Izvedbeni planovi, ishodi učenja i satnice kolegija koje ... · Seminarski rad ocjenjuje se prema uobičajenim kriterijima za ocjenu studentskih radova: dobar odabir teme rada, korištenje

1

Katedra za obiteljsko pravo Pravni fakultet u Zagrebu

Izvedbeni planovi, ishodi učenja i satnice kolegija koje izvodi

Katedra za obiteljsko pravo na Pravnom fakultetu u Zagrebu

Zagreb, prosinac 2014.

2

PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ ................................................................................................... 3

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO .................................................................................................. 3 NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO S OSNOVAMA GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA .......................................................................................................................................................................... 16 NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO S MATIČARSTVOM .......................................................... 28 NAZIV KOLEGIJA: EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO ......................................................................... 33 NAME OF THE COURSE: FAMILY LAW ................................................................................................. 38

SPECIJALISTIČKI STUDIJ PRAVA DJECE ................................................................................................ 44

NAZIV KOLEGIJA: UVOD U PRAVA DJECE .......................................................................................... 44 NAZIV KOLEGIJA: PRAVA DJECE U OBITELJSKOM ZAKONODAVSTVU .................................... 49 NAZIV KOLEGIJA: PRAVO DJETETA NA UZDRŽAVANJE ................................................................ 54

SPECIJALISTIČKI STUDIJ OBITELJSKA MEDIJACIJA ......................................................................... 59

NAZIV KOLEGIJA: MEDIJACIJA OBITELJSKOPRAVNIH SPOROVA ............................................... 59

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ GRAĐANSKOPRAVNIH I OBITELJSKOPRAVNE ZNANOSTI .. 64

SPECIJALISTIČKI STUDIJ ............................................................................................................................. 64

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO ................................................................................................ 64 DOKTORSKI STUDIJ ...................................................................................................................................... 70

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO ................................................................................................ 70 NAZIV KOLEGIJA: BRAČNI UGOVORI ................................................................................................... 77 NAZIV KOLEGIJA: PRAVA DJECE ........................................................................................................... 84 NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKOPRAVNO UZDRŽAVANJE .............................................................. 92

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ EUROPSKOG PRAVA ............................................................................. 99

SPECIJALISTIČKI STUDIJ ............................................................................................................................. 99

NAZIV KOLEGIJA: EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO ......................................................................... 99

DOKTORSKI STUDIJ .................................................................................................................................... 104

NAZIV KOLEGIJA: EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO ....................................................................... 104

DOKTORSKI STUDIJ IZ SOCIJALNOG RADA I SOCIJALNE POLITIKE....................................... 110

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO – ODABRANA POGLAVLJA ......................................... 110

3

PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO

NOSITELJI KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović SURADNIK: Dr. sc. Ivan Šimović STUDIJSKI PROGRAM: Integrirani studij prava STATUS KOLEGIJA: Predavanja – obvezno, seminari i vježbe - izborno GODINA STUDIJA: Predavanja i seminari – druga godina, vježbe – treća godina SEMESTAR: Predavanja i seminari – treći semestar, vježbe – šesti semestar ECTS: Predavanja – 6 ECTS, seminar – 2 ECTS, vježbe – 2 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja, seminari, vježbe CILJ KOLEGIJA

1. Upoznati studente s institutima obiteljskog prava te njihovoj trajnoj vrijednosti u suvremenom društvu

2. Ukazati studentima na najvažnija obiteljskopravna pitanja, upoznati ih s trendovima razvoja obiteljskog prava te istaknuti značenje poštivanja osnovnih obiteljskopravnih postulata kao pretpostavke pravilnog uređenja intimnih odnosa među članovima obitelji

3. Osposobiti studente za pravilno rješavanje obiteljskopravnih problema u praksi, čime se u svakodnevnom životu promiču vrednote snošljivosti i vladavine prava

ISHODI UČENJA NA RAZINI KOLEGIJA Nakon uspješno svladanog predmeta, student će moći: Znanje

4

- prepoznati značenje najvažnijih instituta obiteljskog prava u pravnom sustavu - označiti prijeporna pitanja - definirati najvažnije institute obiteljskog prava - izdvojiti osnovna načela uređenja obiteljskog prava

Razumijevanje

- diskutirati o važnim društvenim i pravnim temama, na temelju valjanih pravnih argumenata

- opisati smisao i doseg pojedinih obiteljskopravnih instituta - grupirati najvažnije elemente i spoznaje vezane uz pojedine institute - objasniti ratio donošenja obiteljskopravnih propisa kao načina uređenja

odnosa među članovima obitelji - izraziti svoje mišljenje o aktualnim pitanjima, na temelju provedene pravne

analize - identificirati trendove razvoja obiteljskog prava - sažeti osnovne karakteristike najvažnijih instituta obiteljskog prava

Primjena

- interpretirati obiteljskopravne norme te ih u praksi pravilno i pravodobno primijeniti

- koristiti dostupnu domaću i inozemnu stručnu literaturu - demonstrirati znanja i vještine stečene tijekom studija u praksi - sprovesti intenciju zakonodavca u praksi - izabrati odgovarajuće zakonsko rješenje te ga pravilno primijeniti prilikom

rješavanja konkretnog pravnog problema Analiza

- razlikovati temeljne značajke instituta koje su trajne od promjenjivih obilježja - analizirati smisao pojedine pravne norme i njezin doseg - izračunati financijske implikacije određenih instituta te trošak koji

činjenje/nečinjenje državnih tijela uzrokuje za državu - usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja tijekom povijesti sa sadašnjim

stanjem - usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja s inozemnim i nadnacionalnim

rješenjima - izdvojiti ključna pitanja u kojima je potrebno ostvariti dodatan napredak

obiteljskog prava - povezati naučene elemente u holističku cjelinu - ispitati opravdanost postojećeg uređenja pojedinog instituta te provjeriti

mogućnost i načine njegova unapređenja Sinteza

5

- sastaviti odgovarajuće podneske i odluke, kao model rada u praksi - planirati postupanje u praksi, s ciljem ostvarenja što više razine učinkovitosti,

imajući na umu hitnost postupanja kao postulat rješavanja statusnih stvari - predložiti promjene obiteljskog prava de lege ferenda te pripremiti argumente

kojima podupire svoje prijedloge, kao i njihova obrazloženja - formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred obiteljsko pravo - osmisliti nove modele funkcioniranja državnih tijela u obiteljskopravnim

predmetima - sastaviti pregled relevantne sudske prakse vezane uz obiteljskopravni institut

koji je predmet interesa Evaluacija

- prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi - procijeniti prednosti i nedostatke postojećeg obiteljskopravnog uređenja - preispitati vlastita stajališta te stajališta drugih s aspekta snošljivosti - vrednovati relevantne okolnosti svakog pojedinog slučaja te odabrati najbolje

rješenje u konkretnom pravnom predmetu koji se pojavi u praksi - zaključiti kako popuniti eventualne pravne praznine, imajući uporište u

zakonu i obiteljskopravnoj teoriji (kako domaćoj tako i stranoj) - ocijeniti kvalitetu primjene postojećih zakonskih rješenja u sudskoj praksi i

svakodnevnom životu - usporediti sličnosti i razlike pojedinih instituta obiteljskog prava te zaključiti o

opravdanosti i svrsi njihova razlikovanja OPĆE GENERIČKE VJEŠTINE

- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost kritičkog promišljanja o ključnim obiteljskopravnim pitanjima - sposobnost prilagodbe novoj situaciji te promjenama zakonodavstva - sposobnost donošenja argumentiranih odluka te pravilnog i pravodobnog

postupanja u praksi NAČIN PROVJERE ISHODA KOLEGIJA

1. Oblici provjere znanja

Oblici provjere znanja Razina znanja sukladno Zakonu

o Hrvatskom kvalifikacijskom

6

okviru 1.1. Pisani ispit Razina znanja 2 1.2. Usmeni ispit Razina znanja 2 1.3. Kolokvij (seminar) Razina znanja 2 1.4. Seminarski rad (seminar) Razina znanja 4 1.5. Sudjelovanje u grupnoj raspravi (seminar) Razina znanja 4 1.6. Grupni zadatak (seminar) Razina znanja 3 1.7. Grupni zadatak (vježbe) Razina znanja 3 1.1. Pisani ispit Pisani je ispit test znanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Od studenta se očekuje dobro poznavanje i razumijevanje ispitne materije, kao i povezivanje činjenica i instituta. 1.2. Usmeni ispit Usmeni ispit koji u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta. 1.3. Kolokvij (seminar) U okviru seminara, održavaju se redoviti kolokviji – tri kolokvija u semestru. Kolokvij je test znanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa, kojim se procjenjuje razumijevanje i povezivanje činjenica naučenih tijekom predavanja i seminara. 1.4. Seminarski rad (seminar) Seminarski rad preporučenog opsega oko 15 autorskih kartica u pisanom obliku rezultat je reprodukcije i organizacije činjenica iz domaće i inozemne literature. Od studenta se očekuje razumijevanje i povezivanje činjenica, te iznošenje vlastitih kritičkih osvrta na odabranu temu. 1.5. Sudjelovanje u grupnoj raspravi (seminar) Tijekom seminara za studente se organiziraju susreti s istaknutim praktičarima (u pravilu, suci i odvjetnici), tijekom kojih se raspravlja o unaprijed zadanim temama. Jednako tako, seminaristi sudjeluju u seminarskim posjetama institucijama čije je djelovanje relevantno za procjenu obiteljskopravnih instituta u praksi, kao što su

7

domovi za djecu ili Zavod za sudsku medicinu Medicinskog fakulteta u Zagrebu. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi. 1.6. Grupni zadatak (seminar) Tijekom seminara za studente koji iskažu interes, organizira se jednotjedno hospitiranje u relevantnim institucijama čije je djelovanje relevantno za procjenu obiteljskopravnih instituta u praksi, ponajprije Općinskog građanskog suda u Zagrebu te centara za socijalnu skrb. Od studenata se očekuje redovito dolaženje na hospitiranje, pripremljenost, aktivno sudjelovanje kao i kritički osvrt, te se njihov angažman evaluira u kasnijim razgovorima, odnosno izlaganjima. 1.7. Grupni zadatak (vježbe) Tijekom vježbi koje održavaju stručnjaci iz prakse (u pravilu, suci i odvjetnici) studenti zajedno rješavanju problemske zadatke. Na temelju zadanih situacijskih činjenica, izrađuju izreke presuda i rješenja te skiciraju podneske. Time se znanja stečena na drugoj godini praktično primjenjuju na trećoj godini, zajedno sa svim ostalim vještinama koje su stečene u izučavanju ostalih kolegija. 2. Kriterij ocjenjivanja 2.1. Završna ocjena ispita (pisanog i usmenog dijela) 2.2. Ocjena kolokvija 2.3. Ocjena seminarskog rada 2.4. Završna ocjena seminara 2.5. Završno vrednovanje vježbi

2.1. Završna ocjena ispita (pisanog i usmenog dijela) Pisani se ispit sastoji od šest pitanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Odgovor na svako pitanje može donijeti najviše 5 bodova, a prolaznu se ocjenu ostvaruje s ostvarenih 50 %. Pisani se ispit ocjenuje sukladno sljedećem rasponu bodova: Broj bodova Ocjena 0-14 Nedovoljan (1) 15-18 Dovoljan (2) 19-23 Dobar (3) 24-27 Vrlo dobar (4)

8

28-30 Izvrstan (5) Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Završna ocjena ispita u pravilu predstavlja aritmetičku sredinu uspjeha postignutog na pisanom i usmenom dijelu ispita. No, u slučajevima kad je jedan segment bitno uspješniji od drugog, u pravilu su to usmeni dijelovi ispita, moguće je postići i ocjenu višu od one koja se ostvari matematičkim izračunom.

2.2. Ocjena kolokvija Kolokviji se održavaju tri puta u semestru, u pravilu po završetku analize određenog dijela materije. Kolokviji su pisani te se sastoje od dva pitanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Na svakom je pitanju moguće ostvariti 5 bodova, a prolazna se ocjena ostvaruje s 50 % točnosti odgovora. Kolokviji se ocjenuju sukladno sljedećem rasponu bodova: Broj bodova Ocjena 0-4 Nedovoljan (1) 5 Dovoljan (2) 6-7 Dobar (3) 8-9 Vrlo dobar (4) 10 Izvrstan (5) Seminaristi koji polože sva tri kolokvija oslobođeni su pisanog dijela ispita, do

uključivo ispitnog roka u travnju 2015. godine.

2.3. Ocjena seminarskog rada

Seminarski rad ocjenjuje se prema uobičajenim kriterijima za ocjenu studentskih radova: dobar odabir teme rada, korištenje odgovarajuće literature, odgovarajuće strukturiranje rada, iznošenje vlastitih razmišljanja i zaključaka, uz primjereno navođenje izvora u bilješkama i popisu literature. Seminarski radovi ocjenjuju se ocjenama od nedovoljan do izvrstan.

9

2.4. Završna ocjena seminara Završnu ocjenu seminara moguće je odrediti na tri načina. Prvo, ako je seminarist samo uspješno položio kolokvije, a nije pisao seminarski rad, završna ocjena seminara je aritmetička sredina ocjena ostvarenih na kolokvijima. Drugo, ako je seminarist samo pisao seminarski rad, a nije položio kolokvije, završna ocjena seminara je ocjena koju je student ostvario iz napisanog seminarskog rada. Treće, ako je student uspješno položio kolokvije te napisao seminarski rad, završna ocjena seminara je aritmetička sredina tih dvaju ocjena. U slučajevima iznimnog angažmana studenta na seminaru (aktivnost, prezentacije i slično), moguće je ostvarenje više završne ocjene nego što bi proizlazilo iz matematičkog izračuna.

2.5. Završno vrednovanje vježbi Sudjelovanje na vježbama korisna je prilika za studente za praktični rad sa stručnjacima – sucima Vrhovnog suda Republike Hrvatske, Županijskog suda u Zagrebu, Općinskog građanskog suda u Zagrebu te odvjetnicima. Završna ocjena vježbi ne iskazuje se brojčano, već vrednovanjem „položio“ odnosno „nije položio“. LITERATURA Za kolegij Obiteljsko pravo, obvezna literatura je: 1. Alinčić, M.; Hrabar, D.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007. 2. Obiteljski zakon, Narodne novine br. 75/2014. 3. Izvješće Ustavnog suda o završnim odredbama (čl. 562. i 563.) Obiteljskog zakona, Narodne novine, br. 83/2014. 4. Zakon o privremenom uzdržavanju, Narodne novine, br. 92/2014. 5. Zakon o pravobranitelju za djecu, Narodne novine br. 96/2003. 6. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Narodne novine br. 137/2009., 14/2010., 60/2010. 7. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, Narodne novine br. 92/2014. 8. Zakon o suzbijanju diskriminacije, Narodne novine, br. 85/2008, 112/2012. 9. Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, Narodne novine br. 86/2012.

10

Dopunska literatura: Alinčić, M.; Bakarić Abramović, A.; Belajec, V.; Dika, M.; Hrabar, D.; Hrvatin, B.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.: Obiteljski zakon - tekst zakona s napomenama, uputama i sudskom praksom, III. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2013. NASTAVNI PLAN RADA PREDAVANJA – REDOVITI STUDENTI Datum

predavanja Broj sati

TEMA PREDAVANJA

1.

1.10.2014. 2.10.2014.

3 3

Uvod u obiteljsko pravo; Izvori obiteljskog prava; Bračno pravo – pojam i glavne značajke, pravne teorije o braku, definicije braka; Sklapanje braka; Oblik braka (građanski i vjerski) Pretpostavke za postojanje braka, sudski postupak i pravne posljedice nepostojanja braka; Pretpostavke za valjanost braka

2.

9.10.2014. 15.10.2014.

3 3

Osobna prava i dužnosti bračnih drugova; Prestanak braka – osnove prestanka; bračni spor Prestanak braka smrću; prestanak braka proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim; Razvod braka – pojam, razvod i rastava braka, sporazumni razvod braka, brakorazvodni uzroci;

3.

16.10.2014. 22.10.2014.

3 3

Poništaj braka; Posredovanje prije razvoda braka Izvanbračna zajednica; Istospolne zajednice

4.

23.10.2014. 29.10.2014.

3 3

Povijesni pregled pravnog uređenja odnosa roditelja i djece; Obiteljski status djeteta; Utvrđivanje majčinstva; Bračno očinstvo; Utvrđivanje očinstva priznanjem

5.

30.10.2014. 5.11.2014.

3 3

Utvrđivanje očinstva sudskim putem Osporavanje majčinstva i očinstva Pravno uređenje medicinski pomognute oplodnje

11

6.

6.11.2014.

3

Pravno uređenje odnosa roditelja i djece; Povijesni pregled, Prava djece – Konvencija o pravima djeteta, dobrobit djeteta

10.-14.11.2014.

Jesenski izvanredni ispitni rok

7.

19.11.2014. 20.11.2014.

3 3

Roditeljska skrb; pravno uređenje odnosa roditelja i djece u ObZ-u; Ostvarivanje roditeljske skrbi; nadležnost suda; nadležnost centra za socijalnu skrb Mjere za zaštitu osobnih interesa djece; Mjere za zaštitu imovinskih interesa djece

8.

26.11.2014. 27.11.2014.

3 3

Posvojenje – pojam i cilj Pretpostavke za zasnivanje posvojenja (pasivna i aktivna adoptivna sposobnost); međudržavno posvojenje

9.

3.12.2014. 4.12.2014.

3 3

Posvojenje – postupak zasnivanja (nadležnost, tijek postupka, odluka o posvojenju) Učinci posvojenja

10.

10.12.2014. 11.12.2014.

3 3

Pojam skrbništva; suvremene tendencije razvoja instituta skrbništva Skrbništvo - osnovna načela, nadležnost; vrste skrbništva; Pravni status skrbnika

11.

17.12.2014. 18.12.2014.

3 3

Skrbništvo za maloljetne osobe; Skrbništvo za poseban slučaj; Poseban skrbnik u postupcima u kojima sudjeluje dijete – procesni položaj djeteta Lišenje poslovne sposobnosti; skrbništvo i roditeljska skrb za punoljetne osobe

24.12.2014. – 6.1.2015.

Božićni blagdani i novogodišnji blagdani (nema nastave)

12.

7.1.2015. 8.1.2015.

3 3

Uzdržavanje – pravna priroda i načela Uzdržavanje između bračnih drugova; uzdržavanje između izvanbračnih drugova i istospolnih partnera

12

13.

14.1.2015. 15.1.2015.

3 3

Uzdržavanje između roditelja i djece; Način određivanja uzdržavanja Uzdržavanje između ostalih srodnika; Sudski postupak; prestanak uzdržavanja

14.

21.1.2015. 22.1. 2015.

3 3

Imovinski odnosi bračnih i izvanbračnih drugova; bračna stečevina; Dugovi i darovi u bračnom pravu. Bračni ugovor; Troškovi poroda izvanbračnog djeteta; Imovinski odnosi roditelja i djece

15.

28.1.2015. 29.1. 2015.

3 3

Europsko obiteljsko pravo u nastajanju Repetitorij i potpisi

2.2.2015. -27.2.2015.

Zimski redoviti ispitni rok

PREDAVANJA – IZVANREDNI STUDENTI

Datum

predavanja

Broj sati

TEMA PREDAVANJA

1.

7.10.2014.

3

Uvod u obiteljsko pravo Izvori obiteljskog prava Bračno pravo – pojam i glavne značajke Sklapanje braka; Oblik braka (građanski i vjerski) Pretpostavke za postojanje braka Pretpostavke za valjanost braka

2.

14.10.2014.

3

Prestanak braka – osnove prestanka Razvod braka; Poništaj braka Izvanbračna zajednica Istospolne zajednice

3.

21.10.2014.

3

Obiteljski status djeteta Utvrđivanje majčinstva Bračno očinstvo

13

4.

28.10.2014.

3

Utvrđivanje očinstva priznanjem Utvrđivanje očinstva sudskim putem Osporavanje majčinstva i očinstva Pravno uređenje medicinski pomognute oplodnje

4.11.2014.

Dan Pravnog fakulteta u Zagrebu – nema nastave

10.-14.11.2014. Jesenski izvanredni ispitni rok

5.

18.11.2014.

3

Pravno uređenje odnosa roditelja i djece Prava djece Roditeljska skrb Ostvarivanje roditeljske skrbi Mjere za zaštitu osobnih i imovinskih interesa djece

6.

25.11.2014.

3

Posvojenje – pojam i cilj Pretpostavke za zasnivanje posvojenja (aktivna i pasivna adoptivna sposobnost)

7.

2.12.2014.

3

Postupak posvojenja Učinci posvojenja Međudržavno posvojenje

8.

9.12.2014.

