SUBOTA I NEDJELJA, 23. i 24. 2. 2013. BROJ 473/ GODINA II

Izdava: Media Nea d.o.o.Prvi broj izaao 10. oktobra 2011.Podgorica, Kralja Nikole bbPC NIKIwww.dnevne.meredakcija@dnovine.me

6.feb - 9.apr

VELIKA nagradna igra

pravila na strani

24

vrijedna nagrada61

Hitna istraga o prislukivanju

JOKER

IME I PREZIME : ........................................................ADRESA : ........................................................

TELEFON : ........................................................E-MAIL : ........................................................

Izreite kupon, popunite i poaljite na adresu ul. Kralja Nikole bb, PC Niki, sa naznakom za Dnevne novine , nagradna igra, ili dostavite lino radnim danima od 9-17h.

Osvojite vrijedne nagrade!

NA

GRA

DN

I KU

PON

NA

GRA

DN

I KU

PON

NIA SAVELJI KK BUDUNOST

Liga ampiona je super osjeaj

Novi ispit u Zadru

28-29 26 Objasnite

djetetu ta znai budi dobar

RODITELJSTVO 36

DN ISTRAUJU

KEROVI ZA DN

Barskim plaama gazduju klanovi

Nijesam ovjek epana Bujia

Argo ubija neizvjesnost

OSKAR PROGNOZE DNEVNIH NOVINA

U decembru je moda sve izgledalo drugaije i Stiven Spi-lebrg i njegov Linkoln veini su liili na pobjednike 85. ceremonije Oskara, ali poslije takozvane januarske sezone nagrada, stvari izgledaju sasvim drugaiju i sve osim zlatne statuete u rukama producenata Arga bilo bi veliko iznenaenje. Ipak, Amerika akademija za film je bila toliko paljiva pa je Spilbergu skoro otvorila put do Oskara za naj-bolju reiju s obzirom da Ben Aflek, Ketrin Bigelou i Kventin Taratino nijesu ni nominovani u toj kategoriji. Dodjela Oska-ra e se odrati u noi izmeu nedjelje i ponedjeljaka

Rade Bojovi: Svi su se udruili protiv mene

INTERVJU

DN ISTRAUJU

Barskim plaama gazduju plaama gazduju plaama

klanovigazduju klanovigazduju

Bujia

Argo ubija neizvjesnost

OSKAR PROGNOZE DNEVNIH NOVINA

decembru je moda sve izgledalo drugaije i Stiven Spi-lebrg i njegov Linkoln veini su liili na pobjednike 85. ceremonije Oskara, ali poslije takozvane januarske

sezone nagrada, stvari izgledaju sasvim drugaiju i sve osim zlatne statuete u rukama producenata Arga bilo bi veliko iznenaenje. Ipak, Amerika akademija za film je bila toliko paljiva pa je Spilbergu skoro otvorila put do Oskara za naj-bolju reiju s obzirom da Ben Aflek, Ketrin Bigelou i Kventin Taratino nijesu ni nominovani u toj kategoriji. Dodjela Oska-ra e se odrati u noi izmeu nedjelje i ponedjeljaka

SUMMA POLITICA

Nije u redu rei da je

u redu

MILO BEI

3 22-23

10-11

7

12KEROVI ZA DN

Nijesam ovjek epana ovjek epana ovjek

Bujiase udruili protiv mene Bujia

MINISTAR UNUTRANJIH POSLOVA RAKO KONJEVI NALOIO KONTROLU ODSJEKA ZA POSEBNE PROVJERE

V.D. EFA POLICIJE SLAVKO STOJANOVI SMIJENIO JE RUKOVODIOCA ODSJEKA ZA POSEBNE PROVJERE DEJANA BAANOVIA I EFA KABINETA MARKA NIKEVIA

U OKVIRU INTERNE ISTRAGE, PREMA RIJEIMA SAGOVORNIKA DN, BIE ISPITANA I ODGOVORNOST RUKOVODIOCA ODSJEKA ZA BORBU PROTIV

ORGANIZOVANOG KRIMINALA PREDRAGA UKOVIA

SUBOTA I NEDJELJA, 23. i 24. 2. 2013. BROJ

Hitna istraga o prislukivanju

MINISTAR UNUTRANJIH POSLOVA RAKO KONJEVI NALOIO KONTROLU ODSJEKA ZA POSEBNE PROVJERE

V.D. EFA POLICIJE SLAVKO STOJANOVI SMIJENIO JE RUKOVODIOCA ODSJEKA ZA POSEBNE PROVJERE DEJANA BAANOVIA I EFA KABINETA MARKA NIKEVIA

U OKVIRU INTERNE ISTRAGE, PREMA RIJEIMA SAGOVORNIKA DN, BIE ISPITANA I ODGOVORNOST RUKOVODIOCA ODSJEKA ZA BORBU PROTIV

ORGANIZOVANOG KRIMINALA PREDRAGA UKOVIA

NEZVANINO

SADRAJ

Subota Nedjelja

Meteo

Grad min oC max oC

Izlazak SuncaZalazak Sunca

Izlazak SuncaZalazak Sunca

PodgoricaUlcinjBar

BudvaHerceg Novi

NikiKolainabljakPljevlja

Bijelo Polje

min oC max oC

91012121142045

1214161515985

1112

121314141375278

141515151410748

12

JADRAN: More talasasto do uzburkano. Vjetar junih smjerova u jaanju, krajem dana i tokom noi olujni udari.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 13 do 14 stepeni.

JADRAN: More talasasto do uzburkano.Vjetar juni, jak na udare i vrlo jak sa olujnim karakteristikama.

Temperatura vode na otvorenom moru oko 14 stepeni.

06:2617:27 17:28

06:25

Oblano i jako nestabilno sa kiom, susnjeica iOblano i jako nestabilno sa kiom, susnjeica isnijeg samo u najviim planinskim predjelimasnijeg samo u najviim planinskim predjelimasnijeg samo u najviim planinskim predjelimana sjeveru. Mjestimino se oekuju na sjeveru. Mjestimino se oekuju obilne padavine sa grmljavinom. Juni obilne padavine sa grmljavinom. Juni vjetar jak na udare i vrlo jak sa olujnim vjetar jak na udare i vrlo jak sa olujnim vjetar jak na udare i vrlo jak sa olujnim karakteristikama

Preteno oblano sa kiom u najviim predjelima Preteno oblano sa kiom u najviim predjelima na sjeveru susnjeica i snijeg. Vjetar umjeren do jak, na sjeveru susnjeica i snijeg. Vjetar umjeren do jak, krajem dana i tokom noi lokalno na udare i vrlo jak krajem dana i tokom noi lokalno na udare i vrlo jak sa olujnim karakterom.

NEDJELJA, 24.2.2013. SUBOTA, 23.2.2013 .

ODNOSI

DISKRIMINACIJA

REPORTAA

IVOT NA VERESIJU

DIVLJI TAKSISTI

Kako igrate, naruujete pie i hodate - sve su ovo sigurni pokazatelji koliko ste do-bri u krevetu Tajna lei u govoru tijela kojim aljete poruke u etar, a hvataju ih i prepoznaju svi muki radari. esto se vie panje poklanja gestovima, visini i boji gla-sa, pogledima, nego rijeima, objanjavaju seksolozi. Posebno u sferi seksa, gdje je 80 posto komunikacije upravo ovog tipa. Zato je na osnovu naina na koji igramo, pria-mo ili pak onoga to jedemo lako zakljuiti kako bi se ponaali u vruim trenucima.

Crnogorska prijestonica tokom zimskih mjeseci, nasuprot ljetnjim, ivi kao u va-kuumu. Kao i u svim sredinama gdje svak svakoga zna, najivlje je u kafani gdje se pria i prepriava, ali na tu, ali i svoj raun.

Mala je vjerovat-noa da posto-ji neka meu na-ma koja je za-dovoljna svakim djeliem svoga tijela. Zato ui-te od profesio-nalaca i slobod-no lairajte - da-jemo vam dozvo-lu za to. Klju za savreni mejkap lei u - dobrom osvjetljenju. Ne samo da e vam pomoi da iza-berete odgova-rajui puder i ko-rektor u skladu sa vaim tenom, ve ete jasno vi-djeti da li ste ih pravilno i ravno-mjerno nanije-li. Najidealnije je dnevno, prirodno svijetlo (minka-nje pored prozo-ra neka vam bu-de obavezno) ili osvjetljenje koje imitira prirodno svijetlo.

SAVJET POMORCIMA

Prije ukrcavanja dobro provjeriti agenciju

JELENA PELEVI

Ne traite izgovore i postanite majke

Prolo je neto vi-e od 20 godina od hladnog januara 1992. godine. Pro-fesor Ivan Hiti iz Varadina, tada na dunosti pomo-nika zapovjedni-ka operativne zone Bjelovar, uao je u Pakrac i video ote-enu srpsku crkvu i Vladianski dvor. Knjino i umjetni-ko blago Srpske pravoslavne crkve (SPC) lealo je raz-bacano u dvoritu. Snijeg je padao na stare knjige i sli-ke, ve posute ka-menjem, ciglama i prainom. I crkva je bila minirana. Ali kada sam po-gledao prekrasne knjige i umjetni-ke slike okolo i u cr-kvi, zaboravio sam na opasnost i uao unutra pria Ivan Hiti (66), sjeajui se tog dogaaja. 16-17

6

14-15

18-19

20-21 25

8

Oemo li, Bebo,

onu nau - Svi pljevaljski

tamburai...

Dako doe i

Mili, pa da se konano

javim.

Priznaj da ti je ne-dostajao,

A da mu nije jo Pee, crkao bi.

Dok je ove

ovakve opozici-je, moemo pjevat

koju oe, svi e sluati.

Gdje se krije tajna neodoljivosti

Cetinje izmeu dva ljeta

Graani se plae da prijave politiku diskriminaciju

ivot na crtu do prvog

Tema dana2 SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 2. 2013

Znam da je nelegalno, ali moram

Mlijeko u rafovima bezbjedno za upotrebu

Nakon odluke Ministarstva po-ljoprivrede i ruralnog razvoja da privremeno obustavi proizvod-nju mlijeka u Crnoj Gori i povu-e sporne serije est proizvoaa iz Srbije i Bosne i Hercegovine, re-sorni ministar Petar Ivanovi ka-zao je jue za sada nema proble-ma kod kisjelog mlijeka, pavlake i jogurta, te da je mlijeko na rafo-vima u crnogorskim prodavnica-ma bezbjedno.

Radimo na provjeravanju sira, znaemo rezultate vjerovatno sjutra, a za sada nema nikakvih indikacija da problema ima, ali provjeravamo, kazao je on.

Bezbjednost mlijeka u prodavni-cama potvrdila je i direktorka vet-erinarske uprave, Biljana Blei, koja je kazala da su nadleni sve otkrivene neispravne poiljke mli-jeka unitavali i vraali, te da nije dozvoljeno da se neto neisprav-no nae na tritu.

Sa druge strane, crnogorski mljekari su saglasni u ocjeni da je domae mlijeko ispravno i bez alfatoksina. Zdravlje potroaa je, kau, i njima na prvom mjestu, ali ih ipak brine to e to biti dodatni finansijski udarac za njih.

Po preporuci nadlenih insti-tucija sva preraivaka industri-ja iz ove brane zaustavie proiz-vodnju pasterizovanog mijeka i samim tim izvrie se i redukci-je otkupa, a finansijska teta se o ovom trenutku ne moe sagledati, kazala je za DN izvrna direktori-ca mljekare Srna, Zorka ljuki.

Doj je direktor mljekare Ni-ka, Tomislav ii kazao DN da su potroai koji piju domae mlijeko proizvedeno u Crnoj Go-

ri privilegovani, potpredsjednik Udruenja preraivaa mlije-ka, Milutin uranovi, se nada da zbog Vladine zabrane mljek-ari nee snositi prevelike po-sljedice, alei to je Vlada tu od-luku donijela prije prvih rezultata testiranja domaeg mlijeka.

Nama su jue oko dva sata sti-gli rezultati analize uzoraka koji su uzeti 18. i 19. februara. U jednom uzorku je bilo 0.022, a u drugom 0.028. U regionu tako dobrih rezul-tata, u ovom trenutku, nema, ka-zao je jue uranovi.

Ministar Ivanovi je najavio uvoenje obaveze da proizvoai pribave ureaje koji e na vrijeme detektovati aflatoksin.

Interes je svakog proizvoaa da to prije pokrenemo proizvod-nju ali, ja zdravlje, posebno djece, neu stavljati ispred biznisa i bi-

lo ijeg profita. Koliko god dana bude potrebno ekaemo rezul-tate, poruio je Ivanovi.

Na pitanje da li e trokovi bi-ti nadoknaeni, on je kazao da je proizvodnja zaustavljena tri od 365 dana i da ne treba odmah priati o trokovima.

Dok se ekaju rezultati analize domaeg mlijeka, iz Veterinar-ske uprave pomno ispituju ta bi mogao biti uzrok njihove eventu-alne neispravnosti.

Direktorica Veterinarske uprave Biljana Blei je kazala da prob-lem moe biti to to smo u protekla dva mjeseca imali dosta padavina, zbog ega postoji mogunost da je zbog neadekvatnog uvanja sije-na, moda na pojedinim gazdinst-vima dolo do pojave buavosti, a upravo plijesni i gljivice proizvode nedozvoljeni toksini. J.V..-J.L.

