Embed Size (px)
Citation preview
1
INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE Institute of Croatian Language and Linguistics
IZVJEŠĆE O RADU
INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE
U 2017. GODINI
Ravnatelj: dr. sc. Željko Jozić
Pomoćnica ravnatelja: dr. sc. Kristina Štrkalj Despot
2
1. ODJEL ZA HRVATSKI STANDARDNI JEZIK
Voditeljica: dr. sc. Milica Mihaljević
1.1. RAD NA PROJEKTIMA
1.1.1. Projekti financirani iz vanjskih izvora
Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (HRZZ) Voditeljica: dr. sc. Lana Hudeček Suradnici na projektu: dr. sc. Milica Mihaljević (urednica), dr. sc. Kristian Lewis (tajnik), dr. sc. Matea Birtić, dr. sc. Goranka Blagus Bartolec, dr. sc. Joža Horvat, dr. sc. Željko Jozić, dr. sc. Barbara Kovačević, dr. sc. Ivana Matas Ivanković, dr. sc. Bruno Nahod, dr. sc. Dinka Pasini, dr. sc. Ermina Ramadanović, dr. sc. Domagoj Vidović, vanjski suradnik: dr. sc. Nikola Ljubešić U okviru projekta suradnici na projektu sudjelovali su u 2017. u ovim aktivnostima usavršavanja i diseminacije:
Suradnjom do kvalitete, konferencija u organizaciji Europske komisije, Glavne uprave za pismeno prevođenje, Službe za hrvatski jezik (European Commision, DG Translation, Croatian Language Department), Kuća Europe, 8. prosinca 2017., Zagreb (Lana Hudeček, Kristian Lewis i Milica Mihaljević: Planiranje i provedba terminološke politike u Hrvatskoj)
Dijete i jezik danas: Razvoj pismenosti u materinskom i inom jeziku, međunarodni znanstveni skup u organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 1. – 2. prosinca 2017., Osijek (Lana Hudeček i Milica Mihaljević: Uloga e-učenja i e-rječnika u usvajanju hrvatskoga jezika)
INFuture 2017: The Future of Information Sciences: Integrating ICT in Society, međunarodna konferencija u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, 8. – 10. studenoga 2017., Zagreb (Lana Hudeček i Milica Mihaljević: A New Project – Croatian Web Dictionary Mrežnik)
MUMTTT 2017: The 3rd Workshop on Multi-word Units in Machine Translation and Translation Technology, 13. studenoga 2017., London, UK, http://rgcl.wlv.ac.uk/europhras2017/mumttt-2017/ (Goranka Blagus Bartolec i Ivana Matas Ivanković: The Corpus Analysis of Path Elements of the Verb otići/oditi ‘leave’ in Croatian and Slovene)
Europhras 2017: Computational and Corpus-based Phraseology: Recent advances and interdisciplinary approaches, 13. – 14. studenoga 2017., London, UK http://rgcl.wlv.ac.uk/europhras2017/ (Goranka Blagus Bartolec: Synonymy between theory and practice: The corpus-based approach to determining synonymy in lexicographic descriptions in Croatian i Ivana Matas Ivanković: Contrastive analysis of antonymous prepositional pairs in Croatian and Russian)
3
eLex 2017: Lexicography from Scratch, 19. – 21. rujna 2017., Leiden, Nizozemska (Lana Hudeček i Milica Mihaljević: Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (poster) i Željko Jozić)
Communication Management Forum: Living in Crisis Mode, međunarodni znanstveni skup održan 12. – 13. svibnja 2017. u Zagrebu u organizaciji Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays (Lana Hudeček i Igor Ćutuk: Nazivlje odnosa s javnošću)
Terminologia słowiańska: dziś i jutro, međunarodna znanstvena konferencija u organizaciji Komiteta za slavenske studije pri Poljskoj akademiji znanosti i Instituta za specijaliziranu i međukulturnu komunikaciju pri Sveučilištu u Varšavi, Varšava, Poljska, 25. – 26. svibnja 2017. (Lana Hudeček: Terminološki podatci u hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku, Milica Mihaljević: Računalno nazivlje u Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku i Kristian Lewis: Hrvatske terminološke baze – normativni i deskriptivni pristup)
Zasjedanje Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta, Varšava, Poljska, 24. svibnja 2017. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević i Kristian Lewis: Višejezične mrežne terminološke baze kao podloga za izradu baze „Slavenska terminografija”)
HDPL 2017: Jezik i njegovi učinci. XXXI. međunarodni znanstveni skup, Rijeka, 4. – 6. svibnja 2017. (Lana Hudeček: Pragmatički elementi u e-rječniku, Milica Mihaljević: Muško i žensko u e-rječniku i Goranka Blagus Bartolec: Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu)
Institut für deutsche Sprache, usavršavanje, Mannheim, Njemačka, 26. – 28. travnja 2017. (Lana Hudeček i Milica Mihaljević: Croatian Web Dictionary – Mrežnik)
Jezikoslovne rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, predstavljanje istraživačkoga projekta HRZZ-a Hrvatski mrežni rječnik – MREŽNIK, Zagreb, 11. travnja 2017. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević i Bruno Nahod: Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik).
U okviru projekta suradnici na projektu sudjelovali su na ovim radionicama: Lexicom 2017 Europe, an intensive workshop in lexicography and lexical
computing, 12. – 16. rujna 2017., Leiden, Nizozemska (Bruno Nahod) Radionica ReLDi: Empirical Data in Linguistics: From Research Design to Data
Analysis, Ljubljana, Slovenija, 21. – 23. lipnja 2017. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Goranka Blagus Bartolec, Ivana Matas Ivanković i Matea Birtić).
U okviru projekta suradnici na projektu objavili su u 2017. ove radove:
1. Blagus Bartolec, Goranka. 2017. Synonymy between theory and practice: The corpus-based approach to determining synonymy in lexicographic descriptions in Croatian. Computational and Corpus-based Phraseology: Recent Advances and Interdisciplinary Approaches. Proceedings of the Conference EUROPHRAS, London, UK, November 13-14 2017. Volume II. 132–136. http://www.tradulex.com/varia/Europhras2017-II.pdf
2. BLAGUS BARTOLEC, GORANKA; MATAS IVANKOVIĆ, IVANA. 2017. Kad nam korpus ispunjava želje. Hrvatski jezik 4/3. 25–28. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=276206
4
3. BLAGUS BARTOLEC, GORANKA. 2017. Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2: 285–309. https://hrcak.srce.hr/file/281430
4. HUDEČEK, LANA; ĆUTUK, IGOR. 2017. Croatian Public Relations Terminology – Overview and Guidelines for Terminological Regulation. Communication Management Review 2/2. 30–53. http://www.commreview.hr/english/2017-vol-2-no-2_18/
5. HUDEČEK, LANA; MIHALJEVIĆ, MILICA. 2017. The Croatian Web Dictionary Project – Mrežnik. Electronic lexicography in the 21st century. Proceedings of eLex 2017 conference. Ur. Kosem, Iztok i dr. Lexical Computing CZ s.r.o. Brno – Leiden. 172–192. https://elex.link/elex2017/wp-content/uploads/2017/09/paper10.pdf
6. HUDEČEK, LANA; MIHALJEVIĆ, MILICA. 2017. A New Project – Croatian Web Dictionary MREŽNIK. The Future of Information Sciences. INFuture2017, Integrating ICT in Society. Ur. Atanassova, Iana i dr. Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences. Zagreb. 205–213.
7. HUDEČEK, LANA; MIHALJEVIĆ, MILICA. 2017. Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik. Hrvatski jezik 4/4. 1–8.
8. MATAS IVANKOVIĆ, IVANA. 2017. A Contrastive Analysis of Antonymous Prepositional Pairs in Croatian and Russian. Computational and Corpus-based Phraseology: Recent Advances and Interdisciplinary Approaches. Proceedings of the Conference EUROPHRAS, London, UK, November 13-14 2017. Volume II. 143–148. http://www.tradulex.com/varia/Europhras2017-II.pdf
U tisku se nalazi još šest radova izrađenih na projektu Mrežnik. Članovi skupine za tehnološka rješenja sudjelovali su u dogovorima o uspostavi osnovnih tehnoloških pretpostavki za početak izrade Mrežnika s Nikolom Ljubešićem (korpusi, abecedarij, gramatika skica, korekcija gramatike skice prema vrstama riječi) i Brunom Nahodom (okvir za obradu u TLexu za sva tri rječnička modula). Lana Hudeček i Milica Mihaljević radile su na izradi strukture natuknice za sva tri modula te na izradi abecedarija za sva tri modula. Lana Hudeček i Milica Mihaljević radile su na sastavljanju uputa za obrađivače. Napravljene su probne obrade za imenice, pridjeve, priloge, glagole, usklike i zamjenice. Lana Hudeček, Milica Mihaljević i Domagoj Vidović osmislili su strukturu baze etnika i ktetika te savjeta za školski modul. Lana Hudeček, Kristian Lewis, Joža Horvat i Milica Mihaljević uredili su građu za mrežne stranice projekta te izradili nacrt njihove strukture. Lana Hudeček za mrežne je stranice projekta sastavila pojmovnik od 120 naziva i imena. U sklopu projekta održano je nekoliko izlaganja i referata o Mrežniku (Leiden, Mannheim, Varšava, HDPL) i napisano nekoliko radova, troje članova Odjela i suradnika projekta sudjelovalo je na radionici ReLDI (Hudeček, Mihaljević, Blagus Bartolec) u Ljubljani te na radnome posjetu Institutu za njemački jezik u Mannheimu (Hudeček, Mihaljević).
1.1.2. Projekti u okviru osnovne djelatnosti Religijski pravopis
5
Voditeljice: Lana Hudeček i Milica Mihaljević Suradnici: Marina Čubrić, Kristian Lewis i Krešimir Sučević Međeral
Nastavljen je rad na dopunjavanju i usklađivanju radnoga abecedarija riječi s pravopisnim problemima (Rječnik stranih riječi i Opći religijski leksikon).
Započet je rad na pisanju pravila za prvi dio Religijskoga pravopisa. Razrađena je struktura Religijskoga pravopisa koja vjerno slijedi strukturu
Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a (pravopisna pravila, pravopisni rječnik, jezični savjeti).
Izrađen je mrežni dokument (Googleov dokument) kojemu mogu istodobno pristupiti svi suradnici na projektu i u kojemu se nalazi sva građa za Religijski pravopis.
Članovi projekta istraživali su pojedine teme. U okviru projekta u 2017. objavljeni su radovi L. Hudeček i M. Mihaljević: Religijski rječnik Jeronima Šetke kao izvor za Religijski pravopis IHJJ-a (Neretvanski zbornik), K. Lewis i M. Čubrić: Pisanje imena svetaca s predmetcima (Hrvatski jezik). Krešimir Međeral napisao je rad Preuzimanje religijskih naziva iz jezika koji se ne služe latinicom (rad je prošao urednička čitanja i bit će objavljen u 1. broju Hrvatskoga jezika 2018. godine.).
Mali školski pravopis Voditeljice: Lana Hudeček i Milica Mihaljević Suradnici: Kristian Lewis i Željko Jozić
Izrađene su igre koje prate građu Prvoga školskog pravopisa, koji je objavljen
2016. godine. Igre se nalaze na portalu Hrvatski u školi. Igre su izrađene u
suradnji s informatičarom Josipom Mihaljevićem.
Izrađene su dodatne pravopisne vježbe koje su objavljene uz Prvi školski pravopis
u Jutarnjemu listu. Te vježbe prate gradivo cijele knjige. Mrežna inačica vježba
(računalna podrška Josip Mihaljević) nalazi se na portalu Hrvatski u školi.
Igre i vježbe predstavljene su učenicima tijekom Dana otvorenih vrata Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Na skupu Dijete i jezik 1. i 2. prosinca 2017. na Učiteljskome fakultetu u Osijeku u
sklopu izlaganja Uloga e-učenja i e-rječnika u usvajanju hrvatskoga jezika
(Hudeček, Mihaljević) predstavljen je Prvi školski pravopis i jezične igre na
portalu Hrvatski u školi. Rad s ovoga skupa napisan je i predan na recenzije za
zbornik skupa.
Autori i urednici Prvoga školskog pravopisa dobitnici su nagrade Ivan Filipović.
Time je rad na ovome projektu završen.
Muško i žensko u hrvatskome jeziku (od 1. studenoga 2017.) Voditeljice: Lana Hudeček i Milica Mihaljević Suradnici: Goranka Blagus Bartolec, Marijana Horvat, Barbara Kovačević, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivanković
6
Izrađen je Mali rječnik mocijskih parova (dostupan u demoinačici na stranici http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/)
Uređuje se veliki popis muško-ženskih parnjaka koji se mogu pretraživati s pomoću tražilice (izrađena je demoinačica na stranici http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/, računalna podrška Josip Mihaljević)
Radi se na izradi odostražnoga rječnika mocijskih tvorenica (izrađena je demoinačica odostražnoga rječnika, dostupna na stranici http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/). Demoinačicu je izradio Josip Mihaljević.
Izrađeno je nekoliko igara za učenje mocijskih parnjaka (dostupne na stranice Hrvatski u školi i http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/). Igre je u suradnji s članovima projektnoga tima izradio Josip Mihaljević.
Prikupljeni su savjeti koji se odnose na mocijsku tvorbu. Prikupljeni su radovi članova projekta koji se odnose na mocijsku tvorbu i
muško-ženske odnose te su poveznice na te radove stavljene na stranicu projekta.
Radi se na pisanju kratkih osvrta o muško-ženskim parovima za Povijesni kutak na mrežnoj stranici projekt. (Marijana Horvat)
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika
Voditeljica: dr. sc. Goranka Blagus Bartolec Suradnici: dr. sc. Barbara Kovačević, dr. sc. Ivana Kurtović Budja, dr. sc. Ivana Matas Ivanković, dr. Stefan Rittgasser (vanjski suradnik), Vedran Cindrić, suradnik za izradu računalnoga sučelja Baze
U 2017. svi su suradnici na projektu surađivali u pripremi i izdvajanju frazemskih sveza iz ukupne kolokacijske baze u samostalnu Bazu frazema hrvatskoga jezika, koja je kao podbaza ovoga projekta dostupna na adresi http://frazemi.ihjj.hr./. S obzirom na to da su frazemi u hrvatskome jeziku iznimno brojna skupina čvrstih sveza, tijekom rada na projektu nametnula se potreba da se frazemi izdvoje kao samostalna kategorija. U bazi se frazemske sveze donose pod svakom frazemskom sastavnicom, tako da baza sadržava približno 37 000 pojavnica, odnosno približno 12 000 frazemskih sveza.
Nakon što je dr. sc. Barbara Kovačević pregledala sve primjere frazema u skladu s načelima za njihovu obradu, voditeljica projekta uredila je konačnu inačicu te baze za prikaz na mrežnim stranicama.
Ivana Kurtović Budja, kao pripremu za daljnji rad na bazi, prema potvrdama iz drugih leksikografskih natuknica, provjerava homografne natuknice (s dopunom je došla do slova I), a Barbara Kovačević dodatno skuplja i obrađuje nove primjere frazemskih sveza.
S obzirom na to da je prva inačica Kolokacijske baze u završnoj fazi, voditeljica projekta samostalno radi na konačnome uređivanju i provjeri cijele Baze za objavu na mrežnim stranicama.
Planirano je da prva inačica Baze sadržava šest stupaca (natuknicu, vrstu riječi, primjer sveze, sinonimnu svezu ili jednorječni sinonim, oznaku vrste sveze, te odrednicu stilske ili stručne uporabe).
7
Rječnik velikoga i maloga početnog slova
Voditeljica: dr. sc. Goranka Blagus Bartolec Suradnici: dr. sc. Ivana Matas Ivanković, dr. sc. Ermina Ramadanović, dr. sc. Perina Vukša Nahod, dr. sc. Željko Jozić, Katarina Cvijanović, prof. (vanjska suradnica), dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga (suradnica za onomastiku), dr. sc. Bruno Nahod (suradnik za oblikovanje natukničke strukture u TLex-u)
Tijekom 2017. obrađeno je približno 2500 novih natuknica. Suradnici su obrađivali natuknice prema tematskoj podjeli.
Goranka Blagus Bartolec obradila je 1884 natuknice (države, gradovi, etnici, ktetici, dani (međunarodni, svjetski) i ostale natuknice koje je bilo potrebno obraditi jer su sadržajno povezane s natuknicama koje obrađuje)
Ivana Matas Ivanković obradila je 400 natuknica (sporazumi, ugovori, dogovori, mirovi, bolesti, hrvatski vladari, poučci, pravila i natuknice tvorbeno povezane s navedenima)
Ermina Ramadanović obradila je 56 natuknica (oronimi, vulkani) Perina Vukša Nahod obradila je 85 natuknica (hidronimi, doline, dani
(međunarodni, svjetski).
Konceptualni rječnik hrvatskih somatskih frazema Voditeljica: Barbara Kovačević Suradnici: Ermina Ramadanović, Kristina Štrkalj Despot, Ines Virč, Vedran Cindrić (računalna potpora)
Usustavljen je prikupljeni korpus hrvatskih somatskih frazema, oblikovane su frazemske nadnatuknice i natuknice te su natuknicama pridružena odgovarajuća značenja. Tako je na projektu obrađeno oko 1500 frazema, a oko 700 ih ima pridružene odgovarajuće primjere. Znanstveno vijeće u prosincu 2017. godine odobrilo je molbu kojom se Konceptualni rječnik hrvatskih somatskih frazema stavlja u mirovanje zbog obaveza i rada voditeljice projekta na drugim projektima: projektima Hrvatske zaklade za znanost, projektu Sveučilišta u Zagrebu i internim institutskim projektima (ukupno pet projekata).
1.1.3. Sudjelovanje na međunarodnim projektima i COST akcijama
Слов’янське термінознавство кінця ХХ – початку XXI ст. (Slavenska
terminologija na kraju 20. i na početku 21. stoljeća), međunarodni projekt pri Terminološkoj komisiji Međunarodnoga slavističkog komiteta, surađuju: Lana Hudeček, Kristian Lewis i Milica Mihaljević Za kolektivnu monografiju glavne urednice prof. dr. Viktorije Ivaščenko te za terminološku bibliografiju poslani su tekstovi:
1. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica: Hrvatske nazivoslovne monografije i disertacije 2. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica: Hrvatsko nazivlje i nazivoslovlje na kraju 20. i
na početku 21. stoljeća
8
3. Lewis, Kristian: Hrvatski terminološki rječnici i terminološke baze na kraju 20. i na početku 21. stoljeća
4. Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica: Hrvatska terminološka bibliografija 1990. – 2016., Hrvatska terminološka bibliografija 1900. – 2016., Hrvatska terminološka bibliografija 1900. – 2016.
5. Lewis, Kristian: Tablica hrvatskih terminoloških rječnika 1990. – 2000. po broju jezika i struci, Tablica hrvatskih terminoloških rječnika 2001. – 2010. po broju jezika i struci, Tablica hrvatskih terminoloških rječnika 2011. – 2016. po broju jezika i struci.
Objavljivanje monografije (Milica Mihaljević urednica je za Hrvatsku) predviđeno je u 2018. godini.
PARSEME Goranka Blagus Bartolec sudjeluje na međunarodnome projektu PARSEME shared task on automatic identification of verbal MWEs, edition 1.1 u okviru COST akcije: PARSEME (PARSing and Multi-word Expressions).
DEMGOL Krešimir Sučević Međeral sudjeluje na projektu DEMGOL – Dizionario etimologico della lingua greca (Università degli Studi di Trieste, Dipartimento di Scienze dell'Antichità „Leonardo Ferrero“ (voditelj projekta prof. Ezio Pellizer) kao prevoditelj hrvatske inačice rječnika.
1.1.4. Sudjelovanje na domaćim projektima drugih institucija CONMUSTERM
Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj Krešimir Sučević Međeral surađuje je na projektu Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (Muzička akademija u Zagrebu i IHJJ, pod financiranjem Hrvatske zaklade za znanost, voditelj projekta akademik Nikša Gligo) kao glavni terminolog.
TIDA – Povijesne perspektive transnacionalizma i interkulturnog dijaloga u
vrijeme Austro-Ugarske (Institut za antropologiju, pod financiranjem Hrvatske zaklade za znanost, voditeljica projekta dr. Anita Sujoldžić) Krešimir Sučević Međeral sudjeluje na projektu TIDA i radi na prikupljanju primarne građe na mađarskome jeziku vezanu uz Rijeku.
Genetikon – Genetički leksikon (Zavod za molekularnu biologiju Prirodoslovno-
matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod financiranjem Hrvatske zaklade za znanost, voditeljica projekta prof. dr. sc. Mirjana Pavlica) Krešimir Sučević Međeral bio je terminolog na projektu Genetikon.
Animalističke slike u frazeološkom blagu (voditeljica: dr. sc. Ivana Vidović Bolt,
red. prof.). Barbara Kovačević suradnica je na projektu Animalističke slike u frazeološkom blagu.
Primjena frazeološke teorije na frazeografiju (voditeljica: dr. sc. Željka Fink
Arsovski, red. prof.) Barbara Kovačević surađivala je na dopunama Bibliografije
9
hrvatske frazeologije i Frazeobibliografskom rječniku koji su objavljeni u prosincu 2017. godine kao jedan od rezultata treće godine znanstvenoga projekta Primjena frazeološke teorije na frazeografiju. Bibliografski i rječnički dio knjige (969 stranica) objavljen je kao e-knjiga na stranicama izdavačke kuće Knjigra (http://www.knjigra.hr/wp-content/uploads/2017/12/bibligraf_hrv_fraz-frazeolos_rjec.pdf).
1.2. ZNANSTVENA PRODUKTIVNOST
1.2.1. Objavljeni radovi
a) knjige
1. Fink-Arsovski, Željka; Kovačević, Barbara; Hrnjak, Anita. 2017. Bibliografija
hrvatske frazeologije. Frazeobibliografski rječnik. Knjigra. Zagreb.
2. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Hrvatska školska gramatika. Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
3. Vidović Bolt, Ivana; Barčot, Branka; Fink-Arsovski, Željka; Kovačević, Barbara;
Pintarić, Neda; Vasung, Ana. 2017. Rječnik hrvatskih animalističkih frazema.
Školska knjiga. Zagreb.
4.
b) poglavlja u knjizi
1. Blagus, Bartolec, Goranka 2017. Synonymy between theory and practice: The corpus-based approach to determining synonymy in lexicographic description. Computational and Corpus-based Phraseology: Recent Advances and Interdisciplinary Approaches (Proceedings of the Conference II). Ur. Mitkov, Ruslan. Editions Tradulex. Geneva. 132–136.
2. Kovačević, Barbara; Ramadanović, Ermina. 2018. Izražavanje negativnih primarnih emocija u hrvatskoj frazeologiji. Slavofraz 2016 – Phraseologie und (naive) Psychologie / Phraseology and (naїve) psychology / Фразеология и (наивная) психология. Ur. Bedkowska-Kopczyk, Agnieszka; Pfandl, Heinrich. Verlag Dr. Kovač. Hamburg.
3. Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. 2017. Croatian Language and Literacy. In Road through Croatia. MATE and Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta. Zagreb. (e-knjiga)
4. Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. 2017. Croatian Literature. In Road through Croatia. MATE and Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta. Zagreb. (e-knjiga)
c) znanstveni radovi
1. Blagus Bartolec, Goranka. 2017. Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 285–309.
2. Blagus Bartolec, Goranka. 2017. Slobodno i čvrsto u jeziku. Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanoga od
10
12. do 14. svibnja 2016. godine u Rijeci. Ur. Stolac, Diana; Vlastelić, Anastazija. Srednja Europa – HDPL. Zagreb. 57–71.
3. Hudeček, Lana. 2017. Anglizmi u hrvatskome nazivlju. Словенска
терминологија данас. Ур. Пипер, Предраг; Јовановић, Владан. Српска
академија наука и уметности. Београд. 371–383.
4. Hudeček, Lana; Ćutuk, Igor. 2017. Croatian Public Relations Terminology –
Overview and Guidelines for Terminological Regulation. Communication
Management Review 2/2. 30–53. http://www.commreview.hr/english/2017-
vol-2-no-2_18
5. Kovačević, Barbara; Ramadanović, Ermina. 2016. Izražavanje negativnih
primarnih emocija u hrvatskoj frazeologiji. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje 42/2. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 505–527.
