Upload
holowey
View
77
Download
4
Embed Size (px)
Citation preview
IZVJEŠTAJ O RAZVOJU BOSNE I HERCEGOVINE 2010
VIJEĆE MINISTARA BIH
DIREKCIJA ZA EKONOMSKO PLANIRANJE BiH
2011
2
Izvještaj o razvoju Bosna i
Hercegovina 2010
Sadržaj
I. Uvod ............................................................................................................................................... 10 II. Izvršni sažetak ................................................................................................................................ 12 III. Makroekonomski okvir .................................................................................................................. 16 IV. Razvoj prema ciljevima Strategije razvoja BiH ............................................................................... 17
IV.1. Makroekonomska stabilnost .......................................................................................................... 19 IV.1.1. Benchmark indikatori ....................................................................................................... 19
IV.1.2. Analiza trendova .............................................................................................................. 21
IV.1.2.1. Vanjski sektor ................................................................................................................ 21
IV.1.2.2. Javne finansije ............................................................................................................... 32
VI.1.2.3. Razvoj financijskih tržišta .............................................................................................. 41
VI.2. Konkurentnost ................................................................................................................................ 50 IV.2.1. Uvod ................................................................................................................................. 50
VI.2.2. Benchmark indikatori ....................................................................................................... 51
IV.2.3. Analiza trendova .............................................................................................................. 54
IV.2.3.1. Klasteri .......................................................................................................................... 54
IV.2.3.2. Kompetentnost ljudskih resursa ................................................................................... 62
IV.2.3.3. Naučno tehnološka i poslovna infrastruktura .............................................................. 69
IV.2.3.4. Jedinstveni ekonomski prostor ..................................................................................... 75
IV.3. Zapošljavanje .................................................................................................................................. 81 IV.3.1. Benchmark indikatori ....................................................................................................... 81
IV.3.2. Analiza trneodva .............................................................................................................. 85
IV.3.2.1. Cilj Zapošljavanje .......................................................................................................... 85
IV.3.2.2. Funkcionisanje tržišta rada i aktivne mjere zapošljavanja ............................................ 87
3
IV.3.2.3. Poboljšanje vještina na tržištu rada, strukovnog obrazovanja i treninga ..................... 91
IV.3.2.4. Razvoj malih srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta ............................... 97
IV.4. Održivi razvoj ................................................................................................................................ 101 IV.4.1. Benchmark indikatori ..................................................................................................... 102
IV.4.2. Analiza trendova ............................................................................................................ 107
IV.4.2.1. Poljoprivreda, proizvodnja hrane i ruralni razvitak .................................................... 107
IV.4.2.2. Ekologija, energija i obnovljivi izvori energije ............................................................ 125
IV.4.2.3. Transport i komunikacije ............................................................................................ 133
V. Izvještaj o realizaciji javnih investicija i javnih razvojnih programa za realizaciju SR .................. 141 VI. Aneksi ........................................................................................................................................... 141
VI.1. Aneks 1. Benčmark indikatori ....................................................................................................... 141 VI.2. Aneks 2. Indikatori podciljeva ....................................................................................................... 141 VI.3. Aneks 3. Izvještaj o implementaciji akcionih planova (samo na web, pripremaju DEP i svi koordinatori) ......................................................................................................................................... 141
4
Tabele
Tabela 1: Benčmark indikatori ekonomije BiH, 2006-2010 ........................................................................ 19
Tabela 2: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u trgovinskom deficitu/suficitu BiH .............................. 28
Tabela 3: Međunarodna orijentiranost u BiH u 2010. godini u odnosu na zemlje uže regije .................... 30
Tabela 4: Stanje javnog duga u BiH na dan 30.09.2009 godine (u mil KM) ... Error! Bookmark not defined.
Tabela 5: Dinamika kretanja javnih rashoda u BiH (ekonomska klasifikacija) ............................................ 36
Tabela 6: Prikupljeni indirektni porezi u periodu 2005-2010. .................................................................... 37
Tabela 7: Prihodi od direktnih poreza, ostalih taksi, kazni i naknada i doprinosa u 2009. i 2010. godini (u
milionima KM) ............................................................................................................................................. 38
Tabela 8: Konkurentnost ............................................................................................................................. 53
Tabela 9: Devizni priliv po osnovu sektora usluga i turizma, 2000-09. (u mln US$) ................................... 60
Tabela 10: Konkurentnost - Kompetentnost ljudskih resursa BiH, 2006-09. .............................................. 64
Tabela 11: Kvalitet obrazovanja u BiH, 2010. ............................................................................................. 66
Tabela 12: Broj prijava patenata, industrijskog dizajna i žigova u BiH, 2010-2000. ................................... 70
Tabela 13: Tri najnepovoljnija uvjeta poduzetničkog okruženja u BiH, 2009-10. ....................................... 77
Tabela 14: Indikatori poduzetništva u BiH i zemljama komparatorima, 2009-10 .( % stanovništva uzrasta
18-64 godine) .............................................................................................................................................. 79
Tabela 15: Nominalni i realni rast neto plata u BiH .................................................................................... 84
Tabela 16: Nominalni rast neto plata – poređenje g/g (%) ......................................................................... 84
Tabela 17: Zapošljavanje ............................................................................................................................. 86
Tabela 18: Status reforme u oblasti razvoja standarda zanimanja u zemljama EU i BiH ........................... 93
Tabela 19: Ukupna rana poduzetnička aktivnost (RPA) u BiH, 2010-2009 (% osoba od 18 do 64 godine) 98
Tabela 20: Sektorska struktura rane poduzetničke aktivnosti Regije, 2010. .............................................. 99
Tabela 21: Dobna struktura rane poduzetničke aktivnosti u BiH u ............................................................ 99
Tabela 22: Razlozi za prekid poslovanja u zemalja Regije, 2010. .............................................................. 100
5
Tabela 23: Održivi razvoj ........................................................................................................................... 102
Tabela 24: Poljoprivredni budžeti u BiH, 2008 – 2010. (mln KM) ............................................................. 117
Tabela 25: Struktura podrške po grupama mjera BiH, 2008 – 2010. (mln KM) ........................................ 117
Tabela 26: Unaprjeđenje života u ruralnim područjima i ostale mjere ruralnog razvoja ......................... 120
Tabela 27: Proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH, 2006-2010. (u GWh) ................................ 128
6
Grafikoni
Grafik 1: Stanje SDU po godinama u BiH (u mln KM).................................................................................. 22
Grafik 2: Stanje SDU u BiH po godinama .................................................................................................... 22
Grafik 3: Deficit tekućeg i robnog računa kao učešće u BDP-u BiH (2006-2010. god.) ............................... 23
Grafik 4: Bilansi na tekućem računu platnog bilansa BiH (u milionima KM) .............................................. 24
Grafik 5: Struktura finansiranja deficita na tekućem računu ...................................................................... 25
Grafik 6: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u ukupnom uvozu i doprinosi promjeni uvoza .............. 27
Grafik 7: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u ukupnom izvozu i doprinosi promjeni izvoza .............. 28
Grafik 8: Učešće u ukupnom uvozu i izvozu po grupacijama zemalja za 2009. i 2010. godinu .................. 30
Grafik 9: Stanje javnog vanjskog duga, udio u BDP i servisiranje, 2002-2010. ........................................... 33
Grafik 10: Stanje i struktura javnog vanjskog duga BiH, 2002-2010. .......................................................... 34
Grafik 11: Godišnji konsolidovani podaci za BiH 2005-2010. (u % BDP-a) .................................................. 34
Grafik 12: Struktura javnih rashoda u Bosni i Hercegovini u 2009. godini ................................................. 35
Grafik 13: Promjena u strukturi javnih rashoda BiH u periodu 2006 - 2009. (ekonomska klasifikacija –
izraženo u %) ............................................................................................................................................... 37
Grafik 14: Sektorska struktura depozita (u mil. KM) ................................................................................... 42
Grafik 15: Sektorska struktura kredita i godišnje stope rasta ..................................................................... 43
Grafik 16: Kretanje EKS na kredite i depozite ............................................................................................. 44
Grafik 17: Tržišna kapitalizacija u milionima USD u SEE regionu u 2010. godini ........................................ 45
Grafik 18: Ukupna tržišna kapitalizacija u BiH na kraju 2010. godine......................................................... 45
Grafik 19: Promet na bh. tržištu vrijednosnih papira u 2010. godini .......................................................... 46
Grafik 20: Uporedni prikaz vrijednosti Indeksa zemalja iz regiona Bosne i Hercegovine listiranih na Bečkoj
berzi u EUR (SRX-Srbija, CROX-Hrvatska, BTX-Bugarska, BATX-BiH) ........................................................... 48
Grafik 21: Stanje razvijenosti klastera, BiH i komparatori, 20010-09. ........................................................ 54
Grafik 22: Vodeći izvozni sektori bh. ekonomije, 2010-06. (u 000 KM) ...................................................... 55
7
Grafik 23: Udjeli klastera u bh. izvozu i globalnom izvozu, 2010. ............................................................... 55
Grafik 24: Vodeći globalni izvoznici drveta obrađenog po dužini, 2010-09 (u mlrd US$) .......................... 56
Grafik 25: Vodeći globalni izvoznici dijelova sjedala, 2010-09. (u mlrd US$) ............................................. 56
Grafik 26: Vodeći globalni izvoznici namještaja, 2010-09. (u mlrd US$) .................................................... 57
Grafik 27: Vodeći globalni izvoznici sirovog aluminija, 2010-09. (u mlrd US$) ........................................... 58
Grafik 28: Vodeći globalni izvoznici metalnih konstrukcija od željeza i čelika, 2010-09. (u mlrd US$) ...... 58
Grafik 29: Vodeći globalni izvoznici dijelova benzinskih motora, 2010-09. (u mlrd US$) ........................... 59
Grafik 30: Vodeći globalni izvoznici obuće s licem (gornjištem) od kože, 2010-09. (u mlrd US$) .............. 59
Grafik 31: Lanci vrijednosti, zemlje komparatori, 2008-2010. .................................................................... 60
Grafik 32: Dobne strukture rane poduzetničke aktivnosti po dobnim skupinama ..................................... 63
Grafik 33: Ukupna rana poduzetnička aktivnost u BiH u 2010. i 2009. ......... Error! Bookmark not defined.
Grafik 34: Stope nezaposlenosti za mlade uzrasta 15-24 godine ............................................................... 63
Grafik 35: Broj studenata (u hiljadama) ...................................................................................................... 64
Grafik 36: Struktura upisa studenata u EU 27 (2008.) ................................... Error! Bookmark not defined.
Grafik 37: Udio GDP za obrazovanje ........................................................................................................... 67
Grafik 38: Broj izvoznih proizvoda BiH, 2009-2005. .................................................................................... 70
Grafik 39: Ulaganja u istraživanja i razvoj, komparatori, 2003-08. (% BDP) ............................................... 71
Grafik 40: Broj istraživača uključenih u istraživanja i razvoj na milion stanovnika, zemlje svijeta, 2008-
2000. (prosjek) ............................................................................................................................................ 71
Grafik 41: Prijave patenata: rezidenti, nerezidenti i ukupno; komparatori, 2009-2000. ........................... 72
Grafik 42: Izvoz roba visoke tehnologije per capita, BiH i komparatori, 2009. ........................................... 73
Grafik 43: Glavni problemi poslovnog okruženja poduzeća, BiH i komparatori, 2009. .............................. 77
Grafik 44: Percepcija korupcije u BiH i zemljama komparatorima, 2009-10. ............................................. 78
Grafik 45: Stope nezaposlenosti komparatora, 2006-10. ........................................................................... 82
Grafik 46: Stopa dugoročne nezaposlenosti komparatora, 2006-2010. .................................................... 83
8
Grafik 47: Stopa aktivnosti u BiH, 2006-10. ................................................................................................ 85
Grafik 48: Prosječna godišnja stopa rasta/pada novoprijavljenih nezaposlenih u BiH, 2006-10. .............. 87
Grafik 49: Udio uključenih u programe zapošljavanja u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti u BiH, 2006-
10. ............................................................................................................................................................... 87
Grafik 50: Rashodi na programe zapošljavanja zavoda za zapošljavanje, u BiH, 2006-10. ........................ 88
Grafik 51: Izdvajanja na materijalno pravnu zaštitu za slučaj nezposlenostix, entiteti i BD, 2006-2010. .. 89
Grafik 52: Obrazovna struktura radno sposobnog stanovništva BiH, 2006-09. ......................................... 91
Grafik 53: Ocjena poljoprivrednih politika, komparatori, 2008-2010. ..................................................... 103
Grafik 54: Procentualno smanjenje emisije GHG komparatora, 1990-2008. Error! Bookmark not defined.
Grafik 55: Prevoz robe željeznicom, komparatori, 2006-2010. (u mil. tkm) ............................................. 105
Grafik 56: Razvijenost komunikacija, komparatori, 2008-2010. ............................................................... 105
Grafik 57: Učešće BDV PLŠ u BDP-u u 2009. ............................................................................................. 107
Grafik 58: Investicije u 2008. i 2009. u hilj. KM ......................................................................................... 110
Grafik 59: Udio poljoprivrednih djelatnosti u ukupnoj zaposlenosti u 2010. godini ................................ 111
Grafik 60: Zasijane površine po kulturama ............................................................................................... 112
Grafik 61: Proizvodnja žitarica u BiH ......................................................................................................... 113
Grafik 62: Prinosi žitarica t/ha .................................................................................................................. 113
Grafik 63: Prinos pšenice u 2009. godini t/ha ........................................................................................... 114
Grafik 64: Brojno stanje stoke u BiH ......................................................................................................... 114
Grafik 65: Proizvodnja mlijeka u BiH ......................................................................................................... 115
Grafik 66: Izdvajanje za mjera ruralne politike za period 2008 - 2010. (mil. KM) .................................... 118
Grafik 67: Izdvajanja FBiH za ruralni razvoj po mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM) ........................ 119
Grafik 68: Izdvajanja RS za ruralni razvoj po mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM) ............................ 119
Grafik 69: Izdvajanja BD BiH za ruralni razvoj po mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM) .................... 120
Grafik 70: Pregled izdvajanja za neke od mjera unapređenja kvaliteta života u ruralnim područjima ne
uključujući izdvajanja za ruralnu infrastrukturu (mil. KM) u BiH, 2008-10. .............................................. 121
9
Grafik 71: Procentualni udio i kvantitativni podaci o zaposlenosti u sektoru poljoprivrede prema spolnoj
strukturi u BiH u periodu 2006-2010. ....................................................................................................... 122
Grafik 72: Udio pojedinih sektora u smanjenju emisije CO2 nastale sagorijevanjem goriva u BiH, 2008. (u
mil. t) ......................................................................................................................................................... 126
Grafik 73: Proizvodnja u elektroenergetskom sektoru u BiH, 2006.-2010. (u GWh) ................................ 129
Grafik 74: Pregled potrošnje elek. energije po sektorima ........................................................................ 130
Grafik 75: Procentualno učešće prevezene robe u cestovnom i željezničkom transportu u BiH, 2006-
2009. ......................................................................................................................................................... 136
10
I. Uvod
Razvoj je složen društveno ekonomski proces koji podrazumijeva rast kvalitete života građana
tokom vremena. Primjeri brzo rastućih ekonomija pokazuju da se dugoročni razvoj mora
zasnivati i na solidnim političkim temeljima. U rastućim ekonomijama donosioci odluka
razumiju da se razvoj ne dešava spontano, nego zahtijeva angažman cjelokupne zajednice a
posebno onih koji je vode. “Brzi, održivi razvoj se ne dešava spontano. On zahtijeva dugoročnu
predanost od strane političkih lidera, predanost koja ga provodi sa strpljenjem, ustrajnošću i
pragmatičnošću.”1 Ovo podrazumijeva dugoročnu predanost i kontinuitet u vrijednostima boljeg
i kvalitetnijeg životnog standarda za sve građane. Također, moramo biti svjesni činjenice da ako
želimo rast i razvoj moramo dio onoga što trošimo danas, pretvoriti u investiciju i veći životni
standard u budućnosti. Ovakva vrsta trgovine će biti prihvatljiva ako donosioci odluka
komuniciraju kredibilnu viziju budućeg razvoja koji uključuje sve građane i dugoročnu strategiju
za njeno ostvarivanje.2
Strategija razvoja (SR) i Strategija socijalnog uključivanja (SSU BiH) su najznačajniji razvojni
dokumenti u BiH koji definišu strateške pravce djelovanja zemlje na području ekonomskog i
socijalnog razvoja u narednom periodu. Ovi strateški dokumenti pokazuju da BiH može napraviti
iskorak u ekonomskom i socijalnom razvoju i u relativno kratkom roku obezbijediti kvalitetniji
život svojih građana.
Ovaj izvještaj predstavlja korak ka sistemu implementacije, monitoringa i izvještavanja
razvojnih dokumenata u BiH čime se jača cjelokupni sistem planiranja socio-ekonomskog
razvoja u zemlji što će biti od posebnog značaja u procesu približavanja EU. Izvještaj je
pripremljen uzimajući u obzir: podjelu administrativnih nadležnosti u BiH; proces razvojnog
planiranja u BiH na strateškom nivou uključuje modularnu izradu SR/SIS kao strateškog okvira
socio-ekonomskog razvoja zemlje; te izradu akcionih planova za njihovu realizaciju na
državnom, entitetskom, nivou Distrikta Brčko i kantonalnom nivou. Tako, i Izvještaj o razvoju
podrazumijeva pripremu izvještajá na različitim nivoima vlasti a sve u skladu sa EU principima
otvorenog metoda koordinacije (OMC).
Ključna svrha pripreme godišnjeg Izvještaja o razvoju je redovno praćenje napretka razvojnih
trendova socio-ekonomskog razvoja zemlje, entiteta i kantona prema definisanim strateškim
ciljevima, načina i procesa implementacije akcionih planova, programa i politika, putem
usaglašenog seta kvalitativnih i kvantitativnih indikatora, te identificiranje ključnih mogućnosti
djelovanja.
Monitoring i izvještavanje omogućava vladama i civilnom društvu da prepoznaju ključne poluge
i kočnice razvoja, uče iz proteklih iskustava, da stalno poboljšavaju javne politike i alokaciju
resursa (materijalnih, finansijskih, ljudskih) kako bi efikasnije ostvarivali planirane ciljeve.
Monitoring i izvještavanje treba posmatrati kao proces koji ne vrši kontrolu nego omogućava
1 Svetska banka, Komisija za rast i razvoj, “The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive
Development”, The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 2008, str. 2, datuma
20.05. 2011 http://cgd.s3.amazonaws.com/GrowthReportComplete.pdf 2 Isto, str. 2
11
dinamiku upravljanja ciklusom politika, daje objektivne kritičke poglede, identifikuje slabosti u
implementaciji programa u smislu odabira instrumenata i procesa te osigurava odgovornost i
podržava primjenu naučenih lekcija.
Ovaj izvještaj se sastoji od analize poređenja sa benchmark zemljama, pregleda trendova razvoja
i politika u pojedinim oblastima a prema ciljevima strategije razvoja sa preporukama, pregleda
finansiranja odnosno intervencije kroz sistem javnih investicija, i dodataka koji obuhvataju dva
seta indikatora razvoja BiH, koji su dizajnirani u cilju kvantifikacije razvoja i metodoloških
pojašnjenja.
Izvještaj je pripremljen na osnovu saradnje sa relevantnim institucijama, dostupnih stručnih
analiza i analiza stručnjaka u pojedinim oblastima kao i komentara sa održanih radionica. Pored
međunarodno dostupnih podataka koji obezbjeđuju uporedivost i konzistentnost sa drugim
državama korišteni su podaci bh. statističkih institucija dostupnih do aprila 2010. U izvještaju
korištena je i benchmark analiza sa drugim zemljama uglavnom sa ranije definisanom grupom
EU-4, koja obuhvata četiri zemlje u tranziciji koje su članice EU i na manjem su stepenu razvoja
od većine EU članica. Ova grupa obuhvata Bugarsku, Rumuniju, Mađarsku, i Slovačku. Pored
ovih zemalja radi uporedbe prati se i napredak dvije zemlje iz okruženja koje su bili kandidati u
vremenu pripreme strategije i izvještaja, odnosno Makedonija i Hrvatska. Benčmark tabele u
tekstu se ne odnose na nominalne vrijednosti nego na izračunati indeks odnosno prosjek EU-4
izjednačen sa 100 tako da brojevi u benchmark tabelama predstavljaju bh. udaljenost u odnosu
na prosjek po pojedinom indikatoru. U izvornim tabelama u dodatku korišten je i prosjek EU27.
12
II. Izvršni sažetak
Bosna i Hercegovina je imala period snažnog rasta do 2009. godine, praćen politikom povećanja
tekućih rashoda. U 2010. su zaustavljeni negativni makroekonomski trendovi uzrokovani
svjetskom ekonomskom krizom 2009.
BiH je zadržala stabilnost kursa BAM prema EUR u 2010. godini i princip valutnog odbora je
sačuvao povjerenje građanstva i finansijskog sektora u konvertibilnu marku. Bosna i
Hercegovina nije napravila značajni napredak u dostizanju prosjeka zemalja komparatora EU-4,
odnosno prosjeka zemalja EU-27. Nažalost došlo je do daljnjeg udaljavanja po ključnim
pokazateljima kao što su BDP per capita ili opšti kvalitet infrastrukture, stopa štednje itd.
Još uvijek značajno predimenzioniran i trom javni sektor ograničava mogućnost rasta, brzog
djelovanja u kriznim situacijama i ponekad djeluje izvlačeći sredstva iz finansijskog sektora koji
bi trebao biti usmjeren u privredu. Vanjsko trgovinska i fiskalna neravnoteža značajno umanjuju
konkurentnost bh. ekonomije i povećanje pokrivenosti uvoza izvozom više je rezultat trenutne
cjenovne i ekonomske situacije na značajnijim tržištima nego strukturnih preduslova bh.
ekonomije.
Neravnoteža na tržištu rada koja je dugoročno prisutna u BiH je pogoršana u kriznoj 2009. i
jasni znakova oporavka se ne mogu prepoznati u 2010. godini. Relativno gledano ekonomije
zemalja komparatora su doživjele još veće šokove na tržištu rada pa i zemlje EU 27, što je vodilo
do relativnog većeg povećanja nezaposlenosti u drugim zemljama a uslijed uticaja svjetske
ekonomske krize. Pored izuzetno visoke stope nezaposlenosti posebno zabrinjava to što je to
uglavnom dugoročna nezaposlenost kao i izuzetno visoka stopa neaktivnosti bh. populacije. Broj
zaposlenih se u 2010. smanjivao a visina stope dugoročne nezaposlenosti se kreće između
četvrtine i petine radne snage, dok kod zemalja komparatora ne prelazi dvadesetinu radne
snage.
Opšti nivo cijena bilježi rast, više uzrokovan povećanjem cijena ulaznih komponenti nego
oporavkom domaće tražnje. Nadalje, prema dostupnim pokazateljima došlo je do smanjenja
raspoloživog dohotka i smanjenja štednje domaćinstava.
U 2010. je došlo do povećanja ukupnih investicija u odnosu na kriznu 2009. prije svega vođene
povećanjem javnih investicija. Zvanični podaci pokazuju porast uglavnom izvozno orijentisane
Cilj razvojne strategije je voditi Bosnu i Hercegovin ka zemljama sa visokim
dohotkom, dinamičnoj i konkurentnoj ekonomiji Evropske unije, uz održiv
ekonomski razvoj, sa više radnih mjesta, većom društvenom uključenošću
svih, boljom infrastrukturom i kvalitetnijom životnom sredinom.
13
industrijske proizvodnje, koja uz slabu domaću tražnju snažno ukazuje da su izvoz i uvoz u
realnom smislu tek neznano porasli u 2010.
Bh. ekonomija nije smanjila jaz u konkurentsoj sposobnosti ekonomije i posebno zabrinjava
činjenica da dolazi do smanjenja inventivnosti i patentiranja što je ključni put napretka. Od
tranzicijskih zemalja BiH je među najmanje konkurentnim. U skladu sa ovim pokazateljima,
smanjuje se i inventivnost i broj izvoznih proizvoda. Uzroka za ovakvo stanje je puno ali među
najvažnijima je niska stopa ulaganja u istraživanja i razvoj od 0.03 % bruto domaćeg proizvoda.
Broj istraživača i tehničara je manji od EU prosjeka za 14.9 puta (istraživači) i 15.5 puta
(tehničari). Izvoz visoke tehnologije per capita iz BiH iznosi 20 US$ per capita (2009.) dok EU
prosjek iznosi 1028 US$. Prema lakoći poslovanja BiH ima iza sebe Kosovo i Ukrajinu od
europskih zemalja te još Rusiju, Tadžikistan i Uzbekistan od tranzicijskih zemalja.
Budući da informaciono-komunikaciona infrastruktura predstavlja okosnicu fizičke
infrastrukture suvremenog, postindustrijskog društva, nažalost stanje kazuje da značajno
zaostajemo za zemljama komparatorima. Izgradnja i modernizacija transportne infrastrukture
(cestovne, zračne i željezničke) koja je jedan od preduvjeta razvoja ekonomije napreduje
međutim ne tako brzo kao kod zemalja poređenja.
Ulaganja u poljoprivredu i produktivnost sektora su niska što uzrokuje i nisku konkurentnost i
relativno visoki vanjskotrgovinski deficiti u sektoru hrane.
Mala i srednja preduzeća u EU predstavljaju značajan izvor zapošljavanja i dodane vrijednosti.
Postoji značajan potencijal za zapošljavanje nezaposlenih bh građana unutar malih i srednjih
preduzeća. Međutim da bi se iskoristio taj potencijal potrebnoje imati koherentanu i
transparantanu podršku razvoju sektora. Prilagođavanje VET sistema, aktivnih mjera
zapošljavanja, kao i obrazovnog sistema u cjelini je ključ napredka u ovoj veoma važnoj oblasti.
Postojeće stanje u sektoru okoliša je rezultat dugogodišnjeg utemeljenja ekonomskog razvoja na
teškoj industriji i eksploataciji prirodnih resursa, ratne devastacije, nekontrolirane poslijeratne
eksploatacije, korištenja zastarjele tehnologije, nedovoljno razvijenog zakonodavnog i
regulatornog okvira. Također, nedovoljno je educiranosti o važnosti racionalnog korištenja
prirodnih bogatstava, poštovanju prirode i potrebe očuvanja čistog i nezagađenog okoliša za
buduće generacije. Slijedeći ove pokazatelje možemo razumjeti koliko je povećanje energetske
efikasnosti važno za BiH. Struktura potrošnje energije vrlo nepovoljna (glavnina potrošnje
energije otpada na kućanstva) te je nužno razvijati programe energetski štednih objekata, aparata
i sl. kako bi na rok 7-10 godina bh. potrošnja energije kućanstava dostigla relativnu razinu
zemalja članica EU.
BiH su potrebne godine izvrsnih ekonomskih politika, da bi dostigla razinu najmanje
konkurentnih zemalja članica EU.
Ključne politike koje je nužno realizirati su predstavljene u nastavku.
14
Pripremati temeljne analize utroška javnih sredstava, pored analiza zakonitosti utroška odnosno
revizije, analizirati učinak-uticaj utroška javnih sredstava kroz sistem evaluacije, ograničiti
zaduživanja na investicije i najhitnije ukloniti prepreke implementaciji mega projekata. U javnim
kompanijama jačati transparentnost i efikasnost, time povećati i privatizacijsku vrijednost
kompanija predviđenih za privatizaciju. Potrebno je razmotriti mogućnosti osiguranja kontra
cikličnosti kroz izvršenje budžeta svih nivoa.
Razvijati finansijsko tržište poticanjem nebankarskog finansijskog poslovanja, potaći snažne
javne kompanije na finansiranje investicija izdavanjem hartija od vrijednosti kao i razvoj
sekundarnog tržišta kapitala. Potrebno je daljnje smanjenje koncentracije u bankarskom sistemu,
kao i daljnja harmonizacija pravne regulative sa svjetskim i evropskim standardima što bi vodilo
razvoju finansijskih tržišta.
Sistemski razvijati distribucione kanale, analizirati poziciju BiH, te olakšati poslovanje izvoznika
smanjenjem roka za povrat PDV i drugim mjerama, te jačati promociju i poticaje ciljanih
izvoznih kategorija visoke dodane vrijednosti.