Roen 5. septembra 1962. godine, na abljaku. Diplo-mirani pravnik. Poetkom devedesetih bio osniva i pred-sjednik Jugoslovenske narodne stranke. U to vrijeme bio je i koordinator antiratnog pokreta Graanski odbor za mir (1991), kao i koordinator antiratne demokratske crnogor-ske opozicije (1992). Osniva je Socijaldemokratske parti-je (SDP), a bio je i predsjednik Izvrnog odbora te stranke, kao i poslanik u periodu od 1993. do 1996. godine. Osni-va je CEDEM-a, 1997. godine i predsjednik Upravnog od-bora te organizacije. Bio je koordinator Pokreta za neza-visnu Crnu Goru (20052006). Osniva je politikog kluba Pravedna Crna Gora. Sada, nezavisni kandidat je za pred-sjednika Crne Gore. Smatra da je njegova kandidatura au-tentina graanska inicijativa, samostalna politika ponu-da koja treba da promovie nadu naoj dravi.

Zoran Bonjak, predsjednik optinskog odbora DPS-a Her-ceg Novog

Samo jednu injenicu da je 2000 godine, kada je ovaj grad sa izbjeglicama imao oko 45000 stanovnika, ova lokal-na uprava imala je 96 zaposle-nih. Ovoga trenutka kada ovaj grad broji tridesetak ili tride-set dvije hiljeda itelja, ova uprava ima 279 zaposlenih

Posao za partijskog druga

hit

ne

dje

lje

bez opasnosti

Tema dana 3SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 2. 2013

SUMMA POLITICA

Milo bei

nije u redu rei da je

u redu

Afera partijskog zapoljava-nja koja je prole nedelje izazvala blagi politiki ze-mljotres je svakako tema koja se sama nametnula, i mislim da je potrebno jo malo o tome proz-boriti. Ova kolumna nije posvee-na transkriptima, procesima, me-hanizmima zapoljavanja, ve je kolumna inspirisana jednim va-nim aspektom itave afere, tani-je, stavovima koji su se uli u funk-ciji odbrane i opravdavanja partij-skog zapoljavanja.

Partije, naroito one koje su dugo na vlasti, neretko ko-riste legalne i polulegalne mehanizme da ostanu na vlasti. To svi znamo, a iskreno, to se de-ava u svim zemljama nedovre-ne demokratije. Meutim, kada se koriste polulegalna sredstva, i to javnost sazna, tada neko mora da snosi odgovornost. Ono to je potpuno fascinantno, po mom su-du, jeste da se u ovom sluaju bra-ni neodbranjivo. Od strane akte-ra ovog sluaja i njihovih prirod-nih saveznika tvrdi se da nita nije sporno u inu partijskog zapolja-vanja, i ovo je problem na kome ja insistiram. Dakle, partije rade ono to rade zarad dobijanja glasova, ali nije u redu rei da je to u redu.

Mera demokratije je mera dobrog ukusa. Mera de-mokratije je intimni ose-aj pravde i borbe za jednakost u svakom smislu. Demokratija nije diskriminacija. Demokratija jeste vladavina veine, ali demokratija nije i nikako ne sme biti tiranija ve-ine nad manjinom. Taka.

U ovom sluaju je ravno-pravnost svih slobodnih ljudi naruena, i to je ja-sno. Ja ne poteem pitanje, ni-ti me iskreno zanima, da li je sve po zakonu ili nije. Sve i da je po zakonu, ovakvo ponaanje, na-prosto, nije u redu. Prema tome, namesto to se poteu legisla-tivni argumenti, potreban nam je mnogo jai argument, a to je oseaj za pravdu i jednakost. Ko-

nano, svi ti zakoni u demokrati-ji bi trebalo da slue obezbeiva-nju pravde i jednakosti, a ukoliko su loe napisani, to nije problem pravde i nije problem jednakosti, ve je problem loeg zakonopis-ca. Ono to se mora izbei, pre-ma tome, jeste besmislena i so-nubolna debata o tome da li je partijsko zapoljavanje po zako-nu ili nije. Partijsko zapoljava-nje nije u redu i taka.

Pokuajmo da itavu stvar do-vedemo do paradoksa po-vlaenjenjem konaih kon-sekvenci. Pitanje je: ta bi se de-silo kada bi se SVI graani Crne Gore ulanili u vladajuu partiju? Da li e time svi nezaposleni do-biti posao? Ako DA, ja onda sa-vetujem individualno i kolektivno ulanjivanje SVIH u vladajuu par-tiju. Na taj nain reen je problem nezaposlenosti.

Konano, pitanje jeste ko i na koji nain treba da rea-guje na tvrdnju da je par-tijsko zapoljavanje u redu. Po mom sudu, mnogo manje opo-zicione politike partije i njiho-vi saveznici, mnogo vie pristoj-ni graani Crne Gore iji je inti-mni oseaj za pravdu i jednakost na ovaj nain grubo povreen. Kljuno je vano da svako ko in-timno osea da to nije u redu ne razmilja na nain da bi osudom ovog ina podrao opozicione politike strukture. Ne radi se o tome. Svi iskreni i poteni gra-ani treba da razumeju da osu-da ponaanja vlasti ne znai po-drku opoziciji i obrnuto. Stvar je jednostavna, samo treba da kon-sultuju unutranji glas koji ima jasne kriterijume ta jeste a ta nije pravedno i da u svakom poje-dinom sluaju istim tim kriteriju-mom osuuju i jedne i druge. To je siguran put za dalju demokra-tizaciju drutva, jer oito da e nedovrena demokratija osta-ti nedovrena sve dok taj unu-tranji glas ne bude jai od defi-cita institucija sistema i ponaa-nja politikih aktera.

profil - rade bojovi

ovjek koji je izabrao trei put

Nadleni poruili da za sada nema problema kod kisjelog mlijeka, pavlake i jogurta, te da je mlijeko u prodavnicama ispravno

Preliminarni rezultati anali-ze domaeg mlijeka najvje-rovatnije e biti objavljeni danas, najavio je ministar poljo-privrede i ruralnog razvoja, Petar ivanovi i poruio da je mlijeko koje se trenutno nalazi u prodav-nicama ispravno, te da je sporno povueno iz prodaje. iz Veterinar-ske uprave sumnjaju da bi uzrok eventualne neispravnosti doma-eg mlijeka moglo biti sijeno, dje-telina i lucerka koje se najee koristi u ishrani domaih ivotinja.

Konjetine nema na naem tritu

U Crnoj Gori za sada nema opravdanih razloga ni sumnje da se na tritu mogu nai proizvodi koji sadre konjsko meso, saoptila je Blei i objas-nila da se problem otkrivanja konjskog mesa desio u takozvanim kom-binovanim proizvodima.

Radi se o kombinaciji tijesta sa dodatkom mljevenog mesa i u tim proiz-vodima je potvreno da se radilo o konjskom mesu, kazala je ona i istak-la da Crna Gora ne uvozi tu vrstu proizvoda.

U Crnu Goru se, kae, uvozi meso u polutkama, konfekcionirano u kom-adima, govee i svinjsko, kao i druge vrste.

Afera oko konjskog mesa izbila je prije 15-ak dana u Evropskoj uniji ka-da je u Velikoj Britaniji otkiveno da lazanje marke Findus sadre konjsko meso dok je na deklaraciji pisalo govedina.

Aktuelno4 SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 2. 2013.

Demokratski front

Igra birakim spiskovimaBUDVA Demokratski front

Budve pozvao je graane optine da na predstojeim predsjednikim izborima ne daju glas partijama na vlasti ili bilo kom njihovom pred-stavniku. Kako ocjenjuju u DF, ko-lektivno izvoenje radnika pojedi-nih javnih preduzea ili ustanova, meu kojima JP Vodovod i kanali-zacija i Vatrogasne jedinice, da da-ju potpis predsjednikom kandida-tu vladajue koalicije, predstavlja klasinu zloupotrebu dravnih re-sursa i moi u politike svrhe.

Prva faza predsjednikih izbo-ra ili prikupljanje potpisa za kan-didata graana Crne Gore Mi-odraga Lekia uspjeno je zavr-ena. Prikupljeno je 8.200 potpi-

sa i kandidatura je predata. No, ni to nije odraeno bez problema. Davanje potpisa za kandidaturu predstavniku graana pred pred-stavnicima vlasti u Optinskoj iz-bornoj komisiji u zemlji sa ovako represivnim reimom, kakav ima-mo u Crnoj Gori, predstavlja u naj-manju ruku pojavljivanje pred su-dom u ulozi optuenog. Manipu-lacije imenima biraa sa bira-kih spiskova nastavljaju se. Sve se odvija na liniji filijala unutra-njih poslova i javne uprave Bud-va referent za voenje birakih spiskova u Optini Budva i to na osnovu procjene aktivista DPS-a, ili jo ee dounika tajnih slu-bi o politikom opredjeljenju gra-

ana. Za sva imena koja se u sa-optenju navode imamo matine brojeve i druge line podatke, ali ih neemo navoditi, kazao je na konferenciji za novinare odbornik DF orije Pribilovi.

On je dodao da su spiskovi pre-puni imena ljudi koji vie nijesu ivi, te da se istovremeno briu iz spiskova birai koji nijesu mijenja-li mjesto boravka i ivi su, zdravi.

Primjer je Stojanovi Zori-ca, Pribilovi Ljubica, trajna li-na karta i Kapisoda Jovo, koji je vraen u spisak poslije nae i in-tervencije porodice. U birake spi-skove se unose imena ljudi koji ni-kad nijesu postojali niti bili roe-ni, reeno je na konferenciji. N.L.

istraivanje

Dnevnim novinama i CdM ni centa od VladeIstraivanje CGO-a pokazalo da su dravni organi prole godine na oglaavanje potroili 850.000 eura

Crnogorski dravni organi i Skup-tina Crne Gore potroili su prole godine neto preko 850.000 eura na reklamiranje u medijima kao i na ostale usluge agencijama za odno-se sa javnou, za istraivanje jav-nog mnjenja i produkcijskim kua-ma, to je za 980.000 manje u odnosu na 2011. godnu, pokazalo je istraiva-nje Centra za graansko obrazova-nje. Istraivanje koje je obuhvatilo 60 organa dravne uprave pokaza-lo je da je najvei troadija i najve-i oglaiva, kada je rije o Vladi, Mi-nistarstvo turizma i odrivog razvo-ja, koje je iz depa poreskih obvezni-ka Crne Gore prole godine uzelo 523.076 eura, to je 712.000 eura ma-nje u odnosu na godinu ranije. Na drugom mjestu nalazi se Ministar-stvo odbrane koje je potroilo ma-lo preko 44.000 eura, a slijedi Mini-starstvo kulture koje je za ove potre-be opredijelilo sredstva u iznosu od 24.424 eura. Troadije su bili i Mi-nistarstvo saobraaja kao i Mini-starstvo ekonomije koji su utroili 19.000, odnosno 13.900 eura.

Istraivanje NVO na ijem je e-lu Daliborka Uljarevi pokaza-lo je da institucije i dalje nemaju jednak odnos prema svim mediji-ma jer su kriterijumi prema medi-jima u kojima se oglaavaju nejasni i nekonzistentni:Posebno imajui u obzir istraivanja javnog mnje-nja o povjerenju graana i graan-ki u medijske kue, procjene itano-sti i gledanosti medija kao i njihove cjenovnike.

Tako je najvie novca za reklami-ranje ministarstava na radijskim i TV stanicama dobio, prema istrai-vanju, radio Antena M i to 24.500 eu-ra. Od te sume 14.000 je dolo od Mi-nistarstva saobraaja i pomorstva. Daleko na drugom mjestu nalaze se TV Vijesti koje je od Ministarstva nauke dobilo 1.000 eura, sedam pu-ta manje u odnosu na godinu rani-je, dok je za oglaaanje na RTCG iz-dvojeno tek 473 eura i nalazi se, ka-ko se navodi u Izvjetaju CGO-a, kao i prole godine na dnu liste izdva-janja ministarstava za oglaavanje.

Kada je rije o upravama i osta-lim dravnim organima, najvei oglaiva je bila Uprava za antiko-rupcijsku inicijativu koja je potro-ila neto preko 6.500 eura na ogla-avanje na radiju Antena M. Slijedi Uprava za nekretnine koja je utroi-la 4.700 eura, to je za skoro 18.000 eura manje u odnosu na godinu ra-nije. Najvie novca poslije podgori-kog radija od ovih institucija dobi-la je RTCG - 5.772 eura i RTV Niki 2.000 eura.

Kada su u pitanju tampani me-diji, najvie novca kako se navodi u izvjetaju CGO-a, dobio je dnev-

ni list Pobjeda i to 81.378 eura to je preko 89 odsto ukupnih trokova oglaavanja ministarstava. U dnev-nom listu koji je u veinskom drav-nom vlasnitvu najvie su se rekla-mirali Ministarstvo odbrane, koje je izdvojilo 38.744 eura, kao i Mini-starstvo kulture 14.480 eura. Dnevni listovi Vijesti i Dan dobili su 3.489, odnosno 2.810 eura dok Dnevne no-vine i Blic nijesu dobili ni centa. I ostali dravni organi i institucije su najvie novca utroili za oglaa-vanje u Pobjedi i to 12.226 eura, za oglaavanje u Vijestima 8.124 eura i Danu 4.685 eura. Za Dnevne novi-ne izdvojeno je 2.225 eura i to naj-vie od Skuptine Crne Gore. Inae, parlament je prole godine za rekla-miranje potroio 63.345 eura od e-ga je najvie novca polo za usluge agencije MAMA, 48.000 i firme Glo-bex 4.505 eura.