6. Mihaljević, Milica. 2017. Terminologija kao deskriptivna ili preskriptivna znanost
– stanje u Hrvatskoj. Словенска терминологија данас: Urednici Predrag Piper,
Vladan Jovanović. Српскa академијa наука и уметности. Beograd. 383–403.
7. Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica. 2017. The Croatian Web Dictionary Project –
Mrežnik. Electronic lexicography in the 21st century. Proceedings of eLex 2017
conference. Iztok Kosem, Carole Tiberius, Miloš Jakubiček, Jelena Kallas, Simon
Krek, Vit Baisa (eds.), Lexical Computing CZ s.r.o., Brno – Leiden. 172–192.
8. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2017. Divkovićeva sintaksa u suvremenome i
današnjemu kontekstu. Zbornik radova sa skupa Matija Divković i kultura pisane
riječi II. Dolores Grmača, Marijana Horvat, Marko Karamatić (ur.). Sarajevo –
Zagreb. 195–211.
9. Mihaljević, Milica. 2017. O jeziku i slovopisu djela Uspomena povistna o kugi
makarskoj godine 1815 Luigja Cesara Pavišića. Kuga u Makarskoj i Primorju 1815.
Marinko Tomasović (ur.). Gradski muzej Makarska. Makarska. 387–402.
10. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2016. Znanstveni funkcionalni stil u
kajkavskome književnom jeziku 19. stoljeća. Rasprave: Časopis Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje 42(2). 443–464. (objavljeno u 2017. i nije navedeno u
izvješću za 2016.)
d) prikazi, ocjene
1. Blagus Bartolec, Goranka 2017. Priručnik utemeljen na dobroj suradnji (prikaz knjige Hrvatski egzonimi). Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 471–473.
e) stručni radovi (popularno-znanstveni radovi)
1. Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana. 2017. Kad nam korpus ispunjava želje. Hrvatski jezik 4/3. 25–28.
2. Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica. 2017. A new project – Croatian web dictionary MREŽNIK. The Future of Information Sciences. INFuture2017, Integrating ICT in Society. Iana Atanassova, Wajdi Zaghouani, Bruno Kragić, Kuldar Aas, Hrvoje Stančić, Sanja Seljan (eds.). Department of Information and Communication
11
Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences. Zagreb: 205-2013. (project proposal)
3. Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica. 2017. Funkcionalni pravopis: Pravopis i novinski tekst. Hrvatski jezik 4/2: 1-10.
4. Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica. 2017. Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik. Hrvatski jezik 4/4: 1–7.
5. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2017. Kršćanska terminologija Jeronima Šetke kao izvor za Religijski pravopis IHJJ-a. Hrvatski neretvanski zbornik 9/2017. Urednik Domagoj Vidović. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagreb. Zagreb.
6. Kovačević, Barbara. 2017. Basne kao izvorište frazema. Hrvatski jezik 4/3. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 29–31.
7. Kovačević, Barbara. 2017. Indijanci u hrvatskim frazemima. Hrvatski jezik 4/2. 27–29.
8. Kovačević, Barbara. 2017. Mačak u vreći. Hrvatski jezik 4/4. 24–26. 9. Kovačević, Barbara. 2017. Sveti Petar i kajgana. Hrvatski jezik 4/1. 10. Lewis, Kristian. 2017. Kad pravopisni provjernik zadrijema. Hrvatski jezik IV/2.
22–26. 11. Lewis, Kristian; Čubrić, Marina. 2017. Svetci u pravopisu. Hrvatski jezik IV/4. 27–
29. 12. Mihaljević, Milica. 2017. Hrvatski u školi. Hrvatski jezik 4/2: 13–15. 13. Mihaljević, Milica. 2017. Muke po videu i audiju. Hrvatski jezik 4/1: 24-26. 14. Mihaljević, Milica. 2017. O hrvatskome jeziku u Hrvatskome jeziku. Bašćina:
glasilo Društva prijatelja glagoljice 18. 114–115. 15. Miloš, Irena. 2017. Znanje jezika i znanje o jezicima. Hrvatski jezik 4/3: 14-16. 16. Miloš, Irena. 2017. Digitalni urođenici i digitalne pridošlice. Hrvatski jezik 4/3. 14-
17. 17. Miloš, Irena. 2017. Komu je jezik majka, a komu maćeha? Hrvatski jezik 4/4: 8-10. 18. Miloš, Irena. 2017. Stoljeća hrvatskoga službenog jezika iz europske perspektive.
Hrvatski jezik 4/1: 12-13. 19. Mrčela, Marin; Lewis, Kristian. 2017. I u pravu treba biti u pravu – o jeziku
hrvatskih pravnih tekstova. Hrvatski jezik IV/3. 32–34.
1.2.2. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima a) u inozemstvu
1. Blagus Bartolec, Goranka. Synonymy between theory and practice: The
corpusbased approach to determining synonymy in lexicographic description. EUROPHRAS. London, 13. i 14. studenoga 2017.
2. Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana. Corpus analysis of the Path elements of the verb otići / oditi in Croatian and Slovene. MUMTTT 3: Workshop on Multi-word Units in Machine Translation and Translation Technology. London, 14. studenoga 2017.
3. Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana. Ptice u hrvatskom jeziku na putu od prototipnoga do figurativnoga značenja: rječnička i korpusna perspektiva. Humanistyka w przyrodzie – przyroda w humanistyce: Słowiańszczyzna z ptasiej perspektywy, Poznanj, 23. i 24. studenoga 2017.
12
4. Hudeček, Lana. Terminološki podatci u hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Terminologia słowiańska: dziś i jutro, Varšava, Poljska, 26. svibnja 2017.
5. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. The Croatian Web Dictionary Project – Mrežnik. eLex 2017. Lexicography from Scratch. Leiden, Nizozemska, 19. – 21. rujna
6. Kovačević, Barbara. Međunarodna znanstvena konferencija Slavofraz 2017. Имињата и фразеологијата / Имена и фразеология, Катедра за македонски јазик и јужнословенски јазици, Катедра за славистика, Филозофски факултет „Блаже Конески“, Универзитет „Св. Кирил и Методиј“ во Скопје; Skoplje, 21. – 23. 4. 2017. (izlaganje: Frazeološka ortografija – uvod u veliko i malo početno slovo).
7. Lewis, Kristian. Hrvatske terminološke baze – normativni i deskriptivni pristup. Međunarodna znanstvena konferencija Terminologia słowiańska: dziś i jutro. Varšavsko sveučilište, Varšava, Poljska, 26. svibnja 2017.
8. Mihaljević, Milica. Računalno nazivlje u hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Terminologia słowiańska: dziś i jutro, Varšava, Poljska, 26. svibnja 2017.
9. Sučević Međeral, Krešimir. Ethnicity: Businessman – The case of Ossoinack family and Fiume. International Conference on Culture and History. Barcelona, Španjolska, 23. kolovoza 2017.
b) u Hrvatskoj
1. Blagus Bartolec, Goranka. Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu. XXXI. međunarodni znanstveni skup Jezik i njegovi učinci. Rijeka, 4. – 6. svibnja 2017.
2. Hudeček, Lana; Ćutuk, Igor: Nazivlje odnosa s javnošću. Communication Management Forum: Living in Crisis Mode, međunarodni znanstveni skup održan 12. – 13. svibnja 2017. u Zagrebu u organizaciji Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays, 13. svibnja 2017.
3. Hudeček, Lana; Ćutuk, Igor: Odnosi s javnošću: jezična vjerodostojnost kao preduvjet komunikacijske vjerodostojnosti. PRpitch: 1. konferencija o PR-u za male i srednje poduzetnike, 4. svibnja 2017.
4. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2017. A new project – Croatian web dictionary MREŽNIK. The Future of Information Sciences. INFuture2017, Integrating ICT in Society. Zagreb, 8. – 10. studenoga
5. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Uloga e-učenja i e-rječnika u usvajanju hrvatskoga jezika, Jezik i dijete, Osijek, 1. – 2. prosinca
6. Hudeček, Lana. Pragmalingvistički elementi u e-rječniku XXXI. međunarodni znanstveni skup HDPL‐a Jezik i njegovi učinci. Rijeka, 4. – 6. svibnja
7. Mihaljević, Milica. Muško i žensko u e-rječniku. XXXI. međunarodni znanstveni skup HDPL‐a Jezik i njegovi učinci. Rijeka, 4. – 6. svibnja
1.2.3. Pozvana izlaganja u inozemstvu
Hudeček, Lana; Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. Višejezične mrežne terminološke baze kao podloga za izradu baze Slavenska terminografija. Zasjedanje Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta. Poljska akademija znanosti, Varšava, Poljska, 25. svibnja 2017.
1.2.4. Ostala izlaganja
13
1. Horvat, Marijana; Mihaljević, Milica. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog
književnog jezika u današnjemu kontekstu, Osnovna škola Oranice, 5. travnja
2. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Riječ po riječ, predavanje za učenike osnovne i
srednje škole, Zadar, 13. ožujka
3. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica; Nahod, Bruno. Predstavljanje projekta Mrežnik
na Jezikoslovnim raspravama, 11. travnja
4. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Različiti jezici – različite izražajne mogućnosti
(prevoditeljske dvojbe i najčešće pogreške), Integra, Zagreb, 6. travnja
5. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Seminar za prevoditelje i lektore ESB-a i HNB-a,
Zagreb, 5. lipnja
6. Hudeček, Lana. Najčešće jezične i pravopisne pogreške u pismenoj poslovnoj
komunikaciji. Zaklada Hrvatska za djecu. 4. travnja
7. Hudeček, Lana. Okrugli stol: Suvremeni jezični izazovi – 50 godina nakon
Deklaracije Hrvatsko katoličko sveučilište, 14. ožujka
8. Hudeček, Lana. Radionica u Coca-Coli HBC Hrvatska: Poslovni jezik, 10. ožujka
9. Hudeček, Lana; Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. Planiranje i provedba
terminološke politike u Hrvatskoj. Terminološki okvir u prevođenju dokumenata
EU-a: temelj kvalitete i pravne sigurnosti. Konferencija Suradnjom do kvalitete.
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Središnja uprava za prevođenje,
Kuća Europe, Zagreb, 8. prosinca 2017.
10. Kovačević, Barbara. Ilirizam i hrvatski standardni jezik za učenike sedmoga
razreda Osnovne škole Miroslava Krleže u Dječjoj knjižnici „M2“.
11. Lewis, Kristian. Lažni prijatelji i prevođenje. Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Središnja uprava za prevođenje, Kuća Europe, Zagreb, 8. ožujka 2017.
12. radionice na Danima otvorenih vrata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
(Hudeček, Mihaljević, Međeral, Blagus Bartolec)
1.3. USAVRŠAVANJA 1.3.1. Stipendije, znanstvena gostovanja, radni posjeti a) radni posjeti
1. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica: posjet Hrvatskome nacionalnom vijeću Crne Gore u Donjoj Lastvi, sastanci s predsjednikom Vijeća Zvonimirom Dekovićem, ministricom u Vladi Crne Gore i predsjednicom Hrvatske građanske inicijative Marijom Vučinović te sudjelovanje na skupu Cetinjski filološki dani, Cetinje, Boka kotorska 6. – 10. rujna
2. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica: posjet Institut für Deutsche Sprache, Mannheim, sastanci s Christine Möhrs, Stefanom Engelbergom, Frankom Michaelisom i drugim suradnicima Instituta; izlaganje Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Croatian Web Dictionary – Mrežnik, 27. i 28. travnja
b) usavršavanja
14
1. Blagus Bartolec, Goranka; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Radionica RELDI, Ljubljana, Slovenija, 21. – 23. lipnja 2017.
2. Sučević Međeral, Krešimir: sudjelovanje kao slušač na 11. međunarodnoj konferenciji o terminologiji i ontologiji (TOTh) u Chambéryju, Francuska (8. – 9. lipnja 2017.)
3. Sučević Međeral, Krešimir: sudjelovanje kao slušač na XXXI. međunarodnom znanstvenom skupu HDPL-a Jezik i njegovi učinci u Rijeci (4. – 6. svibnja 2017.)
1.4. SUDJELOVANJE U NASTAVI
1.4.1. Sudjelovanje u izvođenju nastave
1. Hudeček, Lana. jezični predmeti, Veleučilište Vern' 2. Mihaljević, Milica. Hrvatski jezik u inženjerskoj praksi, Fakultet elektrotehnike i
računarstva, Zagreb
1.4.2. Članstva u povjerenstvima za obranu doktorskih i magistarskih radova
1. Blagus Bartolec, Goranka: članica Povjerenstva za ocjenu teme Glagolsko-imeničke kolokacije u općeznanstvenom hrvatskom i njemačkom jeziku pristupnice Mirjane Šnjarić na poslijediplomskome doktorskom studiju Lingvistike (ostale članice Povjerenstva: prof. dr. Bernardina Petrović, dr. sc. Marija Lütze-Miculinić, doc.)
2. Hudeček, Lana: obrana sinopsisa, Igor Gligorić: Usklici i veznici u hrvatskome jeziku
3. Hudeček, Lana: obrana doktorskoga rada, Igor Gligorić: Usklici i veznici u hrvatskome jeziku
1.4.3. Mentorstva u izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih radova
1. Hudeček, Lana: Lingvistika, Snježana Rodek, (sumentorica sa Zrinjkom Glovacki Bernardi)
2. Kovačević, Barbara: mentorica doktorandici Ani Sarić na modulu Lingvistika. Naslov doktorskoga rada: Frazemi s komponentom boje u hrvatskoj, engleskoj i njemačkoj frazeologiji.
3. Mihaljević, Milica: Lingvistika, Dalibor Vrgoč, Terminološki aspekti stvaranja hrvatskoga suvremenog vojno-obrambenog i sigurnosno-obavještajnog nazivlja (radni naslov, sumentorica s Bernardinom Petrović)
1.5. ORGANIZACIJA SKUPOVA, RADIONICA, SEMINARA
1. Blagus Bartolec, Goranka članica je Organizacijskoga odbora XXXI. međunarodnoga znanstvenog skupa Jezik i njegovi učinci
15
2. Blagus Bartolec, Goranka i Hudeček, Lana članice su Organizacijskoga odbora 6. međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatski sintaktički dani – Sintaksa zavisnosložene rečenice
3. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica članice su Programskoga odbora međunarodne konferencije CONMUSTERM
4. Kovačević, Barbara članica je Programskoga odbora međunarodnoga znanstvenog skupa Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme koji će se održati 9. i 10. veljače 2018. godine.
5. Sučević Međeral, Krešimir član je Organizacijskoga odbora međunarodne konferencije CONMUSTERM.
1.6. ČLANSTVA U UREDNIŠTVIMA, STRUČNIM I ZNANSTVENIM TIJELIMA TE POVJERENSTVIMA
1. Blagus Bartolec, Goranka članica je Državnoga povjerenstva za natjecanje iz hrvatskoga jezika u šk. god. 2016./2017.
2. Blagus Bartolec, Goranka članica je Nadzornoga odbora Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku
3. Blagus Bartolec, Goranka recenzentica je testova za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika u šk. god. 2016./2017. pri Nacionalnome centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja
4. Hudeček, Lana članica je Savjeta za jezik i govor HRT-a 5. Hudeček, Lana do ožujka 2017. bila je članica Matičnoga odbora za filologiju 6. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica članice su uredništva časopisa Rasprave 7. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica članice su uredništva časopisa Вісник
Термінологічної комісії при МКС / Bulletin of the Terminology Commission under ICSS
8. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica urednice su časopisa Hrvatski jezik 9. Kovačević, Barbara bila je članica povjerenstva za izbor u zvanje dr. sc. Ane
Vasung za znanstvenoga suradnika 10. Kovačević, Barbara urednica je rubrike Od A do Ž u časopisu Hrvatski jezik 11. Lewis, Kristian urednik je rubrike Lektorske bilješke u časopisu Hrvatski jezik 12. Mihaljević, Milica članica je Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-
a 13. Miloš, Irena urednica je rubrike Jezik i društvo u časopisu Hrvatski jezik 14. Sučević Međeral, Krešimir član je povjerenstva za izradu zadataka za državnu
maturu iz mađarskoga kao materinskoga jezika, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb.
1.7. OSTALO 1.7.1. Recenziranje članaka i knjiga, uredništva knjiga
Suradnici Odjela za hrvatski standardni jezik u prošloj su godini recenzirali radove za ove časopise i zbornike: Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, zbornik HDPL-a za 2017., Fluminensiju, Suvremenu lingvistiku, Zbornik 6. Dani Petra Šegedina, sažetke za skup Jezik i njegovi učinci, sažetke za Hrvatske sintaktičke dane i Conmusterm, Jezikoslovlje, HDPL, Croatica et Slavica
16
Iadertina, Zbornik radova VI. hrvatskoga slavističkog kongresa, Zbornik u čast Marije Turk, Linguistics and Literature Studies
Hudeček, Lana recenzija knjige Matea Birtić i sur. Valencijski rječnik psiholoških glagola
1.7.2. Popularizacija znanosti a) objavljivanje članaka
1. Blagus Bartolec, Goranka; Hudeček, Lana; Jozić, Željko; Matas Ivanković, Ivana; Mihaljević, Milica. 2017. Hrvatski za svaki dan, Večernji list, 1. veljače 2017.
2. Hudeček, Lana; Jozić, Željko, Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. 2017. Prvi školski pravopis / pravila. Jutarnji list.
3. Hudeček, Lana; Jozić, Željko, Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. 2017. Prvi školski pravopis / pravopisni rječnik. Jutarnji list.
4. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2017. Hrvatska školska gramatika. Jutarnji list. b) televizijske i radijske emisije, intervjui
1. Blagus Bartolec, Goranka jezični savjet Alarmirana vrata za emisiju Govorimo
hrvatski Prvoga programa Hrvatskoga radija, 2. Blagus Bartolec, Goranka sudjelovanje s prilozima na temu jezičnih savjeta u
emisiji Jezik za svakoga Hrvatske televizije 3. Hudeček, Lana 14. siječnja intervju, Radio Split (o 555 jezičnih savjeta) 4. Hudeček, Lana 14. prosinca Pravac na treću (o jeziku i dizajnu), HRT – HTV 3 5. Hudeček, Lana 14. prosinca RTL Direkt (o anglizmima: roll up, standstill, lex
Agrokor) 6. Hudeček, Lana 21. veljače Dobro jutro, Hrvatska (gostovanje u povodu Dana
materinskoga jezika) 7. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica 16. studenoga Bilješke o jeziku, HRT – HTV 3
(gostovanje u povodu objave Hrvatske školske gramatike) 8. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica Bilješke o jeziku, HRT – HTV 3, 16. studenoga 9. Mihaljević, Milica intervju Interview with Croatian terminologist, Milica Mihaljević,
for the 4th edition of Why is terminology your passion? e-book published by Terminology Coordination Unit
10. Sučević Međeral, Krešimir Jezik za svakoga Školskoga programa HTV-a (proljeće 2017.)
c) predstavljanja knjiga
1. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica na Interliberu su predstavile Hrvatsku školsku gramatiku, Zagreb, 11. studenoga
2. Hudeček, Lana u Društvu književnika predstavila je 3. godište Hrvatskoga jezika, 17. ožujka
3. Kovačević, Barbara sa suautorima je na Interliberu sudjelovala u promociji Rječnika hrvatskih animalističkih frazema
4. Mihaljević, Milica u Društvu književnika predstavila je knjigu Kristiana Lewisa Lažni prijatelji, Zagreb, 17. ožujka
17
5. Mihaljević, Milica u Knjižnici Pučišća predstavila je knjigu Domagoja Vidovića O rodu jezikom i pokoja fraška, Pučišća, 7. kolovoza
d) ostalo
1. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica redovito su pisale savjete za portal Bolje je
hrvatski (u 2017. godini 60 savjeta)
2. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica uređivale su institutske portale Hrvatski u školi
(s G. Blagus Bartolec, Ž. Jozićem i I. Matas Ivanković), Bolje je hrvatski i mrežne
stranice Jezični savjetnik
3. Hudeček, Lana; Lewis, Kristian i Mihaljević, Milica dobitnici su Nagrade Ivan Filipović za Prvi školski pravopis hrvatskoga jezika
4. Miloš, Irena je od 16. rujna 2015. upućeni nacionalni stručnjak u Europskoj komisiji u Luxembourgu.
5. Svi članovi Odjela redovito daju jezične savjete na adresi e-pošte i na dežurnome telefonu.
18
2. ODJEL ZA OPĆE JEZIKOSLOVLJE
Voditeljica: dr. sc. Matea Birtić
2.1. RAD NA PROJEKTIMA
2.1.1. Projekti financirani iz vanjskih izvora
Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja – Struna (HRRZ)
Voditelj: dr. sc. Bruno Nahod
Suradnici s Odjela: dr. sc. Ana Ostroški Anić, dr. sc. Ivana Brač, dr. sc. Tomislava Bošnjak
Botica, dr. sc. Maja Lončar, dr. sc. Ivana Oraić Rabušić, Siniša Runjaić
Rad na terminološkoj bazi Struna
dovršen projekt Izgradnja hrvatskoga drvnotehnološkog nazivlja (DRVNA) –
1445 zaključanih naziva.
dovršen projekt Hrvatsko farmakološko nazivlje (FARMANA) – 1228 zaključanih
naziva.
dovršen projekt Hrvatsko kemijsko i laboratorijsko nazivlje (KELANA) – 1138
zaključanih naziva.
odrađena dva od tri polugodišnja ciklusa projekta Pojmovnik antičke arheologije
– trenutačno 1189 naziva.
odrađena dva od tri polugodišnja ciklusa projekta Genetički leksikon – trenutačno
922 naziva.
odrađena dva od tri polugodišnja ciklusa projekta Hrvatsko oftalmološko nazivlje
(HON) – trenutačno 1012 naziva.
Stalni zadatci
uređivanje stranica s novostima i objavljenim radovima na struna.ihjj.hr.
administriranje sadržaja i novosti na Hrvatskom terminološkom portalu.
uređivanje sadržaja i novosti na stranici Strune/HTP-a na društvenoj mreži
Facebook.
odgovaranje na pitanja e-poštom korisnika stranica struna.ihjj.hr i nazivlje.hr
Suradnja s Hrvatskim zavodom za norme
Maja Lončar
Znanstveni razvoj (objavljeni radovi, sudjelovanje na skupovima, ljetne škole itd.)
19
Objavljena monografska publikacija: Nahod, Bruno. O umu stručnjaka. Zagreb:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2017.
Objavljen članak u mrežnom časopisu: Lončar, Maja. Creation of terminology
database for EU law terminology. Terminfo. 2, 1(2017).
Objavljen članak u časopisu: Kiš Žuvela, Sanja; Ostroški Anić, Ana. Terminološko
planiranje i normiranje temeljnoga hrvatskoga glazbenog nazivlja. Rasprave
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 1, 43(2017), str. 67–78.
Objavljen članak u časopisu: Nahod, Bruno, Vukša Nahod, Perina; Bjeloš, Mirjana.
Three Aspects of Processing Ophthalmological Terminology in a “Small
Language”: A Case of Croatian Term Bank Struna. Jazykovedný časopis:
Jazykovedný ústav Ludovíta Štúra Slovenskej akadémie vied. 2, 68(2017), str. 287–
296.
Objavljen članak u časopisu: Vuletić, Lea, Stjepan Špalj, Kristina Peroš, Hrvoje
Jakovac, Ana Ostroški Anić, Marin Vodanović. Assessing the influence of the
English language on the professional vocabulary of Croatian dental students by
analysing their word choice for the translation of medical/dental terms.
Terminology: International Journal of Theoretical and Applied Issues in Specialized
Communication. 2, 23(2017), 181–206.
Objavljen članak u zborniku radova: Bratanić, Maja, Ana Ostroški Anić, Siniša
Runjaić. Od baze do portala – razvoj nacionalne terminološke infrastrukture.
Slovenska terminologija danas: zbornik referata izloženih na međunarodnom
simpozijumu Slovenska terminologija danas. Beograd, 11. – 13. svibnja 2016. ur.
Predrag Piper, Vladan Jovanović. Beograd : SANU, Institut za srpski jezik SANU,
2017. Str. 657–666.
Objavljen članak u zborniku radova: Ostroški Anić, Ana. Developing a national
term bank: The case of Struna. The language of science and the science of
language. Ur. Ekaterina Petkova, Miglena Mihaylova-Palanska, Sia Kolkovska.
Sofia: Bulgarian Academy of Sciences, 2017. 216–222.
održano izlaganje: Jirouš-Rajković, Vlatka, Siniša Runjaić, Barbara Štebih Golub.