3

Pojam skrbništva; suvremene tendencije razvoja instituta skrbništva Osnovna načela, nadležnost, vrste skrbništva Pravni status skrbnika

9.

16.12.2014.

3

Skrbništvo za maloljetne osobe Skrbništvo za poseban slučaj Lišenje poslovne sposobnosti Roditeljska skrb nakon punoljetnosti djeteta

10.

14

23.12.2014.

3

Uzdržavanje – pravna priroda i načela Uzdržavanje između bračnih drugova Uzdržavanje između izvanbračnih drugova

24.12.2014. do

6. 1. 2015.

Božićni blagdani i novogodišnji blagdani

11.

13.1.2015.

3

Uzdržavanje između roditelja i djece Uzdržavanje između ostalih srodnika Određivanje uzdržavanja Prestanak uzdržavanja

12.

20.1.2015.

3

Imovinski odnosi bračnih i izvanbračnih drugova; Dugovi i darovi u bračnom pravu Troškovi poroda izvanbračnog djeteta Imovinski odnosi roditelja i djece

13.

27.1.2015. 3

Europsko obiteljsko pravo Repetitorij, potpisi

SEMINARI Seminari se održavaju jednom tjedno, u pravilu sukladno temama koje se u prethodnom i tom tjednu analiziraju na predavanjima. VJEŽBE – OKVIRNI RASPORED Okvirni raspored ovisi o mogućnostima dolaska na pojedini termin vanjskih suradnika, o čemu se studenti pravodobno obavještavaju.

12.3.2015. Uvodni sastanak 19.3.2015. Razvod braka 26.3.2015. Razvod braka i susreti i druženja djeteta s odvojenim roditeljem

2.4.2015. Paternitetski i maternitetski sporovi 9.4.2015. Mjere za zaštitu osobnih interesa djece

16.4.2015. Izvanredni ispitni rok – nema nastave 23.4.2015. Izvanparnični postupci u obiteljskom pravu 30.4.2015. Lišenje i vraćanje poslovne sposobnosti

15

7.5.2015. Ovrha radi predaje djeteta 14.5.2015. Uzdržavanje 21.5.2015. Dioba stečevine izvanbračnih drugova 28.5.2015. Potpisi

16

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO S OSNOVAMA

GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA

NOSITELJI KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović IZVOĐAČI NASTAVE IZ DIJELA GRAĐANSKOG PROCESNOG PRAVA: Prof. dr. sc. Alan Uzelac, doc. dr. sc. Slađana Aras SURADNIK: Dr. sc. Ivan Šimović STUDIJSKI PROGRAM: Preddiplomski studij socijalnog rada STATUS KOLEGIJA: Predavanja – obvezno, seminari - izborno GODINA STUDIJA: Druga godina SEMESTAR: Treći semestar ECTS: Predavanja – 6 ECTS, seminar – 2 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i seminar CILJ KOLEGIJA


2. Upoznati studente s osnovama građanskog procesnog prava, kao smjernicu za daljnji rad u praksi, koji će se za velik broj studenata koji će raditi u području socijalne skrbi temeljiti upravo na poznavanju obiteljskog i građanskog procesnog prava

3. Osposobiti studente za pravilno rješavanje obiteljskopravnih problema u praksi, čime se u svakodnevnom životu promiču vrednote snošljivosti i vladavine prava

ISHODI UČENJA NA RAZINI KOLEGIJA Nakon uspješno svladanog predmeta, student će moći:

17

Znanje - prepoznati značenje najvažnijih instituta obiteljskog i građanskog procesnog

prava u pravnom sustavu - definirati najvažnije institute obiteljskog prava - izdvojiti osnovna načela uređenja obiteljskog i građanskog procesnog prava - imenovati vrste postupaka u obiteljskom pravu i prepoznati njihove temeljne

značajke

Razumijevanje - opisati smisao i doseg pojedinih obiteljskopravnih instituta - grupirati najvažnije elemente i spoznaje vezane uz pojedine institute - prepoznati i objasniti razlike između pravne i poslovne sposobnosti te

stranačke i procesne sposobnosti - prepoznati i objasniti uloge koje centar za socijalnu skrb ima u obiteljskim

postupcima - prepoznati i objasniti temeljna načela parničnog postupka - objasniti ratio donošenja obiteljskopravnih propisa kao načina uređenja

odnosa među članovima obitelji - identificirati trendove razvoja obiteljskog i građanskog procesnog prava - sažeti osnovne karakteristike najvažnijih instituta obiteljskog prava

Primjena

- interpretirati obiteljskopravne norme - koristiti dostupnu domaću i inozemnu stručnu literaturu - primijeniti stečena znanja o materijalnopravnom i procesnopravnom uređenju

obiteljskih postupaka u praksi - demonstrirati znanja i vještine stečene tijekom studija u praksi - sprovesti intenciju zakonodavca u praksi

Analiza

- razlikovati temeljne značajke instituta koje su trajne od promjenjivih obilježja - analizirati smisao pojedine pravne norme i njezin doseg - usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja tijekom povijesti sa sadašnjim



obiteljskog prava - povezati naučene elemente u holističku cjelinu

18

- kategorizirati vrste obiteljskih postupaka i uloge centra za socijalnu skrb u obiteljskom pravu

- ispitati opravdanost visoke razine opterećenja centara za socijalnu skrb u obiteljskim postupcima te provjeriti koje su mogućnosti njihova rasterećenja

Sinteza

- planirati postupanje u praksi, s ciljem ostvarenja što više razine učinkovitosti, imajući na umu hitnost postupanja kao postulat rješavanja statusnih stvari

- predložiti promjene obiteljskog prava de lege ferenda te pripremiti argumente kojima podupire svoje prijedloge, kao i njihova obrazloženja

- formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred obiteljsko pravo - osmisliti nove modele funkcioniranja državnih tijela u obiteljskopravnim

predmetima - upravljati postupcima koji su u nadležnosti centra za socijalnu skrb

Evaluacija

- prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi - procijeniti prednosti i nedostatke postojećeg obiteljskopravnog uređenja - preispitati vlastita stajališta te stajališta drugih s aspekta snošljivosti - vrednovati relevantne okolnosti svakog pojedinog slučaja te odabrati najbolje

rješenje u konkretnom pravnom predmetu koji se pojavi u praksi - ocijeniti kvalitetu primjene postojećih zakonskih rješenja u praksi i

svakodnevnom životu - usporediti sličnosti i razlike pojedinih instituta obiteljskog prava te zaključiti o

opravdanosti i svrsi njihova razlikovanja OPĆE GENERIČKE VJEŠTINE

- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost kritičkog promišljanja o ključnim obiteljskopravnim pitanjima te

jednostavnijim pitanjima građanskog procesnog prava - sposobnost prilagodbe novoj situaciji te promjenama zakonodavstva - sposobnost donošenja argumentiranih odluka te pravilnog i pravodobnog

postupanja u praksi

19

NAČIN PROVJERE ISHODA KOLEGIJA



o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru

1.1. Pisani ispit Razina znanja 2 1.2. Usmeni ispit Razina znanja 2 1.3. Kolokvij (seminar) Razina znanja 2 1.4. Seminarski rad (seminar) Razina znanja 4 2.6. Pisani ispit Pisani je ispit test znanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Od studenta se očekuje dobro poznavanje i razumijevanje ispitne materije, kao i povezivanje činjenica i instituta. 2.7. Usmeni ispit Usmeni ispit koji u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. 2.8. Kolokvij (seminar) U okviru seminara, održavaju se redoviti kolokviji – tri kolokvija u semestru. Kolokvij je test znanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa, kojim se procjenjuje razumijevanje i povezivanje činjenica naučenih tijekom predavanja i seminara. 2.9. Seminarski rad (seminar) Seminarski rad preporučenog opsega oko 15 autorskih kartica u pisanom obliku rezultat je reprodukcije i organizacije činjenica iz domaće i inozemne literature. Od studenta se očekuje razumijevanje i povezivanje činjenica, te iznošenje vlastitih kritičkih osvrta na odabranu temu.

20

3. Kriterij ocjenjivanja 3.1. Završna ocjena ispita (pisanog i usmenog dijela) 3.2. Ocjena kolokvija 3.3. Ocjena seminarskog rada 3.4. Završna ocjena seminara

2.6. Završna ocjena ispita (pisanog i usmenog dijela) Pisani se ispit sastoji od šest pitanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Odgovor na svako pitanje može donijeti najviše 5 bodova, a prolaznu se ocjenu ostvaruje s ostvarenih 50 %. Pisani se ispit ocjenuje sukladno sljedećem rasponu bodova: Broj bodova Ocjena 0-14 Nedovoljan (1) 15-18 Dovoljan (2) 19-23 Dobar (3) 24-27 Vrlo dobar (4) 28-30 Izvrstan (5) Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Završna ocjena ispita u pravilu predstavlja aritmetičku sredinu uspjeha postignutog na pisanom i usmenom dijelu ispita. No, u slučajevima kad je jedan segment bitno uspješniji od drugog, u pravilu su to usmeni dijelovi ispita, moguće je postići i ocjenu višu od one koja se ostvari matematičkim izračunom.

2.7. Ocjena kolokvija Kolokviji se održavaju tri puta u semestru, u pravilu po završetku analize određenog dijela materije. Kolokviji su pisani te se sastoje od dva pitanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Na svakom je pitanju moguće ostvariti 5 bodova, a prolazna se ocjena ostvaruje s 50 % točnosti odgovora. Kolokviji se ocjenuju sukladno sljedećem rasponu bodova: Broj bodova Ocjena 0-4 Nedovoljan (1) 5 Dovoljan (2)

21

6-7 Dobar (3) 8-9 Vrlo dobar (4) 10 Izvrstan (5) Seminaristi koji polože sva tri kolokvija oslobođeni su pisanog dijela ispita, do

uključivo ispitnog roka u travnju 2015. godine.

2.8. Ocjena seminarskog rada

Seminarski rad ocjenjuje se prema uobičajenim kriterijima za ocjenu studentskih radova: dobar odabir teme rada, korištenje odgovarajuće literature, odgovarajuće strukturiranje rada, iznošenje vlastitih razmišljanja i zaključaka, uz primjereno navođenje izvora u bilješkama i popisu literature. Seminarski radovi ocjenjuju se ocjenama od nedovoljan do izvrstan.

2.9. Završna ocjena seminara Završnu ocjenu seminara moguće je odrediti na tri načina. Prvo, ako je seminarist samo uspješno položio kolokvije, a nije pisao seminarski rad, završna ocjena seminara je aritmetička sredina ocjena ostvarenih na kolokvijima. Drugo, ako je seminarist samo pisao seminarski rad, a nije položio kolokvije, završna ocjena seminara je ocjena koju je student ostvario iz napisanog seminarskog rada. Treće, ako je student uspješno položio kolokvije te napisao seminarski rad, završna ocjena seminara je aritmetička sredina tih dvaju ocjena. U slučajevima iznimnog angažmana studenta na seminaru (aktivnost, prezentacije i slično), moguće je ostvarenje više završne ocjene nego što bi proizlazilo iz matematičkog izračuna. LITERATURA Za kolegij Obiteljsko pravo s osnovama građanskog procesnog prava obvezna je literatura: 1. Alinčić, M.; Hrabar, D.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007. 2. Triva. S., Dika, M.: Građansko parnično procesno pravo, Sedmo izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2004. : § 1, § 4, § 10, § 11, § 18, §§ 22-36, § 47, § 49, §§ 61-65, § 70, § 81, § 87, § 96, § 98, § 117, §§ 129-131, § 144, § 145, § 150, § 151, § 157, §§ 158-161, §§ 163-166. 3. Obiteljski zakon, Narodne novine br. 75/2014.

22

4. Izvješće Ustavnog suda o završnim odredbama (čl. 562. i 563.) Obiteljskog zakona, Narodne novine, br. 83/2014. 5. Zakon o privremenom uzdržavanju, Narodne novine, br. 92/2014. 6. Zakon o pravobranitelju za djecu, Narodne novine br. 96/2003. 7. Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, Narodne novine br. 137/2009., 14/2010., 60/2010. 8. Zakon o životnom partnerstvu osoba istog spola, Narodne novine br. 92/2014. 9. Zakon o suzbijanju diskriminacije, Narodne novine, br. 85/2008, 112/2012. 10. Zakon o medicinski pomognutoj oplodnji, Narodne novine br. 86/2012. Kao dopunska literatura preporuča se: Alinčić, M.; Bakarić Abramović, A.; Belajec, V.; Dika, M.; Hrabar, D.; Hrvatin, B.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.: Obiteljski zakon - tekst zakona s napomenama, uputama i sudskom praksom, III. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2013. NASTAVNI PLAN RADA PREDAVANJA Napomena: Uz navedena predavanja, u siječnju 2015. godine nastavnici Katedre za

građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu održat će nastavu iz materije

građanskog procesnog prava, u trajanju od četiri sata.

Datum

predavanja Broj sati

TEMA PREDAVANJA

1.

1.10.2014. 2.10.2014.

3 3

Uvod u obiteljsko pravo; Izvori obiteljskog prava; Bračno pravo – pojam i glavne značajke, pravne teorije o braku, definicije braka; Sklapanje braka; Oblik braka (građanski i vjerski) Pretpostavke za postojanje braka, sudski postupak i pravne posljedice nepostojanja braka; Pretpostavke za valjanost braka

2.

9.10.2014. 15.10.2014.

3 3

Osobna prava i dužnosti bračnih drugova; Prestanak braka – osnove prestanka; bračni spor Prestanak braka smrću; prestanak braka proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim; Razvod braka – pojam, razvod i rastava braka, sporazumni razvod braka, brakorazvodni uzroci;

23

3.

16.10.2014. 22.10.2014.

3 3

Poništaj braka; Posredovanje prije razvoda braka Izvanbračna zajednica; Istospolne zajednice

4.

23.10.2014. 29.10.2014.

3 3

Povijesni pregled pravnog uređenja odnosa roditelja i djece; Obiteljski status djeteta; Utvrđivanje majčinstva; Bračno očinstvo; Utvrđivanje očinstva priznanjem

5.

30.10.2014. 5.11.2014.

3 3

Utvrđivanje očinstva sudskim putem Osporavanje majčinstva i očinstva Pravno uređenje medicinski pomognute oplodnje

6.

6.11.2014.

3

Pravno uređenje odnosa roditelja i djece; Povijesni pregled, Prava djece – Konvencija o pravima djeteta, dobrobit djeteta

10.-14.11.2014.

Jesenski izvanredni ispitni rok

7.

19.11.2014. 20.11.2014.

3 3

Roditeljska skrb; pravno uređenje odnosa roditelja i djece u ObZ-u; Ostvarivanje roditeljske skrbi; nadležnost suda; nadležnost centra za socijalnu skrb Mjere za zaštitu osobnih interesa djece; Mjere za zaštitu imovinskih interesa djece

8.

26.11.2014. 27.11.2014.

3 3

Posvojenje – pojam i cilj Pretpostavke za zasnivanje posvojenja (pasivna i aktivna adoptivna sposobnost); međudržavno posvojenje

9.

3.12.2014. 4.12.2014.

3 3

Posvojenje – postupak zasnivanja (nadležnost, tijek postupka, odluka o posvojenju) Učinci posvojenja

10.

10.12.2014. 11.12.2014.

3 3

Pojam skrbništva; suvremene tendencije razvoja instituta skrbništva Skrbništvo - osnovna načela, nadležnost; vrste skrbništva; Pravni status skrbnika

11.

17.12.2014.

3

Skrbništvo za maloljetne osobe; Skrbništvo za poseban slučaj; Poseban skrbnik u postupcima u

24

18.12.2014.

3

kojima sudjeluje dijete – procesni položaj djeteta Lišenje poslovne sposobnosti; skrbništvo i roditeljska skrb za punoljetne osobe

24.12.2014. – 6.1.2015.

Božićni blagdani i novogodišnji blagdani (nema nastave)

12.

7.1.2015. 8.1.2015.

3 3

Uzdržavanje – pravna priroda i načela Uzdržavanje između bračnih drugova; uzdržavanje između izvanbračnih drugova i istospolnih partnera

13.

14.1.2015. 15.1.2015.

3 3

Uzdržavanje između roditelja i djece; Način određivanja uzdržavanja Uzdržavanje između ostalih srodnika; Sudski postupak; prestanak uzdržavanja

14.

21.1.2015. 22.1. 2015.

3 3

Imovinski odnosi bračnih i izvanbračnih drugova; bračna stečevina; Dugovi i darovi u bračnom pravu. Bračni ugovor; Troškovi poroda izvanbračnog djeteta; Imovinski odnosi roditelja i djece

15.

28.1.2015. 29.1. 2015.

3 3

Europsko obiteljsko pravo u nastajanju Repetitorij i potpisi

2.2.2015. -27.2.2015.

Zimski redoviti ispitni rok

PREDAVANJA – IZVANREDNI STUDENTI Napomena uz satnicu za kolegij Obiteljsko pravo s osnovama gpp-a: Uz navedena predavanja,

u siječnju 2015. godine nastavnici Katedre za građansko procesno pravo Pravnog fakulteta u

Zagrebu održat će nastavu iz materije građanskog procesnog prava, u trajanju od četiri sata.

Datum

Broj sati

TEMA PREDAVANJA

25

predavanja

1.

7.10.2014.

3

Uvod u obiteljsko pravo Izvori obiteljskog prava Bračno pravo – pojam i glavne značajke Sklapanje braka; Oblik braka (građanski i vjerski) Pretpostavke za postojanje braka Pretpostavke za valjanost braka

2.

14.10.2014.

3

Prestanak braka – osnove prestanka Razvod braka; Poništaj braka Izvanbračna zajednica Istospolne zajednice

3.

21.10.2014.

3

Obiteljski status djeteta Utvrđivanje majčinstva Bračno očinstvo

4.

28.10.2014.

3

Utvrđivanje očinstva priznanjem Utvrđivanje očinstva sudskim putem Osporavanje majčinstva i očinstva Pravno uređenje medicinski pomognute oplodnje

4.11.2014.

Dan Pravnog fakulteta u Zagrebu – nema nastave

10.-14.11.2014. Jesenski izvanredni ispitni rok

5.

18.11.2014.

3

Pravno uređenje odnosa roditelja i djece Prava djece Roditeljska skrb Ostvarivanje roditeljske skrbi Mjere za zaštitu osobnih i imovinskih interesa djece

6.

25.11.2014.

3

Posvojenje – pojam i cilj Pretpostavke za zasnivanje posvojenja (aktivna i pasivna adoptivna sposobnost)

26

7.

2.12.2014.

3

Postupak posvojenja Učinci posvojenja Međudržavno posvojenje

8.

9.12.2014.

3

Pojam skrbništva; suvremene tendencije razvoja instituta skrbništva Osnovna načela, nadležnost, vrste skrbništva Pravni status skrbnika

9.

16.12.2014.

3

Skrbništvo za maloljetne osobe Skrbništvo za poseban slučaj Lišenje poslovne sposobnosti Roditeljska skrb nakon punoljetnosti djeteta

10.

23.12.2014.

3

Uzdržavanje – pravna priroda i načela Uzdržavanje između bračnih drugova Uzdržavanje između izvanbračnih drugova

24.12.2014. do

6. 1. 2015.

Božićni blagdani i novogodišnji blagdani

11.

13.1.2015.

3

Uzdržavanje između roditelja i djece Uzdržavanje između ostalih srodnika Određivanje uzdržavanja Prestanak uzdržavanja

12.

20.1.2015.

3

Imovinski odnosi bračnih i izvanbračnih drugova; Dugovi i darovi u bračnom pravu Troškovi poroda izvanbračnog djeteta Imovinski odnosi roditelja i djece

13.

27.1.2015. 3

Europsko obiteljsko pravo Repetitorij, potpisi

SEMINARI

27

Seminari se održavaju jednom tjedno, u pravilu sukladno temama koje se u prethodnom i tom tjednu analiziraju na predavanjima.