Dravni organi i ministarstva su se reklamirali i na portalima i to naj-vie, ako je suditi po informacijama koje su dobili u CGO-u, preko porta-la Analitika koji je dobio 26.382 eura. Najvie novca leglo je iz Direkcije za saobraaj, 9.828 eura i Ministar-stva za saobraaj, 5.060 eura.

Najvei korisnik usluga marketing agencija, produkcijskih kua i sli-nih agencija bilo je Ministarstvo kul-ture koje je utroilo 9.994 eura za us-luge agencije MAMA. Slijede Upra-va za nekretnine sa potroenih ne-to preko 6.500 eura i Uprava carina koja je preko 5.900 eura uplatila fir-mi Mfilm Montenegro. Znatna su-ma novca poreskih obveznika, ak 13.067 eura, otila je firmi Press cli-ping doo. V.K.

Dravna iZBorna komisija

sastanak Df-a

Lekiu potvrena kandidatura

Opozicija nee bojkotovati izbore

Dravna izborna komisija po-tvrdila je predsjedniku kandida-turu Miodraga Lekia za izbo-re zakazane za 7. april. Poto ga je predloila grupa graana, Le-ki se vodi kao nezavisni kandidat.

Do sada je utvrena kandidatu-ra predstavnika Demokratske par-tije socijalista Filipa Vujanovia, a eka se jo i nezavisni kandidat Rade Bojovi, koji do 18. marta mora sakupiti 7.710 potpisa.

Iako su moda graani oeki-vali da Demokratski front na ju-eranjem sastanku sa predstav-nicima NVO sektora i medija do-nese odluku da e bojkotovati iz-bore zbog afere Snimak, to se nije desilo. Miodrag Leki nije elio da otkriva detalje trosatnog sastanka, koji je bio zatvoren za javnost, ali je rekao da opozicija ne namjerava da pokrene neke revolucionarne metode, te da su priali o tome da li bi bojkot mo-da bio poklon vladajuoj garnitu-ri. Zatraili su opet ostavku Ran-ke arapi.

Leki je kazao da opozicija ne namjerava jo da pokrene kon-kretne poteze u vezi sa aferom, te da je ovaj sastanka bio neka vrsta konsultacija i utemeljenje kanala graanske forme.

Treba razumjeti graane ko-ji smatraju da ne treba izlaziti na izbore. Obavezni smo da anali-ziramo negativne stvari bojko-ta. Postoji mnogo elemenata za i protiv, ali nijesmo donosili bi-lo kakvu odluku, kazao je Leki.

I analitiar Sran Vukadino-vi je saglasan sa Lekiem. Vu-

kadinovi je Dnevnim novinama kazao da bi bojkot izbora bilo po-litiko samoubistvo opozicionara.

Za Vukadinovia je sumnjiva brzina kojom je tuilac reagovao na aferu Snimak, pa smatra da ukoliko opozicionari budu uka-zivali na propuste arapi, da e na kraju to biti signal DPS-u da je vrijeme da se oslobode nekih lju-di. Analitiar vjeruje da opozicija u ovoj prii ne treba da djeluje sa NVO jer, kako kae, pojedine NVO nijesu dovoljno strune za to.

Leki je ipak kazao da e jue-ranji uesnici sastanka moi bi-lo kada opet da ga sazovu. Sastan-ku su prisustvovali Goran Dani-lovi i Branko Radulovi, Goran Tuponja (Pozitivna), te poslanik Velizar Kaluerovi, koji je do-ao meu prvima iako je SNP va-gao da li e doi ili ne. Tu je bio i predsjednik Udruenja penzi-onera Vojo Vuleti, direktorica lista Monitor Milka Tadi, Mla-den Milutinovi iz DAN-a, gene-ralni sekretar USS Sran Keko-vi, advokat MANS Veselin Ra-dulovi, Vlado Dedovi iz CEMI-ja, te Boris Mari (CGO). N..

PreDrag Bulatovi ocijenio:

Sve po mjeri vladajue koalicije

Konkurs za izbor direktora Uprave policije pokazuje da je Crna Gora vlasnitvo koalici-je DPS-SDP, i talac njihovih do-govora, dilova i trgovina, ocije-nio je poslanik Demokratskog fronta Predrag Bulatovi. On je agenciji MINA rekao da kon-kurs za izbor direktora Uprave policije, a posebno njegov zavr-etak, govori sve o odnosima u vlasti i karakteru same vlasti. Prema njegovim rijeima, ta-ko e i direktor Uprave policije biti ovjek lojalan DPS-u.

Ali sada se uvodi novi krite-rijum, a to znai da mora biti po mjeri svih frakcija unutar DPS-a, smatra Bulatovi.

Bulatovi smatra da brine stav ministra Raka Konje-via, koji je saoptio da bi on predloio Vladana Jokovi-a, ali da je on navodno sam odustao.

Ostavimo po strani ovakvo

obrazloenje ministra koje vri-jea inteligenciju, ali moramo primjetiti drugu stvar, da je ovaj kandidat dio prie o neza-vrenoj aferi Listing. Ministar ovim stavom javno amnestira potencijalnog uesnika u neza-vrenoj i zataknoj aferi Listing i time demonstrira u isto vrije-me u lojalnost prema DPS-u, da e ispotovati sve to oni odlu-e o direktoru Uprave policije, kazao je Bulatovi.Bulatovi je ocijenio da borbe protiv orga-nizovanog kriminala i korup-cije, posebno one u vlasti i na visokim poloajima, nee biti.

Osim kao dio meusobnih politikih obrauna klanova u vlasti, ili dok to Evropska ko-misija ne bude traila od Crne Gore, na nain kako je to zatra-eno od Srbije, koja sada vodi snanu borbu protiv korupci-je i organizovanog kriminala, kazao je Bulatovi. A.O.

Pare dobili za serijal, a ne i za reklamiranje

Radio Antena M novac od drav-nih organa nije dobila za oglaava-nje i reklamu, ve za, kako su saop-tili, podrku serijalima emisija u ko-jima su obraivane teme od opteg interesa.

U svojoj analizi CGO je napravilo jednu, ali sutinsku greku. Navedene iznose Antena M nije dobila za oglaa-vanje, odnosno reklamiranje bilo e-ga, nego za podrku serijalima emisi-

ja, u kojima smo obraivali teme od opteg interesa, kae se u reagova-nju Antene M.

Oni navode da je partnerstvo sa dr-avnim organima i institucijama na-glaeno u najavnim picama svake emisije. Vjerujemo da posrijedi nije loa namjera CGO, nego propust i da e ta nevladina organizacija nai na-in da ga ispravi, poruilo je uredni-tvo Antene M.

Troila i javna preduzea

Od javnih preduzea koja su se udostojila da odgovore CGO-u i ti-me ispunila obavezu koju im pro-pisuje Zakon o slobodnom pristu-pu informacijama, veliki oglaivai su bili Morsko dobro, koje je potro-ilo 23.476 eura i EKIP - 21.234 eu-ra. Najvie novca zbirno od ova dva organa kako se navodi u Izvjetaju dobio je portal Analitika, 9.371 eu-ra, zatim Antena M koja je dobila 6.669 eura i TV Vijesti 6.165 eura.

EPCG je saoptila da je potroi-la oko 20.000 eura na reklamira-nje u tampanim medijima Dan, Vi-jesti, Pobjeda i Dnevne novine. Oko 30.000 eura polo je na oglaava-nje na portalima CdM, Analitika i veb stranici radija Antena M, dok je 13.000 eura izdvojeno za press cli-ping koji je obavila agencija MAMA.

Zahtjevu CGO-a na slobodan pri-stup informacijama nijesu odgovo-rili Aerodromi Crne Gore i CGES.

Aktuelno 5SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 2. 2013.predsjedniki izbori

Kako su ranije objavile Dnevne novine, potencijalni kandidat za predsjednika drave bila je potpred-sjednica Demokratske srpske stran-ke Simonida Kordi. U meuvre-menu, nakon pregovora politikih partija, pojavila su se jo dva ime-na koja bi Srbi eljeli da vide u trci za predsjedniku fotelju. Tada je ve postalo jasno da je dogovor nemo-gu. Da Srbi odustaju od svog kandi-data za predsjednika drave jue ni-je elio da potvrdi predsjednik Srp-skog nacionalnog savjeta Momilo Vuksanovi, koji je i pokrenuo ini-cijativu da politike partije sa srp-skim predznakom imaju zajedni-kog kandidata.

Ima jo dosta vremena do pred-sjednikih izbora. Uskoro emo zakazati pres konferenciju i sa-optiti konanu odluku, rekao je Vuksanovi.

Da pregovori ne idu glatko moglo se naslutiti i ranije. Prvi ovjek SNS-

a je, nakon to je pokrenuo inicijati-vu za Srbi imaju zajednikog kandi-data, poetkom februara, saoptio da e se rezultat pregovora znati za se-dam dana, meutim, od toga nita. Prema saznanjima Dnevnih novi-na, SNS je vie puta inicirala sastan-ke, ali do njih nije dolo jer su, kako nam je saopteno, preovladali lini interesi bez mogueg kompromisa.

Prema informacijama kojima ras-polaemo, jo jedan od razloga zbog koga se odustaje od ove ideje jeste i to to se u ovu priu krenulo suvi-e kasno. Do zavretka prikupljanja potpisa podrke ostalo je jo 24 da-na, a odluka o eventualnom kandi-datu jo nije donijeta.

Iako je Simonida Kordi bila je-dan od kandidata, ona zvanino ni-je dobila informaciju da bi mogla bi-ti u igri sa efa drave. Da Srbi nee imati svog kandidata to je ve jasno, ali nije da li e i koga politike parti-je sa srpskim predznakom podra-

ti na predstojeim izborima ili e ih bojkovati.

Predsjedniki izbori su zakazani za 7. april, a kandidati za efa dra-ve su Filip Vujanovi, Miodrag Le-ki i Rade Bojovi.

Srbi odustali od svog kandidataPolitike partije sa srpskim predznakom nijesu uspjele da se dogovore o zajednikom kandidatu na predstojeim predsjednikim izborimaBojan Vuini, Mira Duevi

Nita od dogovora. Stranke sa srpskim predznakom nee imati svog kandidata na predstojeim predsjednikim izborima, saznaju Dnev-ne novine. Razlog je jasan. Nijesu mogli da se dogovore o tome ko e predstavljati srpski narod u Crnoj Gori.

inCidenT

Vukevi prijetio Mladenu Bojaniu

Poetak jueranje sjednice Od-bora za ekonomiju i budet obi-ljeio je incident u kojem su ue-stvovali lanovi Odbora iz Pozitiv-ne Mladen Bojani i DPS-a Zoran Vukevi.

Poslanik Pozitivne Bojani inisi-stirao je da se na sjednici rasprav-lja o prijedlogu da poslanici DPS-a Zoran Jeli i Zoran Vukevi pod-nesu ostake na poslanike funk-cije zbog afere snimak, to inae nije bilo na dnevnom redu.

Nakon tog prijedloga Bojania, Vukevi je nervozno reagovao i kazao Ako jo jednom pomene moje ime ovdje, glavu u mu ot-kinuti. lan odbora iz DF-a Neboj-a Medojevi u tom trenutku se oglasio, rekavi da Vukevi tre-ba da se izvini zbog prijetnji koje je izrekao, a koje su vezane za ki-danje glave.

Prema rijeima Medojevia, Vukevi je uputio otvorenu pri-jetnju Bojaniu za to je, kako je istakao, bio spreman da svjedo-i na sudu ukoliko ovaj odlui da podnese krivinu prijavu.

Zahtijevam da se poslanik Vukevi izvini zbog prijetnji ko-je je uputio Bojaniu, jasno sam uo da je kolega Vukevi rekao otkinuu ti glavu i predloio bih kolegi Bojaniu da podnese kri-vinu prijavu. Ja u biti spreman da svjedoim, rekao je Medojevi.

Vukevi je negirao da je bilo prijetnji, istiui da jeste bio ner-vozan, ali da se obraao predsje-davajuem odbora Aleksandru Damjanoviu.

Bojani je naveo da nije uo pri-jetnje, ali da e ukoliko se pre-sluavanjem snimaka utvrdi da je prijetnji bilo razmisliti da to procesuira.

Na poetku sjednice takoe se vodila rasprava, najprije o dnev-nom redu koja je kasnije prerasla u prepirku na relaciji odbornika Pozitivne i DPS-a. Poslanik De-mokratskog fronta Neboja Me-dojevi prigovorio je na dnevni red, istiui da je trebalo da se ra-spravlja samo o problemu KAP-a, a ne o dodatnim zakonskim pri-jedlozima. J..

isTraivanje

Pravedna: Tajna podrka nema nikakvog znaajaStranka je pozvala graane da reaguju na opstrukcije izbornog procesa

Da se izbori odravaju u ovom trenutku, za kojeg

kandidata bi vi glasali?

38.82%

31.11%

17.22%12.85%

Filip Vujanovi

Miodrag Leki

Rade Bojovi

Kandidat Pravedne Crne Gore za predsjednika drave Rade Bojo-vi kazao je da nee uestvovati u predsjednikoj trci ukoliko bi li-der Demokratskog fronta Miodrag Leki odluio da ne uestvuje na izborima ili da ih bojkotuje. Bo-jovi ipak smatra da bojkot nije rjeenje.