Potrebno je inicirati uspostavu fondova riziko kapitala koji bi finansirali snažno rastuće
kompanije, potaći uspostavu i razvoj klastera i odgovarajućih trening centara koji se uklapaju u
globalne lance vrijednosti.
BiH treba visoku stopu ekonomskog rasta, kako bi rastom produktivnosti razvijala konkurentnost
i rastom zaposlenosti osiguravala snažniju ekonomsku i socijalnu uključenost. Od iznimne je
važnosti osigurati povoljan politički i ekonomski ambijent za postizanje takve stope rasta kroz
uvećane strane i domaće investicije. Ključni sastojci politike trebaju biti smanjenje nenadničnih
troškova rada (fiskalnih i parafiskalnih izdvajanja), poticajne mjere za privlačenje investicija i
razvoj regionalnih trening centara, prvenstveno onih vezanih za klastere poslovnih aktivnosti i
internacionalne lance vrijednosti, a koji će uvećati atraktivnost kompetencija radne snage. Za
izgradnju sljedećih nužno je koristiti se projektima javno privatnog partnerstva.
Nužno je razvijanje znanja i vještina za konkurentno društvo, društvo bazirano na novim
znanjima kroz stimulisanje tehničkih i naučnih studija, razvoj poduzetničkih i kreativnih vještina,
učenja stranih jezika, jačanje standarda nastavničkih znanja, istraživačkog rada i tehničke
opremljenosti nastavnih ustanova. Također, potrebno je smanjiti udio onih koji napuštaju i ne
nastavljaju obrazovanje na svim obrazovnim nivoima, razviti statistiku obrazovanja,
inventivnosti i naučno istraživačkog rada kao i uključiti se u uporedna mjerenja kvaliteta ishoda
obrazovanja.
Potrebno je uvesti poticajne mjere za brže osnivanje i povezivanje istraživačkih centara i
tehnoloških parkova sa preduzećima, povećanje izdvajanja za primjenjene istraživačke projekte.
Jačanje i poticanje, novog dizajna, inovacija, patentiranja, i standardizacije je prioritet u razvoju
konkurentne ekonomije. Pored drugih oblika i javno privatnim partnerstvom jačati razvoj
poslovne infrastrukture, uz trajno opredjeljenje na unaprjeđenje i pojednostavljenje pravnog
okvira poslovnog okruženja.
Nužno je stvarati uslove za aktiviranje ljudskih resursa iseljeništva, što uključuje umrežavanje
domaćih stručnjaka i institucija sa stručnjacima porijeklom iz BiH i njihovim institucijama u
15
inostranstvu, razvijanje svijesti o vezi između migracije i razvoja u svim institucijama,
uključivanje migracija u strategije i politike u svim sektorima i na svim nivoima vlasti (poput
gender pitanja i pitanja okoliša) te stvaranje uslova za aktiviranje finansijskih i investicijskih
potencijala iseljeništva.
Potrebno je snažno podstaći uvođenje i razvoj informaciono komunikacionih tehnologija u bh.
društvo, u javnu upravu kako bi se olakšale i pojednostavile i pojeftinile administrativne
procedure, smanjili troškovi uprave razvojem e-vlada. U tom smislu potrebno je osigurati
usvajanje i implementaciju cijelog niza aktivnosti od strateškog okvira preko pravnog okvira do
poticaja informatizacije društva a posebno visokoškolskih ustanova, zdravstva i drugih servisa
poslovne zajednice i građana.
Potrebno je izvršiti analizu uzroka i pripremiti program prevencije dugoročne nezaposlenosti
koja vodi neaktivnosti na bh. tržištu rada i ključni je izazov razvoja društva. U sistemu
prevencije ubrzano raditi na reformama obrazovnog sistema i prihvatanju koncepta cjeloživotnog
učenja kroz razvoj odgovarajućih centara i VET pravnog okvira i institucija. Potrebno je što brže
staviti institucije na tržištu rada u funkciju bavljenja aktivnim politikama zapošljavanja umjesto
obavljanja dosadašnje uloge obezbjeđivanja socijalnih transfera.
Nužno je obezbijediti sistematsko praćenje pokazatelja razvoja malih i srednjih preduzeća,
(uključujući zanatske radnje) te olakšan pristup finansiranju malih i srednjih preduzeća, kao i
obezbjediti dostupnost potrebnih znanja i vještina za njihov brži razvoj i stvaranje novih radnih
mjesta, olakšati njihovo osnivanje i razvoj a posebno za mlade u oblastima visoke dodane
vrijednosti i sa visokim potencijalom za novo zapošljavanje.
U oblasti poljoprivrede, energije i ekologije nužno je osnažiti strateško, institucionalno okruženje
te odrediti prioritete djelovanja. Cijeli niz zakonskih rješenja je nužno usvojiti u cilju
prilagođavanja i razvoja ovih oblasti, koje su od najvećeg značaja za bh. društvo. Nepronalaženje
koncenzusa će voditi energetskoj i prehrambenoj ovisnosti te najdirektnijim negativnim
posljedicama po život i zdravlje građana BiH.
Razvoj sektora infrastrukture transporta i komunikacija također nužno pretpostavlja jačanje
strateškog i institucionalnog okruženja kao i niz konkretnih projekata.
Statistički sistem treba osnažiti kako bi obezbijedio praćenje ključnih pokazatelja u različitim
oblastima razvoja i djelovanja društva.
16
III. Makroekonomski okvir
1. Negativni makroekonomski trendovi uzrokovani svjetskom ekonomskom krizom,
u 2009. uglavnom su zaustavljeni u BiH u 2010. Iako je zaustavljen daljnji ekonomski
pad, teško se može govoriti o oporavku prema predkriznom nivou ekonomske
aktivnosti. Naime, u 2010. godini je prema procjenama DEP-a ostvaren skroman realni
rast ekonomije od 1%, čime je tek zaustavljen pad od 1,82% iz prethodne godine.
2. Na tržištu rada se već drugu godinu zaredom nastavlja smanjenje broja
zaposlenih. No, smanjenje broja zaposlenih u 2010. je bilo manjeg intenziteta nego u
2009.
3. Deflacija od 0,4% iz 2009. je zaustavljena u 2010. Rast potrošačkih cijena od 2,1%, je
bio praćen porastom novčane mase M2 od 7,4%.
4. Rast javnih prihoda od 5% u 2010. nije bio praćen rastom rashoda (koji su skoro
stagnirali). Deficit opšte vlade je skoro prepolovljen u odnosu na prethodnu godinu.
5. Privatna potrošnja je u 2010. ostvarila realan pad 1%, uslijed smanjenja
raspoloživog dohotka domaćinstava. Stagnacija tekućih inostranih priliva po osnovu
doznaka uz pad kompenzacija zaposlenih iz inostranstva od 18,3 %, te negativan
devetomjesečni rast socijalnih davanja centralne vlade3 od 0,2%, kao i smanjenje broja
zaposlenih (0,7%) praćeno približno jednakim realnim rastom plata, prilično
nedvosmisleno ukazuju na smanjenje raspoloživog dohotka. Pri tome je njegov realni pad
bio znatno intenzivniji imjući u vidu porast indeksa potrošačkih cijena od 2,1%.
Bankarski sektor takođe nije podržao privatnu potrošnju obzirom na smanjenje stanja
nestambenih kredita domaćinstava na kraju 2010. od 1%.
6. Realni pad privatnih investicija od približno 20%, koji je obilježio recesiju u 2009,
nastavljen je u 2010. mada znatno nižom stopom od „svega“ 8%. Na to prije svega
ukazuju pad vrijednosti građevinskih radova od 17,6% i uvoza kapitalnih dobara od
8,8%. Imajući u vidu povećanje javnih investicija od 15%4, ukupne investicije su, po
svemu sudeći, zabilježile dvocifren porast u 2010. godini. Kako je već navedeno u
ranijim DEP-ovim publikacijama, to je rezultat ne samo pesimističkih očekivanja glede
budućnosti, nego i strožijih kriterija kreditiranja i povećanja troškova kapitala kako u
inozemstvu tako i u BiH.
7. Realni pad privatnih investicija od približno 20%, koji je obilježio recesiju u 2009,
nastavljen je u 2010. mada znatno nižom stopom od „svega“ 8%. Na to prije svega
ukazuju pad vrijednosti građevinskih radova od 17,6% i uvoza kapitalnih dobara od
8,8%. Imajući u vidu povećanje javnih investicija od 15%5, ukupne investicije su, po
3 Centralna vlada direktno i kroz fondove distribuira najveći dio socijalnih transfera. U poređenju s njom općine
imaju skoro marginalnu ulogu. 4 CBBiH - Godišnji operativni izvještaj vlade za 2009-10.
5 CBBiH - Godišnji operativni izvještaj vlade za 2009-10.
17
svemu sudeći, zabilježile dvocifren porast u 2010. godini. Kako je već navedeno u
ranijim DEP-ovim publikacijama, to je rezultat ne samo pesimističkih očekivanja glede
budućnosti, nego i strožijih kriterija kreditiranja i povećanja troškova kapitala kako u
inozemstvu tako i u BiH.
8. Smanjenje domaće privatne i javne štednje, te negativan priliv direktnih stranih
ulaganja su znatno otežali finansiranje investicija. Slaba izvozna tražnja i spor
oporavak bh. izvoznih tržišta su nesumnjivo umanjili interes za investiranjem. Konačno,
iako nema zvaničnih podataka o tome, pad izvoza je najvjerovatnije direktno ili
indirektno u velikoj mjeri ugrozio profitabilnost niza domaćih preduzeća ugozivši time
njihov glavni izvor finansiranja privatnih investicija.
9. Realni rast obima vanjske trgovine je bio znatno skromniji u odnosu na ostvareni
nominalni rast i to uglavnom u domenu uvoza Naime, realni porast uvoza roba i
usluga je iznosio svega 3,6% što je manje od polovice nominalne stope. U isto vrijeme,
realni rast izvoza od 17,5% je bio skoro neznatno niži od nominalnog (18,9%). Porast
svjetskih cijena nafte od približno 30%, te hrane i pića od skoro 12% su bili glavni
faktori porasta nominalne vrijednosti uvoza. Snažan porast proizvodnje baznih metala
od 25%6 je bio jedan od glavnih nosilaca snažnog realnog rasta izvoza u 2010
10. Naprijed navedeno ukazuje da će ekonomski oporavak teći veoma sporo i da će
biti potrebno nekoliko godina da bi se dostigao nivo ekonomske aktivnosti iz 2008.
IV. Razvoj prema ciljevima Strategije razvoja BiH
11. Mnoge zemlje su postigle rast BDP-a povećanjem izvoza, ali su i unatoč tome
propustile prevesti taj rast u industrijaliziranost, produktivnu zaposlenost i
smanjenje siromaštva. Za tranzicijske zemlje poput BiH se može kazati da su, unatoč
relativnom snažnom rastu u predkriznom razdoblju propustile reindustrijalizirati
ekonomiju i povećati zaposlenost. Postignut je rast, ali ne i razvoj7. Ekonomisti koji se
bave pitanjima razvoja traže, druge puteve, teorije i instrumente koji bi omogućili
analizu ekonomskih promjena, strukturnu transformaciju i silnice koje omogućavaju
veću brzinu dostizanja razvijenih zemalja. Takva, nova paradigma se definira kao sustav
znanja i neovisnih teorija koje omogućavaju ne samo analizu procesa dostizanja
razvijenih i evaluaciju razvojnih politika, nego i utvrđivanje pravca, prirode i granica
istraživanja.8
12. Teorija rasta analizira dostizanje zemalja s visokim dohotkom kroz modele
fokusirane na tehnologiju i ljudski kapital u funkciji povećanja produktivnosti. Zemlje s nižim dohotkom trebaju ostvarivati akumulaciju znanja i tehnologija, ulagati u
ljudski kapital i moderan fizički kapital, u infrastrukturu i institucije kako bi povećale
6 BHASu okviru porasta fizičkog obima industrijske proizvodnje.
7 ILO (2011)
8 Kuhn (1970).
18
ukupnu produktivnost faktora i postigle veću putanju rasta. Promatrajući kroz prizmu
teorije rasta, dostizanje zemalja s visokim dohotkom je zapravo rast produktivnosti.
Zemlje s nižim dohotkom trebaju dostizati zemlje s višim dohotkom većim prinosima na
ulaganja u ljudski i fizički kapital.
13. Domaća tržišta malih ekonomija, a posebno ako su dodatno iscjepkana, daju malo
mogućnosti privredi da se specijalizira u oblastima u kojima postoji potencijalna
komparativna prednost. Domaća tražnja ni u kojem slučaju ne može biti zamjena za
ogromno vanjsko tržište i njegovu elastičnost. Drugo očigledno ograničenje su osobine i
zahtjevi domaće tražnje, koji ne moraju nužno odgovarati onome što domaći
proizvođači najbolje proizvode.9 Iz tih razloga strategija koja gleda prema unutra
zatvara vidokrug djelovanja odnosno ako je njen glavni fokus samo na supstituciji
uvoza, ona ne može proizvesti željene rezultate i voditi većem životnom standardu
građana.
14. Značajni finansijski doprinosi dijaspore u formi novčanih doznaka, te investicijski i
štedni potencijal dijaspore ukazuju na potrebu posvećivanja veće pažnje migraciji i
načinima na koji ona može snažnije uticati na investiranje, zapošljavanje i otvaranje
malih i srednjih preduzeća u BiH. Prema podacima Centralne banke BiH dijaspora je u
2010. godini poslala skoro 2 milijarde KM u obliku novčanih doznaka što čini 7% BDP
BiH za 201010
. Osim novčanih doznaka, štednja migranata, iako većinom zadržana u
zemljama prijema, predstavlja ogroman finansijski resurs i nekoliko puta je veća od
iznosa poslanih novčanih doznaka. Pretpostavlja se da je riječ o iznosu od nekoliko
milijardi eura godišnje11
uštede što bi uz odgovarajuće mjere moglo biti usmjereno ka
investiranju i štednji u BiH. Što se tiče realizovanih investicija, u BiH se ne vode
zasebni podaci o investicijama iz dijaspore i pretpostavka je da su one relativno male.
Međutim, gledajući na iznos štednje u dijaspori i veze koje dijaspora održava sa BiH,
očigledno je da postoje realne pretpostavke za više investiranja iz dijaspore.
9 Svetska Banka, Komisija za rast i razvoj, “The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive
Development”, The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 2008, str.23,
pristupljeno 20.05. 2011 http://cgd.s3.amazonaws.com/GrowthReportComplete.pdf 10
CB BiH, Godišnji izvještaj za 2010. godinu 11
IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment to
Bosnia and Herzegovina.''
19
IV.1. Makroekonomska stabilnost
IV.1.1. Benchmark indikatori
Tabela 1: Benčmark indikatori ekonomije BiH, 2006-2010
Cilj Makrostabilnost
Bazna vrijednost indikatora je benchmark odnosno
prosjek EU 4 = 100
Nivo Izvor 2006 2007 2008 2009 2010
BDP per capita BiH 1 41 39 29 31 30
BDP u tekućim cijenama BiH 1 15 14 15 16 16
Indeks potrošačkih cijena
(Consumer Prices Index - CPI) BiH BHS
7,4 -0,4 2,1 3,7
Uporedni nivo cijena BiH 1 : : 86 90 89
Nejednakost Gini
: : : :
Zaštita investitora BiH 2 : : : 84 83
Makroekonomska stabilnost BiH 3 111 96 100 96 93
Sofisticiranost finansijskog tržišta
*** BiH 3 : 95 89 84 83
Stopa agregatne štednje BiH 3 : 41 53 50 66
Ukupna porezna stopa BiH 2 : 98 107 106 168
Finansijske usluge* BiH 3 : : 81 : 84
Bruto dug/GDP (%) BiH 1 65 58 54 57 61
Budžetski saldo (% GDP)** BiH 1 2.92 1.29 -2 -4.4 -4.4 *-dvogodišnji indikator
**- nominalni indikator
***-od 2010: Razvoj finansijskih tržišta
1-Eurostat
2-Svjetska banka - Doing Business (online baza
podataka)
3-Svjetski ekonomski forum
15. Postoji trend relativnog zaostajanja BiH u odnosu na zemlje komparatore. To se
vidi po kretanju BDP per capita koji je u 2010. relativno niži za četvrtinu u odnosu na
2006. Umjesto sužavanja jaza u odnosu na komparatore, odvija se suprotan proces tj.
povećava se jaz između BiH i zemalja komparatora. Jaz između zemalja komparatora i
BiH se tijekom posljednjeg srednjoročja se povećao.
16. Veliki obim i utjecaj javnog sektora i brojne prepreke razvoju privatnog sektora
usporavaju proces seljenja faktora proizvodnje iz manje u više profitabilne
20
djelatnosti. Time se, naravno, utječe negativno na konkurentnost bh. ekonomije12
.
Opredijeljenost za strukturne reforme i čvrste javne finansije i dalje je neujednačena u
BiH. Izvjesne mjere fiskalne i strukturalne reforme su nedavno provedene pod pritiskom
budžetskog debalansa i međunarodnih programa podrške, no vanjskotrgovinske i
fiskalne neravnoteže ostaju.13
17. Brzo rastuće ekonomije obično štede značajan dio dohotka - stope nacionalne
štednje od 20-25% ili više su uobičajene. Zemlje se mogu osloniti na ino kapital radi
financiranja investicija, međutim to pokazuje nejasne rezultate. Ino štednja kao motor
razvoja je neperfektna zamjena za tuzemnu, uključujući javnu štednju.14
Stoga su razvoj
i produbljivanje financijskih tržišta nužan preduslov bržeg socio-ekonomskog razvoja
društva kao cjeline. Uzrok zaostajanja BiH je relativno neproduktivan karakter
štednje. Jedan od ključnih pokazatelja takvog karaktera štednje je rastući trend
budžetskog deficita, koji se manifestno opaža od 2008.
18. Kreditni rejting BiH posljednjih godina je u padu, što se može vidjeti iz izvještaja
dviju međunarodnih rejting agencija Moody's Investors Service i Standar & Poor's koje
objavljuju svoje analize o BiH. Prema zadnjim analizama i objavljenom izvještaju, dana
30.novembra. 2011. Agencija Standard & Poor's snizila je kreditni rejting sa
B+(negativni izgled) na B(negativno-na posmatranju) dok su zadnje analize agencije
Moody's Investors Services na dan 16. Maj.2011, bile također negativne B2(negativni
izgledi). Bosna i Hercegovina je u proteklom periodu kada pogledamo prethodne godine
imala puno bolji kreditni rejting gdje smo bili ocjenjivani pozitivno i sa stabilnim
izgledima ali zbog politicke i ekonomske situacije u zemlji i samim tim ne formiranjem
Vijeća ministara i kašnjenjem usvajanja budžeta gdje se dovelo u pitanje i vrijeme
izmirivanje obaveza prema međunarodnim institucijama dovelo je do negativne ocjene
i pada kreditnog rejtinga.Negativan kreditni rejting zemlje utiće i na bh ekonomiju kroz
finansijski sistem gdje padom kreditnog rejtinga, između ostalih posljedica, dolazi i do
rasta kamatnih stopa.15
Kreditni rejting BiH
Agencija Datum Rejting Aktivnost Standard & Poor's 30.11.2011. B/ na posmatranju-
negativno Snižen rejting
Standard & Poor's 28.07.2011. B+/ negativni izgledi Izgled izmjenjen
Moody's Investors Service 16.05.2011. B2/ negativni izgledi Izgled izmjenjen
Standard & Poor's 08.12.2009. B+/ stabilni izgledi Potvrđen rejting
Standard & Poor's 22.12.2008. B+/ stabilni izgledi Dodjeljen rejting
Moody's Investors Service 17.05.2006. B2/ stabilni izgledi Povećan rejting
Moody's Investors Service 29.03.2004. B3/ pozitivni izgledi dodjeljen rejting
12
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 9.11.2010, str.37, preuzeto sa
www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 13
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 9.11.2010, str. 35, preuzeto sa
www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 14
Svetska banka, Komisija za rast i razvoj, “The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive
Development”, The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 2008, str. 3,
pristupljeno 20.05. 2011. http://cgd.s3.amazonaws.com/GrowthReportComplete.pdf 15
U dodatku (Aneks 4. ) je tabela sa objašnjenjem oznake rejtinga
21
Izvor: Moody's Investors Service; Standar & Poor's
IV.1.2. Analiza trendova
IV.1.2.1. Vanjski sektor
19. Prema Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa, strana direktna
ulaganja (SDU) u BiH u 2010. su iznosila 135,4 miliona KM, što predstavlja
smanjenje u odnosu na 2009. od 71,4%. Ako ne bismo uzeli u obzir smanjenja uslijed
statusnih i drugih promjena, SDU bi iznosila oko 188 miliona KM, te bi u tom slučaju
predstavljalo smanjenje od oko 60% u odnosu na isti period prethodne godine.
20. Neto prihod od direktnih stranih investicija, registriran u platnom bilansu BiH16
je
u 2010. iznosio 277,6 miliona KM. Priliv od direktnih investicija u BiH je u
posmatranom periodu iznosio 340 miliona KM, a odliv registrovanog ulaganja BiH u
inostranstvo (FDI) je iznosio oko 62 miliona KM. Tokovi FDI su, globalno promatrano,
značajno oslabili u 2010, pa je to imalo najveći uticaj na ovako nizak zabilježeni priliv
FDI u BiH (pored ostalih institucionalnih slabosti koje tradicionalno postoje u BiH).
21. Na nizak nivo FDI u 2010. značajan uticaj su imali i poslovni gubici ino kompanija
djelatnih u BiH, kao i vraćanje međukompanijskih zajmova (u slučaju
komercijalnih banaka). Portfolio ulaganja u 2010. su umanjila finansijski račun za 130
miliona KM. Finansijske institucije (banke) iz BiH traže, zbog slabe kreditne aktivnosti
u zemlji, stalni izvor zarade, pa se u posljednje vrijeme sve više odlučuju na ulaganje u
različite hartije od vrijednosti na stranim tržištima. U 2009. se najviše ulagalo u
obveznice, a u 2010. u instrumente novčanog tržišta.
16
Statistika stranih ulaganja koju za potrebe platnog bilansa sastavlja Centralna banka BiH metodološki se razlikuje
od statistike stranih ulaganja koju vodi Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa. Opširnije vidjeti na
stranici Centralne banke BiH.
22
Grafik 1: Stanje SDU po godinama u BiH (u mln KM)
Izvor: MVTEO
22. Prema podacima Centralne banke BiH, ukupna strana ulaganja imaju slična
kretanja. Prema ovom izvoru, ukupna SDU imaju vrijednost u iznosu od 339,6
miliona KM.
Grafik 2: Stanje SDU u BiH po godinama
Izvor CBBiH
23. SDU su 2010. pretežito imala karakter dokapitalizacija. Povećanja kapitala ranije
osnovanih kompanija čine 54% a osnivanje novih 46%. U 2009. se 66,4% SDU
odnosilo na dokapitalizaciju postojećih. Ukratko, i dalje nema značajnijih stranih
ulaganja u nove projekte.
23
24. Sredinom 2010. je došlo do ukidanja obaveza stranih ulagača da registriraju
ulaganja kod Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa (MVTEO).
Izmjene i dopune Zakona o politici direktnih stranih ulaganja u BiH17
su znatno
pojednostavile i skratile proces registracije. Strani investitor se sada registrira samo kod
nadležnog suda, na kojem je obveza izvijestiti nadležno ministarstvo. U toku je
provođenje projekta uspostavljenja sistema jedinstvenog evidentiranja i izvještavanja
registracija SDU prema MVTEO kod nadležnih sudova.
25. Deficit tekućeg računa BiH odslikava ogroman jaz između niske stope domaće
štednje i investicija potrebnih za rast i razvoj. Inostrana štednja se mobilizira i
„uvozi“ kroz inostrane zajmove, direktna ulaganja (FDI) ili razne vidove pomoći.
26. Deficit tekućeg računa platnog bilansa BiH je u 2010. iznosio 1,5 milijardi KM
odnosno 6,1% BDP-a,18
što je za 0,3% manje u odnosu na 2009. U 2010. je ostvaren
najniži registrovani iznos deficita na tekućem računu u zadnjih 10 godina. Osnovni razlog
ovako niskog deficita leži u činjenici da je upravo u 2010. spoljnotrgovinski račun (koji
je tradicionalno najveći uzročnik visokog deficita na tekućem računu) zabilježio najmanji
deficit u posmatranih deset godina (6,35 milijardi KM ili 26% BDP-a.19
Razlozi koji stoje
iza ovakvog trenda su recesija koja je BiH zahvatila koncem 2008, a koja je imala uticaja
na smanjenu kupovnu moć i smanjene investicije i u 2010.
Grafik 3: Deficit tekućeg i robnog računa kao učešće u BDP-u BiH (2006-2010. god.)
Izvor: Centralna banka BiH
27. Stopa rasta izvoza (28%) je rasla brže u odnosu na uvoz (10%), što je doprinijelo
smanjenju trgovinskog deficita. U odnosu na 2009. robni deficit se smanjio za 5%, a
nominalno je iznosio 6,35 milijardi KM. Samo u prvom polugodištu 2010. robni deficit
se uslijed rasta izvoza i pada uvoza smanjio za 18%, ali je kraj godine donio
intenziviranje uvoza pa je deficit u drugom polugodištu 2010. porastao za 8%.
17
Sl.gl.48/10 od 14.07.2010. 18
Odnosi se na učešće u proizvodnom BDP-u za 2010. procijenjenom od strane BiH Agencije za statistiku. 19
Isto.
24
Grafik 4: Bilansi na tekućem računu platnog bilansa BiH (u milionima KM)
Izvor: Centralna banka BiH
1. U 2010. suficit na računu usluga je umanjen za 8% na godišnjem nivou (1,03
milijarda KM)20
. Neto prihodi od usluga u 2010. su finansirali 7% uvoza roba. Priliv
od najznačajnije kategorije u okviru usluga – putovanja je i u 2010. zabilježio
smanjenje od 9%. Građevinarstvo i dalje slabi, što dokazuje činjenica da su neto
prihodi od ovih usluga u inostranstvu (248 miliona KM) iznosili tek 85% ostvarenih u
2009.21
28. Finansiranje deficita tekućeg računa u 2010. je najvećim dijelom omogućeno iz
stavki koje spadaju u kategoriju ostalih investicija (1,14 milijarde KM). U 2010.
najznačajniji su bili inostrani zajmovi, pri čemu je povlačenje novih zajmova iznosilo 2
milijarde KM (28% manje u odnosu na 2009.), dok je otplata glavnica zajma iznosila oko
1,3 milijarde KM. Učešće neto FDI u finansiranju deficita tekućeg računa je iznosilo 20%
ili nominalnih 277,6 miliona KM.
29. Suficit na računu dohodaka je s registrovanih 491 miliona KM uspio finansirati tek
4% uvoza u 2010. obzirom na pad neto priliva po ovom osnovu za 40%22
.
Kompenzacije zaposlenima i dalje padaju, ali umjerenijim tempom, a neto prihod po ovoj
osnovi je iznosio oko 781 milion KM (što predstavlja smanjenje od 18% u odnosu na
2009.).
30. U 2010. godini neto priliv kategorije tekućih transfera je iznosio oko 3,33
milijarde KM, a u odnosu na 2009. godinu je povećan za 3%. Prihodi od tekućih
transfera su i dalje jedna od najznačajnijih kategorija u platnom bilansu BiH a u 2010.
godini finansiraju 24% uvoza. Doznake iz inostranstva (oko 2 milijarde KM) kao
20
U 2009. pad neto prihoda od pružanja usluga inostranstvu je iznosio 14%. 21
I u zoni evra građevinarstvo je oslabilo za 7,4%, a još uvijek ne postoje naznake za značajan skoriji oporavak. 22
U 2009. pad neto dohodaka je iznosio 2%, a procenat učešća u finansiranju uvoza oko 9%.
25
potkategorija su počele rasti u skladu sa rastom ekonomija u kojima živi i radi najveći
dio bh. dijaspore (SAD, EU…).
31. Kapitalni i finansijski račun platnog bilansa BiH u 2010. godini je prema procjeni
Centralne banke BiH iznosio 1,38 milijarde KM (što predstavlja smanjenje od 5% u
odnosu na 2009. godinu). Priliv na kapitalnom računu (313 miliona KM) postaje sve
manje značajan a godišnje smanjenje u 2010. godini je iznosilo 13%.