28

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO S MATIČARSTVOM

NOSITELJI KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović SURADNIK: Dr. sc. Ivan Šimović STUDIJSKI PROGRAM: Preddiplomski studij javne uprave STATUS KOLEGIJA: Obvezni kolegij GODINA STUDIJA: Druga godina SEMESTAR: Treći semestar ECTS: 6 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja CILJ KOLEGIJA


2. Upoznati studente s ključnim institutima matičarstva 3. Osposobiti studente za pravilno rješavanje obiteljskopravnih problema u

praksi, čime se u svakodnevnom životu promiču vrednote snošljivosti i vladavine prava

ISHODI UČENJA NA RAZINI KOLEGIJA Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći:

Znanje - prepoznati značenje najvažnijih instituta obiteljskog prava u pravnom sustavu - definirati osnovne karakteristike matičarstva kao posebne državne službe - označiti posebna pravila matičarstva - izdvojiti osnovna načela uređenja obiteljskog prava

29

Razumijevanje - objasniti sve važne činjenice vezane uz predmet u praksi stručnim i laičkim

osobama - opisati smisao pojedinih obiteljskopravnih instituta - grupirati najvažnije elemente vezane uz pojedine institute obiteljskog prava - objasniti ulogu matičara u obiteljskopravnom uređenju - sažeti osnovne karakteristike najvažnijih instituta obiteljskog prava

Primjena

- interpretirati obiteljskopravne norme - koristiti dostupnu domaću stručnu literaturu - demonstrirati znanja i vještine stečene tijekom studija u praksi - primijeniti stečena znanja o pravima i dužnostima matičara u praksi

Analiza

- povezati stečena znanja i navike u svom daljnjem stručnom i akademskom

obrazovanju

- razlikovati temeljne značajke instituta obiteljskog prava - analizirati smisao pojedine pravne norme - povezati naučene elemente u holističku cjelinu - izdvojiti postupke u kojima je uloga matičara od iznimne važnosti

Sinteza

- samostalno predložiti rješenja jednostavnijih pravnih problema - planirati postupanje u praksi - formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred matičarstvo kao posebnu

državnu službu - osmisliti nove modele funkcioniranja državnih tijela u obiteljskopravnim

predmetima - upravljati postupcima koji su u nadležnosti matičara

Evaluacija - prosuditi kvalitetu zakonodavnih rješenja - procijeniti prednosti i nedostatke postojećeg obiteljskopravnog uređenja - preispitati vlastita stajališta te stajališta drugih s aspekta snošljivosti - vrednovati relevantne okolnosti svakog pojedinog slučaja te odabrati najbolje

rješenje u konkretnom pravnom predmetu koji se pojavi u praksi

OPĆE GENERIČKE VJEŠTINE

30

- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost kritičkog promišljanja o ključnim obiteljskopravnim - sposobnost prilagodbe novoj situaciji te promjenama zakonodavstva - sposobnost donošenja argumentiranih odluka te pravilnog i pravodobnog





1.2. Usmeni ispit Razina znanja 2 3.5. Usmeni ispit Usmeni ispit koji u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. 4. Kriterij ocjenjivanja 4.1. Završna ocjena ispita Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Očekuje se da student dobro vlada materijom obiteljskog prava i matičarstva, te da dobro poznaje temeljne postulate obiteljskog prava i matičarstva, kao i da je kadar uspješno riješiti jednostavnije poteškoće u primjeni norme u praksi. LITERATURA Za kolegij Obiteljsko pravo s matičarstvom obvezna je literatura:

31

1. Hrabar, D.; Korać, A.: Obiteljsko pravo s matičarstvom, Narodne novine, Zagreb, 2003. 2. Alinčić, M.; Hrabar, D.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007. (odgovarajući statusni dijelovi) 3. Obiteljski zakon, Narodne novine br. 75/2014. 4. Izvješće Ustavnog suda o završnim odredbama (čl. 562. i 563.) Obiteljskog zakona, Narodne novine, br. 83/2014. 5. Zakon o državnim maticama, Narodne novine br. 96/1993 6. Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o državnim maticama, Narodne novine, br. 76/2013. 7. Zakon o osobnom imenu, Narodne novine br. 118/2012. Kao dopunska literatura preporuča se: Alinčić, M.; Bakarić Abramović, A.; Belajec, V.; Dika, M.; Hrabar, D.; Hrvatin, B.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.: Obiteljski zakon - tekst zakona s napomenama, uputama i sudskom praksom, III. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Narodne novine, Zagreb, 2013. NASTAVNI PLAN RADA PREDAVANJA ZA REDOVITE STUDENTE

2.3.2015. Uvod u obiteljsko pravo, brak i postupak sklapanja braka

9.3.2015. Pretpostavke za sklapanje braka, pravne osnove prestanka braka

16.3.2015. Istospolne i izvanbračne zajednice

23.3.2015. Utvrđivanje i osporavanje podrijetla djeteta

30.3.2015. Prava djece

6.4.2015. Uskrsni ponedjeljak – nema nastave

13.-18.4.2015. Izvanredni ispitni rok – nema nastave

20.4.2015. Mjere za zaštitu osobnih i imovinskih interesa djece

27.4.2015. Posvojenje

4.5.2015. Skrbništvo

32

11.5.2015. Posebne vrste skrbništva

18.5.2015. Posebna pravila matičarstva, osobno ime

25.5.2015. Potpisi

PREDAVANJA ZA IZVANREDNE STUDENTE

15.1.2015. Bračno pravo, Utvrđivanje i osporavanje podrijetla djeteta

16.1.2015. Roditeljska skrb; Prava i djece te mjere za zaštitu interesa djece;

Posvojenje

19.1.2015. Skrbništvo; posebna pravila matičarstva

33

NAZIV KOLEGIJA: EUROPSKO OBITELJSKO PRAVO

NOSITELJI KOLEGIJA: Izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović SURADNIK: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac STUDIJSKI PROGRAM: Integrirani pravni studij STATUS KOLEGIJA: Izborni kolegij GODINA STUDIJA: Peta godina SEMESTAR: Deveti semestar ECTS: 2 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja CILJ KOLEGIJA

1. Upoznati studente s razvojem europskog obiteljskog prava 2. Ukazati studentima na trajne vrijednosti koje nacionalna obiteljska

zakonodavstva imaju u suvremenom društvu 3. Osposobiti studente za razumijevanje i primjenu europskog obiteljskog prava

u praksi ISHODI UČENJA NA RAZINI KOLEGIJA Nakon uspješno savladanog predmeta, student će moći: Znanje

- prepoznati faze razvoja europskog obiteljskog prava - prepoznati značenje najvažnijih instituta obiteljskog prava - definirati najvažnije institute obiteljskog prava na nacionalnoj razini i

europskoj razini - izdvojiti osnovna načela uređenja obiteljskog prava

34

Razumijevanje - razumjeti međuodnose organizacija unutar kojih se europsko obiteljsko pravo

razvija - diskutirati o važnim društvenim i pravnim temama, na temelju valjanih

pravnih argumenata - opisati smisao i doseg pojedinih obiteljskopravnih instituta - grupirati najvažnije elemente i spoznaje vezane uz pojedine institute - izraziti svoje mišljenje o aktualnim pitanjima, na temelju provedene pravne

analize - identificirati trendove razvoja europskog obiteljskog prava - razumjeti pravnu stečevinu Europske unije u području obiteljskog prava i

povezanost acquis-a s nacionalnim obiteljskim pravom - razumjeti značenje prakse Europskog suda za ljudska prava i Europskog suda

za razvoj obiteljskog prava Primjena

- primijeniti stečena znanja u procjeni sudske prakse europskih sudova - koristiti dostupnu domaću i inozemnu stručnu literaturu - koristiti pretraživače baza europske sudske prakse - demonstrirati znanja i vještine stečene tijekom studija u praksi

Analiza

- razlikovati temeljne značajke instituta koje su trajne od promjenjivih obilježja - izračunati financijske implikacije određenih instituta te trošak koji

činjenje/nečinjenje državnih tijela uzrokuje za državu - usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja tijekom povijesti sa sadašnjim



obiteljskog prava Sinteza

- predložiti argumentirane promjene europskog obiteljskog prava de lege ferenda - formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred obiteljsko pravo - formulirati nacionalne značajke koje je vrijedno zadržati u procesima

harmonizacije i unifikacije - formulirati osnovne opasnosti koje se postavljaju pred nacionalne

obiteljskopravne sustave

Evaluacija - prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi

35

- procijeniti prednosti i nedostatke postojećeg obiteljskopravnog uređenja - preispitati vlastita stajališta te stajališta drugih s aspekta snošljivosti - zaključiti o provedivosti i smislenosti europskih integracijskih procesa


- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost kritičkog promišljanja o ključnim obiteljskopravnim pitanjima - sposobnost pravilne primjene odredaba europskog obiteljskog prava u praksi





1.1. Esej Razina znanja 4 1.2. Usmeni ispit Razina znanja 2 4.2. Esej Samostalno izrađeni esej smatra se potvrdom da je student dobro svladao temelje europskog obiteljskog prava. Na temelju proučene relevantne literature, u eseju se analiziraju relevantne činjenice te donose vlastiti zaključci. Od studenta se očekuje dobro razumijevanje materije, kao i iznošenje pravno argumentiranih zaključaka.

4.3. Usmeni ispit Usmeni ispit koji u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. 5. Kriterij ocjenjivanja

36

5.1. Ocjena eseja 5.2. Ocjena usmenog dijela ispita 5.3. Završna ocjena ispita 2.1. Ocjena eseja Esej se ocjenjuje prema uobičajenim kriterijima za ocjenu studentskih radova: dobar odabir teme rada, korištenje odgovarajuće literature, odgovarajuće strukturiranje rada, iznošenje vlastitih razmišljanja i zaključaka, uz primjereno navođenje izvora u bilješkama i popisu literature. Eseji se ocjenjuju ocjenama od nedovoljan do izvrstan.

2.2. Ocjena usmenog dijela ispita

Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. 2.3. Završna ocjena ispita

Završna ocjena ispita prosjek je ocjene postignute iz eseja kao i usmenog ispita. Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. No, u slučajevima kad je jedan segment bitno uspješniji od drugog, u pravilu su to usmeni dijelovi ispita, moguće je postići i ocjenu višu od one koja se ostvari matematičkim izračunom. LITERATURA Za kolegij Europsko obiteljsko pravo obvezna je literatura:

1. Alinčić, M.; Hrabar, D.; Jakovac-Lozić, D.; Korać Graovac, A.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja)

2. Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2013.

3. Majstorović, I.: Harmonizacija i unifikacija europskoga obiteljskog prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost, Poslijediplomski doktorski studij iz građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti, Zagreb, 2009. – odabrana poglavlja

37

Dopunska literatura:

1. Alinčić, M.: Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u europskim dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 25-37.

2. Hrabar, D.: Nova procesna prava djeteta – europski pogled, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 65-76.

3. Korać Graovac, A.: Hrvatsko obiteljsko pravo pred Europskim sudom za ljudska prava, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 39-51.

4. Majstorović, I.: Europski pravni kontekst i značenje za hrvatsko materijalno obiteljsko pravo, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 77-91.

5. Hrabar, D. (ur.): Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost, Poslijediplomski doktorski studij iz građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti, Zagreb, 2010.

38

NAME OF THE COURSE: FAMILY LAW

LECTURERS: Prof. Dubravka Hrabar, Ph. D.; Prof. Aleksandra Korać Graovac, Ph. D.; Associate prof. Irena Majstorović, Ph.D.; Ivan Šimović, Ph.D. PROGRAMME: Integrated legal studies STATUS OF THE COURSE: Elective, intended for Erasmus exchange students only ECTS: 8 ECTS AIMS OF THE COURSE

1. Inform the students of the basic institutes of family law and their permanent value in contemporary society

2. Present to the students the most important family law issues, introduce them with the trends in family law development as well as to focus on the significance of respecting the fundamental family law principles as preconditions of proper regulation of intimate relationships between family members

3. Promote the values of tolerance and the rule of law The most important issues analysed during the course are: concept and

characteristics of family law, family law relationships, the status of family law in the

legal system, marriage law (notion, development), extramarital unions, relationships

between parents and children, children’s rights, adoption, guardianship,

maintenance, property relationships and European family law. The starting point are

Croatian family law provisions, which form a basis for further discussions, mostly

regarding universal and comparative topics.

LEARNING OUTCOMES Having successfully finished the course, the student shall be able to: Knowledge

- define the importance of most important family law institutes within the legal system

- define open questions - list the most important family law institutes

39

- name the fundamental principles of family law regulation Comprehension

- discuss the important social and legal topic, on the basis of valid legal arguments

- describe the contents and scope of particular family law institutes - explain the meaning of passing the family law regulations, as a means of

intervening in the relationships between family members - report on the open questions, on the basis of the legal analysis - identify the trends in family law - recognise the basic characteristics of the most important institutes of family

law Application

- interpret family law provisions - use current professional literature - demonstrate knowledge and skills acquired during the studies - demonstrate high level of understanding of family law provisions

Analysis

- distinguish basic and permanent characteristics of family law institutes from the variable ones

- analyse the meaning of a particular legal provision and its consequences - compare universal family law provisions during history to the contemporary

state - select key questions in which family law systems require improvements

Synthesis

- propose the needed changes of family law systems de lege ferenda - formulate basic challenges family law is facing - construct new models of functioning of state bodies in family law matters - assemble relevant court practice of European courts (European court of

human rights and European court of justice) in regards important family law institutes

Evaluation

- judge the quality of legislative changes and practical procedures - assess the advantages and shortcomings of family law systems de lege lata - evaluate one's standpoints from the viewpoint of tolerance - assess the quality of common European family law principles

40

BASIC GENERICAL SKILLS

- competence to critically assess the most important family law issues - competence to reach legal conclusions independently - competence to understand the similarities and differences in European family

law systems - competence to assess the challenges of harmonisation and unification of

family legislation in Europe MEANS OF TESTING THE LEARNING OUTCOMES

5. Forms of testing the learning outcomes

Forms of testing the learning outcomes Level of knowledge in accordance to the Law on Croatian qualifications framework

1.1. Participation at the group discussion Level of knowledge 4 1.1. Written examination Level of knowledge 2 1.2. Oral examination Level of knowledge 2 5.4. Participation at the group discussion

Students are supposed to actively participate in group discussions during lectures, regarding the beforehand defined topic. The students are supposed to prepare for each class and to provide their contribution, which is systematically evaluated. For students are encouraged to prepare presentations regarding interesting family law topics as well. 5.5. Written examination Written examination is the test of knowledge with the open questions in the form of an essay. The student is expected to show good knowledge and understanding of family law. 5.6. Oral examination The oral examination in general represents more than accurate reproduction of the learnt facts. The student is expected to understand basic family law principles and institutes and to present valid argumentation of his/her conclusions.

41

6. Assessment criteria 6.1. Final grade of the course (written and oral examination) The written examination consists of six questions with open questions of an essay type. The answers to each question can be graded with maximally 5 points, and the passing grade is achieved by having acquired 50% of total points. The written examination is graded in accordance with the following scale: Number of points Grade 0-14 Insufficient (1) 15-18 Sufficient (2) 19-23 Good (3) 24-27 Very good (4) 28-30 Excellent (5) The oral examination is a means to evaluate and asses the knowledge and understanding of the student during a discussion. The final grade of the examination as a rule represents arithmetic mean of the results achieved on the written and the oral part of the examination. In case a student has achieved significantly better result in one of the segments, it is possible that the final grade is defined higher than the one deriving from mathematical calculation. Also taken into consideration, especially in border cases, is the contribution to the student to the group discussions during the lectures. LITERATURE The literature consists of working materials and the literature list. Working material shall consist of the translation of the (former) Croatian Family Act.

The literature list includes:

a. Hrabar, Dubravka: Family law, in: Josipović Tatjana (ed.): Introduction to the

Law of Croatia, Wolters Kluwer, Law & Business, August 2014, pp. 217-243.

b. Jakovac-Lozić, Dijana: Republic of Croatia in the Light of Legislative Reforms

Related to Marriage and Other Forms of Family Life // The International

42

Survey of Family Law / Bainham, Andrew (Ed.). The Hague/Boston/London :

Martinus Nijhoff Publishers, 1999.

c. Hrabar, Dubravka: Children's Rights within the Family. // International

Journal of Children's Rights. 17 (2009) ; pp 1-23.

d. Hrabar, Dubravka: Facing Family violence - A Family Law Answer to the

Child's Protection // The International Survey of Family Law 1997 / Bainham,

Andrew (Ed.). The Hague/Boston/London : Martinus Nijhofff Publishers, 1997.

pp. 127-135.

e. Hrabar, Dubravka: Legal status of cohabitants in Croatia // Die Rechtstellung

nichtehelicher Lebensgemeinschaften - The Legal Status of Cohabitans /

Scherpe, Jens M. ; Yassari, Nadjma (Ed.)., Tübingen : Max-Planck-Institut für

ausländisches und internationales Privatrecht, 2005. pp. 399-414.

f. Korać, Aleksandra: Pros and Cons: Family Policy and Legislative Dilemmas in

Regulating De Facto Unions // Marriage and Quasi-Marital Relationships in

Central and Eastern Europe, from the 2006 Vienna Colloquium on Marriage /

Wardle, Lynn D. ; Scott Loveless, A. (Ed.). Provo, Utah, SAD : BUY Academic

Publishing, 2008. pp. 237-251.

g. Hrabar, Dubravka: The Reform of Adoption Law - a Chance for Better and

More Adoptions in the Light of Children's Rights // The International Survey

of Family Law 2000 Edition / Andrew Bainham (Ed.). Bristol : The

International Society of Family Law, 2000. pp. 109-117.

h. Hrabar, Dubravka: The protection of weaker family members - The

ombudsman for children, the same sex unions, family violence and family law

// The international survey of family law, 2004 Edition / Bainham, A. (Ed.). The

Hague, Boston, London : Martinus Nijhoff Publishers, 2004. pp. 111-122.

SCHEDULED LECTURES

1. 7th October 2014 Introductory meeting

2. 14th October 2014 Introductory provisions of Croatian family act and

marriage law

3. 21st October 2014 Establishment and contesting of maternity and

paternity

43

4. 28th October 2014 Rights of the child and the Convention of the rights of

the child

5. 4th November 2014 Day of the Faculty of law Zageb – lectures are not held

6. 11th November 2014 Examination period

7. 18th November 2014 Family violence

8. 25th November 2014 Measures for the protection of personal and property

interests of a child

9. 2nd December 2014 Adoption

10. 9th December 2014 Guardianship

11. 16th December 2014 Maintenance

12. 13th January 2015 Property relationships

13. 20th January 2015 European family law

14. 27nd January 2015 Selected cases against Croatia before the ECHR

44

SPECIJALISTIČKI STUDIJ PRAVA DJECE

NAZIV KOLEGIJA: UVOD U PRAVA DJECE

NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar SURADNIK U NASTAVI: Izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović STUDIJSKI PROGRAM: Sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij prava djece STATUS KOLEGIJA: Obvezni kolegij GODINA STUDIJA: Prva SEMESTAR: Prvi semestar ECTS: 6 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i konzultacije CILJ KOLEGIJA

1. Prihvaćanje ideje postojanja prava djece kao podskupine ljudskih prava 2. Prepoznavanje društvenih utjecaja koji determiniraju ostvarivanje prava djece 3. Razumijevanje međunarodne legislative u zaštiti prava djece 4. Prepoznavanje mogućnosti neposredne primjene međunarodnih dokumenata

u zaštiti prava djece ISHODI UČENJA NA RAZINI KOLEGIJA Nakon uspješno svladanog predmeta, student će moći: Znanje

- prepoznati obilježja najvažnijih obiteljskopravnih instituta u okviru kojih se štite prava djece

45

- označiti društvene čimbenike koji utječu na prepoznavanje dječjih potreba i nastanak njihovih prava

- definirati ključne međunarodne dokumente relevantne za prava djece - izdvojiti najvažnija obilježja Konvencije o pravima djeteta

Razumijevanje

- diskutirati o najvažnijim izazovima za zaštitu prava djece u suvremenom društvu

- opisati moguće protokole postupanja u slučajevima povrede prava djece - grupirati prava djece zajamčena Konvencijom o pravima djeteta prema

različitim kriterijima - objasniti filozofsko-pravne temelje nastanka prava djece - izraziti argumentirano mišljenje o mogućim pobošljanjima prava djece - identificirati ključne dionike u društvu čija aktivnost posredno ili neposredno

utječe na prava djece

Primjena - interpretirati pravne norme usmjerene zaštiti prava djece - koristiti korpus pravne literature o zaštiti prava djece - demonstrirati sposobnost pronalaženja i razumijevanja sudske i upravne

prakse koja se odnosi na prava djece - izabrati načela obiteljskoga prava koja su najvažnija za zaštitu prava djece te

diskutirati o njihovoj vrijednosti i dosegu Analiza

- razlikovati pojedinačne povrede prava djece od sustavnih kršenja prava djece te predložiti odgovarajuća djelovanja

- analizirati razlike između obiteljskopravne teorije i prakse u zaštiti prava djece - izračunati posljedice nedjelovanja državnih tijela nadležnih za zaštitu prava

djece - usporediti nacionalna i nadnacionalna djelovanja, osobito na razini Eurospke

unije i Vijeća Europe - usporediti nacionalnu sudsku praksu s praksom Europskog suda za ljudska

prava i Europskoga suda Sinteza

- sastaviti popis relevantne znanstvene i stručne literature kao polazište istraživanja pojedinog prava djece

- planirati istraživanje usmjereno poboljšanju konkretnog položaja prava djece u praksi

- predložiti pravila dobrog postupanja u praksi s ciljem zaštite prava djece - formulirati protokole postupanja u slučajevima povreda prava djece

46

- osmisliti argumentirane prijedloge usavršavanja postojećih postupanja Evaluacija

- prosuditi doseg i značenje Konvencije o pravima djeteta - procijeniti značenje hrvatskog obiteljskopravnog sustava u širem okruženju - preispitati ostvarivanje načela najboljeg interesa djeteta u praksi hrvatskih

sudskih i upravnih tijela - vrednovati sustav obiteljskopravne teorije i prakse - zaključiti o međupovezanosti pravnih grana u kojima se štite prava djece sa

širom društvenim okruženjem - ocijeniti ostvarenje postupovnih prava djeteta u svakodnevnom postupanju

državnih tijela - usporediti vrijednosni sustav koji je uspostavljen hrvatskim obiteljskim

pravom s europskim rješenjima OPĆE GENERIČKE VJEŠTINE

- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost kritičkog promišljanja o pravima djece kao specifičnoj podvrsti

ljudskih prava, sa svim specifičnostima koje proizlaze iz dobi i (ne)zrelosti djeteta

- sposobnost prepoznavanja ugroženosti prava djece u praksi te mogućnosti pravilnog i pravodobnog reagiranja





1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Razina znanja 4 1.2. Usmeni ispit Razina znanja 3

47

1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se nadopunjuju znanja, iskustva i interesi predavača i studenata. Po završetku analize pojedine teme, u grupnoj se raspravi pobliže razjašnjavaju otvorena i prijeporna pitanja te komentiraju aktualne teme. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi. 1.2. Usmeni ispit Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. Budući da je studij interdisciplinarne prirode, očekuje se potvrda stečenih znanja, kako u matičnoj struci svakog polaznika, tako i temeljnih pravnih znanja koja stječu tijekom izučavanja kolegija. 2. Kriterij ocjenjivanja Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom usmenog ispita, no svakako se vrednuje i aktivnost u nastavi te sudjelovanje u grupnim raspravama. Nastavnik formira ocjenu sukladno ovim parametrima, u skali od nedovoljne (1) do izvrsne (5) ocjene. LITERATURA Za kolegij Uvod u prava djece, obvezna literatura je: - Alinčić M., Hrabar D., Jakovac-Lozić D., Korać Graovac A., Obiteljsko pravo,

Narodne novine, Zagreb, 2007., str. 217-305. - Hrabar, D. (ur.), Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava, Pravni fakultet u

zagrebu, 2010. o Hrabar, D., O potrebi izmjene obiteljskopravnih odredaba u Ustavu

Republike Hrvatske, str. 1-7. o Hrabar D., Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava – nov

doprinos promicanju dječjih prava, str. 291-304. o Hrabar D., Protokoli uz Konvenciju o pravima djeteta, str. 305-336.