Ne bih pristao da uestvujem na izborima gdje ne uestvuje Le-ki, jer on predstavlja znatan dio graana Crne Gore. Gledano sa stanovnitva demokratskih prin-cipa ti izbori bi bili kompromita-

cija za Crnu Goru i bili bi potpuno neprihvatljivi, kazao je Bojovi.

Kopredsjednik Savjeta Pravedne Crne Gore Ilija Vujoevi pozvao je graane i intelektualce da jav-no reaguju na opstrukcije izbor-nog procesa, naglasivi da potpis Bojoviu ne znai i bilo iju obave-zu da ga glasa, ve njegovo pravo da graanima izloi i alternativni politiki pogled na gorue drutve-ne probleme.

Tajna podrka bez jasnog jav-nog stava, poput onih koje su jav-no saoptili profesor Jovievi i

profesor Rastoder, nema znaa-ja. Tajna, mimikrijska podrka koju nam alju brojni predstav-nici intelektualne elite je u os-novi antiintelektualna, kazao je Vujoevi.

Pravedna je tokom prole sed-mice sprovela telefonsko istrai-vanje na uzorku od 600 graana. Rezultati istraivanja pokazuju da bi na predstojeim predsjed-nikim izborima 38,82 odsto njih glasalo za Filipa Vujanovia, 31,11 odsto za Miodraga Lekia, a 17,22 odsto za Rada Bojovia. A.O.

Nikoli i Dai ignorisali Vuksanovia

Srpski nacionalni savjet traio je od predsjednika i premijera Srbije Tomislava Nikolia i Ivice Daia da daju miljenje o tome da li Srbi u Crnoj Gori treba da imaju pred-sjednikog kandidata. Iako SNS-u nije stigao zvanian odgovor, Dnev-nim novinama je ranije saopteno iz Nikolievog i Daievog kabine-ta da predsjednik Srbije i premijer nee razmatrati i nee odgovarati na inicijativu Srpskog nacionalnog savjeta. Tada je saopteno da Srbi-ja ne eli da se mijea u unutranje odnose Crne Gore.

Simonida Kordi jedan od tri kandidata koja su Srbi eljeli da vide u trci za fotelju efa drave

Neopredijeljeni

Aktuelno6OPOZICIJA I ANALITIARI TVRDE

Iz kancelarije ombudsmana Dnevnim novinama je reeno da su prole godine primili tri pritu-be zbog navodne diskriminacije po osnovu politikog opredjeljenja. Ka-ko nezvanino saznajemo, pojedin-ci su se alili na jedan dnevni list za-to to navodno nije objavljivao de-mante koje su podnosili na objav-ljene tekstove. Ombudsman ipak te albe nije razmatrao, jer stran-ke nijesu dostavile potpunu albu u odreenom roku. Zatit-niku se poalio jo jedan graanin koji tvrdi da je ostao bez posla, odno-sno da mu zbog politi-kog opredjeljenja nije produen mandat u jed-nom organu lokalne sa-mouprave. Graanin je pokrenuo sudski postu-pak pred Upravnim su-dom, ali prema sazna-njima DN u ovom slu-aju nema osnova za diskriminaciju.

Poto je ombudsman primio samo etiri prijave, to DPS-u govori samo jedno - da iza njih sto-ji znak jednakosti da drava dobro obavlja svoj posao.

Oni koji u to ne vjeruju nose ia-ene patriotske naoare sa iae-nom anticrnogorskom dioptrijom, kazao je Miodrag Vukovi (DPS).

Da je dioptrija opozicionara do-

bra, potvruje ipak poslanica Sne-ana Jonica (SNP).

Ona kae da je broj graana ko-ji su se obratili ombudsmanu zbog politike diskriminacije zapravo znatno manji od realnog stanja u drutvu.

Podaci ukazuju da je ovdje ri-je o slaboj informisanosti graa-na o njihovim pravima, o nepovje-renju u mjere zatite predviene za-konom. Takoe je problem to ne-

dostaje upeatljivih primjera kanjava-nja diskriminatornog ponaanja koji bi r-tve ohrabrili na vo-enje postupka, ka-e Jonica.

Vukovi ipak misli da to nije tako, te da nema potrebe da se stvara briga zato to je ombudsman pri-mio samo etiri pri-jave, a ne 100.

On kae da opozici-onari esto neistini-

tim optubama o politikoj diskri-minaciji samo ele da izgrade svo-ju politiku biografiju. Kae da je izvjetaj ombudsmana najbolji de-manti estitosti, politike moralno-sti i politike kulture opozicionara koji izmiljaju stvari da bi tako gra-dili svoje politike biografije. U pri-log reenom je naveo aktuelne op-

tube opozicionara da je DPS vrio pritisak na dravne slubenike ka-ko bi sakupio dovoljno potpisa za kandidaturu.

A niko od njih nije naveo bar jed-no ime ovjeka kojeg smo navodno pritiskali da neto radi mimo svoje volje, kazao je Vukovi.

Analitiar Andrija ukanovi ipak vjeruje da su ljudi skloni da tr-pe diskriminaciju kako bi sauvali neki svoj interes. ukanovi kae da javnost godinama unazad slua prie da se zbog politikog opredje-ljenja gube poslovi, ali se isto tako pokree mali broj prijava zato to se graani, kako kae, plae.

ivimo u veoma loim vreme-nima i niko ne eli da rizikuje. Evo sad imamo problem sa administra-cijom koja je prenatrpana i koja ne-ma razvijene kapacitete. To je jed-na od kljunih zamjerki EU. Jedan od velikih razloga tome je to su ti ljudi angaovani u velikoj mjeri po politikoj osnovi, a ne zbog znanja

ili kompetentnosti. Kad se govori o tome da neko zahvaljujui politici uspijeva i to je diskriminacija jer se onemoguava ravnopravnost svih i ostvarivanje jednakih prava, ka-zao je ukanovi.

Onaj koji vlada, kae ukanovi, mora eksploatisati sve ostale i sve beneficije prigrabiti za sebe. On tvr-di da ministar, premijer, direktor u takvom sistemu sve dri pod kon-trolom, svoje mjesto shvata kao pri-vatnu stvar i instituciju kao privat-no preduzee, te da je opti interes zanemaren.

U takvoj atmosferi nikakav dija-log nije mogu i onaj koji politiki drugaije gleda na stvari mora biti eliminisan. Za drugaije miljenje nema mjesta. Graani moraju biti svjesniji i hrabriji da pokrenu po-stupke, jer se samo na taj nain mo-e stati na put ovoj pojavi, kazao je ukanovi.

U Crnoj Gori ima ljudi koji pri-javljuju politiku diskriminaciju,

ali kako kae poslanik Vukovi, 90 posto njih ne potvruje da je ba on osjetio tu diskriminaciju, ve kau da im je to rekao komija, te da se sve svodi na kazano Matije Beko-via ree mi jedan oek.

Podsjetimo da je istraivanje CE-DEM-a iz aprila 2010. godine ukazi-valo na to da ak 35 odsto graana Crne Gore smatra da je diskrimina-cija veoma prisutna kada je rije o politikom uvjerenju, a da 27,8 po-sto ispitanika smatra da je uglav-nom prisutna.

Graani se plae da prijave politiku diskriminacijuOmbudsman prole godine primio samo etiri pritube pojedinaca kojima su navodno uskraena prava zbog politikog opredjeljenjaNada urevac

Na vrata ombudsmana su prole godine pokucala samo etiri graa-nina koja su se alila da su, navodno, bili rtve politike diskrimina-cije. Analitiari i opozicionari ocjenjuju da je zabrinjavajue malo prijava kada je ovaj oblik diskriminacije u pitanju i da je to tako zato to se graani plae. No, u vladajuoj koaliciji kau da to nije tako. Poruuju da ove prijave potvruju da Crna Gora radi posao na pravi nain i da oni koji u to ne vjeruju nose iaene patriotske naoare sa iaenom an-ticrnogorskom dioptrijom.

Prekratki rokovi za postupke pred sudom

Kako bi se graanin kvalitetno zatitio od diskriminacije posla-nica Jonica kae da je neophod-no da bude dobro informisan o toj pojavi.

Ona navodi da postoje nedo-staci u zakonu, naroito u dijelu koji se odnosi na zatitu od dis-kriminacije, te kritikuje to je je zakonom propisan izuzetno kra-tak rok za pokretanje postupka pred sudom, a to je 90 dana od dana saznanja za diskriminaciju.

Kao da nam nije cilj da diskri-minator bude kanjen, nego da smanjimo mogunost rtvi da se zatiti, rekla je Jonica.

Poslanica e ubrzo opet pod-nijeti inicijativu Odboru za ljud-ska prava i slobode da se oformi radna grupa sainjena od pred-stavnika Odbora, institucije om-budsmana, pravosudnih organa i nevladinih organizacija koje se bave ovim pitanjem kako bi kroz sumiranje iskustava u primjeni zakona uradili predlog izmjena zakona, ali i predlog javne kam-panje kako bi se svaki graanin upoznao sa tim ta je diskrimi-nacija i kako se od nje moe dje-lotvorno zatititi.

Politika diskriminacija kao poseban oblik diskriminacije je postala sastavni dio Zakona o za-brani diskriminacije kao aman-dman SNP CG koji su, kae Joni-ca, predstavnici Vlade teka sr-ca prihvatili.

Roake veze i partijska pripadnost

Iako je jasno da mali broj pri-java ombudsmanu ne moe zna-iti da nema sluajeva politi-ke diskriminacije, iz Graanske alijanse poruuju da nimalo nije naivno razmiljati da je politi-ka diskriminacija na niskom ni-vou upravo zbog zapoljavanja po partijskoj liniji.

GA je u svom istraivanju o zastupljenosti etnikih zajedni-ca dola do rezultata da su pri-likom zapoljavanja dominan-tni kriterijumi pripadnost poli-tikim partijama na vlasti i ro-

ake linije. Iako sa najvanijih adresa stiu preporuke da depoli-tizujemo institucije za sada ne po-stoji politika volja da se to uini, kae Milan Radovi (GA).

On vjeruje da su graani izgubi-li povjerenje u dravne institucije jer su ranije prijavljivani sluaje-vi o diskriminaciji proli neslav-no, a neki od njih su ak i zastarje-li zbog neefikasnih postupaka. Ra-dovi tvrdi da se zato graani pri-je odluuju da se ale nevladinim organizacijama i medijima nego dravnim institucijama.

Ilustracija

Graani moraju bi-ti svjesniji i hrabri-ji da pokrenu postup-ke, jer se samo na taj nain moe stati na put ovoj pojavi, kazao je analitiar Andrija ukanovi.

SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 2. 2013.

U 2012. godini, UNIQA osigu-ranje je ostvarila rast od 12 procentualnih poena iznad trinog prosjeka. Kako je saopteno iz ove kompanije, rast ukupnog trita osigu-ranja iznosio je etiri odsto, dok je UNIQA Crna Gora za-biljeila rast od 16 odsto.Preliminarni podaci za 2012. godinu pokazuju da je ukupna bruto fakturisa-na premija UNIQA osigura-nja Crna Gora u 2012. go-dini iznosila blizu 9,4 milio-na eura, znai ukupni rast od oko 16 odsto u poreenju sa istim periodom prole godi-ne. Podsjeanja radi, ukupna premija UNIQA-e u 2011. go-dini bila je 8.075.247 eu-ra, navodi se u saoptenju UNIQA osiguranja. I.C.

POBJEDA

eka se razlika od dva miliona eura za plate

Vea razmjena

Akcionari novinsko-izdava-kog preduzea Pobjeda prihva-tili su jue na odranoj skupti-ni akcionara sporazum o izmi-renju obaveza prema dravi, kojim je drava preuzela dug za poreze i doprinose kompani-je od 2,8 miliona eura. Vlada je preuzimanjem postala i vlasnik vrlo atraktivne lokacije i zgrade Pobjede. Prema procjeni loka-cija i zgrada vrijedi oko 4,9 mi-liona eura. Kako je saopteno, razlika od dva miliona eura iz-meu duga i vrijednosti lokacije bie definisana posebnim spo-razumom. Izvrni direktor Po-bjede Lav Lajovi tvrdi da je to dobro rjeenje za radnike jer e se na taj nain isplatiti zaostale plate i povezati radni sta.

Alternativa tome je uvoenje steaja u Pobjedu, uz neizvje-snost isplate dugovanja, rekao je Lajovi na vanrednoj sjednici Skuptine akcionara. Manjinski akcionar Pobjede, Stevan Vuk-evi, smatrao je da bi trebalo odloiti izjanjavanje o predlo-

enom sporazumu jer se radi o veoma vanom pravnom i eko-nomskom pitanju.

Na sjednici su razrijeeni sta-ri i imenovani novi lanovi Od-bora direktora, u kojem e biti pomonik ministra za informa-ciono drutvo Radule Novovi, knjievnik Milorad Popovi i savjetnici u ministarstvima fi-nansija i kulture Mihajlo Pejo-vi i Milo Lalevi. Akcionari su odluili i da naknade za la-nove Odbora direktora iznose 50 odsto prosjene u dravi, dok bi predsjednik tog tijela dobijao njen ukupan iznos. Dogovore-no je i da prvom narednom zasi-jedanju Odbora, u skladu sa od-lukom Vlade, budu korigovane zarade direktora i glavnog ured-nika Pobjede. Pregovori o priva-tizaciji Pobjede sa sarajevskom kompanijom Avaz-roto press, iji je vlasnik bosanski bizni-smen i politiar Fahrudin Ra-doni, formalno jo traju, ia-ko je od njihovog poetka pro-la godina. N.U.

