOGORSKIM NOVINAMA!

Izdajem nenamješten jednosoban stan na Murtovini u blizini marketa Ivnik. Sve zasebno, parking i ogra-đeno dvorište. Tel.020/612-872, 067/824-449

13567

Izdajem trosoban, nenamješten stan u Tološima, klima, parking, internet. Sve zasebno. 170 eura. Tel.069/235-995

13742

Izdajem stan u Podgorici 83m2, zgrada Šajo-grupe. Drugi sprat. Tel.069/370-762, 069/028-006

13744

Izdajem klimatizovan stan 35m2 u Bloku V, zgrada preko puta Hrama. Tel.067/385-338

13757

P Potrebni stanovi svih struktura za zakup, isključivo u zgradama... Agencija. Tel.068/723-177

13595

Tražim namještenu garsonjeru ili jednosoban stan u okolini Gintaša, Pobrežja ili Tuškog puta, u stambenoj zgradi, do 170 eura. Tel.069/405-864

13676

SOBE Izdajem studentima dvije dvokre-vetne sobe u zasebnom stanu, 60e po krevetu, struja i kuhinja posebno. Tel.067/609-607

13675

Renta sobe dan dva ili duže. Ku-patilo, klima, TV, parking obezbije-djen. Ekstra povoljno. Podgorica. Tel.069/690-193

13755

PLACEVI Podgorica - Donja Gorica, placevi 3.365 (1.745 i 1.620m2) 2-4 urbanističke parcele. Pla-ćanje: keš, obezbijeđen kredit (30.000-80.000e), kamata 5 odsto godišnje na 25 godina. Tel.068/103-068, 067/503-605

13713

Ravan djeljiv plac 1.660m2, na 7km od strogog centra Podgorice, prema Pričelju. Struja, voda, tele-fon na placu. Tel.067/202-938

13723

Ravan djeljiv plac 2.500m2, na 7km od strogog centra Podgorice, prema Pričelju. Struja, voda, tele-fon na placu. Tel.067/202-938

13724

Cetinje, kuća atraktivna lokaci-ja, zelenilo, centar. Može dje-limična kompenzacija za stan. Tel.068/713-288

13732

Prodajem ili mijenjam stan u strogom centru Podgorice (nije re-noviran, 65m2) za manji renovira-ni (preko 50m2) na dobroj lokaciji. Tel.069/013-016

13739

Prodajem ili mijenjam za manji stan novu kuću 160 m2 na placu 300 m2. Hitno, Humci - Cetinje. Tel.067/859-008

13746

Prodajem deluks dvosoban stan, 74m2, Američki centar, Podgori-ca. Tel.067/273-730

13751

Prodajem stan 77m2 kod OŠ ΄Maksim Gorki΄. Tel.067/304-306

13759

I Izdajem jednosoban namješten stan. Stari aerodrom, iza Volija. Tel. 069/993-992

13673

Izdajem namještenu kuću kod Ka-toličke crkve, Podgorica. Prednost studenti i samci. Tel.067/319-235

13598

Izdajem stan, 64m2, u zgradi Europact - na izlazu iz Podgorice. Tel.069/032-839

13636

Izdajem garsonjeru u Podgorici, kraj Dalmatinske ulice, Tološi, 30 m2. Potpuno namještena! Tel.067/666-662

13664

Izdajem dvosoban komforan stan, 80m2, potpuno opremljen, klimatizovan, internet, kablov-ska, 3. sprat. Ulica 13. jul, Preko Morače. Tel.067/617-045

13674

Izdajem stan, Skopska ulica, Masli-ne. Tel.650-254 i 069/702-333

13708

Izdajem prazan klimatizovan jednosoban stan u stambenoj zgradi, 1. sprat, Ulica kralja Nikole (Zabjelo), 180. Tel.067/811-785

13720

Izdajem jednosoban nenamješten stan Preko Morače, kod Male pija-ce. Tel.067/614-376

13740

Bigova, prodajem 2 placa po 420 m2 blizu mora, je� ino. Tel.068/713-288

13733

Prodajem plac, 2.500m2, 200 metara od stadiona FK Grbalj i 100 metara udaljen od magistrale. Tel.067/229-366

13735

Prodajem 2 placa, 1.500 m2 i 600 m2, sa 2 stare kuće, 1 km od golf terena, 3 plaže u blizini - Ploče, Trstenovo i Jaz. Ravan ulaz sa asfalta. Hitno, povoljno. Tel.067/873-847

13737

Plac u strogom centru Žabljaka sa temeljima, povoljno, hitno. Više placeva uz magistralu na 3km od centra, ekstra je� ino. Tel.067/285-403

13750

Prodajem plac, 400 kvadrata, u Vranićima kod Konjičkog kluba. Cijena 25.000e. Tel.069/496-555, 067/180-281

13753

K Kupujem urbanizovan plac do 600 m2, Donja Gorica ili Dahna. Samo realne cijene dolaze u obzir. Tel.067/617-880

13647

POSLOVNI PROSTOR Prodajem poslovni prostor u Pod-gorici, Oktobarske revolucije 78, površina 172m2. Cijena 1.800e/m2. Tel.069/502-101

13697

I Izdajem uređen nov poslovni prostor, 42m2, stadion Buduć-nosti, sjeverna tribina, 1. sprat. Klimatizovan, višenamjenski. Tel.069/027-105

13628

Izdajem poslovne prostore 125, 130 i 255m2. Može za sve djelat-nosti - proizvodnja, predstavništva, dječja igraonica + bašta. Dosta parkinga. Tel.067/355-709

13703

Izdajem poslovni prostor, 24m2, u Ulici slobode 74, pogodan za sve namjene. Tel.067/200-818

13714

VOZILA/AUTO DJELOVI Prodajem kamion mercedes sandučar 11-20,u odličnom stanju. Tel.069/050-506

13593

Škoda oktavia karavan, 1.9 TDI, 2001. Registrovana do marta 2013. Podizači x4, dig. klima i dru-ga oprema. 3.900e. Tel.069/891-550. Zvati nakon 17.00 sati

13630

Prodajem reno esejs 5+2 sjedišta 2.2 DCI, 2004. godište, u dobrom stanju, cijena 5.500 eura, može kompenzacija za manjeg automa-tika. Tel.067/676-566

13646

Prodajem pasat 3 1.6 b, 96.god. Servisiran, u dobrom stanju. Sve osim kože. Tel.067/617-880

13648

407 kupe, 77.200km, registrovan do 06.13. Nove gume. 9.000 eura. Tel.069/080-988

13652

Toyota avensis D4D dizel, 2006.g, siva metalik, prvi vlasnik, 8.000e. Tel.068/680-925

13654

Alfa romeo 156JTD, 2001.god, inzvanredno stanje. Tel.063/206-805, 067/875-009

13656

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS, kraj 2006, 131.000km, urađen veliki servis, nove gume... Odli-čan. Tel.067/265-605

13672

WWW.ABEXCOMPANY.ME- Jednosoban stan 42m², ispod Ljubovića. Prizemlje ukopano 80cm- Dvosoban 50m², pored kineske ambasade. Prizemlje ukopano 80cm- Trosoban 98m² na 2-spratu, pored “Codre” (djeljiv na 2 jednosobna)- Trosoban 63m² na St.aerodromu kod škole. Suteren, odličan raspored- Trosoban 92m² u strogom centru ul.Slobode (pored Carina), 11.sprat- Poslovni prostori iza Delte, u velikoj bijeloj zgradi, od 20 do 300m²SVE NOVOGRADNJA, UKNJIŽENO 1/1 DIREKTNO OD INVESTITORAMOŽE KOMPENZACIJA – POVOLJNO 067-277-444

IZDAJE SE

poslovni prostor 66m2 , Ulcinjska 3

Podgorica

Tel.067/609-089

13674

Reno senik 1.9 DCI, 130 KS,


45SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4.10.2012.

Mercedes 300D, bez motora, je� i-no. Vrlo solidan. Tel.069/423-042

13680

Corsa CDTI ΄10. Oktavia TDI karavan. Mercedes E300 TD ΄99. Mercedes E320CDI karavan΄04. Pežo 607HDI ful ΄08. Pežo 407HDI sw. Pasat 6 karavan. www.pg-gara-ge.me Tel.067/631-328

13705

Prodajem djelove opela corse 1.2, 85.g. Očuvana, troje vrata sa sta-klima, alternator, motor brisača, ventilator, amortizeri sa opruga-ma, felge 13 i dr. Tel.069/027-105

13706

Prodajem passat 2 limuzina, 1.800cm3, ugrađen plin, nove ljet-nje i zimske gume, klima, registro-van do 15. aprila 2013. Odlično očuvan. Tel.069/027-105

13707

Prodajem teretnu zastavu 650, 87. god, u dobrom stanju. Kabina i ka-roserija odlične, sa dosta rezernih djelova, 1.250e. Tel.068/428-770, 067/518-596

13749

Jeep grand chiroki 2.7 CRD 2004.godina. ΄Mercedesov΄ motor, ful oprema, izuzetan, prvi vlasnik, registrovan godinu. Kotor. Tel.069/024-884

13756

Hitno-povoljno kawasaki ER6 N, 650 cm3 2008.g. Prešao 5.000km, nov! Tel.069/048-662

13758

GRAĐEVINSKE MAŠINE Moćna građevinska dizalica (vra-bac) je� ino. Tel.069/423-042

13679

USLUGE Registracija preduzeća i knjigo-vodstvene usluge najje� inije, najprofesionalnije i najbrže. Tel.067/591-950, 020/511-925, 067/210-340

13689

Tepih servis San: pranje tepiha, itisona, garnitura, dušeka, leža-jeva, stolica i svih vrsta podnih površina. Tel.067/824-799

13590

Rušenje zidova, ploča, stepeništa, keramike. Brzo i profesionalno. Može sa našim prevozom šuta. Povoljno. Tel.069/813-462, 068/540-394

13690

Kućni servis: vodoinstalater, električar, bravar i moler. Dolazak besplatan! Intervencije veoma povoljne. Tel.068/422-218

13594

Registracija preduzeća. Stečaj i likvidacija. Knjigovodstvo. Revizija. Boravak i radna dozvola stranaca. Upotrebne dozvole za prostore. Profesionalno. Tel.069/020-102

13687

Registracija preduzeća. Knjigovod-stvo. Završni računi. Stečaj i likvi-dacija. Strancima obezbjeđujem radnu dozvolu i boravak. Ugovori. Povoljno i brzo. Tel.068/222-188

13688

Roletne, zatvaranje balkona, komarnici, venecijaneri, zavjese (trakaste, rolo, panelne, zebra). www.zamraci.me Tel.067/885-533

13655

Registracija preduzeća, predu-zetnika, NVO. Stečaj i likvidacija fi rme. Radne dozvole i boravište za strance. Knjigovodstvene i pravne usluge. Tel. 067/205-104, 069/065-438, 020/238-439