Grafik 5: Struktura finansiranja deficita na tekućem računu
Izvor: Centralna banka BiH
1. Trgovinski krediti su, nakon pada u 2009., zabilježili, oporavkom uvoza u 2010,
rast na strani obaveza za oko 77 miliona KM (548 miliona KM). Međutim, aktivna
strana istog računa je povećana za oko 73,4 miliona, tako da je finansiranje iz ove
stavke u 2010. iznosilo oko 475 miliona KM.
2. Navedene transakcije su dovele do povećanja deviznih rezervi za 223,4 miliona
KM, koje su na kraju 2010. iznosile oko 6,456 milijardi KM. Na rast deviznih
rezervi prvenstveno su uticala dešavanja u spoljnoj trgovini (rast izvoza), kao i
doznačena novčana sredstva iz tri tranše po osnovu stand-by aranžmana s MMF-om
tokom posmatrane godine. Nivo bruto deviznih rezervi sa kraja 2010. bio je dovoljan za
finansiranje 5,3 mjeseci prosječnog uvoza BiH roba, što predstavlja zadovoljavajući
koeficijent s aspekta finansijske stabilnosti.23
3. Trećinu, preciznije 34%, spoljnotrgovinske razmjene BiH čine poluproizvodi i
proizvodi sa niskom dodatnom vrijednošću (tzv. intermedijarni proizvodi). Netrajni
proizvodi za široku potrošnju imaju učešće od 24%, kapitalni proizvodi čine 15%, a
energija 18% ukupne robne razmjene u 2010. Značajnije kategorije proizvoda koje
23
Koeficijent pokazuje da se deviznim rezervama CBBiH, u slučaju prestanka drugih priliva deviza, može
financirati uvoz od 5,3 mjesec. Prema teoriji međunarodne trgovine, ukupne devizne rezerve bi trebale pokrivati
najmanje 3 mjeseca prosječnog uvoza.
26
ostvaruju suficit su: drvo i proizvodi od drveta, odjeća i obuća, namještaj, i električna
energija.
4. Najznačajniji uvozni proizvodi su nafta i naftni derivati, mašine i aparati, bazni
metali (dominantno aluminij, željezo i čelik) i proizvodi od baznih metala te hrana.
Najznačajniji izvozni proizvodi su takođe bazni metali i njihovi proizvodi, mašine i
aparati, te rezervni dijelovi za autoindustriju, i gotovi proizvodi poput namještaja,
odjeće i obuće.
5. Pet najzastupljenijih kategorija proizvoda u strukturi ukupnog uvoza u 2010. čine
skoro 2/3 uvoza, preciznije 62% uvoza. U 2010. najviše su se uvozili proizvodi
mineralnog porijekla u iznosu od 2,7 milijardi KM, gdje dominiraju nafta i naftni
derivati (1,7 milijardi KM). U odnosu na 2009, ostvaren je rast uvoza ove vrste
proizvoda za 39,3% (najviše zbog rasta cijena na svjetskom tržištu). Drugo mjesto po
vrijednosti uvoza zauzimaju mašine, aparati i mehanički uređaji, čiji je uvoz u 2010.
iznosio 1,7 milijardi KM ili 13% ukupnog uvoza roba. U odnosu na prošlu godinu,
vrijednost uvezenih mašina je opala za 4%. Ova kategorija proizvoda najviše se uvozila
iz Njemačke i Italije. Vrijednost uvoza prehrambenih prerađevina u 2010. u odnosu na
prošlu godinu povećala se za 3,5%, na vrijednost od 1,4 milijarde KM (učešće u
ukupnom uvozu od 10,5%). Ova kategorija proizvoda uvozila se najviše iz susjednih
zemalja, Hrvatske i Srbije, koje su u isto vrijeme i najznačajniji trgovinski partneri BiH.
Porast uvoza prehrambenih prerađevina je najvećim dijelom nastao kao posljedica rasta
cijena hrane na svjetskom tržištu. Vrijednost uvoza proizvoda hemijske industrije je
1,3 milijarde KM (što čini oko 10% ukupnog uvoza BiH), a u odnosu na prošlu godinu
ostvaren je rast uvoza proizvoda hemijske industrije za 6,7%. Od proizvoda hemijske
industrije, BiH je najviše uvozila farmaceutske i kozmetičke proizvode. Zemlje iz kojih
je BiH najviše uvozila ovu kategoriju proizvoda su Njemačka, Slovenija i Srbija.
Naredna najznačajnija uvozna stavka su bazni metali koji u vrijednosti ukupnog uvoza
učestvuju sa 8,9%. Bazni metali su ostvarili stopu rasta od 12,5% u odnosu na 2009. Od
baznih metala najviše su se uvozili željezo i čelik, njihovi proizvodi, te aluminij i
proizvodi od aluminija.
27
Grafik 6: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u ukupnom uvozu i doprinosi promjeni uvoza
Izvor: Agencija za statistiku BiH
6. BiH je u 2010. najviše izvozila bazne metale kao i njihove proizvode, zatim
rezervne dijelove za auto industriju, namještaj, električnu energiju i hemijske
proizvode. Bazni metali su izvezeni u vrijednosti nešto višoj od 1,6 milijardi KM, što
čini skoro četvrtinu ukupnog izvoza BiH. U odnosu na isti period prošle godine ostvaren
je značajan rast izvoza baznih metala u iznosu od 53,6%. U kategoriji baznih metala
najviše su se izvozili aluminij i proizvodi od aluminija, te željezo i čelik i njihovi
proizvodi.
7. Uzrok rasta izvoza je oporavak na svjetskim tržištima i rast tražnje, ali i rast
cijena metala na svjetskom tržištu u odnosu na cijene u 2009. BiH je u 2010. godini
izvezla mašina i aparata u iznosu od 696 miliona KM ili 9,8% ukupne vrijednosti
izvoza. Rast izvoza mašina i aparata u 2010. bio je 12,5%. Jedan od razloga zbog kojih
je ova kategorija proizvoda zabilježila rast izvoza je taj što BiH izvozi rezervne dijelove
za auto industriju evropskih zemalja koje su se stabilizovale nakon ekonomske krize i
postepeno vraćaju narudžbe na stanje koje je bilo prije krize.
8. Ohrabruje i ubrzani rast izvoza namještaja, što može ukazivati na premještanje
fokusa drvno-prerađivačke industrije na proizvodnju i izvoz proizvoda veće
dodane vrijednosti. U odnosu na 2009. godinu rast vrijednosti izvoza namještaja je
iznosio 26,4% i dostigao vrijednost od 678 miliona KM (učešće u ukupnom izvozu
9,6%). Namještaj se najviše izvozio na tržišta Njemačke i Italije.
9. Značajna izvozna kategorija su hemijski proizvodi, kojih je 2010. izvezeno 488
miliona KM (učešće 6,9%). U odnosu na 2009. ova kategorija bilježi rast od čak
46.5%.
10. Značajan je izvoz električne energije. Spada u kategoriju “Proizvodi mineralnog
porijekla”, koja je ostvarila izvoz od 1,2 milijarde KM u 2010. Na električnu energiju u
28
2010. otpada 485 miliona KM izvoza. Električnu energiju se najviše izvozi na tržišta
Hrvatske i Srbije.
Grafik 7: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u ukupnom izvozu i doprinosi promjeni izvoza
Izvor: Agencija za statistiku BiH
Tabela 2: Učešće pojedinih kategorija proizvoda u trgovinskom deficitu/suficitu BiH
Kategorija proizvoda 2009. 2010.
Deficit/suficit
u 000 KM
Učešće Deficit/suficit
u 000 KM
Učešće
Proizvodi mineralnog porijekla -1.135.496 16,7% -1.528.236 23,4%
Mašine i aparati -1.219.505 17,9% -1.068.019 16,4%
Bazni metali i proizvodi od baznih
metala
-27.588 0,4% 399.833 -6,1%
Prehrambene prerađevine -1.142.499 16,8% -1.164.291 17,9%
Proizvodi hemijske industrije -927.157 13,6% -857.050 13,1%
Transportna sredstva -664.509 9,7% -601.530 9,2%
Razni proizvodi - namještaj 268.732 -3,9% 412.010 -6,3%
Drvo i proizvodi od drveta 243.189 -3,6% 269.869 -4,1%
Električna energijax 269.595 4,0% 288.363 4,4%
Deficit ukupno -6.818.090 100% -6.520.699 100% x Električna energija je izdvojena iz grupe Mineralnih proizvoda zbog značaja za bh. izvoz i zato što ostvaruje
suficit.
Izvor: Agencija za statistiku BiH
11. Najveći obim trgovine u 2010. BiH je ostvarila sa zemljama članicama EU u iznosu
od 48,9% ukupnog obima spoljne trgovine. Uvoz iz zemlja EU u 2010. je porastao za
3,1% u odnosu na prošlu godinu i iznosio 6,2 milijarde KM. Od ukupnog uvoza u 2010.
na uvoz iz zemalja članica EU otpada 45,9%. Izvoz iz BiH u zemlje EU porastao je za
čak 29% (na 3,8 milijardi KM), pa učešće bh. izvoza u zemlje EU iznosi 54,5% od
ukupnog izvoza u 2010. BiH je tokom 2010. bilježila višu stopu rasta izvoza na tržište
EU zbog oporavka zapadnoevropskih tržišta od ekonomske krize, kojom su bili
zahvaćeni krajem 2008. i u prvoj polovini 2009.
29
12. U narednim godinama se očekuje još veći obim trgovine sa zemljama članicama
EU zbog postepenog smanjenja carina do 2013. i njihovog konačnog ukidanja
krajem 2013. U 2010. BiH je u trgovanju sa zemljama članicama EU ostvarila
trgovinski deficit u iznosu od 2,3 milijarde KM. U odnosu na prethodnu godinu deficit
je smanjen za 22,2%.
13. Sa zemljama s kojima ima potpisane ugovore o slobodnoj trgovini, «Turska i
članice CEFTA-e», BiH je u 2010. ostvarila 29,8% ukupnog obima spoljne
trgovine, odnosno 6,1 milijardu KM. Tokom 2010. došlo je do povećanja uvoza iz
pomenute grupe za 10,3% u odnosu na prethodnu godinu. Nominalna vrijednost uvoza
iznosila je 4 milijarde KM (učešće od 29,4%). Učešće izvoza na ova tržišta iznosilo je
29,8% ukupno ostvarenog izvoza tokom 2010, a stopa rasta je iznosila 30,4%.
30
Grafik 8: Učešće u ukupnom uvozu i izvozu po grupacijama zemalja za 2009. i 2010. godinu
Izvor: Agencija za statistiku BiH
14. U 2010. u BiH svega 3-5 % etabliranih biznisa ima izrazitu izvoznu orijentaciju
(76-100% kupaca su ino kupci), što je najniža razina internacionalizacije u regiji (v. tabelu 3 ). Nadalje, 57-61 % etabliranih biznisa uopće nemaju ino kupaca.24
Tabela 3: Međunarodna orijentiranost u BiH u 2010. godini u odnosu na zemlje uže regije
% TEA: 76-
100% ino
kupaca
% TEA: nema
ino kupaca
% EB: 76-100 ino
kupaca
% EB: nema ino kupaca
BIH 2.8 57.3 5.1 61.3
HRV 15.9 25.8 20.4 0.0
SLO 13.7 38.3 8.1 30.2
MAK 9.5 34.4 6.7 29.7
Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla:
Centar za razvoj poduzetništva.
15. Za razvijanje politike strateških proizvoda neophodno je da zemlja, radi sigurnog i
održivog razvoja, ustanovi bilanse potreba i stanja, u kojima će poseban dio
sačinjavati pregled ključnih izvoznih i uvoznih proizvoda. Kao strateški izvozni
sektori u okviru dokumenta „Strategija rasta izvoza BiH“25
navedeni su: drvni sektor,
poljoprivredni i prehrambeni sektor, metalni sektor, građevinski sektor i sektor turizma.
24
GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta, str. 74-5. 25
Izvozno vijeće BiH, Savjet ministara BiH,
http://export.sarajmedia.net/index.php?option=com_content&view=article&id=187&Itemid=65&lang=ba,
pristupljeno 22.07.2011.
31
Savjet ministara BiH je početkom 2010. donio odluku o izmjenama i dopunama odluke
o mjerama zaštite domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza, kojom se usklađuje
legislativa BiH s principima Svjetske trgovinske organizacije. Ovom odlukom su
utvrđeni uslovi i postupci za uvođenje spoljnotrgovinskih mjera zaštite domaće
proizvodnje od prekomjernog uvoza robe na carinsko područje BiH ukoliko se utvrdi da
se roba uvozi u toliko povećanim količinama u odnosu na domaću proizvodnju.
16. Aktivnosti usmjerene na jačanje podrške izvoznicima u 2010. uglavnom nisu
sprovedene. Primjer je skraćenje roka za povrat PDV-a izvoznicima s 30 dana na 15
dana, što je trebalo biti provedeno izmjenom Zakona o PDV-u. U 2010. nije došlo ni do
realizacije aktivnosti povećanja garantnog fonda Izvozno kreditne agencije BiH (IGA),
kao ni do izmjene Zakona o istoj kojim bi se IGA-i dodijelio mandat da za račun države
može izdavati garancije.
17. Tokom posljednjih 10-tak godina BiH provodi trgovinsku liberalizaciju, te ima
vrlo liberalnu trgovinsku politiku, usklađenu s principima Svjetske trgovinske
organizacije (STO). Iako BiH nije članica Svjetske trgovinske organizacije (STO), ona
u svojoj zakonodavnoj regulativi slijedi principe nediskriminacije, tj. primjenu tretmana
„najpovlaštenije nacije“ i „nacionalnog tretmana uvezene robe“. Održano je sedam
sastanaka radne grupe STO-a o pristupanju. BiH je veliki dio zakonodavstva uskladila
sa zahtjevima STO-a. Zemlja je nastavila svoje bilateralne pregovore, posebno u vezi sa
pristupom tržištu roba i usluga, kao i multilateralne pregovore o domaćoj pomoći
poljoprivredi i izvoznim subvencijama. Posljednja revizija nacrta izvještaja radne grupe
je izvršena u decembru 2010. Preostala je potpuna implementacija aktivnosti do
okončanja procesa pristupanja STO od strane nadležnih institucija – Ministarstva
spoljne trgovine i ekonomskih odnosa i ostalih nadležnih državnih i entitetskih
institucija. Pomenute aktivnosti su slijedeće: eliminisati sve diskriminirajuće mjere iz
domaćeg zakonodavstva; harmonizovati sistem poticaja u poljoprivredi s odredbama
STO sporazuma o poljoprivredi, i sl. U okviru Ministarstva spoljne trgovine i
ekonomskih odnosa se radi na uspostavljanju web-portala o uvozno-izvoznom režimu
CEFTA potpisnica.
18. U 2010. su potpisani veterinarski i fitosanitarni sporazumi sa Srbijom i Crnom
Gorom. U fazi potpisivanja su sporazumi s Makedonijom i Albanijom, koji su
usmjereni na omogućavanje izvoza i uvoza pod jednakim uslovima.
19. Carinska tarifa BiH je i u 2010. u potpunosti usklađena s Kombinovanom
nomenklaturom EU. Postupak za TIR je operativan, a BiH je pristupila Istanbulskoj
konvenciji o privremenom prijemu roba. U 2010. nije započelo izdavanje karneta
ATA26
. Usvojeni su Zakoni o pravima intelektualnog vlasništva (IPR).
20. Preporuke: Usvojiti Strategiju rasta izvoza BiH
26
Izdavanje karneta ATA otpočelo je u 2011. od strane Spoljnotrgovinske komore BiH.
32
Sistemski razvijati distribucione kanale (zajednička predstavništva firmi,
diplomatsko-konzularna mreža, predstavništva poslovnih i drugih asocijacija) na
inostranim tržištima, počevši od zemalja iz okvira trokuta Rim – Berlin – Beograd
na koje otpada većina izvoza roba bh. proizvođača;
Izmijeniti Zakon o PDV-u kojim bi se omogućilo skraćenje roka za povrat poreza
izvoznicima sa 30 na 15 dana;
Povećati garantni fond IGA-e i izmijeniti Zakon o IGA-i (dodijeliti mandat da može
za račun države izdavati garancije);
Jačati kapacitete bh. za promociju izvoza;
Unaprijediti aktivnosti VTK BiH na promociji izvoza (zajednička predstavništva
VTK i kompanija, )
Jačati kapacitete Odsjeka za unapređenja i promociju izvoza u MVTEO BiH.
IV.1.2.2. Javne finansije
21. Radi očuvanja makroekonomske stabilnosti, BiH je 2009. zaključila stand-by
aranžman sa MMF-om u iznosu od 1,2 milijarde EUR na period od tri godine.
Stand-by aranžman iznosi 600 procenata kvote BiH, odnosno oko 2,2 milijarde KM za
razdoblje od jula 2009. do juna 2012. Prve obaveze po osnovu servisiranja duga
proizašlog iz stand by aranžmana BiH očekuje u oktobru 2012, kada je dužna uplatiti
oko 22 miliona SDR.
22. Ukupan javni dug duga BiH (unutrašnji i vanjski) na 31.12.2010. iznosio je 9.451,4
miliona KM, od čega se na unutrašnji dug odnosilo 3.202,0 KM ili 34% a na vanjski
dug 6.249,4 KM ili 66%. Unutrašnji dug u BiH, čije je rješavanje u ingerenciji entiteta,
čini 34% ukupnog javnog duga u BiH, odnosno čini 28% javnog duga Federacije BiH i
42% javnog duga Republike Srpske. Unutrašnji dug se sastoji od opštih obaveza, stare
devizne štednje i ratnih potraživanja.
Stanje javnog duga u BiH na dan 31.12.2010. godine (u mil KM)
Kategorija Institucije
BiH FBiH RS DB Ukupno
Unutrašnji
dugx
1.585 1.568,2 48,8 3,202,0
Vanjski dug 27,8 4.068,1 2.142,2 11,3 6.249,4
Ukupno: 27,8 5.653,1 3.710,4 60,1 9.451,4 x Iznos unutrašnjeg duga obuhvata zakonom procjenjenu vrijednost
Izvor: Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine
23. Stanje javnog vanjskog duga na kraju 2010. bilježi rast od preko milijardu KM ili
21% u odnosu na 2009. Prema podacima Ministarstva financija i trezora BiH, stanje
ukupnog javnog vanjskog duga BiH na kraju 2010. iznosilo je oko 6,1 milijardu KM.
Do rasta je došlo prvenstveno zahvaljujući novim zaduženjima kod MMF. Naime,
33
krajem marta i početkom juna 2010, BiH su u doznačena sredstva u iznosu od 282
miliona KM, odnosno druga i treća tranša u okviru stand-by aranžmana s MMF-om. U
četvrtom kvartalu 2010, BiH je doznačena i četvrta tranša u iznosu od preko 93 miliona
KM. Na sljedećem je grafu, predstavljeno kretanje javnog vanjskog duga, njegovog
udjela u BDP-u i servisiranje za period 2002-2010. Udio aktualnog iznosa javnog
vanjskog duga u procijenjenom BDP-u za 2010. iznosi 25% BDP izračunatog prema
proizvodnom metodu, odnosno 21% BDP prema rashodnom metodu.
Grafik 9: Stanje javnog vanjskog duga, udio u BDP i servisiranje, 2002-2010.
Izvor: MFiT BiH, BHAS, projekcije DEP-a za 2010.
24. Nastavljen je u 2010. trend porasta vanjskog duga zaduživanjem kod većine
kreditora. Pored porasta zaduženja kod MMF-a od 98,6% u odnosu na 2009. došlo i do
porasta zaduženja kod Svjetske banke, EBRD-a i EIB-a.
25. Najznačajniji udio u javnom vanjskom dugu zauzimaju obaveze prema Svjetskoj
banci, na koje otpada 39,1% ukupnog duga. Kao ostali vodeći kreditori izdvajaju se
Pariški klub kreditora s učešćem od 13,6%, zatim MMF s 12,6%, Londonski klub
kreditora s 9,8%, EIB s 8,5% te EBRD sa 6,9%.
26. Glede servisiranje javnog duga BiH, u 2010. je na servisiranje utrošeno oko 300
miliona KM.
34
Grafik 10: Stanje i struktura javnog vanjskog duga BiH, 2002-2010.
Izvor: Ministarstvo finansija i trezora BiH
27. Konsolidirani budžet BiH u 2010. bilježi deficit od preko 753 miliona KM ili 2,6%
BDP-a.27
Time je zadovoljen i jedan od kriterija stand-by aranžmana s MMF-om, kojim
se budžetski deficit BiH ograničava na 4,5% BDP-a28
. Na grafu se prikazuje pregled
prihoda i rashoda i saldo konsolidiranog budžeta BiH za posljednjih šest godina.
Grafik 11: Godišnji konsolidovani podaci za BiH 2005-2010. (u % BDP-a)
Izvor: Direkcija za ekonomsko planiranje, Centralna banka BiH, UIO BiH - Odjeljenje za makroekonomsku analizu
27
BDP prema rashodovnom pristupu – procjena DEP-a 28
International Monetary Fund: Stand-By Arrangement with Bosnia and Herzegovina
35
28. U strukturi prihoda konsolidiranog budžeta BiH u 2010. najveće učešće imaju
porezni prihodi (52,3%). Prednjače prihodi od indirektnih poreza s učešćem od 44,3%
u ukupnim prihodima. Od ostalih značajnijih prihoda, izdvajaju se doprinosi za
socijalno s učešćem od 35% u ukupnim prihodima.
29. Ukupni javni rashodi bilježe rast od 6,7%, a ukupni javni prihodi za 2,7%. Poreski
prihodi bilježe rast od 6,8%, prvenstveno zahvaljujući rastu prihoda od poreza na robe i
usluge naplaćene u međunarodnoj razmjeni. Javne rashode karakteriše pad izdvajanja za
naknade zaposlenima od 1,5% i blagi pad izdvajanja za korištenje roba i usluga od
0,7%.
30. Socijalna davanja predstavljaju najveći izdatak u strukturi javnih rashoda. Slijede
ih izdvajanja za naknade zaposlenima i nabavke roba i usluga. U domenu javnih rashoda
u okviru Strategije razvoja BiH, predviđena je mjera relativnog smanjenja javnih
rashoda, posebno tekuće javne potrošnje. Ipak, u odnosu na 2009, deficit je 2010. niži
za 29,3%.
31. U 2010. nije ostvarena značajnija alokacija sredstava za investicije i podizanje
konkurentnosti bh. ekonomije, što bi trebalo doprinijeti ublažavanju negativnih
efekata ekonomske krize. Obzirom da plate i socijalna davanja čine većinu rashoda,
glavne mjere redukcije rashoda se odnose na smanjenje plata na svim nivoima vlasti i
preduzimanje sveobuhvatnih strukturnih reformi, posebno onih koje se odnose na
socijalna davanja, s ciljem unapređenja održivosti javnih finansija29
. Na sljedećem grafu
je predstavljena struktura javnih rashoda u BiH zasnovana na ekonomskoj klasifikaciji
za 2009.
Grafik 12: Struktura javnih rashoda u Bosni i Hercegovini u 2010. godini
29
Ekonomski i fiskalni program BiH za period 2010-2012.
36
Izvori: www.cbbh.ba, www.bhas.ba, www.dep.gov.ba
32. U sklopu ukupnih javnih rashoda u BiH najviše se izdvaja za socijalna davanja,
naknade zaposlenima i korištenje roba i usluga. Izdaci za navedene stavke čine skoro
85% ukupnih javnih rashoda. Ostatak čine kapitalni rashodi, izdvajanja za ostale
rashode, subvencije i kamate.
33. Javni rashodi su u razdoblju 2006.-09. rasli za 42%, dok je BDP rastao za 31%. Potrebno je naglasiti značajan rast socijalnih davanja u BiH (62,7%), posebice njihovu
strukturu. Naime, davanja za boračku populaciju, koja nisu usmjerena na
najsiromašnije, zauzimaju neproporcionalan udio u javnim davanjima, pri čemu su ti
odlivi izraženi kao procenat BDP-a, šest puta veći nego u susjednoj Hrvatskoj. S druge
strane, programi socijalne skrbi i dječije zaštite, za razliku od toga, su nedovoljno
finansirani. 30
U aprilu 2010. Svjetska banka je odobrila BiH kredit za razvojne politike,
koji je, između ostalog, povezan sa pretvaranjem postojećeg sistema socijalnih
beneficija, zasnovanog prvenstveno na pravima, u sistem koji će sve više biti zasnovan
na potrebama.
Tabela 4: Dinamika kretanja javnih rashoda u BiH (ekonomska klasifikacija)
2006.
-
2009. Rashodi
Korištenje
robe i
usluga
Kompenzacija
zaposlenih Kamate Subvencije
Socijalna
davanja
Ostali
rashodi
Kapitalni
rashodi
BiH 42,0% 25,3% 41,9% 14,7% 34,9% 62,7% 7,0% 52,8% Izvori: www.cbbh.ba, www.bhas.ba, www.dep.gov.ba
34. Javni rashodi u BiH nemaju razvojnu funkciju. Više od njihove polovine su vrste
koje samo marginalno doprinose privrednom rastu. Ipak, treba navesti da je u periodu
2006–2009. došlo do pada udjela izdataka za međufaznu potrošnju u ukupnim javnim
rashodima i BDP-u, što prikazuje sljedeći graf.
30
„Bosnia and Herzegovina: Addressing Fiscal Challenges and Enhancing Growth Prospects - A Public Expenditure
and Institutional Review“, World Bank, 2006, str. 23.
37
Grafik 13: Promjena u strukturi javnih rashoda BiH u periodu 2006 - 2009. (ekonomska klasifikacija –
izraženo u %)
Izvori: www.cbbh.ba, www.bhas.ba, www.dep.gov.ba
35. U 2010. je došlo stabilizacije i rasta prihoda od indirektnih poreza. Prihodi od
indirektnih poreza u velikoj mjeri zavise od kretanja u vanjskoj trgovini. Rast uvoza od
10% u 2010. doveo je i do rasta prihoda od indirektnih poreza. Uzroci takvog stanja i
kretanja u oblasti indirektnih poreza nalaze se u njihovoj ukupnoj strukturi, gdje porez
na dodanu vrijednost učestvuje s preko 60%. U strukturi PDV-a, PDV obračunat na
uvoz u učestvuje s preko 70%. Zajedno s prihodima od carina, uvozni PDV generiše
preko 50% ukupnih prihoda od indirektnih poreza. Rast međunarodne razmjene u 2010.
doveo je do rasta prihoda od uvoznog PDV-a, što se automatski reflektovalo na ukupne
prihode od indirektnih poreza. Tako je u 2010. prikupljeno 4,7 milijardi KM prihoda od
indirektnih poreza, što u odnosu 2009. predstavlja rast od 292 miliona KM ili 6,6%.
Najveći rast prihoda od indirektnih poreza u 2010. zabilježen je u četvrtom kvartalu,
kada je u odnosu na 2009. evidentiran rast od 7,8%. Tabela, koja je priložena ispod, daje
uvid u kretanje prihoda od indirektnih poreza za posljednjih šest godina.
Tabela 5: Prikupljeni indirektni porezi u periodu 2005-2010.
u milionima KM 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.
PDV 1.812 2.354 2.715 3.135 2.842 2.945
Carine 616 557 655 651 247 302
Akcize 798 861 917 937 997 1.172
Putarine 177 177 187 189 250 307
Ukupni prihodi od indirektnih poreza
3.402 3.950 4.474 4.912 4.336 4.726
Izvor: Uprava za indirektno oporezivanje BiH
36. Prihodi od direktnih poreza imaju pozitivan trend u 2010. Na nivou BiH bilježe rast
od 1,4%. Ukupni direktni porezi, prikupljeni u entitetskim poreznim upravama u
periodu januar-decembar 2010. iznose 864,1 miliona KM, što je za 1,4% više u odnosu
38
na 2009. Na nivou FBiH prikupljeno je 523,7 miliona KM direktnih poreza, dok je taj
iznos za RS 340,3 miliona KM. Kretanja prihoda od direktnih poreza, kao i doprinosa i
ostalih prihoda su predstavljena u sljedećoj tabeli.