48

- Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.), Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2013.

o Majstorović, I., Obiteljsko pravo kao različitost u jednistvu: Europska unija i Hrvatska, str. 1-24.

o Hrabar, D., Prava djece u Europskoj uniji – pravni okvir, str. 53-71. NASTAVA Nastava se održava u obliku predavanja u ukupnom trajanju od 15 sati. Upis nove, treće generacije polaznika studija očekuje se u rujnu 2015. godine, te će se predavanja iz kolegija Prava djece u obiteljskom zakonodavstvu očekivano održati tijekom listopada 2015. godine. Pravni fakultet, kao nositelj studijskog programa, pritom zadržava pravo nepokretanja nastave za novu generaciju studenata ako se prijavi premali broj zainteresiranih polaznika.

49

NAZIV KOLEGIJA: PRAVA DJECE U OBITELJSKOM

ZAKONODAVSTVU

NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar SURADNICI U NASTAVI: Prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozić, prof. dr. sc. Nenad Hlača, doc. dr. sc. Anica Čulo Margaletić STUDIJSKI PROGRAM: Sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij prava djece STATUS KOLEGIJA: Obvezni kolegij GODINA STUDIJA: Prva SEMESTAR: Prvi semestar ECTS: 6 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i konzultacije CILJ KOLEGIJA

1. Upoznati studente s pravima djece zaštićenima obiteljskim zakonodavstvom i odgovarajućim pravima, dužnostima i odgovornostima roditelja

2. Izučavanje pojedinih prava djeteta, osobito u tzv. rizičnoj skupini djece i njihovim pravima glede odnosa s vlastitim roditeljima

3. Zaključiti o međupovezanosti različitih prava djece uz isticanje vrijednosti interdisciplinarnog i holističkog pristupa pitanjima prava djece


- prepoznati obilježja najvažnijih obiteljskopravnih instituta - označiti zakonski okvir uređenja pravnog položaja djece

50

- definirati najvažnija pravna i društvena područja u kojima interesi djeteta mogu biti ugroženi

- izdvojiti ključne mehanizme zaštite dobrobiti djece Razumijevanje

- diskutirati o stupnju zaštite prava djece u hrvatskom obiteljskom zakonodavstvu i praksi

- opisati pravne mehanizme zaštite dobrobiti djece - objasniti razloge uspostavljenog sustava - izraziti vlastita argumentirana razmišljanja o modalitetima i dosezima zaštite

djece - identificirati obitelj kao važan čimbenik ostvarivanja i zaštite prava djece

Primjena

- interpretirati pravna pravila - koristiti odgovarajuću stručnu i znanstvenu literaturu u istraživanju pojedinog

pitanja - demonstrirati razumijevanje teorije putem pravilne primjene u praksi - sprovesti načela Konvencije o pravima djeteta u praksi na način da se u

svakom pojedinačnom slučaju štiti dobrobit djeteta - izabrati najbolje rješenje u konkretnom slučaju koji bi se u praksi pojavio

Analiza

- razlikovati pojedinačne od sustavnih kršenja prava djece - analizirati uzroke i posljedice kršenja prava djece - izračunati financijske implikacije koje slijede po izdvajanju djeteta iz obitelji u

slučajevima ugroženosti njihovih prava - usporediti hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo s inozemnim rješenjima - izdvojiti najprijepornija pitanja zaštite prava djece - povezati istraženu materiju u koherentni sustav - ispitati međuovisnost prava djece, osobito u slučajevima njihove ugroženosti

Sinteza

- predložiti poboljšanja zakonskih rješenja - predložiti poboljšanja primjene obiteljskopravnih odredaba u praksi - formulirati razloge i doseg pojedinih zakonskih rješenja - osmisliti protokole postupanja u pojedinim praktičnim situacijama, kako bi se

što cjelovitije zaštitila dobrobit djeteta Evaluacija

- prosuditi značenje zakonskih ovlasti nadležnih tijela u zaštiti prava djece - procijeniti značenje hrvatskog obiteljskopravnog sustava u širem okruženju

51

- preispitati rizične situacije u praksi, osobito kad je riječ o razvodom ugroženoj djece i djeci pod skrbništvom

- vrednovati sustav obiteljskopravne teorije i prakse - usporediti hrvatski obiteljskopravni sustav s ostalim nacionalnim te

nadnacionalnim rješenjima, osobito onima Vijeća Europe te Europske unije OPĆE GENERIČKE VJEŠTINE

- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost kritičkog promišljanja o pitanjima prava djece u obiteljskom

zakonodavstvu - sposobnost prepoznavanja stanja ugroženosti dobrobiti djeteta u praksi - sposobnost donošenja argumentiranih odluka te pravilnog i pravodobnog

postupanja u praksi, kako bi se što prije uspostavilo pravno i faktično stanje u kojem se ostvaruje dobrobit djeteta





1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Razina znanja 4 1.2. Usmeni ispit Razina znanja 3 1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se nadopunjuju znanja, iskustva i interesi predavača i studenata. Po završetku analize pojedine teme, u grupnoj se raspravi pobliže razjašnjavaju otvorena i prijeporna pitanja te komentiraju aktualne teme. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi. 1.2. Usmeni ispit

52

Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. Budući da je studij interdisciplinarne prirode, očekuje se potvrda stečenih znanja, kako u matičnoj struci svakog polaznika, tako i temeljnih pravnih znanja koja stječu tijekom izučavanja kolegija.

2. Kriterij ocjenjivanja Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom usmenog ispita, no svakako se vrednuje i aktivnost u nastavi te sudjelovanje u grupnim raspravama. Nastavnik formira ocjenu sukladno ovim parametrima, u skali od nedovoljne (1) do izvrsne (5) ocjene. LITERATURA Za kolegij Prava djece u obiteljskom zakonodavstvu, obvezna literatura je:

- Alinčić M., Hrabar D., Jakovac-Lozić D., Korać Graovac A., Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007., str. 217-305.

- Hrabar, D. (ur.), Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava, Pravni fakultet u zagrebu, 2010.

o Hrabar, D., Zastupanje djece i postupovna prava djeteta pred sudskim i upravnim tijelima u obiteljskopravnim stvarima, str. 337-353.

o Jakovac-Lozić, D.: Dijete kao titular prava na slobodu savjesti, vjerskog ili drugog uvjerenja, str. 355-376.

o Jakovac-Lozić, D.: Susreti i druženja s odvojenim roditeljem u presudama Europskog suda za ljudska prava, str. 377-427.

o Korać Graovac, A.: Sadržaj i doseg prava na poštovanje obiteljskog života u presudama Europskog suda za ljudska prava, str. 429-466.

o Rešetar, B.: Pravo na susrete i druženja prema Konvenciji o pravima djeteta, str. 557-565.

o Hrabar D., Posvojenje na razmeđi interesa posvojitelja i posvojenika, str. 567-596.

o Hrabar, D.: Pravo na privatnost i pravo na saznanje podrijetla – nove smjernice instituta posvojenja, str. 597-616.

o Jakovac-Lozić, D., Vetma, I.: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji interes djeteta, str. 617-652.

53

NASTAVA Nastava se održava u obliku predavanja u ukupnom trajanju od 15 sati. Upis nove, treće generacije polaznika studija očekuje se u rujnu 2015. godine, te će se predavanja iz kolegija Prava djece u obiteljskom zakonodavstvu očekivano održati tijekom studenoga 2015. godine. Pravni fakultet, kao nositelj studijskog programa, pritom zadržava pravo nepokretanja nastave za novu generaciju studenata ako se prijavi premali broj zainteresiranih polaznika.

54

NAZIV KOLEGIJA: PRAVO DJETETA NA UZDRŽAVANJE

NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac STUDIJSKI PROGRAM: Sveučilišni interdisciplinarni specijalistički studij prava djece STATUS KOLEGIJA: Izborni kolegij GODINA STUDIJA: Prva SEMESTAR: Drugi semestar ECTS: 6 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i konzultacije CILJ KOLEGIJA

1. Razumijevanje instituta obiteljskopravnog uzdržavanja u kontekstu ostvarenja prava djeteta

2. Razumijevanje sudskih postupaka o uzdržavanju djeteta i o mogućnostima sklapanja sudske i izvansudske nagodbe

3. Znanja o kriterijima za određivanje uzdržavanja. ISHODI UČENJA NA RAZINI KOLEGIJA Nakon uspješno svladanog predmeta, student će moći: Znanje

- prepoznati obilježja obiteljskopravnog instituta uzdržavanja - definirati osnovna obilježja načina donošenja i sadržaja sudske presude i

nagodbe o uzdržavanju - označiti osobe koje su obvezne uzdržavati dijete kao primarni i supsidijarni

obveznici - izdvojiti roditelje kao osobe na kojima leži primarna odgovornost skrbi za

dijete

55

Razumijevanje - diskutirati o ulozi roditelja kao primarnih obveznika brige za dijete općenito,

te uzdržavanja djeteta posebice - opisati načine na koji bi društvo trebalo poduprijeti roditelje u ostvarenju

roditeljske uloge, između ostalog u području uzdržavanja - grupirati postupke u kojima se odlučuje o pravu djeteta na uzdržavanje te

ukazati na njihove specifičnosti - objasniti značenje prava djeteta na životni standard koji treba biti primjeren

djetetovom tjelesnom, duševnom, duhovnom, ćudorednom i društvenom razvoju

- izraziti argumentirano mišljenje o nužnosti ostvarenja prava djeteta na uzdržavanje u svakom pojedinom slučaju

Primjena

- interpretirati obiteljskopravne norme usmjerene na zaštitu djece u okviru instituta uzdržavanja

- koristiti i razumjeti odgovarajuće pravne izvore kojima se štiti pravo djeteta na uzdržavanje na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini

- demonstrirati sposobnost sastavljanja tužbe za uzdržavanje - sprovesti intenciju zakonodavca u praktičnim situacijama, s ciljem zaštite

dobrobiti djeteta Analiza

- razlikovati obilježja obiteljskopravnog instituta uzdržavanja, osobito vezano uz pravo djeteta na uzdržavanje

- analizirati međuodnos nadležnih tijela koja sudjeluju u ostvarenju prava djeteta na uzdržavanje

- izračunati prosječne potrebe djeteta na temelju parametara koji se uobičajeno slijede u definiranju podatka o minimalnim iznosima koji se trebaju određivati za uzdržavanje djeteta

- usporediti potporu koju roditelji dobivaju u hrvatskom pravnom okruženju s onima na razini Europe

- izdvojiti rješenja koja se mogu smatrati pravilima dobre prakse Sinteza

- sastaviti protokole postupanja u slučajevima ugroze prava djeteta na uzdržavanja

- izračunati sredstva potrebna za uzdržavanje djece prema dobi - predložiti nove načine socijalne potpore države - osmisliti moguće alternativne načine ostvarenja prava djeteta na uzdržavanje,

osobito u slučajevima kad obveznici uzdržavanja izbjegavaju izvršenje svoje obveze

56

Evaluacija - prosuditi doseg i kvalitetu potpore državnih tijela u ostvarenju prava djeteta

na uzdržavanje - procijeniti značenje hrvatskog obiteljskopravnog sustava u širem okruženju - preispitati dosege alimentacijskih fondova kao mehanizma pomoći obiteljima - vrednovati sustav obiteljskopravne teorije i prakse - zaključiti o vrijednosti koju uzdržavanje djeteta ima za ostvarenje njegovih

ostalih prava OPĆE GENERIČKE VJEŠTINE

- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost pravilnog i pravodobnog reagiranja u praktičnim situacijama

ugroze prava djeteta na uzdržavanje u praksi - sposobnost promišljanja o obitelji (ponajprije roditelja) kao primarnom

obvezniku ostvarenja prava na uzdržavanje djeteta te državi koja također snosi odgovornost za ostvarenje toga prava u svim slučajevima kad je to pravo djeteta ugroženo





1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Razina znanja 4 1.2. Pisani rad Razina znanja 6 1.3. Usmeni ispit Razina znanja 2

1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi

Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se nadopunjuju znanja, iskustva i interesi predavača i studenata. Po završetku analize pojedine teme, u grupnoj se raspravi pobliže razjašnjavaju otvorena i prijeporna pitanja te komentiraju aktualne teme. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi.

57

1.2. Pisani rad - esej U dogovoru s nositeljem kolegija, student može izraditi pisani rad u opsegu oko 15 autorskih kartica. Svrha je rada analizirati obilježja ili činjenice jednog ili više slučajevima te podvrgavanje kriterijima klasifikacije ili definicije nekog fenomena. Nastoji se poticati analitičke sposobnosti studenta, kako bi se studentima olakšao rad u praksi.

1.3. Usmeni ispit Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. Budući da je studij interdisciplinarne prirode, očekuje se potvrda stečenih znanja, kako u matičnoj struci svakog polaznika, tako i temeljnih pravnih znanja koja stječu tijekom izučavanja kolegija.

2. Kriterij ocjenjivanja Ocjenjivanje ovisi o odluci studenta hoće li pisati rad ili pristupiti usmenom ispitu. U oba se slučaja od studenta očekuje dobro poznavanje i razumijevanje ispitne materije, kao i povezivanje činjenica i instituta. Ocjena pisanog rada preporučenog opsega oko 15 autorskih kartica u pisanom obliku rezultat je reprodukcije i organizacije činjenica iz domaće i inozemne literature. Od studenta se očekuje razumijevanje i povezivanje činjenica, te iznošenje vlastitih kritičkih osvrta na odabranu temu. Nastavnik formira ocjenu sukladno ovim parametrima, u skladi od nedovoljne (1) do izvrsne (5) ocjene. Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom usmenog ispita, no svakako se vrednuje i aktivnost u nastavi te sudjelovanje u grupnim raspravama. I opet, nastavnik formira ocjenu sukladno ovim parametrima, u skladi od nedovoljne (1) do izvrsne (5) ocjene. LITERATURA Za kolegij Pravo djeteta na uzdržavanje, obvezna literatura je:

58

- Alinčić M. Hrabar D., Jakovac-Lozić D., Korać Graovac A., Obiteljsko

pravo, Zagreb, 2007, dijelovi koji se odnose na uzdržavanje - Alinčić M., Bakarić Abramović A., Belajec V., Dika M., Hrabar D., Hrvatin

B.; Jakovac-Lozić D., Korać Graovac A.: Obiteljski zakon, III. izm. i dop. izd., Zagreb, 2013., dijelovi koji se odnose na uzdržavanje djece;

- Implementation Handbook for the Convention on the Rights of the Child, New York, Geneva, 2007, poglavlje: Child's right to an adequate standard of living.

Za kolegij Pravo djeteta na uzdržavanje, dopunska literatura je: - Ivančić-Kačer B., Uzdržavanje s naglaskom na uzdržavanje između roditelja i

djece; Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i prakse, Zagreb, 2005, 733-746. - Rešetar B., Državni predujam za uzdržavanje djece, Revija za socijalnu

politiku, 12, 2005, 2, 157-173. NASTAVA Nastava se održava u obliku predavanja u ukupnom trajanju od 15 sati. Upis nove, treće generacije polaznika studija očekuje se u rujnu 2015. godine, te će se predavanja iz kolegija Prava djece u obiteljskom zakonodavstvu očekivano održati tijekom svibnja, lipnja i srpnja 2016. godine. Pravni fakultet, kao nositelj studijskog programa, pritom zadržava pravo nepokretanja nastave za novu generaciju studenata ako se prijavi premali broj zainteresiranih polaznika.

59

SPECIJALISTIČKI STUDIJ OBITELJSKA MEDIJACIJA

NAZIV KOLEGIJA: MEDIJACIJA OBITELJSKOPRAVNIH SPOROVA

NOSITELJI KOLEGIJA: Izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović, doc. dr. sc. Ivana Milas Klarić SURADNIK U NASTAVI: Doc. dr. sc. Anica Čulo Margaletić STUDIJSKI PROGRAM: Specijalistički studij obiteljske medijacije STATUS KOLEGIJA: Obvezni kolegij GODINA STUDIJA: Prva SEMESTAR: Drugi semestar ECTS: 6 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i konzultacije CILJ KOLEGIJA

1. Produbljivanje znanja o iznimno složenim procesima obiteljskopravne medijacije

2. Osvještavanje mogućnosti i prednosti alternativnog rješavanja sporova u svim obiteljskopravnim institutima

3. Promišljanje o nužnosti državne pomoći obitelji s ciljem visoke razine zaštite subjektivnih prava građana


60

Znanje - prepoznati najvažnija obilježja obiteljskopravnih instituta u svjetlu mogućnosti

medijacije - označiti područja u kojima medijacija još nije zaživjela, a koristi od medijacije

bi bile višestruke - definirati značajke postojećeg pravnog okvira medijacije - izdvojiti specifičnosti obiteljskog prava koje zahtijevaju posebna medijacijska

pravila Razumijevanje

- diskutirati o poteškoćama koje otvara nedostatno usavršen pravni sustav medijacije

- opisati izazove s kojima se susreću obiteljski medijatori u praksi - objasniti razloge nedovoljno razvijene opće društvene svijesti o medijaciji - identificirati ključne dionike čija bi aktivnost trebala pridonijeti boljoj

prihvaćenosti medijacije u društvu

Primjena - interpretirati pravne norme na način da se ostvaruje cilj zakonodavca i zaštita

subjektivnih prava građana - koristiti korpus pravne literature iz područja obiteljske medijacije - demonstrirati sposobnost pronalaženja i razumijevanja sudske i upravne

prakse - izabrati najvažnije sudske i upravne odluke kao smjernice dobroga postupanja

Analiza

- razlikovati pojedinačne poteškoće u obiteljskoj medijaciji od sistemskih pogrešaka koje postoje uslijed tromosti sustava

- analizirati razlike između obiteljskopravne teorije i prakse u zaštiti obitelji - izračunati posljedice nedjelovanja državnih tijela nadležnih za zaštitu obitelji - usporediti nacionalna i nadnacionalna djelovanja, osobito na razini Eurospke

unije i Vijeća Europe Sinteza

- sastaviti popis relevantne znanstvene i stručne literature iz područja obiteljske medijacije

- planirati istraživanje usmjereno poboljšanju pravnog položaja ranjivih skupina u postupcima obiteljske medijacije

- predložiti pravila i formulirati protokole dobrog postupanja - osmisliti argumentirane prijedloge poboljšanja nacionalnog sustava obiteljske

medijacije

61

Evaluacija - prosuditi doseg hrvatskih rješenja u području obiteljske medijacije - procijeniti značenje hrvatskog obiteljskopravnog sustava u širem okruženju - preispitati ostvarivanje načela najboljeg interesa djeteta u postupcima

medijacije - vrednovati sustav obiteljskopravne teorije i prakse - zaključiti o međupovezanosti pravnih grana u kojima se štite subjektivna

prava pojedinca te obiteljske medijacije OPĆE GENERIČKE VJEŠTINE

- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost kritičkog promišljanja o medijaciji kao u načelu iznimno korisnom

mehanizmu alternativnog rješavanja sporova - sposobnost uočavanja specifičnosti obiteljskopravnih odnosa koje zahtijevaju

speficičan pristup zakonodavca i praktičara - sposobnost pravilnog i pravodobnog reagiranja u praksi, kao posljedica

stečenih znanja NAČIN PROVJERE ISHODA KOLEGIJA




1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Razina znanja 4 1.2. Pisani rad - esej Razina znanja 3 1.3. Usmeni ispit Razina znanja 3

1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se nadopunjuju znanja, iskustva i interesi predavača i studenata. Po završetku analize pojedine teme, u grupnoj se raspravi pobliže razjašnjavaju otvorena i prijeporna pitanja te komentiraju aktualne teme. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi.