13691

1) Finansijski konsalting, 2) Knjigo-vodstvene usluge, 3) Registracija fi rmi. Tel.069/320-990, 069/503-583, 069/483-033

13693

Servis: klima, frižidera, zamr-zivača, veš-sudo mašina, špo-reta, bojlera. Tel.069/073-264, 067/409-729

13694

Elektro servis frižidera, zamrziva-ča, klima, rashladnih vitrina, ledo-mata, bijele tehnike. Tel.067/454-280

13695

Popravka: klima, frižidera, zamr-zivača, veš mašina, šporeta itd. Đole. Tel.069/027-979

13696

Popravka aparata za zavarivanje, invertora, ispravljača, punjača za akumulatore i lap topove. Tel.069/833-083

13700

Vodoinstalater: kupatila, sanitarije, tuš kabine, renoviranje postojećih i sve opravke. Tel.069/013-484

13701

Vršim usluge moleraja, farbanje stolarije, gletovanje. Moleraj 0,50e/m2. Tel.067/427-850

13709

Povoljno molerski radovi, farbanje stolarije, kovanih ograda i kapija, postavljanje tapeta. Tel.069/522-636

13711

Servis klima, ugradnja, prodaja, dezinfekcija, garancija. Najpovljni-je. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

13721

Električar: Popravka veš mašina, šporeta, bojlera, TA-peći, usisivača, postavljanje elektroistalacije i rasvjete. Tel.069/541-103

13726

Oštrim profesionalno makaze, no-ževe i sve ručne specijalne alate. Frizeri, šnajderi, hirurzi, mesari, kuvari, duborezci. Uvjerite se u kvalitet. Tel.069/081-507

13745

NASTAVA

Dajem časove bubnjeva. Tel.067/319-235

13643

Dajem časove engleskog jezika. 1 čas 5 eura. Dalmatinska ulica. Tel.068/531-504

13645

Profesorica razredne nastave daje časove iz svih predmeta djeci od prvog do šestog razreda. Najpo-voljnje! Tel.069/423-575

13710

Učiteljica sa iskustvom daje časo-ve osnovcima od prvog do sedmog razreda. Tel.069/542-025

13715

POSAO Ozbiljna i odgovorna žena čuvala bi stariju ženu 24h. Dogovor. Tel.067/922-2385

13586

Ozbiljna žena bez obaveza, cg državljanin, traži posao kućne pomoćnice. Stan, hrana, plata i slobodan dan po dogovoru. Tel.067/924-7264

13588

Potrebno razno hotelsko osoblje sa znanjem engleskog jezika za putničke brodove Evrope i Ameri-ke. Tel.069/885-077

13597

Tražimo ozbiljne ljude za dodatni posao, zarada odlična! Tel.067/914-8751

13649

Potreban tapetar, Podgorica. Tel.069/273-852

13651

Tražim saradnicu u računovodstvu. Zarada 40 odsto mjesečne nado-knade od klijenta. Više klijenata veća zarada. [email protected] Podgorica. Tel.069/221-974

13718

Firmi iz Podgorice potrebne dvije osobe na poslovima unapređenja prodaje za područje H. Novog (od trajekta do Igala). Informacije na tel.067/262-051

13754

APARATI/OPREMA

Mobilni telefoni: Nokia, Samsung, HTC, I-phone. Prodaja, servis, garancija, dostava. Tel.067/564-764

13698

Alarmni sistemi, spy oprema, student bubice, prisluškivači, kamere, gps trakeri, video nadzor. Tel.069/833-083; 067/513-871

13699

Klime sa i bez invertera, prodaja, montaža, servis, dezinfekcija, čišćenje, garancija. Radijatori Thermor do 2,5 KW, povoljno. Tel.069/020-997, 067/289-974

13702

Klime Šćepanović: prodaja, ugrad-nja, split, multi sistemi, inverteri, servis, dezinfekcija, garancija. Tel.067/501-209, 068/501-209 www.klimescepanovic.com

13722

Total TV. Satelitske i zemaljske antene. Sistemi za zgrade, hotele i apartmane. Opravka satelitskih resivera. Tel.069/050-832

13728

Namještaj Tošić: Izrada i restau-racija namještaja, izrada bračnih ležajeva i garnitura na razvlačenje, Podgorica. Tel.069/273-852

13725

LIČNO NVO za neženje iz Crne Gore nudi projekat sklapanja brakova sa Ruskinjama. Tel.040/213-013 i 068/132-785

13596

Momak 31 godinu želi da mu se javi gospođa, dama, mama 45-55 godina za intimne i diskretne susrete. Podgorica. Tel.068/499-078

13668

Tražim diskretnu damu za povremene susrete, primorje. Tel.069/957-765

13671

Momak 29 godina upoznao bi gospođu-icu iz Podgorice do 45 godina za povremena diskretna druženja. Tel.069/652-405

13719

Muškarac 40 godina želi da mu se javi dama koja želi kvalitetna inti-mna druženja. Tel.069/635-261

13736

Ozbiljan momak traži gospođe radi druženja, iz Nikšića, do 55 godina. Tel.068/869-607

13743

Dečko 29 godina želi da mu se javi gospođa za intimne i diskretne tre-nutke, H-Novi, Kotor. Tel.068/678-020

13747

Momak 39 godina upoznao bi dis-kretnu žensku osobu za druženje. Tel.068/155-365

13748

Oženjen, 50 godina, mladolik, situ-iran po svemu ok, družio bi se sa bračnim parom. Tel.067/499-157

13752

RAZNO Prodajem dječje biciklo za uzrast do 9 godina i autić. Tel.069/260-827

13583

Biljni ruski lijek za vitiligo, 100 posto uspješno, provjereno. Tel.069/888-822

13641

Otkupljivala bih divlje šipko-ve. Plaćam odmah po isporuci. Tel.067/820-060

13644

Kružni gater za rezanje, kraj-čanje oblovine, hitno, 800e. Tel.069/423-042

13677

Profi mašina za rezanje navoja, je� ino. Tel.069/423-042

13678

Otkupljujem stari novac (perpere, lire, dinare), medalje, grbove, će-mere, stara pisma i druge starine. Tel.069/019-698, 067/455-713

13692

Bato Bosanac pomoću gledanja u šolju sa sigurnošću otkriva vaše juče, danas, sjutra. Rad na daljinu pomoću slike. Tel.068/504-029

13730

Gledam u šolju, radim vodu za lju-bav, nafaku, opuštanje. Ne gubite nadu. Pozovite!!! 068/122-786

13731

Numrolog radi natalne karte, gle-da budućnost, skida crnu magiju, pomaže po mnogim pitanjima. Pozovite na 068/563-851

13734

Prodajen Singer mašinu za šivenje staru preko 100 godina. U ispravnom stanju. Cijena 600 eura. Tel.067/554-560

13738

Man king, vrhunski preparat za potenciju 100 posto na biljnoj bazi, dejstvo do 72 sata. Kutija 60eur/10 kom. Tel.067/852-451

13760

NOVEMBARSKA AKCIJA-10%

NA SVE LAPTOP I DESKTOP RAČUNARE

ul.Slobode br. 6067/286-688,020/230-299

NAMJEŠTAJ Prodajem očuvanu garnituru: trosjed na razvlačenje, dvije fotelje i tabure u Podgorici i ugaonu garnituru sa mehanzmom za razvlačenje + tabure u Budvi. Tel.069/027-105

13704

Rušenje zidova, ploča,


Sport46

NBA

ABA LIGA, 7. KOLO

Uragan Parker!Uragan Sendi je devastirao

veliki dio Njujorka, pa je zaka-zana utakmica gradskih riva-la Njujork Niksa i Bruklin Net-sa odložena za neka srećnija vremena!

I dok se Sendi pobrinuo za Njujork, uragan iz Francuske je odradio Oklahomu - veteran To-ni Parker je prvo pogodio troj-ku za 84:84, a onda je 29 sekun-di prije kraja, uz zvuk sirene pre-ko prošle godine najboljeg NBA blokera Serža Ibake, potpisao dugu dvojku za veliki trijumf - San Antonio - Oklahoma 86:84!

“Razmišljao sam brzo, mo-rao sam da šutnem, jer se Serž baš bio zaletio. Srećom, pogodio sam”, rekao je nakon utakmice meč viner iz Francuske.

Parker je utakmicu završio sa 14 poena, dok je najefikasni-

ji u timu Sparsa bio Tim Dan-kan - ubacio je 20 koševa, dodao osam skokova, pretekavši tako slavnog Čarlsa Barklija na 17. mjestu najboljih NBA skakača (12.552 naspram 12.546).

Prvi čovjek Oklahome bio je (po običaju) Kevin Djurant - mega zvijezda NBA lige je sko-čila 14 puta, a pored svog imena Kevin je upisao 23 poena, što mu je omogućilo da u noći između četvrtka i petka postane drugi najmlađi igrač koji je probio gra-nicu od 10.000 poena (24 godine, 33 dana)! Naravno, prvi najmla-đi koji je probio granicu 10.000 koševa je Lebron Džejms.

“Djurant je napravio sjajnu stvar, ali smo izgubili. A, Parker? Pobjegao nam je, nijesmo stigli da ga zatvorimo.”, rekao je stra-teg Oklahome Skot Bruks. B.T.

“Biće to interesantan meč. Cibona je tim koji je naprav-ljen da ispuni visoke ambici-je kluba i radi se o individual-no kvalitetnom i iskusnom ti-mu. Imaju odlične Amerikance (Tviti Karter, Džastin Hamil-ton, Dastin Ver, Deril Strobe-ri), ali i domaće igrače, koji za-jedno čine jedan odličan sastav. Dakle, zadatak je ozbiljan - dok mi moramo da odigramo kva-litetno i pokušamo da ostvari-mo trijumf”, riječi su trenera Budućnosti, Dejana Radonji-ća, kojeg muče silne povrede...

“Odradili smo samo jedan trening u kompletnom sasta-vu. Imamo problematiku Dže-ralda Lija, za kojeg se nadam da će biti spreman za večeras, dok se Vladimir Mihailović povrijedio protiv Krke. Među-tim, izaći ćemo svi na teren, kako bismo pokušali da pruži-mo svoj maksimum i obradu-

jemo navijače”, obećava legen-da kluba.

● IVANOVIĆ: UZ NAVIJAČE DO SLAVLJA

Plejmejker crnogorskog šampiona i jedan od najvećih talenata Evrope, 18-godišnji Ni-kola Ivanović, svjestan je da će večerašnji okršaj biti sve - sa-mo ne lagan...

“Čeka nas težak posao protiv konkurenta za visok plasman na tabeli. Amerikanci su glav-na osovina Cibone, koja je u dosadašnjem dijelu pokazala da se radi o jako dobrom timu. Ponavljam, neće biti lako, ali se nadam da možemo uz podršku navijača u Morači pružiti do-bru igru i slaviti na kraju”, po-zvao je sve simpatizere “plavih” junak istorijske pobjede Crne Gore u Beogradskoj areni pro-tiv Srbije.