Tabela 6: Prihodi od direktnih poreza, ostalih taksi, kazni i naknada i doprinosa u 2009. i 2010. godini (u
milionima KM)
Naziv prihoda
FBiH RS
2009 2010 % 2009 2010 %
Direktni porezi 504.9 523.7 3.7% 347.1 340.3 -2.0%
Porez na dohodak 258.5 266.2 3.0% 128.2 133.0 3.8%
Porez na dobit 159.9 186.1 16.3% 137.7 120.2 -12.7%
Porezi građana 83.0 68.2 -
17.9% 50.7 51.7 2.0%
Ostali porezi 3.4 3.2 -3.5% 30.6 35.4 15.8%
Ostale takse, kazne i
naknade 317.2 342.8 8.1% 270.6 272.2 0.6%
Doprinosi 2,395.9 2,570.6 7.3% 1,175.2 1,182.8 0.7%
PIO 1,344.5 1,447.4 7.7% 628.3 631.8 0.6%
Zdravstvo 942.3 1,008.5 7.0% 474.3 476.3 0.4%
Nezaposleni 109.1 114.7 5.1% 24.3 24.3 0.1%
Dječija zaštita - - - 47.2 47.8 1.1%
Zapošljavanje invalida - - - 1.0 2.6 -
Ukupno
(direktni porezi +
ostale takse, kazne i
naknade + doprinosi)
3,217.9 3,437.1 6.8% 1,792.9 1,795.3 0.1%
Izvor: Poreska uprava RS i Porezna uprava FBiH
37. U FBiH je u 2010. u odnosu na 2009. zabilježen rast prihoda od direktnih poreza
od 3,7%, a u RS pad od 2%. U okviru direktnih poreza, prihodi po osnovu poreza
građana i ostalih poreza u FBiH bilježe pad od 17,9%, odnosno 3,5%. Prihodi od poreza
na platu su rasli za 3%, a prihodi od poreza na dobit za 16,3%. U RS je evidentiran pad
prihoda po osnovu poreza na dobit od 12,7%, dok su prihodi od poreza na platu, poreza
građana i ostalih poreza rasli za 3,8%, 2% i 15,8%. Prikupljeni doprinosi u FBiH za
period januar-decembar 2010. u odnosu na 2009. bilježe rast od 7,3%. Na drugoj strani,
prikupljeni doprinosi u RS u 2010. takođe bilježe rast od 0,7% u odnosu na 2009.
38. Pored nedostatka fiskalne koordinacije i relevantnih institucionalnih kapaciteta
BiH karakterizira i nepostojanje obavezujućih fiskalnih pravila. U cilju rješavanja
tih problema, BiH je krajem 2008. uspostavila Fiskalno vijeće, kao koordinaciono tijelo
za pitanja fiskalne politike. Jedan od zadataka Vijeća je pružanje doprinosa očuvanju
makroekonomske stabilnosti i postizanju razvojnih ciljeva. Pored toga, Vijeće definira
ciljeve fiskalne politike BiH i određuje granice rashoda na godišnjem i višegodišnjem
39
planu. Time je zadatak Vijeća i određivanje granica deficita budžeta i smanjenje
fiskalne neravnoteže.
39. Fiskalno vijeće nije usvojilo globalni fiskalni okvir za period 2011-13. u okviru
rokova propisanih zakonom. To odražava nedostatak konsenzusa između entiteta i
države o ekonomskoj i fiskalnoj politici. Stoga nema napretka u razvoju mehanizama
fiskalnog nadzora,31
kao ni napretka u uspostavi tijela kao što je ono za državnu
pomoć.32
40. Reforma javnih finansija se provodi na svim razinama vlasti u BiH od 2005. Ima za
cilj harmonizaciju budžetskih kalendara, uvođenje srednjoročnog budžetskog planiranja
i bolju povezanost alokacije budžetskih sredstava s prioritetnim politikama vlada.
Rezultati reforme ogledaju se u postignutoj harmonizaciji kalendara i procedura
budžetskog planiranja te uvođenju srednjoročnog budžetskog planiranja, što se postiže
kroz izradu dokumenata okvirnog budžeta za srednjoročno razdoblje.
41. Proces harmonizacije indirektnog oporezivanja s pravnim okvirom i minimalnim
standardima u EU nastavlja se u 2010. prema planiranoj dinamici. U toku 2009.
donesen je novi Zakon o akcizama u BiH, kojim se uvode EU standardi glede
propisivanja jedinstvenih definicija akciznih proizvoda (s referencom na Kombiniranu
nomenklaturu), procedura držanja i postupanja s akciznim proizvodima i strukture i
visine stopa akciza. Određena usklađivanja u segmentu oporezivanja PDV-om u BiH sa
pravnim okvirom u EU, iako planirana u 2009, pod stalnim pritiskom derogiranja
postojećih elemenata politike PDV-a (širi opseg nulte stope i oslobađanja, diferencirane
stope) su odložena za naredno razdoblje. Tokom 2009. takođe je implementirano
nekoliko pojednostavljenih carinskih procedura kojim se olakšava i ubrzava izvozno
carinjenje i rasterećuju firme-izvoznice. U narednom razdoblju očekuje se dalja
implementacija SSP u skladu sa predviđenom dinamikom i implementacija konvencije
TIR.
42. BiH se suočava i sa brojnim nedostacima u domenu statistike javnih finansija i
ekonomije u cjelini što značajno otežava analizu javnih finansija. Kao primjer može
se navesti činjenica da se veličina javnih rashoda iskazana u BDP-u značajno razlikuje u
zavisnosti od toga da li je BDP obračunat prema proizvodnom ili rashodnom pristupu.
Pored toga, na nivou Bosne i Hercegovine ne postoje konsolidovani i koherentni podaci
o rashodima vlade po funkcijama zasnovani na COFOG klasifikaciji.
43. BiH treba nastaviti s provođenjem mjera restriktivne fiskalne politike i smanjenja
javne potrošnje u cilju unapređenja fiskalne pozicije. Poseban izazov u tom domenu
predstavljaju i uslovi koji u sklopu trogodišnjeg stand-by aranžmana s MMF-om stoje
pred BiH.
31
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. ”, Brisel, 9.11.2010. godine, str. 28-29,
preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 32
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 9.11.2010, str. 37, preuzeto sa
www.dei.gov.ba, 22.06.2011.
40
44. Novim Zakonom o akcizama je povećana stopa putarine, kao posebna vrste akcize
na energente s namjenskim karakterom potrošnje. Time se ukupna stopa akcize na
naftne derivate značajno približila minimalnoj stopi u EU.
45. Uvođenjem posebne akcize na cigarete BiH je prešla na primjenu složene stope
akcize kod oporezivanja cigareta. Zakonom je predviđena dinamika kontinuiranog
usklađivanja stopa posebne akcize na cigarete na godišnjoj razini kako bi se minimalni
iznos akcize na cigarete, koji je trenutno na snazi u EU, dostigao do 2015. Strategija
postepenog usklađivanja stopa akcize s minimalnom stopom u EU trebala bi doprinijeti
da se zacrtani standardi EU postignu bez većih negativnih makroekonomskih
implikacija na opšti nivo cijena i funkcionisanje tržišta.
46. Proces privatizacije državnog udjela u vlasništvu nekih strateških,
najprofitabilnijih preduzeća u 2010. nije otpočeo. Posebice, proces privatizacije u
oblasti telekomunikacije i energetike je odložen do daljnjeg. Evidentno je i kašnjenje
velikih investicionih ulaganja u oblasti energetike po principu zajedničkih ulaganja sa
stranim partnerima.
47. U 2010. nije uspio prvi pokušaj pronalaženja stranog partnera, pa se očekuje
nastavak pronalaženja strateškog partnera 2011. i 2012. Vlada FBiH je 08.03.2010.
dala saglasnost za iznalaženje strateškog partnera s učešćem do 70% direktnih stranih
ulaganja za izgradnju TE Tuzla Blok 7 u iznosu od 1,15 milijardi KM i RiTE Kongora u
iznosu od 1,5 milijardi KM.
48. Preporuke
Izvršiti temeljitu analizu ekonomske efikasnosti javnih rashoda s detektiranjem
veličina proizvodnih i neproizvodnih javnih rashoda;
Donijeti zakone o zabrani zaduživanja države za tekuće javne rashode osim za
svrhu prebrođivanja tekuće likvidnosti (omogućiti javno zaduživanje samo za
financiranje investicijskih javnih rashoda);
Nastaviti reformu socijalnog sektora kako bi se socijalna davanja više vezala za
potrebe (a manje za stečena prava) i počela poprimati karakter socijalnih
investicija;
Nastaviti proces privatizacije državnog dijela kapitala
Razviti transparentni sistem procjene uticaja vladinih programa i aktivnosti koji bi
omogućili efektivnost i efikasnost njihove sprovedbe. Analizirati potrošnju sa
aspekta energetske efikasnosti i ekonomičnosti prostorija i voznog parka;
Potrebno je razmotriti mogućnosti osiguranja programa i mjera kontra cikličnosti
kroz izvršenje budžeta svih nivoa.
41
VI.1.2.3. Razvoj financijskih tržišta
49. Najrazvijeniji dio financijskog tržišta u BiH je bankarski sektor. Nebankarsko
financijsko tržište čini manji dio financijskog tržišta koji je tek na početku razvoja.
Aktiva bankarskog sektora je u 2009. činila 80% aktive financijskog sektora33
u BiH.
50. Koncem 2010. u BiH je poslovalo 29 banaka, od toga 19 u FBiH i 10 u RS34
. Većina
banaka je u privatnom stranom vlasništvu banaka i financijskih institucija iz eurozone.
Banke u stranom vlasništvu su u 2009. posjedovale više od 90% ukupne aktive u
bankarskom sistemu.
51. Koncentracija bankarskog sektora u 2010. je ostala na približno istom nivou kao u
2009. Pet najvećih banaka kontrolira 60% ukupne aktive bankarskog sektora.
52. Ponuda bankarskih usluga se svodi na komercijalno bankarstvo tj. davanju
kredita i prikupljanju depozita, dok druge bankarske usluge nisu razvijene.
Razvojno bankarstvo u BiH je u rudimentiranoj formi obzirom da postojeće razvojne
banke ne prikupljaju sredstva putem tržišta niti ih plasiraju u namjene za koje društvo
interes a komercijalne banke nemaju profitni motiv za takve vrste investicija.
53. Bh. bankarski sektor je ostvario negativan financijski rezultat u 2010. u iznosu od
122 miliona KM35
. Negativan financijski rezultat je uzrokovan padom prihoda po
kamatama i sličnih prihoda36
zbog slabe kreditne aktivnosti, pogoršanja kvalitete kredita
i povećanje dospjelih potraživanja. Pogoršanje kvalitete kredita utjecalo je, nadalje, na
povećanje troškova rezervi za opći kreditni rizik i potencijalne kreditne gubitke, koji su
dali najveći doprinos rastu ukupnih rashoda.
54. Iznos aktive banaka stagnira od 2008. Bilančna suma na kraju 2010. je iznosila 21,2
mlrd. KM i neznatno je bila veća (za 0,8% g/g), u odnosu na 2009, u kojoj je došlo do
smanjenja aktive za 0,5% g/g. Kod aktive je došlo do povećanja potraživanja i
zakonskih rezervi i pada inozemne aktive, što je u konačnici dovelo do neznatnog rasta
na godišnjoj razini. Na strani pasive je došlo do rasta depozita i kapitalnog računa, ali i
pada inozemne pasive.
55. Unatoč lošim financijskim pokazateljima, stopa adekvatnosti kapitala i dalje je
iznad zakonski propisanog minimuma (12%) i iznosi 16,2% za 2010. To upućuje da
je bankarski sektor dobro kapitaliziran37
.
33
Godišnje izvješće Agencija za osiguranje BiH – Statistika tržišta osiguranja u BiH, 2009. 34
Godišnja izvješća entitetskih agencija za bankarstvo za 2010. 35
Pokazatelji financijskih izvješća dobiveni su sumiranjem financijskih izvješća bankarskog sektora u FBiH i RS.
Znači, radi se o nekonsolidiranim veličinama za bh. bankarski sektor. Izvor: entitetske agencije za bankarstvo. 36
U računu dobiti i gubitka stavka „Prihodi od kamata i slični prihodi“ imaju najveće učešće u ukupnim prihodima
(71,1%). 37
Prema preporukama Basela I i Basela II, stopa adekvatnosti kapitala iznosi 8%.
42
56. Koncem 2010. ukupno prikupljeni depoziti na računima bh. banaka iznosili su 12,5
mlrd. KM i veći su u odnosu na prethodnu godinu za 3,6%. Najveći doprinos rastu
ukupnih depozita dali su depoziti stanovništva. Usprkos rastu nezaposlenosti, padu
zaposlenosti i skromnom godišnjem rastu neto plaća, stanovništvo je u 2010. bilo
sklonije štednji nego potrošnji38
. Kao mjera ekonomske politike, a u cilju povećanja
povjerenja u bankarski sektor, u 2010. je povećan maksimalni iznos osiguranog
depozita na 35 000 KM.
Grafik 14: Sektorska struktura depozita (u mil. KM)
Izvor: Centralna banka BiH
57. Za razliku od depozita stanovništva, depoziti nefinancijskih poduzeća su imali su
znatno sporiji trend rasta, dok su depoziti opće vlade39
zabilježili negativan trend
rasta. Depoziti stanovništva, nefinancijskih poduzeća i opće vlade čine 93,0% ukupno
prikupljenih depozita.
58. Ukupno plasirani krediti u 2010. su iznosili 14,5 mlrd. KM. U odnosu na 2009.
registrirano je povećanje ukupno danih kredita od 3,5%. Veći dio godine rast kredita bio
je negativnog predznaka, da bi u zadnjih pet mjeseci 2010. prešao u pozitivan rast40
.
59. Slabijem rastu ukupnih kredita doprinijeli su krediti sektoru stanovništva. Oni su
zabilježili minoran rast u odnosu na 2009. od svega 0,3%. Krediti plasirani sektoru
38
Pojam štednje sektora domaćinstava predstavlja razliku raspoloživog dohotka i potrošnje, te ga ne treba mješati sa
depozitima ovog sektora. Naime, depoziti su znatno uža kategorija i predstavljaju samo jedan od oblika u kojima je
moguće čuvati novčana sredstava. 39
Opću vladu čine centralna (bh. institucije, vlade entiteta i BD) i necentralna razina vlada (kantonalne i općinske
vlade, fondovi socijalne sigurnosti). 40
U skladu s novom regulativom Agencije za bankarstvo RS (Sl. Glasnik RS br.136/10), kojom je propisan novi
način knjigovodstvenog evidentiranja potraživanja klasificiranih u kategoriju «E», obračuna i knjigovodstvenog
evidentiranja kamate po nekvalitetnoj aktivi, te obračuna općih i posebnih rezerviranja, banke iz RS su u prosincu
2010. izvršile primjenu navedene regulative, prenosom navedenih pozicija iz vanbilančne evidencije u bilancu.
Ispravka se odrazila na strani aktive, na porast kredita u iznosu od 144 milijuna KM, porast dospjelih kamata u
iznosu od 36 milijuna KM, a na strani pasive na porast rezerviranja za kreditne gubitke u iznosu od 180 milijuna
KM u okviru računa kapitala. Vjerojatno da ovih promjena nije bilo, rast ukupnih kredita bio bi manji. Izvor: CB
BiH.
43
nefinancijskih poduzeća su zabilježili jači godišnji rast od kredita stanovništvu (5,4%
g/g). Krediti dati ovim dvama sektorima čine 96,2% ukupno plasiranih kredita banaka.
Grafik 15: Sektorska struktura kredita i godišnje stope rasta
Izvor: Centralna banka BiH
60. Do kraja 2010. ukupno je plasirano 688,8 mil. KM mikrokredita, što je više nego
skromno u poređenju s veličinom bankarskih kredita. Cijena ovih kredita je znatno
veća od bankarskih kredita, ali su uvjeti kreditiranja blaži, što vodi lošijoj kvaliteti
kreditnog portfolija.
61. U 2010. je došlo do pada ukupne ponderirane prosječne efektivne kamatne stope
na kredite u odnosu na 2009. Također je došlo do pada ukupne ponderirane prosječne
efektivne dugoročne i kratkoročne kamatne stope, dok je ukupna ponderirana prosječna
efektivna kamatna stopa na depozite zabilježila manji rast41
.
41
Ukupna ponderirana efektivna kamatna stopa na plasirane kredite za cijelu BiH (kao i kratkoročna i dugoročna
EKS za BiH) dobivena je ponderiranjem ukupne efektivne kamatne stope na kredite za RS i ukupne efektivne
kamatne stope na kredite u FBiH. Kao ponderi su korištena učešća ukupnih plasmana u FBiH i ukupnih plasmana u
RS u ukupnim plasmanima u BiH. Ukupna ponderirana efektivna kamatna stopa na depozite u BiH dobivena je
ponderiranjem ukupne efektivne kamatne stope na depozite u RS i iste u FBiH. Kao ponderi su korišteni udjeli
depozita u RS i FBiH u ukupnim depozitima u BiH. Podaci o iznosu plasmana, depozita i kamatnih stopa po
entitetima dobiveni su od entitetskih agencija za bankarstvo.
44
Grafik 16: Kretanje EKS na kredite i depozite
Izvor: Entitetske agencije za bankarstvo
62. U 2010. je počeo s radom Stalni komitet za financijsku stabilnost42
. U sastavu
Komiteta su guverner CBBiH, državni i entitetski ministri financija, direktori entitetskih
agencija za bankarstvo i direktor Agencije za osiguranje depozita u BiH. Stalni komitet
za financijsku stabilnost osnovan je odlukom Fiskalnog vijeća BiH kako bi se
ispoštovale obveze iz pisma namjere s MMF-om.
63. Cilj Strategije za uvođenje “Međunarodnog sporazuma o mjerenju kapitala i
standardima kapitala – Basel II“ je da preporuke Basela II43
budu kroz tri faze
potpuno implementirane u poslovnoj praksi banaka u razdoblju 2009–2018.
Agencija za bankarstvo FBiH je 2008. usvojila Strategiju za uvođenje, a Agencija za
bankarstvo RS je to isto učinila u veljači 2009.
64. Kvaliteta upravljanja rizicima vezanih za pranje novca i financiranje terorizma je
u 2010. bila na zadovoljavajućoj razini, iako je u FBiH poprimila opadajući trend. U svom poslovanju banke moraju poštivati i Zakon o sprečavanju pranja novca i
financiranja terorizma u BiH, koji je stupio na snagu 2009. Iako su kontrola i
upravljanje rizicima vezanih za pranje novca i financiranje terorizma bili na
zadovoljavajućoj razini, i dalje je potrebno raditi na efikasnijem nadzoru i kontroli
transakcija i klijenata.
65. Sarajevska i Banjalučka berza su u 2010. ostvarile blagi pad prometa i ukupne
kapitalizacije u odnosu na 2009. Kao posljedica globalnih i nacionalnih ekonomskih
tokova nastavila se u 2010. stagnacija s čestim oscilacijama berzanskih indeksa, padom
prometa i kapitalizacije.
42
CBBiH, http://cbbh.ba/index.php?id=724&lang=bs. 43
Basel II uvodi nove metode adekvatnosti kapitala koje bolje odražavaju rizik kojem se banke suočavaju.
45
Grafik 17: Tržišna kapitalizacija u milionima USD u SEE regionu u 2010. godini
Izvor: FEAS (Federation of Euro-Asian Stock Exchanges)
66. Koncem decembra 2010. ukupna tržišna kapitalizacija Sarajevske i Banjalučke
berze (SASE i BLSE) je iznosila 10,94 milijardi KM, što je minimalan rast od 0,25%
u poređenju s iznosom kapitalizacije na kraju decembra 2009, dok u odnosu na kraj
decembra 2008. bilježi minimalan pad iznosi 4,8%.
Grafik 18: Ukupna tržišna kapitalizacija u BiH na kraju 2010. godine
Izvor : SASE i BLSE
67. Vrijednosti kapitalizacije na Sarajevskoj berzi (SASE) u decembru 2010. u odnosu
na vrijednost kapitalizacije decembra 2009. bilježi minimalan pad od 0,73%. Kapitalizacija na Banjalučkoj berzi (BLSE) u decembru 2010. bilježi pad od 0,65% u
poređenju s vrijednosti kapitalizacije u decembru 2009.
68. Ukupno ostvareni promet u 2010. na obje berze (Sarajevska i Banjalučka) u
odnosu na promet 2009. je manji za 28,4% dok je u odnosu na promet u 2008. manji
za 62,1%. Ukupan ostvareni promet u 2010. na Sarajevskoj berzi (SASE) u odnosu na
46
ukupan promet u 2009. bilježi pad od 50,4% dok u odnosu na ukupan promet u 2008.
bilježi pad od 77,2%. Ukupno ostvareni promet u 2010. na Banjalučkoj berzi (BLSE) u
odnosu na ukupan promet u 2009. bilježi minimalan pad od 1,3 % dok u odnosu na
ukupan promet u 2008. bilježi pad 35,9%.
Grafik 19: Promet na bh. tržištu vrijednosnih papira u 2010. godini
Izvor: SASE i BLSE
69. Republika Srpska je u skorije vrijeme otpočela s emisijom javnih obveznica, koje
nisu naišle na velik odjek na tržištu. Krajem februara 2008. emitirala je entitetske
obveznice za izmirenje duga po staroj deviznoj štednji, a junu 2008. obveznice ratne
štete u iznosu od 40,7 miliona KM. Zbog niske kamatne stope i dugog grejs perioda
obveznice su se pokazale nezanimljivim tržištu. U julu 2009, da bi podstakla trgovinu
obveznicama, Vlada RS je donijela Uredbu kojom se omogućava izmirenje poreskih
obaveza firmi obveznicama (praktično omogućeno izmirenje duga s 40%-60%
nominalne vrijednosti obveznica44
).
70. Brčko distrikt je 16.06.2009. emitovao vlastite obveznice.
71. Vlada FBiH je 08.09.2009. donijela Odluku o emisiji obveznica po osnovu ratnih
potraživanja u ukupnoj vrijednosti od 500 miliona KM, u pet serija s prvim rokom
dospijeća za 14 godina odnosno krajnjim rokom dospijeća do 2023, uz kamatnu stopu
2,5%.
72. U Republici Srpskoj su se emitirale municipalne obveznice od 2008. Pet jedinica
lokalne samouprave (opštine) je emitovalo obveznice uz finansijsku pomoć Investiciono
razvojne banke RS, koja je obezbjedila njihovu likvidnost45
: Laktaši (2008.; 10 mil. KM
na 6 godina za izgradnju sportske dvorane), Banja Luka (2008.; 7 mil. KM na 3 godine za
izgradnju mosta preko Vrbasa), Opština Gradiška (2008.; 0,5 mil. KM i u 2009.; 2,2
miliona KM), Bijeljina (2009.; 11 mil. KM na 10 godina za izgradnju toplovodne mreže),
Bosanski Šamac (2009.; 4,58 mil. KM na 10 godina za “obezbjeđenje socijalnog mira i
isplatu svih obaveza“).
44
„Odnos države prema tržištu kapitala“Almir Mirica, Izvršni direktor Sarajevske berze. 45
svi kupci obveznica u primarnoj emisiji mogu u svakom trenutku da prodaju te obveznice.
47
73. U Republici Srpskoj je i 2010. nastavljena emisija municipalnih obveznica. Emisiju
su vršile: Opština Kneževo (5,6 miliona KM), Opština Gradiška (7 miliona KM) i
Opština Srbac (2,5 milion KM), Opština Brod (4 miliona KM), Opština Istočni Stari
Grad (0,5 miliona KM), Opština Lopare (0,4 miliona KM) i Opština Kotor Varoš (0,4
miliona KM).
74. Glavna prepreka izdavanju municipalnih obveznica u FBiH je otklonjena u 2010.
Donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o dugu, zaduživanju i
garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine (Sl. n. FBiH 44/10)46
stvoreni su uslovi
da se emituju općinske obveznice u Federaciji BiH.
75. Posebno značajan događaj za razvoj finansijskog tržišta je formiranje BATX
(Bosanski Traded Indeks). BATX je kao plod saradnje Sarajevske i Banjalučke berze,
odnosno zajedničkog bh. tržišta. U zadnji izmijenjeni sastav (20.12.2010.) ulaze: BH.
Telecom (23.85%), Bosnalijek (15.45%), Fabrika Duhana Sarajevo (12.70%), JP
Elektroprivreda BiH (17.64%), Nova Banka AD Banja Luka (5.24%), Telekom Srpske
(25,11%).
76. Početni datum listiranja BATX na Bečkoj berzi je bio 01.12.2009. Listiranju BATX
indeksa na Bečkoj berzi je prethodilo jednogodišnje praćenje rada od strane komiteta47
u
ispunjavanju kriterija. Poredeći vrijednost BATX ostvarenu vrijednost 01.12.2010. sa
vrijednošću koju je imao 31.12.2009. evidentiran je pad 13,7%, dok poredeći sa
listiranim zemljama iz regiona vidimo da je najveći rast ostvario Hrvatski index-
CROAX (Croatian Traded Index) od 3,6% a najveći pad je ostvario Srbijanski SRX
Serbian od 16,9%.
77. Listiranje BATX BiH indeksa na Austrijskoj (Wiener Boerse) je priznanje
razvijenosti, efikasnosti i sigurnosti u radu Sarajevske i Banjalučke berze kao i
vrijednosti firmi koje ulaze u sastav indeksa. Pozitivan efekat na bh. tržište kapitala
se ogleda kroz povećanje sigurnosti rada uz značajno povećanje likvidnosti dionica
kompanija koje ulaze u sastav indeksa.
46
http://www.parlamentfbih.gov.ba/bos/parlament/propisi/usvojeni.htm 47
Berzanski Index Management Team of the Exchange je pratio da li BATX ispunjava postavljenje kriterije.
48
Grafik 20: Uporedni prikaz vrijednosti Indeksa zemalja iz regiona Bosne i Hercegovine listiranih na Bečkoj
berzi u EUR (SRX-Srbija, CROX-Hrvatska, BTX-Bugarska, BATX-BiH)
Izvor: Wiener Boerze
78. Ostvareno je malo napretka u 2010. u stvaranju jedinstvenog ekonomskog
prostora za usluge osiguranja. Zakonodavstvo u ovoj oblasti je djelimično usklađeno s
acquis-em i među entitetima. FBiH je izmijenila i dopunila Zakon o posredovanju u
privatnom osiguranju i prelazne odredbe zakona o osiguravajućim društvima u oblasti
privatnog osiguranja. U Republici Srpskoj su usvojene izmjene i dopune zakonodavstva
o posredovanju u osiguranju i o osiguravajućim društvima. Ured Ombudsmena
Republike Srpske za osiguranje je operativan. U Federaciji Agencija za osiguranje u
skladu sa Zakonom o zaštiti potrošača djeluje kao Ombudsmen za osiguranje. Na
državnoj razini nije predviđen ured ombudsmena za osiguranje.48
79. Upravni odbor Državne agencije za osiguranje je usvojio odluku kojom se reguliše
način na koji entitetske agencije za nadzor osiguranja dostavljaju statističke
podatke. Provedbom odluke će se olakšati sastavljanje statističkih podataka o
osiguranju na državnom nivou.49
80. Provedba nadzora se umjereno poboljšala. To je dovelo do toga da je jedno
osiguravajuće društvo u Federaciji stavljeno pod privremenu upravu. Entitetske agencije
su povećale broj inspekcija na terenu i preporuka, te podnijele određen broj tužbi protiv
osiguravatelja. U Republici Srpskoj je ukinuta dozvola jednog društva.50
81. Ostvaren je mali napredak u oblasti lizinga u 2010. Usklađena su dva entitetska
zakona. No, i dalje ima razilaženja u provedbenom zakonodavstvu. Pružalac usluga
48
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. Godini”, Brisel, 9.11.2010, str. 40-1.
preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 49
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. Godini”, Brisel, 9.11.2010, str. 40-1.
preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 50
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. Godini”, Brisel, 9.11.2010, str. 40-1.
preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011.