Spoljnotrgovinska razmjena Cr-ne Gore i Njemake prole godine je iznosila 104,14 miliona eura, 33,4 odsto vie nego 2011, saopteno je iz Delegacije njemake privrede u Sr-biji koja je nadlena i za crnogor-sko trite.

Prema podacima Saveznog mini-starstva za ekonomiju i tehnologiju, Njemaka je iz Crne Gore prole go-dine uvezla robu vrijednu 32,25 mi-liona eura, dok je njen izvoz u Crnu Goru povean 17,5 odsto na 71,9 mi-liona eura.

Veim izvozom smanjen je spolj-notrgovinski deficit Crne Gore sa Njemakom. On sada iznosi 39,65 miliona eura, navedeno je u saop-tenju dostavljenom agenciji Mina-biznis. I.C.

BARSKA EKONOMIJA

Dijelom atraktivnih plaa u Su-tomoru i Baru upravljaju bliski ro-aci, prijatelji, saradnici pripadni-ka ozlogaenog barskog krimina-la. Prema dokumentaciji o ugovo-rima za rentiranje plaa za prolu godinu, meu zakupcima koji su sa Javnim preduzeem Morsko Dobro nalaze se prijatelji Veselina Buji-a (iji je sin epan prole sedmi-ce ubio dva mladia), braa Vla-dimir i Stojan Sekulovi, Mu-a Osmanagi, pokazuju podaci do kojih su dole Dnevne novine. Prethodnih dana Uprava policije je dva puta hapsila Rajka kero-via i njegovog sina Pavia, ali ih je Tuilatvo oslobaalo. kerovi-i su uhapeni nakon to je polici-ja pretresla njihova skladita, hotel i stanove u Baru - gdje je prona-la veu koliinu kokaina, heroina, zlata, oruja i novca, za koji se vje-ruje da je stekli na nelegalan na-in. Pretresom stana i drugih pro-storija pronaeni su i oduzeti no-vac - 181.150 eura, 33.530 amerikih dolara i 3.890 vajcarskih franaka. Prema ugovou o zakupu plaa ke-rovi je od 9. jula do kraja prole godine upravljao plaom na loka-ciji rvanj. Za pet mjeseci zakupa kerovi je morao da plati 500 eu-ra. U odnosu na novac koji je kod njega pronaen, godinja naknada je prava sitnina. kerovii su i vla-snici nekoliko objekata, a podaci sa Centralnog registra govore da ima-ju firmu kerovi gradnja i Vekron. Za kerovie se govorilo da su bli-ski saradnici Bujia. Kada prosje-no informisanog stanovnika Bara i Sutomora pitate ko upravlja pla-om Slama, kao iz topa dobijete odgovor to vam je Bujia. Iznad te plae nalazi se kafi Bahus, koji je takoe pod njihovom kontrolom. Formalno prema ugovorima o za-kupu plae Slamom upravlja Ba-ranin Mitar Komneni, koji se po-javljuje kao jedini vlasnik. Takoe, podaci govore da Komneni ima i djelatnost prodaje sladoleda. Go-

dinja zakupnina Komneniu od-nosno Bujiima za plau Slama od maja do kraja decembra morao da plati 9.800 eura.

Malo ko zna da su braa Seku-lovia vjerovatno meu deset vo-deih gazda u Crnoj Gori sudei prema informacijama sa terena. Tako su pod njihovom direktnom ili nekom kontrolom ugostiteljski objekti Habana, Fratelo, Studio, De la Kroa, Juni nar. Isto tako, javna je tajna da imaju odreeni udio i u upravljanju jedne od najatraktiv-nije plae u Sutomoru. Spisak obje-kata i radnji, hotela se ne zavrava, tako da Sekulovii su sigurno jedni od najmonih ugostitelja u Crnoj Gori. Sav taj biznis, Sekulovii vode kroz firme La Habana, Vma com-pani, De la kroa, Een de la kroa. Svoj biznis sa plaama najmanje od pripadnika barskog klana krije Osmanagi. Uvidom u ugovore o zakupu plaa, zakupac dijela pla-e ukotrlica u unju je 22 godi-nji Jasmin Osmanagi, mlai brat uvenog Mue. Mlaani Osmana-gi je za pet mjeseci morao za za-

kup da plati 4.480 eura. Taj novac i ne predstavlja problem jer su isto-vremeno Osmanagii vlasnici po-pularnog kluba Savoja u Baru. Za pripadnika barskog klana Luku urovia nije pronaena direk-tna ili indirektna veza u upravlja-nju plaama, ali je poznato da je njegov kafi La eskvina pretresen u nedavnim policijskim racijama. urovi, koji je proteklih godina u medijima dovoen u vezu sa ver-com kokaina uz June Amerike i nekim nerijeenim krimi nalnim obraunima. Meutim, zvanino nikada nije odgovarao za ta dje la.

Kada se situacija pogleda sa strane, dobar dio lokala ili pla-a u rukama je Policiji (ne i Tu-ilatvu) sumnjivih ljudi. Upra-vo u narednom periodu oekuje se novi tender za zakup plaa na period od tri godine, a drava ima dovoljno vremena da se pozabavi rjeavanjem situaciji u toj obla-sti, jer nije popularno da se zna da znaajnim dijelom plaama u Sutomoru koje su ljeti veoma po-sjeene upravljaju lica za koje i sami nadleni organi kau da su sumnjivi. Uostalom, javna je taj-na da se poetak biznisa u Baru mora platiti na odreeni nain. Crnogorska regulativa ne pozna-je da je neko obavezan nekom da daje bilo kakav novac, a propisi to u ureenim pravnim drava-ma definiu kao reket.

Plaama upravljaju kriminalni klanovi Meu zakupcima roaci, prijatelji i saradnici Veselina Bujia, brae Sekulovi i Mue OsmanagiNovak Uskokovi

Drava je dio svojih resursa u Baru kroz zakup plaa i privremenih objekata prepustila u ruke bliskim roacima, prijateljima ili saradni-cima vie barskih klanova, pokazuju podaci do kojih su dole Dnevne novine iz dokumentacije nadlenih organa. Osim toga, veliki broj ugosti-teljskih objekata u gradu u vlasnitvu je dijela ljudi koje je Policija ozna-ila kao pripadnike barskog klana.

SAOBRAAJ

Srbija obeala ukidanje naknade za puteve

Srbija e ukinuti nakna-du za puteve koju naplauje crnogorskim prevoznicima, najavljeno je nakon sastanka predstavnika ministarstava saobraaja dvije drave koji je jue odran u Beogradu. U saoptenju crnogorskog mi-nistarstva navodi se da je Cr-na Gora zatraila da do kra-ja februara ukine naplatu na-knade u skladu sa dogovorom koji su u direktnoj komuni-kaciji, prethodnih dana posti-gli ministri saobraaja Ivan Brajovi i Milutin Mrkonji.

Srpska delegacija je izra-zila spremnost za saradnju i iznalaenje rjeenja za uki-

danje naknade za korienje puteva i izjavila da e uloi-ti sve napore da se naknada ukine, to je prije mogue i da je to u interesu prevozni-ka obje drave, dodaje se u saoptenju.

Dogovoreno je da se linij-ski prevoz putnika obavlja u reimu dozvola, kao i da se u potpunosti potuje naelo re-ciprociteta. Na taj nain do-mai prevoznici e biti ravno-pravni partneri, odnosno bi-e u istom odnosu zastupljeni u obavljanju meunarodnog linijskog prevoza putnika iz-meu Crne Gore i Srbije, za-kljuuje se u saoptenju. N.U.

Aktuelno 7SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 2. 2013.

Inspekcije ih zaobilaze, a konkurencija ih izbjegava

Zanimljivo je da su nadlene inspekcije prilino upo-znate ko su izgleda stvarni zakupci plaa, pa ih tokom ljeta najee zaobilaze ili su tamo kada se mora. To su rijei jednog od zakupaca plae tokom prolog ljeta kada je novinar Dnevnih novina pitao da li ima-ju redovne kontrole. Zanimljiva je situacija da je i na jednom tenderu za zakup atraktivne plae bio zain-teresovan jedan strani dravljanin, ali da je on odu-stao od dostavljanja ponude nakon dobijanja odre-enih informacija, a sumnja se da je bilo i prijetnji od pripadnika barskog klana.

SutomoreZgrada Pobjede

Aktuelno8KOMBINAT ALUMINIJUMA PODGORICA

Preuzimanje ili steaj u KAP-u, pitanje je sad!Vlada se zalae za preuzimanje fabrike, SDP za uvoenje programiranog steaja, dok EPCG u sluaju steaja ne eli da snabdijeva fabriku strujom

etvoroasovna sjednica Odbo-ra za ekonomiju, finansije i budet na vidjelo je iznijela surovu i si-rovu ozbiljnost situacije u kojoj se nalazi crnogorska ekonomi-ja. Kako je kazao ministar ekono-mje Vladimir Kavari, od tri kraj-nje teka izbora treba nainiti onaj najbolji. A najbolji bi, prema ocje-ni Vlade, bio onaj u kome En plus grupa nudi da Vlada preuzme 29 odsto akcija koje Rusi imaju u KAP-u, da se dug koji iznosi preko 120 miliona eura svede na 40 mi-liona i da se on otplauje naredne etiri godine. Samo u ovom slua-ju, kako kau u Vladi, sa Elektro-privredom Crne Gore (EPCG) mo-gao bi se postii dogovor oko snab-dijevanja strujom i to na estogo-dinjem nivou, po niim cijenama. Ugovor bi podrazumijevao da dr-ava preuzme potraivanja koja ta kompanija ima prema KAP-u kroz kompenzaciju sa postojeim po-

reskim obavezama, dok bi sa dru-ge strane od EPCG dobila estogo-dinji ugovor za struju ija bi tr-ina vrijednost za prve tri godi-ne iznosila izmeu 30 i 41 miliona eura, precizirao je Kavari. Meu-tim, ovaj scenario morao bi uklju-iti i smanjenje broja zaposlenih i to najvie na 600, kao i smanjenje trokova po osnovu zarada.

U Demokratskom frontu (DF) smatraju da bi prihvatanje ova-kve ponude bilo kapitulacija Cr-ne Gore te da je svakom jasno da je ovakvo rjeenje neprihvatljivo.

Ovo teko da bi neki okupator u ratnom stanju radio dravi Crnoj Gori. Siguran sam da vi nijeste za ovo rjeenje i niko u ovoj sali da-nas nije ponosan. Pozivam vas da podnesete ostavku i skinete linu odgovornost, kazao je Medojevi.

Za SDP koji ovu opciju nije pri-hvatio ni na sjednici Vlade, ponu-da Rusa je neprihvatljiva, uvred-ljiva i iscrpljujua za Crnu Goru.

Pored ni manje ni vie nego 211 miliona eura duga koji je dravi Crnoj Gori do sada ostavio ruski partner, kao jedna od moguih op-cija koja se preferira se predlae da platimo jo 51 miliona eura i da nam on ustupi njihovih 29 od-sto vlasnitva pa kad konvertuju ostali dug u vlasniki kapital da i dalje ostane vlasnik u procentu od 25 odsto, istakao je ehovi.

A za SDP najpovoljnija opci-ja bila bi programirani steaj ko-ji bi podrazumijevao nastavak proizvodnje i ienje kompanije od dugova, a nakon toga traenje stratekog partnera.

Steaj, meutim, nije prihvatljiv ni Vladi u kojoj smatraju da bi za arbitrau bilo potrebno bar dvije godine, te da bi KAP nakon toga

odmah mogao da se zatvori, ali ni za EPCG jer ta kompanija je do sa-da ve dosta propatila i oduzima-nje 60 miliona eura bi dovelo u pi-tanje njen opstanak.

Trea i najpoeljnija opcija bilo bi pronai kvalitetnog partnera. Ovo je, meutim, za sada suvie dale-ko oekivanje. Zainteresovanih je malo, a u situaciji su da postavljaju svoje visoke uslove.

Na stolu se pojavila ponuda vla-snika nikike eljezare, Tosjali grup, koju Vlada u ovom trenutku ne preferira zbog niskog nivoa za-poslenih i plata i prevelike konce-sije koju su traili za izgradnju ter-moelektrane na Maou. Oni su tra-ili oslobaanje po pitanju koncesi-one naknade i da drava preuzme eksproprijaciju vlasnitva. To je po-nuda koju ne treba prihvatiti, obja-snio je Kavari.

Iz Vlade su kazali da usljed ek-stremno teke situacije u KAP-u su spremni da prihvate svaki predlog koji bi dao bolje rezultate od onih koje je Vlada predloila.

Veliko nam je i sedam danaIzvrni direktor EPCG Sra Kova-

evi pozvao je Vladu i Skuptinu da povuku brze korake je situacija u crnogorskom elektroenergetskom sistemu prilino sloena. Ukoliko se problem sa KAP-om ne rijei, ui e u teak period i da e gubitak na ni-vou prole godine iznositi opet oko 60 miliona eura.

Ovo je mnogo krupnije od uve-

nih 52 miliona eura koliko se tre-nutno duguje EPCG. Bojim se da je odlaganje rjeavanja problema za sedam dana veoma daleko, rekao je Kovaevi ukazujui na injeni-cu da je nastavak sjednice zakazan za naredni etvrtak.

nita bez sindikataPredstavnik Sindikata KAP-a,

Sandra Obradovi rekla je da se zbog loeg odnosa ruskog vlasnika prema radnicima osim trajka mo-gu oekivati i neke neeljene stvari.