Sudar velikana - košarkaši Budućnosti večeras (21.00) u “Morači” dočekuju ekipu Cibone - ulaz dva eura

Aleksandar Popović

Praznik košarke rađa se u glavnom gradu Crne Gore - naš najveći klub suočiće se “prsa u prsa” sa vječnim hrvat-skim brendom - Cibonom! Velikani, koji dijele kolač če-

tvrtog mjesta ABA lige, sastaće se na tlu “Morače” u sedmoj sceni regionalne igre pod obručima, gdje je posada iz Njego-ševog parka u maju, prošle sezone, razbila popularne “vuko-ve” (85:69).

DA LI STE ZNALI...

BOKA JUNIORSSAN LORENCOTIP 1 KVOTA 1.75

MANČESTER JUNAJTED ARSENALTIP 1 KVOTA 1.70

BORUSIJA M. FRAJBURG TIP 1 KVOTA 2.10

BRIŽ VAREGEMTIP 1 KVOTA 1.65

LIVERPUL NJUKASL TIP X2 KVOTA 2.30

OSASUNA VALJADOLIDTIP 1 KVOTA 2.00

VIKEND TIKET

Da je prema podacima britanske kancelarije za statistiku, približno milion turista prošle godine prisustvovalo utakmicama Premijer lige. Zarada od turi-sta u prethodnoj godi-ni iznosila je 1,12 mili-jardi dolara.

Pokažite zube vukovima

Odlučio protiv Oklahome: Toni Parker pogađa preko Serža Ibake

● DAME I SPORT

Flamengo u srcuJedna je od najuspješnijih brazilskih manekenki, zaštit-

no je lice najjačih svjetskih brendova, a u “sportskoj” bio-grafiji joj stoji da se 2006. godine zabavljala sa Ronaldom (onim originalnim, prvim i jedinstvenim) - zanosna brine-ta sa Kopakabane Raika Oliveira obožava fudbal i vatre-na je navijačica Flamenga. “Crno-crvena” boja, priznajte, stoji joj fenomenalno.



Sport 47

ODE PERO

Pokažite zube vukovimavikend sportski ekran

SUBOTA09:30 Umjetinčko klizanje (Eurosport)12:30 Snuker, Kina (Eurosport)13:00 Rusija - Solomonska O, mali fudbal (Eurosport 2)13:45 Mančester Jun. - Arsenal, fudbal (SportKlub)14:00 ATP Pariz (SportKlub+)15:30 Dortmund - Štutgart, fudbal (Eurosport 2)16:00 Svonsi - Čelzi, fudbal (SportKlub+)16:00 Malaga - Rajo Valjekano, fudbal (SK Prime)17:00 ATP Pariz (SportKlub)17:00 Radnički - Krka, košarka (Arena 1)17:00 PSŽ - Sent Etjen, fudbal (Arena 3)17:30 Fleš sport (RTCG 2)18:00 Barselona - Selta, fudbal (SK Prime)18:00 Milan - Kjevo, fudbal (Arena 4)18:20 Bolton - Kardif, fudbal (SportKlub)18:30 Hamburg - Bajern Minhen, fudbal (Eurosport 2)18:30 Vest Hem - Mančester siti, fudbal (SportKlub +)19:00 Crvena zvezda - Solnok, košarka (Arena 1)19:00 Hajduk - Zadar, fudbal (Arena 3)19:55 Sport (RTCG 1)20:00 Real Madrid - Saragosa, fudbal (SK Prime)20:00 Hak - Arslan, boks (Arena 2)20:30 Američki fudbal (Eurosport)20:45 PSV - Herakles, fudbal (SportKlub)20:45 Juventus - Inter, fudbal (Arena 4)21:00 Budućnost - Cibona, košarka (Arena 1)21:30 Benfika - Gimaraeš, fudbal (SportKlub +)22:00 Valensija - Atletiko Madrid, fudbal (SK Prime)22:30 Gremio - Ponte Preta, fudbal (Arena 3)22:50 Sport (TV Vijesti)23:30 Sportska subota (RTCG 1)

NEDJELJA

10:30 CSKA - Lokomotiva, fudbal (SportKlub)11:00 Paragvaj - Kosta Rika, mali fudbal (Eurosport 2)12:00 Sosijedad - Espanjol, fudbal (SK Prime)12:15 Bilbao - Unikaha, košarka (Arena 2)12:30 Snuker, Kina (Eurosport 2)12:45 Anži - Terek, fudbal (SportKlub +)13:00 Rad - Vojvodina, fudbal (Arena 1)13:00 Portugal - Japan, mali fudbal (Eurosport)13:00 Sutjeska - Rudar, fudbal (RTCG 2)14:00 Ažaksjo - Marsej, fudbal (Arena 3)14:00 F1, Abu Dabi (SportKlub)14:30 KPR - Riding, fudbal (SK Prime)15:00 Katanija - Lacio, fudbal (Arena 1)15:00 ATP Pariz, finale (SportKlub +)15:00 Napoli - Torino, fudbal (Arena 2)15:00 Fiorentina - Kaljari, fudbal (Arena 3)15:30 Bajer L. - Fortuna D, fudbal (Eurosport 2)17:00 Liverpul - Njukasl, fudbal (SportKlub +)17:00 Split - Partizan, košarka (Arena 1)17:30 Verder - Majnc, fudbal (Eurosport 2)17:50 Osasuna - Valjadolid, fudbal (SK Prime)18:00 Njujork - Filadelfija, košarka (SportKlub)19:00 Budućnost - Turinger, rukomet (Arena 1)19:00 Kaha Laboral - Barselona, košarka (Arena 2)19:00 Osijek - Lokomotiva, fudbal (Arena 3)19:45 Granada - Atletik Bilbao, fudbal (SportKlub +)19:55 Sport (RTCG 1)21:00 Pregled Jelen Super lige (Arena 1)21:00 Bordo - Tuluz, fudbal (Arena 3)21:15 Setubal - Sporting, fudbal (SportKlub)21:30 Sevilja - Levante, fudbal (SK Prime)21:50 MLS, fudbal (Arena 2)22:25 Pitsburg - Džajants, NFL (Arena 1)22:50 Sport (TV Vijesti)23:30 Ol Bojs - River Plate, fudbal (SportKlub)

● Mršić: pažnja na njihov “pick and roll”

Hrvatski velikan dolazi na vruć teren bez povrijeđenih Tomislava Zubčića i Džastina Hamiltona, dok će njihov izo-stanak pokušati da nadomjeste Andrija Žižić, Marko Jagodić Kuridža i Marko Arapović.

“Očekuje nas zahtjevno go-stovanje protiv ekipe koja je

poznata kao vrlo agresivna, možda i najagresivnija u ligi. Budućnost igra dosta kolektiv-nu košarku, a gotovo stalno for-siraju “pick and roll” igru, u ko-jem prednjače Aleksa Popo-vić i Nikola Ivanović, pa ćemo njima posvetiti najveću pažnju. Potrudićemo se da odigramo što je bolje moguće, a da li će-mo pobijediti ili izgubiti - poka-zaće rezultat”, zaključuje stra-teg Cibone Veljko Mršić.


Rastanak - Pero Milošević vi-še nije trener Lovćena! Trofejni stručnjak i klub su sporazumno raskinuli ugovor, navedeno je u saopštenju, koje su potpisali predsjednik Lovćena Jovo La-gator i Milošević.

Kako Dnevne novine saznaju čovjeka koji je prošle godine sa Lovćenom osvojio duplu krunu, pa u SEHA ligi zauzemo repre-zentativno šesto mjesto, te ove sezone upisao neuspjeh u kvali-fikacijama za Ligu šampiona (iz-gubio na turniru od Sloge i Por-ta) na klupi “crvenih” zamijeni-će pomoćni trener Goran Abra-mović i trener golmana Goran Vujović. B.T.

Treneri Abramović i Vujović

Bivši i sadašnji trener: Pero Milošević i Goran Abramović

RASPORED Subota17.00 - Radnički - Krka19.00 - C. Zvezda - Solnok19.00 - Široki - Zadar21.00 - Budućnost - CibonaNedjelja17.00 - Split - PartizanPonedjeljak20.30 - Cedevita - IgokeaOlimpija - MZT Skoplje


Sport48

Bilo je to više od rukometa, meč o kojem će generacije pri-čati, utakmica nakon koje će svi sa posebnim poštovanjem gledati malu Crnu Goru i 60 minuta koji će konačno ućut-kati dežurne kritičare. Jer, ovaj tim sa Zoranom Kastratovi-ćem na klupi ima sve što je po-trebno kako bi ponovo obrado-vao naciju i plasirao se na EP 2014. godine u Danskoj.

● Roganović: Malo ko je vjeRovao

“Malo je bilo onih koji su vje-rovali da možemo da slavimo u Manhajmu. Ipak, pokaza-li smo da smo prava ekipa, da onda kada je najteže igramo pravi rukomet. Kad odlučimo da pomognemo jedan drugom i da igramo kao pravi tim mi-slim da ne postoji reprzentaci-ja na svijetu sa kojom ne mo-žemo da igramo. Ovo je sa-mo nastavak priče od baraža

sa Švedskom i sigurno da će-mo dobiti respekt i poštovanje ostalih klubova“, kazao je za Dnevne novine desni bek zlat-nih lavova Zoran Roganović.

Jedan od najiskusnijih u na-šem timu smatra da je igra u odbrani bila presudna za ve-liki trijumf.

„Odbrana 3-2-1 odigrana je bez greške i uz pomoć feno-menalnog Rada Mijatovi-ća trijumf je morao doći. Mo-ram pohvaliti i Marka Simo-vića koji je odradio veliki posao i dao vrijedne golove. Želim da čestitam selektoru Zoranu Ka-stratoviću koji je pokazao da je odličan taktičar, koji je sastavio duboku zonu protiv koje je vrlol teškko igrati”, istakao je legen-darni igrač švedskog Lunda.

● Meč kaRijeRe DRaška MRvaljevića

Meč karijere odigrao je Draško Mrvaljević koji je po

Deutschland, Deutschland, aufiderzen, aufiderzen... orilo se dugo SAP arenom u Manhajmu nakon velike pobjede Crne Giore. Naši heroji pokorili su Njemačku usred ze-

mlje rukometa, nanijevši pancerima prvi poraz kod kuće ot-kako je promijenjen sistem takmičenja u kvalifikacijama za Evropska prvenstva. Nije, međutim, to bio običan poraz - bio je to bolan šamar jednoj od rukometnih velesila, zemljom sa najjačom ligom na planeti.

Iz Manhajma Miloš Pavićević

Češka je najbitnijaRukometaši proslavili trijumf nad pancerima, po dolasku u Crnu Goru okrenuli se krucijalnom meču sa Česima (SC Topolica Bar - nedjelja 17.00h)

Plave dame žele osvetu: Od nas zavisi

svi u topolicu

One su plavim djevojka-ma pokvarile sjajnu uverti-ru u Ligi šampiona - ruko-metašice Tiringera su proš-log vikenda odličnom igrom zaustavile evropskog šam-piona rezultatom 24:20! Ali, plave dame uz veliki huk na-vijača iz “Morače” sprema-ju osvetu - Budućnost u ne-

djelju (19.00) u četvrtom kolu elitnog takmičenja traži tre-ću pobjedu. Pobjedu koja bi vladara Starog kontinenta lansirala nadomak nokaut faze što je glavni cilj Buduć-nosti u tekućoj sezoni.