49
leasinga registrovan u jednom entitetu mora osnovati filijalu u drugom da bi u njemu
pružao usluge. Razlike u propisima uzrokuju dodatne troškove za pružaoce usluga.51
82. Preporuke
Pripremiti analizu i program jačanja kreditnog rejtinga zemlje;
Razvijati ponudu drugih bankarskih proizvoda, sem tradicionalnog prikupljanja
depozita i plasiranja kredita;
Razvijati nebankarske sfere financijskog tržišta;
Razviti jedinstvenu platformu za reguliranje i nadzor nebankarskog i bankarskog
financijskog tržišta;
Podstaći velika javna preduzeća za izdavanje hartija od vrijednosti u finansiranju
velikih investicionih projekata;
Promovisati korištenje municipalnih obveznica kao izvora finansiranja projekata
lokalne zajednice;
Osigurati likvidnost tržišta obveznica u FBiH angažmanom Razvojne banke
FBiH, koja bi obezbjedila emisiju trezorskih zapisa ili obveznica FBiH na temelju
iskustva iz RS;
Izvršiti dokapitalizaciju berzi što je dijelom i učinjeno na Sarajevskoj berzi52
u
svrhu poboljšanja uslova poslovanja;
Stvarati uslove za aktiviranje finansijskih i investicijskih potencijala dijaspore;
Daljnja harmonizacija i usklađivanje sa svjetskim standardima pravne regulative
za trgovanje vrijednosnim papirima, a samim tim i harmonizacija između FBiH i
RS;
Izgradnja stimulativnog okvira za djelovanje neformalnih investitora i tako
unaprijediti obim neformalnog ulaganja i rizičnog kapitala za financiranje novih i
rastućih biznisa;
Pokrenuti fond rizičnog kapitala kojim bi se financirao transfer istraživanja i
razvoja u MSP sa visokim potencijalom;
Regulatorno osmisliti djelovanje garancijskih fondova i preusmjeriti vladine
kreditne programe u garancijske fondove.
51
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. Godini”, Brisel, 9.11.2010, str. 40-1.
preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 52
Istambulska berza, Takas banka Istambul i Centralni registar vrijednosnih papira Republike Turske su kupile
dionice Sarajevske berze u iznosu od 420.000 KM.
50
VI.2. Konkurentnost
IV.2.1. Uvod
Konkurentnost je temeljni izazov bh. ekonomije, najmanje konkurentne europske ekonomije. Sa
zemljama Jugoistočne Europe čini najmanje konkurentnu europsku regiju. Od tranzicijskih
zemalja samo su Tadžikistan i Kirgistan manje konkurentni od BiH.53
Smanjenje inventivnosti u BiH se opaža od 2003. Tijekom prve trećine protekle dekade postojalo
je povećanje inventivnosti, dok se u njenoj zadnjoj trećini jasno ispoljava smanjenje. Broj
izvoznih proizvoda od 2007. se stalno smanjuje.
S ulaganjima u istraživanja i razvoj od 0.03 % bruto domaćeg proizvoda, sa 197 istraživača na
milion stanovnika i s oko 70 patenata godišnje, BiH ne može povećati udio visokotehnoloških
proizvoda u izvozu, pa tako ni svoj udio od 0.03 % u svjetskom izvozu visokotehnoloških
proizvoda54
.
Broj istraživača i tehničara na milijun stanovnika u BiH u 2007. je manji od EU prosjeka za 14.9
puta (istraživači) i 15.5 puta (tehničari). Izvoz visoke tehnologije per capita iz BiH iznosi 20 US$
per capita (2009.) dok EU prosjek iznosi 1028 US$.
Glavni bh. izvozni sektori imaju udijele u globalnom izvozu 0.15-0.75 %. Zauzimaju od 23.
(aluminij) do 53. (metalne konstrukcije od željeza i čelika) mjesta na globalnoj listi izvoznih
sektora. Od europskih zemalja manje razvijene lance vrijednosti imaju samo Srbija i Albanija.55
Turizam ostvaruje preko polovice priliva sektora usluga BiH. Za njegov daljnji razvoj je nužno
povećati njegovu konkurentnost. Od europskih zemalja jedino je Moldova manje konkurentna.56
BiH treba mapirati klastere i lance vrijednosti, razviti njihove trening centre i poduprijeti
inovativne aktivnosti 40 glavnih izvoznih proizvoda. Ulaganja u istraživanja i razvoj treba
povećati na minimalno 1% budžeta.
Prema lakoći poslovanja BiH ima iza sebe Kosovo i Ukrajinu od europskih zemalja te još Rusiju,
Tadžikistan i Uzbekistan od tranzicijskih zemalja.57
BiH je potrebno 10 godina izvrsnih ekonomskih politika, prije svega poreznih da bi dostigla
razinu najmanje konkurentnih zemalja članica EU i tako ispunila ekonomski kriterij za EU
članstvo.
53
World Economic Forum (WEF) (2011) Global Competitiveness Report 2011–2012. Geneva: WEF. 54
World Bank (2011) World Development Indicators, online baza podataka, pristupljeno 15. kolovoza. 55
World Economic Forum (WEF) (2011), Global Competitiveness Report 2011–2012. Geneva: WEF. 56
World Economic Forum (WEF) (2011) Travel & Tourism Competitiveness Report 2011. Geneva: WEF. 57
World Bank (2010) Doing Business 2011 – Making a Difference for Entrepreneurs. Washington, D.C.: World
Bank.
51
Razviti konkurentnu prednost zemlje nije jednostavno. Konkurentnost zahtjeva strategije
zasnovane na znanju, temeljito poznavanje potrošača, saradnju među firmama, vanjsku
orijentaciju i pozitivan konstruktivan odnos između vlada i privatnog sektora. Riječima razvojne
ekonomije, brzo rastuće države su one koje su u stanju da poduzmu rapidne strukturne
transformacije od nisko produktivnih („tradicionalnih”) prema visoko produktivnim
(„modernim”) aktivnostima. Ove moderne aktivnosti su uglavnom trgovački proizvodi, i unutar
te kategorije uglavnom industrijski proizvodi. Odnosno siromašne zemlje postaju bogate tako što
proizvode ono što proizvode bogate zemlje.58
Međutim, preduslov za ovakvu vrstu napretka jesu
i institucije a posebno one koje definišu vlasnička prava, sprovode izvršenje ugovora, pomažu u
prevazilaženju jaza između kupaca i prodavaca na međunarodnom tržištu59
i u BiH je potrebno
ojačati ove institucije.
VI.2.2. Benchmark indikatori60
83. Vanjska i unutrašnja konkurentnost ekonomije jedne države se odnosi na mogućnost
društva da obezbijedi građanima veći životni standard na održivoj bazi kao i da
obezbijedi dostupnost radnih mjesta, a sve zasnovano na okvirima institucija i politika
koje podržavaju kontinuiran i održiv rast produktivnosti. Osnovni izazov bh. ekonomije
je nekonkurentnost. BiH spada među najmanje konkurentne evropske zemlje. Zajedno s
ostalim zemljama Jugoistočne Evrope čini najnekonkurentniji region Evrope. Pored
toga je evidentan i trend opadanja konkurentnosti bh. ekonomije od 2006. godine. Sliku
konkurentnosti bh. ekonomije predstavljaju definisani indikatori konkurentnosti ili
benčmark indikatori
84. Prema uporednim pokazateljima konkurentnosti BiH u odnosu na zemlje komparatore u
gotovo svim pokazateljima zaostajemo za prosjekom. Oblasti u kojima BiH ima
posebne poteškoće u oblasti konkurentnosti su dobijanje kredita, početak poslovanja,
zapošljavanje radnika, ukupna porezna stopa te registracija nekretnina, dobijanje
dozvola te opšti kvalitet infrastrukture. Uzroci ovakvog stanja su mnogobrojni a mi
ćemo u dijelu analize podrobnije razmotriti stanje i napredak u 2010. godini.
85. Smanjivanje jaza između BiH i prosjeka zemalja komparatora je uočeno u oblastima
visokog obrazovanja i obuke, plaćanja poreza
58
Rodrik, D. (2009). Growth after the crisis. Von Commission on Growth and Development:
http://www.growthcommission.org/storage/cgdev/documents/financial_crisis/rodrikafterthecrisis.pdf abgerufen
59
Svetska banka, Komisija za rast i razvoj, “The Growth Report Strategies for Sustained Growth and Inclusive
Development”, The International Bank for Reconstruction and Development / The World Bank 2008, str. 4, datuma
20.05. 2011 http://cgd.s3.amazonaws.com/GrowthReportComplete.pdf 60
Preliminarni benchmark indikatori predstavljaju BiH „udaljenost“ u odnosu na prosjek EU 4. Ovaj prosjek je
izjednačen s indeksom 100 i bh. vrijednost predstavlja udio u toj vrijednosti. Indeks 100 predstavlja “pokretni
prosjek“ odnosno prosjek EU 4 koji se posebno izračunava za svaku godinu.
52
86. BiH ulaže u istraživanja i razvoj61
daleko ispod bilo kojeg benčmarka. Njena ulaganja
iznose 0.03 % BDP62
. Primjerice, prosjek zemalja s visokim dohotkom je 2.33 % BDP,
zemalja članica OECD 2.31 %, svijeta 2.06 %, zemlja sa srednjim dohotkom 0.87 %,
zemalja s višim srednjim dohotkom 0.71 %, zemalja ekonomskih komparatora
(Švicarska, Austrija, Portugal, Grčka, Slovačka, Slovenija, Hrvatska i Makedonija) 2.27
%, susjednih tranzicijskih zemalja članica EU (Mađarska, Slovačka, Rumunija,
Bugarska) 0.60%.
87. S prosjekom od 57 tehničara i ekvivalentnog osoblja u oblasti istraživanja i
razvoja63
na milion stanovnika u razdoblju 2000-08. BiH zauzima 56. mjesto na
globalnoj ljestvici, koja obuhvata 76 zemalja svijeta. Broj tehničara i ekvivalentnog
osoblja se kreće od 5 (Lesoto) do 2312 (Švicarska). Prosjek za EU iznosi 1019,
globalnog prosjek iznosi 519, a prosjeka zemalja komparatora 424.
88. Dobijanje kredita je jedna od najlošijih tačaka konkurentske sposobnosti naših
kompanija sa samo 23% iste mogućnosti u odnosu na zemlje komparatore. Razloga za
ovakvu situaciju je puno. Prije svega politička situacija, odnosno stanje stalne napetosti,
što se opet odražava na kreditni rejting BiH, visoka koncetracija bankarskog sektora u
kombinaciji sa visokom bankocetričnošću finansijskog tržišta, nedovoljno razvijeno i
likvidno sekundarno tržište kapitala, te dugotrajno izvršenje ugovora.
89. Početak poslovanja i u 2010. predstavlja značajno polje zaostajanja naše privrede prema
zemljama komparatorima.
90. Ono što ohrabruje je da BiH prema pokazateljima sustiže EU4 u oblastima tehnološke
spremnosti, visokog obrazovanja i obuke. Međutim ishodi ovog napretka koji bi trebali
biti materijalizirani kroz povećanje inovacija, broja patenata pokazuju da reforme koje
smo uradili u ovim oblastima ne daju plodove, odnosno došlo je do povećanja broja
visokoobrazovnih ustanova i diplomanata, ali poboljšanje ishoda još uvijek nije
prepoznatljivo.
61
Ulaganja u istraživanja i razvoj su tekuća i kapitalna ulaganja (iz javnih i privatnih izvora) u kreativne aktivnosti
koja se sustavno poduzimaju radi povećanja znanja, koja uključuju i ona o čovjeku, društvu, kulturi i nove uporabe
znanja. Obuhvaćaju temeljna, primijenjena i eksperimentalna istraživanja 62
„No, nijedna statistička organizacija ne provodi stalno i sistematsko prikupljanje podataka o znanstveno-
tehnološkim aktivnostima“ (Technopolis (2011) Manual on Science, Technology and Innovation statistics in Bosnia
and Herzegovina - The European Unionʼs Europe Aid programme for Bosnia and Herzegovina, p. 96). Ističe se
nesistematičnost i diskontinuelost stoga što ipak postoje izvjesna istraživanja: Republički zavod za statistiku
Republike Srpske proveo anketu inovativne aktivnosti poduzeća za razdoblje 2008-10. 63
Tehničari u istraživanju i razvoju i ekvivalentno osoblje su djelatnici koji da bi obavljali svoje radne zadaće
moraju imati znanje i iskustvo u oblasti inženjerstva, fizike i biologije (tehničari) ili društvenih znanosti
(ekvivalentno osoblje).
53
Tabela 7: Konkurentnost
Cilj: Konkurentnost Bazna vrijednost indikatora je benchmark odnosno prosjek EU 4 = 100
Nivo Izvor 2007 2008 2009 2010
Preduzetničko okruženje* BiH 3 : 76 : 74
Mrežne industrije* BiH 3 : 81 : 84
Liberalizacija* BiH 3 : 81 : 81
Inovacije i Istraživanje i razvoj* BiH 3 : 72 : 74
Informaciono društvo* BiH 3 : 75 : 73
Opšti kvalitet infrastrukture BiH 3 : 66 59 54
Visoko obrazovanje i obuka BiH 3 76 72 85 85
Dostupnost naučnika i inženjera BiH 3 : 83 73 79
Inovacije BiH 3 : 74 74 84
Tehnološka spremnost BiH 3 69 66 72 80
Odljev mozgova BiH 3 : 88 72 80
Ukupna porezna stopa BiH 2 98 107 106 168
Zaštita investitora BiH 2 : : 84 83
Plaćanje poreza BiH 2 : : 79 94
Registracija nekretnina BiH 2 : : 39 40
Početak poslovanja BiH 2 : : 29 31
Dobijanje građevinskih dozvola BiH 2 : : 63 65
Prestanak poslovanja BiH 2 : : 104 106
Prekogranična trgovina BiH 2 : : 144 158
Izvršenje ugovora BiH 2 : : 36 44
Indeks rigidnosti zapošljavanja BiH 2 : : 85 83
54
Dobijanje kredita BiH 2 : : 23 26
Zapošljavanje radnika BiH 2 : : 71 73
*-dvogodišnji indikator
2-Svjetska banka-Doing Business (online baza podataka) 3-Svjetski ekonomski forum
IV.2.3. Analiza trendova
IV.2.3.1. Klasteri
91. Nazočnost razvijenih klastera u BiH se sve više poboljšava. Prema anketama
Svjetskog ekonomskog foruma, kojima se ustanovljuje, između ostaloga, nazočnost
razvijenih klastera, proistječe da su razvijeni klasteri u BiH prilično rasprostranjeni, da
se njihova rasprostranjenost povećala u 2010. u odnosu na 2009. te da je
rasprostranjenost razvijenih klastera u BiH veća nego kod zemalja komparatora, uz
izuzetak Slovačke.
Grafik 21: Stanje razvijenosti klastera, BiH i komparatori, 20010-09.
Izvor: WEF (2010, 2009)
92. BiH predstavlja izvoznika64
male tržišne moći. Bori se za tržišne pozicije u tržišnim
nišama u kojima njen tržišni udjel, prema stanju u 2010, iznosi 0.15-0.75 posto,
odnosno u apsolutnom iznosu kreće se u rasponu 80-300 milijuna US$.65
64
Nema empirijske valorizacije klastera u BiH, niti klaster politika, pa se u Izvješću konstruiraju statistički klasteri
utemeljeni na veličini vrijednosti izvoza. Kreatori politika obično mjere sektorsku i prostornu koncentraciju
poslovnih aktivnosti preko lokacijskog količnika, unatoč tome što količnici ne otkrivaju interakcije i razmjenu
između pojedinačnih firmi, što se može ustanoviti jedino putem intervjua i fokus grupa. 65
Jedan broj zemalja: Nizozemska (2.77%), Republika Koreja (2.64%), Španija (1.67%), Indija (1.60%), „ostale
azijske zemlje“ (1.56%), Saudijska Arabija (1.03%), Poljska (0.98%), Austrija (0.87%) ,Vijetnam (0.56%) i „ostale
zemlje svijeta“ (3.59%) još nisu izvijestile o stanju svoje vanjske trgovine u 2010. U zagradi su uobičajeni udjeli tih
zemalja odnosno grupa zemalja u globalnom izvozu. Stoga udjeli bh. sektora predstavljaju maksimalno moguće
udjele.
55
Grafik 22: Vodeći izvozni sektori bh. ekonomije, 2010-06. (u 000 KM)
0 100000 200000 300000 400000Aluminij - 7601
Dijelovi benzinskih motora (s
vjećice) - 8409
Dijelovi sjedala - 9401
Drvo obrađeno po dužini - 4407
Metalne konstrukcije od željeza i č
elika -7308Namještaj -
9403
Obuća s licem (g
ornjištem) od kože - 6
403
20102009200820072006
20102009200820072006
20102009200820072006
20102009200820072006
20102009200820072006
20102009200820072006
20102009200820072006
Izvor: Agencija za statistiku BiH
93. Udio izvoza bh. klastera u strukturi ukupnog bh. izvoza se kreće u rasponu 1.5-6.4
%, kako pokazuje grafik 23. Najveće udijele imaju klasteri sjedala (6.37%) i klaster
aluminija (6.0%).
Grafik 23: Udjeli klastera u bh. izvozu i globalnom izvozu, 2010.
Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database i Agencija za statistiku BiH
94. Među 129 zemalja izvoznika drveta obrađenog po dužini, BiH zauzima 29. mjesto
prema veličini vrijednosti izvoza. U 2010. BiH je smanjila tržišni udio s 0.56 % na
manje od 0.54 % globalnog tržišta. Izvoz iz BiH je porastao u 2010. za 2.9 %.
56
Grafik 24: Vodeći globalni izvoznici drveta obrađenog po dužini, 2010-09 (u mlrd US$)
Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database
Globalni izvoz drveta obrađenog po dužini je porastao za 5.8 % u 2010. u odnosu na
2009. Izvoz vodećih 28 zemalja je porastao u 2010. za 18.5 %. Među njima, izvoz je
najviše povećao Tajland: 56.0 %, a najviše smanjila Slovenija: -11.11%.
95. Među 130 izvoznika dijelova sjedala BiH zauzima 31. mjesto prema veličini vrijednosti
izvoza. U 2010. BiH je povećala tržišni udio s 0.57% na maksimalno 0.69%
globalnog tržišta. Izvoz iz BiH je porastao u 2010. za 23.8%.
Grafik 25: Vodeći globalni izvoznici dijelova sjedala, 2010-09. (u mlrd US$)
57
Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database
Globalni izvoz sjedala je porastao za 2.3% u 2010. u odnosu na 2009. Izvoz vodećih 30
zemalja je porastao u 2010. za 16.6 %. Među njima, najviše je porastao izvoz Meksika:
45.3%, a najviše se smanjio izvoz Italije: 4.2%.
96. Među 137 izvoznika namještaja BiH zauzima 42. mjesto prema veličini vrijednosti
izvoza. U 2010. BiH je povećala tržišni udio s 0.15% na maksimalno 0.18%
globalnog tržišta. Izvoz BiH je u 2010. porastao za 14.8%.
Grafik 26: Vodeći globalni izvoznici namještaja, 2010-09. (u mlrd US$)
Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database
Globalni izvoz namještaja je smanjio za 6.2% u 2010. u odnosu na 2009. Izvoz vodećih
41 zemlje je porastao za 5.0%. Među njima, najviše se povećao izvoz Ukrajine: 34.7 %, a
najviše smanjio izvoz Francuske: -19.6 %.
97. Među 100 izvoznika sirovog aluminija BiH zauzima 23. mjesto prema veličini
vrijednosti izvoza. BiH je povećala tržišni udio sa 0.62% na maksimalno 0.77%
globalnog tržišta. Izvoz iz BiH je porastao u 2010. za 50.4%.
58
Grafik 27: Vodeći globalni izvoznici sirovog aluminija, 2010-09. (u mlrd US$)
Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database
Globalni izvoz aluminija je porastao za 22.6% u 2010. u odnosu na 2009. Izvoz vodeće
22 zemlje je porastao u 2010. za 50.1%. Među njima, najviše je porastao izvoz Kine:
203.1%, a najmanje Omana: 14.1%. Neke zemlje su utrostručile izvoz (Kina), neke više
nego udvostručile (Italija, Belgija i Kazahstan) a neke povećale preko 1/2 (UK, Novi
Zeland, SAD, Njemačka, Švedska).
98. Među 131 izvoznika metalnih konstrukcija od željeza i čelika, BiH zauzima 53. mjesto
prema veličini vrijednosti izvoza. U 2010. BiH je povećala tržišni udio s 0.19% na
najviše 0.25%. Izvoz BiH se smanjio za 8.8%.
Grafik 28: Vodeći globalni izvoznici metalnih konstrukcija od željeza i čelika, 2010-09. (u mlrd US$)
Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database
Globalni izvoz metalnih konstrukcija od željeza i čelika se smanjio za 30.3% u 2010. u
odnosu na 2009. Izvoz vodeće 51 zemlje se smanjio u 2010. za 7.1%. Među njima
najviše se povećao izvoz Rusije: 44.8%, a najviše smanjio izvoz Tajlanda: - 72.5%.
59
99. Među 126 izvoznika dijelova benzinskih motora (svjećica) BiH zauzima 39. mjesto
prema veličini vrijednosti izvoza. U 2010. BiH je smanjila tržišni udio s 0.21% na ispod
0.17% globalnog tržišta. Izvoz iz BiH se smanjio u 2010. za 9.9%.
Grafik 29: Vodeći globalni izvoznici dijelova benzinskih motora, 2010-09. (u mlrd US$)
Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database
Globalni izvoz dijelova benzinskih motora se povećao za 12.7% u 2010. u odnosu na
2009. Izvoz vodećih 38 zemlja se povećao u 2010. za 28.1%. Među njima, najviše se
povećao izvoz Rumunije: 77.2%, a najviše smanjio izvoz Finske: -16.2%.
100. Među 126 izvoznika obuće s licem (gornjištem) od kože BiH zauzima 30. mjesto prema
veličini vrijednosti izvoza. U 2010. BiH je povećala tržišni udio sa 0.32 % na najviše
0.40%. Izvoz iz BiH se povećao u 2010. za 16.6%.
Grafik 30: Vodeći globalni izvoznici obuće s licem (gornjištem) od kože, 2010-09. (u mlrd US$)
Izvor: United Nations Commodity Trade Statistics Database
60
Globalni izvoz obuće s gornjištem od kože se smanjio za 8.0% u 2010. u odnosu na 2009.
Izvoz vodećih 29 zemlja se povećao u 2010. za 9.2%. Među njima, najviše se povećao
izvoz Indonezije: 44.3%, dok se najviše smanjio izvoz Maroka: -13.2%.
101. Sukladno 3C pristupu66
nužno je povezati klastere s (globalnim) lancima vrijednosti radi
povećanja kvalitete interakcije njihovim preusmjeravanjem s tuzemnih na inozemne
firme, čime se popravlja standard klastera (i konkurentnost ekonomije). Bh. lanci
vrijednosti se, u prosjeku, bolje razvijaju nego lanci vrijednosti zemalja komparatora (v.
grafik 31). U 2011. BiH je popravila skor s 3.0 na 3.1 i tako sa 106. dospjela na 105.
mjesto u konkurenciji 142 zemlje. Što se tiče komparatora, jedino je Rumunija
popravila svoju poziciju – sa skorom od 3.0 na 3.1. skočila je sa 110. na 103. mjesto.
Grafik 31: Lanci vrijednosti, zemlje komparatori, 2008-2010.
2.5
33.
54
2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010 2008 2009 2010
BiH Bugarska Mađarska Rumunija Slovačka
skor
Izvor: WEF, 2008-10
102. U oblasti sektora usluga posebnu pažnju zaslužuje turizam. Na njega otpada
polovica prihoda od izvoza usluga. Najveći prihod je ostvaren u 2008. kada je iznosio
826 miliona US$.
Tabela 8: Devizni priliv po osnovu sektora usluga i turizma, 2000-09. (u mln US$)
Usluge 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Ukupno 450 497 524 721 864 989 1,139 1,458 1,663 1,384
Turizam 233 265 288 377 481 519 607 729 826 684
% 0.52 0.53 0.55 0.52 0.56 0.52 0.53 0.50 0.50 0.49 Izvor: ITC calculations based on International Monetary Fund statistics.
103. Sektor turizma je još slabije analiziran nego prerađivački sektor, posebice glede
veličine njegovog neizravnog doprinosa BDP. No, široko je rašireno mišljenje da
sektor ima potencijal za rast i biti pokretač razvoja niza pratećih uslužnih djelatnosti,
66
3C znači: clusters-klasteri, chains-lanci, competitiveness-konkurentnost.
61
kao i povezivanje sa prehrambenim i poljoprivrednim sektorima u posebne klastere i
lance vrijednosti.
104. Preporuke za poboljšanje razvijenosti klastera, njihovog snažnijeg uključivanja u
globalne lance vrijednosti i jačanja konkurentnosti su:67
Ustanoviti portfolio klastera izradom studije identificiranja klastera i lanaca
vrijednosti primjenom top-down pristupa financiranjem studije mapiranja;
Uspostaviti program potpore uspostavi koordinacije klastera;
Utemeljiti trening centar/e za klastere;
Potpomoći inovativne aktivnosti i internacionalni marketing za 40 temeljnih
proizvoda klastera;
Participirati s ino razvojnim agencijama u uspostavi fondova riziko kapitala koji bi
financirali snažno rastuće firme koje se najbrže uklapaju u globalne lance
vrijednosti.
67
Detaljnije u OECD (2000) Enhancing the Competitiveness of SMEs through Innovation Proceedings of the
Bologna SME conference, 2000.
62
IV.2.3.2. Kompetentnost ljudskih resursa
1. Niska konkurentnost bh. ekonomije ima svoje korijene i u niskom obuhvatu
obrazovanjem, posebno u oblasti srednjeg i visokog obrazovanja, kao i u lošoj
obrazovnoj strukturi kadrova i obrazovnom sistemu koji ne priprema adekvatno
kadrove za moderno tržište rada. Svega 8.2% radnosposobnog stanovništva te 13.3%
radne snage ima više ili visoko obrazovanje.68
Sposobnost organizovanja proizvodnje na
temelju novog znanja, dizajna, novih tehničkih rješenja te novih proizvoda je ključ
razvoja kako kompanija tako i ekonomije kao cjeline.
2. Suočeni smo sa odlivom pameti, naročito mladih i obrazovanih ljudi, što značajno
umanjuje kvalitet ljudskih resursa u BiH. Sistematsko praćenje ovih pokazatelja ne
postoji. Postojeća istraživanja navode da je BiH napustilo 79% inženjera istraživača iz
oblasti tehničkih nauka, 81% magistara i 75% doktora nauka u periodu od 1995. do
2005. godine.69
Prema procjenama UNDP-a, između januara 1996. i marta 2001.
godine, BiH je napustilo 92.000 mladih ljudi.70
Istovremeno nekoliko različitih
istraživanja ukazuje da bi čak dvije trećine mladih napustilo BiH. Udio emigranata iz
BiH u SAD, sa tercijarnim obrazovanjem, je oko 35%71
, oko 25% u Skandinavskim
zemljama, dok je procenat emigranata iz BiH sa tercijarnim obrazovanjem najniži u
Sloveniji, Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj (do 5%).72
Emigracija iz BiH je najvećim
dijelom sastavljena od ekonomski najaktivnijeg stanovništva. Prosjek starosti naših
emigranata u SAD je oko 30 godina73
, u Evropi 41 godinu, a u zemljama bivše
Jugoslavije oko 38 godina.74
3. Razvoju poduzetničkih kompetencija nije dano dovoljno pažnje, te je treba razvijati
i kroz obrazovni sistem, počevši od osnovnog obrazovanja. Na razini države izrađena je
Strategija učenja o poduzetništvu u obrazovnim sistemima u Bosni i Hercegovini, koju
bi Vijeće ministara trebalo usvojiti nakon što na nju nadležne obrazovne vlasti daju
svoju suglasnost. Nedovoljna posvećenost razvoju poduzetničkih kompetencija se
odražava i na dobnu srtukturu rane poduzetničke aktivnosti.
68
Agencija za statistiku BiH (2010.) Anketa o radnoj snazi 2010. Sarajevo: Agencija za statistiku BiH. 69
Uvalić, Milica. 2005. ''Science, Technology and Economic Development in South Eastern Europe''. UNESCO.
Pg. 32-33. 70
UNDP, 2002. Human Development Report. 71
Podaci iz popisa stanovništva u SAD iz 2000. 72
Podaci OECD. http://stats.oecd.org. 73
Podaci iz popisa stanovništva u SAD iz 2000. 74
IOM, IASCI. 2010. ''Maximising the Development Impact of Migration-related Financial Flows and Investment to
Bosnia and Herzegovina.''