62

1.2. Pisani rad – esej Pisani je ispit test znanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Od studenta se očekuje dobro poznavanje i razumijevanje ispitne materije, kao i povezivanje činjenica i instituta.

1.3. Usmeni ispit Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. Budući da je studij interdisciplinarne prirode, očekuje se potvrda stečenih znanja, kako u matičnoj struci svakog polaznika, tako i temeljnih pravnih znanja koja stječu tijekom izučavanja kolegija. 3. Kriterij ocjenjivanja Završna ocjena ispita (pisanog i usmenog dijela) Pisani se ispit sastoji od šest pitanja s otvorenim odgovorima esejskog tipa. Odgovor na svako pitanje može donijeti najviše 5 bodova, a prolaznu se ocjenu ostvaruje s ostvarenih 50 %. Pisani se ispit ocjenuje sukladno sljedećem rasponu bodova: Broj bodova Ocjena 0-14 Nedovoljan (1) 15-18 Dovoljan (2) 19-23 Dobar (3) 24-27 Vrlo dobar (4) 28-30 Izvrstan (5) Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Završna ocjena ispita u pravilu predstavlja aritmetičku sredinu uspjeha postignutog na pisanom i usmenom dijelu ispita. No, u slučajevima kad je jedan segment bitno uspješniji od drugog, u pravilu su to usmeni dijelovi ispita, moguće je postići i ocjenu višu od one koja se ostvari matematičkim izračunom.

63

LITERATURA Za kolegij Medijacija obiteljskopravnih sukoba, obvezna literatura je: - Alinčić, M., Hrabar, D., Jakovac-Lozić, D.; Korać, A. (2007.) Obiteljsko pravo.

Zagreb: Narodne novine. (str. 79-99). - Čulo Margaletić, A.: Mirno rješavanje obiteljskopravnih sukoba interesa,

Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Pravni fakultet Osijek, Osijek, 2014. - Alinčić, M. (1999.) Europsko viđenje postupka obiteljskog posredovanja.

Revija za socijalnu politiku, 6 (3-4), 227-240. - Majstorović, I. (2007.) Posredovanje prije razvoda braka: hrvatsko pravo I

europska rješenja. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 57, 2, 405-456. - Preporuke Vijeća Europe (2003.) Recommendation No. R (98) 1 of the

Committee of Ministers to member states on family mediation i Recommendation 1639 Family mediation and equality of sexes.

- Rešetar, B. (2011.) Pravna zaštita prava na susrete i druženje. Osijek: Pravni fakultet u Osijeku. 199-261.

Za kolegij Medijacija obiteljskopravnih sukoba, dopunska literatura je:

- Casals Martin, M. (2005.) Divorce mediation in Europe: An introductory outline, Electronic journal of comparative law (http://www.ejcl.org), vol. 9.2

- Bakarić, A., Ujević Buljeta, H. (1992.) Institut mirenja bračnih drugova u Republici Hrvatskoj s poredbenim prikazom. Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 42, 5-6,855-870.

- Triva, S., Dika, M. (2004.) Građansko parnično procesno pravo, VII. izmijenjeno i dopunjeno izdanje. Zagreb: Narodne novine.

- Green paper on alternative dispute resolution in civil and commercial law, COM (2002) 196 final, 19.4.2002.

NASTAVA Nastava se održava u obliku predavanja u ukupnom trajanju od 15 sati. Upis nove, druge generacije polaznika studija je u tijeku u rujnu 2014. godine, te će se predavanja iz kolegija Medijacija obiteljskopravnih sporova održati u drugome semestru studija.

64

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ GRAĐANSKOPRAVNIH I

OBITELJSKOPRAVNE ZNANOSTI

SPECIJALISTIČKI STUDIJ


NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozić, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović, doc. dr. sc. Anica Čulo Margaletić STUDIJSKI PROGRAM: Posijediplomski specijalistički studij građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti STATUS KOLEGIJA: Obvezan kolegij – predmet smjera GODINA STUDIJA: Prva godina SEMESTAR: Drugi semestar ECTS: 6 ECTS bodova OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i konzultacije CILJ KOLEGIJA

1. Omogućiti polaznicima stjecanje dodatnih stručnih, u osnovi praktičnih znanja te produbljivanje teorijskih znanja o pravnim institutima u okviru obiteljskopravne discipline

65

2. Upoznati polaznike sa najnovijim trendovima razvoja obiteljskog prava u Republici Hrvatskoj i unutar prava Europske unije

3. Osigurati polaznicima dostatnu osnovu i alate za stručno i znanstveno izučavanje obiteljskog prava


- definirati najvažnije institute obiteljskog prava - izdvojiti osnovna načela uređenja obiteljskog prava - ponoviti sadržaj najvažnijih neposrednih i posrednih izvora obiteljskog prava - prepoznati pravne praznine u postojećem pravnom uređenju obiteljskog

prava - označiti prijeporna pitanja

Razumijevanje


odnosa među članovima obitelji - sažeti probleme koji se javljaju u praksi te objasniti uzroke njihova nastanka

(pitanje nedostatnosti propisa ili nerazumijevanja prilikom primjene istog) - izraziti svoje mišljenje o aktualnim obiteljskopravnim pitanjima na temelju

provedene pravne analize - diskutirati o najnovijim trendovima uređenja pojedinih obiteljskopravnih

insituta i na temelju valjanih pravnih argumenata dati prijedloge u prilog njihova unaprijeđenja

Primjena

- interpretirati obiteljskopravne norme te sprovesti intenciju zakonodavca u praksi

- izabrati odgovarajuće zakonsko rješenje te ga pravilno primijeniti prilikom rješavanja konkretnog pravnog problema

- ilustrirati povezanost obiteljskog prava i drugih grana prava - koristiti dostupnu domaću i inozemnu stručnu i znanstvenu literaturu te

sudsku praksu - primijeniti stručna i teorijska znanja i vještine stečene tijekom

poslijediplomskog studija te sprovesti samostalno istraživanje

66

- demonstrirati stručna i teorijska znanja i vještine stečene tijekom poslijediplomskog studija u praksi

Analiza

- razlikovati temeljne značajke instituta, njegov položaj, potrebu i značaj u suvremenom društvu te svrhu koja se njime nastoji postići

- analizirati smisao pravnih normi i njihov doseg te povezati naučene elemente u sustavnu cjelinu koju obiteljsko pravo čini s bliskim granama prava

- analizirati učinke pojedinih pravnih rješenja na prava i interese zainteresiranih pravnih subjekata

- ispitati i kritički vrednovati utjecaj odluka Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske te Europskog suda za ljudska prava na reformu domaćeg sustava obiteljskog prava

- ispitati kvalitetu i doseg rješenja predloženih novim Obiteljskim zakonom iz 2014. godine te izračunati financijske implikacije određenih instituta i trošak koji činjenje/nečinjenje državnih tijela uzrokuje za državu

- izdvojiti ključna pitanja u kojima je potrebno ostvariti dodatan napredak obiteljskog prava

- ispitati opravdanost postojećeg uređenja pojedininih instituta te provjeriti mogućnost i načine njihova unapređenja

Sinteza



kojima podupire svoje prijedloge, kao i njihova obrazloženja - osmisliti nove, efikasnije modele funkcioniranja državnih tijela u

obiteljskopravnim predmetima - sastaviti pregled relevantne domaće i europske sudske prakse vezane uz

obiteljskopravni institut koji je predmet stručnog i znanstvenog izučavanja - pripremiti stručnu i znanstvenu analizu pojedinih instituta obiteljskog prava - pripremiti slučajeve u kojima postoji kolizija teorijskog i praktičnog poimanja

pojedinih instituta obiteljskog prava te predložiti rješenje kojim bi se izbjegla daljnja nepodudarnost navedenih poimanja

- izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja obiteljskog prava

- osmisliti protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature kao uvod u pisanje znanstvenog rada

67

Evaluacija - prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi - procijeniti prednosti i nedostatke obiteljskopravnog uređenja tijekom

povijesnog razvoja - preispitati vlastita stajališta te stajališta drugih s aspekta snošljivosti - vrednovati relevantne okolnosti svakog pojedinog slučaja te odabrati najbolje


zakonu i obiteljskopravnoj teoriji (kako domaćoj tako i stranoj) - vrednovati nacionalni obiteljskopravni sustav s aspekta ustavnog i ostalih

grana prava - valorizirati europsku sudsku praksu u obiteljskim obiteljskim sporovima te

preispitati njezin utjecaj na daljnji razvoj postojećih instituta hrvatskog obiteljskog prava

- usporediti sličnosti i razlike pojedinih instituta obiteljskog prava te zaključiti o opravdanosti i svrsi njihova razlikovanja

- ocijeniti kvalitetu i održivost normativnog okvira koji uređuje postupanje subjekata unutar obiteljskog postupka

- ocijeniti postojeći model primjene obiteljskog prava u praksi te predložiti način formiranja obiteljskih sudova kao nastavak već pokrenutog procesa specijalizacije sudova


- pronaći relevantne pravne izvore domaće i strane literature te pretraživati sudsku praksu

- u javnosti predstaviti ishode učenja putem izrade stručnih i znanstvenih radova

- procjenjivati i promišljati o potrebama i mogućnostima daljnjeg usavršavanja i cjeloživotnog učenja




68



1.1. Usmeni ispit Razina znanja 2 1.1. Usmeni ispit Usmeni ispit u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta poslijediplomskog studija traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica, poznavanje relevantne sudske prakse kako domaćih sudova (prvenstveno Vrhovnog i Ustavnog suda RH, ali i drugih sudova u RH) tako i Europskog suda za ljudska prava. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje obiteljskopravnog uređenja u cjelini, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje vlastitih stajališta glede pronalaženja odgovarajućih rješenja uočenih problema, adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta te alokacija ljudskih i financijskih resursa za njihovo rješavanje. 2. Kriterij ocjenjivanja 2.1. Završna ocjena ispit Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom poslijediplomskog studija, tijekom kojeg se traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica, poznavanje relevantne sudske prakse kako domaćih sudova tako i Europskog suda za ljudska prava. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje obiteljskopravnog uređenja u cjelini, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje vlastitih stajališta glede pronalaženja odgovarajućih rješenja uočenih problema, adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta te prepoznavanje trendova u razvoju pojedinih dijelova obiteljskog prava. Na temelju takvo strukturiranog razgovora ispitivač formira ocjenu u rasponu od 1 (nedovoljan) – 5 (izvrstan). LITERATURA Za kolegij Obiteljsko pravo, obvezna literatura je:

69

- Alinčić, M., Hrabar, D., Jakovac-Lozić D., Korać Graovac, A.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007.

- Hrabar, D. (ur.): Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava, Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost, Poslijediplomski doktorski studij iz građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti, Pravni fakultet u Zagrebu, 2010.:

- Korać Graovac, A.: Ljudska prava i pravno uređenje istospolnih zajednica u domaćem zakonodavstvu, str. 235-264.

- Hrabar, D.: Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava – nov prilog promicanju dječjih prava, str. 291-304.

- Jakovac-Lozić, D.: Dijete kao titular prava na slobodu savjesti, vjerskog ili drugog uvjerenja, str. 355-376.

- Hrabar, D.: Posvojenje na razmeđi interesa posvojitelja i posvojenika, str. 567-596. - Hrabar, D.: Izvanbračna zajednica – neka otvorena pitanja, Hrvatska pravna revija, X,

2010., 2, str. 41-48. - Hrabar, D.: Otvorena pitanja sudovanja u obiteljskim stvarima (Načela i smjernice za

novi Lex de processibus familiaribus), u: Uzelac, A., Garašić, J., Maganić, A. (ur.): Djelotvorna pravna zaštita u pravičnom postupku: Izazovi pravosudnih transformacija na jugu Europe, Liber amicorum Mihajlo Dika, Pravni fakultet u Zagrebu, 2013., str. 277-300.

- Korać Graovac, A.: Povelja o temeljnim pravima Europske unije i obiteljsko pravo, u: Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, 2013., str. 25-51.

- Majstorović, I.: Obiteljsko pravo kao različitost u jedinstvu: Europska unija i Hrvatska, u: Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, 2013., str. 1-24.

Popis literature koja se preporučuje kao dopunska:

- Hrabar, D. (ur.): Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava, Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost, Poslijediplomski doktorski studij iz građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti, Pravni fakultet u Zagrebu, 2010.

NASTAVNI PLAN RADA PREDAVANJA Nastava se održava u obliku predavanja u ukupnom trajanju od 15 sati. Upis nove generacije polaznika studija očekuje se u rujnu 2014. godine, te će se predavanja iz kolegija Obiteljsko pravo očekivano održati tijekom listopada 2014. godine.

70

DOKTORSKI STUDIJ


NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, prof. dr. sc. Dijana Jakovac-Lozić, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović, doc. dr. sc. Anica Čulo Margaletić STUDIJSKI PROGRAM: Poslijediplomski doktorski studij građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti STATUS KOLEGIJA: Obvezan kolegij – predmet smjera GODINA STUDIJA: Prva godina SEMESTAR: Drugi semestar ECTS: 6 ECTS bodova OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i konzultacije CILJ KOLEGIJA

4. Omogućiti polaznicima stjecanje dodatnih stručnih, u osnovi praktičnih znanja te produbljivanje teorijskih znanja o pravnim institutima u okviru obiteljskopravne discipline, uključujući pravnu regulativu vezanu uz medicinski pomognutu oplodnju

5. Upoznati polaznike sa najnovijim trendovima razvoja obiteljskog prava u Republici Hrvatskoj i unutar prava Europske unije

6. Analiza stanja europskih propisa na području obiteljskog prava te usvajanje komparativnih znanja i poželjne europske sudske prakse u obiteljskim sporovima

7. Osigurati polaznicima dostatnu osnovu i alate za stručno i znanstveno izučavanje obiteljskog prava

71


- definirati najvažnije institute obiteljskog prava - izdvojiti osnovna načela uređenja obiteljskog prava - ponoviti sadržaj najvažnijih neposrednih i posrednih izvora obiteljskog prava - prepoznati pravne praznine u postojećem pravnom uređenju obiteljskog

prava - označiti prijeporna pitanja

Razumijevanje


odnosa među članovima obitelji - sažeti probleme koji se javljaju u praksi te objasniti uzroke njihova nastanka

(pitanje nedostatnosti propisa ili nerazumijevanja prilikom primjene istog) - izraziti svoje mišljenje o aktualnim obiteljskopravnim pitanjima na temelju

provedene pravne analize - identificirati trendove razvoja obiteljskog prava u Republici Hrvatskoj i pravu

Europske unije - diskutirati o najnovijim trendovima uređenja pojedinih obiteljskopravnih

insituta i na temelju valjanih pravnih argumenata dati prijedloge u prilog njihova unaprijeđenja

- prepoznati mehanizme rješavanja postojećih problema u obiteljskopravnoj praksi

Primjena

- interpretirati obiteljskopravne norme te sprovesti intenciju zakonodavca u praksi


- ilustrirati povezanost obiteljskog prava i drugih grana prava (prije svega građanskog, građanskog procesnog, ustavnog, kaznenog, prekršajnog i ovršnog prava)

- koristiti dostupnu domaću i inozemnu stručnu i znanstvenu literaturu te sudsku praksu

- primijeniti stručna i teorijska znanja i vještine stečene tijekom poslijediplomskog studija te sprovesti samostalno istraživanje

72

- koristiti stručna i teorijska znanja i vještine u svrhu pronalaženja pravnih praznina u postojećem uređenju te skicirati najprimjerenije rješenje tog problema

- demonstrirati stručna i teorijska znanja i vještine stečene tijekom poslijediplomskog studija u praksi

Analiza

- razlikovati temeljne značajke instituta, njegov položaj, potrebu i značaj u suvremenom društvu te svrhu koja se njime nastoji postići

- analizirati smisao pravnih normi i njihov doseg te povezati naučene elemente u sustavnu cjelinu koju obiteljsko pravo čini s bliskim granama prava

- analizirati učinke pojedinih pravnih rješenja na prava i interese zainteresiranih pravnih subjekata

- ispitati i kritički vrednovati utjecaj odluka Ustavnog i Vrhovnog suda Republike Hrvatske te Europskog suda za ljudska prava na reformu domaćeg sustava obiteljskog prava

- ispitati kvalitetu i doseg rješenja važećeg obiteljskog zakonodavstva te izračunati financijske implikacije određenih instituta i trošak koji činjenje/nečinjenje državnih tijela uzrokuje za državu

- usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja tijekom povijesti sa sadašnjim stanjem te provjeriti njihovu primjenjivost u današnjem pravnom sustavu

- usporediti nacionalna obiteljskopravna rješenja s inozemnim i nadnacionalnim rješenjima te ispitati prikladnost njihove (ne)izravne implementacije u hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo

- izdvojiti ključna pitanja u kojima je potrebno ostvariti dodatan napredak obiteljskog prava

- ispitati opravdanost postojećeg uređenja pojedininih instituta te provjeriti mogućnost i načine njihova unapređenja

Sinteza



kojima podupire svoje prijedloge, kao i njihova obrazloženja - formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred obiteljsko pravo - osmisliti nove, efikasnije modele funkcioniranja državnih tijela u

obiteljskopravnim predmetima - sastaviti pregled relevantne domaće i europske sudske prakse vezane uz

obiteljskopravni institut koji je predmet stručnog i znanstvenog izučavanja

73

- pripremiti stručnu i znanstvenu analizu pojedinih instituta obiteljskog prava - pripremiti analizu međunarodnih ugovora relevantnih za zaštitu prava na

sklapanje braka i prava djece te ostalih instituta obiteljskog prava - pripremiti slučajeve u kojima postoji kolizija teorijskog i praktičnog poimanja

pojedinih instituta obiteljskog prava te predložiti rješenje kojim bi se izbjegla daljnja nepodudarnost navedenih poimanja

- upravljati procesom stručnog i znanstvenog izučavanja pojedinog instituta obiteljskog prava

- izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja obiteljskog prava


Evaluacija

- prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi - procijeniti prednosti i nedostatke obiteljskopravnih uređenja tijekom

povijesnog razvoja - preispitati vlastita stajališta te stajališta drugih s aspekta snošljivosti - vrednovati relevantne okolnosti svakog pojedinog slučaja te odabrati najbolje


zakonu i obiteljskopravnoj teoriji (kako domaćoj tako i stranoj) - vrednovati nacionalni obiteljskopravni sustav s aspekta ustavnog i

međunarodnog prava - preispitati stanje europskih propisa na području obiteljskog prava te ocijeniti

snagu njihovog utjecaja na postojeće uređenje hrvatskog obiteljskog prava - valorizirati europsku sudsku praksu u obiteljskim obiteljskim sporovima te

preispitati njezin utjecaj na daljnji razvoj postojećih instituta hrvatskog obiteljskog prava

- usporediti sličnosti i razlike pojedinih instituta obiteljskog prava te zaključiti o opravdanosti i svrsi njihova razlikovanja

- odabrati daljnje izučavanje pojedinih segmenata obiteljskog prava i procijeniti koje je područje najprimjerenije za reformu

- ocijeniti kvalitetu primjene postojećih zakonskih rješenja u sudskoj praksi i svakodnevnom životu

- ocijeniti postojeći model primjene obiteljskog prava u praksi te predložiti način formiranja obiteljskih sudova kao nastavak već pokrenutog procesa specijalizacije sudova

74




- procjenjivati i promišljati o potrebama i mogućnostima daljnjeg usavršavanja i cjeloživotnog učenja






1.1. Usmeni ispit Razina znanja 2 6.2. Usmeni ispit Usmeni ispit u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta poslijediplomskog studija traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica, poznavanje relevantne sudske prakse kako domaćih sudova (prvenstveno Vrhovnog i Ustavnog suda RH, ali i drugih sudova u RH) tako i Europskog suda za ljudska prava. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje obiteljskopravnog uređenja u cjelini, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje vlastitih stajališta glede pronalaženja odgovarajućih rješenja uočenih problema, adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta te alokacija ljudskih i financijskih resursa za njihovo rješavanje.