Izgradnja hrvatskoga drvnotehnološkog nazivlja. 14. Drvno-tehnološka
konferencija. Opatija, 5. – 6. lipnja 2017.
održano izlaganje: Nahod, Bruno, Perina Vukša Nahod, Mladen Bušić. O
problemima implementacije i harmonizacije visokospecijaliziranoga
medicinskog nazivlja u veliku nacionalnu terminološku bazu podataka. XXXI.
međunarodni znanstveni skup HDPL-a Jezik i njegovi učinci. Rijeka: Filozofski
fakultet Sveučilišta u Rijeci, 4. – 6. svibnja 2017.
održano izlaganje: Nahod, Bruno, Perina Vukša Nahod, Mirjana Bjeloš. Three
Aspects of Processing Ophthalmological Terminology in a “Small Language”: A
Case of Croatian Term Bank Struna. 9th International Conference Slovko 2017:
NLP, Corpus Linguistics, Terminology, e-Terminology. Bratislava: Slovak
National Corpus, Ľ. Štúr Institute of Linguistics, SAS. 25. – 27. listopada 2017.
20
održano izlaganje: Ostroški Anić, Ana, Sanja Kiš Žuvela. The embodied and the
cultural in the conceptualization of pitch space in Croatian. 3rd International
Symposium on Figurative Thought and Language. Osijek: Filozofski fakultet
Sveučilišta u Osijeku, 26. – 28. travnja 2017.
održano izlaganje: Ostroški Anić, Ana, Sanja Kiš Žuvela. poster The
conceptualization of music in semantic frames based on word sketches. 9th
International Corpus Linguistics Conference. Birmingham: University of
Birmingham. 25. – 28. srpnja 2017.
održano izlaganje: Ostroški Anić, Ana. Terminology and Lexicography in Croatia:
From paper to apps. Resources for terminology and lexicography: What we have
and what we need. Wales: Sveučilište Bangor, 4. rujna 2017.
održano izlaganje: Ostroški Anić, Ana. The role of discourse in defining
specialized knowledge categories. Terminologie(s) et traduction. Les termes de
l'environnement et l'environnement des termes. Bukurešt: Université de
Bucarest, 13. i 14. studenoga 2017.
održano izlaganje: Runjaić, Siniša, Barbara Štebih Golub. Univerbizacija u
hrvatskom nazivlju. Univerbacija/univerbizacija u slavenskim jezicima:
Osamnaesta međunarodna naučna konferencija Komisije za tvorbu riječi
Međunarodnoga komiteta slavista, Sarajevo, 4. 4 – 7. 4. 2017. Sarajevo: Filozofski
fakultet, 6. travnja 2017.
održano izlaganje: Vuletić, Lea, Ivana Šutej, Ivana Brač, Kristina Peroš. Croatian
Special Field Terminology. 2nd International Scientific Conference on
Terminology. Vilnius, 1. i 2. lipnja 2017.
održano predavanje: Bruno Nahod; Presentation of a project for sharing
translators' glossaries at the Croatian Terminology Portal, TranslatingEurope,
Workshop; Terminology All Around Us: Examples From (a Translator's) Life,
Zagreb 7. prosinca 2017.
Suradnja
Potpora podnositeljima prijava za novi krug natječaja terminoloških projekata
HRZZ-a.
Pokrenuta suradnja s Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva
(DIGURED) za uključivanje pojmovnika Eurovoc u sustav za pretraživanje na
Hrvatskom terminološkom portalu.
Repozitorij metafora hrvatskoga jezika – MetaNet.HR (HRZZ)
Voditeljica: dr. sc. Kristina Štrkalj Despot
Suradnici s Odjela: dr. sc. Bruno Nahod (kognitivni neuroznanstvenik), dr. sc. Ana
Ostroški Anić (kognitivni lingvist), Ivan Pandžić (doktorand)
21
Vanjski suradnici: prof. dr. Mario Brdar (savjetnik za kognitivnolingvističku analizu),
prof. dr. Mario Essert (voditelj računalnoga tima), dr. sc. Mirjana Tonković (kognitivni
psiholog), dr. sc. Benedikt Perak (kognitivni lingvist)
U 2017. godini na projektu su ostvareni ovi rezultati iz radnoga plana:
Metafore emocija s pripadajućim okvirima, predodžbenim shemama i kogovima
dodane u repozitorij nakon teorijske i korpusne analize
Objavljen znanstveni rad o konceptualizaciji emocija međunarodnome ili A1
hrvatskome časopisu
Izvještaj nakon šeste točke provjere (metafore emocija)
Projektni sastanci (održana tri projektna sastanka)
Kaskade metafora s pripadajućim okvirima, predodžbenim shemama i
kogovima dodane u repozitorij nakon teorijske i korpusne analize
Skalarne metafore s pripadajućim okvirima, predodžbenim shemama i
kogovima dodane u repozitorij nakon teorijske i korpusne analize
Vizualizacija metafora u obliku grafova uporabom JS alata za obradu
Završena konstrukcija repozitorija povezanih podataka (linked data) u
RDF/OWL formatu
Izrada alata za pretragu i razvrstavanje podataka
Izrada programa u Pythonu za ekstrakciju metaforičnih jedinica iz teksta
Najmanje dva rada u međunarodnim ili A1 hrvatskim časopisima (objavljeno je
10 radova i jedna knjiga u relevantnim publikacijama Q1 i Q2 te kod uglednih
međunarodnih izdavača, a još je niz radova i jedna knjiga u tisku)
Najmanje dva izlaganja na javnim predavanjima ili konferencijama (ostvareno
ih je 25)
Najmanje dva sažetka objavljena u knjižici sažetaka sa znanstvenih skupova
(ostvareno 25)
Organizirana radionica o novim pristupima istraživanju metafore Hand Made
by Machines: A Computational Perspective on Linguistic Creativity
Organiziran trodnevni znanstveni skup 3rd International Symposium on
Figurative Thought and Language i okrugli stol o stanju u istraživačkom polju
figurativnoga jezika
Usavršavanje University College Dublin, mentor Tony Veale (Kristina Štrkalj
Despot, svibanj 2017.)
Seminari za mlade istraživače (održan je niz izlaganja i predavanja za mlade
istraživače i
ostale)zainteresirane: http://ihjj.hr/metafore/usavrsavanja; http://ihjj.hr/met
afore/ostala-izlaganja)
Usavršavanja članova tima (http://ihjj.hr/metafore/usavrsavanja)
Plaćeni troškovi doktorskoga studija i rad s doktorandom Ivanom Pandžićem u
okviru programa „Projekt razvoja karijera mladih istraživača – izobrazba novih
doktora znanosti“.
22
Završni izvještaj
Semantic Role Labeling in Slovene and Croatian (bilateralni program
MZOS-a, međunarodni znanstvenoistraživački projekt)
Voditelji: dr. sc. Simon Krek, dr. sc. Kristina Štrkalj Despot
Suradnici s Odjela: dr. sc. Kristina Štrkalj Despot, Ivan Pandžić
Vanjski suradnici: Nikola Ljubešić, Jan Šnajder, Željko Agić, Ivan Pandžić, Tomaž Erjavec,
Kaja Dobrovoljc, Darja Fišer, Polona Gantar
U okviru projekta predviđene su tri temeljne zadaće:
• oblikovanje zajedničkoga hrvatsko-slovenskoga skupa semantičkih oznaka
temeljenoga na postojećim sustavima koji se rabe u drugim jezicima
• sastavljanje uputa za označivanje i označivanje korpusnoga uzorka
• izvođenje prvih eksperimenata automatskoga označivanja s pomoću algoritama
strojnoga učenja
U okviru prve zadaće projektni je tim analizirao postojeće SRL sustave u drugim
jezicima, npr. Prague Dependency Treebank, FrameNet, Ancora corpus, PropBank itd.
Definiran je skup semantičkih oznaka u skladu s postojećim ovisnosnim oznakama i za
hrvatski i za slovenski jezik.
U okviru druge zadaće sastavljene su upute za označivanje te je testiran sustav oznaka
razvijen u okviru prve zadaće. Projektni tim koristio se postojećim alatima za
označivanje koji su razvijeni u Institutu Jožef Stefan za označivanje sintaktičkih
ovisnosti. Taj je alat unaprijeđen mogućnošću označivanja semantičkih uloga. Usto su
testirani i drugi (mrežni) alati WebAnno, ali nisu dali željene rezultate te je odlučeno da
se označava IJS alatima. U okviru druge zadaće ručno je označen uzorak slovenskoga i
hrvatskoga korpusa koji sadržava 500 rečenica (od planiranih najmanje 1000 do konca
projekta. U okviru treće zadaće na dosad označenom uzorku provedeni su prvi
eksperimenti primjena metode nadziranoga strojnoga učenja kako bi se izgradili
modeli predviđanja za semantičke uloge.
U okviru projekta održana su tri projektna sastanka (27. lipnja 2016. u Zagrebu, 12.
studenoga 2016. u Ljubljani i 19. prosinca 2016. u Zagrebu, te jedno usavršavanje: Ivan
Pandžić boravio je u Ljubljani od 12. do 18. studenoga).
Pripremljena je za tisak dvojezična knjiga (hrvatsko-slovenska) o temi projekta, koju će
objaviti Institut.
U prosincu je predano završno projektno izvješće.
Mrežna stranica projekta: http://ihjj.hr/projekt/semantic-role-labeling-in-slovenian-
and-croatian/66
23
2.1.2. Projekti u okviru osnovne djelatnosti
Baza hrvatskih glagolskih valencija
Voditeljica: dr. sc. Matea Birtić
Suradnici s Odjela: dr. sc. Ivana Matas Ivanković, dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica, dr.
sc. Ivana Oraić Rabušić, dr. sc. Ivana Brač, Siniša Runjaić, dr. sc. Bruno Nahod
Tijekom 2017. godine u okviru rada na projektu provedeno je:
korpusna istraživanja i leksikografska obradba glagola iz semantičke skupine
pomicanja i stavljanja
dorađivanje mrežne stranice e-Glave, stvaranje engleske inačice mrežne stranice
priprema tiskanog izdanja Valencijskog rječnika psiholoških glagola. Pripreme za
objavu knjige Valencijski rječnik psiholoških glagola obuhvaćale su pisanje
predgovora, prikupljanje recenzija, ponovni pregled obrade psiholoških glagola.
Rukopis je poslan na natječaj za tisak knjiga Ministarstva znanosti i obrazovanja
u svibnju 2017. godine, te je dobio sredstva za objavljivanje. Također se radilo na
rubrici Napomene, predložena je nova obrada modalnih glagola te se ponovno
promišljalo o poretku dopuna u e-Glavi.
Radovi nastali u okviru projekta:
Birtić, Matea; Brač, Ivana; Runjaić, Siniša. 2017. The main features of the e-
Glava online valency dictionary. Electronic Lexicography in 21st Century.
Proceedings of eLex 2017 Conference. izd. Kosem, Iztok; Carole Tiberius; Miloš
Jakubíček; Jelena Kallas; Simon Krek; Vít Baisa. Brno: Lexical Computing CZ
s.r.o., 43 – 62. https://elex.link/elex2017/wp-content/uploads/2017...
Birtić, Matea 2017. Usporedba sintaktičkih dopuna u e-Glavi i srodnim
valencijskim modelima. Rasprave 43/2. Zagreb, 263–284,
https://hrcak.srce.hr/190883
Birtić, Matea; Brač, Ivana. 2016. Male surečenice uz glagole doživjeti i
doživljavati. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 42/2.
Zagreb. 309-331. https://hrcak.srce.hr/177701 (izašlo 2017., prošle godine
nismo prijavili)
Brač, Ivana. 2017. Instrumentalne imenske skupine sa značenjem sredstva i
načina. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 311–330.
Brač, Ivana. 2017. Instrumental u kopulativnim rečenicama. Fluminenisa 29/1.
29–45.
Brač, Ivana. 2017. Nezaobilazna sintaksa jednostavne rečenice. Rasprave:
Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 474–483.
Izgradnja terminološke infrastrukture – Hrvatski terminološki portal
24
Voditelj: dr. sc. Bruno Nahod
Suradnici s Odjela: Marina Bergovec, dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica, dr. sc. Ivana
Brač, dr. sc. Maja Lončar, dr. sc. Bruno Nahod, dr. sc. Ana Ostroški Anić, Siniša Runjaić.
Rad na Hrvatskom terminološkom portalu
1. dovršetak transformacije pojmovnika Zvuk na filmu (autor dr. sc. Hrvoje
Turković, Obrazovni materijal Akademije dramskih umjetnosti u Zagrebu) u
terminološki oblik zapisa za bazu „Strukovni rječnici i glosari“ i objavljivanje 73
pojma s istoznačnicama i engleskim istovrijednicama za pretraživanje na
Hrvatskom terminološkom portalu.
2. uređivanje i korigiranje zapisa iz Geodetsko-geoinformatičkog rječnika koji je
unesen i pretvoren u terminološki oblik zapisa za bazu „Strukovni rječnici i
glosari“: priprema za objavljivanje oko 4000 pojmova za pretraživanje na
Hrvatskom terminološkom portalu (trenutačno u fazi korekture).
3. Tijekom cijele 2017. godine intenzivirana je suradnja predstavnicima
Predsjedništva Zajednice za prevoditeljstvo Hrvatske gospodarske komore (dr,
sc. Ivanka Rajh, g. Pavuna, gđa Kaniški) – realizirana je baza za objavljivanje
prevoditeljskih glosara (struna.ihjj.hr/zzp/cms) te interni sustav za
pretraživanje na stranice Zajednici koji se također povezuje u sustav za
pretraživanje na Hrvatskom terminološkom portalu. Trenutačno je u tu bazu
prevoditeljskih glosara uključeno 13 uređenih pojmovnika iz veoma različitih
struka, što će dodatno pospješiti kvalitetu rezultata pretraživanja na Hrvatskom
terminološkom portalu (Bruno Nahod, Siniša Runjaić).
Stalni zadatci
uređivanje stranica s novostima i objavljenim radovima na struna.ihjj.hr.
administriranje sadržaja i novosti na Hrvatskom terminološkom portalu.
uređivanje sadržaja i novosti na stranici Strune/HTP-a na društvenoj mreži
Facebook.
odgovaranje na pitanja e-poštom korisnika stranica struna.ihjj.hr i nazivlje.hr.
Leksikon hrvatskih prijedloga
Voditeljica: dr. sc. Ivana Matas Ivanković
Tijekom 2017. godine u okviru rada na projektu provedeno je:
obrada prijedloga na temelju korpusa (obrađeni prijedlozi duž, glede, izuzev,
izvan, k, koncem, kraj, krajem, među, mimo, na koncu, na kraju / nakraju, na
osnovi, na osnovu, na početku, na području, na polju, na svršetku, na temelju,
nadno / na dno, nadohvat / na dohvat, nadomak / na domak, nakon, nakraj / na
kraj, naspram, nasred / na sred, nasuprot, nauštrb, navrh / na vrh, niz(a), o, po,
početkom, pod kraj / potkraj, podno, pokraj, u)
25
Korpus hrvatskoga jezika 17., 18. i 19. stoljeća
Voditelj: dr. sc. Jurica Budja
Suradnici s Odjela: dr. sc. Kristina Štrkalj Despot
Suradnici iz Instituta: dr. sc. Dijana Ćurković
Tijekom 2017. godine u okviru rada na projektu provedeno je:
transkribirano 240 stranica Razgovora ugodnoga naroda slovinskoga A. Kačića
Miošića
pregledane i korigirane transkripcije dr. sc. Dijane Ćurković (Deset pokornih
razgovora I. J. Pavlovića Lučića) i dr. sc. Ivane Kurtović Budja (Bogoslovje
diloredno A. Kadčića) koji su konvergentni sa zadatcima projekta Govori
Makarskoga primorja – dijakronija i sinkronija.
Baza hrvatskih morfoloških dubleta (DvojBa)
Voditeljica: dr. sc. Tomislava Bošnjak Botica
Suradnici s Odjela: dr. sc. Jurica Budja, dr. sc. Ivana Oraić Rabušić, dr. sc. Bruno Nahod
Vanjski suradnici: dr. sc. Gordana Hržica (Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet), dr. sc.
Dario Lečić (Filozofski fakultet), dr. sc. Maša Musulin (Filozofski fakultet)
Projekt je počeo 1. studenoga 2017. U prvim dvama mjesecima radilo se na koncepciji
buduće baze hrvatskih morfoloških dubleta, dogovorena je skica sa svim predviđenim
rubrikama koju će razraditi prof. Essert. Voditeljica projekta radila je na određivanju
kategorija dubletnosti u hrvatskom jeziku te prikupljanju natuknica za svaku od
odabranih kategorija. Članovi užega projektnoga tima odredili su dijakronijsko-
sinkronijske jezične areale te počeli s prikupljanjem i obradom korpusa u dvjema
kategorijama (1. imenice muškoga roda s nepostojanim a, 2. dvosložni pridjevi s
dubletnim komparativom).
Hrvatska jezična riznica
Voditelji: Nikola Ljubešić i Kristina Štrkalj Despot
Korpus suvremenih tekstova označen je na morfosintaktičkoj razini te je postao
dostupan u okviru programa Sketch Engine te u okviru slovenskoga CLARIN-a.
Načinjeni su planovi za transformaciju ovoga korpusa u referentni korpus hrvatskoga
jezika.
2.1.3. Sudjelovanje na međunarodnim projektima i COST akcijama
26
COST akcija IS1305 ENeL – European Network of e-Lexicography
http://www.elexicography.eu/
Članovi akcije: Kristina Štrkalj Despot, Matea Birtić, Ivana Brač, Siniša Runjaić,
Tomislav Stojanov
Kristina Štrkalj Despot članica je Upravljačkoga odbora akcije European Network
of e-Lexicography (ENeL) u okviru COST-a (European Cooperation in Science and
Technology).
Kristina Štrkalj Despot i Tomislav Stojanov sudjelovali u izvedbi ankete i analizi
rezultata te u zajedničkoj publikaciji The European survey of dictionary use.
COST akcija IC1207 PARSEME – Parsing and multi-word expressions.
Towards linguistic precision and computational efficiency in natural
language processing
Članice akcije: Ivana Matas Ivanković, Goranka Blagus Bartolec, Ivana Brač
Ivana Matas Ivanković intenzivno je radila na projektu Shared task on automatic
identification of verbal MWEs - edition 1.1 u okviru Costove akcije PARSEME,
obradila je 600 probnih primjera i unošenje hrvatskih primjera u Annotation
guidelines.
COST akcija IS1401 ELN – Strengthening Europeans' Capabilities by
Establishing the European Literacy Network, http://www.is1401eln.eu/en/
Član akcije: Tomislav Stojanov
Međunarodni projekt Acquisition de la complexité entre 6 et 14 ans, voditeljica
prof. Claire Martinot, Université Paris Sorbonne, suradnica Tomislava Bošnjak
Botica, kao koordinator za hrvatski
Međunarodni projekt Przyswajanie złożoności językowej w
nauczaniu/uczeniu się języków obcych Acquisition of language complexity in
foreign language teaching and learning voditeljica prof. Urszula Paprocka-
Piotrowska, (Harmonia 7, 2016 – 2018, NCN 2015/18/M/HS2/0010, Katoličko
sveučilište Ivana Pavla II., Lublin & Sveučilište Adama Mickiewicza, Poznań,
Poljska)
Na projektu surađuje Tomislava Bošnjak Botica. Projekt se bavi usvajanjem
materinskoga i stranoga jezika.
Međunarodni projekt Semantic Role Labeling in Slovene and Croatian
Na projektu sudjelovali dr. sc. Kristina Štrkalj Despot i Ivan Pandžić
2.1.4. Sudjelovanje na domaćim projektima drugih institucija
CONMUSTERM – Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u
Hrvatskoj, voditelj akademika Nikše Glige, HRZZ, suradnica Ana Ostroški Anić,
Tomislava Bošnjak Botica, nositelj Muzička akademija
SenseHive: Dynamic Crowdsourcing Models for Incremental Construction of
Lexico-Semantic Resources, voditelj izv. prof. dr. sc. Jan Šnajder, HRZZ, surađuje
Tomislav Stojanov, nositelj Fakultet elektrotehnike i računarstva
27
2.1.5. Međuodjelna i međuprojektna suradnja
Suradnici Odjela surađivali su tijekom 2016. na projektima svih ostalih odjela Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Odjel za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju
Dr. sc. Bruno Nahod surađuje na projektu Rječnik hrvatskoga kajkavskoga
književnog jezika Odjela za povijest hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju.
Odjel za hrvatski standardni jezik
1. Na projektu MREŽNIK dr. sc Lane Hudeček surađuju dr. sc. Ivana Matas Ivanković
i dr. sc. Matea Birtić.
2. Na projektu Računalna kolokacijska baza hrvatskoga jezika voditeljice dr. sc.
Goranke Blagus Bartolec surađuje dr. sc. Ivana Matas Ivanković.
3. Na projektu Rječnik velikoga i maloga početnog slova voditeljice dr. sc. Goranke
Blagus Bartolec surađuju dr. sc. Ivana Matas Ivanković i dr. sc. Bruno Nahod.
4. Na projektu Muško i žensko u hrvatskome jeziku voditeljica dr. sc. Lane Hudeček i
dr. sc. Milice Mihaljević sudjeluje dr. sc. Ivana Matas Ivanković.
5. Ivana Brač je tajnica prijavljenoga projekta Hrvatsko jezikoslovno nazivlje
voditeljice dr. sc. Milice Mihaljević (s dr. sc. Perinom Vukša Nahod).
Odjel za onomastiku i etimologiju
Na projektu Baza suvremenih hrvatskih imena dr. sc. Ankice Čilaš Šimpraga surađuje dr.
sc. Bruno Nahod.
Odjel za dijalektologiju
Dr. sc. Ivana Oraić Rabušić surađuje na projektu Govori Hrvatskoga zagorja voditeljice
dr. sc. Anite Celinić.
Dr. sc. Diana Ćurković surađuje na projektu dr. sc. Jurice Budje.
2.2. ZNANSTVENA PRODUKTIVNOST
2.2.1. Objavljeni radovi
a) knjige
1. Nahod, Bruno. 2017. O umu stručnjaka. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Zagreb.
Knjige u tisku
28
2. Ivana Oraić Rabušić. Struktura povratnih glagola i konstrukcije s elementom se u
hrvatskom jeziku. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
3. Bolognesi, M., Despot, K. Š., Brdar, M. (ur.). 2017. Fantastic Metaphors and Where
to Find them. Traditional and New Methods in Figurative Language Research.
Serija: Metaphor in Language, Cognition, and Communication., ur. Gerard Steen.
John Benjamins Publishing Company. (urednička knjiga)
b) poglavlja u knjizi
1. Birtić, Matea; Brač, Ivana; Runjaić, Siniša. 2017. The main features of the e-Glava
online valency dictionary. Electronic lexicography in the 21st century. Proceedings
of eLex 2017 conference. Leiden, the Netherlands, 19–21 September 2017. Ur.
Kosem, Iztok i dr. Lexical Computing CZ s.r.o., Brno, Czech Republic, Leiden, 43–
62.
2. Ostroški Anić, Ana. 2017. Developing a national term bank – the case of Struna.
The language of science and the science of language. A Festschrift in honor of Cor.
Member Prof. Dr. Sc. Maria Popova. Ur. Petkova, Ekaterina; Mihaylova-Palanska,
Miglena; Kolkovska, Siya. Prof. Marin Drinov Publishing House of Bulgarian
Academy of Sciences. Sofia.
c) znanstveni radovi
1. Birtić, Matea 2017. Usporedba sintaktičkih dopuna u e-Glavi i srodnim
valencijskim modelima. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje 43/2. Zagreb, 263 -284, https://hrcak.srce.hr/190883
2. Birtić, Matea; Brač, Ivana 2016. Male surečenice uz glagole doživjeti i
doživljavati. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 42/2.
Zagreb. 309-331. https://hrcak.srce.hr/177701 (izašlo 2017., prošle godine
nije prijavljeno)
3. Kiš Žuvela S., Bošnjak Botica T.. 2017. BFFs or False Friends?
Internationalisms and Their ‘Equivalents’ in Croatian Musical Terminology
Standardisation. U: S. Goźdź-Roszkowski, A. Makowska (ur.) Languages for
Specific Purposes in Educational Contexts, Łódź University Press. 147–155.
(pred izlaskom)
4. Brač, Ivana 2017. Instrumentalne imenske skupine sa značenjem sredstva i
načina. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 311–
330.