63
Grafik 32: Dobne strukture rane poduzetničke aktivnosti po dobnim skupinama
Izvor: Agencija za statistiku BiH
4. Veliki procent nezaposlenih mladih ljudi, je i rezultat nedovoljno posvećene pažnje
razvoju adektvatnih kompetencija unutar obrazovnog sistema. Njihovi radni
kapaciteti, umjesto da rastu, stagniraju ili se smanjuju.
Grafik 33: Stope nezaposlenosti za mlade uzrasta 15-24 godine
Izvor: CCYI/GTZ (2008), Analiza položaja mladih i omladinskog sektora u BiH
5. Agencija za visoko obrazovanje je 2010, predložila da BiH prihvati okvir od osam
ključnih kompetencija uz dodatak dvije ključne kompetencije (i) kreativno-
produktivne kompetencije i (ii) tjelesno-zdravstvene kompetencije. Ovaj prijedlog je
nastao temeljem EU dokumenta o ključnim kompetencijama75
i analize ukupnog stanja i
obrazovnog sistema u BiH.
6. Potrebno je otvaranje i jačanje karijernih centara. Pored pristupa obrazovanju
baziranom na ključnim kompetencijama i životnim vještinama i elementi razvoja
karijere trebaju biti uključeni u obrazovni sistem. Taj proces trebao bi u konačnici
rezultirati, u skladu s politikom EU, otvaranjem karijernih centara koji bi bili podrška
izgradnji ljudskih potencijala.
75
EU je 2002. donijela okvir za osam ključnih kompetencija za tržište rada: i. kompetencije na materinjem jeziku,
ii. kompetencije na stranom jeziku, iii. matematičke i kompetencije u nauci i tehnologiji, iv. Informatička pismenost,
v. učiti kako se uči, vi. socijalne i građanske kompetencije, vii. samoinicijativnost i poduzetničke kompetencije i
viii. kulturna osviještenost i kulturno izražavanje.
64
7. Pregled kompetentnosti ljudskih resursa. Vidljiv je trend poboljšanja strukture radno
sposobnog stanovništva tokom posmatranog perioda.
Tabela 9: Konkurentnost - Kompetentnost ljudskih resursa BiH, 2006-09.
Kategorija Nivo Izvor 2006. 2007. 2008. 2009. 2010 2011
1. Struktura radnosposobnog stanovništva-
osnovna škola i manje (u %)
BiH ARS 49,0 47,6 46,9 45,3 42,7 43,2
2. Struktura radnosposobnog stanovništva –
srednja škola (u %)
BiH ARS 44,5 45,9 46,4 47,6 49,1 48,0
3. Struktura radnosposobnog stanovništva –
viša,visoka, magisterij, doktorat (u %)
BiH ARS 6,5 6,5 6,7 7,1 8,2 8,8
4. Broj upisanih studenata – ukupno BiH BHAS 99.557 104.28
0
105.48
8
105,13
7
10753
7
5. Broj upisanih studenata – muški BiH BHAS 44402 45982 46.460 : 47651
6. Broj upisanih studenata – ženski BiH BHAS 55.155 58.298 59.028 : 59886
7. Broj univerziteta BiH BHAS : : 20 22
8. Broj fakulteta BiH BHAS 130 140 139 147 158
9. Broj nastavnika i saradnika na
visokoškolskim ustanovama
BiH BHAS : : 5.139 8,463
10 Broj diplomiranih studenata BiH BHAS : 12.199 15.246 16,981
11 Broj završenih magistara nauka BiH BHAS : 436 580 752
12 Broj završenih doktora nauka BiH BHAS : 144 186 157
8. U poređenju s EU zemljama76
obuhvat visokim obrazovanjem u BiH je nizak. Pri
tome je neto stopa upisa u srednje škole 76.2% a na fakultete 24%, što ukazuje na
očekivano poboljšanje buduće strukture radnosposobnog stanovništva.
Grafik 34: Broj studenata (u hiljadama)
Izvor: Eurostat
9. Rezultati provedbe Bolonjskog procesa u BiH su skromni iako postoje pozitivni
pomaci na nivou pojedinačnih fakulteta ili univerziteta. Statistički pokazatelji77
iz 2010.
ukazuju da je procenat visokoobrazovanih kadrova povećan na 8,0%, i u 2011 na 8,8%
76
Broj studenata EU 27 (u 1000): 2006. 18782.5; 2007. 18884.2; 2008. 19037.2; 2009. -19470.4. 77
Agencija za statitisku BiH, Statistika obrazovanja 2009.
65
i dalje je nizak. Prosječno vrijeme studiranja je sedam godina, veliki broj studenata
napušta studije, dok samo 3% njih završava obrazovanje u roku. Također status
svršenika nije pravno jednako riješen u cijeloj državi.
10. Dodatni izazov je struktura upisa na fakultete, koja ne prati razvojne potrebe BiH
niti definisane globalne i EU trendove. U FBiH samo 9,6% od 15 najpopularnijih
zanimanja78
pripada oblasti matematičkih i prirodnih znanosti, elektrotehnike, mašinstva
i građevinarstva. RS je u posljednje tri godine počela stimulisati upis na fakultete koji su
od važnosti za pokretanje razvojnih i konkurentskih procesa. Oko 19% studenata79
u
2010 je upisano na prirodne, tehničko-tehnološke i biotehničke nauke. Struktura upisa u
EU 27 je značajno drugačija i daje osnovu za obezbjeđenje kapaciteta ljudskog
potencijala bitnog za podršku ekonomskom razvoju.
11. U okviru Ministarstva civilnih poslova BiH uspostavljen je odsjek za statistiku i
informatiku čiji je zadatak da pomaže u statističkom izvještavaju o obrazovanju u
skladu sa standardima Eurostat-a. Osam od deset kantona je usvojilo zakone o
visokom obrazovanju. U RS je usvojen Zakon o visokoškolskim obrazovnim
ustanovama, koji nije u potpunosti usklađen sa okvirnim zakonom i omogućava
entitetskim agencijama da budu uspostavljene paralelno sa državnim institucijama.
Provedene su i određene odredbe okvira za kvalifikacije u visokom obrazovanju.
12. BiH je osnovala dvije agencije visokog obrazovanja na državnom nivou: Agenciju
za razvoj visokog obrazovanja i osiguranje kvaliteta i Centar za informiranje i
priznavanje dokumenata. Agencija je pridruženi član Evropskog udruženja za
osiguranje kvaliteta u visokom obrazovanju. I pored pozitivnih pomaka ove agencije još
uvijek u 2010. nisu u potpunosti funkcionalne80
i njihov dalji institucionalni razvoj i
pozicioniranje u sistemu visokog obrazovanja je izazov za BiH.
13. Procesi institucionalne izgradnje visokog obrazovanja su u posljednje tri godine
pozitivno uticali na važne komponente visokog obrazovanja. Treba posebno istaći
priznavanje diploma, upravljanje univerzitetima, institucionalni razvoj bh. univerziteta
kao i na povećanje akademske mobilnosti i mobilnosti radne snage u BiH i u okviru
evropskog tržišta rada.
14. Kao posljedica i fragmentirane strukture81
mnogi učenici po završetku opšteg
obrazovanja82
ne stiču vještine koje su im potrebne da se suoče sa potrebama
tržišta rada. Rezultat učenika je ispod standarda sa značajnim geografskim razlikama.
78 Federalni Zavod za statistiku: Najpopularnijih 15 tipova diploma na javnim univerzitetima u FBiH, po ukupnom broju upisanih studenata u 2008.
79
Zavod za statistiku RS: Upisani student po spolu i naučnim oblastima. 80
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 81
Zakonodavna vlast i obrazovna politika razuđeni su na 14 administrativnih jedinica: deset kantona u FBiH, FBiH,
Republika Srpske, Distrikta Brčko i Ministarstvo civilnih poslova BiH. Federalno Ministarstvo obrazovanja i kulture
ima koordinacionu funkciju nad kantonima, dok Ministarstvo civilnih poslova BiH ima zadatak da koordinira
aktivnosti i usklađuje entitetske. 82
WB: Obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za rast_Pregled javne potrošnje institucija, 2006.
66
15. TIMSS83
rezultati pokazuju loša postignuća učenika iz BiH. Uspostavljanja modela
internog i eksternog vrednovanja kvaliteta i standarda kvaliteta svih nivoa obrazovanja
u fazi je razvoja. BiH je samo jednom, preciznije 2007, učestvovala u međunarodnom
istraživanju TIMSS (postignuća učenika u matematičkim i prirodnim naukama). Kako
BiH još nije učestvovala u PIRLS84
istraživanju u oblasti jezičnih postignuća niti u
sljedećem krugu TIMSS–a, nije moguće procijeniti trendove u ovoj oblasti.
Prema GCR85
2010-2011, kvalitet obrazovanja u BiH je na vrlo niskoj razini (v. tabelu 11).
Tabela 10: Kvalitet obrazovanja u BiH, 2010.
Rb Indikator Skor Rang/139
1 Upis u srednje obrazovanje 90.2 58
2 Upis u tercijarno obrazovanje 33.5 70
3 Kvalitet obrazovnog sistema 3.1 102
4 Kvalitet obrazovanja matematike i prirodnih nauka 4.5 36
5 Kvalitet poslovnih škola 3.9 82
6 Pristup škola internetu 3.8 71
7 Dostupnost usluga istraživanja i obuke 3.0 128
8 Opseg obuke osoblja firmi 2.7 136
Izvor: World Economic Forum (2010) Global Competitiveness Report
2010-2011. Geneve: WEF.
16. Obaveze po Bolonjskoj deklaraciji do sada nisu u potpunosti ispunjene. BiH je
potpisnik Bolonjske deklaracije, čime se obavezala na uspostavu sistema osiguranja
kvalitete, restrukturiranja i modernizacije programa i kurseva uz omogućavanje
mobilnosti profesora i studenata u okviru BiH i šire. Vijeće ministara BiH je 2007.
usvojilo dvije vrste standarda: (i) za interno osiguranje kvaliteta u visokoškolskim
ustanovama i (ii) za eksterno osiguranje kvaliteta.
17. Započeta reforma finansiranja visokog obrazovanja se odvija veoma sporo i još
uvijek ne daje očekivane rezultate. Ulaganja BiH u obrazovanje su veća nego u
zemljama regiona i neznatno niža od prosjeka OECD zemalja86
. Ulaganje87
u
obrazovanje u RS je na nivou od 4% BDP, u FBiH 6% BDP (u većini kantona ulaganja
u obrazovanje predstavljaju najveću stavku u budžetu), u Brčko distriktu 11.2%
budžeta BD. Statistika BiH ne prati udio GDP za pojedine nivoe obrazovanja na nivou
BiH, dok su ti podaci dostupni na entitetskom nivou.
83
Međunarodna studija o trendovima u matematici i prirodim naukama ( Trends in International Mathematics and
Science Study) 84
Progress in International Literacy Study. 85
Globalni rang konkurentnosti 86
WB: Obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za rast_Pregled javne potrošnje institucija, 2006 . 87
Rashodi na obrazovanje su posljedica i složene administratine strukture. U BiH postoji 13 budžeta za
obrazovanje (2 entitetska, 10 kantonalnih, jedan u Brčko distriktu) koji se finansiraju iz javnih sredstava na razinama
entiteta kantona, opština i Brčko distrikta.
67
18. Struktura raspodjele sredstava unutar sektora obrazovanja je nepovoljna. Plate i
naknade uposlenih imaju najviši udio u izdacima na obrazovanje, oko 88%, materijalni
troškovi 8%, a kapitalna ulaganja 4%88
. Aktualna struktura rashoda u obrazovanje
ostavlja malo prostora za unaprjeđenje nastavnog procesa kroz nabavku obrazovnih
sredstva, obuku nastavnika i druge svrhe koje bi podstakle poboljšanje procesa učenja.
Napredak bi uticao na usvajanje novih metoda, obezbjeđivanje fleksibilnosti u pristupu i
kreiranje obrazovnog procesa koji obezbjeđuje adekvatnu i brzu reakciju na potrebe
tržišta rada. Kod univerziteta također postoji nepovoljna struktura izdvajanja za nastavni
proces, i ulaganja u istraživanje i razvoj su neznatna.
19. Evidentne su regionalne razlike u veličini rashoda na obrazovanje. U FBiH, kantoni
koji više izdvajaju na obrazovanje imaju bolje rezultate učenika, ali ti kantoni imaju i
veći nivo dohotka po stanovniku i viši stepen obrazovanja roditelja, što također utiče na
rezultate učenika89
. Uspjesi studenata su u mnogim područjima ispod standarda sa
značajnim geografskim razlikama.
Grafik 35: Udio GDP za obrazovanje
Izvor: EUROSTAT i BHAS
20. EU podržava razvoj obrazovanja u BiH. Počevši od 2009. izdvojila je za visoko
obrazovanje 3,5 miliona eura kroz IPA, Tempus i Erazmus Mondus fondove. Kroz IPA
2007 EU je, počevši od 2010, finansirala pripremu Strategije poduzetničkog učenja, a
kroz IPA EU VET 3 i 4 programe razvoja kvalifikacionog okvira BiH za srednje i više
stručno obrazovanje. Kroz IPA 2009 se finansira obrazovanje odraslih u iznosu od 2
miliona eura. MDG F YERP program sa 6 miliona US$, počev od 2010, podržava
reformu obrazovanja u cilju povećane zapošljivosti mladih.
88
WB: Obračun sa fiskalnim izazovima i jačanje perspektiva za rast_Pregled javne potrošnje institucija, 2006 . 89
MICS 3 UNICEF BiH, 2007.
68
Preporuke
1. BiH mora primijeniti pristup razvoju baziran na znanju i kompetentnim ljudskim
resursima. Pri tome osnovni pravci u obrazovanju trebaju biti kao i u zemljama EU,
fokusirani na:90
Poboljšanje kvaliteta nastavnog kadra i kadra za obuku;
Razvijanje vještina za društvo znanja;
Podršku otvaranju i jačanju karijernih centara
Povećanje regrutovanja studenata na naučne i tehničke studije;
Uvesti benchmarking i mjerenja efikasnosti sistema obrazovanja.
Podržati razvojne procese (nove metode rada, praćenje trendova, evalucije
procesa, standarda kvaliteta itd.) u obrazovanju u cilju poboljšanja okruženja
koje podržava učenje;
Činjenje učenja privlačnijima (nove metodologije interaktivnog učenja);
Poboljšanje procesa učenja stranih jezika;
Povećanje mobilnost i razmjenu kadrova;
Poboljšanje statistike obrazovanja i naučno-istraživačkog rada;
Stvarati uslove za snažnije aktiviranje ljudskih resursa dijaspore što uključuje
umrežavanje domaćih stručnjaka i institucija sa stručnjacima porijeklom iz
BiH i njihovim institucijama u inostranstvu, razvijanje svijesti o vezi između
migracije i razvoja u svim institucijama, uključivanje migracija u strategije i
politike u svim sektorima i na svim nivoima vlasti (poput gender pitanja i
pitanja okoliša)
2. Radi praćenja napretka u oblasti kompetentnosti ljudskih resursa, BiH treba
poboljšati statistiku ove oblasti i obezbijediti praćenje pet benchmark indikatora
obrazovanja za konkurentnost ljudskih resursa. EU je definisala odnosne indikatore
i utvrdila ciljeve koje treba postići do 2020:
Udio onih koji rano napuštaju obrazovanje i obuku (treba biti manji od 10%);
Udio mladih od 30-34 godina starosti s visokim stupnjem obrazovanja (mora
biti min. 40%);
Postotak djece uključene u obrazovanje u ranom djetinjstvu (u dobi od četiri
godine do dobi obveznog osnovnog obrazovanja) (min. 95%);
Udio 15-godišnjaka s nedovoljnim sposobnostima čitanja, matematike i
znanosti (treba biti manji od 15%) i
Postotak odraslih osoba (25-64 godine) koje sudjeluju u cjeloživotnom učenju
(min.15%).
90
EU Commission Staff Working Paper: Progress Towards The Common Objectives in Education and Training,
Indicators and Benchmarks.
69
IV.2.3.3. Naučno tehnološka i poslovna infrastruktura
1. Naučno istraživački proces u visokom obrazovanju treba promatrati kao
integralni dio visokog obrazovanja, a i konkurentnosti. BiH održava naučni i
tehnološki sistem sa osam javnih univerziteta, nekoliko namjenskih istraživačkih
instituta (na primjer, u metalurgiji i poljoprivredi), te ograničenim brojem industrijskih
laboratorija.
2. Za financiranje istraživačkih aktivnosti BiH izdvaja oko 0,03% BDP-a91
što je
veoma nisko i ne omogućava obnavljanje i izgradnju naučno istraživačkog
potencijala. Veći dio istraživačke infrastrukture je zastario; mnogim laboratorijama
nedostaju operativni fondovi; nema mogućnosti plaćati pretplate na naučne časopise,
priključak s međunarodnim sistemom komunikacija nije adekvatan; mladi istraživači na
univerzitetima nemaju sredstava za obuku u oblasti naučnih istraživanja; uz sve
navedeno i većina industrijskog istraživanja nije više u funkciji. S niskim ulaganjima u
istraživanja i razvoj sa 197 istraživača na milion stanovnika te s oko 70 patenata
godišnje92
, BiH ne može povećati udio visokotehnoloških proizvoda u izvozu, pa tako ni
svoj udio od 0.03 % u svjetskom izvozu i svoju konkurentsku poziciju.
3. Sa aspekta razvoja ljudskih potencijala postojeća situacija ugrožava razvoj
visokog obrazovanja. BiH je usvojila Strategiju naučnog razvoja 2006, ali se ona ne
implementira. Takva situacija se ne mijenja već godinama ili su promjene, gdje postoje,
ekstremno spore. Po ocjeni tima EU, koji je 2006. provodio regionalno istraživanje s
aspekta nauke, istraživanja i tehnologije, BiH je najizoliranija zemlja u tranziciji, na što
ukazuje broj objavljenih radova u referentnim časopisima na 100.000 stanovnika.
4. Usvojeni su, još 2009, Okvirni zakon o osnovama naučno-istraživačke djelatnosti i
koordinaciji unutrašnje i međunarodne naučno-istraživačke saradnje BiH i Strategija
razvoja znanosti u BiH 2010 – 2015, no značajnijih pomaka još uvijek nema.
5. Povećan je broj uspješnih projekata za Sedmi Okvirni program za istraživanje i
razvoj (FP7). No, statistika ne prati adekvatno ovu oblasti, pa je veoma teško
obezbijediti ažurne podatke i definisati trendove. Unatoč tome, uočljiv je određeni
napredak u području istraživanja.
91
Prosjek zemlja EU sada je 1.8 % izdvajanja BDP-a i teži k 3%. 92
Postoje izvjesni nedostaci indikatora patenata koje treba imati u vidu pri izvlačenju zaključaka vezanih za njih (ne
patentiraju se svi izumi; svi patenti nema istu vrijednost; postoje i drugi putovi iskorištavanja izuma osim patenata:
postoje razlike u sklonostima patentiranju po zemalja, sektorima i firmama; kod brzo razvijajućih sektora patentna
zaštita izuma može imati malu vrijednost, pa tako i nisku potrebu za patentiranjem; postoje izumi koji se ne mogu
prijaviti kao patent u nekim zemljama itd.), no zajedno s nekim drugim indikatorima (primjerice, broj istraživača,
ulaganja u istraživanja i razvoj i sl.) pružaju pouzdan uvid u inventivnost zemlje.
70
6. Ojačani su i administrativni kapaciteti. Uspostavljena je mreža kontakt tačaka u
cijeloj zemlji kako bi se obezbijedile informacije o istraživačkoj saradnji u programu
FP7 i drugim istraživačkim programima (Cost, Eureka). Imenovani su i članovi u
odborima FP7.
7. Tijekom 2010. došlo je do smanjenja inventivnosti bh. ekonomije. Broj prijava za
patente se smanjio za 13.3%, prijava za žigove 12.9%, dok se broj prijava za industrijski
dizajn povećao za 13.6% (v. tabelu 12).
Tabela 11: Broj prijava patenata, industrijskog dizajna i žigova u BiH, 2010-2000.
2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Patenti 161 281 327 287 347 373 217 92 71 75 65
Industrijski
dizajn 31 19 14 56 54 50 35 72 63 22 25
Žigovi 733 917 754 950 967 1197 1190 1375 1488 946 824
Izvor: Institut za intelektualno vlasništvo BiH (IIVBiH) (2011) Glasnik intelektualnog vlasništva br. 2, 20 lipanj.
8. Smanjenje inventivnosti u 2010. je nastavak trenda koji se opaža od 2003. kod
industrijskog dizajna, od 2005. kod patenata i 2008. kod žigova. Tijekom prve
trećine prve dekade 2000-tih postojao je povećanje inventivnosti, dok se u zadnjoj
trećini dekade jasno ispoljava njeno smanjenje.
9. Smanjenje inventivnosti je imalo odraza i na smanjenje broja bh. izvoznih
proizvoda, onih koji dnevno polažu test prodaje na interancionalo konkurentnim
tržištima (v. grafik 38).
Grafik 36: Broj izvoznih proizvoda BiH, 2009-2005.
Izvor: International Trade Centre (2011)
10. BiH ima niska ulaganja u istraživanja i razvoj, ne samo u najskorije vrijeme, nego
na srednjoročnoj osnovi (v. grafikon 39). Ulaganja u istraživanja i razvoj zemalja
komparatora se kreću u rasponu 0.5-1.0 % njihovog BDP, dok EU prosjek iznosi 1.82
71
%. To je jedan od orijentira kod razmatranja veličine ulaganja BiH u narednom
razdoblju.
Grafik 37: Ulaganja u istraživanja i razvoj, komparatori, 2003-08. (% BDP)
Izvor: United Nations Educational, Scientific, and Cultural Organization (UNESCO) Institute for Statistics.
11. Postoji dugoročan trend laganog poboljšavanja broja istraživača u BiH. Unatoč
tome, broj istraživača na milijun stanovnika kod BiH je 23.4 puta manji nego od EU
prosjeka, a 8.3-17.7 puta manji nego kod zemalja komparatora.
Grafik 38: Broj istraživača uključenih u istraživanja i razvoj na milion stanovnika, zemlje svijeta, 2008-2000.
(prosjek)
Izvor: UNESCO Institute for Statistics.
12. S prosjekom od 113 istraživača93
na milion stanovnika u razdoblju 2000-08. BiH
zauzima 87. mjesto na globalnoj ljestvici, koja obuhvata 105 zemalja svijeta. Broj
istraživača se kreće u rasponu od 8 (Lesoto) do 7494 (Finska). Prosjek za zemlje EU
93
Istraživači koji se bave istraživanjima i razvojem su profesionalne osobe uključene u začinjanje ili stvaranje novih
znanja, proizvoda, procesa, metoda ili sustava i u menadžiranje projekata koje se na to odnose. U istraživače su
uključeni i studenti na doktorskim studijama koji su uključeni u aktivnosti istraživanja i razvoja (ISCED97, stupanj
6).
72
iznosi 2650, za zemlje komparatore 1443, globalni prosjek iznosi 1229, a zemalja sa
srednjim dohotkom 546.
13. Pad patentne aktivnosti u drugoj polovici 2010-tih u odnosu na prvu polovicu
2010-tih je izražajniji kod BiH nego kod zemalja komparatora (v. grafik 41). Grafik
41 prikazuje patentne prijave rezidenata, nerezidenata i ukupan broj patentnih prijava u
razdoblju od 2000. do 2009. za BiH i zemlje komparatore (Bugarska, Rumunija,
Mađarska i Slovačka).
Grafik 39: Prijave patenata: rezidenti, nerezidenti i ukupno; komparatori, 2009-2000.
0 2,000 4,000 6,000
0 2,000 4,000 6,000 0 2,000 4,000 6,000
2009200820072006200520042003200220012000
2009200820072006200520042003200220012000
2009200820072006200520042003200220012000
2009200820072006200520042003200220012000
2009200820072006200520042003200220012000
BiH Bugarska Mađarska
Rumunija Slovačka
rezidenti nerezidenti
ukupno
Izvor: WIPO Statistics Database, January 2011
14. Tijekom posljednje dvije godine u regiji Zapadnog Balkana je postignut veoma
ograničen napredak u oblasti promocije i širenja tehnologija94
OECD je proveo
istraživanje malih i srednjih poduzeća Zapadnog Balkana i zaključio glede inovativne
aktivnosti da postoji nedostatak mehanizama suradnje koji bi omogućili da inovacije
teku između istraživačkih centara, obrazovno-istraživačkih institucija i tuzemnih i
inozemnih kompanija95
(OECD, 2009). S tim u vezi, BIH GEM 2010 navodi96
:
„Stručnjaci iz BiH smatraju da je ovako niskoj ocjeni (transferu istraživanja i
razvoja – op. p.) najviše doprinijelo nepostojanje adekvatne potpore malim i
srednjim poduzećima da pribave novu tehnologiju kao i izostanak potpore naučne i
tehnološke infrastrukture stvaranju svjetske klase tehnološki intenzivnih poslovnih
poduhvata bar u jednom području privredne djelatnosti (ist. p.). Oni također
smatraju kako nova i rastuća preduzeća u manjem obimu imaju otežan pristup
94
GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta (2011). 95
OECD (2009) SME Policy Index 2009. Paris: OECD. 96
GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta (2011), str. 92.
73
najnovijim tehnologijama i kako je taj pristup izjednačen među preduzećima bez
obzira na njihovu veličinu.“
15. BiH je u 2010. još uvijek nema specifične programe podrške poduzećima glede
tehnološke obuke. Postoje prepreke suradnji istraživačko-razvojnih institucija s jedne i
poduzeća s druge strane.97
Razlozi su slabo i sporo transformiranje sveučilišta
utemeljenih na distributivnoj funkciji (distribuciji znanja) k sveučilištima utemeljenim
na proizvodnoj funkciji (proizvodnji znanja) i na poduzetničkoj funkciji (oplođavanju
proizvedenih znanja). Postoji mali broj sveučilišnih i posebice neovisnih istraživačkih
centara, dok oni postojeći nemaju dovoljno kadra i opreme98
.
16. Izvoz visoke tehnologije per capita iz BiH iznosi oko 20 US$ per capita (2009.). Istodobno je EU prosjek iznosio 1028 US$, a prosjek zemalja komparatora 643 US$.
Razvidno je s grafika 42 da Mađarska ima veći prosjek od EU prosjeka, dok se podatak
za Slovačku odnosi na 2008.
Grafik 40: Izvoz roba visoke tehnologije per capita, BiH i komparatori, 2009.
0 500 1,000 1,500 2,000
Mađarska
EU prosjek
Slovačka
Rumunija
Bugarska
BiH
Izvor: United Nations, Comtrade database
17. Preporuke za poboljšanje znanstveno-tehnološke i poslovne infrastrukture:
Razviti statistike inventivne djelatnosti ekonomije i njenog financiranja;
Povećati ulaganja u istraživanja i razvoj na minimalno 0.60% bruto domaćeg
proizvoda, pri čemu omjer u 2012-13. treba biti 2:1 tj. da država podupire 2/3 a
privreda 1/3 ulaganja u istraživanja i razvoj; srednjoročni cilj treba biti da država
(institucije BiH, entiteti i BD) izdvajaju 1% budžeta za istraživanja i razvoj;
97
GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta (2011). 98
GEM BiH 2010: Poduzetništvom do novih radnih mjesta (2011).
74
Podržavati posebnim programima povezivanje istraživačkih centara i izvoznih
poduzeća, pri čemu bi se evaluacija programa podrške temeljila na rastu izvoza te
dohotka (poreznih prihoda) i zaposlenosti;
Podržati posebnim programima zajednička ulaganja inozemnih, s jedne strane, i malih
i srednjih tuzemnih firmi, s druge strane, kroz programe mentorstva, organiziranje
misija i sl. usmjerenih na „učenje činjenjem“ (posebno sa bh. iseljeništvom);
Razviti programe partnerstva javnog i privatnog sektora u razvoju poslovne
infrastrukture, pri čemu bi ti programi bili utemeljeni na poticanju razvoja inovativno-
izvoznih aktivnosti.