75

7. Kriterij ocjenjivanja 7.1. Završna ocjena Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom poslijediplomskog studija, tijekom kojeg se traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica, poznavanje relevantne sudske prakse kako domaćih sudova tako i Europskog suda za ljudska prava. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje obiteljskopravnog uređenja u cjelini, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje vlastitih stajališta glede pronalaženja odgovarajućih rješenja uočenih problema, adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta te prepoznavanje trendova u razvoju pojedinih dijelova obiteljskog prava. Na temelju takvo strukturiranog razgovora ispitivač formira ocjenu u rasponu od 1 (nedovoljan) – 5 (izvrstan). LITERATURA Za kolegij Obiteljsko pravo, obvezna literatura je:



- Alinčić, M.: Građanski brak sklopljen prema državnim propisima i u vjerskom obredu, str. 41-72.

- Korać Graovac, A.: Prosudbe Europskog suda za prava čovjeka o opravdanosti ograničenja prava na sklapanje braka, str. 147-179.

- Korać Graovac, A.: Ljudska prava i pravno uređenje istospolnih zajednica u domaćem zakonodavstvu, str. 235-264.


- Jakovac-Lozić, D.: Dijete kao titular prava na slobodu savjesti, vjerskog ili drugog uvjerenja, str. 355-376.

- Jakovac-Lozić, D.: Susreti i druženja djeteta s odvojenim roditeljem u presudama Europskog suda za ljudska prava, str. 377-427.

- Korać Graovac, A.: Sadržaj i doseg prava na poštovanje obiteljskog života u hrvatskom obiteljskom pravu, str. 429-466.

- Hrabar, D.: Posvojenje na razmeđi interesa posvojitelja i posvojenika, str. 567-596.

76

- Jakovac-Lozić, D., Vetma, I.: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji interes djeteta, str. 617-652.

- Alinčić, M: Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u europskim dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, br. 1/2013, str. 25-37.

- Hrabar, D.: Izvanbračna zajednica – neka otvorena pitanja, Hrvatska pravna revija, X, 2010., 2, str. 41-48.

- Hrabar, D.: Nova procesna prava djeteta – europski pogled, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, br. 1/2013, str. 65-76.

- Hrabar, D.: Otvorena pitanja sudovanja u obiteljskim stvarima (Načela i smjernice za novi Lex de processibus familiaribus), u: Uzelac, A., Garašić, J., Maganić, A. (ur.): Djelotvorna pravna zaštita u pravičnom postupku: Izazovi pravosudnih transformacija na jugu Europe, Liber amicorum Mihajlo Dika, Pravni fakultet u Zagrebu, 2013., str. 277-300.

- Hrabar, D.: Prava djece u Europskoj uniji – pravni okvir, u: Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, 2013., str. 53-71.





NASTAVNI PLAN RADA PREDAVANJA Nastava se održava u obliku predavanja u ukupnom trajanju od 15 sati. Upis nove generacije polaznika studija očekuje se u rujnu 2014. godine, te će se predavanja iz kolegija Obiteljsko pravo očekivano održati tijekom listopada 2014. godine.

77

NAZIV KOLEGIJA: BRAČNI UGOVORI

NOSITELJ KOLEGIJA: Izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović STUDIJSKI PROGRAM: Posijediplomski doktorski studij građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti STATUS KOLEGIJA: Izborni kolegij/znanstveno-istraživački seminar GODINA STUDIJA: Druga godina SEMESTAR: Treći ili četvrti semestar ECTS: 10 ECTS bodova OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Interaktivni oblik nastave. Na seminaru se provodi originalno znanstveno istraživanje koje treba rezultirati znanstvenim radom. Usmeni ispit. CILJ KOLEGIJA

1. Omogućiti polaznicima stjecanje dodatnih stručnih, u osnovi praktičnih znanja te produbljivanje teorijskih znanja o institutu bračnih ugovora u okviru obiteljskopravne discipline

2. Upoznati polaznike sa najnovijim trendovima razvoja ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova u Republici Hrvatskoj

3. Analiza stanja europskih propisa te usvajanje komparativnih znanja glede ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova u zemaljama kontinentalnoeuropskog pravnog kruga

4. Osigurati polaznicima dostatnu osnovu i alate za stručno i znanstveno izučavanje ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova


78

Znanje

- definirati smisao i doseg bračnih ugovora te objasniti njihov odnos prema ostalim institutima obiteljskog, ali i drugih srodnih grana prava

- prepoznati i kritički vrednovati osnovna načela (zakonskog i ugovornog) uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova

- izdvojiti i ponoviti najvažnije sadržaje neposrednih i posrednih izvora koji uređuju pitanja (zakonskog i ugovornog) uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova

- prepoznati trendove razvoja ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova u hrvatskom i komparativnom zakonodavstvu

- označiti prijeporna pitanja vezana uz ugovorno uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova

Razumijevanje

- grupirati najvažnije elemente i spoznaje vezane uz institut bračnih ugovora - razumjeti i objasniti ratio obiteljskopravnih odredbi o ugovornom uređenju

imovinskih odnosa bračnih drugova - sažeti probleme koji se javljaju u praksi te objasniti uzroke njihova nastanka - koristiti valjane pravne argumente i diskutirati o najnovijim trendovima

razvoja ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova u hrvatskom i komparativnom zakonodavstvu

- prepoznati mehanizme rješavanja postojećih problema vezanih uz ugovorno uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova

Primjena

- koristiti i na ispravan način interpretirati obiteljskopravne norme kojima su regulirana pitanja vezana uz sklapanje bračnih ugovora te sprovesti intenciju zakonodavca u praksi

- demonstrirati povezanost instituta bračnih ugovora sa ostalim institutima obiteljskog prava, ali i sa pojedinim institutima drugih grana prava




79

Analiza - razlikovati temeljne značajke instituta bračnog ugovora i provjeriti njegov

položaj, potrebu i značaj u suvremenom društvu te svrhu koja se njime nastoji postići

- izdvojiti i analizirati glavne sastojke bračnih ugovora te ispitati sve njihove implikacije na imovinsko uređenje odnosa bračnih drugova

- ispitati i kritički vrednovati utjecaj odluka Ustavnog, Vrhovnog suda i ostalih sudova u Republici Hrvatskoj na reformu domaćeg sustava obiteljskog prava pa tako i instituta bračnih ugovora

- ispitati kvalitetu i doseg rješenja predloženih novim Obiteljskim zakonom iz 2014. godine u dijelu koji se tiče ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova

- usporediti rješenja nacionalnog zakonodavstva s inozemnim i nadnacionalnim rješenjima ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova

- izdvojiti ključna pitanja u kojima je potrebno ostvariti dodatan napredak u uređenju bračnih ugovora

Sinteza

- planirati postupanje prilikom sastavljanja bračnih ugovora, s ciljem ostvarenja što više razine učinkovitosti i pravne sigurnost za osobe koje su stranke bračnih ugovora

- predložiti potrebne izmjene obiteljskog zakonodavstva te pripremiti argumente kojima podupire svoje prijedloge, kao i njihova obrazloženja

- formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred institut bračnih ugovora - pripremiti stručnu i znanstvenu analizu pitanja ugovornog uređenja

imovinskih odnosa bračnih drugova - pripremiti slučajeve u kojima postoji kolizija teorijskog i praktičnog poimanja

sadržaja instituta bračnog ugovora te predložiti rješenje kojim bi se izbjegla daljnja nepodudarnost navedenih poimanja

- izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova


Evaluacija

- prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi - procijeniti prednosti i nedostatke obiteljskopravnog uređenja bračnih ugovora

reguliranog Obiteljskim zakonom iz 2003. godine te usporediti ga sa uređenjem predloženim novim Obiteljskim zakonom iz 2014. godine

- zaključiti kako popuniti eventualne pravne praznine, imajući uporište u zakonu i obiteljskopravnoj teoriji (kako domaćoj tako i stranoj)

80

- preispitati stanje europskih propisa na području ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova te ocijeniti snagu njihovog utjecaja na postojeće uređenje u Republici Hrvatskoj

- usporediti sličnosti i razlike hrvatskog uređenja instituta bračnih ugovora s drugim zemljama kontinentalnoeuropskog pravnog kruga te zaključiti o opravdanosti i svrsi njihova razlikovanja

- ocijeniti kvalitetu primjene postojećih zakonskih rješenja o ugovornom uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova praksi, tj. svakodnevnom životu


- usvajanje znanja o institutu bračnih ugovora u hrvatskom i komparativnom zakonodavstvu

- sposobnost analize glavnih sastojaka bračnih ugovora i njihove implikacije na imovinsko uređenje odnosa bračnih drugova

- sposobnost kritičkog promišljanja o prednostima i nedostacima ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova

- procjena učinkovitosti bračnih ugovora u vidu smanjenja sporova između bračnih drugova

- procjenjivati i promišljati o potrebama i mogućnostima daljnjeg usavršavanja ugovornog uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova

- sposobnost samostalnog sastavljanja bračnih ugovora te pravilnog i pravodobnog postupanja u praksi







1.1. Usmeni ispit Razina znanja 2 1.2. Znanstveno-istraživački seminar Razina znanja 4

81

1.1. Usmeni ispit Usmeni ispit u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta poslijediplomskog studija traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica, poznavanje relevantne sudske prakse domaćih sudova (prvenstveno Vrhovnog i Ustavnog suda RH, ali i drugih sudova u RH). Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje (zakonskog i ugovornog) uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje vlastitih stajališta glede učinkovitosti bračnih ugovora, identifikacija prednosti i nedostataka bračnih ugovora kao vida uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova te adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta uz iznošenje vlastitih prijedloga. 1.2. Znanstveno-istraživački seminar Na znanstveno-istraživačkom seminaru provodi se orginalno znanstveno istraživanje koje treba rezultirati znanstvenim radom. Student poslijediplomskog studija treba osmisliti protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature kao uvod u pisanje znanstvenog rada. Nakon toga, korištenjem odgovarajućih znanstveno istraživačkih metoda (primjerice, metodom analize i sinteze dostupne domaće i inozemne literature te sudske prakse, komparativnom metodom, metodom deskripcije, induktivnom metodom itd.) student bi trebao podastrijeti relevantne podatke i na njima temeljiti svoje zaključke koji bi trebali imati primjenu u oblikovanju budućih zakonodavnih rješenja te na taj način predstavljati znanstveni doprinos. 2. Kriterij ocjenjivanja 2.1. Završna ocjena (usmeni ispit) 2.2. Ocjena znanstevno-istraživačkog seminara

2.10. Završna ocjena (usmeni ispit) Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom poslijediplomskog studija, tijekom kojeg se traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica, poznavanje relevantne sudske prakse. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje imovinskog uređenja odnosa bračnih drugova, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje

82

vlastitih stajališta glede učinkovitosti bračnih ugovora, identifikacija prednosti i nedostataka bračnih ugovora kao vida uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova te adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta. Na temelju takvo strukturiranog razgovora ispitivač formira ocjenu u rasponu od 1 (nedovoljan) – 5 (izvrstan).

2.11. Ocjena znanstveno-istraživačkog seminara Znanstveno-istraživački seminar ocjenjuje se prema uobičajenim kriterijima za ocjenu znanstvenih radova. Radovi podliježu recenzijskom postupku te se razvrstavaju u sljedeće kategorije:

1) izvorni znanstveni rad – rad koji se odlikuje izvornošću zaključaka ili iznosi prethodno neobjavljene izvorne rezultate znanstveno koncipiranog i provedenog istraživanja

2) pregledni znanstveni rad – rad koji sadržava temeljit i obuhvatan kritički pregled određene problematike, no bez veće izvornosti rezultata

3) prethodno znanstveno priopćenje – rad koji sadržava prve rezultate istraživanja u tijeku, koji poradi aktualnosti zahtijevaju brzo objavljivanje, no bez razine obuhvatnosti i utemeljenosti koji se zahtijevaju za znanstveni rad te

4) stručni rad – rad koji sadržava znanja i iskustva relevantna za određenu struku, ali nema obilježja znanstvenosti. LITERATURA Za kolegij Bračni ugovori, obvezna literatura je: - Majstorović, I.: Bračni ugovor: novina hrvatskoga obiteljskog prava, Pravni

fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2005. - Hrabar, D.: Status imovine bračnih drugova - neka pitanja i dvojbe,

Aktualnosti hrvatskog zakonodavstva i pravne prakse, Godišnjak 9, 2002., str. 43-62.

- Čulo, A., Šimović, I.: Registar bračnih ugovora kao doprinos sigurnosti u pravnom prometu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 59, 2009, 5, str. 1029-1068.

- Alinčić, M., Hrabar, D., Jakovac-Lozić D., Korać Graovac, A.: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007., str. 493-533.


83

- Hrabar, D.: Režim stjecanja i diobe imovine bračnih drugova u hrvatskom i poredbenom pravu, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 44(3), 1994., str. 235-252.

- Boele-Woelki, K., Miles, J., Scherpe, J. M. (ur.): The future of family property in Europe, Intersentia, Cambridge-Antwerp-Portland, 2011.

- Scherpe, J. M. (ur.): Marital agreements and private autonomy in comparative perspective, Hart publishing, Oxford and Portland, Oregon, 2012.

- Study in comparative law on the rules governing conflicts of jurisdiction and laws on matrimonial property regimes and the implementations for property issues of the separation of unmarried couples in the Member States – national reports, dostupno na: http://ec.europa.eu/civiljustice/publications/publications en.htm

- Boele-Woelki, K. et al.: Principles of European family law regarding property relations between spouses, Intersentia, 2013.

- Boele-Woelki, K., Braat, B., Sumner, I. (ur.): European family law in action. Volume IV – Property relations between spouses, Intersentia, 2009.

- National reports on property relations, Commission for European family law, dostupno na: http://ceflonline.net/property-relations-reports-by-jurisdiction/

NASTAVNI PLAN RADA PREDAVANJA Nastava se održava u obliku predavanja i konzultacija, sukladno dinamici upisa polaznika u novu generaciju posijediplomskog doktorskog studija građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti.

84

NAZIV KOLEGIJA: PRAVA DJECE

NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović STUDIJSKI PROGRAM: Posijediplomski doktorski studij građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti STATUS KOLEGIJA: Izborni kolegij/znanstveno-istraživački seminar GODINA STUDIJA: Druga godina SEMESTAR: Treći ili četvrti semestar ECTS: 10 ECTS bodova OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Interaktivni oblik nastave. Na seminaru se provodi originalno znanstveno istraživanje koje treba rezultirati znanstvenim radom. Usmeni ispit. CILJ KOLEGIJA

1. Omogućiti polaznicima stjecanje dodatnih stručnih, u osnovi praktičnih znanja te produbljivanje teorijskih znanja o pravima djece kao podskupini ljudskih prava

2. Upoznati polaznike sa međunarodnim ugovorima, Ustavom RH te zakonima koji čine normativnu podlogu za izučavanje prava djece unutar obitelji i društva

3. Upoznati polaznike sa problemima ostvarivanja dječjih prava 4. Prepoznavati društvene utjecaje koji determiniraju ostvarivanje prava djece 5. Upoznati polaznike sa najnovijim trendovima razvoja prava djece u Republici

Hrvatskoj 6. Analiza stanja globalnih i regionalnih propisa te usvajanje komparativnih

znanja glede uređenja prava djece 7. Prepoznavati mogućnosti neposredne primjene međunarodnih dokumenata u

zaštiti prava djece 8. Osigurati polaznicima dostatnu osnovu i alate za stručno i znanstveno

izučavanje prava djece

85


- prepoznati obilježja najvažnijih obiteljskopravnih instituta u okviru kojih se štite prava djece

- označiti društvene čimbenike koji utječu na prepoznavanje dječjih potreba i nastanak njihovih prava

- definirati smisao i doseg pojedinog prava djeteta - izdvojiti i ponoviti najvažnije sadržaje neposrednih i posrednih izvora koji

uređuju prava djece - prepoznati pravne praznine u postojećem pravnom uređenju dječjih prava u

Republici Hrvatskoj - označiti prijeporna pitanja vezana uz prava djece u hrvatskom zakonodavstvu - prepoznati trendove razvoja dječjih prava u hrvatskom i komparativnom

zakonodavstvu - definirati ključne međunarodne dokumente relevantne za prava djece - izdvojiti najvažnija obilježja Konvencije o pravima djeteta

Razumijevanje

- grupirati i opisati najvažnije elemente i spoznaje vezane uz prava djece - razumjeti i objasniti ratio obiteljskopravnih odredbi o pravima djece - identificirati ključne dionike u društvu čija aktivnost posredno ili neposredno

utječe na prava djece - objasniti filozofsko-pravne temelje nastanka prava djece - opisati položaj djece i njihovih prava u odnosu prema ostalim članovima

obitelji i društva te njihovim pravima - sažeti probleme koji se javljaju u praksi te objasniti uzroke njihova nastanka

(pitanje nedostatnosti propisa ili nerazumijevanja prilikom primjene istog) - izraziti argumentirano mišljenje o mogućim pobošljanjima prava djece - diskutirati o najvažnijim izazovima za zaštitu prava djece u suvremenom

društvu - opisati moguće protokole postupanja u slučajevima povrede prava djece - grupirati prava djece zajamčena Konvencijom o pravima djeteta prema

različitim kriterijima Primjena

- koristiti i na ispravan način interpretirati obiteljskopravne norme usmjerene zaštiti prava djece


86

- demonstrirati povezanost prava djece i njihovog ostvarenja sa ostalim institutima obiteljskog prava, ali i sa pojedinim institutima drugih grana prava

- koristiti dostupnu domaću i inozemnu stručnu i znanstvenu literaturu o zaštiti prava djece

- demonstrirati sposobnost pronalaženja i razumijevanja sudske i upravne prakse koja se odnosi na prava djece


- izabrati načela obiteljskoga prava koja su najvažnija za zaštitu prava djece te diskutirati o njihovoj vrijednosti i dosegu

Analiza

- razlikovati temeljne značajke pojedinog prava djeteta i provjeriti položaj, potrebu i značaj tog prava u suvremenom pravnom poretku te svrhu koja se njime nastoji ostvariti u društvu

- razlikovati pojedinačne povrede prava djece od sustavnih kršenja prava djece te predložiti odgovarajuća djelovanja

- analizirati razlike između obiteljskopravne teorije i prakse u zaštiti prava djece - ispitati i kritički vrednovati utjecaj odluka Ustavnog, Vrhovnog suda i ostalih

sudova u Republici Hrvatskoj na reformu domaćeg sustava obiteljskog prava pa tako prava djece

- izračunati posljedice nedjelovanja državnih tijela nadležnih za zaštitu prava djece

- usporediti rješenja nacionalnog zakonodavstva s inozemnim i nadnacionalnim rješenjima

- usporediti nacionalnu sudsku praksu s praksom Europskog suda za ljudska prava i Europskoga suda

- izdvojiti ključna pitanja u kojima je potrebno ostvariti dodatan napredak u uređenju prava djece

- usporediti nacionalna i nadnacionalna djelovanja, osobito na razini Eurospke unije i Vijeća Europe

Sinteza

- predložiti potrebne izmjene obiteljskog zakonodavstva u dijelu koji se odnosi na prava djece te pripremiti argumente kojima podupire svoje prijedloge, kao i njihova obrazloženja

- formulirati osnovne izazove vezane uz zaštitu prava djece - sastaviti popis relevantne znanstvene i stručne literature kao polazište

istraživanja pojedinog prava djeteta - pripremiti slučajeve u kojima postoji kolizija teorijskog i praktičnog poimanja

sadržaja pojedinog prava djeteta te predložiti rješenje kojim bi se izbjegla daljnja nepodudarnost navedenih poimanja