5. Brač, Ivana 2017. Instrumental u kopulativnim rečenicama. Fluminensia
29/1. 29–45.
6. Budja, Jurica, Kurtović Budja Ivana. Mogu li ugroženi mjesni govori produljiti
tradiciju kreativnim pristupom njihovu proučavanju? Zbornik sa skupa
Etnologija i selo 21. stoljeća: tradicionalno, ugroženo, kreativno; Lug, Baranja,
održana 1. do 4. listopada 2016.
29
7. Budja, Jurica; Kurtović, Budja Ivana. Odgovor Andrewu Hodgesu, Etnološka
tribina, u tisku.
8. Lončar, Maja. 2017. Creation of terminology database for EU law terminology.
Terminfo 1.
9. Matas Ivanković, Ivana. 2016. Složeni prijedložni spojevi. Rasprave: Časopis
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 42/2. 543–562.
10. Matas Ivanković, Ivana. 2017. Contrastive analysis of antonymous
prepositional pairs in Croatian and Russian. Computational and Corpus-based
Phraseology: Recent Advances and Interdisciplinary Approaches, Proceedings of
the Conference, Volume II. Ur. Mitkov, Ruslan. Editions Tradulex, Geneva. 143–
148.
11. Nahod, Bruno; Vukša Nahod, Perina; Bjeloš, Mirjana. 2017. Three Aspects of
Processing Ophthalmological Terminology in a “Small Language”: a Case of
Croatian Term Bank Struna. Jazykovedný Casopis 68/2. 287–295.
12. Oraić Rabušić, Ivana. 2017. Podjela konstrukcija sa se u hrvatskom jeziku.
Suvremena lingvistika 43/84. 173‒197. (izvorni znanstveni rad)
13. Vuletić, Lea; Špalj, Stjepan; Peroš, Kristina; Jakovac, Hrvoje; Ostroški Anić,
Ana; Vodanović, Marin. 2017. Assessing the influence of the English language
on the professional vocabulary of Croatian dental students by analysing their
word choice for the translation of medical/dental terms. Terminology:
International Journal of Theoretical and Applied Issues in Specialized
Communication 23:2. 181‒206.
14. Bratanić, Maja; Ostroški Anić, Ana; Runjaić, Siniša. 2017. Od baze do portala –
razvoj nacionalne terminološke infrastrukture. Slovenska terminologija
danas: zbornik referata izloženih na međunarodnom simpozijumu Slovenska
terminologija dana. Ur. Piper, Predrag; Jovanović, Vladan. Institut za srpski
jezik SANU. Beograd. 657‒666.
15. Kiš Žuvela, Sanja; Ostroški Anić, Ana. 2017. Terminološko planiranje i
normiranje temeljnoga hrvatskoga glazbenog nazivlja. Rasprave 43(1). 67‒
78.
16. Ostanina-Olszewska, Julia; Despot, Kristina Štrkalj. 2017. When soul is lost in
translation: Metaphorical conceptions of soul in Dostoyevsky’s original
Братья Карамазовы (The Brothers Karamazov) and its translations into
Polish, Croatian and English. Cognitive Studies | Études cognitives 2017(17).
https://doi.org/10.11649/cs.1319
U tisku:
1. Štrkalj Despot, Kristina. Relativna rečenica u hrvatskom jeziku 15./16. stoljeća.
Croatica.
2. Štrkalj Despot, Kristina; Tonković, Mirjana; Brdar, Mario; Essert, Mario; Perak,
Benedikt; Ostroški Anić, Ana; Nahod, Bruno; Pandžić, Ivan. MetaNet.HR: Croatian
Metaphor Repository. U:Fantastic Metaphors and Where to Find Them:
30
Traditional and New Methods in Figurative Language Research. Ur. Bolognesi, M.;
Despot, K. Š. i M. Brdar. John Benjamins Publishing Company.
d) prikazi, ocjene
1. Brač, Ivana. 2017. Nezaobilazna sintaksa jednostavne rečenice. Rasprave:
Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 474–483
e) stručni radovi i popularno-znanstveni radovi
1. Brač, Ivana. 2017. Značenje je svuda oko nas. Hrvatski jezik: znanstveno-
popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 4/3. 39–42.
2. Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana. 2017. Kad nam korpus
ispunjava želje. Hrvatski jezik 4/3. 25–28.
3. Oraić Rabušić, Ivana. 2017. O sudjelovanju na Okruglome stolu posvećenomu ocu
Anti Gabriću i o ostalim aktivnostima stonske ispostave podružnice Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje u Metkoviću. Hrvatski neretvanski zbornik 9. 327‒
329.
2.2.2. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima
a) u inozemstvu
1. Birtić, Matea; Brač, Ivana; Runjaić, Siniša. The Main Features of the e-Glava Online
Valency Dictionary na skupu Electronic lexicography in the 21st century, Leiden,
od 19. do 21. rujna 2017.
2. Martinot, Claire; Bošnjak Botica, Tomislava, Kuvač Kraljević, Jelena, Vujnović
Malivuk, Kristina; Gerolimich, Sonia; Castellani, Cristina. Acquisition of linguistic
complexity between the ages of 6 and 13: a cross-linguistic perspective. 14th
International Congress for the Study of Child Language, Lyon, Francuska, 17. – 21.
srpnja 2017.
3. Hržica, Gordana; Bošnjak Botica, Tomislava; Budja, Jurica. Inflectional doublets
within Croatian double-gender nouns: from a diachronic to a synchronic
perspective. 11th Mediterranean Morphology Meeting. Nicosia, Cipar, 22. – 25.
lipnja 2017.
4. Hržica, Gordana; Bošnjak Botica, Tomislava; Budja, Jurica. When blocking does
not block: the case of Croatian double-gender nouns. Diachronic morphology.
Theoretical, areal, and phylogenetic perspectives. Zurich, Švicarska, 26. i 27.
siječnja 2017.
5. Brač, Ivana. Croatian Special Field Terminology na skupu 2nd International
Scientific Conference on Terminology, Vilnius, 1. i 2. lipnja 2017., u suautorstvu s
Leom Vuletić, Ivanom Šutej i Kristinom Peroš
31
6. Matas Ivanković, Ivana. Contrastive analysis of antonymous prepositional pairs
in Croatian and Russian. EUROPHRAS 2017: Computational and Corpus-based
Phraseology – recent advances and interdisciplinary approaches. London (Velika
Britanija). 13. i 14. studenoga 2017.
7. Blagus Bartolec Goranka; Matas Ivanković, Ivana. Corpus analysis of the Path
elements of the verb otići / oditi in Croatian and Slovene. MUMTTT: The 3rd
Workshop on Multi-word Units in Machine Translation and Translation
Technology. London. 14. studenoga 2017.
8. Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana. Ptice u hrvatskom jeziku na
putu od prototipnoga do figurativnoga značenja: rječnička i korpusna
perspektiva. I Międzynarodowa Konferencja Naukowa z cyklu Humanistyka w
przyrodzie - przyroda w humanistyce Słowiańszczyzna z ptasiej perspektywy.
Poznań (Poljska). 23. i 24. studenoga 2017.
9. Nahod, Bruno; Vukša Nahod, Perina; Bjeloš Mirjana. Three Aspects of Processing
Ophthalmological Terminology in a “Small Language”: a Case of Croatian Term
Bank Struna, SLOVKO 2017, Bratislava, Slovačka, 25. – 27. listopada 2017.
10. Ostroški Anić, Ana; Kiš Žuvela, Sanja. poster „The conceptualization of music in
semantic frames based on word sketchesˮ. 9th International Corpus Linguistics
Conference. University of Birmingham, Birmingham (Ujedinjeno Kraljevstvo), od
25. do 28. srpnja 2017.
11. Runjaić, Siniša; Štebih Golub, Barbara. Univerbizacija u hrvatskom nazivlju.
Univerbacija /univerbizacija u slavenskim jezicima: Osamnaesta međunarodna
naučna konferencija Komisije za tvorbu riječi Međunarodnoga komiteta slavista.
Sarajevo, BiH, 4. – 7. travnja 2017.
12. Štrkalj Despot, Kristina. MetaNet.HR - Croatian Lexico-semantic Database.
Electronic lexicography in the 21st century. Leiden (Nizozemska), rujan 2017.
13. Štrkalj Despot, Kristina; Sekulić Sović, Martina. Metaphor Production by Patients
with Schizophrenia ‒ a Metaphor-Led Discourse Analysis. RaAM 6th Specialized
Seminar: Ecological Cognition and Metaphor. Odense (Danska), svibanj 2017.
14. Štrkalj Despot, Kristina. Metaphor is My Business. High Concepts Low Downs.
Dublin (Irska), veljača 2017. (pozvano izlaganje).
b) u Hrvatskoj
1. Štrkalj Despot, Kristina. Croatian Metaphor Repository. Third International
Symposium on Figurative Thought and Language. Osijek (Hrvatska), svibanj 2017.
(plenarno izlaganje).
2. Brač, Ivana. Instrumental u poučavanju hrvatskoga kao inoga jezika na skupu 10.
Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore hrvatskoga kao inoga jezika,
CROATICUM. Zagreb, 7. i 8. srpnja 2017. (pozvano izlaganje).
3. Matas Ivanković, Ivana. Prijedlozi tvoreni s iz- u hrvatskom i ruskom jeziku.
Pozvano predavanje na Svečani kolokvij u čast 70. rođendana profesora Ive
Pranjkovića. Zagreb. 29. rujna 2017. (pozvano izlaganje).
32
4. Matas Ivanković, Ivana. Prijedlozi i prijedložno-padežni izrazi kao višerječne
jedinice. Pozvano predavanje. 10. Stručno i znanstveno savjetovanje za lektore
hrvatskoga kao inoga jezika. Zagreb. CROATICUM. 7. i 8. srpnja 2017. (pozvano
izlaganje).
5. Bošnjak Botica, Tomislava. O govoru Imotske krajine u 18. st. Znanstveni skup
povodom 300. obljetnice oslobođenja Imotskoga, Imotski, 5. – 6. listopada 2017.
6. Nahod, Bruno; Vukša Nahod, Perina; Bušić, Mladen. O problemima
implementacije i harmonizacije visokospecijaliziranoga medicinskog nazivlja u
veliku nacionalnu terminološku bazu podataka, HDPL, Jezik i njegovi učinci,
Rijeka, 3. – 6. svibnja 2017.
7. Ostroški Anić, Ana; Kiš Žuvela, Sanja. „The embodied and the cultural in the
conceptualization of pitch space in Croatianˮ. 3rd International Symposium on
Figurative Thought and Language. Filozofski fakultet Sveučilišta u Osijeku,
Osijek, od 26. do 28. travnja 2017.
2.2.3. Pozvana predavanja u inozemstvu
1. Ostroški Anić, Ana. plenarno izlaganje „The role of discourse in defining
specialized knowledge categoriesˮ. Terminologie(s) et traduction. Les termes de
l'environnement et l'environnement des termes. Université de Bucarest, Bukurešt
(Rumunjska), 13. i 14. studenoga 2017.
2. Ostroški Anić, Ana. pozvano predavanje „Terminology and Lexicography in
Croatia: From paper to appsˮ. Resources for terminology and lexicography: What
we have and what we need. University of Bangor, Bangor (Ujedinjeno
Kraljevstvo), 4. rujna 2017.
3. Štrkalj Despot, Kristina. High Concepts Low Downs, Dublin, Irska, u veljači 2017.
Izlaganje: Metaphor is My Business. Pozvano izlaganje na radionici
2.2.4. Ostala izlaganja
Ivana Brač
– dana 26. travnja 2017. održala je izlaganje o Struni na predstavljanju projekta
Hrvatsko farmakološko nazivlje na Medicinskom fakultetu u Zagrebu.
Bošnjak Botica, Tomislava.
– Jedno, drugo ili oboje: standardnojezične inačice. Kulturni četvrtak u
Sesvetama, 16. ožujka 2017.
Oraić Rabušić, Ivana.
– tijekom Mjeseca hrvatskoga jezika 15. ožujka 2017. održano predavanje
„Jezik u administraciji” u 11.30 sati u dvorani zgrade Općine Ston.
– kao predstavnica metkovske podružnice Instituta 25. veljače 2017.
sudjelovanje na poziv na okruglome stolu „Dani oca Ante Gabrića” u 10 sati u
Galeriji Gradskoga kulturnog središta u Metkoviću.
33
Nahod, Bruno
presentation of a project for sharing translators' glossaries at the Croatian
Terminology Portal, Translating Europe, Workshop; Terminology All Around
Us: Examples From (a Translator's) Life, Zagreb 7. prosinca 2017.
Štrkalj Despot, Kristina
predstavljanje projekta na Jezikoslovnim raspravama, kolovoz 2017.
2.3. USAVRŠAVANJA
2.3.1. Vanjska mobilnost
Tomislav Stojanov
Centar za jezikovne vire in tehnologije na Sveučilištu u Ljubljani od 4. do 10.
listopada 2017. kod mentora Iztoka Kosema. Naziv istraživanja Analysis of the
dictionary use survey (Short-Term Scientific Mission u okviru Cost akcije)
Kristina Štrkalj Despot
University College Dublin. School of Computer Science, Dublin, Irska (mentor:
prof. dr. Tony Veale), svibanj 2017.
a) seminari, radionice, škole itd.
1. ReLDI seminar, Empirical data in linguistics: From research design to data
analysis, Ljubljana, Slovenija, 21. – 23. lipnja 2017. (Matea Birtić, Ivana Matas
Ivanković, Tomislav Stojanov)
2. ReLDI seminar Analiza podataka u istraživanjima od 23. do 26. veljače 2017. u
Zagrebu (https://reldi.spur.uzh.ch/hr-sr/seminari/seminar-4/). (Tomislav
Stojanov)
3. ReLDI seminar Analiza podataka u istraživanjima jezika, ReLDI, Filološki fakultet,
Beograd, Srbija, od 26. do 29. siječnja 2017. (Ivana Brač)
4. Predavanje i radionica Odjela za sociokulturnu lingvistiku Hrvatskoga filološkog
društva iz povijesne sociolingvistike 28. travnja 2017. Voditeljica Taru Nordlund
predstavila je rad s korpusnim alatima na Sveučilištu u Helsinkiju i lingvistička
istraživanja koja su uslijedila. (Tomislav Stojanov)
5. Webinar Net4Society 24. svibnja 2017. Beyond dissemination: How to
communicate your research (https://videocast.fccn.pt/live/fct/csectd).
(Tomislav Stojanov)
6. Radionica Agencije za mobilnost i projekte EU Kako napisati uspješnu projektnu
prijavu za MSCA-IF 30. svibnja 2017. (Tomislav Stojanov)
7. Webinar How to write a successful proposal for Individual Fellowship, koju je
organizirao Danish Agency for Science and Higher Education, 7. lipnja 2017.
(https://c.deic.dk/p1g3vh8ntqc/). (Tomislav Stojanov)
34
8. Ručno izradili strojevi: računalni pogled na jezičnu kreativnost (Hand-made by
machines: a Computational Perspective on Linguistic Creativity)ˮ koju je u
Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje 1. i 2. lipnja 2017. održao profesor Tony
Veale (University College Dublin). (Ana Ostroški Anić, Bruno Nahod)
9. „Theoretical Foundations of Terminology Science and Applicationsˮ koja se
održala 24. lipnja 2017. u Austrijskom institutu za norme u Beču (Austrija). (Ana
Ostroški Anić)
10. „Sharp or flat? Seminar on music terminology, domain loss and LSP teachingˮ
održanoj 10. travnja 2017. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.
Radionicu je održao Henrik Nilsson iz švedskoga Nacionalnog terminološkog
centra TCN. (Ana Ostroški Anić, Ivana Brač, Maja Lončar, Bruno Nahod)
11. RaAM Specialized Seminar “Ecological Cognition”, University Southern Denmark,
Odense, svibanj 2017. (Kristina Šrtkalj Despot)
12. Sastanak COST akcije European Network of e-Lexicography, Budimpešta,
Mađarska, veljača 2017. (Kristina Šrtkalj Despot)
13. Sastanak COST akcije European Network of e-Lexicography, Leiden, Nizozemska,
rujan 2017. (Kristina Šrtkalj Despot)
14. MUMTTT: The 3rd Workshop on Multi-word Units in Machine Translation and
Translation Technology. London. 14. studenoga 2017. (Ivana Matas Ivanković)
15. LEXICOM 2017. An Intensive Workshop in Lexicography and Lexical Computing,
Leiden, 12. – 16. listopada 2017. (Bruno Nahod)
16. Usavršavanje u sklopu projekta Hrvatsko oftalmološko nazivlje na konferenciji
Tuji jeziki stroke: Priložnosti in izzivi poučevanja in raziskovanja, Rimske terme,
Slovenija, 18. – 20. svibnja 2017. (Bruno Nahod)
2.4. SUDJELOVANJE U NASTAVI
2.4.1. Sudjelovanje u izvođenju nastave
Tomislava Bošnjak Botica
Hrvatski za prevoditelje, Odsjek za romanistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu.
Ivana Oraić Rabušić
Akademska godina 2016./2017.
‒ kolegij Jezična kultura i izražavanje, preddiplomski studij Mediji i kultura
društva, Sveučilište u Dubrovniku (nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Katja Bakija)
– kolegij Kultura govora, preddiplomski studij Mediji i kultura društva,
Sveučilište u Dubrovniku (nositeljica kolegija doc. dr. sc. Katja Bakija)
Akademska godina 2017./2018.
‒ kolegij Jezična kultura i izražavanje, preddiplomski studij Mediji i kultura
društva, Sveučilište u Dubrovniku (nositeljica kolegija: doc. dr. sc. Katja Bakija)
35
2.4.2. Članstva u povjerenstvima za obranu doktorskih, magistarskih i
kvalifikacijskih radova
Matea Birtić
– Poslijediplomski doktorski studij Lingvistike. Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu. Mia Batinić Angster: Supostavna analiza rečenične anafore u hrvatskom i
talijanskom jeziku. 16. lipnja 2017.
Tomislava Bošnjak Botica
– Poslijediplomski doktorski studij hrvatske kulture. Filozofski fakultet Sveučilišta
u Zagrebu. Nada Babić: Poredbena analiza hrvatskih novozavjetnih prijevoda od
početka 20. stoljeća
– Poslijediplomski doktorski studij Lingvistike. Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu. Krešimira Gudelj: Jezični i izvanjezični utjecaji na obiteljski idiolekt
okomito višejezičnoga govornika hrvatskoga
Kristina Štrkalj Despot
– Poslijediplomski doktorski studij Lingvistike. Filozofski fakultet Sveučilišta u
Zagrebu. Sandra Lukšić: Diskursna i pragmatička analiza zamjenice one u
proznom djelu Virginije Woolf na korpusu romana „To the Lighthouse“ i eseja „A
Room of One's Own“
– Poslijediplomski doktorski studij Lingvistike, Filozofski fakultet u Zagrebu. Ivica
Cikač: Sintaktičko-semantička analiza glagola kretanja u hrvatskom jeziku iz
dijakronijske perspektive.
– Poslijediplomski doktorski studij Lingvistike, Filozofski fakultet u Zagrebu. Saša
Bjelobaba: Semantička analiza prostornih prijedloga u standardnom talijanskom
jeziku
– Poslijediplomski doktorski studij Lingvistike, Filozofski fakultet u Zagrebu.
Zvonimir Novoselec: Frazeološke jedinice sa sastavnicom srce u švedskom i
hrvatskom: kulturni modeli i motivacija
Ivana Brač
– Poslijediplomski doktorski studij kroatistike, Povjerenstvo za ocjenu
kvalifikacijskoga rada, Valerija Babojelić: Kategorija lica u hrvatskim
gramatikama
2.4.3. Mentorstva u izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih
radova
Matea Birtić
36
– Poslijediplomski doktorski studij „Humanističke znanosti“(Filologija), Sveučilište
u Zadru, Katarina Kosić: Sintaksa infinitiva u hrvatskome jeziku
Kristina Štrkalj Despot
– Interdisciplinarni sveučilišni poslijediplomski znanstveni studij Jezik i
kognitivna neuroznanost, Ivan Pandžić, Tema doktorskoga rada: Označivanje
semantičkih uloga u tekstovima na hrvatskome jeziku metodama strojnoga učenja
2.5. ORGANIZACIJA SKUPOVA, RADIONICA, SEMINARA
Matea Birtić
– predsjednica Organizacijskoga odbora međunarodnoga skupa 6. Hrvatski
sintaktički dani
Ivana Brač
– tajnica Organizacijskoga odbora skupa 6. Hrvatski sintaktički dani (uređivanje
stranice, upravljanje Easychairom, primanje sažetaka).
– tajnica radionice Hand Made by Machines: A Computational Perspective on
Linguistic Creativity u okviru projekta Repozitorij metafora hrvatskoga jezika
voditeljice dr. sc. Kristine Štrkalj Despot, Zagreb, 1. i 2. lipnja 2017. (skupa s
Ivanom Pandžićem)
Ana Ostroški Anić
– sudjelovala u organizaciji međunarodne terminološke radionice „Sharp or flat?
Seminar on music terminology, domain loss and LSP teachingˮ održanoj 10. travnja
2017. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu
– članica Programskoga odbora međunarodnoga znanstvenog skupa NLP, Corpus
Linguistics, Terminology, e-Terminology (Slovko 2017) koji se održao u Bratislavi
(Slovačka) od 25. do 27. listopada 2017.
– članica Organizacijskoga i Programskoga odbora za međunarodni znanstveni skup
Terminološka istraživanja u muzikologiji i humanističkim znanostima koji će se u
organizaciji Muzičke akademije i Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje održati 25.
i 26. svibnja 2018. na Muzičkoj akademiji Sveučilišta u Zagrebu.
Kristina Štrkalj Despot
suorganizatorica (uz prof. dr. Mateusza-Milana Stanojevića) radionice Hand
Made by Machines: A Computational Perspective on Linguistic Creativity, Zagreb,
Hrvatska (lipanj 2017.)
članica Organizacijskoga i Znanstvenoga odbora konferencije Third International
Symposium on Figurative Thought and Language. Osijek (Hrvatska), svibanj 2017.
37
članica Znanstvenoga odbora međunarodne eLex konferencije Electronic
lexicography in the 21st century: Linking lexical data in the digital age, Leiden,
Nizozemska
članica znanstvenoga i programskoga odbora međunarodnih EURALEX
konferencija
članica Programskoga odbora konferencije Language Technologies and Digital
Humanities
2.6. ČLANSTVA U UREDNIŠTVIMA, STRUČNIM I ZNANSTVENIM
TIJELIMA TE POVJERENSTVIMA
Matea Birtić
– članica uredništva časopisa Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje
– članica uredništva časopisa Linguistics and Literature Studies
Tomislava Bošnjak Botica
– članica Državnoga povjerenstva za provedbu Natjecanja iz hrvatskoga jezika,
Agencija za odgoj i obrazovanje, 2016./2017., 2017./2018.
– članica u skupini za postavljanje minimalne razine postignuća u ispitu državne
mature iz hrvatskoga jezika u školskoj godini 2017./2018
Ivana Brač
– članica Državnoga povjerenstva za provedbu Natjecanja iz hrvatskoga jezika,
Agencija za odgoj i obrazovanje (zadužena za 7. i 8. razred), 2017./2018.
– članica povjerenstva za postavljanje minimalne razine postignuća u ispitu državne
mature iz hrvatskoga jezika, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje,
2017./2018. obrazovanja
Ivana Matas Ivanković
– članica Državnog povjerenstva za provedbu Natjecanja iz hrvatskoga jezika
(jezični recenzent za 7. razred osnovne škole), 2016./2017.
Ivana Oraić Rabušić
– članica Državnog povjerenstva za provedbu Natjecanja iz hrvatskoga jezika
učenika/ica osnovnih i srednjih škola u školskoj godini 2017./2018.
– tajnica Uredništva časopisa Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje (s Ivanom Pandžićem), broj 42/2, izvršna urednica dr. sc. Ivana
Lovrić Jović
38
– tajnica Uredništva časopisa Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje (s Ivanom Pandžićem), broj 43/1, izvršna urednica dr. sc. Barbara
Štebih Golub)
– tajnica projekta Baza hrvatskih glagolskih valencija (voditeljica dr. sc. Matea
Birtić)
Ana Ostroški Anić
– tajnica znanstvenoga časopisa Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje 43/2
– članica međunarodnoga odbora Europskoga udruženja za terminologiju
(European Association for Terminology, EAFT) te članica strukovnih udruženja
Association for Terminology and Knowledge Transfer (GTW), Researching and
Applying Metaphor (RaAM), Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku
(HDPL) i Tehničkoga odbora HZN/TO 37 Hrvatskoga zavoda za norme
Maja Lončar
– tajnica časopisa Rasprave (43/2)
– predsjednica Tehničkog odbora 37 (Terminologija) Hrvatskoga zavoda za
norme
Kristina Štrkalj Despot
članica uredništva časopisa Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje
članica uredništva časopisa Croatica et Slavica Iadertina
članica: ICLA (International Cognitive Linguistics Association); International
Association for Researching and Applying Metaphor (RaAM), SLE (Societas
Linguistica Europaea); AATSEEL (American Association of Teachers of Slavic and
East European Languages); Matice hrvatske; Hrvatskoga filološkoga društva.