75
IV.2.3.4. Jedinstveni ekonomski prostor
1. BiH se neminovno mora fokusirati na preuzimanje EU propisa koje se odnose na
unutrašnje tržište i trgovinu. Pored, jasno razumljive geografske komponente, od
posebnog značaja za ekonomske aktivnosti je i ekonomski prostor, tj. ekonomska
povezanost različitih geografskih ili administrativnih cjelina. Ogleda se u uspostavljanju
istog ili sličnog regulatornog okvira ekonomskih aktivnosti, pojednostavljivanja
obavljanja transakcija, uklanjanju barijera transakcijama, od fizičkih do administrativnih
i zakonskih prepreka. Sloboda u ekonomskoj aktivnosti neupitno vodi efikasnosti, većoj
iskorištenosti potencijala i u konačnici većem životnom standardu.
2. Prioritet je usklađivanje tehničke regulative, kao preduslova za slobodno kretanje
proizvoda koji su sigurni za upotrebu i koji ne ugrožavaju zdravlje ljudi, zdravlje
životinja i životnu sredinu. Pred BiH je dvostruki izazov kako jačanje ekonomskog
približavanja EU i ispunjavanju obaveza SAP-a, tako i jačanje ekonomskog prostora u
zemlji, koji je od temeljnog značaja za ekonomski rast i razvoj.
3. „Napredak prema stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora u državi, koji je
ključni prioritet Evropskog partnerstva, je ograničen. Nema dovoljno koordinacije
po pitanju ekonomskih i fiskalnih politika. U cjelini uzevši, funkcionisanje tržišnih
mehanizama i dalje koče poremećaji, prevelika uloga države i nedostatak
konkurencije“99
. Situaciju komplicira postojanje četiri sudska sistema (na razini države,
FBiH, RS i BD) i da „nema tijelo kao što je vrhovni sud koje bi moglo garantovati
jedinstvenu primjenu zakona.“100
4. BiH je potrebno homogeno, transparentno i vjerodostojno tehničko i poslovno
okruženje kako bi se osiguralo povjerenje građana i investitiora u zemlji i
inostranstvu i razvoj zemlje. Slobodan protok roba jedan je od ključnih principa
jedinstvenog evropskog tržišta i osiguran je legislativom na nivou EU. Usklađenost s
takvim pravnim okvirom je preduslov za plasiranje roba na tržište EU. To
podrazumijeva i preuzimanje potrebne regulative, unaprjeđenje sistema infrastrukture
kvaliteta, stalno unaprjeđenje uslova i okruženja poslovanja kao i sprečavanje korupcije
i izgradnju i jačanje potrebnih institucija.
5. Harmonizacija na podrućju uveđenja evropskih standarda je spora. Budući da
integriranje ekonomskog prostora doprinosi ukupnom razvoju i zapošljavanju, potrebno
je više uraditi u ovoj oblasti. Unapređenje sistema infrastrukture kvaliteta i ispunjavanje
preuzetih obaveza na EU putu (sistem standardizacije, metrologije, ispitivanja i
certifikacije, akreditacije i upravljanja sistemima kvaliteta, ostvarenje slobodnog
protoka bh. proizvoda na tržištu, kao i priznavanje certifikacionih i ispitnih dokumenata
99
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. godini”, Brisel, 9.11.2010, str. 35,
preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 100
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. godini”, Brisel, 9.11.2010, str 14.
preuzeto sa www.dei.gov.ba, 22.06.2011.
76
koji ih prate) je od ključne važnosti. Međutim, „Pripreme u području standardizacije,
akreditacije, ocjenjivanja usklađenosti, mjeriteljstva, nadzora nad tržištem i zaštite
potrošača su umjereno uznapredovale. Od velike je važnosti stvaranje povoljnih uslova
za unutrašnje tržište i vanjsku trgovinu, daljnje jačanje institucionalnih i
administrativnih kapaciteta, kao i bliža saradnja i koordinacija među relevantnim
ministarstvima i institucijama.“ 101
Uspostava sistema nadzora nad tržištem koji bi bio
sukladan evropskim standardima još uvijek nije zadovoljavajuća. Potrebno je osnažiti
Agenciju i kadrovski i finansijski. Potrebne su i daljnje mjere za usklađivanje sa
acquis-em.
6. Poslovno okruženje i dalje ne može zadovoljiti standarde moderne tržišne
ekonomije. Karakteriziraju ga „slaba vladavina zakona, široko prisutna korupcija i
nepouzdana provedba ugovorâ.102
“. To jako urušava konkurentsku poziciju kompanija.
Poslovno okruženje je i dalje opterećeno različitim administrativnim preprekama na
različitim nivoima vlasti. Preduzeća se i dalje moraju registrovati u oba entiteta ako žele
poslovati u cijeloj zemlji, postupci registracije se i dalje razlikuju i ne postoji sistem
registracije za cijelu BiH. U oblasti javnih nabavki nije postignut značajniji napredak.
Daljnje „pojednostavnjivanje postupaka registracije preduzeća i sudskih postupaka bi
privuklo nove investicije“.103
7. U rješavanju problema mobilnosti radne snage, što je jedan od preduslova
efikasnosti korištenja ovog ključnog resursa svake zemlje, nije postignut značajniji
napredak u 2010. Barijeru kretanju radnika u nalaženju najprikladnijeg zaposlenja još
uvijek predstavljaju fragmentirani zakonodavni okvir i okvir sistema socijalnog
osiguranja, među kantonima i entitetima.104
8. Zakonodavni okvir oblasti radnih prava nije harmoniziran niti je uspostavljeno
ekonomsko i socijalno vijeće na razini BiH. Konfederacija sindikata BiH još uvijek
nije registrirana na državnom nivou usljed neslaganja između državnog Ministarstva
pravde i sindikata iz Federacije105
.
9. Zaposleni i dalje imaju poteškoće prilikom ostvarivanja socijalnih prinadležnosti,
npr. u Federaciji za vrijeme porodiljskog odsustva. Zakonodavni okvir za socijalne
prinadležnosti i penzije i dalje je iscjepkan.106
Potrebno je raditi na usklađivanju i
harmonizaciji u regulatornom okviru u određivanju minimalnih plata, davanja po
osnovu nezaposlenosti, radnog staža, penzionog i zdravstvenog, na razvoju socijalnog
dijaloga i time doprinijeti konkurentnosti, zapošljavanju i razvoju.
101
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010.”, Brisel, 9.11.2010, str 14. preuzeto s
www.dei.gov.ba, 22.06.2011. 102
Isto, str. 33 103
Isto str.41 104
Isto, str.21 105
Isto, str.21 106
Isto, str.21
77
10. Mnoge tranzicijske zemlje imaju tri zajednička problema poslovnog okruženja: porezna
administracija, korupcija i vještine. BiH je specifična utoliko što su glavni problemi
poslovnog okruženja poredani tako prvo mjesto dijele problemi porezne
administracije i korupcije, a treće i četvrto mjesto problemi vještina i sudova.107
Grafik 41: Glavni problemi poslovnog okruženja poduzeća, BiH i komparatori, 2009.
Izvor: European Bank for Reconstruction and Development (2010) Transition Report - Recovery and
Reform 2010, p. 94.
11. Istraživanja percepcije poduzetnika pokazuju da su glavni problema poduzetničkog
okruženja u 2010. identična onima u 2009. Problemi se svode na politike vlada, prije
svega na porezni sustav i poreznu politiku.
Tabela 12: Tri najnepovoljnija uvjeta poduzetničkog okruženja u BiH, 2009-10.
2009. 2010.
1 Politike vlada - propisi, porezi i sl.
kojima se reguliše poslovni ambijent
za poduzetništvo
Politike vlada - propisi, porezi i sl. kojima se
reguliše poslovni ambijent za poduzetništvo
2 Politike vlada - konkretne politike,
prioriteti
i podrška poduzetnicima
Politike vlada kojima se
regulira poslovni ambijent za poduzetništvo
3 Transfer istraživanja i razvoja Vladini programi – podrška poduzećima kroz
razne mjere i programe vladinih institucija
Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta.
Tuzla: Centar za razvoj poduzetništva.
107
European Bank for Reconstruction and Development (2010) Transition Report - Recovery and Reform 2010, pp.
83-84.
78
12. Porezna administracija nije glavni problem poslovnog okruženja samo za bh.
poduzetnike nego i za poduzetnike regije kojoj BiH pripada. Tako je i u Hrvatskoj,
Rumuniji i Crnoj Gori, ali i u Mađarskoj108
13. U okviru borbe protiv korupcije postignut je ograničen napredak. To posebno
zabrinjava jer je korupcija značajna prepreka poslovanju109
. Parlament BiH je usvojio
Zakon o osnivanju Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv
korupcije BiH, ali još nije završeno kadrovsko popunjavanje. Korupcija je „i dalje
uveliko prisutna u javnom i privatnom sektoru, što utiče na pravosuđe, poreznu i
carinsku upravu, javne nabavke i privatizaciju.110
14. U BiH se manje osjećala izloženost korupciji javnog sektora u 2010. nego u 2009.
Kako grafik 44 pokazuje, prosjek percepcije korupcije zemalja komparatora u 2010. je
imao indeks 4.1, dok je u 2009. iznosio 4.3. S druge strane, u BiH je indeks percepcije
korupcije u 2010. iznosio 3.2, a u 2009. 3.0. Stoga je BiH popravila svoju poziciju na
globalnoj ljestvici. Pa je u 2009. bila plasirana na 99. mjesto među 180 zemalja, dok je u
2010. zauzela 91. mjesto među 178 zemalja.
Grafik 42: Percepcija korupcije u BiH i zemljama komparatorima, 2009-10.
Izvor: Transparency International (2010, 2009) Annual Report
108
European Bank for Reconstruction and Development (2010) Transition Report - Recovery and Reform 2010, p.
94. 109
European Bank for Reconstruction and Development (2010) Transition Report - Recovery and Reform 2010, pp.
83-84. 110
Evropska komisija, “Izvještaj o napretku Bosne i Hercegovine u 2010. Godini”, Brisel, 9.11.2010, str. 21
preuzeto s www.dei.gov.ba, 22.06.2011.
79
Tabela 13: Indikatori poduzetništva u BiH i zemljama komparatorima, 2009-10 .( % stanovništva uzrasta 18-64 godine)
Stopa
nastajućih
poduzetnika
Stopa novih
poduzetnika (do
35 godina)
Stopa rane
poduzetničke
aktivnosti
Stopa srednjoročnih
poduzetnika (preko
35 godine)
Prekid
poslovanja
Stopa poduzetničke
turbulencije
1 2 3 4 5(=1+3) 6(=2+4) 7 8 9 10 11(=5+9) 12(=6+10)
2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010. 2009. 2010.
BiH 3.1 4.1 1.3 4.1 4.7 7.7 3.9 6.6 3.1 4.7 7.8 12.4
Hrvatska 3.5 3.8 2.2 1.9 5.6 5.5 4.8 2.9 3.9 4.5 9.5 10
Mađarska 5.4 4.6 3.7 2.6 9.1 7.1 6.7 5.4 3.2 2.9 12.3 10
Rumunija 2.8 3.3 2.3 1.1 5.0 4.3 3.4 2.1 3.6 2.6 8.6 6.9
Srbija 2.2
2.8
4.9
10.1
1.9
6.8
Makedonija
4.4
3.6
8
7.6
3.7
11.7
Crna Gora
12.0
3.1
14.9
7.8
7.3
22.2
Grčka 4.5 2.0 4.7 3.5 8.8 5.5 15.1 14.8 2.6 3.4 11.4 8.9
Portugal
1.8
2.8
4.5
5.4
2.6
7.1
Slovenija 3.2 2.2 2.1 2.4 5.4 4.7 5.6 4.9 1.3 1.6 6.7 6.3
Švicarska 4.3 2.0 3.5 3.1 7.7 5.0 8.4 8.7 2.1 2.4 9.8 7.4
Izvor: Kelley, J. D. et al. (2011) Global Entrepreneurship Monitor 2010 Global Report. Babson Park, MA.: Babson College, and Bosma, N. and Levie. J. Global
Entrepreneurship Monitor 2010 Global Report. Babson Park, MA.: Babson College.
80
15. Ključne preporuke za poboljšanje jedinstvenog ekonomskog prostora su:
Sačiniti analizu djelovanja porezne administracije i donijeti mjere njenog
efektivnijeg i efikasnijeg djelovanja;
Razviti transparentni sistem evaluacije vladinih programa, koji bi omogućili
efektivnost i efikasnost njihove sprovedbe;
Utemeljiti fond riziko kapitala kao produkt partnerstva javnog i privatnog sektora
i usmjeriti ga na podršku snažno rastućim malim i srednjim poduzećima;
Utemeljiti savjetodavne servise koji bi pružali informacije, savjete, a i mentorsku
podršku zainteresiranim za otvaranje firme u BiH, uz snažnu intersektorsku
saradnju (s regionalnim razvojnim agencijama, FIPA-om, komorama,
asocijacijama poslodavaca i sl.);
Uvođenje infomaciono-komunikacijskih tehnologija, kako bi se olakšale i
pojednostavile administrativne procedure temeljem razvoja e-vlade.
81
IV.3. Zapošljavanje
1. Nužno je otvoriti proces stvaranja radnih mjesta. Poboljšanje vještina i
kompetencija radi uključenja u grupu zemalja s visokim dohotkom i EU nije dovoljno.
Prije izbijanja globalne krize BiH je imala stopu ekonomskog rasta od 5-7 %, što nije
bilo dovoljno za snažnije uklanjanje masovne nezaposlenosti.
2. Ulaganje u obrazovanje i trening je od iznimne važnosti za BiH. Izbjegavanje
„zamke srednjeg dohotka“ i priključenje grupi zemalja s visokim dohotkom se može
postići prevashodno poboljšanjem vještina. To je i put ispunjenja ekonomskih kriterija
za članstvo u EU, čemu bh. građani i političari teže.
3. Skromna razina poslovnih aktivnosti u privatnom sektoru i usporen oporavak glavnih
privrednih grana, koje su bile najviše pogođene krizom, nisu bili dostatni da zaustave
smanjenje broja zaposlenih u BiH, pa je u 2010. je registrovano povećanje broja
nezaposlenih. Oporavak tržišta rada će biti dulji nego što se pretpostavljalo.
4. Neusklađenost ponude i tražnje radne snage u BiH najbolje pokazuje dugoročna
nezaposlenost. Visina stope dugoročne nezaposlenosti se kreće se između četvrtine i
petine radne snage, dok kod zemalja komparatora ne prelazi dvadesetinu radne
snage.
5. BiH treba visoku stopu ekonomskog rasta, kako bi rastom produktivnosti razvijala
konkurentnost i rastom zaposlenosti osiguravala snažniju ekonomsku i socijalnu
uključenost. Od iznimne je važnosti osigurati povoljan politički i ekonomski ambijent
za postizanje takve stope rasta. Ključni sastojci politike trebaju biti smanjenje
nenadničnih troškova rada (fiskalnih i parafiskalnih izdvajanja) i razvoj
regionalnih trening centara, prvenstveno onih vezanih za klastere poslovnih
aktivnosti i internacionalne lance vrijednosti.
IV.3.1. Benchmark indikatori
1. Stopa zaposlenosti radno sposobnog stanovništva u BiH u 2010. iznosila je 32,5%, što znači da se smanjila u usporedbi s 2009, kada je iznosila 33,1%. BiH i u 2010, u
poređenju sa zemljama u okruženju, a posebno sa zemljama članicama EU, i dalje ima,
uz Makedoniju, najnižu stopu zaposlenosti radne snage. Ukupna radna snaga u BiH je u
2010. godini povećana za 1,5% ali se udio zaposlenih lica smanjio u korist nezaposlenih
lica. Prosječan broj zaposlenih u BiH u 2010. godini iznosi 696,4 hiljada lica što je za
0,2% manje u odnosu na 2009. godinu. Najveće smanjenje broja zaposlenih je kako se
moglo i pretpostaviti u okviru privatnog sektora dok je broj zaposlenih u javnom111
sektoru uvećan i bitno je determinisao stopu ukupnog smanjenja broja zaposlenih koja
bi inače bila znatno niža. U okviru privatnog sektora u 2010. godini najzapaženije
godišnje smanjenje broja zaposlenih lica je bilo u oblasti prerađivačke industrije (2,7%
g/g) iako je prerađivačka industrija ostvarila blagi oporavak obima proizvodnje. Tokom
111
Javni sektor obuhvata djelatnosti L-O dok privatni sektor odbuhvata djelatnosti A-K.
82
2010. godine (januar-decembar) broj zaposlenih lica u prerađivačkoj industriji nije
bitnije oscilirao. Uzastopno smanjenje obima građevinske aktivnosti u BiH (naročito u
RS) je uzrokovalo smanjivanje broja zaposlenih za 5,3% u 2010. godini. Stagnacija
obima maloprodaje u BiH je umanjila broj zaposlenih u ovoj grani za 0,6%. Broj
zaposlenih lica je značajnije smanjen i u ugostiteljstvu (7,7%). Za razliku od privatnog
sektora u BiH, broj zaposlenih u javnom sektoru je u 2010. godini povećan za 1,9%
prvenstveno kroz povećanje broja zaposlenih u obrazovanju i javnoj upravi.
2. Udio samozaposlenih u ukupno zaposlenim u BiH se smanjuje. Samozaposlenici
bilježe učešće od 20.8% u 2010. Ostalo čine pomažući članovi domaćinstva, s udjelom
od 5,6%. Udio samozaposlenika je bio najveći 2007, kada je iznosio 22.6% i od tada se
smanjuje. Nominalno je broj samozaposlenika u 2009. i 2010. bio isti i iznosio (176
hiljada), s tim da se u FBiH broj smanjio za 10 hiljada, a u RS se povećao za isti broj,
dok je stanje u BD ostalo nepromjenjeno.
3. Nezaposlenost u BiH je 2.5 puta veća od nezaposlenosti zemalja EU-4. Stopa
nezaposlenosti u BiH se smanjivala do 2008. kada dolazi do preokreta uslijed
utjecaja globalne ekonomske krize, jer se isti zaokret opaža i kod ostalih zemalja.
Grafik 43: Stope nezaposlenosti komparatora, 2006-10.
Izvor: EUROSTAT i BHAS
Stopa dugoročne nezaposlenosti112
BiH je četiri puta veća od prosječne stope dugoročne nezaposlenosti
EU=4. U svim promatranim zemljama stopa dugoročne nezaposlenosti je jednocifrena i jedino u Slovačkoj
prelazi 5.5 %, dok je u BiH dvocifrena. U BiH se stopa dugoročne nezaposlenosti kreće između četvrtine i
petine radne snage. To jasno ukazuje na duboke poremećaje tržišta rada.
112
Stopa dugoročne nezaposlenosti je udio nezaposlenih preko 12 mjeseci u aktivnom stanovništvu.
83
Grafik 44: Stopa dugoročne nezaposlenosti komparatora, 2006-2010.
Izvor: Eurostat, za BiH DEP kalkulacije na osnovu podataka iz ARS
Prosječan broj nezaposlenih lica u BiH je u 2010. godini rastao stopom od 3,9% g/g (ili
19 hiljada lica više u odnosu na 2009.) i iznosio 517 hiljada lica. Međutim, u drugoj
polovini 2010. godine vidan je trend usporavanja stope rasta broja nezaposlenih lica koja
je na početku godine bila 5,7% g/g da bi na kraju godine iznosila 2,2% g/g. U FBiH na
evidenciju Zavoda za zapošljavanje u periodu januar-decembar 2010. godine, od ukupno
prosječno 360,5 hiljada prijavljenih lica, čak 51% je uslijed prekida radnog odnosa.
Najčešći razlog prekida radnog odnosa u posmatranoj godini je bio prestanak ugovora na
određeno vrijeme, sporazumni raskid ugovora, povreda radne obaveze i sl. Od ukupno
prijavljenih na evidenciju zbog prestanka radnog odnosa, 59% prijavljenih je u
pomenutim kategorijama, dok je 38% prijavljenih na evidenciju kao tehnološki višak, te
3% kroz stečaj, likvidaciju restrukturiranje i privatizacija preduzeća. Analizirajući
kantone uočava se da je u FBiH od ukupno prijavljenih na zavode za zapošljavanje zbog
gubitka posla u Kantonu Sarajevo (28%), Tuzlanskom Kantonu (25%) i Zeničko-
Dobojskom Kantonu (18%) što je očekivano s obzirom da je najveća koncentracija
radnih mjesta u pomenutim kantonima koji su tokom krize ujedno i najviše bili izloženi
negativnim kretanjima. U RS prosječan broj nezaposlenih lica u 2010. godini je iznosio
145,3 hiljade lica što je za 4,2% više u odnosu na 2009. godinu. Na Zavodu za
zapošljavanje RS više od polovine ukupno prijavljenih je zbog prestanka radnog odnosa.
Najčešći razlog prekida radnog odnosa i prijave na evidenciju Zavoda je kroz tehnološki
višak (31%), sporazumni prekid radnog odnosa (26%) te prestanak rada na određeno
vrijeme (18%).
4. U 2010. godini u BiH je zabilježen pad realnih neto plata. Loši poslovni rezultati
kompanija u okviru privatnog sektora ali i smanjenje plata u javnom sektoru su
umnogome uticali na usporen nominalni rast plata u BiH u 2010. godini, odnosno
negativan realni rast plata zbog prisustva inflacije. Primanja u RS su smanjena dok su u
84
FBiH minorno rasla pa je prosječna neto plata u BiH u 2010. godini iznosila 798 KM i
veća je za samo 1% u odnosu na neto platu iz 2009. godine. Niske zarade su se direktno
negativno odrazile na kupovnu moć bh. građana, a inflacija dodatno poskupila
potrošačku korpu. Time su realne neto plate bile manje za 1,1% u odnosu na 2009.
godinu. U BiH neto plate u javnoj administraciji u 2010. godini su umanjene za 1%, u
zdravstvu za 0,4% dok su u sektoru obrazovanja uvećane za 0,3%. Najniže plate su
ostvarene u prerađivačkoj industriji, trgovini na veliko i malo, građevinarstvu te
ugostiteljstvu što je bilo za očekivati jer su to ujedno i sektori koji su najviše osjetili
ekonomsku krizu. U okviru prerađivačke industrije u 2010. godini plate su uvećane za
3,5% g/g međutim, kako su plate u pomenutom sektoru jedne od najnižih, rast plata nije
bitno uvećao nominalni iznos neto plate ovog sektora. Slično je i u sektoru
građevinarstva gdje su nominalne neto plate rasle 1,6% g/g. U sektoru trgovine na
veliko i malo nominalne neto plate su uvećane za 4,8% g/g. Najveće plate u privatnom
sektoru su i dalje u okviru sektora snabdijevanja električnom energijom i finansijskog
posredovanja ali je realni rast ovih plata negativan u 2010. godini.
Tabela 14: Nominalni i realni rast neto plata u BiH
2008. 2009. 2010.
Nominalni rast neto plate u BiH (%) 16,6 5,1 1,0
Realni rast neto plate u BiH (%) 8,6 5,5 -1,1 Izvor: BHAS, DEP kalkulacije
Znatno sporiji rast plata u 2010. godini nije ostvaren samo u BiH. Na grafikonu ispod je
prikazan nominalni rast neto plata u odabranim zemljama. Sve plate u 2010. godini su
nominalno rasle. Međutim, uslijed prisustva inflacije realni rast plata je bio negativan kod
pojedinih zemalja (BiH, Hrvatska, Rumunija).
Tabela 15: Nominalni rast neto plata – poređenje g/g (%)
Makedonija Bugarska
Crna
Gora Srbija BiH Rumunija Hrvatska
2008. 10,4% 21,6% 23,1% 18,0% 16,6% 25,6% 7,0%
2009. 22% 11,7% 11,3% 8,8% 5,1% 4,0% 2,6%
2010. 3,0% 9,7% 3,5% 7,6% 1,0% 3,3% 0,6% Izvor: Agencije za statistiku posmatranih zemalja
5. U 2010. je stopa aktivnosti radnosposobnog stanovništva u BiH iznosila 44,6%, što
je uvećanje za 1.5% poena u odnosu na 2006 odnosno bilježi blagi rast (2010/2006).
No, povećanje aktivnosti radnosposobnog stanovništva je odraz demografskih kretanja,
tj. smanjenja veličine radnosposobne populacije (-6.29%) i radne snage (-1.61%).
Problem neaktivnosti je od posebnog značaja radi njegove veličine - broj neaktivnih je
veći od veličine radne snage (zaposleni i nezaposleni). Broj neaktivnih u 2010. je
85
iznosio 1.439.000, a radne snage 1.158.000. Niska aktivnost je karakteristična za žene,
mlade (15-24), za dob 50-64. i osobe s osnovnim i nižim obrazovanjem113
.
Grafik 45: Stopa aktivnosti u BiH, 2006-10.
Izvor: BHAS
IV.3.2. Analiza trneodva
IV.3.2.1. Cilj Zapošljavanje
113
Pošto se radi o ranjivim grupama dublja analiza je provedena u Izvještaju implementacije Strategije socijalnog
uključivanja BiH.
86
Tabela 16: Zapošljavanje
Cilj Zapošljavanje
Bazna vrijednost indikatora je benchmark odnosno prosjek EU 4 =
100
Nivo Izvor 2006 2007 2008 2009 2010
Stopa zaposlenosti po spolu**
BiH
4 60 62 67 68 :
Muškarci 4 72 74 79 79 :
Žene 4 46 47 53 55 :
Stopa aktivnosti, po spolu***+
BiH
4 80 81 81 81 :
Muškarci 4 91 93 92 91 :
Žene 4 65 66 67 68 :
Stopa nezaposlenosti, po spolu***
BiH
4 334 365 326 270 :
Muškarci 4 318 348 304 254 :
Žene 4 368 398 363 293 :
Zapošljavanje radnika BiH 2 : : : 71 73
Teškoće zapošljavanja BiH 2 : : : 38 45
Indeks rigidnosti zapošljavanja BiH 2 : : : 85 83
Poduzetničko okruženje* BiH 3 : : 76 : 74
Visoko obrazovanje i obuka BiH 3 77 76 72 85 :
Efikasnost tržišta rada BiH 3 : 96 96 91 93
Odljev mozgova BiH 3 : : 88 72 80
*-dvogodišnji indikator
**-stanovništvo 15-64 god
***- stanovništvo 15 god i starije
2-Svjetska banka-Doing Business (online baza
podataka)
3-Svjetski ekonomski forum
4- Izvor: LFS( EUROSTAT i BHAS)114
114
Provjeriti za VET indicator, provjeriti ukupne iznose za aktivne i pasivne mjere zapošljavanja, koliko je
zaposlenih u zavodima u odnosui na broj nezaposlenih, kolko javni koliko privatni zavodi.
87
IV.3.2.2. Funkcionisanje tržišta rada i aktivne mjere zapošljavanja
6. Kolektivni ugovori i visoke minimalne plate i poreski klin, predstavljaju
ograničenje i rigidnost na tržištu rada. 7. Broj novoprijavljenih osoba na zavode za zapošljavanje počinje da pada. Iako su
oba entiteta kao i BD zabilježili pad novoprijavljenih na ZZP, njegov broj je veći od
onog iz 2006. Posebno smanjenje je zabilježeno u FBiH, za 7,2%, ili nominalno za oko
1,300 osoba. Smanjenje broja zaposlenih osoba rezultiralo je povećanjem prijava u
registru ZZP. Prosječan broj administrativno nezaposlenih u BiH je u 2010. rastao po
stopi od 3.9% (ili 19 hiljada osoba više u odnosu na 2009.) i iznosio 517 hiljada osoba.
Međutim, u drugoj polovini 2010. vidan je trend usporavanja stope rasta broja
nezaposlenih osoba koja je na početku godine iznosila 5.7 %, a na kraju godine 2.2 %.
Grafik 46: Prosječna godišnja stopa rasta/pada novoprijavljenih nezaposlenih u BiH, 2006-10.
Izvor: BHAS
8. Udio nezaposlenih uključenih u mjere zapošljavanja u ukupnom broju
nezaposlenih se smanjuje. Udio nezaposlenih uključenih u mjere zapošljavanja u
ukupno nezaposlenim u 2010. je iznosio 1,9%, što je manje nego u 2006. kada je
iznosio 2,2%. Grafik 47: Udio uključenih u programe zapošljavanja u ukupnoj registriranoj nezaposlenosti u BiH, 2006-10.