Sadanji odnos menadmenta

prema zaposlenima mogao bi do-vesti i do ozbiljnijih reakcija, kaza-la je Obradovi.

Na njene navode, ministar Kava-ri je kazao da za koji god scenario se odlue, nita nee biti uraeno bez saglasnosti Sindikata.

Podgorika fabrika aluminijuma u ozbiljnim je problemima sa uku-pnim iznosom duga od preko 300 miliona eura.

Rasprava e biti nastavljena na sjednici Odbora koja je zakazana za 28. februar.

nakon sjednice odbora za ekonomiju, finansije i budet, jue je svoje vienje situacije poslao sindikat aluminijuma koji podrava opciju po kojoj bi fabriku preuzela Vlada.

U saoptenju upuenom me-dijima navodi se da se dokaza-lo da kaP nikada nije ni trebalo privatizovati.

zbog alarmantne situacije u kombinatu aluminijuma, trai-mo od Vlade Crne Gore da ur-gentno preuzme upravljanje kaP-om jer je on i suvie vaan za opstanak crnogorske ekono-mije. Pozivi da drava preuzme kaP kroz steaj, stavovi su ljudi koji se uopte ne razumiju u alu-minijsku industriju. ovo kaemo

zbog toga to bi takav vid pre-uzimanja znaio gaenje kaP-a i gaenje proizvodnje u kaP-u a radi se o kontinuiranom procesu proizvodnje koji se ne moe tek tako zaustaviti. samim inom uvoenja steaja radnici gube radno pravni status i vie nijesu u stalnom radnom odnosu ve se nalaze na zavodu za zapoljava-nje, navedeno je u jueranjem reagovanju koje je uputio sindi-kat aluminijuma.

oni su dodali da zbog svega iznijetog trae da nadlene cr-nogorske institucije krajnje oz-biljno pristupe rjeavanju pro-blema u kombinatu aluminiju-ma Podgorica te da politikan-stvo ostave za politike izbore.

Sindikat aluminijuma: Steaj zastupaju neupueni

Ivana Boljevi

kombinat aluminijuma Podgorica (kaP) vrua je rana crnogorske eko-nomije koja e, svi su izgledi, teko zarasti. najnoviji predlozi rjee-nja za probleme u fabrici sa milionskim dugovima i neodgovornim ruskim partnerom, koje je Vlada uspjela da pronae, svode se na izbor ma-njeg od tri zla. Prvo i Vladi najprihvatljivije rjeenje je preuzimanje fabri-ke od Rusa uz dugove koje e opet graani morati da vrate. drugo, uvoe-nje programiranog steaja koje e morati da proe bez dosadanjeg snab-djevaa elektrinom energijom, jer elektroprivreda Crne Gore (ePCG) ne moe vie trpjeti kaP-ova dugovanja. tree, i za sada predaleko rjeenje novi strateki partner sa svojim izvorom struje. menadment uz dugove fabrke, dok sdP i dF smatraju da je takva ponuda koju je uputila en plus nepristojna, poniavajua i iscrpljujua za dravu

Poslanik demokratskog fron-ta neboja medojevi proko-mentarisao je da su predloeni naini prevazilaenja situacije u kaP-u dobri jedino za Ruse. on je jo jednom prozvao pred-sjednika Vlade mila ukanovia za biranje stratekih partnera prema linim interesima.

nije budet iro raun, na-uite da pravite razliku, po-zvao je medojevi predstavni-ke Vlade.

Budet nije iro-raun

SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 2. 2013.

Ko zna bolje, nek predloi, Kavari obrazlae ideje za spas KAP-a

Demokratski front trailo ostavku minstra Kavaria:

ukanovi i Medojevi

Aktuelno 9

statistika

Zavod za zapoljavanje Crne Go-re od 15. oktobra zakljuno sa 20. fe-bruarom zaposlio je 4.199 osoba, od-nosno 31 osobu po danu. To bi mo-glo da bude odlino prolazno vri-jeme, odnosno pretpostavka, da e se u narednom etvorogodinjem mandatu ostvariti projekcija pre-mijera Mila ukanovia da e u na-redne etiri godine biti otvoreno no-vih 40.000 radnih mjesta, kao to je obeao u svom ekspozeu, da sta-tistika ne pokazuje da je u meu-vremenu porastao broj nezaposle-nih za 2.719. Kako je Dnevnim no-vinama saopteno iz Zavoda za za-poljavanje Crne Gore, 15. oktobra prole godine, na evidenciji Zavoda bilo je 25.634 nezaposlenih, dok je taj broj zakljuno sa 20. februarom iznosio 32.552, odnosno 6.918 osoba vie. Kada se od ovog broja oduzme broj onih koji su se u meuvreme-nu zaposlili dolazi se do podatka da je od izbora, koji su odrani 15. ok-tobra, na Zavodu porastao broj ne-zaposlenih za 2.719, dok su u meu-vremenu zaposleni samo visoko-kolci u okviru Vladinog programa.

Takoe, podaci pokazuju da se na evidenciji Zavoda za zapolja-vanje Crne Gore, na dan 30. janu-ar 2013. godine, nalazilo 31.863 ne-zaposlenih lica to je, u odnosu na kraj 2008. godine, kada se na evi-denciji Zavoda nalazilo 28.394 ne-zaposlenih lica vie za 3.469 lica ili 12,22 odsto.

Od poetka 2009. godine dolo je do postepenog poveanja neza-poslenosti, koje je bilo najvie izra-eno krajem 2010. godine, kada je na evidenciji Zavoda registrovano 32.026 nezaposlenih, i od kada dola-zi do postepenog smanjenja, koje je krajem 2011. godine iznosilo 30.520 nezaposlenih lica, da bi se krajem 2012. i poetkom 2013. godine broj nezaposlenih postepeno povea-vao, tako da je krajem 2012. godine bilo 31.232 nezaposlenih, pokazu-je Analiza kretanje u oblasti zapo-ljavanja u Crnoj Gori za period od 2008 do 2013. godine, koju je uradio Zavod za zapoljavanje.

To znai da je trenutna stopa ne-zaposlenosti najvea u posljednih pet godine i zakljuno sa 31. janu-

arom iznosila 13,73 odsto. Krajem 2008. godine stopa nezaposlenosti je bila 10,74 odsto, krajem 2009. go-dine 11,42 odsto, krajem 2010. godi-ne 12,12 odsto, krajem 2011. godine 11,55 odsto, a krajem 2012. godine 13,46 odsto.

Sa Vladinim programom stru-nog osposobljavanja, ova statistika bi ila na ruku, da u meuvreme-nu nije porastao broj nezaposlenih. U naredne etiri godine, morae da se zapoljava 31 osoba dnevno, ka-ko bi se otvorilo angaovalo 40.000 radnih mjesta, uz pretpostavku da ne bude novih otputanja. Meu-tim, ve se najavljuju novi rezovi u KAP-u, Rudnicima boksita...

Nezaposlenost dostigla rekordBroj nezaposlenih od izbora porastao skoro za tri hiljade, stopa nezaposlenosti najvea u pet godinaIvana Cimbaljevi

Trenutna stopa nezaposlenosti trenutno iznosi 13,73 odsto i najvea je u posljednih pet godina, pokazuju podaci Zavoda za zapoljava-nje Crne Gore. Statistika takoe pokazuje i da je broj nezaposlenih od izbora, 15. oktobra, vei za skoro tri hiljade. Kako bi se ostvarila pro-jekcija premijera Mila ukanovia o otvaranju novih 40.000 novih rad-nih mjesta u naredne etiri godine, Zavod e dnevno morati da zapolja-va oko tridesetak osoba.

PRiVREDNa kOMORa

MEssER

tURiZaM

ONOGOt

Trae manji PDV za vodu

Od ponedjeljka trajk glau

Prvi ukus ljeta

Prekinuli svakodnevna okupljanja

Proizvoai vode pokrenuli su jue inicijativu o smanjenju PDV na vode sa 17 odsto na sedam od-sto, kao i da se fabrike vode pred-stave u zajednikoj brouri u ci-lju promocije, kroz turistike kam-panje, kao prepoznatljiv crnogor-ski brend.

Oni su jue na sastanku Grupa-cije za vode Privredne komore Cr-ne Gore ocijenili da su skroman marketinki nastup, problem ne-likvidnosti, nepostojanje odgova-rajue robne marke u izvozu, kao i znaajan uvoz voda ograniavaju plasman vode kako na domaem, tako i na inostranom tritu, glavi su problemi sa kojim se suoavaju.

Veliki problem predstavlja i ne-mogunost adekvatne promocije, jer su proizvoai vode zbog ma-terijalne ogranienosti (izazvane nedovoljnim korienjem instali-sanih kapacitieta, nainom plaa-nja i barijerama u poslovanju), su-oeni sa problemom likvidnosti i ne mogu izdvojiti znaajna sred-stva za marketinki nastup, saop-teno je iz PKCG.

Proizvoai vode ukazali su i na potrebu meusobnog poslovnog povezivanja proizvoaa

voda, intenziviranja marketin-kog nastupa i postepenog stvara-nja crnogorskog brenda, kao i in-tenziviranje uea na sajmovima u cilju unapreenja trinog na-stupa. Na sastanku je prezentovan predlog Koncepta za uspostavlja-nje efikasnog sistema upravljanja ambalanim otpadom koji je dio obaveza usaglaavanja sa evrop-skim zakonodavstvom.

Aktuelni rast obima utroene ambalae, kao i potreba za ouva-njem resursa i za istom ivotnom sredinom su i u Crnoj Gori namet-nuli potrebu za uvoenjem pogod-nih rjeenja za ove izazove, navo-de iz PKCG.

U Crnoj Gori se flairanjem pri-rodnih i mineralnih voda bavi est fabrika ukupnog kapaciteta oko 350 miliona litara godinje, ime se, kako je saopteno iz PKCG, u potpunosti mogu zadovoljiti po-trebe domaeg trita i ostvariti znaajan izvoz. I.C.

Radnici nikike firme Mes-ser, koji su jue mirnim prote-stom pred zgradom Optine Nik-i izrazili svoje nezadovoljstvo, od ponedjeljka e poeti trajk glau. Oni su prije nekoliko da-na podnijeli molbu predsjedni-ku optine Neboji Radojiiu da im dodijeli objekat u kojem bi mogli da boraviti tokom traj-ka, ali im on taj zahtjev nije ispu-nio. U susret su im izali stana-ri zgrade Desetka, koji su im do-pustili korienje jedne prostori-je u te svrhe.

Ne traimo nita drugo, osim socijalni program eljezare, ko-ji imaju i drugi radnici ove firme. Ne znam zato ne bi i nas dvade-setak radnika dobilo to isto. Nee-mo odustati do samog kraja. I ovo-ga puta emo istrajati sve dok nam se ne ispuni taj zahtjev. Mi smo u ovome jedinstveni i to je naa ko-nana odluka. Od ponedjeljka po-injemo trajk glau, kazao je je-dan od radnika Milo Gluica.

On je objasnio da je to, naalost, jedini nain da se izbore za svoje. J.L.

Nacionalna turistika organi-zacije Crne Gore je u saradnji sa lokalnim turistikim organizaci-jama jue na sajmu turizma IFT 2013 u Beogradu organizovala te-matsko druenje Prvi ukus ljeta za partnere, medije i turoperate-re na zajednikom tandu, uz pre-zentaciju tradicionalnih crnogor-skih vina i kuhinje.

Turizam je industrija 21. vijeka. Vjerujem da i Crna Gora i Srbija imaju ta da ponude i siguran sam da e zajednikim aktivnostima unaprijediti dosadanju sarad-nju i pruiti primjer regi lasti turizma koji bi se dalje aplicira-li kroz programe prekogranine saradnje sa EU, kao i sa ostalim

meunarodnim partnerima, ka-zao je ministar turizma Brani-mir Gvozdenovi.

U Crnogorskoj delagaciji je, po-red ministra Gvozdenovia, i di-rektor Nacionalne turistike or-ganizacije Saa Radovi. I.C.

Bivi radnici nikikog Hotelskoturistikog preduzea (HTP) Onogot prekinuli su svakodnevna okuplja-nja u mlijenom restoranu istoime-nog hotela nakon isplate otpremni-na od po 5.600 eura, ali nastavlja-ju proteste do ispunjenja preostalih zahtjeva.

Radnici, koji trajkuju od 24. de-cembra prole godine, u dopisu upu-enom steajnom upravniku zahti-jevaju povezivanje staa da bi mogli

ostvariti prava koja im pripadaju sa Biroa rada i isplatu razlika u zarada-ma za oktobar, novembar i decem-bar, kao i devet dana januara ove go-dine, prenosi agencija Mina-biznis.

Bivi radnici trae i isplatu jubi-larnih nagrada za prolu godinu, naknadu za neiskoriene slobod-ne dane i godinje odmore do odla-ska na Biro, a koji nijesu uli u ste-ajnu masu, obezbjeenje socijalnog programa i za kolege koji su bili upo-

sleni na odreeno do uvoenja ste-aja 2009. godine.

Oni zahtijevaju i upoljavanje rad-nika koji su zavrili na Birou u slua-ju otvaranja hotela, kao i da se ubrza prodaja objekata preduzea za koje se raspisuje ve osmi tender, a naja-vili su okupljanja svakog petka u de-set sati u prostorijama uprave hote-la Onogot dok ne dobiju odgovore o ispunjenju predoenih zahtjeva. I.C.