članica Uredničkoga vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
članica Znanstvenoga odbora međunarodnih eLex konferencija, te programskih
odbora Euralexa i Language Technologies and Digital Humanities
Ivana Matas Ivanković
sudjelovanje u radu Organizacijskog odbora 6. Hrvatskih sintaktičkih dana
Bruno Nahod
član Programskoga odbora XXXII. međunarodnoga znanstvenog skupa Jezik i
um (HDPL)
2.7. DOKTORSKI STUDIJ
39
Ivana Brač obranila je dana 24. veljače 2017. doktorski rad pod naslovom Sintaktička i
semantička analiza besprijedložnoga instrumentala u hrvatskom jeziku, mentorice dr. sc.
Matee Birtić i prof. dr. sc. Bernardine Petrović. Povjerenstvo za obranu doktorskoga
rada koje su činili prof. dr. sc. Ivo Pranjković, akademik Ranko Matasović i prof. dr. sc.
Maja Bratanić, pozitivno je ocijenilo rad.
2.8. OSTALO
2.8.1. Mentorsko vođenje u institutu
Kristina Štrkalj Despot bila je mentorica doktorandu Ivanu Pandžiću.
Matea Birtić bila je mentorica Ivani Brač.
Tomislava Bošnjak Botica mentorica je Marini Bergovec.
2.8.2. Recenziranje članaka i knjiga, uredništva knjiga
Suradnici Odjela za opće jezikoslovlje u prošloj su godini recenzirali radove za
ove časopise i zbornike: Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje, Suvremena lingvistika, Croatica et Slavica Iadertina, Fluminensia,
Filologija, zbornik sa skupa HDPL-a, Croatica, Hieronymus, Linguistics and
Literature Studies, za zbornik u čast profesoru Augustu Kovačecu, za zbornik
Stoljeće Priča iz davnina Ivane Brlić-Mažuranić, za zbornik eLexa i zbornik
EuraLexa.
Dr. sc Kristina Štrkalj recenzirala je knjigu dr. sc. Brune Nahoda Um stručnjaka te
knjigu Virne Karlić (Ne)određenost: Načini i sredstva izražavanja u hrvatskom i
srpskom književnom jeziku. Zagreb: FF-Press, 2018 (monografija).
Ivana Matas Ivanković recenzirala je knjigu Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga:
20. stoljeće.
2.8.3. Popularizacija znanosti
a) objavljivanje članaka
Hrvatski za svaki dan, Večernji list, 1. veljače (skupina suautora, Ivana Matas
Ivanković s Odjela za opće jezikoslovlje)
b) televizijske i radijske emisije, intervjui
Sudjelovanje u emisiji Govorimo hrvatski Hrvatskoga radija i emisiji Jezik za
svakoga Hrvatske televizije (Tomislava Bošnjak Botica, Ana Ostroški Anić, Ivana
Oraić Rabušić, Ivana Matas Ivanković).
40
c) predstavljanja knjiga
Kristina Štrkalj Despot sudjelovala je u predstavljanju knjige Lovrić Jović, Ivana;
Jozić, Željko. 2016. Libro od svetoga Vlaha. Institut za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Zagreb, te u predstavljanju svoje knjige Osorsko-hvarska
pjesmarica. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 2016. Zagreb. Na
Marulićevim danima u Splitu u travnju 2017.
d) ostala predstavljanja
Ivana Matas Ivanković predstavila je portal Hrvatski u školi na predstavljanju
institutskih izdanja u Društvu hrvatskih književnika 17. ožujka 2017.
e) ostale popularizacijske aktivnosti
Tomislava Bošnjak Botica bila je voditeljica jezikoslovnog i kroatističkoga
seminara Jezikoslovne rasprave.
Siniša Runjaić uređuje stranicu u sustavu za pretraživanje struna.ihjj.hr,
administrira sadržaj i novosti na Hrvatskom terminološkom portalu te na stranici
Strune na Facebooku.
f) ostalo
Mnogi suradnici Odjela sudjelovali su na predstavljanju i prodaji institutskih izdanja na
Interliberu (Tomislava Bošnjak Botica, Ivana Brač, Siniša Runjaić)
Kristina Štrkalj Despot kao pomoćnica ravnatelja Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje pomaže u poslovima upravljanja Institutom, osobito u području
osmišljavanja znanstvene politike, praćenju kvalitete istraživačkoga rada i
djelatnosti te međunarodne suradnje. Također sudjeluje u radu Znanstvenoga
vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje te je bila članicom desetak
povjerenstava za izbore u zvanja i prijedloge za nagrade.
Ivana Matas Ivanković sudjeluje u radu Otvorenih vrata IHJJ-a (prezentacija za
OŠ Jabukovac, OŠ Matije Gupca), zamjenica je predsjednice Znanstvenog vijeća
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, sudjelovala je u povjerenstvu za izbor
Maje Lončar u znanstveno zvanje znanstvenoga suradnika, sudjelovala je u
povjerenstvu za natječaj za popunu slobodnih sistematiziranih radnih mjesta
bez povećanja ukupnoga broja radnih mjesta na znanstveno mjesto
znanstvenoga suradnika u prvome izboru, objavljen 15. veljače 2014.,
recenzirala je ispite iz Hrvatskog jezika za državnu maturu u školskoj godini
2017./2018.
Matea Birtić sudjelovala je u radu Znanstvenoga i Upravnog vijeća Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje. Radila je također na zadatcima koji se tiču vođenja
Odjela za opće jezikoslovlje (zaprimanje godišnjih izvješća pojedinih suradnika,
pisanje godišnjega izvješća za 2016. godinu, prikupljanje podatka o
međunarodnoj vidljivosti, zaprimanje i potpisivanje molbi suradnika Odjela, rad
u Povjerenstvu za osiguravanje i unaprjeđivanje kvalitete IHJJ-a, pisanje
41
preporuka suradnicima na Odjelu). Sudjelovala je u izbornim povjerenstvima za
dva znanstvena suradnika i jednog doktoranda (pisanje izvješća, predsjednica
povjerenstva za doktoranda) na radna mjesta u Institutu za hrvatski jezik i
jezikoslovlje. Krajem 2017. godine započela je pisanje prijave projekta
Sintaktička i semantička analiza dopuna i dodataka u hrvatskome jeziku, koji je
prijavljen na natječaj za istraživačke projekte Hrvatske zaklade za znanost.
Tomislava Bošnjak Botica sudjelovala je u radu Znanstvenog vijeća, vodila je
Jezikoslovne rasprave, u studenome prijavila je vlastiti projekt u okviru osnovne
djelatnosti Instituta.
Bruno Nahod sudjeluje u radu Znanstvenog vijeća od ožujka 2017. godine.
Ana Ostroški Anić prijavila je uspostavni istraživački projekt Dinamičnost
kategorija specijaliziranoga znanja na HRZZ u svibnju 2017. godine, koji je
prihvaćen za financiranje.
42
3. ODJEL ZA POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA I POVIJESNU
LEKSIKOGRAFIJU
Voditeljica: Marijana Horvat
3.1. RAD NA PROJEKTIMA
3.1.1. Projekti financirani iz vanjskih izvora Dokumentacija i interpretacija najstarijih razdoblja hrv. jezika (HRZZ)
Voditelj: dr. sc. Amir Kapetanović
Suradnici: dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić, dr. sc. Branimir Brgles, dr. sc. Željka Brlobaš, izv.
prof. dr. Dunja Brozović Rončević, dr. sc. Dubravka Ivšić, dr. sc. Tijmen Pronk, dr. sc.
Saskia-Elisabeth Pronk-Tiethoff
Projektne aktivnosti i rezultati:
administrativni poslovi vezani uz vođenje projekta, koordinacija rada i sastanci;
prikupljanje i interpretiranje građe u bazi podataka
dosad na projektu prikupljeno više od 5300 lema; usavršavanja; objavljen niz
radova; za tisak pripremljen zbornik s međunarodnoga skupa organiziranoga u
sklopu projekta u Zagrebu
Matija Divković u hrvatskoj kulturi (Zaklada Adris)
Voditeljica: dr. sc. Marijana Horvat
Suradnici: dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić, dr. sc. Martina Kramarić, dr. sc. Sanja Perić
Gavrančić te iz Staroslavenskoga instituta dr. sc. Andrea Radošević
Na projektu se intenzivno radilo u 2016. godini. Pred kraj 2016. kao rezultat rada na
projektu objavljena je knjiga Besjede fra Matije Divkovića.
Projekt je završio 28. veljače 2017. Tijekom tih dvaju mjeseca trajanja projekta u 2017.
godini dr. sc. Marijana Horvat izradila je sva potreban izvješća i predala ih Zakladi Adris.
Suradnici u 2017. godini na projektu nisu imali obveza.
43
3.1.2. Projekti u okviru osnovne djelatnosti
Dopreporodne hrvatske gramatike
Voditeljica: dr. sc. Marijana Horvat
Suradnici: dr. sc. Barbara Štebih Golub, dr. sc. Sanja Perić Gavrančić, dr. sc. Ivana Lovrić
Jović, dr. sc. Martina Kramarić, Ivo-Pavao Jazbec (za računalnu podršku)
Rad u 2017.:
dr. sc. Marijana Horvat: rad na transkripciji Relkovićeve gramatike Nova slavonska
i nimačka gramatika i usporedbi 1. i 2. izdanja; istražila radnim planom predviđene
rukopisne gramatike; urednički poslovi kod pripreme knjige Barbare Štebih Golub
Josip Ernest Matijević: Horvatska gramatika ili Kroatische Sprachlehre za
objavljivanje; organizacija projektnih sastanaka i konzultacija sa suradnicima;
izvješće o radu na projektu i plan rada u razdoblju od 1. rujna 2017. do 1. rujna
2020.; izvješće o radu na Odjelu; rad na prijavi projekta na natječaj Hrvatske
zaklade za znanost
dr. sc. Barbara Štebih Golub: rad na pripremi Matijevićeve gramatike za tisak;
transkripcija i gramatikografska analiza slovnice J. Đurkovečkoga Jezičnica
horvatsko-slavinska; rad na monografiji o hrvatskim kajkavskim gramatikama
dr. sc. Sanja Perić Gavrančić: izrađena transkripcija Lanosovićeve gramatike Uvod
u latinsko riči slaganje
dr. sc. Ivana Lovrić Jović: rad na prijevodu s talijanskoga jezika (gramatika F. M.
Appendinija Grammatica della lingua illirica) i ekscerpcija primjera za jezičnu
studiju
dr. sc. Martina Kramarić: rad na analizi Vinjalićeve gramatike Principi della
grammatica [veći dio godine bila je na neplaćenom dopustu]
Starohrvatski rječnik i korpus hrvatskoga jezika do konca 16. st.
Voditelj: dr. sc. Amir Kapetanović
Suradnik: dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić
44
prikupljanje i obradba stare jezične građe za rječnik starohrvatskoga razdoblja,
uglavnom su u obradi bili poučni i pravni tekstovi
objavljeni članci i autorska knjiga V.-T. Barbarića
Rječnik hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika
Voditeljica: dr. sc. Željka Brlobaš
Suradnica: Martina Horvat
Rad u 2017.:
dr. sc. Željka Brlobaš: leksikografska obradba dijela s. v. spraviti – sprebuditi (se);
izvedbeni poslovi u vezi s pripremom 14. sveska Rječnika za objavljivanje:
redaktorsko čitanje teksta 14. sveska Rječnika, unos redaktorskih ispravaka
glavne redaktorice (dr. sc. Nade Vajs Vinja) teksta 14. sveska Rječnika u word
zapis teksta sveska, administrativna priprema teksta 14. sveska Rječnika za
prijavu na Javni poziv za financijsku potporu znanstvenih knjiga i visokoškolskih
udžbenika u 2017. godini Ministarstva znanosti i obrazovanja, prva korektura
prijeloma teksta 14. sveska Rječnika (s. v. razboren – seļanec); izvršavanje
administrativnih obveza u vezi sa zadatcima pripreme teksta 14. sveska Rječnika
prema sunakladniku, Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti (priprema i
predaja teksta 14. sveska Rječnika na sjednicu Razreda za filološke znanosti
Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti za daljnji postupak predaje istoga
teksta sveska glavnomu uredniku i recenzentima, priprema i predaja sadržaja
nultoga arka i korica na ovjeru Razredu, glavnomu tajniku i nakladi Hrvatske
akademije znanosti i umjetnosti); praćenje rezultata samostalne leksikografske
obradbe doktorandice Martine Horvat; sastavljanje projektnoga izvješća o
ostvarenim rezultatima i planovima u sljedećem razdoblju (rujan 2017.)
Martina Horvat: obradila natuknice spičasto – splanuti, napravila prvu korekturu
sveska Rječnika (s. v. razboren – seļanec)
3.1.3. Sudjelovanje na međunarodnim projektima i COST akcijama dr. sc. Marijana Horvat: suradnja s Kulturno-povijesnim institutom Bosne
Srebrene i Franjevačkom teologijom iz Sarajeva na pripremi i objavljivanju
45
Divkovićevih djela te uređivanju zbornika Fra Matija Divković i kultura pisane riječi
II.
dr. sc. Barbara Štebih Golub: sudjelovanje u radu Komisije za tvorbu Svjetskoga
slavističkoga odbora
Dizionario Etimologico della Mitologia Greca (Etimološki rječnik grčke
mitologije) izrada hrvatske inačice; voditeljica u Institutu: dr. sc. Sanja Perić
Gavrančić; suradnici: dr. sc. Dubravka Ivšić, dr. sc. Krešimir Sučević Međeral
dr. sc. Martina Kramarić: sudjelovanje u COST akciji ENeL (European network for
e-lexicography), WG2 Retro-digitized dictionaries i WG3 Innovative E-dictionaries
3.1.4. Sudjelovanje na domaćim projektima drugih institucija dr. sc. Marijana Horvat: Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi srednjega vijeka:
Interdisciplinarna obrada – CROMUSCODEX70; voditeljica: dr. sc. Hana Breko
Kustura, HAZU, Odsjek za povijest hrvatske glazbe; projekt financira Hrvatska
zaklada za znanost
dr. sc. Barbara Štebih Golub: rad na projektu Izgradnja hrvatskoga
drvnotehnološkoga nazivlja (DRVNA); voditeljica prof. dr. Vlatka Jirouš-Rajković;
projekt financira Hrvatska zaklada za znanost u okviru programa STRUNA
3.1.5. Međuodjelna i međuprojektna suradnja
dr. sc. Marijana Horvat suradnica je Muško i žensko u hrvatskome jeziku
(voditeljice: dr. sc. Lana Hudeček, dr. sc. Milica Mihaljević), započela je rad na
prikupljanju građe iz Tadijanovićeva i Voltićeva rječnika
dr. sc. Ivana Lovrić Jović: prijava uspostavnoga projekta na natječaj Hrvatske
zaklade za znanost (s dr. sc. Perinom Vukša Nahod, suradnicom s Odjela za
dijalektologiju); naslov projekta: Korpusno utemeljen mrežni rječnik govorenoga
dubrovačkog idioma
3.2. ZNANSTVENA PRODUKTIVNOST
3.2.1. Objavljeni radovi a) knjige
– autorske:
46
1. Štebih Golub, Barbara. 2017. Horvatska gramatika I. E. Matijevića. Institut za hrvatski
jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
2. Barbarić, Vuk-Tadija. 2017. Nastajanje i jezično oblikovanje hrvatskih lekcionara.
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
– uredničke: 1. Bežen, Ante; Horvat, Marijana; Jozić, Željko (ur.). 2017. Lički jezikoslovni trolist: Šime
Starčević, Fran Kurelac, Ante Starčević. Urednici i priređivači: Ante Bežen, Marijana
Horvat, Željko Jozić. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Udruga Ličana „Vila
Velebita“ iz Zagreba. Zagreb.
2. Grmača, Dolores; Horvat, Marijana; Karamatić, Marko (ur.). 2017. Matija Divković i
kultura pisane riječi II. Zbornik radova sa znanstvenog skupa. Kulturno-povijesni institut
Bosne Srebrene – Hrvatska sveučilišna naklada. Sarajevo – Zagreb. 736 stranica.
b) poglavlja u knjizi
1. Štebih Golub, Barbara. 2017. Enciklopedija Hrvatskoga zagorja (natuknica
germanizmi). Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Zagreb. 227–228.
c) znanstveni radovi
1. Horvat, Marijana. 2017. Tanzlingherovi prinosi rječotvorju. Zadarski filološki dani
6: Zbornik radova s Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 6
održanog u Zadru i Novalji 25. i 26. rujna 2015. Urednici: Rafaela Božić i Kornelija
Kuvač-Levačić. Sveučilište u Zadru. Zadar. 215–224.
2. Horvat, Marijana; Štebih Golub, Barbara. 2016. Aktivni particip prezenta u
hrvatskim tekstovima 17. – 19. stoljeća. Meandrima hrvatskoga glagoljaštva.
Zbornik posvećen akademiku Stjepanu Damjanoviću o 70. rođendanu. Urednici:
Tanja Kuštović, Mateo Žagar. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. 181–199.
2. Kapetanović, Amir. 2017. The Concept of Freedom in the Language of Molise and
Burgenland Croats. Socjolingwistyka 31. Krakov. 133‒148.
3. Kapetanović, Amir. 2017. Aорист в значении будущего времени в
древнехорватском языке, Proceedings of the 45th International Philological
Conference (IPC 2016). Advances in Social Science-Education and Humanities
47
Research 122. Eds. S. Monakhov, I. Vasilyeva, M. Khokhlova. Atlantis Press. 290‒
293.
4. Kapetanović, Amir. 2017. Stari jezični nanosi i arhaizmi u Kamenom spavaču Maka
Dizdara. Ricerche slavistiche 15 (61). Rim.
5. Kapetanović, Amir. 2017. Emocionalni svijet Osmana i Osmanšćice. Croatica:
Časopis za hrvatski jezik, književnost i kulturu 41/61. Zagreb. 131‒153.
6. Kapetanović, Amir. 2017. Anketno istraživanje hrvatske jezične slike DOMA, Nazwy
wartości w językach europejskich: Raport z badań empirycznych. Red. I. Bielińska-
Gardziel, M. Brzozowska, B. Żywicka, Wydawnictwo Państwowa Wyższa Szkoła
Wschodnioeuropejska. Przemyśl. 92‒104.
7. Kapetanović, Amir. 2017. Dijafazijske i dijastratijske varijacije u jeziku zadarsko-
šibenskoga područja u 17. Stoljeću. Zadarski filološki dani 6, Zbornik radova s
Međunarodnoga znanstvenog skupa Zadarski filološki dani 6 održanog u Zadru i
Novalji 25. i 26. rujna 2015. Ur. R. Božić, K. Kuvač-Levačić. Zadar. 173‒186.
8. Kapetanović, Amir. 2017. Kozmička tijela i atmosferske pojave u ljubavnom
diskurzu Ranjinina zbornika. Il SoleLuna presso gli slavi meridionali. Voll. I, a cura di
Lj. Banjanin, P. Lazarević Di Giacomo, S. Roić, S. Šeatović. Slavica Collana di studi
slavi diretta da Giovanna Brogi Bercoff e Mario Enrietti 14, Edizioni dell'Orso.
Alessandria. 181‒191.
9. Kapetanović, Amir. 2017. Kolebanja u priređivanju hrvatskih srednjovjekovnih
tekstova. Colloquia Maruliana XXVI. Split. 75‒87.
10. Kapetanović, Amir. 2017. Jezik u stihu Barakovićeve "Vile Slovinke”, Vila, pisnik i
čatnici. Zbornik radova sa znanstvenog skupa "VIla Slovinka Jurja Barakovića
(1614‒2014)". Ur. Divna Mrdeža Antonina, Sveučilište u Zadru u suradnji s HAZU-
om i Filozofskim fakultetom u Zagrebu. Zadar. 175‒188.
11. Štebih Golub, Barbara. 2017. Jernej B. Kopitar and the Grammar Book of Ignac
Kristijanović. Slavia Centralis X/1. 16–39.
12. Brlobaš, Željka. 2017. Uporaba i značenje glagolskih vremena u govorima
kajkavskoga narječja. Hrvatski dijalektološki zbornik 21. 37–62.
13. Brlobaš, Željka. 2017. Latinska slovnica Filipa Kunića u odnosu na hrvatsko
gramatičko nazivlje. Matija Divković i kultura pisane riječi II. Zbornik radova sa
znanstvenoga skupa. Ur. Grmača, Dolores; Horvat, Marijana; Karamatić, Marko.
48
Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene – Hrvatska sveučilišna naklada.
Sarajevo – Zagreb. 565–600.
14. Perić Gavrančić, Sanja. 2017. Ars praedicandi – umijeće propovijedanja i tradicija
žanra u Divkovićevim Besjedama. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Matija
Divković i kultura pisane riječi II. Ur. Grmača, Dolores; Horvat, Marijana; Karamatić,
Marko. Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene – Hrvatska sveučilišna naklada.
Sarajevo – Zagreb. 317–332.
15. Barbarić, Vuk-Tadija. 2016. Uloga Zadarskoga lekcionara u razumijevanju geneze
najstarijih hrvatskih lekcionara. Croatica et Slavica Iadertina 12/1. 3–24.
[objavljeno 2017.]
16. Barbarić, Vuk-Tadija. 2017. Sekundarna jotacija – zanimljivo, ali rješivo pitanje
izdavačke prakse Divkovićevih djela (na primjeru Besjeda). Zbornik radova sa
znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. Ur. Grmača, Dolores;
Horvat, Marijana; Karamatić, Marko. Zaklada Kulturno-povijesni institut Bosne
Srebrene – Hrvatska sveučilišna naklada. Sarajevo – Zagreb. 247–263.
17. Kramarić, Martina. 2017. Staročeské Zrcadlo člověčieho spasenie ve
starochorvatské literatuře 15. století. Karel IV. a Emauzy. Liturgie - text – obraz. Ur.
Kubínová, Kateřina. Ústav dějin umění AV ČR. Praha. 41–53.
18. Kramarić, Martina. 2017. Njemački kalkovi koji su u hrvatski jezik ušli
posredstvom češkoga jezika. Zbornik Мултикултурализъм и многоезичие,
Сборник с доклади от Тринадесетите международни славистични четения,
София, 21–23 април 2016 г. Ur. Stefanov, Martin; Martinova, Pavlina; Grigorov,
Dobromir; Petrova, Radostina; Kolev, Vladimir; Georgieva, Tiha. Издателство
„Фабер“. Белико Търново. 464–474.
19. Kramarić, Martina. 2017. Usporedba jezično-stilskih obilježja Divkovićevih Besjeda
s ponekim obilježjima djela srednjovjekovne hrvatske književnosti. Zbornik radova
sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. Ur. Grmača, Dolores;
Horvat, Marijana; Karamatić, Marko. Zaklada Kulturno-povijesni institut Bosne
Srebrene – Hrvatska sveučilišna naklada. Sarajevo – Zagreb. 223‒247.
20. Horvat, Martina. 2017. Tvorba priloga u hrvatskome kajkavskom književnom
jeziku. Kajkavski u povijesnom i sadašnjem obzorju. Zbornik radova sa znanstvenih
skupova Krapina 2014. –2016. 5. Hrvatska udruga Muži zagorskoga srca. Zabok.
239–250.
49
21. Horvat, Martina. 2017. Lingvostilistička raščlamba Šitovićevih pjesama o paklu.
Zbornik radova sa znanstvenog skupa Matija Divković i kultura pisane riječi II. Ur.
Grmača, Dolores; Horvat, Marijana; Karamatić, Marko. Zaklada Kulturno-povijesni
institut Bosne Srebrene – Hrvatska sveučilišna naklada. Sarajevo – Zagreb. 623 –
638.
d) prikazi, ocjene
1. Štebih Golub, Barbara. 2017. O jednoj kajkavskoj jezičnoj biografiji. Croatica et
Slavica Iadertina 12/2. 642–645.