“Morao je i nama doći loš dan”, osvrnuo je trener Bu-dućnosti Dragan Adžić još


RuKoMEt - lŠ

Budućnost u 4. kolu elitnog takmičenja u nedjelju (19.00) igra protiv dužnika iz Njemačke - Tiringera


Sport 49

Češka je najbitnija

jednom na meč u Njemačkoj. “Nijesmo bili na nivou, ali ja-sno je da i protivnik ima od-ličnu ekipu. Ipak vjerujem da će djevojke prevazići sebe i da ćemo slaviti u nedjelju”.

Tiringer je nabildovao samopouzdanje trijumfom nad plavim damama, jer ni-je mala stvar savladati šam-piona Evrope, koliko god da je sastav promijenjen.

“Njemice sa ambicijama dolaze u Podgoricu. Dobro ih poznajemo, ono što ih krasi za razliku od ostalih ekipa jeste nevjerovatna energija u igri. Međutim, sve zavisi od nas”, uvjeren je Adžić.”

Strateg plavih ima veli-ki problem sa golmanima - sjajni čuvar mreže Klara Volternig od utakmice sa Vi-

borgom vuče povredu desne šake, dok je Marina Vukče-vić sigurno izgubljena za naredne dvije nedjelje zbog problema sa leđima.

“Klara je još pod znakom pitanja, ali vjerujem da će se njen problem riješiti”, sigu-ran je trener plavih da Bu-dućnost neće biti lišena uslu-ga kapitena.

Važne napadačke opcije Budućnosti svjesne su da je ekipa podbacila u Njemač-koj - najbolji strijelac Mile-na Knežević ubijeđena je da Tiringer nije bolji tim.

“Same sebe smo porazile u prošlom meču. Radile smo na greškama i sigurna sam da ih nećemo ponoviti ovog pu-ta”, jasna je Milena, koja je do sada postigla 25 golova u Ligi

šampiona.Desno krilo Radmila Mi-

janić ima recept da se zau-stave borbene Njemice.

“Moramo dati sve od sebe, ući u meč sa mnogo elana i smatram da problema neće biti. Publika nam mnogo znači i zato je pozivam da dođe u što većem broju u nedjelju”, poru-čila je Rada.


Nekada smo kao Jugoslavija bili sportska velesila, među glavnim pretendentima za medalje u svim (kolektivnim

i pojedinačnim) sportovima. Svijet je drhtao od plave boje, divio se momcima i djevojkama koji su nastupali pod troboj-kom. Mislili smo (posebno oni stariji, ti čuveni jugonostalgiča-ri) da će proći decenije, čak i stotine godina, pa da dostigne-mo sličan nivo. Ipak, vrijeme pravih stvari, stiglo je iznenađu-juće brzo. Prebrzo.

Planeta je počela sa strahom da gleda na crvenu boju - Crna Gora je za svega šest i kusur godina, koliko je proš-

lo od sticanja nezavisnosti, postala zemlja za izbjegavanje na sportskim borilištima. Sila. Moćna nacija od čijih predstavni-ka strijepe - bukvalno svi!

Država sa manje od 650.000 stanovnika, sa klubovima na ivici egzistencije, dijeli lekcije u reprezentativnim voda-

ma u najjačim kolektivnim sportovima. Fenomen? Da, baš ta-ko. Crna Gora jeste sportski fenomen, a sport je najjači crno-gorski brend. Ta priča ispričana milion puta, koju i pored enor-mnih uspjeha “moćnici” neće da priznaju, prije dvije noći do-bila je novu potvrdu.

U zemlji rukometa, u njemačkom gradu Manhajmu, pred začuđenim navijačima pancera, naši rukometni lavo-

vi zaigrali su pobjedničko oro. Pjesma i razvijene zastave sa dvoglavim orlom polako postaju svakodnevica - nakon “ko-leginica po lopti”, koje su u maju (Budućnost šampion Evro-pe) i avgustu (srebro na Olimpijskima igrama u Londonu) za-služile status heroina, fudbalera koji nas redovno obraduju u kvalifikacionim bitkama, pa košarkaša koji su se prošetali do Evropskog prvenstva, red je došao i na njih. Rukometaše! Či-sto da se pokaže svima (i onim redovnim kritičarima iz svoje kuće) da trijumf nad Švedskom u baražu za odlazak na Svjet-sko nije slučajnost. A na kakav način je to tek dokazano. U ve-likom stilu. Stilu šampiona.

Ućutkana je “SAP arena”, isto kao i bazen na Savi u Zagre-bu u srijedu, isto kao i Beogradska arena nakon trojke

Nikole Ivanovića onog 18. avgusta - datuma za košarkaš-ke anale, isto kao i 60.000 ljudi na Olimpijskom stadionu u Ki-jevu, ili svih 90.000 na Vembliju prije dvije godine. Isto kao i one crne sudije iz Francuske nakon poraza od Norveške u ru-kometnom finalu OI.

I tu smo pokazali koliko smo veliki. I u porazu. Isto kao i onog bolnog 16. novembra kada su nam Česi “ukrali karte” za od-

lazak na EURO. Ponos je to! Uz talenat, ogromno srce i nezao-bilazno, ono ispjevano - čojstvo i junaštvo. Osobine koje krase ovo podneblje garancija su da ćemo se u budućnosti nagleda-ti još pobjedničkih bitaka. I da će svijet sve više strahovati od male, ali velike Crne Gore. Jer, mi smo fenomeni!

Ljudi, mi smo fenomeni

STAV

urednik sportske redakcije

MILOŠ ANTIĆ

foto

: Mic

hael

Heu

berg

er

terenu radio šta je želio. Posti-zao je golove, asistirao, odigrao odlično u odbrani i bio nerje-šiva enigma sa njemačkog se-lektora Hauberger i njegove pulene.

„Pokazali smo da možemo da igramo disciplinovano i po-žrtvovano, da do posljednjeg minuta ginemo za dres sa dr-žavnim grbom. Mnogi će reći da naša igra nije atraktivna i li-jepa za oko, ali mislim da smo u svim segmentima igre protiv Njemačke pokazali kvalitet“, ka-zao je Mrvaljević.

● SNAGA SA KLUPE

Ono što posebno raduje Mr-valjevića, ali i ostale u selekci-ji jeste da Kastratović može oz-

biljno da računa na igrače sa klupe.

„Naš veliki problem do sa-da je bio što igrači sa klupe na pravi način nijesu mogli da zamijene one iz startne po-stave. Više toga nema, u po-sljednja tri meča igrači sa klu-pe kad uđu postignu po 7,8 go-lova što je izvanredno, jer bez toga ne bi bilo uspjeha. Upra-vo je to snaga ekipe“, istakao je kapiten lavova, a onda se okrenuo krucijalnom meču sa Česima.

„Dobiti Njemačku na njiho-vom terenu je veliki uspjeh, otvorili smo ovo takmičenje na odličan način i ukoliko odigra-mo na ovom nivou protiv Češke bilo bi sjajno. Česi su kvalitetni-ji od Njemačke, imaju igrače ko-

ji nastupaju u najjačim evrop-skim klubovima, a izdvojio bih Horaka i Jihu. Potrošili smo se dobro što će sigurno uticati na kvalitet igre, ali nadam se da ćemo smoći snage da pružimo ono što se od nas očekuje“.

Kapiten lavova smatra da Česima neće biti „prijatno“ u našoj zemlji.

„Znam da Česi imaju strah od igranja u Crnoj Gori. Odlič-no pamte atmosferu koja je bila na Cetinju kada su igrali protiv Lovćena, imaju veliki respekt. Srbija je nekoliko puta na tu-ču i borbu izlazila kao pobjed-nik iz duela sa njima i mislim da treba sve da uradimo da do-bijemo taj meč, jer pobjeda do-nosi plasman na EP”, jasan je Mrvaljević.

GRUPA DNedjelja 18.30 - Zvezda Zvenigord - Viborg19.00 - Budućnost - Turinger

1. Budućnost 3 2 0 1 +10 42. Turinger 3 2 0 1 +1 43. Zvezda Z. 3 2 0 1 0 44. Viborg 3 0 0 3 -10 0

VATERPOLO �SVJETSKA LIGA�

Bila je to godina u kojoj smo slavili povratak Crne Gore u vrh evropskog vaterpola, pla-sman na Olimpijske igre i za-jedno tugovali sa našim juna-cima nakon drame u Londonu, a onda kada su mnogi pomislili da “ajkule” više nemaju igrače za budućnost desio se Zagreb i lekcija olimpijskom šampio-nu... Sada svi ponovo vjeruje-mo i imamo sportske heroje...

Neke nove klince, ali i one koji su uvijek tu za našu ze-mlju, koji crnogorskom sportu daju posebnu dimenziju - Mi-loš Šćepanović, svjetska klasa među stativama, svakako je je-dan od njih.

Do kraja (ipak) nezaborav-ne 2012. ostao je još jedan re-prezentativni meč - u Budvu u okviru drugog kola Svjetske li-ge stiže Grčka - a o njemu smo razgovarali sa novim kapite-nom naše selekcije.

“Da bi pobjeda nad Hrvat-skom dobila na značaju, da bi nam korsitila moramo da pobi-jedimo Grčku, inače vraćamo stvari na početak, vraćamo se na nulu i u principu ništa spe-cijalno se ne bi desilo za nas“, rekao je Miloš Šćepanović za Dnevne novine i nastavio:

“S obzirom na mladost i ne-iskustvo ove ekipe, vjerujem

da moramo biti dodatno opre-zni i da nijednog momenta ne treba potcijeniti selekci-ju Grčke, koja ne da je dobra nego je odlična, koja ima se-dam vrhunskih igrača. Oče-kujem još težu utakmicu od one u Zagrebu iz razloga jer sada već osjećamo blagi pri-tisak tog rezultata, pošto ia-ko smo se potajno nadali ni-jesmo do kraja vjerovali da možemo da konkurišemo za prvo mjesto u grupi. Eto doš-la je pobjeda u Zagrebu i sa eventualnim trijumfom pro-tiv Grčke, iako ima još dosta da se igra, imali bismo jednu lijepu situaciju da sa Hrvati-ma, koje i dalje smatram fa-voritom grupe, kući odlučuje-mo o prolasku dalje”.

● MLADE NE TREBA OPTEREĆIVATI

Osim pobjede nad Hrvat-skom (10:13) u srijedu našeg kapitena posebno je obrado-vala igra novih momaka u reprezentaciji.