MONstat

Pale cijene stanovaCijena stanova novograd-

nje u Crnoj Gori u 2012. godi-ni manja je za 14,6 odsto u od-nosu na 2011. godinu, pokazu-ju podaci Monstata.

Prema strukturi cijena, najvei pad zabiljeen je kod cijene graenja 17,6 odsto, ci-jena ureenja graevinskog zemljita je opala za 11,9 od-sto, dok su ostali trokovi ma-nji za 1,4 odsto, saopteno je iz Monstata.

Podaci Nacionalnog zavo-

da za statistiku pokazuju da je broj prodatih stanova no-vogradnje u Crnoj Gori u 2012. godini manji je za 35,2 odsto u odnosu na 2011. godinu.

Najvea prosjena cijena stanova novogradnje u 2012. godini ugovorena je u optini Budva i iznosi 2.138 eura, na-vode iz Monstata.

Najvie novoizgraenih stanova prole godine je bilo u Podgorici, 335, Nikiu 49, Budvi 36 i Baru 25. I.C.

Vlada je nedavno u okviru programa za struno osposo-bljavanje zaposlila preko etiri hiljade svrenih visokokolaca to, kada se uporedi sa podat-kom da je u zadnja etiri mje-seca preko Zavoda zaposleno neto vie od etiri hiljade, is-pada da su se u meuvreme-nu samo oni zaposlili. Nije ja-sno da li su oni uraunati kao zaposleni, s obzirom da je nji-hov ugovor na devet mjeseci.

Zaposleni samo visokokolci?

SUBOTA i NEDJELJA, 23. i 24. 2. 2013.

STope NeZapoSleNoSTi u poSljedNjih peT GodiNa

10,74 % krajem 2008. godine 11,42 % krajem 2009. godine 12,12 % krajem 2010. godine

11,55 % krajem 2011. godine 13,46 % krajem 2012. godine 13,73 % na dan 30.01.2013. godine

Mnogi koji ostanu sa posla, moge da raunaju samo na skomnu nadoknadu od Biroa rada: Sa jednog protesta u Podgorici

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 2. 2013.Aktuelno10INTERVJU RADE BOJOVI, NEZAVISNI PREDSJEDNIKI KANDIDAT

SAKUPILI STE NETO VIE OD HILJADU POTPISA. DA LI SI I DALJE OPTIMISTA?Roeni sam optimista. Da ni-

jesam takav, ne bih ovu stvar gurao dalje. Vodiemo bitku do posljednjeg sata. Treba nam 250 potpisa dnevno, a sada smo na nivou od 150, ali smo tek prije dva dana uspjeli da u desetak gradova osposobimo djelotvor-nu mreu.

Meutim, u konanom, ovo e najvie zavisiti od graana, jer nemamo iluziju da ovo moe za-vriti naa nedovoljna terenska mrea. Nae interne analize i te-lefonsko istraivanje pokazuju da u ovom trenutku moja kandidatu-ra nema manje od 15 odsto podr-ke graana.

Znai podrka znatno prevazi-lazi broj potpisa. Meutim, postoji problem u motivaciji ljudi u smi-slu da moraju shvatiti da ako ele promjene, to niko ne moe uradi-ti umjesto njih.

POMINJALI STE KAO JEDNU OD NEPRAVILNOSTI I USLOVE NA MJESTIMA ZA POTPISIVANJE?Pa ti uslovi su svakako demoti-

viui. Tu nema dileme. Najma-nje 20 ili 30 odsto graana potpu-no demotivie injenica da mora-ju da trae prostor negdje na rubu glavnog grada da bi obavili potpi-sivanje. Da je ovoj vlasti stalo da kandidacioni postupak bude do-stojanstven, to bi onda bile neke udobne prostorije u centru grada, gdje se ne bi stvarale guve.

Oni su odlino znali da je to u funkciji onesposobljavanja kon-kurencije. U ovom sluaju i prije svega - mene. Ovo ostalo su stra-nake kolone. Za Vujanovia su u znatnoj mjeri izlazili ljudi pod manjim ili veim pritajenim pri-jetnjama iz organa dravne vla-sti i lokalne uprave. I za Lekia, koji se kamuflirano predstavlja kao nezavisni kandidat, posao su zavrile partijske kolone, iako da se nije SNP prikljuila, i Lekiu bi bilo gusto.

DPSu STE NAJVEI PROTIVNIK IAKO U NEKIM MANJIM ILI VEIM KRUGOVIMA FIGURIRATE KAO OSOBA BLISKA DPSU?Ako postoje ti krugovi, onda

imaju problema sa sopstvenom krupnom lai. Kad to ujem, do-e mi da umrem od smijeha.

Nijesam blizak nijednoj politi-koj stranci, niti ovoj politikoj kla-si. Poto nemaju ta da prigovore, onda se moraju izmiljati klevet-nike konstrukcije.

U startu ste imali konstrukciju da iza mene stoji SDP i da sam u dilu sa njima, a sad i ovu koju po-minjete. Da je to tano, ja bih do sada prikupio sve potpise, a mo-da bih mogao i da ih poklanjam protivkandidatima.

Meutim, jedna stvar je istini-ta i vidi se i iz aviona, a to je da su se svi ujedinili protiv mene. Kom-pletna politika klasa i stranaka rukovodstva. Nikome nije u inte-resu da se moja kandidatura for-malizuje. DPS-u nije u interesu jer bi Vujanovi izgubio znatan broj glasova i njegova pobjeda bi bila ugroena.

A Demokratski front je strah od javne politike utakmice, od-nosno javnih sueljavanja. Mo-ja osnovna misija je da ponudim trei politiki put i da razobliim politiku klasu i sve njihove pra-zne prie, lai i licemjerne poli-tike ponude.

S druge strane, oni igrai koji nemaju svoje kandidate - Pozi-tivna ili SDP - imaju nepotreban uskopartijski strah da uspjeh mo-je kandidature moe znaiti mar-ginalizaciju ili nestanak njihovih stranaka.

DAKLE, NIJE TEAK IZBOR?Ako mene ne bude na izbori-

ma, onda nee biti izbora, ve sa-mo svrstanog partijskog glasanja, kao to to se to radi posljednjih 20 godina. U suprotnom, prvi put nakon mnogo vremena, graani e moi i da biraju, a ne samo da glasaju.

Predsjedniki izbo-ri se razlikuju od stra-nakih po tome to su snano personalizo-vani. Kod predsjed-nikih izbora vrlo je vano kakva je vaa politika biografija, a ne samo kakva je vaa politika ponuda.

Vujanovi je klasini primjer stranakog loja-liste, koji nijednog trenutka nije bio predsjednik graana Crne Gore niti ef drave ko-ji bi simboliki zastupao nat-partijski interes. Nije smogao snage da svih ovih godina na-pusti partiju i da bude makar formalno nestranaki ef dr-ave. U konanom, on je o-vjek koji je kandidovan ne-ustavno preko Ustavnog su-da, koji je sebe, opet, ko zna koji put, diskreditovao. I ko-nano, ako priamo o prolo-sti, Vujanovi je promijenio dvije dravne ideje i ujedno je bio dio one ratne vlade gospo-dina ukanovia i ovjek ko-ji iz tog perioda nosi teke mr-lje vezane za namjetena hape-nja bonjakih politikih prvaka. Nesumnjivo se radi o vlastoljubi-vom politiaru, koji je prepreka bilo kakvim znaajnijim sistem-skim promjenama.

S druge strane, Leki je tokom znatnog ivotnog perioda bio ve-zan za svoju diplomatsku karije-ru, ali je to ovjek koji je bio pre-esto spreman da mijenja pozicije kada su u pitanju politiki gospo-dari ili lideri koji su stajali iza nje-govog izbora. Leki je bio ministar u posljednjoj komunistikoj vladi koja je oborena na ulici i koji je ta-da imao izrazito nerazumijevanje i otklon prema ukanovievoj i Bu-latovievoj politici, a onda je nakon dvije ili tri godine prihvatio da bu-de ministar u vladi tog istog u-kanovia i to zajedno sa Vujano-

Nezavisni predsjedniki kandidat Rade Bojovi ne sumnja da e do 18. februara sakupiti potpise za potvrdu kandidature. On smatra da Cr-na Gora prvi put u novoj istoriji ima ansu da bira a ne samo da gla-sa, a o svojim konkurentima misli da su odavno zasluili politike penzije.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 2. 2013.

INTERVJU RADE BOJOVI, NEZAVISNI PREDSJEDNIKI KANDIDAT

Ako postoje ti krugovi, onda imaju problema sa sopstvenom krupnom lai. Kad to ujem, do-

Nijesam blizak nijednoj politi-koj stranci, niti ovoj politikoj kla-si. Poto nemaju ta da prigovore, onda se moraju izmiljati klevet-

U startu ste imali konstrukciju da iza mene stoji SDP i da sam u dilu sa njima, a sad i ovu koju po-minjete. Da je to tano, ja bih do sada prikupio sve potpise, a mo-da bih mogao i da ih poklanjam

Meutim, jedna stvar je istini-ta i vidi se i iz aviona, a to je da su se svi ujedinili protiv mene. Kom-pletna politika klasa i stranaka rukovodstva. Nikome nije u inte-resu da se moja kandidatura for-malizuje. DPS-u nije u interesu jer bi Vujanovi izgubio znatan broj glasova i njegova pobjeda bi bila

A Demokratski front je strah od javne politike utakmice, od-nosno javnih sueljavanja. Mo-ja osnovna misija je da ponudim trei politiki put i da razobliim politiku klasu i sve njihove pra-zne prie, lai i licemjerne poli-

S druge strane, oni igrai koji nemaju svoje kandidate - Pozi-tivna ili SDP - imaju nepotreban uskopartijski strah da uspjeh mo-je kandidature moe znaiti mar-ginalizaciju ili nestanak njihovih

DAKLE, NIJE TEAK IZBOR?Ako mene ne bude na izbori-

ma, onda nee biti izbora, ve sa-mo svrstanog partijskog glasanja, kao to to se to radi posljednjih 20 godina. U suprotnom, prvi put nakon mnogo vremena, graani e moi i da biraju, a ne samo da

Predsjedniki izbo-ri se razlikuju od stra-nakih po tome to su snano personalizo-vani. Kod predsjed-nikih izbora vrlo je vano kakva je vaa politika biografija, a ne samo kakva je vaa politika ponuda.

Vujanovi je klasini primjer stranakog loja-liste, koji nijednog trenutka nije bio predsjednik graana Crne Gore niti ef drave ko-ji bi simboliki zastupao nat-partijski interes. Nije smogao snage da svih ovih godina na-pusti partiju i da bude makar formalno nestranaki ef dr-ave. U konanom, on je o-vjek koji je kandidovan ne-ustavno preko Ustavnog su-da, koji je sebe, opet, ko zna koji put, diskreditovao. I ko-nano, ako priamo o prolo-sti, Vujanovi je promijenio dvije dravne ideje i ujedno je bio dio one ratne vlade gospo-dina ukanovia i ovjek ko-ji iz tog perioda nosi teke mr-lje vezane za namjetena hape-nja bonjakih politikih prvaka. Nesumnjivo se radi o vlastoljubi-vom politiaru, koji je prepreka bilo kakvim znaajnijim sistem-skim promjenama.

S druge strane, Leki je tokom znatnog ivotnog perioda bio ve-zan za svoju diplomatsku karije-ru, ali je to ovjek koji je bio pre-esto spreman da mijenja pozicije kada su u pitanju politiki gospo-dari ili lideri koji su stajali iza nje-govog izbora. Leki je bio ministar u posljednjoj komunistikoj vladi koja je oborena na ulici i koji je ta-da imao izrazito nerazumijevanje i otklon prema ukanovievoj i Bu-latovievoj politici, a onda je nakon dvije ili tri godine prihvatio da bu-de ministar u vladi tog istog u-kanovia i to zajedno sa Vujano-

ezavisni predsjedniki kandidat Rade Bojovi ne sumnja da e do 18. februara sakupiti potpise za potvrdu kandidature. On smatra da Cr-na Gora prvi put u novoj istoriji ima ansu da bira a ne samo da gla-

sa, a o svojim konkurentima misli da su odavno zasluili politike penzije.

Svi su se ujedinili protiv mene

ZATO VUJANOVI I LEKI NE BI TREBALO DA BUDU KANDIDATI?

Samir Rastoder

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 2. 2013. Aktuelno 11

viem. Na-kon toga je prihva-tio da bu-de amba-sador la-ne Jugosla-

vije, prema kojoj je u po-

etku imao inti-mni otklon, to se vi-

djelo iz takozvanih procr-nogorskih ali ne i suvere-nistikih izjava. Poslije je prihvatio da bude amba-sador pod politikim po-kroviteljstvom Sloboda-na Miloevia, a nakon njegovog pada, postao je ambasador iste zemlje ali pod pokroviteljstvom novog lidera, oponenta Miloevia Kotunice, da bi na kraju imao izra-zite rezerve prema crno-gorskoj nezavisnosti. Na kraju, Leki nije glasao na referendumu, a sad hoe da bude predsjednik te dr-ave. Leki je politiar koji je bio spreman da mijenja vie kapa. On staje ispred opozicije, za koju bih rekao da je dijelom ista kao ova vlast, dijelom loija, a tamo gdje su bolji od vlasti, to je tako jer ih jo nije zapalo da vladaju.