2. Štebih Golub, Barbara. 2017. Prvi hrvatski Shakespeare. Zadarska smotra LXVI. 1–
2. 344–346.
3. Brlobaš, Željka. 2017. Rječnički prinos staroštokavskomu govoru. (Marija Znika.
2017. Rječnik podgajačkoga govora. Hrvatska sveučilišna naklada. Zagreb. 187
str.). Rasprave: časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 483–490.
4. Brlobaš, Željka. 2017. Gramatika Josipa Voltića poslije dvjestotinjak godina (Josip
Voltić, Grammatica illirica / Ilirska gramatika (1803.)). Fluminensia 29/2. 210–
214.
5. Lovrić Jović, Ivana. 2017. Velikim umijećem o lukavštinama svevremena
Dubrovnika, jezični prikaz knjige Luke Paljetka Šmigalove furbarije. Zadarska
smotra 1–2. 348–350.
6. Barbarić, Vuk-Tadija. 2017. U zoru povijesne sociolingvistike u Hrvatskoj.
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/1. 257–261.
7. Horvat, Martina. 2017. Obilježena 400. obljetnica maloga "Nauka" i "Besjeda"
(1616.) fra Matije Divkovića (1563. – 1631.). Bosna franciscana: časopis
Franjevačke teologije Sarajevo. 45. 391–394.
e) stručni radovi (popularno-znanstveni radovi)
1. Horvat, Marijana. 2017. Leksikografski hapaksi i prvopotvrđenice. Hrvatski jezik
4/3. 35–38.
2. Horvat, Marijana. 2017. Na… hrvackago ezika prosveĉenьe. Hrvatski jezik 4/4. 33–
38.
3. Štebih Golub, Barbara. 2017. O jednoj flundri. Hrvatski jezik 4/1. 39– 42.
50
4. Štebih Golub, Barbara. 2017. Od ajngemahtesa do kuglofa i ajerkonjaka. Hrvatski
jezik 4/2. 32 – 34.
5. Štebih Golub, Barbara. 2017. Zemeljske jabuke, krumpir, krumper, patat. Hrvatski
jezik 4/4. 30 – 33.
6. Lovrić Jović, Ivana. 2017. Je li Držić vjerno prenosio dubrovački organski idiom?
Dubrovnik 3. 44–52.
7. Lovrić Jović, Ivana. 2017. Dubrovački sveti Vlaho – parac grada podno Srđa.
Hrvatski jezik 4/1. 34–38.
8. Barbarić, Vuk-Tadija. 2017. Na kraju dana, nadahnuće korumpiranim jezikom
medija masivnih je razmjera. Hrvatski jezik 4/2. 30–31.
9. Kramarić, Martina. 2017. Uz 200. godišnjicu smrti Joakima Stullija. Dubrovnik,
časopis za književnost i znanost XXVIII. 2–3. 5–12.
10. Horvat, Martina. 2017. Mijer, mijer, mijer vam. Hrvatski jezik 4/2. 35–38.
3.2.2. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima
a) u inozemstvu
1. Horvat, Marijana; Radošević, Andrea. Translation strategies in the 17th century
religious texts written by the Franciscan Matija Divković. Acquisition through
Translation: The Rise of the Vernaculars in Early Modern Europe. Padova, Italija, 2. –
4. svibnja 2017.; pozvano predavanje na međunarodnom znanstvenom skupu
2. Horvat, Marijana; Perić Gavrančić, Sanja. Funkcionalna raslojenost jezika u
Divkovićevim Besjedama. Međunarodni znanstveni skup Dani franjevačke kulturne
baštine. Sarajevo, Bosna i Hercegovina, 1. i 2. prosinca 2017.; pozvano predavanje
na međunarodnom znanstvenom skupu
3. Runjaić, Siniša; Štebih Golub, Barbara. Univerbacija u hrvatskom nazivlju. 18.
Međunarodna znanstvena konferencija Komisije za slavensku tvorbu riječi pri
Međunarodnom slavističkom odboru. Univerbacija / Univerbizacija u slavenskim
jezicima. Sarajevo, Bosna i Hercegovina, travanj 2017.
4. Barbarić, Vuk-Tadija. The oldest Čakavian versus the oldest Štokavian legal
documents. Contacts & Contrasts: Language, Literature, Culture. Konin, Poljska, 29.
– 31. svibnja 2017.
51
5. Vukša Nahod, Perina; Kramarić, Martina. Od Eve do Brižitke – o ženskim imenima
u hrvatskoj i češkoj frazeologiji. Slavofraz 2017. Skopje, Makedonija, 21. – 23.
travnja 2017.
b) u Hrvatskoj
1. Kapetanović, Amir. Odjeci jezične tradicije u Ujevićevim pjesmama. Znanstveni skup
s međunarodnim sudjelovanjem Ja kao svoja slika: Diskurzivnost i koncepti autorstva
Tina Ujevića. Zagreb, 16. 11. 2017.
2. Kapetanović, Amir. Neprilike prilikom utvrđivanja izvornosti piščeve
književnojezične uporabe u varijantnoj tekstnoj predaji. Međunarodni znanstveni
skup Marulićevi dani. Split, 21. 04. 2017.
3. Jirouš-Rajković, Vlatka; Runjaić, Siniša; Štebih Golub, Barbara. Izgradnja
hrvatskoga drvnotehnološkog nazivlja (DRVNA). 14. Drvno-tehnološka konferencija.
Opatija, lipanj 2017.
4. Brlobaš, Željka; Horvat, Martina. Kulinarski nazivi u Habdelićevu i Belostenčevu
rječniku. Šesnaesti znanstveni skup s međunarodnim sudjelovanjem Kajkavski jezik,
književnost i kultura kroz stoljeća. Krapina, 4. rujna 2017. godine.
5. Brlobaš, Željka. Veberova gramatička promišljanja o hrvatskom jeziku u Latinskoj
slovnici za nižu gimnaziju (1853.). Svečani kolokvij u čast 70. rođendana profesora
Ive Pranjkovića. Zagreb, 29. rujna 2017. godine.
6. Kramarić, Martina. Towards new approaches to editing of old manuscripts and
documents. 2nd International Symposium Digital Humanities: Empowering Visibility
of Croatian Cultural Heritage. Zadar, 6. – 8. studenoga 2017.
3.2.3. Pozvana predavanja u inozemstvu dr. sc. Marijana Horvat
10. svibnja 2017. Europski parlament u Bruxellesu: predstavljanje institutskoga
projekta Fra Matija Divković u hrvatskoj kulturi i knjige Besjede fra Matije Divkovića
(na poziv zastupnika Joze Radoša)
23. ožujka 2017. HNK, Mostar: u povodu obilježavanja Dana hrvatskoga jezika i 50.
obljetnice Deklaracije održala predavanje o Matiji Divkoviću i franjevcima Bosne
Srebrene te predstavila knjigu Besjede fra Matije Divkovića (pozvano izlaganje)
52
dr. sc. Amir Kapetanović
19. listopada 2017. Krakov: Najstarije potvrde hrvatskoga jezika. Instytut Filologii
Słowiańskiej UJ w Krakowie.
19. listopada 2017. Krakov: Jezik u hrvatskim povijesnim filmovima. Instytut
Filologii Słowiańskiej UJ w Krakowie.
23. studenoga 2017. Bern: Najstarije slavenske jezične potvrde Hrvata. Institut für
Slavische Sprachen und Literaturen, Universität Bern.
dr. sc. Sanja Perić Gavrančić
10. svibnja 2017. godine Europski parlament u Bruxellesu: izlaganje o Matiji
Divkoviću i njegovim vezama s Europom
dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić
23. ožujka 2017. HNK, Mostar: Besjede fra Matije Divkovića (pozvano
izlaganje)
3.2.4. Ostala izlaganja dr. sc. Marijana Horvat
5. travnja 2017. u OŠ Špansko Oranice predavanje Deklaracija o nazivu i položaju
hrvatskog književnog jezika u današnjemu kontekstu; s dr. sc. Milicom Mihaljević
2. 30. svibnja 2017. u okviru projekta CROMUSCODEX70 izlaganje na Muzičkoj
akademiji u Splitu
dr. sc. Ivana Lovrić Jović
17. ožujka 2017. u Dubrovniku (Saloća od zrcala, Dubrovačke knjižnice) u okviru
Mjeseca hrvatskoga jezika održala javno predavanje Hoće li svetkovnik istisnuti
festanjula? Filološke bilješke o dubrovačkome vokabularu
21.–22. travnja 2017. u Splitu održala kroatističku radionicu na Marulićevim
danima, (Deveta kroatistička studentska radionica / Tekstološki dio: Iz hrvatske
tekstološke prakse: Ignjat Đurđević i Milan Rešetar / Voditeljica: Lahorka Plejić Poje
/ Jezikoslovni dio: Jezična analiza dubrovačkoga teksta iz 17. stoljeća / Voditeljica:
Ivana Lovrić Jović, sudjeluju studenti iz Splita, Zadra i Zagreba)
53
3.3. USAVRŠAVANJA 3.3.1. Stipendije, znanstvena gostovanja, radni posjeti dr. sc. Marijana Horvat
– 22. – 27. kolovoza 2017. za potrebe projekta Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi
srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada – CROMUSCODEX70 stručno usavršavanje u
Oslu, University of Oslo, Department of Literature, Area Studies and European
Languages, Faculty of Humanities.
dr. sc. Amir Kapetanović
– 15. ‒ 25. svibnja 2017. Leiden University Centre for Linguistics. Nizozemska.
– 20. – 26. studenoga 2017. Institut für Slavische Sprachen und Literaturen, Universität
Bern. Švicarska.
dr. s. Martina Kramarić
– 25. – 29. rujna 2017. Beogradski centar za digitalnu humanistiku, Beograd.
3.3.2. Seminari, radionice, škole itd.
dr. sc. Amir Kapetanović
– tečaj ruskoga jezika u IHJJ-u
dr. sc. Sanja Perić Gavrančić
– 24. i 25. travnja 2017. Split, DARIAH Digital Philology workshop
– tečaj ruskoga i njemačkoga jezika u IHJJ-u
dr. sc. Martina Kramarić
– 4. – 8. prosinca 2017. Berlin, LEXMc (Lexical Data Master Class), radionica iz digitalne
humanistike
– tečaj njemačkoga jezika u IHJJ-u
3.4. SUDJELOVANJE U NASTAVI
3.4.1. Sudjelovanje u izvođenju nastave
54
dr. sc. Amir Kapetanović: Tekstologija. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, u
sklopu studija Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika (koncem ožujka /
početkom travnja)
dr. sc. Željka Brlobaš: izborni kolegij Hrvatsko gramatičko nazivlje (nositelj
kolegija: prof. dr. Ivo Pranjković) – na Dodiplomskome studiju Odsjeka za
kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u zimskome semestru
akad. god. 2016./2017.; izborni kolegij Hrvatsko gramatičko nazivlje (nositelj
kolegija: prof. dr. Krešimir Mićanović) – na Dodiplomskome studiju Odsjeka za
kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u zimskome semestru šk.
god. 2016./2017.
3.4.2. Mentorstva u izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih radova
dr. sc. Marijana Horvat: sumentorica (uz prof. dr. Ivu Pranjkovića) Martini
Horvat (Poslijediplomski doktorski studij kroatistike, Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, tema o Lanosovićevoj gramatici)
3.5. ORGANIZACIJA SKUPOVA, RADIONICA, SEMINARA dr. sc. Martina Kramarić: organizirala okrugli stol i predstavljanje knjige Besjede
fra Matije Divkovića 10. svibnja 2017. u Europskom parlamentu u Bruxellesu pod
pokroviteljstvom neformalne skupine Prijatelji Bosne i Hercegovine u Europskom
parlamentu
Martina Horvat: 2017. članica Organizacijskoga odbora 16. znanstvenoga
skupa Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, Krapina, 4. rujna 2017.
3.6. ČLANSTVA U UREDNIŠTVIMA, STRUČNIM I ZNANSTVENIM TIJELIMA TE POVJERENSTVIMA dr. sc. Marijana Horvat: u časopisu Hrvatski jezik urednica rubrike Vremeplov;
članica uredništva Rasprava i Moslavačkoga zrcala; članica Društva profesora
hrvatskoga jezika, MH; članica Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU
i Radne sekcije za hrvatski jezik; članica/predsjednica povjerenstava za izbore u
zvanja i na radna mjesta; članica Povjerenstva za unutarnji sustav osiguravanja i
unapređivanja kvalitete IHJJ-a
55
dr. sc. Amir Kapetanović: član Panela za filologiju Hrvatske zaklade za znanost; član
suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; član Vijeća poslijediplomskoga
studija; član Komisije za etnolingvistiku pri Međunarodnom komitetu slavista
dr. sc. Barbara Štebih Golub: izvršna urednica časopisa Rasprave: Časopis Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 43; urednica rubrike Čitaonica u časopisu Hrvatski
jezik; predstavnica RH u Komisiji za tvorbu riječi Svjetskoga slavističkoga odbora
dr. sc. Željka Brlobaš: 13. ožujka 2017. godine članica stručnoga povjerenstva za
davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta pristupnice dr. sc. Ive Nazalević Čučević za
izbor u znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje humanističkih
znanosti, polje filologija, grana kroatistika
dr. sc. Ivana Lovrić Jović: izvršna urednica časopisa Rasprave: Časopis Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, svezak 42, broj 2, god. 2016. (objavljen u veljači 2017.)
dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić: tajnik 4. godišta (4 broja) popularno-znanstvenoga
časopisa Hrvatski jezik (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)
3.7. OBVEZE NA DOKTORSKOME STUDIJU
Martina Horvat: na Poslijediplomskom studiju kroatistike Filozofskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu u pripremi je izradbe kvalifikacijskoga rada
3.8. OSTALO
3.8.1. Terenski i arhivski rad
a) Arhivski rad
dr. sc. Marijana Horvat
– 30. svibnja – 1. lipnja 2017. u okviru projekta CROMUSCODEX70 istraživanje u
knjižnici Splitske nadbiskupije
– 3. – 5. studenoga 2017. istraživački boravak na Rabu (arhiv Franjevačkoga samostana
u Kamporu) kao dio radnih zadataka na projektu CROMUSCODEX70
– 8. studenoga 2017. u okviru projekta CROMUSCODEX70istraživanje u Arhivu HAZU
dr. sc. Amir Kapetanović i dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić
56
– 2. – 5. svibnja 2017. istraživanje u arhivima i knjižnicama u Dubrovniku (u sklopu
projekta DOCINEC)
dr. sc. Barbara Štebih Golub
– redoviti rad u Zbirci rijetkih knjiga i rukopisa NSK
– rad u knjižnici HAZU
– rad u knjižnicama Filozofskoga fakulteta u Zagrebu
3.8.2. Mentorsko vođenje u institutu
dr. sc. Željka Brlobaš: mentorica doktorandici Martini Horvat
3.8.3. Suradnja s drugim odjelima IHJJ-a
dr. sc. Marijana Horvat: suradnja s Odjelom za hrvatski standardni jezik, suradnja
s dr. sc. Željkom Jozićem na knjizi Lički jezikoslovni trolist
dr. sc. Amir Kapetanović: suradnja s Odjelom za onomastiku i etimologiju
3.8.4. Recenziranje članaka i knjiga, uredništva knjiga
Suradnici Odjela u prošloj su godini recenzirali radove za ove časopise i zbornike:
Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Suvremena lingvistika,
Croatica et Slavica Iadertina, Fluminensia, Filologija, Croatica
dr. sc. Marijana Horvat: recenzija knjige Lane Hudeček i Milice Mihaljević
Hrvatska školska gramatika. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
2017.; uređivanje knjige Barbare Štebih Golub Horvatska gramatika J. E.
Matijevića. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 2017.
dr. sc. Barbara Štebih Golub: recenzirala elektronički Njemačko-hrvatski strukovni
rječnik (autorica Snježana Rodek)
dr. sc. Ivana Lovrić Jović: recenzija rukopisa rječnika Krešimira Veselića Blago
konavoskijeh riječi Krešimira Veselića
dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić: recenzirao članak za časopis Suvremena lingvistika;
recenzirao poglavlja za knjigu Advances in Diachronic Orthography (ca. 1500–
1700) [Brill. Leiden.].
57
3.8.5. Popularizacija znanosti a) objavljivanje članaka
1. Horvat, Marijana. 2017. Leksikografski hapaksi i prvopotvrđenice. Hrvatski jezik
4/3. 35–38.
2. Horvat, Marijana. 2017. Na… hrvackago ezika prosveĉenьe. Hrvatski jezik 4/4.
33–38.
3. Štebih Golub, Barbara. 2017. O jednoj flundri. Hrvatski jezik 4/1. 39–42.
4. Štebih Golub, Barbara. 2017. Od ajngemahtesa do kuglofa i ajerkonjaka. Hrvatski
jezik 4/2. 32–34.
5. Štebih Golub, Barbara. 2017. Zemeljske jabuke, krumpir, krumper, patat. Hrvatski
jezik 4/4. 30–33.
6. Lovrić Jović, Ivana. 2017. Je li Držić vjerno prenosio dubrovački organski idiom?
Dubrovnik 3. 44–52.
7. Lovrić Jović, Ivana. 2017. Dubrovački sveti Vlaho – parac grada podno Srđa.
Hrvatski jezik 4/1. 34–38.
8. Barbarić, Vuk-Tadija. 2017. Na kraju dana, nadahnuće korumpiranim jezikom
medija masivnih je razmjera. Hrvatski jezik 4/2. 30–31.
9. Kramarić, Martina. 2017. Uz 200. godišnjicu smrti Joakima Stullija. Dubrovnik,
časopis za književnost i znanost XXVIII. 2–3. 5–12.
10. Horvat, Martina. 2017. Mijer, mijer, mijer vam. Hrvatski jezik 4/2. 35–38.
b) televizijske i radijske emisije, intervjui
dr. sc. Marijana Horvat: 7. veljače 2017. snimila TV prilog za HRT 3 o franjevačkoj
djelatnosti i Matiji Divkoviću, emisija Bilješka o jeziku; prilog emitiran 11. travnja
2017. i 30. studenoga 2017. (naslov emisije: Bogoljubni bogoslovac – fra Matija
Divković)
dr. sc. Marijana Horvat i dr. sc. Martina Kramarić: izjave za medije nakon izlaganja
u Europskom parlamentu u Bruxellesu 10. svibnja 2017. (HRT, emisija Pogled
preko granice)
dr. sc. Barbara Štebih Golub za Hrvatski radio snimila dva priloga: 1. Tomaš
Mikloušić – najveći kajkavski prosvjetitelj (esej). Emisija Kozmopolis – književnost
58
u kontekstu. HR 1. prvo emitiranje: listopad 2017.; 2. Okazionalizmi u jeziku
medija. Emisija Jezik i predrasude. HR 2. prvo emitiranje: prosinac 2017.
dr. sc. Ivana Lovrić Jović
Radio Dalmacija, srpanj 2017., u povodu prilagodbe teksta scenarija Otvaranja 68.
Dubrovačkih ljetnih igara
6. rujna 2017. intervju u Portalu Oko: Ivana Lovrić Jović: Cilj radionice je
osluhnuti koliki je stvaran interes dubrovačke djece za dubrovačkim idiomom
kao povremeni stručni suradnik za emisiju Govorimo dubrovački radijske postaje
Soundset Ragusa prilozi u 10 emisija (o značenju i podrijetlu određenih
dubrovačkih riječi)
dr. sc. Martina Kramarić: pismeni intervju s docenticom Tanjom Kuštović o
zborniku Meandrima hrvatskoga glagoljaštva posvećenu akademiku Stjepanu
Damjanoviću za časopis Hrvatski jezik
c) predstavljanja knjiga
u okviru predavanja o franjevačkoj djelatnosti i Matiji Divkoviću dva predstavljanja
knjige Besjede fra Matije Divkovića:
dr. sc. Marijana Horvat i dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić 23. ožujka 2017. u Mostaru
dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Sanja Perić Gavrančić i dr. sc. Martina Kramarić 10.
svibnja 2017. u Bruxellesu
prosinca 2017. na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu dr. sc. Marijana Horvat uime
urednika predstavila zbornik Matija Divković i kultura pisane riječi II.
11. prosinca 2017. dr. sc. Amir Kapetanović sudjelovao na zagrebačkom
predstavljanju novoga izdanja Kamenoga spavača Maka Dizdara
dr. sc. Barbara Štebih Golub: predstavljanje knjige B. Schubert U suton kajkavskoga
književnog jezika. HAZU. Zagreb, svibanj 2017.
u okviru Mjeseca hrvatskoga jezika predstavljanje institutskih izdanja 17. ožujka
2017. u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu: dr. sc. Željka Brlobaš predstavila
Voltićevu Ilirsku gramatiku Marijane Horvat i Sanje Perić Gavrančić; dr. sc. Vuk-
Tadija Barbarić predstavio knjigu Besjede fra Matije Divkovića
dr. sc. Sanja Perić Gavrančić: predstavljanje knjige Osorsko-hvarska pjesmarica
Kristine Štrkalj Despot. Split, 20. travnja 2017.
59
dr. sc. Ivana Lovrić Jović: u okviru Mjeseca hrvatskoga jezika u Dubrovniku 16.
ožujka 2017. predstavila knjigu dr. sc. Domagoja Vidovića O rodu jezikom i pokoja
fraška
d) Ostalo
dr. sc. Marijana Horvat: u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika i Dana otvorenih vrata
IHJJ-a održala četiri predavanja; napisala dva obrazloženja za Nagradu Ivan
Filipović; organizirala predavanje prof. Björna Hansena Dijakronijski korpus
hrvatskoga jezika – CroDi (IHJJ, 28. rujna 2017.); sudjelovanje u izradbi
monografije Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga
dr. sc. Amir Kapetanović: održao predavanje u IHJJ-u: Hrvatska jezična slika doma u
slavenskom kontekstu (30. siječnja 2017.); održao predavanje u Srednjoj školi
Pakrac o starohrvatskom jeziku u povodu Dana hrvatskoga jezika (11. ožujka
2017.)
dr. sc. Željka Brlobaš: sudjelovanje u izradbi monografije Povijest hrvatskoga jezika,
5. knjiga
dr. sc. Ivana Lovrić Jović: prilagodila na stari dubrovački govor tekst scenarija
Otvaranja 68. Dubrovačkih ljetnih igara; osmislila i izradila sinopsis za Radionicu
dubrovačkoga govora – Đir po govoru Straduna
Martina Horvat: lektura i korektura monografije 100 godina Sestara karmelićanki
BSI i knjige Tri koraka vjere; lektura časopisa Prisutnost i knjige Nasljeduj Mariju
60
4. ODJEL ZA ONOMASTIKU I ETIMOLOGIJU
Voditeljica: dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga
4.1. RAD NA PROJEKTIMA
4.1.1. Projekti u okviru osnovne djelatnosti
Baza suvremenih hrvatskih osobnih imena
Voditeljica: dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga – zadužena za koncepciju, vođenje, obradu
imenskih natuknica i redakturu
Suradnici: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić, dr. sc. Domagoj Vidović, dr. sc. Branimir Brgles,
Joža Horvat, mag. educ. dr. sc. Bruno Nahod
Rad u 2017. godini:
etimologija osobnih imena
obrada imenskih natuknica
redaktura
ekscerpiranje najstarijih imenskih potvrda i prikaz zemljopisne
rasprostranjenosti najčešćih imena
unos imenskih istovrijednica iz odabranih stranih jezika i imendana prema HKR-
u
Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, II. svezak: O‒Ž
Voditelj: akademik Rako Matasović
Suradnik: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić
Rad u 2017. godini:
unos i obrada natuknica koje počinju slovima O, P (oko 950 natuknica)
prebacivanje natuknica koje počinju slovima V, Z, Ž iz programa Word u TLex
(oko 950 natuknica)
tjedni radni sastanci
4.1.2. Sudjelovanje na međunarodnim projektima i COST akcijama
61
Dizionario etimologico della mitologia Greca
Institutska voditeljica: dr. sc. Sanja Perić Gavrančić
Suradnik: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić
– prevođenje natuknica na hrvatski (20-ak natuknica)
COST ENeL
Suradnik: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić
– sudjelovanje na Training School 2017 – The Lexical and Phraseological Landscape: Old
Boundaries, New Beginnings
Slovačka onomastička terminološka baza
Voditeljica: dr. sc. Iveta Valentová, Jezikoslovni institut Ljudovita Štura, Bratislava
Suradnik: dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga
– od listopada 2017. suradnik za hrvatsku onomastičku terminologiju
4.1.3. Međuodjelna i međuprojektna suradnja
Documentation and Interpretation of the Earliest Croatian (HRZZ, šifra 2698,
voditelj dr. sc. Amir Kapetanović)
Suradnici s Odjela: dr. sc. Branimir Brgles ( rad na unošenju povijesnih potvrda;
prikupljanje literature; interpretacije dijela korpusa) i dr. sc. Dubravka Ivšić Majić
(ekscerpiranje najstarijih potvrda hrvatskog jezika iz zbirke Codex diplomaticus;
uređivanje zajedničke baze potvrda; interpretacija potvrda; sudjelovanje na konferenciji
XLVI международная филологическая конференция, Sankt Peterburg, Rusija, 13. – 22.