“Moram da kažem da svi ti igrači koji su ušli u selekciju to su uradili izuzetno motivi-sano, na pravi način i dali su puni doprinos pobjedi protiv Hrvatske. To svakako poseb-

no raduje”, jasan je naš sjajni golman, a onda je kapitenski - džentlmenstki dodao. “Kako se Gojković oprostio, a Zloko-vića sigurno neće biti nared-nog ljeta, svi oni će dobiti do-sta prostora da igraju, ali na-ravno teret tih utakmica mo-ramo ponijeti mi stariji, njih ne treba opterećivati već ih jedno-stavno pustiti da igraju i poka-žu ono što umiju”.

● DA SE NAVIJAČIMA ODUŽIMO ZA VJERNOST

Miloš veliki je istakao i po-sebnu vezu koju vaterpoli-sti godinama imaju sa svojim navijačima...

“Veliki dio publike je defini-tivno pokazao da je uz nas do kraja, i kad je bilo kikseva oni su ostali svom snagom uz nas i to im zaista cijenimo i to je uvijek jedan dodatni pritisak na nas. Nadam se i vjerujem da će bazen u Budvi biti pun, a da ćemo im se mi pobjedom odu-žiti za njihovu vjernost, da će-mo ih obradovati i da ćemo go-dinu završiti na prvom mjestu u grupi”, u pravom tonu je za-ključio naš golman.

I neka bude tako - neka godi-nu završimo pobjedom!

K. Bošković

Teže nego u ZagrebuDa godinu završimo pobjedom: Crna Gora u 2. kolu SL večeras (18.00) u Budvi dočekuje Grčku - za DN govori novi kapiten Miloš Šćepanović


SUBOTA I NEDJELJA, 3. i 4. 11. 2012. Sport 51

Crnogorski prvak u Ligi šampiona? PRVI čovjek Barselone, Sandro Rosel, ponudio je u in-tervjuu za “Kadenu ser” zanimljiv predlog po kojem bi Liga šampiona u budućnosti brojila čak 64 učesnika, u 16 grupa, gdje bi bilo mjesta za po jednog predstavnika iz svake evropske zemlje, kao što je to bio slučaj u neka-dašnjem Kupu šampiona. Revolucionaran projekat u naj-jačem evropskom klupskom takmičenju lansirao bi ta-ko i Crnoj Gori mjesto pod suncem fudbalske elite, gdje bi naš šampion imao obezbijeđeno mjesto i priliku da se takmiči sa velikanima Starog kontinenta. Prema Roselovom planu, umjesto sadašnja 32 kluba koja se takmiče u osam grupa, bilo bi duplo više timova. Oni bi se nadmetali u 16 grupa po četiri ekipe, iz kojih bi po dvije najbolje obezbijeđivale plasman u šesnaestinu fi-nala. Tada bi počela nokaut faza, u kojoj bi se, sve do fi-nala, igrale po dvije utakmice, kao i sada. Uz to, pored 53 mjesta rezervisana za članice UEFA , preostalih 11 popunili bi dijelom visoko plasirani timovi u najjačim li-gama, kao što je trenutno slučaj, a dijelom najbolji uče-snici kvalifikacija. A.P.

Liverpul mami Volkota

LETEĆI Teo Volkot oklijeva oko produženja ugovora sa Arsenalom (aktivni mu isti-če na ljeto), a takvu situa-ciju je spreman da iskori-sti Liverpul, tačnije trener “redsa” Brendan Rodžers koji je spreman da angažu-je reprezentativca Engle-ske za osam miliona fun-ti, uz 100 hiljada nedjelj-nu platu.“Teo i Liverpul bi bili savr-šena kombinacija. Nije ni-

kakva tajna da tražimo još jednog napadača uz Lui-sa Suareza i Fabija Bori-nija. Volkot je mlad, brz i ima sjajnu tehniku”, tvrdi neimenovani izvor sa “En-filda”, dok je Arsen Venger dao ultimatum svom igra-ču da se izjasni prije Božića.“To je hitan slučaj! Sve že-limo da riješimo prije pra-znika, bilo sa pozitivnim ili negativnim ishodom”, ja-san je Francuz. A.P.

Ferguson: Klatenburg nije rasista MENADŽER Mančester junajteda, Ser Aleks Ferguson, stao je u odbranu sudije Marka Kaltenburga, kojeg je Čelzi optužio da je vrijeđao njegove igrače na rasnoj osnovi.“Ne vjerujem da je Klatenburg dao takve komentare. Od-bijam da vjerujem u to. To je nezamislivo u modernom okruženju i nikad mi nijedan igrač u posljednjih 15 go-dina nije prišao i rekao da ga je arbitar opsovao tokom utakmice. Zbog svega toga, čvrsto vjerujem u Markovu nevinost”, poručio je legendarni strateg “crvenih đavo-la”, čiji tim baš uz pomoć pomenutog sudije uspio da sa-vlada prethodnog vikenda šampiona Evrope. A.P.

Velika snaga na golu: Miloš Šćepanović, kapiten Crne Gore


Sport52

Kao klinac je bio zalju-bljen u Arsenal, sa 21. godi-nom doživio da obuče nje-gov dres, ubrzo postao su-per zvijezda kluba sa sje-vera Londona, „desetka“, kapiten, za navijače božan-stvo skoro kao veliki Tijeri Anri, a onda se u glavi maj-stora iz Roterdama nešto promijenilo... Nakon osam godina Robin van Persi je odlučio da napusti „todbži-je“ i svog učitelja Arsena Vengera i pojača, ni manje ni više, nego za navijače sa „Emirejtsa“, omraženi Man-čester junajted. Nije se du-go čekalo, a došao je dan ka-da će Robin Vantastik (ka-ko su ga zvali navijači tobd-žija) napasti „svoj“ Arsenal - danas „u vremenu za ru-čak“ (13.45), u velikom der-biju engleskog fudbala lete-ći Holanđanin i njegovi „đa-voli“ čekaju ljutog rivala iz prijestonice.

„Nadam se da će naši na-vijači poštovati Van Persija i sve ono što je uradio za naš klub. Osam godina je bio dio

Arsenala, učinio je mnoge velike stvari za nas i želimo da mu se zahvalimo na lijep način“, poručio je u najavi ovog duela menadžera Ar-senala Arsen Venger iako je teško vjerovati da će fanovi „tobdžija“ tako lako oprostiti „izdaju“ Holanđanina.

S druge strane, sam Van Persi nije mnogo govorio o Arsenalu - iz perioda pro-vedenog na sjeveru Londo-na najradije se sjeća sarad-nje sa Vengerom.

„Imao sam fantastičan period radeći sa Arsenom. Uživao sam u treninzima, u igri, razgovorima i svim ostalim momentima koje sam proživio sa njim. Dra-go mi je što sada mogu to isto da iskusim sa ser Alek-som“, riječi su momka ko-ji je za osam godina u Ar-senalu postigao 96 golova.

Jedna zanimljivost, ko-ja neće obradovati gostu-juće navijače, vezana je za duele „đavola“ i „tob-džija“, a ona glasi - Arse-nal na „Teatru snova“ ni-

je slavio još od 2006. godi-ne i gola Emanuela Ade-bajora (0:1).

Vikend pred nama do-nosi još par sjajnih meče-va, a svakako da će poseb-no zanimljivi biti oni na „Enfildu“ (Liverpul - Nju-kasl) i „Aptonu“ (Vest Hem - Mančester siti). K.B.

Dan kada će Van Persi napasti ArsenalSuper derbi se igra na Teatru snova, biće žestoko i na Enfi ldu i Apton parku

1. PSŽ 10 6 4 0 16:5 222. Tuluz 10 5 4 1 18:10 193. Marsej 9 6 1 2 12:8 19

4. Lion 9 5 3 1 14:8 185. Sent Etjen 10 4 3 3 17:7 156. Valensijen 10 4 3 3 20:11 157. Rems 10 4 3 3 12:8 158. Bordo 10 3 6 1 12:10 159. Lorijen 10 3 6 1 19:19 1510. Lil 10 3 5 2 13:12 1411. Bastija 10 4 2 4 15:21 1412. Ren 10 4 1 5 12:14 1313. Monpelje 10 3 2 5 15:15 1114. Ažaksjo 10 3 4 3 10:13 1115. Brest 10 3 1 6 9:17 1016. Nica 10 1 6 3 13:16 917. Evijan 9 2 2 5 10:15 818. Sošo 9 2 1 6 8:14 719. Troa 10 1 3 6 10:19 620. Nansi 10 1 2 7 3:16 5

1. Čelzi 9 7 1 1 21:9 222. Man. Junajted 9 7 0 2 24:13 213. Man. Siti 9 6 3 0 18:9 214. Totenhem 9 5 2 2 17:13 175. Everton 9 4 4 1 17:11 166. Arsenal 9 4 3 2 14:6 157. Fulam 9 4 2 3 19:14 148. Vest Hem 9 4 2 3 13:11 149. VBA 9 4 2 3 13:11 1410. Njukasl 9 3 4 2 11:13 1311. Svonsi 9 3 2 4 14:13 1112. Liverpul 9 2 4 3 12:14 1013. Stouk 9 1 6 2 8:9 914. Sanderlend 8 1 6 1 6:8 915. Vigan 9 2 2 5 10:16 816. Norič 9 1 4 4 7:18 717. Aston Vila 9 1 3 5 7:14 618. Riding 8 0 4 4 11:17 419. Sautempton 9 1 1 7 14:26 420. KPR 9 0 3 6 7:18 3

1. Bajern Minhen 9 8 0 1 27:4 242. Šalke 9 6 2 1 18:8 203. Ajntraht 9 6 1 2 20:13 194. B. Dortmund 9 4 3 2 20:11 155. B. Leverkuzen 9 4 3 2 15:12 156. Majnc 9 4 2 3 12:10 147. Hamburger 9 4 1 4 11:11 138. Štutgart 9 3 3 3 10:15 129. Borusija M. 9 3 3 3 12:18 1210. Hanover 9 3 2 4 18:16 1111. Verder 9 3 2 4 15:14 1112. Frajburg 9 3 2 4 13:12 1113. Dizeldorf 9 2 4 3 7:12 1014. Hofenhajm 9 2 2 5 13:20 8

15. Nirberg 9 2 2 5 7:15 816. Volfzburg 9 2 2 5 6:16 8

17. Augzburg 9 1 3 5 5:13 6 18. G. Firt 9 1 3 5 6:15 61.

Barselona 9 8 1 0 29:11 25

FRANCUSKA

ENGLESKA

NJEMAČKA


PREMIJER LIGA, 10. KOLO

Subota13.45 Man. J.- Arsenal (2:0)16.00 Fulam - Everton (1:2)16.00 Norič - Stouk (2:1)16.00 Sanderlend - A. Vila (2:0)16.00 Svonsi - Čelzi (1:1)16.00 Totenhem - Vigan (2:0)18.30 V. Hem - Man. Siti (1:1)Nedjelja14.30 KPR - Reding (2:0)17.00 Liverpul - Njukasl (2:1)Ponedjeljak21.00 VBA - Sautempton (2:0)

BBC PROGNOZA

SERIJA A, 11. KOLO

Tresu se Ape-nini, dok Evropa sa nestrpljenjem isčekuje „derbi Italije“ – lider i aktuelni šam-pion Juven-tus dočekuje sastav Inte-ra, u suda-ru gigan-ta italijan-skog fud-bala, naš Mirko Vu-činić tra-ži prvi gol ove sezo-

ne na sta-dionu u To-

rinu, a izabra-nici Andree Strama-

ćonija sanjaju prvi skalp Stare dame nakon 49 utakmica bez poraza u svim takmičenji-ma. „Igraćemo protiv sjajnog tima. Inter je osvježio tim, zadržao neke znalce iz prošlo-

sti i na čelu sa mladim trenerom izražava glad za pobjedama i za osvajanje titule“, ka-že defanzivac „stare dame“, Andrea Barza-lji, dok se „vječni“ kapiten Intera Havijer Zaneti raduje okršaju na „Juventus Areni“.