DA LI JE CRNA GORA SPREMNA ZA VA TREI PUT?Bio bih srean da je Crna Gora

spremna za korjenite promjene. Strano je loe za Crnu Goru ako je prerano. Nemam dileme da po-stoji ona Crna Gora koja je spre-mna da glasa za ovu politiku po-nudu i koja nije mala, ali ono to onespokojava je to da iza te elje ne stoji volja da se to i uradi, od-nosno da se elja pretvori u ak-cionu volju. Ukoliko moja kan-didatura doivi neuspjeh, to e samo znaiti da su ljudi izabra-li najmanje jo jedan politiki ci-klus da ostanu taoci ovih politi-ka. Politike stranke su pretvori-le ljude u podanike i u partijske iznose i onda je cijela Crna Gora premreena nekakvim strana-kim i sitnim kalkulacijama. Tu je negdje izgubljen slobodni graa-nin. Moja kandidatura je viesloj-na. Jedan njen bitan sloj je otpor slobodnog graanina razarajuoj partitokratiji.

KOLIKO EKONOMSKI NESAMOSTALNI LJUDI MOGU BITI SLOBODNI POJEDINCI?Samo ekonomski nezavisan

graanin moe da bude slobodan. Meutim, poetkom devedesetih, kada je opta situacija bila mno-go loija, postojao je vei otpor i sloboda, kao i vei indidvidual-ni bunt nego sada. Danas su kroz

partijska premreavanja ulili na-rodu stvarni i iracionalni strah u smislu da svaki slobodan stav nosi neke neprijatne posljedice.

DA LI E GLASAI POZITIVNE I SDPA GLASATI ZA VAS?To bi bilo logino i mislim da bi

veina njih glasala za mene.

DA LI JE AFERA SNIMAK KRIVINO DJELO ILI NE?Tu potencijalno imamo najma-

nje dva krivina djela, a to su zlo-upotreba slubenog poloaja i po-vreda ravnopravnosti pri zapo-ljavanju. Mislim da u Crnoj Gori nije niko nikada procesuiran pod tom optubom, iako je opte po-znato da, ako ita ovdje caruje, to je politika diskriminacija. Sasta-nak vostva DPS-a je pokazao u kojoj mjeri ta partija njeguje po-litiku diskriminaciju. To me ni-je iznenadilo. Na pitanje da li ima krivine odgovornosti moram rei da ima ako je tamo neko to priao a istovremeno bio djelotvorni vi-sokopozicionirani dravni funkci-oner ili starjeina nekog dravnog organa. Ako je to bilo suvo politi-ko izjanjavanje pojedinaca, a da oni nijesu nosioci dravne funk-cije, onda je to neto to je skan-

dalozno i zabrinjavajue u poli-tikom smislu. Ipak, meni je ne-shvatljivo da je VDT tako lako i na brzinu odmah saoptila da u tome nema nita pravno sporno.

OPOZICIJA?DPS je odavno zrela za smjenu,

ali je vei problem to to za ovoli-ko godina nije stvorena politika alternativa koja je u stanju da ka-da doe na vlast, Crnu Goru znat-no povue naprijed. To je politi-ka i drutvena tragedija savreme-ne Crne Gore. Imamo heterogenu i razbijenu opoziciju i neki njeni djelovi zasluuju da budu dio ne-ke budue vlasti, ali kad ih gle-damo u cjelini, ta ista opozicija je prevaziena i davno je trebalo da bude penzionisana. Kada bi se u Crnoj Gori primijenio institut lu-stracije, ne bi od cijele politike klase ostala dva ili tri aktera.

Ako su alternativa ukanovi-u, Vujanoviu, Krivokapiu i ostalima politiki lideri poput Pe-e Bulatovia, Mandia, Medo-jevia, Milia ili Lekia, onda se ne moete nadati neem naroito dobrom. Dobro je da se vlast mije-nja, ali demokratija gubi smisao ako smjenjujete vlast, a onda vam bude uglavnom isto ili jo tee.

SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 2. 2013.

viem. Na-kon toga je prihva-tio da bu-de amba-sador la-ne Jugosla-

vije, prema kojoj je u po-

etku imao inti-mni otklon, to se vi-

djelo iz takozvanih procr-nogorskih ali ne i suvere-nistikih izjava. Poslije je prihvatio da bude amba-sador pod politikim po-kroviteljstvom Sloboda-na Miloevia, a nakon njegovog pada, postao je ambasador iste zemlje ali pod pokroviteljstvom novog lidera, oponenta Miloevia Kotunice, da bi na kraju imao izra-zite rezerve prema crno-gorskoj nezavisnosti. Na kraju, Leki nije glasao na referendumu, a sad hoe da bude predsjednik te dr-ave. Leki je politiar koji je bio spreman da mijenja vie kapa. On staje ispred opozicije, za koju bih rekao da je dijelom ista kao ova vlast, dijelom loija, a tamo gdje su bolji od vlasti, to je tako jer ih jo nije zapalo da vladaju.

Paralelni medijski rat KOLIKO JE MEDIJSKA SCENA RAZLIITA U ODNOSU NA UKUPNO STANJE

DRUTVA?Mediji su podijelili sudbinu ukupnog crnogorskog drutva. Kada

imate slom s vrha, onda je iluzorno oekivati da medijski sektor ostane netaknut. Kod nas su se mediji, dobrim dijelom, poli-

tiki svrstali i postali promoteri ili zatitnici ovih ili onih politika, to u konanom dovodi do profesionalne dege-

neracije. Medijska scena, uz nekoliko izuzetaka, u iroj javnosti je prepoznata kao neko ko je estoki kritiar vlasti ili neko ko je estoki kritiar opozicije. Najzna-ajniji mediji u Crnoj Gori su jasno podijeljeni. Vijesti i Dan su novine koje u potpunosti favorizuju Lekia i kad itate te novine, onda je jasno da je to njihov kandidat. Sa druge strane, imate Javni servis i Po-bjedu, koji su po prirodi stvari naklonjeni kandi-datu vlasti. Ispada da se, osim politikog, para-lelno vodi i medijski rat, koji je u konanoj funk-ciji ovih ili onih politikih tenji.

Dnevne novine najtiranije i van medijskog rata DA LI SU I DNEVNE NOVINE U JEDNOM OD MEDIJSKIH

ROVOVA? Dnevne novine imaju otklon od rovovoskog pozicioniranja o ko-jem sam priao i mislim da ete, ako uspijete da odrite tu neutral-nosti i distancu, imati ansu da jo vie osnaite tira. Koliko sam uo, trenutno ste jedna od dvije najtiranije novine u Crnoj Gori. KADA PRODATOM TIRAU DODAMO I ELEKTRONSKE NOVINE,

KOJE POSJETI OD DVIJE I PO DO 3.000 ITALACA, ONDA SMO NAJTIRANIJI.To je dobro jer je vrlo vano da su graani, koliko god gurani u me-

dijske rovove, eljni da proitaju i neke novine koje nijesu dio fron-tovskih medijskih i politikih ratova. TA NEDOSTAJE DNEVNIM NOVINAMA?

Dnevnim novinama nedostaje vea doza kritinosti i prema vla-sti i prema opoziciji. Mislim da prejaka neutralnost moe da vas od-vede do toga da u jednom trenutku izgledate kao neko ko ne smije ili ne eli da se mijea u javne poslove. Vrlo je vano za ureivaku politiku Dnevnih novina da proba da to prelomi i tamo gdje to za-sluuje da se kritinije odreuje kako bi graanima otvorili oi da vide anomalije koje pravi politika klasa.

Aktuelno12 SUBOTA I NEDJELJA, 23. I 24. 2. 2013.

APELACIONI SUD

UBISTVO U ULCINJU

DOGOVORILI SE

Vulevi doao sam, Ajkovi u pratnji sprovodnika ZIKS-a

Ljekaru 17 godina zatvora

Zatvorenici okonali trajk nakon 11 dana

itanjem prvostepene presu-de kojom je Zlatko Z. Ajkovia osuenog na 14 godina zatvo-ra zbog ubistva Faiza Kadria u kafe-baru Insajder u Cirihu 1999. godine, jue je u Apelaci-onom sudu poelo razmatra-nje albi na prvostepenu pre-sudu. U istom postupku sudilo se i Vuku R. Vuleviu koji je usljed nedostatka dokaza kao saizvrilac osloboen krivice. Ipak, Vulevi se jue, sa slobode, pojavio pred vijeem Apelacio-nog suda kojim je predsjedava-la sudija Svetlana Vujanovi.

Vieasovna sjednica Apela-cionog suda poela je itanjem prvostepene presude kojom je Ajkovi kao saizvrilac 16. apri-la 1999. godine oko 21 sat u ciri-kom kafe-baru Insajder u do-govoru sa nekolicinom lica, pu-cao u Faiza Kadria, Suada Por-u, Senada Dunjia, Nedada Muria, Reada Metu i Asmi-ra Lubenovia. Oni su, kako se

navodi, u oteene ispalili vie metaka, od kojih je Kadri pre-minuo, dok su ostali povrijee-ni. albe na prvostepenu pre-sudu uloile su obije strane u postupku. Zamjenik vieg dr-avnog tuioca Lepa Mede-nica, koja se jue nije pojavila na raspravi Apelacionog suda, u albi je navela da su zaklju-ci prvostepene presude pogre-ni, neprecizni i paualni. Tui-lac smatra da su kritinom pri-likom pucali svi iz drutva Aj-kovia, pa i Vuk Vulevi koji je osloboen.

S druge strane, albe na pr-vostepenu presudu uloili su i branilac Zlatka Ajkovia advo-kat Borivoje ukanovi, njego-vi roditelji Milijana i Zdravko Ajkovi dok je odgovor na al-bu tuioca podnio branilac Vu-ka Vulevia, advokat Dragoljub ukanovi. Advokati prvoste-penu presudu pobijaju po svim osnovama. S.K.

Ljekar iz Ulcinja Radovan Aleksi (35), osuen je jue U Viem sudu u Podgorci na 17 go-dina zatvora zbog ubistva su-graanina Halila Adovia (50) i sluajnog prolaznika Ahme-ta Taija. Sudija Ana Vukovi, produila je Aleksiu pritvor u kome se nalazi od 2. avgusta 2011. Obrazlaui presudu, sudi-ja je kazala da su navodi optu-nice potvreni iskazima svjedo-ka, vjetaenjima te obdukcio-nim nalazima oteenih. Ona je naroito ukazala da su vjeta-ci psihijatrijske struke ocijenili da je Aleksi bio neuraunljiv u vrijeme izvrenja krivinog dje-la, ali da to ne znai izostanak njegove odgovornosti.

Optueni se u trenutku izvr-enja krivinog djela, po ocjeni vjetaka, nalazio u stanju bit-no smanjene uraunljivosti ali to ne iskljuuje njegovu krivi-cu. Naprotiv, sud je ocijenio da je Radovan Aleksi djelo uinio

sa direktnim umiljajem u od-nosu na Halila Adovia, odno-sno sa eventualnim umiljajem u odnosu na Ahmeta Taija, na-vodi se u obrazloenju presude.

Sud je imao u vidu da rani-je nije osuivan. Odbrana Alek-sia nije zadovoljna presudom, jer smatra da se radilo o ubi-stvu na mah. Zastupnik otee-ne porodice Tai Mustafa a-puni odluku o eventulanoj al-bi donijee nakon konsultacija sa porodicom pokojnog njema-kog dravljanina. S.K.

Osuenici spukog zatvora jue su, nakon dvije nedjelje odbijanja zatvor-ske hrane, prekinuli trajk. Ovakva odluka uslijedila je nakon to je na jue-ranjoj sjednici Vlade prihvaeno pozitivno miljenje Ministarstva pravde na prijedlog zatvorenika za donoenjem Zakona o amnestiji zatvorenika. Donoenje spornog zakona sada je u rukama Skuptine Crne Gore.

Zatvorenici njih skoro 600, zapoeli su trajk 11. februara. Nakon dese-tak dana jedan dio je poeo uzimati zatvorsku hranu dok je u trajku, do jue, ostalo 340 zatvorenika koji su uporno traili usvajanje Zakona o ali-mentaciji koji e im omoguiti osloboenje od izvrenja 25 odsto izree-ne kazne zatvora.

Ministarstvo pravde je, sagledavi sve relevantne aspekte, a posebno rukovodei se razlozima pravinosti, pripremilo pozitivno miljenje na ini-cijativu za donoenje zakona o amnestiji. Miljenje Ministarstva pravde pri-hvatili je Vlada i ono e biti upueno nadlenim tijelima Skuptine, u ijoj je nadlenosti donoenje zakona o amnestiji, navodi se u saoptenju Mini-starstva. S.K.

PUTENI NA SLOBODU

UBISTVO ADVOKATA

kerovi: Ne radim sa drogom i nijesam Bujiev ovjek

Pomraila mu se svijest, nije planirao likvidaciju Bjekovia

Baranin Veljko Bulatovi preuzeo krivicu za drogu naenu u apartmanima Rajka kerovia i njegov sina Pavia

Nakon to je u minula dva dana dva puta hapen i putan na slo-bodu zajedno sa sinom Paviem (29), barski biznismen Rajko ke-rovi(59) je za Dnevne novine de-mantovao navode da je ukljuen u poslove sa barskim klanom, ko-ji prema policijskim evidencijama predvodi Veselin Bujia koji je tre-nutno na sluenju kazne u ZIKS-u.

kerovii su privoeni jer je