3. 2017.)
Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (HRZZ, IP-2016-06-2141, voditeljica dr. sc.
Lana Hudeček)
Suradnici s Odjela: Joža Horvat, mag. educ. (pomoćnik tajnika projekta; surađuje u
izradi materijala za mrežnu stranicu projekta; usustavljivanje i korektura materijala) i
dr. sc. Domagoj Vidović (počeo s obradom naglasno-morfološkoga bloka te
sastavljanjem baze etnika i ktetika).
4.1.4. Sudjelovanje na domaćim projektima drugih institucija
Ad fontes Centra za komparativnohistorijska i interkulturalne studije pri
Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Voditelj: prof. dr. sc. Drago Roksandić
Suradnik: dr. sc. Branimir Brgles
Strana geografska imena Voditeljica: dr. sc. Ivana Crljenko, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Suradnici: dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga i dr. sc. Domagoj Vidović ( standardizacija imena otočnih oblika, imena kopnenih voda, imena obalnih reljefa i imena regija)
62
General Slavic Linguistic Atlas (OLA) and European Linguistic Atlas (ALE)
(HRZZ, šifra 8706, voditelj akademik Ranko Matasović) Suradnik: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić (obrada zadanih natuknica u sklopu ALE)
4.2. ZNANSTVENA PRODUKTIVNOST
4.2.1. Objavljeni radovi
a) knjige
1. Brgles, Branimir; Zrinjan, Snježana i dr. 2017. Općina Brdovec. Općina Brdovec.
Zaprešić.
b) poglavlja u knjizi
1. Benić, Mislav; Hadžihalilović, Sandra. 2017. Kontrastivna analiza govora otoka
Ugljana s naglaskom na kaljski govor. Kali. Ur. Faričić, Josip. Sveučilište u Zadru –
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Općina Kali. Zadar.
2. Benić, Mislav. 2017. Пересказывание дискурса на примере говора Осиека и
окрестностей. 12. letno srečanje Združenja za slovansko jezikoslovje. Povzetki
prispevkov. Ur. Repanšek, Luka; Šekli, Matej. Inštitut za slovenski jezik Frana
Ramovša. Ljubljana.
3. Čilaš Šimpraga, Ankica; Ivšić, Dubravka. 2017. Reflections of the saintly name
Anthony in Croatian anthroponymy. Мултикултурализъм и многоезичие.
Сборник c доклади тринадесетите международни славистични четения,
София, 21–23 април 2016 г. Toм I. Издателство „Фабер“. Велико Търново. 511–
520.
4. Vidović, Domagoj. 2017. Vidonjska prezimena. Proslava 400. obljetnice crkve sv.
Ivana Krstitelja u Vidonjama. Ur. Vidović, Mile. Ogranak Matice hrvatske Metković –
Župni ured Vidonje. Metković. 30–65.
c) znanstveni radovi
1. Brgles, Branimir. 2016. Prilog raspravi o agrarnom dualizmu i tranziciji iz feudalizma u kapitalizam u suvremenoj historiografiji. Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša 12. 151–172.
2. Brgles, Branimir. 2016. Model obradbe protostatističkih vrela na primjeru analize najstarijih registara desetinskoga kotara Glavnice. Historijski zbornik 69. 293–333.
3. Brgles, Branimir; Čilaš Šimpraga, Ankica. 2017. Imenska osnova bog u hrvatskoj antroponimiji s osobitim osvrtom na osobna imena. Onomastica 61.
4. Čilaš Šimpraga, Ankica; Crljenko, Ivana. 2017. Prilog standardizaciji imena stranih zemljopisnih objekata u hrvatskome jeziku. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/1. 31–53.
63
5. Kladnik, Drago; Crljenko, Ivana; Čilaš Šimpraga, Ankica; Geršič, Matjaž. 2017. A comparison of Croatian and Slovenian exonyms. Acta geographica Slovenica 57/1. 109–118.
6. Ivšić, Dubravka; Ivšić, Trpimir. 2016. Hrvatski nazivi kemijskih elemenata kod Franje Račkoga. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 42/2. 331–352.
7. Vidović, Domagoj. 2016. Prilog proučavanju odraza svetačkoga imena Ilija u hrvatskoj antroponimiji. Folia onomastica Croatica 25. Zagreb. 167–182.
8. Jeić Baguzej, Jadran; Vidović, Domagoj. 2017. Žuljanska prezimena i toponimija. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 359–380.
9. Vidović, Domagoj. 2016. Imotska prezimena. Croatica et Slavica Iadertina 12/1. 41–63.
11. Vidović, Domagoj. 2017. Imena u djelima fra Matije Divkovića. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Matija Divković i kultura pisane riječi, 2. Ur. Grmača, Dolores; Horvat, Marijana; Karamatić, Marko. Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene – Hrvatska sveučilišna zaklada. Sarajevo – Zagreb. 265–277.
12. Vidović, Domagoj. 2017. Toponimija Makarskoga primorja. Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. Ur. Tomasović, Marinko. Gradski muzej Makarska. Makarska. 549–609.
d) prikazi, ocjene, nekrolozi
1. Čilaš Šimpraga, Ankica. 2016. Hrvatski egzonimi I. Imena država, glavnih gradova i njihovih stanovnika. Ivana Crljenko (ur.), Zagreb: Lekikografski zavod Miroslav Krleža, 2016., 227 str. Folia onomastica Croatica 25. 199–203. (prikaz)
2. Čilaš Šimpraga, Ankica. 2016. Toponimija šibenskih otoka. V. Skračić (ur.), Zadar: Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru, 2016., 374 str. Folia onomastica Croatica 25. 204–207. (prikaz)
3. Vidović, Domagoj. 2017. Sava u Opuzenu, Neretva u Zagrebu – putositnice i paljetci uza knjigu Stjepana Šešelja S Neretve i Save – ogledi i zapisi o likovnosti. Stolačko kulturno proljeće 15. 312–315. (prikaz)
4. Vidović, Domagoj. 2017. Djelovati ili ne djelovati, pitanje je sad. Zadarska smotra 66/3–4. 367–369. (prikaz)
5. Vidović, Domagoj. 2017. U večeri kao ova, izlila su svu toplinu – uza katalog Metković u dolini Neretve. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 320–323. (prikaz)
6. Vidović, Domagoj. 2017. Sličica s opuzenskoga poliptiha. Gradska glazba Opuzen 1947. – 2017. Ur. Kapović, Zdravko; Rajković, Dražen. Gradska glazba Opuzen. Opuzen. 8. (ocjena)
7. Vidović, Domagoj. (7. srpnja) 2017. Vrtoglava predigra. Hrvatsko slovo 22. (prikaz) 8. Vidović, Domagoj. 2017. Sjećanje na Radoslava Dodiga (Prolog, 6. travnja 1954. –
Ljubuški, 17. lipnja 2016.). Zadarska smotra 66/3–4. 303–305. (nekrolog) 9. Vidović, Domagoj. 2017. Radoslav Dodig (Prolog, 6. travnja 1954. – Ljubuški, 17.
lipnja 2016.). Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 117–119. (nekrolog)
10. Vidović, Domagoj. 2017. Umro je Mile Babić. 2017. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 123–124. (nekrolog)
64
13. Vidović, Domagoj. 2017. Sjećanje na Matu Mustapića (6. veljače 1958. – 16. svibnja 2017.). Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 125–128. (nekrolog)
e) stručni radovi (popularno-znanstveni radovi)
1. Brgles, Branimir. 2017. Zemljovid: Zemljovid život Sibe Miličića. Sibe Miličić: život,
sudbine, prostori; Znanstveni skup, Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije.
2. Brgles, Branimir. 2017. Zemljovid: Vergerijeva putovanja po Europi. Književna smotra 186/4. str. 90. (članak Sanje Roić, Drugi na sjeveroistočnoj granici talijanske književnosti, str. 91–102).
3. Čilaš Šimpraga, Ankica. 2017. U desetom selu živi Antuntun. Hrvatski jezik 3/4. 22–24.
4. Horvat, Joža. 2017. Tekuća onomastička bibliografija (2016.). Folia onomastica Croatica 26.
5. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Tko će poć va ocat, a tko otić na kvasinu? Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 4/2. 39–40.
6. Ivšić Majić, Dubravka. 2017. O brendiranju žigova i pečata. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 4/3. 43–44.
7. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Paradajzi i pomidori – od rajske do zlatne jabuke. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 4/4. 39–40.
8. Vidović, Domagoj. 2017. Oliver, Nadalina i Pjesan o Rolandu. Hrvatski jezik 4/1. 21–23.
9. Vidović, Domagoj. 2017. Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac. Hrvatski jezik 4/2. 16–21.
10. Vidović, Domagoj. 2017. Kuje li se sreća? Hrvatski jezik 4/4. 16–18. 11. Vidović, Domagoj; Vidović, Dragan. 2016. Pogled u toponimiju Zijemlja.
Bjelopoljska zora: glasilo HKD „Napredak“ Bijelo Polje. HKD „Napredak“ Bijelo Polje. Mostar. 11–14.
12. Vidović, Domagoj. 2017. Alineja nakon svečanosti – o Slamnigu i Metkoviću. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 57–60.
14. Vidović, Domagoj. 2017. O ćirilici i ćirilicama. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 100–105.
15. Vidović, Domagoj. 2017. Od Ključa do Kruča, od Brača do Drača. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 330–332.
4.2.2. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima
a) u inozemstvu
65
1. Benić, Mislav. Пересказывание дискурса на примере говора Осиека и
окрестностей. 12. godišnji susret Društva za slavensko jezikoslovlje (Slavic
Linguistic Society). Ljubljana, Slovenija, 21. – 24. rujna 2017.
2. Brgles, Branimir. What can historical toponyms tell us about rural landscape?
Examples from medieval Croatia. Rural History 2017. International Conference of
European Rural History Organisation. Leuvel, Belgija, 11. – 14. rujna 2017.
3. Brgles, Branimir. Attestations of personal names in oldest Croatian historical
sources. XXVI. International Congress of Onomastic Sciences. Debrecen, Mađarska,
27. kolovoza – 1. rujna 2017.
4. Čilaš Šimpraga, Ankica; Frančić, Anđela. Pogled u hrvatsku onomastičku
terminologiju. XX. slovenská onomastická konferencia Konvergencie a divergencie v
propriálnej sfére. Banska Bystrica, Slovačka, 26. – 28. lipnja 2017.
5. Ivšić Majić, Dubravka. The oldest medieval attestations of Croatian island names.
XLVI международная филологическая конференция. Sankt Peterburg, Rusija,
13. – 22. ožujka 2017.
b) u Hrvatskoj
1. Brgles, Branimir. River Sava between 12th and 16th century. People and Communities in a Changing Environment. ESEH 2017. Natures in between Environments in areas of contact among states economic systems, cultures and religions. European Society for Environmental History Biennial Conference. Zagreb, 28. lipnja – 2. srpnja 2017.
2. Ivšić Majić, Dubravka; Ivšić Trpimir. Kemijski nazivi u latinsko-hrvatskim rječnicima 16. – 19. st. Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3. Zagreb, 25. – 26. svibnja 2017.
3. Vidović, Domagoj. Pogled u pelješku toponimiju. Domaća rič. Zadar, 22. travnja 2017.
4. Vidović, Domagoj. Povijesne, književne i jezikoslovne veze povijesnoga područja Crvene Hrvatske i Molize. Međudržavni književni susret hrvatske književnosti. Ston – Dubrovnik, 22. svibnja 2017.
4.2.3. Pozvana predavanja u inozemstvu
Čilaš Šimpraga, Ankica; Frančić, Anđela. Razvoj hrvatske onomastičke
terminologije. 4. radna sjednica Slovačke onomastičke komisije pri Institutu za
jezik Ljudovita Štura Slovačke akademije znanosti. Bratislava, Slovačka, 11.
listopada 2017.
4.2.4. Ostala izlaganja
1. Brgles, Branimir. 490. obljetnica osnivanja franjevačkog samostana na Mariji Gorici i dolaska ikavskog stanovništva u sutlanski kraj. Marija Gorica,16. lipnja 2017.
2. Brgles, Branimir. Povijesna vrela o utemeljenju samostana. Okrugli stol o dolasku franjevaca u Mariju Goricu. 3. prosinca 2017.
66
3. Vidović, Domagoj. Osobna imena i prezimena na primjeru osobnih imena i prezimena učenika. Vidović, Domagoj. Otvoreni dani Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb, 13. i 14. ožujka 2017.
4. Vidović, Domagoj. Osobna imena i prezimena u Metkoviću na primjeru osobnih imena i prezimena učenika Osnovne škole Stjepana Radića. Metković, 29. ožujka 2017.
5. Vidović, Domagoj. Makaronština od Držića do Slamniga, Dani Ivana Slamniga (priredila Udruga „Dobra”). Metković, 1. srpnja 2017.
6. Vidović, Domagoj. Mala antroponomastička radionica za osnovnoškolce. Pučišća, 24. listopada 2017.
7. Vidović, Domagoj. Osobna imena i prezimena u Metkoviću na primjeru osobnih imena i prezimena učenika Osnovne škole Stjepana Radića. Metković, 3. studenoga 2017.
4.3. USAVRŠAVANJA
a) seminari, radionice, škole itd.
1. Branimir Brgles – Sudjelovanje na ljetnoj školi Lancaster summer schools in
corpus linguistics and other digital methods. Lancaster, Ujedinjeno Kraljevstvo. 27.
– 29. lipnja 2017.
2. Dubravka Ivšić Majić – COST ENeL TRAINING SCHOOL 2017 – The Lexical and Phraseological Landscape: Old Boundaries, New Beginnings. Waterford, Irska. 7. – 9. lipnja 2017.
3. Ankica Čilaš Šimpraga – Slovački za neslovakiste. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zimski semestar 2017./2018.
4.4. SUDJELOVANJE U NASTAVI
4.4.1. Članstva u povjerenstvima za obranu doktorskih i magistarskih
radova
Ankica Čilaš Šimpraga (predsjednica povjerenstva) – Poslijediplomski sveučilišni
doktorski studij kroatistike, Josip Lasić, Onomastički opis splitske hodonimije, javna
obrana 4. listopada 2017., Zagreb.
Domagoj Vidović (član povjerstva) – Poslijediplomski doktorski studij iz
Jezikoslovlja Jezik u kontekstu (vremenskom, prostornom, društvenom i
individualnom), Ivana Čatić, Toponimija Đakovštine, javna obrana 4. listopada
2017., Osijek
4.4.2. Mentorstva u izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih
radova
Ankica Čilaš Šimpraga – Poslijediplomski studij Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika, Joža Horvat, Toponimija ludbreške Podravine.
67
Domagoj Vidović – Poslijediplomski doktorski studij iz Jezikoslovlja Jezik u
kontekstu (vremenskom, prostornom, društvenom i individualnom), Ivana Čatić,
Toponimija Đakovštine. (obranjen 4. listopada 2017.)
Domagoj Vidović – Poslijediplomski doktorski studij lingvistike, Igor Kusin,
Antroponimija zagrebačkih Židova od početka XIX. st. do Drugoga svjetskog rata.
4.5. ORGANIZACIJA SKUPOVA, RADIONICA, SEMINARA
Branimir Brgles – Voditelj radionice Ad fontes. Izvori za povijest ranog novog
vijeka. Pristupi, metode i interpretacije. za studente modula Povijest ranoga novog
vijeka na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta. 8. studenoga 2016. – 30.
siječnja 2017.
4.6. ČLANSTVA U UREDNIŠTVIMA, STRUČNIM I ZNANSTVENIM
TIJELIMA TE POVJERENSTVIMA
Branimir Brgles
– Član Hrvatskog nacionalnog odbora za povijesne znanosti
– Član vijeća Centra za komparativnohistorijske i interkulturalne studije
Ankica Čilaš Šimpraga
– članica ICOS-a (The International Council of Onomastic Sciences)
– članica Odbora za onomastiku HAZU-a
– članica Odbora za dijalektologiju HAZU-a
– članica Uredništva Rasprava: Časopisa Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
– članica Izdavačkoga vijeća Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
– članica East Central and South-East Europe Division of UNGEGN
– članica Hrvatskoga kartografskog društva
– predsjednica Savjeta za jezik i govor HRT-a
– članica Uredništva Folia onomastica Croatica
– nacionalni stručnjak za onomastičke termine i standardizaciju zemljopisnih imena pri
hrvatskim prevoditeljskim odjelima u Europskoj komisiji
Domagoj Vidović
– glavni urednik Hrvatskoga neretvanskog zbornika.
– urednik rubrike Od Mile do Drage u časopisu Hrvatski jezik.
– do travnja 2017. bio članom Radne skupine Odbora za imenovanje naselja, ulica i
trgova Gradske skupštine Grada Zagreba
4.7. OBVEZE NA DOKTORSKOME STUDIJU
Dr. sc. Joža Horvat položio je sve ispite na poslijediplomskome doktorskom studiju
Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika s odličnom ocjenom.
68
Obavio je završna onomastička i dijalektološka istraživanja u nekoliko naselja ludbreške
Podravine tijekom kojih je građa snimljena, a naknadna obrada podrazumijevala je
preslušavanje, transkribiranje, klasificiranje i analiziranje građe. Izrađivani su i
toponomastički zemljovidi te je dio građe obrađen i leksikografski.
Dana 18. srpnja 2017. obranio je temu doktorskoga rada (sinopsis), a u prosincu 2017.
godine završenu disertaciju predao je u daljnju proceduru. Doktorski je rad uspješno
obranio 5. veljače 2018. pred povjerenstvom s predsjednicom prof. dr. sc. Anđelom
Frančić i članovima povjerenstva izv. prof. dr. sc. Sanjom Zubčić i dr. sc. Domagojem
Vidovićem.
4.8. OSTALO
4.8.1. Terenski i arhivski rad
a) arhivski rad
Branimir Brgles
Prikupljanje imenskih potvrda iz arhivskih vrela i matičnih knjiga
1. Hrvatski državni arhiv, Fond Sermage-Čikulin, f 706, kut. 4, kut. 49, kut. 50.
– registri, popisi kmetova i urbari iz XVI. i XVII. stoljeća (svibanj 2017.)
2. Hrvatski državni arhiv, Fond Josipović-Vojković, f 726, Elenchus, Acta varia
– razni dokumenti s popisima i registrima podložnika te oporuke (lipanj
2017.)
3. Kaptolski arhiv u Zagrebu, fond Acta capituli antiqua, sv. 1 (Registar kotara
Podgorje, 1450)
– jedan od najstarijih popisa crkvene desetine s izrazito velikim brojem
imenskih potvrda; fotografiran; transkribirana je polovica dokumenta
(ožujak 2017.)
4. Hrvatski državni arhiv, Knjige krštenih iz 19. stoljeća
– prikupljeni podatci o pridjevcima/prezimenima; prikupljene fotografije i
skenovi mikrofilmova (studeni 2017.)
5. Državni arhiv u Dubrovniku, radni posjet.
– najstarija srednjovjekovna vrela, antroponimijska građa (svibanj 2017.)
Ankica Čilaš Šimpraga
Arhivsko istraživanje matičnih knjiga rođenih i umrlih parohijā Kistanje, Drniš i Vrbnik,
Državni arhiv u Zagrebu, veljača 2017.
3. Domagoj Vidović – nastavak rada na matičnim knjigama župa Gradac i Rupni Do u
BiH; obilazak dubrovačkoga arhiva
b) terenski rad
69
Mislav Benić – istraživanje prepričavanja diskursa u osječkome govoru
Joža Horvat – početkom godine obavio je nekoliko terenskih dijalektoloških i
toponomastičkih istraživanja u naseljima ludbreške Podravine
Domagoj Vidović – proveo toponomastička istraživanja u Žuljani na Pelješcu,
Trebinji, Dvrsnici i Čavšu u Popovu te preliminarna istraživanja u Bobanima i
Površi (Općina Ravno, BiH)
4.8.2. Mentorsko vođenje u institutu
dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga – mentorsko vođenje dr. sc. Branimira Brglesa i Jože
Horvata.
4.8.3. Suradnja s drugim odjelima IHJJ-a
Branimir Brgles – izrada zemljovida
Ankica Čilaš Šimpraga – savjetnica za onomastiku; suradnja na projektu Rječnik
velikoga i maloga početnog slova, voditeljica: dr. sc. Goranka Blagus Bartolec.
4.8.4. Recenziranje članaka i knjiga, uredništva knjiga
Suradnici Odela recenzirali su radove za ove časopise:Rasprave: Časopis
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovljeHrvatski dijalektološki zbornik,
Fluminensia, Hrvatski geografski glasnik, Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski
jezik i jezikoslovlje, Miscellanea Hadriatica et Mediterranea, Cris, Folia
onomastica Croatica, Govor Croatica et Slavica Iadertina, Društvene i
humanističke studije: časopis Filozofskoga fakulteta u Tuzli.
Mislav Benić –uređivanje knjige Govor Bitelića Dijane Ćurković
Branimir Brgles – evaulacija COST akcije (external expert, prosinac 2017.)
Joža Horvat – uređivanje knjige Slivanjski govori: fonologija i morfologija Perine
Vukše Nahod. Rukopis je nekoliko puta pročitan, usustavljen, pripremljen za
prijelom i korigiran.
Domagoj Vidović – recenzija knjiga Otoci otoka Hvara Ane Perinić Lewis,
Pluralizam lokalnih otočnih identifikacija i Gradska glazba Opuzen (urednici:
Zdravko Kapović i Dražen Rajković), Slivanjski govori: fonologija i morfologija
Perine Vukše Nahod, Prominska antroponimija Ankice Čilaš Šimpraga, zbornika
Zbornik radova Mune i Žejane.
4.8.5. Popularizacija znanosti
a) objavljivanje članaka
1. Brgles, Branimir. 2017. Štef, Stjepan i Stipe. Prigorski kaj 294. 11–12. 2. Brgles, Branimir. 2017. Prezimena nastala od osobnih imena Stjepan i Gašpar.
Prigorski kaj 295. 17.
70
3. Brgles, Branimir. 2017. Zrinski Zrinjani i Zrinšćaki. Prigorski kaj 296. 18. 4. Brgles, Branimir. 2017. Prezimena motivirana osobnim imenom Bartol. Prigorski kaj
287. 18 5. Brgles, Branimir. 2017. Mali bratec Bača. Zaprešićki kraj 1. 40. 6. Brgles, Branimir. 2017. Što nam priimci i prezimena govore o migracijama
ikavskoga stanovništva u 16. stoljeću. Zaprešićki kraj 2. 40. 7. Brgles, Branimir. 2017. Tko pije vodu a tko vino?. Zaprešićki kraj 3. 40. 8. Brgles, Branimir. 2017. Rujan, malomašnjak ili miholščak. Zaprešićki kraj 4. 40. 9. Brgles, Branimir. 2017. Sveti Martin u našoj antroponimiji. Zaprešićki kraj 5. 40. 10. Brgles, Branimir. 2017. O simbolici i važnosti obilježavanja dolaska franjevaca u
Sanctus monticulus Zaprešićki kraj 6. 40. 11. Čilaš Šimpraga, Ankica. 2017. U desetom selu živi Antuntun. Hrvatski jezik 3/4. 22–
24. 12. Domagoj Vidović – 10 članaka u Hrvatskome slovu (onomastičke i dijalektološke
studije), 22 rada na podstranici Rodu o jeziku portala Boćarskoga kluba „Neretva”, 4 rada o metkovskim prezimenima na portalu likemetkovic.hr te tri o aktivnostima metkovske podružnice IHJJ-a.
b) televizijske i radijske emisije, intervjui
Branimir Brgles – Treći program hrvatskoga radija. Povijesne kontroverze, Franjo Tahi; emitirano u studenome 2017. – Hrvatski velikani (snimano 29. svibnja 2017.)