87

- predložiti pravila dobrog postupanja u praksi s ciljem zaštite prava djece - formulirati protokole postupanja u slučajevima povreda prava djece - osmisliti argumentirane prijedloge usavršavanja postojećih postupanja - planirati istraživanje usmjereno poboljšanju konkretnog položaja prava djece

u praksi - izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja prava djece - osmisliti protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i

sastaviti koncept s predloškom radne literature kao uvod u pisanje znanstvenog rada

Evaluacija

- prosuditi doseg i značenje Konvencije o pravima djeteta - prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi - procijeniti značenje hrvatskog obiteljskopravnog sustava u širem okruženju - zaključiti kako popuniti eventualne pravne praznine, imajući uporište u

zakonu i obiteljskopravnoj teoriji (kako domaćoj tako i stranoj) - preispitati ostvarivanje načela najboljeg interesa djeteta u praksi hrvatskih

sudskih i upravnih tijela - vrednovati sustav obiteljskopravne teorije i prakse - zaključiti o međupovezanosti pravnih grana u kojima se štite prava djece sa

širim društvenim okruženjem - ocijeniti ostvarenje postupovnih prava djeteta u svakodnevnom postupanju

državnih tijela - preispitati stanje europskih propisa na području prava djece, usporediti

vrijednosni sustav koji je uspostavljen hrvatskim obiteljskim pravom s europskim rješenjima te ocijeniti snagu njihovog utjecaja na postojeće uređenje u Republici Hrvatskoj

- usporediti sličnosti i razlike hrvatskog uređenja prava djece s drugim zemljama kontinentalnoeuropskog pravnog kruga te zaključiti o opravdanosti i svrsi njihova razlikovanja


- usvajanje produbljenih znanja o pravima djece u hrvatskom i komparativnom zakonodavstvu

- sposobnost kritičkog promišljanja o pravima djece kao specifičnoj podvrsti ljudskih prava, sa svim specifičnostima koje proizlaze iz dobi i (ne)zrelosti djeteta

- sposobnost procjenjivati i promišljati o potrebama i mogućnostima daljnjeg usavršavanja pojedinih prava djeteta te voditi računa o implikacijama koje taj institut ima na ostale članove obitelji

88

- sposobnost prepoznavanja ugroženosti prava djece u praksi te mogućnosti pravilnog i pravodobnog reagiranja

- analiza domaćih i stranih pravnih propisa koji se odnose na prava djece - sposobnost kritičkog promišljanja o prednostima i nedostacima zakonskog

uređenja pojedinih prava djece i njihove praktične primjene u svakodnevnom životu

- sposobnost pronaći relevantne pravne izvore domaće i strane literature - sposobnost primjene poredbene metode, sposobnost analize domaće sudske

prakse te prakse Europskog suda za ljudska prava - u javnosti predstaviti ishode učenja putem izrade pisanog rada koji ima

obilježje znanstvenog rada NAČIN PROVJERE ISHODA KOLEGIJA




1.1. Usmeni ispit Razina znanja 2 1.2. Znanstveno-istraživački seminar Razina znanja 4 1.1. Usmeni ispit Usmeni ispit u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta poslijediplomskog studija traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica i instituta vezanih uz prava djece, poznavanje relevantne sudske prakse kako domaćih sudova (prvenstveno Vrhovnog i Ustavnog suda RH, ali i drugih sudova u RH) tako i Europskog suda za ljudska prava. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje svakog pojedinog prava djeteta, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje vlastitih stajališta glede učinkovitosti postojećeg zakonskog uređenja, identifikacija prednosti i nedostataka te adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta.

89

1.2. Znanstveno-istraživački seminar Na znanstveno-istraživačkom seminaru provodi se orginalno znanstveno istraživanje koje treba rezultirati znanstvenim radom. Student poslijediplomskog studija treba osmisliti protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature kao uvod u pisanje znanstvenog rada. Nakon toga, korištenjem odgovarajućih znanstveno istraživačkih metoda (primjerice, metodom analize i sinteze dostupne domaće i inozemne literature te sudske prakse, komparativnom metodom, metodom deskripcije, induktivnom metodom itd.) student bi trebao podastrijeti relevantne podatke i na njima temeljiti svoje zaključke koji bi trebali imati primjenu u oblikovanju budućih zakonodavnih rješenja te na taj način predstavljati znanstveni doprinos. 2. Kriterij ocjenjivanja 2.1. Završna ocjena (usmeni ispit) 2.2. Ocjena znanstevno-istraživačkog seminara

2.1. Završna ocjena (usmeni ispit) Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom poslijediplomskog studija, tijekom kojeg se traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica, poznavanje relevantne sudske prakse. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje obiteljskopravnog uređenja instituta prava djece, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje vlastitih stajališta glede učinkovitosti postojećeg zakonskog uređenja, identifikacija prednosti i nedostataka postojećeg obiteljskopravnog uređenja pojedinog prava djeteta te adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta. Na temelju takvo strukturiranog razgovora ispitivač formira ocjenu u rasponu od 1 (nedovoljan) – 5 (izvrstan).



90



4) stručni rad – rad koji sadržava znanja i iskustva relevantna za određenu struku, ali nema obilježja znanstvenosti. LITERATURA Za kolegij Prava djece, obvezna literatura je:


- Hrabar, D.: Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava – poseban zastupnik djeteta, u: Filipović, G., Osmak Franjić, D. (ur.): Dijete u pravosudnom postupku – Primjena Europske konvencije o ostvarivanju dječjih prava, Zbornik priopćenja sa stručnih skupova pravobraniteljice za djecu, Pravobranitelj za djecu, Zagreb, 2012., str. 103-116.




- Hrabar, D.: Razvoj instituta roditeljske skrbi u hrvatskoj obiteljskopravnoj povijesti, u: Rešetar, B. (ur.): Pravna zaštita prava na (zajedničku) roditeljsku skrb, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2012., str. 13-30.

- Korać Graovac, A.: Pravo djeteta da bude saslušano – Opći komentar br. 12. Odbora za prava djeteta (2009.), u: Filipović, G., Osmak Franjić, D. (ur.): Dijete u pravosudnom postupku – Primjena Europske konvencije o ostvarivanju dječjih prava, Zbornik priopćenja sa stručnih skupova pravobraniteljice za djecu, Pravobranitelj za djecu, Zagreb, 2012., str. 117-137.

- Korać Graovac, A.: Zajednička roditeljska skrb u praksi Europskog suda za ljudska prava – slučaj Zaunegger v. Germany, u Rešetar, B. (ur.): Pravna zaštita

91

prava na (zajedničku) roditeljsku skrb, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2012., str. 71-88.



- Hrabar, D.: Protokoli uz Konvenciju pravima djeteta, str. 305-336. - Jakovac-Lozić, D.: Dijete kao titular prava na slobodu savjesti, vjerskog ili

drugog uvjerenja, str. 355-376. - Jakovac-Lozić, D.: Susreti i druženja djeteta s odvojenim roditeljem u

presudama Europskog suda za ljudska prava, str. 377-427. - Hrabar, D.: Posvojenje na razmeđi interesa posvojitelja i posvojenika, str.

567-596. - Jakovac-Lozić, D., Vetma, I.: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji

interes djeteta, str. 617-652.



- Hrabar, D., Korać, A.: Primjena obiteljskopravnih mjera za zaštitu dobrobiti djece te zasnivanje posvojenja bez pristanka roditelja – istraživanje iskustva iz prakse, Pravni fakultet u Zagrebu, Zagreb, 2003.

NASTAVNI PLAN RADA PREDAVANJA Nastava se održava u obliku predavanja i konzultacija, sukladno dinamici upisa

polaznika u novu generaciju posijediplomskog doktorskog studija građanskopravnih

i obiteljskopravne znanosti.

92

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKOPRAVNO UZDRŽAVANJE

NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac NASTAVNICI: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović STUDIJSKI PROGRAM: Posijediplomski doktorski studij građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti STATUS KOLEGIJA: Izborni kolegij/znanstveno-istraživački seminar GODINA STUDIJA: Druga godina SEMESTAR: Treći ili četvrti semestar ECTS: 10 ECTS bodova OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Interaktivni oblik nastave. Na seminaru se provodi originalno znanstveno istraživanje koje treba rezultirati znanstvenim radom. Usmeni ispit. CILJ KOLEGIJA

1. Omogućiti polaznicima stjecanje dodatnih stručnih, u osnovi praktičnih znanja te produbljivanje teorijskih znanja o institutu obiteljskopravnog uzdržavanja

2. Upoznati polaznike sa ustavnom i zakonskom osnovom uzdržavanja između članova obitelji te međunarodnim ugovorima koji se odnose na obiteljskopravno uzdržavanje

3. Upoznati polaznike sa problemima ostvarivanja prava na uzdržavanje u inozemstvu

4. Upoznati polaznike sa najnovijim trendovima razvoja obiteljskopravnog uzdržavanja između odraslih osoba te uzdržavanja maloljetne i punoljetne djece u Republici Hrvatskoj

5. Analiza stanja europskih propisa te usvajanje komparativnih znanja glede uređenja obiteljskopravnog uzdržavanja u zemaljama kontinentalnoeuropskog pravnog kruga

6. Osigurati polaznicima dostatnu osnovu i alate za stručno i znanstveno izučavanje instituta obiteljskopravnog uzdržavanja

93


- definirati smisao i doseg instituta uzdržavanja između odraslih osoba (bračnih i izvanbračnih drugova) te instituta uzdržavanja maloljetne i punoljetne djece

- prepoznati i kritički vrednovati osnovna načela instituta uzdržavanja - izdvojiti i ponoviti najvažnije sadržaje neposrednih i posrednih izvora koji

uređuju pitanja uzdržavanja između odraslih osoba te instituta uzdržavanja maloljetne i punoljetne djece

- prepoznati trendove razvoja instituta uzdržavanja u hrvatskom i komparativnom zakonodavstvu

- označiti prijeporna pitanja vezana uz uzdržavanje odraslih osoba te maloljetne i punoljetne djece

- prepoznati pravne praznine u postojećem pravnom uređenju uzdržavanja kao instituta obiteljskog prava

Razumijevanje

- grupirati i opisati najvažnije elemente i spoznaje vezane uz institut uzdržavanja

- razumjeti i objasniti ratio obiteljskopravnih odredbi o uzdržavanju - opisati odnos instituta uzdržavanja prema ostalim institutima obiteljskog, ali i

drugih srodnih grana prava - sažeti probleme koji se javljaju u praksi te objasniti uzroke njihova nastanka

(pitanje nedostatnosti propisa ili nerazumijevanja prilikom primjene istog) - identificirati trendove razvoja instituta uzdržavanja u hrvatskom i

komparativnom zakonodavstvu i diskutirati o njima koristeći valjanu pravnu argumentaciju

- prepoznati mehanizme rješavanja postojećih problema vezanih uz institut uzdržavanja

Primjena

- koristiti i na ispravan način interpretirati obiteljskopravne norme kojima su regulirana pitanja vezana uz uzdržavanje između odraslih osoba te uzdržavanje maloljetne i punoljetne djece


- demonstrirati povezanost instituta uzdržavanja sa ostalim institutima obiteljskog prava, ali i sa pojedinim institutima drugih grana prava


94



Analiza

- razlikovati temeljne značajke obiteljskopravnog uzdržavanja i provjeriti položaj, potrebu i značaj tog instituta u suvremenom pravnom poretku te svrhu koja se njime nastoji ostvariti u društvu

- izdvojiti i analizirati glavne elemente instituta uzdržavanja između članova obitelji te ispitati implikacije tog instituta na imovinske odnose unutar obitelji

- ispitati i kritički vrednovati utjecaj odluka Ustavnog, Vrhovnog suda i ostalih sudova u Republici Hrvatskoj na reformu domaćeg sustava obiteljskog prava pa tako i instituta uzdržavanja

- ispitati kvalitetu i doseg rješenja predloženih novim Obiteljskim zakonom iz 2014. godine u dijelu koji se tiče uzdržavanja između pojedinih čanova obitelji

- usporediti rješenja nacionalnog zakonodavstva s inozemnim i nadnacionalnim rješenjima

- izdvojiti ključna pitanja u kojima je potrebno ostvariti dodatan napredak u uređenju instituta uzdržavanja

Sinteza

- planirati postupanje prilikom izračuna iznosa uzdržavanja s ciljem ostvarenja što više razine učinkovitosti i pravne sigurnost za osobe koje su stranke parničnog postupka o uzdržavanju

- predložiti potrebne izmjene obiteljskog zakonodavstva te pripremiti argumente kojima podupire svoje prijedloge, kao i njihova obrazloženja

- formulirati osnovne izazove koji se postavljaju pred institut uzdržavanja - sastaviti pregled relevantne domaće i europske sudske prakse vezane uz

institut uzdržavanja - pripremiti slučajeve u kojima postoji kolizija teorijskog i praktičnog poimanja

sadržaja instituta uzdržavanja te predložiti rješenje kojim bi se izbjegla daljnja nepodudarnost navedenih poimanja

- izgraditi metodološki sustav za izradu pisanih radova s područja obiteljskopravnog uzdržavanja


Evaluacija

- prosuditi kvalitetu zakonodavnih izmjena i postupanja u praksi

95

- procijeniti prednosti i nedostatke obiteljskopravnog uređenja instituta uzdržavanja reguliranog Obiteljskim zakonom iz 2003. godine te usporediti ga sa uređenjem predloženim novim Obiteljskim zakonom iz 2014. godine

- zaključiti kako popuniti eventualne pravne praznine, imajući uporište u zakonu i obiteljskopravnoj teoriji (kako domaćoj tako i stranoj)

- preispitati stanje europskih propisa na području obiteljskopravnog uzdržavanja te ocijeniti snagu njihovog utjecaja na postojeće uređenje u Republici Hrvatskoj

- usporediti sličnosti i razlike hrvatskog uređenja obiteljskopravnog uzdržavanja s drugim zemljama kontinentalnoeuropskog pravnog kruga te zaključiti o opravdanosti i svrsi njihova razlikovanja

- ocijeniti kvalitetu primjene postojećih zakonskih rješenja o uzdržavanju između odraslih osoba i uzdržavanju maloljetne i punoljetne djece u praksi


- usvajanje produbljenih znanja o institutu obiteljskopravnog uzdržavanja u hrvatskom i komparativnom zakonodavstvu

- analiza domaćih i stranih pravnih propisa koji se odnose na uzdržavanje između članova obitelji

- sposobnost kritičkog promišljanja o prednostima i nedostacima zakonskog uređenja i praktične primjene instituta obiteljskopravnog uzdržavanja u Republici Hrvatskoj

- vještina pretraživanja elektronskih publikacija za potrebe istraživanja - procjenjivati i promišljati o potrebama i mogućnostima daljnjeg usavršavanja

instituta obiteljskopravnog uzdržavanja te voditi računa o implikacijama koje taj institut ima na ostale članove obitelji

- sposobnost pronaći relevantne pravne izvore domaće i strane literature - sposobnost primjene poredbene metode, sposobnost analize domaće sudske

prakse te prakse Europskog suda za ljudska prava - u javnosti predstaviti ishode učenja putem izrade pisanog rada koji ima

obilježje znanstvenog rada NAČIN PROVJERE ISHODA KOLEGIJA



o Hrvatskom kvalifikacijskom

96

okviru 1.1. Usmeni ispit Razina znanja 2 1.2. Znanstveno-istraživački seminar Razina znanja 4 1.1. Usmeni ispit Usmeni ispit u pravilu predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta poslijediplomskog studija traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica i instituta vezanih uz obiteljskopravno uzdržavanje, poznavanje relevantne sudske prakse kako domaćih sudova (prvenstveno Vrhovnog i Ustavnog suda RH, ali i drugih sudova u RH) tako i Europskog suda za ljudska prava. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje instituta uzdržavanja, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje vlastitih stajališta glede učinkovitosti postojećeg zakonskog uređenja, identifikacija prednosti i nedostataka te adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta. 1.2. Znanstveno-istraživački seminar Na znanstveno-istraživačkom seminaru provodi se orginalno znanstveno istraživanje koje treba rezultirati znanstvenim radom. Student poslijediplomskog studija treba osmisliti protokol izrade pisanog rada, formulirati odgovarajuće hipoteze i sastaviti koncept s predloškom radne literature kao uvod u pisanje znanstvenog rada. Nakon toga, korištenjem odgovarajućih znanstveno istraživačkih metoda (primjerice, metodom analize i sinteze dostupne domaće i inozemne literature te sudske prakse, komparativnom metodom, metodom deskripcije, induktivnom metodom itd.) student bi trebao podastrijeti relevantne podatke i na njima temeljiti svoje zaključke koji bi trebali imati primjenu u oblikovanju budućih zakonodavnih rješenja te na taj način predstavljati znanstveni doprinos. 2. Kriterij ocjenjivanja 2.1. Završna ocjena (usmeni ispit) 2.2. Ocjena znanstevno-istraživačkog seminara

97

2.1. Završna ocjena (usmeni ispit)

Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom poslijediplomskog studija, tijekom kojeg se traži dobro razumijevanje materije, povezivanje činjenica, poznavanje relevantne sudske prakse. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i pravno utemeljeno odrazloženje svojih odgovora, kritičko sagledavanje obiteljskopravnog uređenja instituta uzdržavanja, identifikacija pojedinih problema u praksi, iznošenje vlastitih stajališta glede učinkovitosti postojećeg zakonskog uređenja, identifikacija prednosti i nedostataka postojećeg uređenja obiteljskopravnog uzdržavanja te adekvatna argumentacija iznesenih pravnih stajališta. Na temelju takvo strukturiranog razgovora ispitivač formira ocjenu u rasponu od 1 (nedovoljan) – 5 (izvrstan).





4) stručni rad – rad koji sadržava znanja i iskustva relevantna za određenu struku, ali nema obilježja znanstvenosti. LITERATURA Za kolegij Obiteljskopravno uzdržavanje, obvezna literatura je:


- Korać, A.: Uzdržavanje i imovinski odnosi – promjene i tumačenje, u: Grubić, V. (ur.): Obiteljski zakon – novine, dvojbe i perspektive, Narodne novine, 2003., str. 105-131.

98

- Korać Graovac, A., Klasiček, D.: Neka pitanja ostvarenja prava na obiteljskopravno uzdržavanje s međunarodnim elementom, Pravni vjesnik: tromjesečni glasnik za pravne i društveno-humanističke znanosti Pravnog fakulteta u Osijeku, 23, 2007, 3-4, str. 173-194.

- Šimović, I: Uzdržavanje bračnih i izvanbračnih drugova te istospolnih partnera – hrvatska rješenja i europski kontekst, Revija za socijalnu politiku, 18, 2011, 3, str. 257-289.

- Župan, M.: Uzdržavanje u Europskoj uniji, u: Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, 2013., str. 267-289.

- Winkler, S.: Usporedba Načela Komisije za europsko obiteljsko pravo o uzdržavanju bivših bračnih drugova s hrvatskim obiteljskopravnim rješenjima, u: Rešetar, B., Župan, M. (ur.): Imovinskopravni aspekti razvoda braka – hrvatski, europski i međunarodni kontekst, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 2011., str. 403-428.


- Boele-Woelki, K. et al: Principles of European family law regarding divorce and maintenance between former spouses, Intersentia,

- Boele-Woelki, K., Braat, B., Sumner, I. (ur.): European family law in action – volume II: Maintenance between former spouses, Intersentia, 2003.

- National reports regarding divorce and maintenance, Commission for European family law dostupni na: http://ceflonline.net/divorce-maintenance-reports-by-jurisdiction

NASTAVNI PLAN RADA PREDAVANJA Nastava se održava u obliku predavanja i konzultacija, sukladno dinamici upisa

polaznika u novu generaciju posijediplomskog doktorskog studija građanskopravnih

i obiteljskopravne znanosti.