„Svi smo uzbuđeni i radosni zbog „Der-bija Italija“ i željno isčekujemo da izađe-mo na teren i pokušamo da savladamo Ju-ve, koji 49 utakmica nije poražen“, poručio je sjajni Argentinac .

Novi Inter, ali uz Dijega Milita ostale su stare navike – egzekucije svake sedmice. „Il Principe“ respektuje „crno-bijele“ i vje-ruje da ishod derbija neće odlučiti o osva-jaču skudeta.

„Nadam se da ovaj Inter može da savla-da Juventus, koji je dolaskom Andree Pir-la u potpunosti promijenio filozofiju igre i mentalitet. Iako je razlika na tabeli sve-ga četiri boda, to nije ni malo, a ni mnogo. Smatram da je derbi važan, ali definitiv-no nije odlučujući u borbu za skudeto“, ja-san je Milito.

Novo 11. kolo Serije A otvoriće Milan, ko-ji na „San Siru“ čeka ekipu Kijeva, dok će u kultnom nedjeljnom popodnevnom ter-

Juventus večeras dočekuje Inter – Vučinić traži prvi gol u sezoni pred svojim navijačima i 50. meč bez poraza

„Derby d’Italia“ za visine Apenina


Sport 53

PRIMERA, 10. KOLO

BUNDESLIGA, 10.KOLO

LIGA 1, 11. KOLO

Atletiko nastavlja san na Mestalji

Lov na Bavarce

Milioni Pariza ili tradicija Sent Etjena

Vrijeme za derbi u Španiji ovog vikenda je rezervisano za slijepe miševe i kolčonerose

Odavno navijači sa “cr-veno-bijele” strane Ma-drida nijesu sanjali kao ove sezone sa svojim sta-rim idolom Dijegom Ćo-lom Simeoneom i ubicom sa “Kalderona” Radame-lom Falkaom - činjenica da Atletiko Madrid nakon devet kola dijeli prvo mje-sto (sa po 25 bodova) sa “mašinerijom” iz Barselo-ne, dovoljno govori o sna-zi “kolčonerosa”...

Novi vikend donosi i no-vo super iskušenje za “Ćo-lovu bandu” - večeras od 22 sata u derbiju kola Atleti-ko gostuju Valensiji na “Mestaji”.

“Mnogi govore o mom odlasku iz Atletika, ali vje-rujte da o tome ni najmna-je ne razmišljam. Zadovo-ljan sam i uživam u klubu, jedina preokupacija mi je kako da u subotu srušimo sjajnu ekipu kakva je Va-lensija”, riječi su najboljeg

svjetskog napadača Rada-mela Falkaoa.

Uz okršaj na “Mestaji” subota pred Ligu šampi-ona obično ljubitelje fud-bala obraduje i mečevima Reala i Barselone, pa će “merengesi” večeras doče-kati Saragosu, dok na no-ge najspektakularnijem svjetskom timu dolazi po-vratnik u elitu, ekipa iz Ga-licije - Selta. K.B.

Kolektivni lov kreće na Bajern – Šalke i Borusija Dor-tmund čekaju novi kiks lide-ra, koji gostuje na vreloj „Im-tek Areni“, satavu Hamburge-ra. Domaći su posljednji put protiv Bavaraca slavili 2009. godine, nakon čega su u dva navrata „popili“ po pet, odno-sno šest komada. Dakle - mo-tiva ne nedostaje.

„Iskreno, mnogo smo čeka-li ovu utakmicu i nadam se da nećemo uprskati. Tačnije, ja-ko se veselimo derbiju protiv Bajerna i želimo sva tri boda. Leverkuzen je u prošlom ko-lu pokazao da nema nepobje-divih i ligi i da se kompaktno-šću sve može ostvariti“, jasan je golman Hamburgera, Re-

ne Adler. U ostalim susretima će

sve oči biti uprte u „ruda-re“ iz Gelzenkirhena i „mili-onere“ iz Dortmunda – Šalke gostuje uzdrmanom Hofen-hajmu, dok tim Jirgena Klo-pa u svom paklu priželjkuje trijumf nad osmoplasiranim Štutgartom. A.P.

Dok se u gradu svjetlosti po-novo pominju luda pojača-nja (ovog puta kao nove svece

mnogi vide Kristijana Ronalda i Žozea Murinja), ponos Pari-za, ekipa Pari Sen Žermena na-stavlja bitku u Ligi 1 za treću ti-tulu u istoriji, odnosno prvu još od 1994. godine. A, rival Zlata-na Ibrahimovića i društva bi-će tim koji im je potpuna suprot-nost - najtrofejniji (uz Marsej) tim Francuske Sent Etjen, tim Mišela Platinija, ali i tim koji je odavno daleko od vrha.

“Možda smo favoriti na papi-ru, ali morate poštovati tradici-ju Sent Etjena”, rekao je trener PSŽ-a Karlo Anćeloti i dodao. “Možda ljudi imaju utisak da

ŠPANIJA

2. Atl. Madrid 9 8 1 0 22:9 253. Malaga 9 5 3 1 13:5 184. Real Madrid 9 5 2 2 21:7 175. Betis 9 5 1 3 13:13 166. Levante 9 5 1 3 12:14 167. Sevilja 9 4 2 3 12:11 148. Hetafe 9 4 1 4 10:12 13 9. Saragosa 9 4 0 5 9:11 12 10. Valjadolid 9 3 2 4 14:11 1111. Valensija 9 3 2 4 11:12 11 12. Majorka 9 3 2 4 10:14 11 13. Selta Vigo 9 3 1 5 10:11 10 14. R. Sosijedad 9 3 1 5 10:14 10 15. R. Valjekano 9 3 1 5 11:22 10 16. Atl. Bilbao 9 2 2 5 12:19 8

17. Granada 9 2 2 5 8:15 8

18. La Corunja 9 1 4 4 14:20 719. Espanjol 9 1 3 5 11:15 6

20. Osasuna 9 1 2 6 8:14 5

1. Juventus 10 9 1 0 22:5 282. Inter 10 8 0 2 19:9 24 3. Napoli 10 7 1 2 15:6 22

4. Lacio 10 6 1 3 16:11 19 5. Fiorentina 10 5 3 2 12:7 186. Parma 10 4 3 3 14:14 157. Roma 10 4 2 4 22:19 148. Kaljari 10 4 2 4 10:13 149. Udineze 10 3 4 3 13:15 1310. Katanija 10 3 3 4 11:16 12 11. Atalanta (-2) 10 4 2 4 8:12 1212. Milan 10 3 2 5 12:12 1113. Torino 10 2 5 3 11:9 1014. Sampdorija 10 3 2 5 12:14 1015. Kijevo 10 3 1 6 9:16 1016. Đenova 10 2 3 5 10:14 917. Peskara 10 2 2 6 6:17 818. Palermo 10 1 5 4 8:13 819. Bolonja 10 2 1 7 11:16 720. Sijena 10 2 3 5 11:14 3

ITALIJA

Subota15.30 Borusija D. - Štutgart (1)15.30 Nirnberg - Volfsburg (2)15.30 Hofenhajm - Šalke (X)15.30 Borusija M. - Frajburg (2)15.30 Hanover - Augsburg (X)18.30 Hamburger - Bajern (2)Nedjelja15.30 Leverkuzen - Fortuna (1)17.30 Verder - Majnc (1)

SPORTWETTEN PROGNOZASubota17.00 PSŽ- Sent Etjen (2:0)20.00 Troa - Monpelje (0:1)20.00 Evijan - Lil (1:1)20.00 Nica - Nansi (2:0)20.00 Ren - Rems (2:1)20.00 Valensijen - Sošo (2:0)Nedjelja14.00 Ažaksio - Marsej (0:0)17.00 Lion - Bastija (2:1)21.00 Bordo - Tuluz (1:1)

PRONO PROGNOZA

Subota16.00 Malaga - Rajo V. (1)18.00 Barselona - Selta (1)20.00 Real M. - Saragosa (1)22.00 Valensija - Atl.Madrid (X)

Nedjelja12.00 Sosijedad - Espanjol (1)16.00 Depor. - Majorka (1X2)17.50 Osasuna - Valjadolid (1)19.45 Granada - Bilbao (1X2)21.30 Hetafe - Betis (1X)21.30 Sevilja - Levante (1)

MARKA PROGNOZA


naša igra zavisi od Ibrahimo-vića, da bez njega ne bismo bili isti tim, ali siguran sam da nije tako. Zlatan je veliki ka-rakter i igrač, ali smo mi uku-pno jedna velika porodica”.

U ovom kolu, Lil našeg Marka Baša čeka novo go-stovanje (Evijanu), šampion Monpelje napada Trou, dok će najzvučniji meč, uz onaj u Parizu, biti okršaj Bordoa i Tuluza. K.B.

sti i na čelu sa mladim trenerom izražava glad za pobjedama i za osvajanje titule“, ka-že defanzivac „stare dame“, Andrea Barza-lji, dok se „vječni“ kapiten Intera Havijer Zaneti raduje okršaju na „Juventus Areni“.

„Svi smo uzbuđeni i radosni zbog „Der-bija Italija“ i željno isčekujemo da izađe-mo na teren i pokušamo da savladamo Ju-ve, koji 49 utakmica nije poražen“, poručio je sjajni Argentinac .

Novi Inter, ali uz Dijega Milita ostale su stare navike – egzekucije svake sedmice. „Il Principe“ respektuje „crno-bijele“ i vje-ruje da ishod derbija neće odlučiti o osva-jaču skudeta.

„Nadam se da ovaj Inter može da savla-da Juventus, koji je dolaskom Andree Pir-la u potpunosti promijenio filozofiju igre i mentalitet. Iako je razlika na tabeli sve-ga četiri boda, to nije ni malo, a ni mnogo. Smatram da je derbi važan, ali definitiv-no nije odlučujući u borbu za skudeto“, ja-san je Milito.