Dubravka Ivšić Majić
– 12 etimoloških priloga u emisiji HRT-a Jezik za svakoga Domagoj Vidović
– 3 nastupa u emisiji Navrh jezika i 2 u emisiji Bilješke o jeziku, kraći intervju za Dnevni avaz i Radio Sarajevo, više sudjelovanja u emisijama Radija Narona, Radija Delta i Radija Dubrovnik te jezičnih savjeta za tportal.hr.
c) predstavljanja knjiga:
Domagoj Vidović: – predstavio vlastitu knjigu O rodu jezikom i pokoja fraška u Narodnoj knjižnici Grad u Dubrovniku, 16. ožujka 2017. te u Knjižnici Hrvatski skup u Pučišćima, 7. kolovoza 2017. – predstavio knjigu Zapisi s Neretve i Save: ogledi i zapisi o likovnosti u Gradskoj knjižnici u Opuzenu, 20. travnja 2017. – predstavio zbornik Fra Jeronim Šetka u Hrvatskome slovu u Zagrebu, 27. travnja 2017. – predstavio knjigu Gradska glazba Opuzen 1947. – 2017. u sklopu Dana Neretve u Zagrebu, u Klovićevim dvorima u Zagrebu, 14. listopada 2017. – predstavio Hrvatski neretvanski zbornik, br. 9, u Društvu Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, 16. prosinca 2017.
71
e) Ostalo
1. Ankica Čilaš Šimpraga i Domagoj Vidović – dali više desetaka jezičnih savjeta
2. Joža Horvat – sudjelovao kao savjetnik za kajkavsko narječje u manifestaciji Zadar čita 2017. – Šuma Striborova na stranim jezicima, u sklopu koje su pripremani prijevodi.
3. Domagoj Vidović: – razgovor uživo o hrvatskome jeziku i osobnim imenima u povodu Dana materinskoga jezika, stranice na Facebooku Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, 6. ožujka 2017. – uspostavio suradnju sa Sveučilištem Magellanes u Čileu u istraživanju podrijetla hrvatskih iseljenika i njihovih prezimena. – u suradnji s Južnohrvatskim ogrankom Društva hrvatskih književnika nastavio sa suradnjom za Zakladom „Agostina Piccoli” u Mundimitru u istraživanju toponimije i antroponimije moliških Hrvata. – sudjelovao u Danima otvorenih vrata Instituta.
4.9. RAD U PODRUŽNICI
Domagoj Vidović:
1. voditelj akcije darivanja najuspješnijih učenika u poznavanju hrvatskoga jezika u
Metkoviću, Opuzenu, Neum i Stonu u suradnji Podružnice Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje u Metkoviću, Hrvatskoga slova, Neretvanske riznice umjetnina i inih
vrijednosti te Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, 21. lipnja 2017.
2. održao antroponomastičke radionice za osnovnoškolce u Metkoviću i Pučišćima.
3. terenska istraživanja, predavanja i predstavljanja u Dubrovniku, Stonu, Metkoviću,
Opuzenu i Pučišćima.
4. sudjelovao u manifestacijama Pučiško kulturno ljeto, Mjesec hrvatskoga jezika (u
Dubrovniku) i Mjesec hrvatske knjige (u Pučišćima).
5. surađivao s Južnohrvatskim ogrankom Društva hrvatskih književnika, Društvom
hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Društvom dubrovačkih pisaca, Ogrankom Matice
hrvatske u Metkoviću, Gradskom knjižnicom Metković, Narodnom knjižnicom Ploče,
Knjižnicom „Hrvatski skup” u Pučišćima, Neretvanskom riznicom umjetnina i inih
vrijednosti, Udrugom „Dobra”, Galerijom i muzejom u Neumu, Gradskim muzejom
Makarska te Općinom Ravno u BiH.
72
5. ODJEL ZA DIJALEKTOLOGIJU
Voditeljica: Ivana Kurtović Budja
5.1. RAD NA PROJEKTIMA
5.1.1. Projekti financirani iz vanjskih izvora
Govori Makarskoga primorja – dijakronija i sinkronija (IP-2016-06-8448)
Voditeljica: Ivana Kurtović Budja
Suradnici:
Ivana Kurtović Budja istražila je govore Brela i Podgore te napisala fonološke
opise tih dvaju govora i unijela ih u program; transkribirala je 240 stranica djela
Theologia Moralis / Bogoslovje diloredno (1729.) Antonija Kadčića; radila je na
računalnoj pripremi Upitnika za HJA i stranice projekta
Dijana Ćurković: transkribirala je djelo Ivana Josipa Pavlovića Lučića Deset
pokornih razgovora (1785.); provela prvi dio terenskoga istraživanja govora
Baške Vode.
5.1.2. Projekti u okviru osnovne djelatnosti
Govori Hrvatskoga zagorja
Voditeljica dr. sc. Anita Celinić
Dr. sc. Anita Celinić obavila je terensko istraživanje govora
Lepoglave (Nalazeći se razmjerno blizu Bednje, govor Lepoglave nikada do sad
nije bio dijalektološki istraživan, premda je riječ o mjestu od velikoga značenja za
hrvatsku kulturu i povijest (sveučilišno središte, djelovanje pavlina, osobito Ivana
Belostenca...). Istraživanje je pokazalo da je govor Lepoglave akcenatski dijelom
podudaran s govorom Bednje, no u njemu izostaje progresivni pomak starih psl.
cirkumfleksta na zatvorenu ultimu, a naknadno produljena prednaglasna
penultima ima vokalizam različit od stalno duge. Vokalizam je razveden, osobito
se ističe razvoj kratkoga i naknadno produženoga o > ə (kˈəkəš)
Svetoga Ilije (Sveti Ilija mjesto je koje se nalazi u blizini Varaždina, s njegove
južne strane. Govor je troakcenatski, bez nenaglašenih dužina, s promjenom
akuta u cirkumfleks u ultimi. Vokalizam karakterizira prisutnost dvoglasa, ne
73
samo u dugome, nego i u kratkom slogu, te utjecaj nazalnih sonanata na
zatvaranje vokala.)
Movrača (Riječ je o govoru u okolici Kraljevca na Sutli, područja koje do sad nije
bilo istraživano. Govor je jednoakcenatski gornjosutlanskoga tipa, s izraženom
prefonologizacijom, s provedenim progresivnim pomakom starih psl.
cirkumfleksa i s vrlo karakterističnom vokalskom strukturom),
Gornjega Macelja (dovršetak) (Gornji Macelj mjesto je koje se nalazi na granici
Republike Hrvatske prema Republici Sloveniji, pripada Općini Đurmanec u
Krapinsko-zagorskoj županiji. Riječ je o području iz kojega do sad u
dijalektološkoj literaturi podataka nije bilo. Govor je troakcenatski, bez
oksitoneze tipa žena, s provedenim progresivnim pomakom starih psl.
cirkumfleksa na zatvorenu ultimu (na otvorenu ne), s dijelom provedenim
duljenjem nezadnjih naglašenih slogova. Govor uglavnom nema nenaglašenih
dužina – kako primarnih, tako ni sekundarnih. Polazne su prednaglasne dužine
naglašene u penultimi i u slogovoima ispred. Vokalizam je vrlo razveden, pod
utjecajem akcentuacije, s diftonzima i labijaliziranim vokalima.)
Zbog pokretanja novoga projekta ("Rječnik Bednje") i obaveza na njemu projekt "Govori
Hrvatskoga zagorja" na voditeljičinu molbu stavljen je u mirovanje.
Hrvatski jezični atlas Anita Celinić istražila je prema Upitniku za HJA govore Svetoga Ilije i Štrigove
(Štrigova je mjesto na sjeverozapadu Međimurja. Govor mjesta je jednoakcenatski.
Vokalizam karakteriziraju izjednačeni refleksi ə, e, ę te i u, što ga povezuje i s drugim
gornjomeđimurskim govorima, kao i postojanje dvojine. Vokalizam je pod znatnim
utjecajem nazalnih sonanata (zatvaranje vokala). Na kraju riječi dolazi do zamjena
sonanata m i n.).
Rječnik Bednje voditeljica: dr. sc. Anita Celinić
– Anita Celinić od travnja svakoga mjeseca više dana provodila je terenska istraživanja
s izvornim govornicima na području Bednje i okolice za Rječnik te je prikupljenu građu
interpretirala, leksikografski obrađivala i unosila u računalo
– Perina Vukša Nahod suradnica je na projektu Rječnik velikoga i maloga početnoga
slova u sklopu djelatnosti Odjela za hrvatski standardni jezik te je za potrebe projekta
obradila 900 hidronima
Poljički rječnik
autor: Srećko Lorger
voditeljica institutske faze projekta: dr. sc. Ivana Kurtović Budja
– Dijana Ćurković, Ivana Kurtović Budja i Perina Vukša Nahod akcentuirale su
rječnik
74
5.1.3. Sudjelovanje na međunarodnim projektima i COST akcijama
Djelatnici Odjela surađuju na ovim međunarodnim projektima i COST akcijama:
Općeslavenski lingvistički atlas (OLA)
[projekt 12 slavenskih zemalja i Njemačke; voditelj i predsjednik Međunarodne
komisije Općeslavenskoga lingvističkog atlasa pri Međunarodnome slavističkom
komitetu: dr. sc. Tatjana Ivanovna Vendina]
Anita Celinić
– interpretirala je i digitalizirala dio građe iz Upitnika OLA za punktove Trnovac, Brinje,
Trebarjevo Desno, Mala Peratovica, Sali, Magića Mala, Strizivojna, Valpovo, Komiža,
Trogir, Vrbanj, Kruč, Otok, Gradište, Lastovo, Cavtat; radila je korekture i komentare
dijela hrvatske građe *i za slovenski fonetsko-gramatički tom; radila je korekture za
ukrajinski leksičko-gramatički tom "Transport"; izrađivala je kartu L 1903 ‘веснушки’
za ruski leksičko-gramatički tom (s dr. M. Menac-Mihalić); izrađivala je kartu korijena u
značenju 'dijete' na osnovi materijala iz spojenih indeksa L 1775 ‘ребенок’ i L 1776 Nsg
‘dětę’ (s dr. M. Menac-Mihalić); dovršila je kartu Npl f. zamjenice *v6s6 za makedonski
fonetsko-gramatički tom.
Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistic (Brill Publishers)
(Perina Vukša Nahod, vanjska suradnica na projektu)
COST akcija TextLink – Structuring Discourse in Multilingual Europe
(članica Dijana Ćurković)
5.1.4. Sudjelovanje na domaćim projektima drugih institucija
Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas
voditelj: akademik Ranko Matasović, HAZU
Anita Celinić
– na projektu Hrvatske zaklade za znanost pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
kojim se osigurava sudjelovanje Hrvatske u međunarodnom projektu OLA je radila sve
navedeno u točki 1.3.
Hrvatsko oftalmološko nazivlje – HON
voditelj: prof. dr. dc. Mladen Bušić
Perina Vukša Nahod
– kao suradnica na projektu Kliničke bolnice Sveti Duh u sklopu programa Izgradnja
hrvatskoga strukovnoga jezika Hrvatske zaklade za znanost jezično i terminološki je
uređivala nazivlje
75
5.1.5. Međuodjelna i međuprojektna suradnja
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika (voditeljica dr. sc. Goranka Blagus)
Ivana Kurtović Budja
–na projektu je uredila frazeme koji počinju slovima A B C D E I R S T U V Z; uredila i
dopunila homonime A B C D E F G HI;
Rječnik velikoga i maloga početnoga slova (voditeljica dr. sc. Goranka Blagus Bartolec)
Perina Vukša Nahod
– u sklopu projekta Rječnik velikoga i maloga početnoga slova obradila je oko 900
hidronima
5.2. ZNANSTVENA PRODUKTIVNOST
5.2.1. Objavljeni radovi
a) knjige
1. Vukša Nahod, Perina. 2017. Slivanjski govori: fonologija i morfologija. Institut za
hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb.
1. Bežen, Ante, Horvat, Marijana, Jozić, Željko. 2017. Lički jezikoslovni trolist – Šime
Starčević, Fran Kurelac, Ante Starčević. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Zagreb.
b) znanstveni radovi
2. Celinić, Anita; Menac-Mihalić, Mira: Poveznice i razdjelnice u srodnim jezičnim
sustavima, Jezikoslovni zapiski 23, 1, Ljubljana 2017; 93–105
3. Celinić, Anita; Menac-Mihalić, Mira: Geolingvistički pogled na reflekse
slogotvornoga * u govorima hrvatskoga jezika, Definitely Perfect – Festschrift for
Janneke Kalsbeek, Pegasus Oost-Europese Studies 29, ur. René Genis, Eric de
Haard, Radovan Lučić, Uitgeverij Pegasus, Amsterdam, 2017; 73–89
4. Celinić, Anita; Menac-Mihalić, Mira: Izoglosa progresivnoga pomaka starih
praslavenskih cirkumfleksa na području hrvatskoga jezika, Hrvatski dijalektološki
zbornik, 21, Zagreb, 2017; 91–110
5. Menac-Mihalić, Mira; Celinić, Anita: Refleksi *č u skupu *čьr u hrvatskim
govorima, Romanoslavica LII, 2, Bukurešt, 2016; 99–115
6. Nahod, Bruno; Vukša Nahod, Perina; Bjeloš Mirjana. 2017. Three Aspects of
Processing Ophthalmological Terminology in a “Small Language”: a Case of
Croatian Term Bank Struna. Jazykovedný Casopis 68/2. 287–295.
76
7. Vukša Nahod, Perina. 2017. Naglasak imenica a-vrste u slivanjskim govorima.
Jezikoslovni zapiski 23/1. 125–152.
8. Vukša Nahod, Perina. 2017. Naglasne paradigme pridjeva u slivanjskim govorima.
Fluminensia 29/1. 7–18.
e) stručni radovi i popularno-znanstveni radovi
1. Orešković, Marko; Essert, Mario; Kurtović Budja, Ivana: Encyclopedic knowledge
as a semantic resource. Zbornik radova konferencije INFuture2017: Integrating
ICT in Society.
2. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Paradajzi i pomidori – od
rajske do zlatne jabuke. Hrvatski jezik 4/4.
3. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Tko će poć va ocat, a tko otić
na kvasinu? Hrvatski jezik 4/2. 39–40.
5.2.2. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima
a) u inozemstvu
1. Anita Celinić kao član hrvatskoga povjerenstva sudjelovala na radnoj konferenciji
međunarodnoga projekta Općeslavenski lingvistički atlas održanoj u Časti-
Papierničkoj (Slovačka), 8. – 15. listopada 2017.
2. Vukša Nahod, Perina; Kramarić, Martina. Od Eve do Brižitke – o ženskim imenima
u hrvatskoj i češkoj frazeologiji, Slavofraz 2017, Skopje, Makedonija, 21. – 23.
travnja 2017.
3. Kurtović Budja, Ivana; Ribarova, Slavomira. Antroponimi u hrvatskim dijalektnim
frazemima, Slavofraz 2017, Skopje, Makedonija, 21. – 23. travnja 2017.
4. Orešković, Marko; Essert, Mario; Kurtović Budja, Ivana. Encyclopedic knowledge
as a semantic resource, Infuture 2017, Zagreb, 8 – 12. studenoga 2017.Vukša
Nahod, Perina; Nahod, Bruno; Bjeloš Mirjana. Three Aspects of Processing
Ophthalmological Terminology in a “Small Language”: a Case of Croatian Term
Bank Struna, SLOVKO 2017, Bratislava, Slovačka, 25. – 27. listopada 2017.
b) u Hrvatskoj
1. Nahod, Bruno; Vukša Nahod, Perina; Bušić, Mladen. O problemima implementacije
i harmonizacije visokospecijaliziranoga medicinskog nazivlja u veliku nacionalnu
terminološku bazu podataka, HDPL, Jezik i njegovi učinci, Rijeka, 3. – 6. svibnja
2017.
5.2.3. Ostala izlaganja
77
Jozić, Željko; Kurtović, Budja Ivana. Zvučno putovanje hrvatskim mjesnim
govorima. Zadar, 13. ožujka 2017.
Vukša Nahod, Perina. Ča, kaj, što – izlaganje o hrvatskim dijalektima za polaznike
Croaticuma, Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 11. svibnja 2017.
Vukša Nahod, Perina. Ambliopija ili slabovidnost – pitanje je sad, Okrugli stol
projekta Hrvatsko oftalmološko nazivlje – HON, Zagreb, Klinička bolnica Sveti Duh,
25. kolovoza 2017.
5.3. USAVRŠAVANJA a) seminari, radionice, škole itd. Perina Vukša Nahod SHARP OR FLAT? Seminar on music terminology, domain loss and LSP teaching, terminološka radionica, Muzička akademija, Zagreb, predavač: Henrik Nilsson, 10. travnja 2017. – Usavršavanje u sklopu projekta Hrvatsko oftalmološko nazivlje na konferenciji Tuji
jeziki stroke: Priložnosti in izzivi poučevanja in raziskovanja, Rimske terme, Slovenija, 18.
– 20. svibnja 2017.
5.4. SUDJELOVANJE U NASTAVI
5.4.1. Sudjelovanje u izvođenju nastave
Anita Celinić
– obavljala poslove voditelja kolegija "Kajkavsko narječje" na Poslijediplomskome
doktorskom studiju dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika Rijeka – Zagreb
(Filozofski fakultet u Rijeci i Institut za hrvatski jezik) Perina Vukša Nahod
Perina Vukša Nahod
– od akademske godine 2017./2018. održavam nastavu iz kolegija Hrvatski jezik (4 sata
tjedno, zimski i ljetni semestar, nositeljice kolegija: prof. dr. Zrinka Jelaska i prof. dr.
Ivana Vidović Bolt) na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
5.4.3. Mentorstva u izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih
radova
Anita Celinić
– mentorica je poslijediplomantici Mateji Šporčić (Poslijediplomski studij opće
lingvistike, Filozofski fakultet u Zagrebu; tema iz dijalektologije još nije potpuno
definirana)
78
5.5. ORGANIZACIJA SKUPOVA, RADIONICA, SEMINARA
Perina Vukša Nahod
– članica Programskoga odbora XXXII. međunarodnoga znanstvenog skupa Jezik i um
(HDPL).
– tajnica jezikoslovnoga i kroatističkoga seminara Jezikoslovne rasprave Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje.
5.6. ČLANSTVA U UREDNIŠTVIMA, STRUČNIM I ZNANSTVENIM
TIJELIMA TE POVJERENSTVIMA
Anita Celinić
– član Odbora za dijalektologiju HAZU
– član Etičkoga povjerenstva IHJJ-a
Željko Jozić
– ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
– glavni i odgovorni urednik Rasprava: Časopisa Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje
– glavni i odgovorni urednik časopisa Hrvatski jezik
– član Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog
jezika
Ivana Kurtović Budja
– voditeljica Odjela za dijalektologiju
– predsjednica Znanstvenoga vijeća
– članica uredništva Rasprava
– sindikalni povjerenik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja
– članica Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture
Republike Hrvatske
Perina Vukša Nahod
– povjerenstvo Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja za postavljanje
razine postignuća u ispitu državne mature iz Hrvatskoga jezika u školskoj godini
2017./2018.
5.9. OSTALO
5.9.1. Terenski rad
Anita Celinić
79
– u okviru rada na projektima "Govori Hrvatskoga zagorja" i "Rječnik Bednje" obavila
brojna terenska istraživanja organskih govora hrvatskoga jezika
Dijana Ćurković
– od 16. – 25. svibnja 2016. provela je terensko istraživanje za punkt Baška Voda
– terensko istraživanje Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica
Ivana Kurtović Budja
– terensko istraživanje Donjih i Srednjih Poljica
– istražila je govor Brela, Podgore, Jezera (otok Murter)
Perina Vukša Nahod
– povodila dijalektološka istraživanja govora Komina, Slivna Ravnoga, Blaca, Mihalja i
Podgradine u Neretvanskoj krajini.
5.9.3. Suradnja s drugim odjelima IHJJ-a
Ivana Kurtović Budja
– sudjeluje u radu Odjela za standardni hrvatski jezik u sklopu projekta Kolokacijska
baza hrvatskoga jezika
Perina Vukša Nahod
– surađuje u radu Odjelu za hrvatski standardi jezik u sklopu projekta Rječnik velikoga i
maloga početnoga slova.
– sudjeluje u radu Odjela za opće jezikoslovlje u sklopu projekta Hrvatsko oftalmološko
nazivlje.
– sudjelovala je u pisanju uspostavnoga projekta Korpusno utemeljen mrežni rječnik
govorenoga dubrovačkog idioma s dr. sc. Ivanom Lovrić Jović s Odjela za povijest
hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju te je pomagala u prijavi projekta Hrvatsko
jezikoslovno nazivlje voditeljice dr. sc. Milice Mihaljević s Odjela za hrvatski standardni
jezik na natječaj Izgradnja hrvatskoga strukovnoga jezika.
5.9.4. Recenziranje članaka i knjiga, uredništva knjiga
Anita Celinić
– recenzirala je radove iz dijalektologije i srodnih područja za više znanstvenih
časopisa u Hrvatskoj te je recenzirala jednu knjigu
Dijana Ćurković
– recenzentica članka za časopis Književna smotra.
– recenzentica članka za časopis Filozofska istraživanja.
80
recenzentica zbirke poezije na kajkavskome narječju Gorana Gatalice Jezerač zmulenih
noči.
Ivana Kurtović Budja
– recenzije članaka za Rasprave
– recenzija za Hrvatski dijalektološki zbornik
– recenzija knjige Josipa Lisca Izabrani spisi. O povijesti hrvatskoga književnog
jezika. Sveučilište u Zadru, Matica hrvatska, 2017.
– recenzija knjiga Ante Uglešića Čakavski harvatski slovnik. Element, 2017.
– recenzija knjige Ante Uglešića Sažeeta čakavska harvatska sloovnica. Element.
2017.
– urednica knjige Mile Japunčić: Lovinac / studija o životu, običajima i govoru,
autorova vlastita naklada. Zagreb. 2017.
Perina Vukša Nahod
– recenzirala je članak za časopis Fluminensia
5.9.5. Popularizacija znanosti
a) objavljivanje članaka
2. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Paradajzi i pomidori – od
rajske do zlatne jabuke. Hrvatski jezik 4/4.
3. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Tko će poć va ocat, a tko otić
na kvasinu? Hrvatski jezik 4/2. 39–40.
b) televizijske i radijske emisije, intervjui
Ivana Kurtović Budja
– u emisiji Hrvatskoga radija Govorimo hrvatski dala savjete:
Hipopotomonstroseskvipedaliofobija, Bitno nije važno, Kojeg je roda varoš?, Kućni
kovčežić, Rajngle i teće, Buldožder, Diđejing, Zanovijet, Savjet za nogometnog
dragulja, Duljina je važna, Potrebit savjet (11)
– u emisiji Hrvatske televizije Kod nas doma u studiju je obradila sljedeće teme:
Staroštokavski slavonski govori, Žminjski govor, Gorskokotarska kajkavština
– u emisiji Jezik za svakoga u studiju je obradila teme: Govori Makarskoga
primorja, Govori otoka Murtera, Poljički govori
Željko Jozić
– tijekom 2017. godine dao više od 20 televizijskih, novinskih, radijskih i
internetskih intervjua (Večernji list, Jutarnji list, tportal.hr, narod.hr, net.hr, portaloko.hr,
81
dnevnik.hr, H-Alter, Hrvatska radiotelevizija, RTL televizija, TV Nova, N1 televizija, Z1
TV, Hrvatski radio i brojni drugi)
e) ostale popularizacijske aktivnosti
Ivana Kurtović Budja
– u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika i Dana otvorenih vrata IHJJ-a održala
predavanja za dvije osnovne i dvije srednje škole
Željko Jozić
– tijekom 2017. godine održao nekoliko predavanja u vezi s Mjesecom hrvatskoga
jezika
5.9.6. Ostalo
Ivana Kurtović Budja
– napisala tekstove rješenja (5) za Viške cokavske govore, Govore milnarskoga
područja, Šoltanske čakavske govore, Gacke čakavske govore okolice Otočca, Govor
Blata na Korčuli koji su uvršteni na Listu zaštićenih nematerijalnih kulturnih
dobara Republike Hrvatske
Dijana Ćurković
– surađivala je na izradi izložbe o božićnim ukrasima i običajima naziva Perje, jabuke i
zrno soli Etnografskoga muzeja u Zagrebu te je lektorirala tekstove u katalogu izložbe.