99

POSLIJEDIPLOMSKI STUDIJ EUROPSKOG PRAVA

SPECIJALISTIČKI STUDIJ


NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac SURADNIK U NASTAVI: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović STUDIJSKI PROGRAM: Poslijediplomski specijalistički studij europskog prava STATUS KOLEGIJA: Predmet smjera - izborni GODINA STUDIJA: Druga SEMESTAR: Treći semestar ECTS: 3 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i konzultacije CILJ KOLEGIJA

1. Razumjeti temelje i ratio integrativnih procesa u Europi na pravnoj i društvenoj razini

2. Prepoznati specifičnosti obiteljskoga prava u širem pravnom okruženju 3. Vrednovati prednosti i nedostatke hrvatskog obiteljskog prava u usporedbi s

inozemnim i nadnacionalnim rješenjima ISHODI UČENJA NA RAZINI KOLEGIJA

100

Nakon uspješno svladanog predmeta, student će moći: Znanje

- definirati osnovne organizacije unutar kojih nastaje korpus europskoga obiteljskog prava

- ponoviti znanja stečena u općim kolegijima europskoga prava o temeljnim institucijama na razini Europske unije i Vijeća Europe

- označiti ključne točke u procesima odlučivanja na razini Europske unije i Vijeća Europe

- imenovati najvažnije obvezujuće i neobvezujuće dokumente koji su relevatni za obiteljsko pravo

Razumijevanje

- diskutirati o najvažnijim prednostima i nedostacima koje na području obiteljskog prava ostvaruju procesi europskog integriranja

- opisati moduse na koji nadnacionalne odluke utječu na nacionalne obiteljskopravne sustave

- prepoznati faze razvoja europskoga obiteljskog prava - objasniti razloge i uzroke specifičnosti obiteljskog prava kao grane prava koja

odolijeva procesima europskog integriranja - izraziti argumentirano mišljenje o dosegu razvoja europskoga obiteljskog

prava

Primjena

- interpretirati norme europskoga prava u svjetlu namjere tvorca te prakse europskih sudova – Europskoga suda i Europskoga suda za ljudska prava

- koristiti praksu europskih sudova, s ciljem pravilnog zaključivanja o dosegu određene pravne norme

- demonstrirati poznavanje ustroja i rada europskih institucija - izabrati najvažnije sudske odluke relevantne za određeno obiteljskopravno

područje Analiza

- razlikovati smisao i modalitete stvaranja europskoga obiteljskog prava u užem smislu (Europska unija) od europskoga obiteljskog prava u širem smislu (Vijeće Europe, Haška konferencija za međunarodno privatno pravo)

- analizirati prigovore koji se ističu procesima integriranja u području obiteljskog prava (kulturni imperijalizam, utopija i sl.)

101

- izračunati ukupna izdvajanja koja države članice EU izdvajaju u području obiteljskog prava (npr u području uzdržavanja)

- usporediti razlike u izdvajanjima države u području obiteljskog prava na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini

- povezati uspješnost europskih socijalnih politika u području obiteljskog prava s financijskim ulaganjima

Sinteza

- sastaviti popis relevantne znanstvene i stručne literature kao polazište stručnog istraživanja u području obiteljskog prava

- predložiti pravila dobre prakse u području obiteljskog prava (npr. u području obiteljske medijacije)

- prikupiti najvažnije odluke Europskoga suda i Europskoga suda za ljudska prava te na temelju toga odlučiti u nacionalnom pravnom sustavu

- osmisliti moduse trajnog usavršavanja / cjeloživotnog učenja u području europskoga obiteljskog prava kao propulzivne pravne grane

Evaluacija

- prosuditi o prednostima i nedostacima koje hrvatski obiteljskopravni sustav pokazuje u usporedbi s rješenjima usvojenim na razini Europske unije i Vijeća Europe

- ocijeniti izvedivost i smislenost stvaranja materijalnog europskog obiteljskog prava

- preispitati je li preuzimanje akata europskog prava u hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo učinjeno sukladno pravilima struke

- preporučiti na koji način treba implementirati akte europskog prava koji nemaju izravni učinak u hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo


- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost kritičkog promišljanja o specifičnostima razvoja europskoga

obiteljskog prava - sposobnost procjene pravilnosti i potrebe transponiranja europskih rješenja i

standarda u hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo

102





1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Razina znanja 4 1.2. Pisani ispit Razina znanja 3 1.2. Usmeni ispit Razina znanja 3 1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se nadopunjuju znanja, iskustva i interesi predavača i studenata. Po završetku analize pojedine teme, u grupnoj se raspravi pobliže razjašnjavaju otvorena i prijeporna pitanja te komentiraju aktualne teme. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi. 1.2. Pisani ispit Pisani ispit sastoji se od dva dijela – eseja i analize slučaja. U opisnom zadatku sa situacijskim činjenicama, ispituje se sposobnost studenta u primjeni znanja na nove činjenice, te sposobnost selekcije važnih činjenica.

1.3. Usmeni ispit Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i pravnologično povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. 2. Kriterij ocjenjivanja Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom usmenog ispita, no svakako se vrednuje i

103

aktivnost u nastavi te sudjelovanje u grupnim raspravama. Nastavnik formira ocjenu sukladno ovim parametrima, u skali od nedovoljne (1) do izvrsne (5) ocjene. LITERATURA Za kolegij Europsko obiteljsko pravo, obvezna literatura je: - Korać Graovac, A., Majstorović, I. (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne

novine, Zagreb, 2013. - Alinčić M., Hrabar D., Jakovac-Lozić D., Korać Graovac A., Obiteljsko pravo,

Narodne novine, Zagreb, 2007. (odabrana poglavlja) - Majstorović I., Harmonizacija i unifikacija europskoga obiteljskog prava,

Pravni fakultet u Zagrebu, Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost (ed.), Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

Za kolegij Europsko obiteljsko pravo, dopunska literatura je: - Alinčić, M.: Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u europskim

dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 25-37.

- Hrabar D., Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava – nov doprinos promicanju dječjih prava, u: Europsko privatno pravo, Hrabar D. (ur.), Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002, str. 329-342.

- Hrabar D., Načela hrvatskog obiteljskog prava i njihovo zakonsko uobličenje, Zbornik vo čest na Mile Hadži Vasilev – Skopje, Pravni fakultet, 2004, 79-103.

- Hrabar, D.: Nova procesna prava djeteta – europski pogled, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 65-76.

- Korać Graovac, A.: Hrvatsko obiteljsko pravo pred Europskim sudom za ljudska prava, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 39-51.

- Majstorović, I.: Europski pravni kontekst i značenje za hrvatsko materijalno obiteljsko pravo, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 77-91.

NASTAVA Nastava se održava u obliku predavanja i konzultacija, sukladno dinamici upisa polaznika u novu generaciju specijalističkog studija europskog prava.

104

DOKTORSKI STUDIJ


NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Aleksandra Korać Graovac SURADNIK U NASTAVI: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, izv. prof. dr. sc. Irena Majstorović STUDIJSKI PROGRAM: Poslijediplomski doktorski studij pravnih znanosti – smjer europsko pravo STATUS KOLEGIJA: Predmet smjera - izborni GODINA STUDIJA: Druga SEMESTAR: Treći semestar ECTS: 4 ECTS OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i konzultacije

CILJ KOLEGIJA:

1. Razumjeti temelje i ratio integrativnih procesa u Europi na pravnoj i društvenoj razini

2. Steći produbljena znanja o rješenjima hrvatskoga obiteljskog prava u usporedbi s izabranim poredbenim rješenjima, o standardima zaštite ljudskih prava (koji se odnose na članove obitelji) osobito prema Europskoj konvenciji za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te Povelji temeljnih prava Europske unije

3. Prepoznati specifičnosti obiteljskoga prava u širem pravnom okruženju 4. Vrednovati prednosti i nedostatke hrvatskog obiteljskog prava u usporedbi s

inozemnim i nadnacionalnim rješenjima

105

Nakon uspješno svladanog predmeta, student će moći: Znanje

- definirati osnovne organizacije unutar kojih nastaje korpus europskoga obiteljskog prava

- produbiti znanja stečena u općim kolegijima europskoga prava o temeljnim institucijama na razini Europske unije i Vijeća Europe

- dobro poznavati najvažnije obvezujuće i neobvezujuće dokumente koji su relevatni za obiteljsko pravo

- poznavati utjecaj koji promjene na razini Europske unije, Vijeća Europe i Haške konferencije za međunarodno privatno pravo imaju na razvoj hrvatskog obiteljskog prava

Razumijevanje

- razumjeti ključne točke u procesima odlučivanja na razini Europske unije i Vijeća Europe

- diskutirati o najvažnijim prednostima i nedostacima koje na području obiteljskog prava ostvaruju procesi europskog integriranja

- opisati moduse na koji nadnacionalne odluke utječu na nacionalne obiteljskopravne sustave te objasniti njihovo značenje

- prepoznati faze razvoja europskoga obiteljskog prava - objasniti razloge i uzroke specifičnosti obiteljskog prava kao grane prava koja

odolijeva procesima europskog integriranja - izraziti argumentirano mišljenje o dosegu razvoja europskoga obiteljskog

prava - sažeti moguće prednosti i nedostatke unifikacije obiteljskoga prava u Europi,

osobito na razini materijalnoga prava

Primjena

- interpretirati norme europskoga prava u svjetlu namjere tvorca te prakse europskih sudova – Europskoga suda i Europskoga suda za ljudska prava

- koristiti praksu europskih sudova, s ciljem pravilnog zaključivanja o dosegu određene pravne norme

- primijeniti europske standarde u praktičnom radu - demonstrirati vrlo dobro poznavanje ustroja i rada europskih institucija - izabrati najvažnije sudske odluke relevantne za određeno obiteljskopravno

područje te procijeniti kako one utječu na nacionalno zakonodavstvo

106

Analiza

- razlikovati smisao i modalitete stvaranja europskoga obiteljskog prava u užem smislu (Europska unija) od europskoga obiteljskog prava u širem smislu (Vijeće Europe, Haška konferencija za međunarodno privatno pravo)

- analizirati prigovore koji se ističu procesima integriranja u području obiteljskog prava (kulturni imperijalizam, utopija i sl.)

- izračunati ukupna izdvajanja koja države članice EU izdvajaju u području obiteljskog prava (npr u području uzdržavanja)

- usporediti razlike u izdvajanjima države u području obiteljskog prava na nacionalnoj i nadnacionalnoj razini

- povezati uspješnost europskih socijalnih politika u području obiteljskog prava s financijskim ulaganjima

Sinteza - sastaviti popis relevantne znanstvene i stručne literature kao polazište

znanstvenog istraživanja u području obiteljskog prava - predložiti pravila dobre prakse u području obiteljskog prava (npr. u području

obiteljske medijacije) - prikupiti najvažnije odluke Europskoga suda i Europskoga suda za ljudska

prava te na temelju toga odlučiti u nacionalnom pravnom sustavu - osmisliti moduse trajnog usavršavanja / cjeloživotnog učenja u području

europskoga obiteljskog prava kao propulzivne pravne grane

Evaluacija

- prosuditi o prednostima i nedostacima koje hrvatski obiteljskopravni sustav

pokazuje u usporedbi s rješenjima usvojenim na razini Europske unije i Vijeća Europe

- usporediti vrijednosni sustav koji je uspostavljen hrvatskim obiteljskim pravom s europskim rješenjima

- ocijeniti izvedivost i smislenost stvaranja materijalnog europskog obiteljskog prava

- usporediti mogućnosti stvaranja unificiranog europkog procesnog obiteljskog prava s mogućnošću stvaranja unificiranog europskog materijalnog obiteljskog prava

- usporediti prednosti i nedostatke koji proizlaze iz procesa harmonizacije odnosno unifikacije europskoga obiteljskog prava

- preispitati je li preuzimanje akata europskog prava u hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo učinjeno sukladno pravilima struke

107

- preporučiti na koji način treba implementirati akte europskog prava koji nemaju izravni učinak u hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo


- sposobnost samostalnog profesionalnog rada - sposobnost kritičkog promišljanja o specifičnostima razvoja europskoga

obiteljskog prava - sposobnost procjene pravilnosti i potrebe transponiranja europskih rješenja i

standarda u hrvatsko obiteljsko zakonodavstvo





1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Razina znanja 4 1.2. Pisani ispit Razina znanja 4 1.3. Usmeni ispit Razina znanja 3

1.1. Sudjelovanje u grupnoj raspravi Predavanja su zamišljena kao interaktivna cjelina u kojoj se nadopunjuju znanja, iskustva i interesi predavača i studenata. Po završetku analize pojedine teme, u grupnoj se raspravi pobliže razjašnjavaju otvorena i prijeporna pitanja te komentiraju aktualne teme. Od studenata se očekuje pripremljenost, aktivno sudjelovanje i kritički osvrt, te se evaluira njihov doprinos raspravi.

1.2. Pisani ispit Pisani ispit sastoji se od dva dijela – eseja i analize slučaja. U opisnom zadatku sa situacijskim činjenicama, ispituje se sposobnost studenta u primjeni znanja na nove činjenice, te sposobnost selekcije važnih činjenica.

108

1.3. Usmeni ispit Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i pravnologično povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta. 2. Kriterij ocjenjivanja Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom usmenog ispita, no svakako se vrednuje i aktivnost u nastavi te sudjelovanje u grupnim raspravama. Nastavnik formira ocjenu sukladno ovim parametrima, u skali od nedovoljne (1) do izvrsne (5) ocjene. LITERATURA Za kolegij Europsko obiteljsko pravo, obvezna literatura je:

- Korać Graovac, Aleksandra, Majstorović, Irena (ur.): Europsko obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2013.

- Alinčić, Mira, Hrabar, Dubravka, Jakovac-Lozić, Dijana, Korać, Aleksandra: Obiteljsko pravo, Narodne novine, Zagreb, 2007. (odgovarajući dijelovi s obzirom na institute koji se proučavaju)

- Majstorović I., Harmonizacija i unifikacija europskoga obiteljskog prava, Pravni fakultet u Zagrebu, Zavod za građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost (ed.), Zagreb, 2009. (odabrana poglavlja)

- Alinčić, M.: Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u europskim dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 25-37.


- Hrabar, Dubravka, Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava - nov prilog promicanju dječjih prava, Zbornik PFZ, 46, 1996, 4; str. 391-403.

- Jakovac Lozić Dijana, Europsko obiteljsko pravo – šanse i perspektive, Hrvatska pravna revija, 1, 2001, 6; str. 46-54.

- Korać Graovac, A.: Hrvatsko obiteljsko pravo pred Europskim sudom za ljudska prava, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 39-51.

109

Za kolegij Europsko obiteljsko pravo, dopunska literatura je: - Hrabar D., Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava – nov doprinos

promicanju dječjih prava, u: Europsko privatno pravo, Hrabar D. (ur.), Zagreb, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2002, str. 329-342.

- Hrabar D., Načela hrvatskog obiteljskog prava i njihovo zakonsko uobličenje, Zbornik vo čest na Mile Hadži Vasilev – Skopje, Pravni fakultet, 2004, str. 79-103.


- Korać, Aleksandra, Prosudbe Europskog suda za prava čovjeka opravdanosti ograničenja prava na sklapanje braka, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 47, 1997, 4; str. 337-369.

- Korać, Aleksandra, Sadržaj i doseg prava na poštovanje obiteljskog života u hrvatskom pravnom sustavu, Zbornik Pravnog fakulteta, Zagreb, 49, 1999, str. 759-794.

- Korać, Aleksandra, Utvrđivanje očinstva, razuman rok – pouke jednog slučaja, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, 6, 2002, str. 1253-1284.

- Majstorović, I.: Europski pravni kontekst i značenje za hrvatsko materijalno obiteljsko pravo, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, broj 1/2013, str. 77-91.

- Majstorović, Irena, Propisi Europske unije koji se odnose na obiteljsko pravo, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagreb, 53, 2003, 3-4, str. 759-782.

- Ovey, Jacobs, White, Robin: The European Convention on Human Rights, Oxford, 2002, izabrani dijelovi (komentar uz odgovarajuće članke EKLJP)

NASTAVA Nastava se održava u obliku predavanja i konzultacija, sukladno dinamici upisa polaznika u novu generaciju doktorskog studija prava, smjer europsko pravo.

110

DOKTORSKI STUDIJ IZ SOCIJALNOG RADA I

SOCIJALNE POLITIKE

NAZIV KOLEGIJA: OBITELJSKO PRAVO – ODABRANA POGLAVLJA

NOSITELJ KOLEGIJA: Prof. dr. sc. Dubravka Hrabar STUDIJSKI PROGRAM: Poslijediplomski doktorski studij iz socijalnog rada i socijalne politike STATUS KOLEGIJA: Izborni ECTS: 4 ECTS boda OBLIK IZVOĐENJA NASTAVE: Predavanja i konzultacije CILJ KOLEGIJA: 1. Razumjeti obiteljskopravne institute u sustavu socijalne politike 2. Upoznati doktorande s pravima djeteta u sustavu zaštite ljudskih prava (od ideje do međunarodnopravne obveze) 3. Usvojiti znanja iz obiteljskopravnog instituta skrbništva (razvitak, suvremene tendencije, međunarodni standardi) s naglaskom na zaštitu nemoćnih i starijih osoba Nakon uspješno svladanog predmeta, student će moći:

1. Usvojiti opća znanja koja omogućuju bolje razumijevanje specifične problematike unutarobiteljskih odnosa s obzirom na njihove specifične individualne i dalekosežne društvene implikacije. 2. Kritički interpretirati i primijeniti zakonske regulative na pojedinačne slučajeve, budući da je naglasak na pravnom proučavanju odnosa između članova obitelji, osobito onih koji se zbog različitih čimbenika i uzroka nalaze u pravno ovisnom položaju

111

OPĆE GENERIČKE VJEŠTINE Nakon uspješno savladanog predmeta student će moći: 1. Samostalno prezentirati usvojene sadržaje znanstvenoj i stručnoj publici 2. Kritički primijeniti usvojenu zakonsku regulativu 3. Argumentirano i kritički raspraviti moguće društvene učinke problematike

unutarobiteljskih odnosa i obiteljskog prava NAČIN PROVJERE ISHODA KOLEGIJA




1.2. Pisani ispit Razina znanja 4 1.3. Usmeni ispit Razina znanja 3

a. Pisani ispit Pisani ispit sastoji se od dva dijela – eseja i analize slučaja. U opisnom zadatku sa situacijskim činjenicama, ispituje se sposobnost studenta u primjeni znanja na nove činjenice, te sposobnost selekcije važnih činjenica.

b. Usmeni ispit Usmeni ispit predstavlja bitno više od točne reprodukcije naučenih činjenica te se od studenta traži dobro razumijevanje materije, kao i pravnologično povezivanje činjenica. Ujedno, od studenta se očekuje smisleno i utemeljeno odrazloženje svojih odgovora te adekvatna argumentacija iznesenih stajališta.

2. Kriterij ocjenjivanja

112

Usmeni ispit predstavlja razgovor sa studentom, tijekom kojeg se traži razumijevanje materije te povezivanje činjenica. Završna ocjena ispita u pretežitom je dijelu utemeljena na znanju pokazanom tijekom usmenog ispita, no svakako se vrednuje i aktivnost u nastavi te sudjelovanje u grupnim raspravama. Nastavnik formira ocjenu sukladno ovim parametrima, u skali od nedovoljne (1) do izvrsne (5) ocjene. LITERATURA Za kolegij Obiteljsko pravo – odabrana poglavlja, obvezna literatura je:



o Alinčić, M.: Građanski brak sklopljen prema državnim propisima i u vjerskom obredu, str. 41-72.

o Korać Graovac, A.: Prosudbe Europskog suda za prava čovjeka o opravdanosti ograničenja prava na sklapanje braka, str. 147-179.

o Korać Graovac, A.: Ljudska prava i pravno uređenje istospolnih zajednica u domaćem zakonodavstvu, str. 235-264.

o Hrabar, D.: Europska konvencija o ostvarivanju dječjih prava – nov prilog promicanju dječjih prava, str. 291-304.

o Jakovac-Lozić, D.: Dijete kao titular prava na slobodu savjesti, vjerskog ili drugog uvjerenja, str. 355-376.

o Jakovac-Lozić, D.: Susreti i druženja djeteta s odvojenim roditeljem u presudama Europskog suda za ljudska prava, str. 377-427.

o Korać Graovac, A.: Sadržaj i doseg prava na poštovanje obiteljskog života u hrvatskom obiteljskom pravu, str. 429-466.

o Hrabar, D.: Posvojenje na razmeđi interesa posvojitelja i posvojenika, str. 567-596.

o Jakovac-Lozić, D., Vetma, I.: Seksualna orijentacija posvojitelja i najbolji interes djeteta, str. 617-652.

- Alinčić, M: Zaštita prava na sklapanje braka i osnivanje obitelji u europskim dokumentima o ljudskim pravima i u nacionalnim zakonodavstvima, Godišnjak Akademije pravnih znanosti Hrvatske, vol. IV, br. 1/2013, str. 25-37.

- Hrabar, D.: Izvanbračna zajednica – neka otvorena pitanja, Hrvatska pravna revija, X, 2010., 2, str. 41-48.

113






Za kolegij Obiteljsko pravo – odabrana poglavlja, dopunska literatura je: - Hrabar, D. (ur.): Hrestomatija hrvatskoga obiteljskog prava, Zavod za

građanskopravne znanosti i obiteljskopravnu znanost, Poslijediplomski doktorski studij iz građanskopravnih i obiteljskopravne znanosti, Pravni fakultet u Zagrebu, 2010.

Documents

Izvedbeni planovi, ishodi učenja i satnice kolegija koje ... · Seminarski rad ocjenjuje se prema uobičajenim kriterijima za ocjenu studentskih radova: dobar odabir teme rada, korištenje