Novo 11. kolo Serije A otvoriće Milan, ko-ji na „San Siru“ čeka ekipu Kijeva, dok će u kultnom nedjeljnom popodnevnom ter-

minu (15) Fiorentina, na pogon Stevana Jovetića i Stefana Savića doćekati Kalja-ri, protiv kojeg priželjkuju četvrtu pobjedu u posljednjih pet susreta. Takođe, od kada je Mojkovčanin zaigrao u defanzivi „viole“, klub iz Firence ne samo što bilježi odlične rezultate, već je zaboravio kakav je osjećaj primiti pogodak od rivala.

Juventus večeras dočekuje Inter – Vučinić traži prvi gol u sezoni pred svojim navijačima i 50. meč bez poraza

„Derby d’Italia“ za visine Apenina

Subota18.00 Milan - Kjevo (1)20.45 Juventus - Inter (1)Nedjelja12.30 Peskara - Parma (X)15.00 Bolonja - Udineze (1X)15.00 Katanija - Lacio (1X)15.00 Fiorentina - Kaljari (1)15.00 Napoli - Torino (1)15.00 Sampdoria - Atalanta (1X)15.00 Sijena - Đenova (1X)20.45 Roma - Palermo (1)

TOTO KALĆO PROGNOZA


SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012.Sport54

SUTJESKA � RUDAR

Talentovani defanzivac “plavo - bijele” armije Igor Ćuković je optimista pred derbi sa Rudarom…

“Kiksali smo dvije utakmice zaredom (izgubili od Čelika, pa od Budućnosti), tako da razmi-šljamo o pobjedi. Imamo do-sta kadrovskim problema, ali to ne smije da nam bude ali-bi. Nikada alibi nijesmo traži-li”, realno priča mladi Ćuković.

● PROBLEMI NAŠ MOTIV

Dva poraza, nemile scene pod Goricom, velika pom-pa koja se digla oko der-bija sa ekipom Budućno-sti - da li vas je sve to malo poljuljalo?

“Nije. Kažem, imamo pro-blema: Krivokapić ne igra, Isidorović je slomio nogu

ranije, Jovović, Zogović, Ste-fanović su suspendovani. I to je naš motiv više. Igraćemo za njih”, poručio je Ćuković pred nedjeljni derbi - 13:00, RTCG 2.

Kako doći do tri boda?“Moramo biti borbeni. Igra-

mo pred našim navijačima, oni će nam sigurno dati vje-tar u leđa. Možda neka kon-tra prelomi utakmicu”.

Nešto o lideru…“Rudar je izuzetno kvalite-

tan tim, odlična su ekipa. Bi-će izuzetno teško igrati sa nji-ma, ali vjerujemo u tri boda, koja bi nas pogurala ka novoj seriji nakon dva poraza u ni-zu”, riječi su Igora Ćukovića.

● KOLEKTIV DONOSI TRI BODA

A, iz Pljevalja stiže glas još jednog talenta crnogorskog fudbala - defanzivni vezista Andrija Kaluđerović poštu-je Sutjesku, koja je Rudar ove godine već savladala - 18. avgusta u Pljevljima bi-lo je 0:1…

“Pred nama je ekstra te-žak meč. Sutjeska je pokaza-la kvalitet tokom ove poluse-zone. Oni su nam uz Čelik ve-liki konkurenti za titulu”, re-kao nam je Kaluđerović.

Rudar iz kola u kolo bil-duje samopouzdanje, što zna da presudi u teškim utakmicama…

“U posljednje vrijeme stvar-no igramo dobro. Ako budemo igrali na nivou nekih prethod-nih utakmica možemo da oče-kujemo pozitivan rezultat”, ne izgovara veliki riječi kao “Po-bijedićemo sigurno” Andrija.

Veliki meč kraj Bistrice u nedjelju (13.00, RTCG 2) - drugoplasirani tim šampionata dočekuje vodeći tim ligeBojan Topalović

Jurili su se, gledali u leđa, preskakali se. Rudar je dugo pratio Sutjesku, napadao je lidersko mjesto. Ali, sada su uloge za-mijenjene - vojnici Nikole Peca Rakojevića su na vrhu, druži-

na Dragana Gage Radojičića je tik iza njih! Sada Sutjeska traži vo-deću poziciju. A, ko će biti lider nakon 13. kola otkriće - nedjelja!

GRBALJ � ČELIK

MLADOST � ZETA

Rezultat prije rekorda

Zeta želi bijeg sa dna

Golman Mileta Radu-lović sa “trikolorima” tra-ži još jedan dobar rezultat - protivnik je moćni Čelik! Mileta se nalazi u centru pažnje, pošto osam meče-va (računajući Kup 11) ni-je vadio loptu iz mreže. Ju-ri se rekord.

“Ne razmišljam o tome. Neka mi primimo gol, sa-mo da pobijedimo rivala. Poštujemo Čelik, znamo da neće biti lako, ali strplji-vom i borbenom igrom mo-žemo do rezultata“, poručio je sjajni Radulović.

A, “metalurzi” žele re-

vanš, jer ih je Grbalj u pr-vom krugu crnogorskog šampionata demolirao - bilo je 3:0 za “trikolora” u Nikšiću.

“Niko nam nije održao fudbalsku lekciju kao oni. Znamo da osam mečeva ne-maju poraz, da su dobro vo-đeni sa klupe, da imaju ne-koliko dobrih igrača, znamo da će biti teško, ali nas za-nima samo pobjeda kako bi prenoćili kao lideri. Nadam se da ćemo brzo doći do go-la, tada bi sve lakše bilo”, re-kao je odlični golman Čeli-ka - Zoran Banović. U.R.

“Romantičari” su spre-mni da pred ranjenim “vu-kovima” ponove partiju pro-tiv Mogrena - Mladost je prije sedam dana demoli-rala Budvane sa 3:1, a sada igraju sa vjerovali ili ne po-sljednjom Zetom.

“U naletu smo. Na par po-sljednjih utakmica pokaza-li smo kvalitet i karakter. Teško će biti, jer Zeta ne zaslužuje dno tabele. Ako ponovimo partiju iz proš-log kola, mislim da neće bi-

ti problema“, jasan je što-per domaćina Aleksandar Šofranac.

A, protivnički defanzivac, mladi Igor Vujačić svjestan je da Zeti odgovaraju samo tri boda.

“Igra nam samo pobje-da. Ne znam u čemu je pro-blem, ali ne zaslužujemo posljednje mjesto. Ubijeđen sam da imamo kvalitet, na-dam se da ćemo to pokaza-ti protiv Mladosti”, rekao je Vujačić. U.R.

Primorski klasikMOGREN � PETROVAC

Još jedan sudar nebesko-plave i žute boje na Jadranu - Mogren dočekuje Petrovac na Lugovima! Pred nama je borba otvorenog garda.

“Upisali smo nekoliko kikseva, pa je došlo vrije-me da se ispravimo. Pri-željkujem otvoren meč, a ako bude tako imamo šan-su za dobar rezultat. Protiv-nik ima kvalitetan tim, ali ubijeđen sam da možemo trijumfovati”, rekao je isku-sni vezista Mogrena - Ne-

nad Brnović.Prije tačno godinu dana je

protiv Budvana sjajnim go-lom u posljednjim trenuci-ma meča donio Petrovcu bod - Jasmin Muhović bi se opet zadovoljio remijem.

“Gostujemo dobroj ekipi. Težićemo ka našoj igri u ci-lju da stignemo do što boljeg skora. Bod bi bio dobar, ali ako se ukaže prilika za cije-lim plijenom pokušaćemo da je iskoristimo“, izjavio je ofanzivac Petrovčana. U.R.

JEDINSTVO � MORNAR

Vrijeme je za golDa li je vrijeme da se Bije-

lo Polje veseli golu i pobje-di na Gradskom stadionu? Ili će gosti iz Bara pokazati da trijumf na Trešnjici pro-tiv Zete nije bila slučajnost? Bilo kako bilo - Jedinstvo go-sti Mornar.

“Igramo možda najbit-niju utakmicu. Vrijeme je za pozitivan rezultat, iako znamo da će biti teško. Ne smijemo se zalijetati, jer je Mornar jako motivisan “, re-

kao nam je vezista domaći-na Vladislav Rosić.

Osokoljeni “trojkom” pro-tiv Zete, “mornari” Saše Pe-trovića se nalaze u dobrom raspoloženju.

“Možemo da se nosimo sa Jedinstvom. Podigli smo for-mu, probili barijeru koja je trajala devet kola. Napada-mo tri boda, mada bi se za-dovoljili i remijem“, rekao je Nikola Sekulić, “srce” ekipe iz lučkog grada. U.R.

Za lidersku poziciju

foto

: Mir

ko S

avov

ić

SUBOTALovćen - BudućnostGrbalj - ČelikMladost - ZetaMogren - PetrovacJedinstvo - Mornar(Sve utakmice počinju u 13:30)NEDJELJA13:00 - Sutjeska - Rudar

1. Rudar 12 9 2 2 19:10 262. Sutjeska 12 8 1 2 13:8 253. Čelik 12 7 3 2 20:9 244. Budućnost 12 6 3 3 20:13 215. Mladost 12 5 4 3 15:11 196. Grbalj 12 3 7 2 8:3 167. Jedinstvo 12 3 6 3 6:5 158. Mogren 12 4 4 4 11:11 159. Petrovac 12 3 4 5 11:18 1310. Lovćen 12 2 2 8 10:20 811. Mornar 12 2 1 9 10:22 712. Zeta 12 1 3 8 11:21 6

LOVĆEN - BUDUĆNOST

Međusobni dueliPobjeda Lovćen: 3Neriješeno: 2Pobjeda Budućnost: 15

GRBALJ - ČELIK

Međusobni dueliPobjeda Grbalj: 1Neriješeno: 0Pobjeda Čelik: 0

Samo borbeno u Nikšiću pro-tiv Sutjeske: Neumorni vezi-sta Rudara, Andrija Kaluđero-vić, klizećim startom “siječe” Borisa Došljaka na utakmici sa Zetom

Lovćen vjeruje u bod(ove) protiv Budućnosti: Lijevi bek Cetinjana Vuk Martinović bježi ofanzivcu “plavih” Radivoju Goluboviću

FOTO

: Bal

ša R

akoč

ević


SUBOTA I NEDJELJA, 3. I 4. 11. 2012. Sport 55

LOVĆEN � BUDUĆNOST

Cetinjsko srce ili rutina šampionaPrijestonica gori. Razlog?

Dobro poznat - Obilića polja-na će (ako ne bude neko veliko nevrijeme) počastiti ljubitelje loptanja velikom utakmicom - Lovćen vs Budućnost!

Četa Slobodana Halilovi-ća je vezala dva dobra rezul-tata - remizirali su sa Čelikom (1:1), obezbijedili su četvrtfina-le Kupa demoliravši Igalo 5:0, pa nemaju namjeru lako po-ložiti oružje pred šampionom države.

“Spremni smo. Iskreno, ide-mo na tri boda, jer prostora za kalkulisanje nema. Respek-tujemo Budućnost, ali napa-damo trijumf”, počeo je Vuk Martinović.

Koja je prednost Lovćena u odnosu na “plave”?

“Igramo na našem terenu. I smatram da smo borbenija ekipa od njih”, dodao je lijevi bek Cetinjana.

Kvalitetna partija, te bitna pobjeda pod Goricom nad Su-

tjeskom (2:0) dokaz je da je Bu-dućnost podigla formu u od-nosu na start šampionata.

“Protiv Sutjeske smo odi-grali najbolje do sada u sezo-ni. Vratili smo se na pravi put, vjerujem da ćemo ostati na njemu nakon meča sa Lovće-nom”, optimista je Marko Vukčević talentovani ofan-zivac Budućnosti, koji dodaje:

“Biće mnogo teško, ali zna se: Budućnost uvijek igra da pobijedi”. U.R.

CETINJE - Stadion: Obilića poljana. Početak: 13.30. Sudija: N. Dabanović (Podgorica). Pomoćnici: V. Todorović (Nikšić), D. Drljević (Berane). Delegat: Slavko Bojović.

PODGORICA - Stadion: na Starom aerodromu. Početak: 13.30. Sudija: S. Vujović (Cetinje). Pomoćnici: D. Dević (Bar), V. Radunović (Nikšić). Delegat: Miroslav Mićunović.

BIJELO POLJE - Stadion: Gradski. Početak: 13.30. Sudija: M. Savović (Pod-gorica). Pomoćnici: D. Pajović (Cetinje), D. Mrgunović (Podgorica). Delegat: Miodrag Božović.

RADANOVIĆI - Stadion: Grblja. Početak: 13.30. Sudija: J. Kaluđerović (Ceti-nje). Pomoćnici: N. Razić (Podgorica), D. Šaković (Podgorica). Delegat: Go-ran Dendić.

BUDVA - Stadion: Lugovi. Početak: 13:30. Sudija: A. Marković (Cetinje). Po-moćnici: V. Đuranović (Podgorica), N. Radulović (Podgorica). Delegat: Pe-tar Stojanović.NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Početak: Nedjelja, 13.00, TV prenos. Sudija:

Ž. Radunović (Cetinje). Pomoćnici: J. Tatar (Podgorica), Đ. Ražnatović (Ceti-nje). Delegat: Jovo Suđić.

B. Vujović, Mirković, Novović, N. Vujović, Martinović, Hočko, Bogdanović, Radović, Đurišić, Turković, Perutović.Trener: Slobodan Halilović.

Agović, Kamberović, Kopitović, Tomković, Radunović, N. Vuk-čević, Flavio, M. Vukčević, Boš-ković, Adrović, Nikač (Mugoša).Trener: Radisav Dragićević.

Čučković, Božović, Radulović, Šofranac, Živković, Mandić, Sanković, Tomić, Šćepanović, Seratlić, Rotković.Trener: Miodrag Vukotić.

Radović, Radulović, Kaluđe-rović, Vujačić, Novović, Ota-šević, Burzanović, Došljak, Krstović, Orlandić, Korać.Trener: Darko Šuškavčević.

Aković, Gordić, Vuković, Pe-trović, Fetahović, Radulović, Rosić, Drašković, Medenica, Kajević (Boričić), Sepua.Trener: Sreten Avramović.

Radanović, Rajković, Stani-šić, Vojvodić, Radovanović, Obradović, Sekulić, Gačević, Kacić, Ćulafić, Jovančov.Trener: Saša Petrović.

Radulović, Magud, Mikijelj, Glavan, I. Bogdanović, Ragi-pović, N. Bogdanović, Janko-vić, Matić, N. Nikolić, Đalac.Trener: Aleksandar Nedović.

Banović, Nikolić, Dubljević, Vuković, Bulatović, Kolev, Adrović (Bulajić), Kasapi, Iva-nović, Simić, Račić.Trener: Slavoljub Bubanja.

Todorović, Ivanović, Bojić, Radišić, Popović, Brnović, Mirković, Pržica, Vujović, Đu-rović, Đoković.Trener: Branislav Milačić.

Popović, Radulović, Lakić, Mihailović, Mrvaljević, Šo-franac, Marković, Muhović, Jovanović, Jablan, Živković.Trener: Milorad Malovrazić.

Janjušević, Bečelić, Ćuković, Đurović, Perošević, J. Niko-lić, Pejović, B. Nikolić, D. Ka-radžić, V. Karadžić, Šušnjar.Trener: Dragan Radojičić.

Lakićević, Tomašević, Damja-nović, Alić, Nestorović, Kalu-đerović, Brnović, Vlahović, Jo-vanović, Igumanović, Krkeljić.Trener: Nikola Rakojević.

LOVĆEN

MLADOST

JEDINSTVO

GRBALJ

MOGREN

SUTJESKA

BUDUĆNOST

ZETA

MORNAR

ČELIK

PETROVAC

RUDAR

Za lidersku poziciju

Koja je prednost Rudara?“Kolektiv iz kojeg stalno

iskoči neki pojedinac, kao što je Blažo Igumanović. On igra u vrhunskoj formi”, hvali no-vopečenog A reprezentativca neumorni vezista.

A, prednosti Sutjeske su…“Fantastičan stručni štab

na čelu sa Gagom Radojiči-ćem i Lidom Kljajevićem. Oni nas poznaju veoma do-bro, pokušaće da iskoriste na-še mane”, jasan je Kaluđero-vić, koji je sa pomenutim tan-demom sarađivao u Rudaru prošle godine.

Izdavač: Media Nea d.o.o.Prvi broj izašao

10. oktobra 2011.Podgorica,

Kralja Nikole bb - PC Nikić

Direktor i izdavač: Boris DARMANOVIĆ ([email protected])Glavni urednik:Samir RASTODER ([email protected])Odgovorna urednica: Marijana BULJAN ([email protected])Zamjenik i kultura:Vuk PEROVIĆ ([email protected])

Ekonomija: Novak USKOKOVIĆ ([email protected]) Društvo: Bojana Brajović ([email protected]) Hroni-ka: Jasmina MUMINOVIĆ ([email protected]) Cr-na Gora: Bojan VUČINIĆ ([email protected]) Reporta-že: Ivanka FATIĆ RASTODER ([email protected]) Svi-jet: Nikola MIJUŠKOVIĆ (nikola.mijušković@dnovine.me Zabava: Filip JOVANOVIĆ ([email protected]) Sport: Miloš ANTIĆ ([email protected]) Foto: Darko JOVANOVIĆ ([email protected]) Dizajn: Nikola VUKOTIĆ ([email protected]) Marketing: Bojana BECIĆ ([email protected])

MLADOST - ZETA

Međusobni dueliPobjeda Mladost: 1Neriješeno: 4Pobjeda Zeta: 9

MOGREN - PETROVAC

Međusobni dueliPobjeda Mogren: 16Neriješeno: 10Pobjeda Petrovac: 9

JEDINSTVO - MORNAR

Međusobni dueliPobjeda Jedinstvo: 2Neriješeno: 4Pobjeda Mornar: 2

NIKŠIĆ - Stadion: kraj Bistrice. Početak: Nedjelja, 13.00, TV prenos. Sudija:

SUTJESKA - RUDARMeđusobni dueliPobjeda Sutjeska: 10Neriješeno: 5Pobjeda Rudar: 15

MOJ TIP �RAJKO PEROVIĆ � ARENA�

Sutjeska - Rudar ..............0-2Mogren - Petrovac .............. XMladost - Zeta ..................... XGrbalj - Čelik .....................0-2Jedinstvo - Mornar ............. 1Lovćen - Budućnost ............ 2

RUKOMETNA BOMBA

Karabatić, koji je nakon veli-ke pobjede Crne Gore u Njemač-koj (31:27) na svom tviter profi-lu napisao “Bravo Crna Goro”, je preko svog menadžera kontak-tirao čelnike Rukometnog save-

za Crne Gore, što nam je potvr-dio i generalni sekretar RSCG Predrag Pavićević.

„Ta informacija je prijatno iznenadila sve u Savezu”, po-tvrdio je Dnevnim novinama

tačnost priče Pavićević. “Indi-cije postoje i sigurno da nam prija što takva rukometna ve-ličina razmišlja da igra za Crnu Goru. Ipak, o svemu tome je za sada rano govoriti. Očekuje nas izuzetno bitan duel sa Češkom u Baru, tek poslije toga na dnevni red će doći Karabatić”, istakao je Pavićević.

Rukometna Crna Gora je po-nosna - nakon evropske titule rukometašica Budućnosti, sre-bra dama na Olimpijskim igra-ma u Londonu, plasmana ruko-metaša na Svjetsko prvenstvo i

dokaza rukometne moći u Nje-mačkoj - sam podatak da uop-šte postoji mogućnost da Nikola Karabatić obuče dres sa držav-nim grbom ne može da ostavi nikoga ravnodušnim.

Dvadesetosmogodišnji ruko-metaš sa Francuskom je osvo-jio sve što je bilo u ponudi – dva zlata na Olimpijskim igrama (Peking i London), dva zlata na Svjetskim prvenstvima (Hrvat-ska i Švedska), te dva zlata na Evropskim prvenstvima (Švaj-carska i Austrija). Sa njemač-kim Kilom u kome je igrao od

2005. do 2009. osvojio je četi-ri titule prvaka Njemačke, tri Kupa, dva Superkupa i Ligu šampiona 2007. Sa Monpelje-om gdje je prvi put nastupao od 2000. do 2005. i ponovo od 2009., je osvojio šest titula pr-vaka Francuske, pet Kupova, pet Liga kupova i Ligu šampi-ona 2003. godina.

Nikola Karabatić je rođen u Nišu, majka mu je iz Aleksinca, a otac iz hrvatskog Trogira. Za Crnu Goru ga veže baba sa oče-ve strane, koja je iz Budve i čije je prezime Kraljević.

Karabatić želi da igra za Crnu GoruEkskluzivnu informaciju o interesovanju jednog od najboljih svjetskih igrača da obuče dres sa crnogorskim grbom DN potvrdio generalni sekretar RSCG Predrag PavićevićMiloš Pavićević

Francuska ga zbog kladioničarske afere više ne želi u repre-zentaciji, Hrvati i Srbi željno iščekuju njegov mig, a on je izrazio želju da obuče dres sa crnogorskim grbom - jedan

od najboljih rukometaša svijeta Nikola Karabatić mogao bi zai-gra za reprezentaciju Crne Gore, saznaju Dnevne novine!

IME I PREZIME

ADRESA

BR. TEL.

E�MAIL

KUPONMANIJA

na strani 28 i 29




10% popusta na kupovinu u nedelju 04.11.2012.Popust ne važi za artikle koji se već nalaze na akcijskom sniženju.

Donosiocu ovog kupona uz večeru (min 2 osobe)

flaša bijelog ili crnog vina gratis !!!flaša bijelog ili crnog vina gratis !!!

KU PON

+382 67 765 800, www.imanje-knjaz.me

2 408201 041477

Documents

Izdanja 3. i 4. novembar 2012