88
Izvor: DEP kalkulacije na osnovu podataka BHAS
9. Izdvajanja za poticanje zapošljavanja115
u 2010. su manja nego u 2006. No, jedino
FBiH manje troši na programe zapošljavanja u 2010. u odnosu u 2006, dok RS i BD
ostvaruju pozitivan trend. FBiH je imala blagi trend rasta rashoda programa
zapošljavanja u 2007/2006. godinu, ali je u 2008. ostvarila nagli pad od 68,4%; pad je
nastavljen i u 2009/2008. od 45,6%. Pad se može objasniti pravima koja su demobilisani
borci ostvarivali u slučaju nezaposlenosti, koja su prestala važiti 30. 04. 2010,116
tako
da rashodi na programe zapošljavanja u FBiH ponovo počinju rasti.
Grafik 48: Rashodi na programe zapošljavanja zavoda za zapošljavanje, u BiH, 2006-10117
.
Izvor: Agencija za rad i zapošljavanje BiH
10. BD je u 2006. izdvajao 127 KM po registrovanom nezaposlenom, a 2010. 615 KM.
FBiH je izdvojila 31 KM po registrovanom nezaposlenom 2010, a 2009. svega 14
KM. U RS izdvajanja po registrovanom nezaposlenom su u 2010. iznosila 68 KM i
veća su od izdvajanja u 2006. kada su iznosila 29 KM.
11. Izdvajanja na materijalno pravnu zaštitu u slučaju nezaposlenosti su u porastu.
Najviše sredstava izdvajaju zavodi za zapošljavanje u FBiH. Pored toga FBiH je imala
2010. rashoda 2,5 puta više nego 2006. Vrhunac u trošenju na materijalno pravnu zaštitu
u slučaju nezaposlenosti je 2008. kada je izdvajano skoro četiri puta više nego u 2006.
115
U BiH ne postoji sistemsko i kontinuirano praćenje ovih podataka usklađenih prema EUROSTAT-u; u svrhu
izrade Izvještaja podaci su dobijeni na zahtjev Agencije za zapošljavanje BiH i obrađeni od DEP-a. Iznosi prikazani
na grafu se odnose na troškove zavoda za zapošljavanje na trening, podrška zapošljavanju i rehabilitacija i inicijative
start-up poduzetništva - nisu uzeti u obzir troškovi fonda za rehabilitaciju i zapošljavanje OSI. 116
Zakon o prestanku važenja zakona o pravima demobiliziranih branilaca i članova njihovih porodica, Službene
novine FBiH br. 9/10 117
Podatak je potrebno harmonizovati s metodologijom EUROSTAT radi poređenja s drugim zemljama.
89
Grafik 49: Izdvajanja na materijalno pravnu zaštitu za slučaj nezposlenostix, entiteti i BD, 2006-2010.
x Kod RS i BD su uračunate novčane naknade i naknade za rano penzionisanje; kod FBiH pored novčanih naknada i
naknada za rano penzionisanje uračunate su novčane naknade demobilisanim borcima, izdvajanja za zdravstveno
osiguranje i socijalno zbrinjavanje zaposlenika koji su radi stečaju, likvidaciji, restruktuiranju i privavatizacije firmi
ostali bez posla.
Izvor. DEP na osnovu podataka zavoda za zaposljavanje
12. Izdvajanja na novčane naknade za slučaj nezaposlenosti imaju trend rasta, osim u
RS gdje bilježe pad u 2007/2006. i 2010/2009. (6,4% i 16,1%). Visoka stopa rasta
izdvajanja u 2009. je, prema Agenciji za rad i zapošljavanje BiH, prouzročena većim
brojem korisnika i većim vremenskim trajanjem primanja novčanih naknada.
13. Izdvajanja za rano penzionisanje ne bilježe značajnije promjene u periodu 2006-
2010. Ukupno u 2010. u BiH. iznose 3.665.000 KM. U FBiH u razdoblju 2010/2006.
ove naknade bilježe pad od 0.19 %, u RS od 0.04 % (2010/2008. zadnje dostupan
podatak), a u BD zabilježen je rast za 0.3 % u odnosu na 2007.
14. Novčane naknade demobilisanim borcima izdvajaju samo zavodi za zapošljavanje
u FBiH. Ova prava su 2007. iznosila 96.6 miliona, 2008. 110.7 miliona, 2009. 69.5
miliona. Prava su prestala važiti 30. aprila 2010, tako da su izdvajanja demobilisanim
borcima iznosila 43.5 miliona.118
15. Rashodi na pasivne mjere u BiH u 2009. su iznosili 0.612 % BDP. U EU-27 iznose u
prosjeku 1.025 % BDP, s rasponom od 0.098 % BDP-a (Estonija) do 2,020 % BDP
(Belgija).
16. Preporuke za bolje funkcionisanje tržišta rada:
Provesti analizu uzroke dugoročne nezaposlenosti osoba u najvitalnije dobi u oba
entiteta, i pripremiti program mjera za sprečavanje nastanka dugoročne
nezaposlenosti s aktivnostima trajne aktivacije i integracije;
118
U ukupnu sumu FBiH uračunati su izdaci zavoda na zdravstveno osiguranje i na socijalno zbrinjavanje
nezposlenih radi stečaja likvidacije, restruktuiranja i privatizacije.
90
Harmonizovati podatke kantona i entiteta o tržištu rada i uskladiti ih s EU
metodologijom;
Vršiti procjene uticaja - evaluacije aktivnih i pasivnih mjera zapošljavanja;
Uspostaviti sistem i kontinuirano pratiti potrebe za radnom snagom;
Obezbijediti razvoj klijentske orijentacije usluga zavoda za zapošljavanje i
obezbijediti da fokus njihovog rada bude posredovanje u zapošljavanju;
Adresirati neusklađenost ponude i tražnje radne snage bržim reformiranjem
obrazovnog sistema i brzim razvojem trening centara za razvoj vještina;
Promovirati adaptibilnost radnika i preduzeća na promjene.
Evaluirati funkcionisanje tržišta rada sa aspekta rigidnosti ugovora i troškova
otuštanja.
Evaluirati uslove rada službi za zapošljavanje.
Procjeniti uticaj socijalnih davanja na aktivno traženje posla.
91
IV.3.2.3. Poboljšanje vještina na tržištu rada, strukovnog obrazovanja i treninga
1. Poboljšanje djelovanja tržišta rada kroz razvoj preduzetničke kulture i nastavak
reforme srednjeg stručnog obrazovanja i obuke su ključni izazovi pred BiH koji se
odnose na poboljšanje vještina na tržištu rada, strukovnog obrazovanje i treninga.
2. Obrazovanje postalo ključno za ekonomski razvoj, kao i za efikasno unapređenje
poduzetništva i efikasnog djelovanja tržišta rada. Ljudski kapital, koji se sastoji iz
znanja, vještina i načina djelovanja (životni stavovi, vrijednosti), je nematerijalna
imovina koja se stiče kroz edukaciju i iskustvo. U modernom društvu, koje
karakteriziraju kratki ciklusi promjene tehnologije (3-5 godina), konkurentnost na
tržištu rada zahtijeva okruženje koje podržava stalno nadograđivanje profesionalnih
kompetencija.
3. Razvoj ekonomije utemeljene na znanju i cjeloživotnom učenju su stalni izazov u
svim društvima neovisno od stupnja njihove razvijenosti.Vizija Europe 2020. je
socijalno-tržišne ekonomije s tri ključna prioriteta: inteligentan rast (razvoj
utemeljen na znanju i inovacijama), održiv rast (resursno efikasnija, zelenija i
konkurentnija ekonomija) i uključujući rast (ekonomije pune zaposlenosti koja pruža
socijalnu i teritorijalnu sukladnost). Operativni ciljevi ostvarivanje inteligentnog rasta
do 2020. su: (i) udio onih koji ranije napuštaju školovanje treba do 2020. sniziti s
aktualnih 15 % na manje od 10 % i (ii) udio onih uzrasta 30-34 godine koji imaju
visoko obrazovanje treba biti povećan s aktualnih 31% na 40 %.119
4. BiH ima veoma nekonkurentnu obrazovnu strukturu radno sposobnog stanovništva.
Trend u ovoj oblasti se nije promijenio u posljednjih nekoliko godina.
Grafik 50: Obrazovna struktura radno sposobnog stanovništva BiH, 2006-09.
Izvor: Agencija za statistiku BiH; Statistika obrazovanja 2009.
119
European Commission (2010) Europe 2020 – A Strategy for smart, sustainable and inclusive growth.
Communication from the Commission. COM (2010) 2020. Brussels: European Commission, pp. 3 and 9.
92
5. Nerazvijenost stručnih vještina uveliko je rezultat (1) nepostojanja moderne
infrastrukture za profesionalnu obuku (dokvalifikacije, prekvalifikacije i sl.) i
cjeloživotno učenje (2) nemoderniziranosti programa profesionalne obuke i razvoja
ključnih kompetencija za uspješan život u 21. stoljeću, (3) niskog učešća zaposlenih i
nezaposlenih u profesionalnim obukama, (4) neuvezanosti VET-a i aktivnih mjera
zapošljavanja i (5) nedostupnosti kvalitetnih usluga treninga i obuke svim grupama
građana.120
6. Finansiranju VET-a se ne posvećuje dovoljna pažnja. Dok je razvoj strukovnog
obrazovanja i osposobljavanja kao pretežitog dijela cjeloživotnog učenja od kritične
važnosti za EU napore u preuzimanju vodećeg položaja u globalnoj ekonomiji i u
odgovoru na njene glavne ekonomske i socijalne izazove pa je razvoju i finansiranju
VET-a posvećena velika pažnja, u BiH kao i u većina susjednih zemalja, nema ni
statističkih podataka o udjelima pojedinih vrsta obrazovanja u BDP-u. Pristup EU
ilustrira indikator veličine sredstava za obuku osoba s poteškoćama na tržištu rada u
ukupnim sredstvima za aktivne mjere tržišta rada, koji pokazuje da je 43% ukupnih
sredstava namijenjenih za obuku i trening nezaposlenih namijenjeno ovim osobama.
7. Finansiranje kao i certificiranje programa obuke i osposobljavanja odraslih je
veliki izazov. Finansiranje javnih srednjih stručnih škola u BiH je obezbjeđeno kroz
budžetska sredstva nadležnih ministarstava. Finansiranje je organizirano na
kantonalnom i entitetskom nivou. Što se tiče sredstava iz javnih izvora, financiranje se
obično vrši preko zavoda za zapošljavanje na ime obuke nezaposlenih osoba. Postoje
neki programi obrazovanja i osposobljavanja koji su besplatni za korisnike i obično
pokrivaju učenje stranih jezika, život i stil, glumu itd. Obuke koju organizuju
nevladine organizacije obično se finansiraju iz različitih donatorskih izvora. Postoje i firme koje plaćaju za obrazovanje i usavršavanje svojih zaposlenika, dok
većinu drugih obuka plaća učesnik (u oko 60% slučajeva). Ovi pokazatelji ukazuju na
činjenicu da je svijest o važnosti cjeloživotnog učenja i osposobljavanja za tržište rada
još uvijek vrlo niska121
.
8. Osnovnu liniju prilagođavanja VET sistema evropskim smjernicama je definisana
u Strategiji razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH 2007-13. Predstavlja
osnovni okvir za modernizaciju sistema javnih srednjih i viših stručnih škola i definiše
četiri ključna principa uspješne modernizacije sistema VET-a: (1) poštovanje
minimuma prosječnih evropskih standarda kvalitete obrazovanja, (2) operacionalizaciju
sistema korporativne odgovornosti-upravljanje sistema po principu javno-privatnog
partnerstva (PPP), (3) uspostavljanje efikasnog i pristupačnog informacijskog sistema i
(4) efektivna saradnja zasnovana na participacijskom pristupu i koordinacijskim
mehanizmima.
120
EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011 121
Poslije 2005. nije provedeno nijedno istraživanje, te nema novijih pokazatelja finansiranja VET-a, pa nije
moguće evidentirati promjene niti definisati trendove.
93
9. Strategiji razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH određuje da reformski
proces treba krenuti kroz obrazovni proces. To je veoma zahtjevan i dugotrajan put.
I u EU je reforma VET-a izazov, neovisno od razvijenosti i ekonomskog stanja
zemlje.122
Metodologije i stupanj reformi kao i sistemi obrazovanja i standardi obuke se
razlikuju od zemlje do zemlje, sukladno specifičnostima zemlje i tradiciji VET-a. Tabela 17: Status reforme u oblasti razvoja standarda zanimanja u zemljama EU i BiH
Zemlja
Sistem razvoja
standarda
zanimanja (OS)
razvijen i
implementiran
Sistem razvoja
OS djelimično
implementiran
Obrazovanje koje se
temelji na
kompetencijama i
standardima obuke
Zabilješka
Rumunija x x
Odobrenje OS , nadležno
nacionalno kvalifikacijsko tijelo
Mađarska nedavno reformiran Razvijeno samo nekoliko OS
Češka x x
Estonia x x
Institucija za kvalifikacije 2010.
počela razvoj nove generacije OS
Danska x x
Socijalni partneri uključeni u razvoj
OS
Moldova x x
OS i curriculum razvijeni na pilot
osnovi
Njemačka x x
Socijalni partneri uključeni u razvoj
OS
BiH x x
Nastavni plan i program na osnovu
kompetencija razvijen u saradnji sa
socijalnim partnerima ali nema još
sistematičnog pristupa
Izvor: EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011
10. BiH je već napravila određene pomake u reformi VET-a kroz EU VET programe,
čiju implementaciju EU podržava od 1998. Osnovna dostignuća su:123
Usvojena je Strategija razvoja stručnog obrazovanja i obuke u BiH 2007-13. (april
2007.) i Okvirnog zakona za strukovno obrazovanje i obuke (maj 2008); Osnovana je
Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje124
(u daljem tekstu:
Agencija). Agencija je razvila i mapirala, a Stručni odbor Agencije je usvojio ključne
kompetencije i životne vještine za tržište rada, što sada trebaju usvojiti nadležni
ministri obrazovanja kako bi se one mogle ugraditi u nastavne planove i programe i
sam nastavni proces. Usvojena je nova nomenklatura zanimanja, koja se sastoji se od
13 porodica zanimanja s ukupno 100 zanimanja (usvojeno na nivou entiteta);
122
EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011. 123
EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011. 124
Agencija ima i područni ured za VET koji je organiziran na sljedeći način: (a) kabinet zamjenika direktora, (b)
odjel za strukovno obrazovanje i obuku, obrazovanje odraslih i cjeloživotno učenje i (c) odjel /odsjek za
informacijski sustav strukovnog obrazovanja. Djelokrug rada u područnog ureda uključuje sljedeće aktivnosti: (i)
razvoj, praćenje i izradu zajedničke jezgre nastavnih planova i programa i modularne u strukovnom obrazovanju; (ii)
provedba nacionalne / državne kvalifikacijski okvir; (iii) razvoj i implementacija informacijskog sustava za
strukovno obrazovanje; (iv) administracija i održavanje baze podataka i (v) realizacija suradnje s lokalnim
obrazovnim i drugim tijelima.
94
Pripremljena je "Osnova kvalifikacijskog okvira u BiH" (decembar 2010)125
;
Razvijeni su novi modularni nastavni planovi i programi s fokusom na ishode učenja,
stvorena je resursna baza od 60 mentora za implementaciju planova i programa i
provedena obuka više od 3.000 nastavnika;
Razvijen je informacioni sistem tržišta rada 2007. i 2008, čija je provedba započela
listopada 2008. - sistem je dizajniran za pružanje neophodnih inputa koji se odnose na
razvoj, provedbu i praćenje napretka u implementaciji politika zapošljavanja;
Razvijeni su modularni nastavni planovi i programi za pet općih predmeta i razvijen
modul za predmet Poduzetništvo, zajednički za sva strukovna zanimanja126
;
Razvijen je novi pristup analizi potreba tržišta rada, obuci i uspostavi koordinacija
između strukovnog obrazovanja i tržišta rada kroz edukaciju i uključivanje u proces
socijalnih partnera;
Proveden je velik broj pilot projekta saradnje između stručnog obrazovanja i
osposobljavanja i tržišta rada, no opće priznati mehanizmi nisu prihvaćeni i uvedeni u
obrazovni sistem;
Iako još nema okvirnog zakona o obrazovanju odraslih u BiH, kroz projekat
"Promocija konkurentnosti BiH kroz veću zapošljivost i kvalitet ljudskih resursa"
(IPA 2009), koji je počeo početkom ovog mjeseca, izradit će se strateška platforma sa
akcionim planom i okvirni zakon o obrazovanju odraslih u BiH.
11. Kreiran je prvi dokument u BiH koji se bavi kvalifikacijskim okvirom za sve nivoe
obrazovanja, i kao takav zahtijeva dalji razvoj u narednom periodu. Radna grupa
za razvoj osnove (baseline) kvalifikacionog okvira, osnovana 2010. i koordinirana od
Ministarstva civilnih poslova, pripremila je dokument "Osnova kvalifikacijskog okvira
u BiH", koji je usvojilo Vijeću ministara marta 2011. Dokument definira, koordinira i
smješta kvalifikacije u osam referentnih nivoa (od kojih su neki podijeljeni u podnivoe)
i sukladan je Europskom kvalifikacijskom okviru za cjeloživotno učenje.
12. BiH nije razvila poseban set indikatora za praćenje raznih aspekata VET-a, kao što
je primjerice uradila EU, koja je definisala set od 15 ključnih indikatora. BiH još uvijek
nije usvojila takav pristup i to izazov s kojim se u narednom razoblju treba suočiti
statistički sistem i na dokazima utemeljena politika. Neke od njih statistički sistem BiH
redovno prati (npr. indikatori 2, 4. i 5), neki su podaci dostupni kroz istraživanja koja se
neredovito provode i koja nisu dio redovnih istraživanja statističkog sistema (npr.
indikator 3.) dok se ostali indikatori ne prate na nivou BiH. Ključni indikatori koje je
definisala EU su:
Postotak osoba starih 22 godine koji su uspješno završili srednjoškolsko
obrazovanje;
Postotak osoba bez srednjeg obrazovanja (po dobnim skupinama);
Stopa nezaposlenosti dobne skupine 25-64 godine po nivou obrazovanja (%);
125
Dokument je naslovljen kao „Osnova...“ jer označava početak dugog procesa razvoja i uspostave kvalifikacijskog
okvira koji će omogućiti nastavljanje bržeg društvenog i ekonomskog razvoja. 126
U nekim kantonima pripremaju nove programe koje smatraju relevantnim i potrebnim za njihove potrebe npr.
nastavni plan i program za fito-terapeuta u Unsko-sanskom kantononu.
95
Upis na visoko obrazovanje (%);
Udio učenika srednjih škola u općem i strukovnom obrazovanju (%);
Udio učesnika u VET programima po mjestu nastave (%);
Udio učesnika u VET programima po spolu (%);
Udio učesnika u VET programima po nivou obrazovanja i spolu (%);
Razdioba sudionika u VET programima po dobnim skupinama (%);
Poduzeća koja pružaju nastavak obrazovanja (CVT) kao postotak svih poduzeća;
Poduzeća koja pružaju CVT kao postotak svih poduzeća, prema veličini razreda;
Poduzeća koja pružaju CVT kao postotak svih poduzeća, prema privrednoj
djelatnosti;
Zaposlenici koji sudjeluju u CVT obuci kao postotak zaposlenih u svim
poduzećima;
Zaposlenici sudjeluju u CVT obuci kao postotak zaposlenih svih poduzeća, po
spolu;
Troškovi CVT obuke kao postotak ukupnih troškova svih poduzeća.
Preporuke
Uspostaviti sistemsko praćenje ključnih EU VET indikatora na nivou BiH;
Ravoj sektorskih regionlnih centara za profesionalnu obuku i trening.
Završiti započete aktivnosti na razvoju klasifikacije zanimanja i usvojiti
Standarde zanimanja i obrazovne standarde, kao i državni kvalifikacijski okvir
(NQF) za cjeloživotno učenje;127
Uspostaviti sistem evaluacije i osiguranje kvaliteta u stručnom obrazovanju i
obuci;
Obezbjediti povezanost stručnog obrazovanja i tržišta rada, modernizirati sistem
profesionalne orijentacije i savjetovanja i uključiti u proces zavode za
zapošljavanje i socijalne partnere;
Uspostaviti transparentan i funkcionalan sistem institucija VET sektora128
, što
uključuje (1) modernizaciju srednjih i visokih stručnih škola kroz uvođenje
evropski prihvatljivih standarda obuke, (2) razvoj mreže centara za stručno
osposobljavanje i obuke radno sposobnog stanovništva, (3) institucije za nadzor i
osiguranje kvaliteta usluga; nužno je osigurati redovno statističko praćenje ove
oblasti i uspostaviti sistem nadgledanja i prognoze potreba na tržištu;
Većim obuhvatom radno sposobnog stanovništva strukovnim obrazovanjem i
LLL povećati kompetentnost radne snage, uspostaviti sistemski pristup
obrazovanja odraslih, obezbijediti veću mobilnost i urediti sistem cirkularnih
migracija;
Obezbijediti povećan nivo autonomnosti stručnih škola i institucija profesionalne
obuke.
127
NQF treba odražavati principe Evropskog kvalifikacijskog okvira (EQF. 128
Vijeće za srednje stručno obrazovanje, mreža regionalnih centara za certifikaciju kvalifikacija, mreža centara za
obuku nastavnika i sl.
96
Potrebni su daljnji napori u reformi VET-a:
Provedba modularnih nastavnih planova i programa nije u potpunosti usklađena;
Zajednička jezgra nastavnih planova i programa za srednje stručne škole još nije
definirana (Ministarstvo prosvjete u RS je uvelo modularni nastavni plan i program u
svim razredima i porodicama zanimanja);
Nema procedura i protokola za razmjenu podataka i informacija između ključnih
aktera u stručnom obrazovanju i osposobljavanju (neke aktivnosti su u toku);
Nema jedinstvenog sistema za izvještavanje podataka (Sistemi za prikupljanje i
izvještavanje na kantonalno nivou i u RS se razlikuju);
U potpunosti provesti prijedlog za autonomiju škole reguliran Okvirnim VET
zakonom129
129
EU Support to vocational education and training in Bosnia and Herzegovina IV; Inception Report, 2011
97
IV.3.2.4. Razvoj malih srednjih preduzeća i otvaranje novih radnih mjesta
13. Mala i srednja preduzeća u EU predstavljaju značajan izvor zapošljavanja i
dodane vrijednosti. Polazeći od toga, potrebno je kroz obrazovni sistem, prvenstveno
kroz osnovno i srednjoškolsko obrazovanje, poduzimati aktivnosti koje potiču na
poduzeteničko razmišljanje. Određene aktivnosti u BiH već postoje, ali na dobrovoljnoj
bazi, te ih treba sistematizirati i uvesti u školski sistem kao obavezu.
14. U strukturi zaposlenih osoba prema sektoru aktivnosti u BiH u 2010. dominira
sektor usluga s 49,3 %, zatim sektor nepoljoprivrednih djelatnosti 31,5%, te sektoru
poljoprivrede i vezanih djelatnosti 19,7%.130
Glede strukture zaposlenih prema statusu
zaposlenosti u 2010, 20.8% je samozaposleno, 5.8% neplaćeni pomažući članovi i
73.5% zaposlenici.131
15. Djelatnosti nefinancijskog sektora BiH izrazito dominantno sačinjene od malih i
srednjih preduzeća (prerađivačka industrija, građevinarstvo i usluge) obezbjeđuju
459.939 radnih mjesta (65,26%)132
i stvaraju 41,1%133
dodane vrednosti bh. ekonomije.
U usporedbi s EU prosjekom, SME u BiH ne zaostaju mnogo u pogledu generatora
radnih mjesta (EU 66,7 %, BiH 65,26%) ali mnogo više zaostaju u doprinosu ukupnoj
dodanoj vrijednosti (EU 56,7% dodane vrednosti, BiH 41,1%).
16. Potrebno je poboljšati uslove za razvoj postojećih MSP. Od izuzetne važnosti je
daljnja izgradnja pravne države i unaprjeđenje sistema naplate u poslovnom ciklusu.
Nadalje je nužno da se pojednostavi i olakša poreski sistem, kao i da se čuje glas malih i
srednjih preduzeća u procesu kreiranja politika vezanih za njihovo djelovanje.
17. Implementacija bh. strategije razvoja MSP-a ne napreduje željenom dinamikom,
nepostoji zajednički, harmonizirani regulatorni okvir i sistem za poslovanje i
registraciju MSP u zemlji. „Ukupno gledajući, pripreme u oblasti ... malih i srednjih
preduzeća i dalje su u ranoj fazi. BiH mora ... provesti državnu strategiju za mala i
srednja preduzeća.“134
18. Orijentiranost ka poduzetništvu u BiH je niža za skoro trećinu, preciznije za oko
28% nego kod skupine zemalja kojoj BiH pripada (efikasnošću vođene ekonomije). A i ta relativno malobrojna skupina potencijalnih i nastajućih poduzetnika se sastoji od
130
Agencija za statistiku BiH (2010) Anketa o radnoj snazi 2010, str. 38. 131
Agencija za statistiku BiH, o.c. str 36. 132
Agencija za statistiku BiH. Saopštenje: Zaposleni po sektorima u avgustu 2008, Sarajevo, str. 2. 133
Agencija za statistiku BiH (2008) Bruto domaći proizvod za Bosnu i Hercegovinu 2007, Proizvodni pristup, prvi
rezultati, 23.juli, str. 5 134
EU Commission Staff Working Paper (2009) Progress Towards The Common Objectives in Education and
Training, Indicators and Benchmarks, p. 45.
98
onih koji se poduzetništvu okreću iz nužde, a ne radi iskorištavanja poslovne prilike.
Procent takvih u BiH je za 52% veći od prosjeka skupine zemalja kojoj BiH pripada.135
19. Stopa turbulencije poduzetničke aktivnosti (zbir stopa nastajućih i nestajućih
poduzetničkih aktivnosti), koja je indikator restrukturiranja poslovne aktivnosti, se
povećala za 84.6% u 2010. u odnosu na 2009. To se prvenstveno rezultat jačeg zamaha
rane poduzetničke aktivnosti.
20. Poduzetnička aktivnost u BiH je na niskom nivou i u 2010. Ukupna rana
poduzetnička aktivnost se u BiH povećava najviše iz nužnosti.136
Poduzetnička
aktivnost iz nužnosti je iznad prosjeka zemalja grupe kojoj BiH pripada za oko 50%,
čak i od prosjeka za grupu zemalja čiji je privredni razvoj zasnovan na resursima (za
oko 37%). Broj prilika za poduzetništvo proizašlih iz prilike za unapređenjem je ispod
prosjeka za oko 42%, što govori da se bh. građani još uvijek odlučuju za pokretanje
biznisa više iz nužnosti, zbog visoke nezaposlenosti i nedostatka radnih mjesta, kako bi
samozapošljavanjem poboljšali ekonomsko-socijalnu sliku svojih porodica, nego iz
iskorištavanja dobrih poslovnih prilika.
21. Broj prekinutih poslovanja u BiH u 2010. je blizu nivoa prosjeka GEM grupe i
nema izraženog odstupanja od pojedinih zemalja u grupi137
.
22. Stopa nastajućih poduzetničkih aktivnosti u 2010. je izrazito ispod prosjeka grupe
za oko 63%. To kazuje da je rast poduzetničke aktivnosti u BiH u odnosu na njen
potreba rast i dalje vrlo spor i nezadovoljavajući.
Tabela 18: Ukupna rana poduzetnička aktivnost (RPA) u BiH, 2010-2009 (% osoba od 18 do 64 godine)
Stopa
nastajućih
poduzetničkih
aktivnosti
Stopa
vlasništva
novih
biznisa
RPA Prekid
poslovanja
RPA iz
nužnosti ( %
RPA)
Prilika proizašla
iz želje za
unaprijeđenjem
(% RPA)
2010. 4.1 4.1 7.7 4.7 46.5 29.8
2009. 3.1 1.3 4.4 3.1 39 20
Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla: Centar za razvoj
poduzetništva.
23. U ranoj poduzetničkoj aktivnosti dominira sektor potrošačkih usluga dok je sektor
proizvodnih usluga izrazito nerazvijen. Sektorska struktura rane poduzetničke
aktivnosti u 2010. pokazuje da u BiH (42 % poduzetnika) kao i u zemljama regije
dominiraju potrošačke usluge. Potom je rana poduzetnička aktivnost podjednako
135
Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla: Centar za razvoj
poduzetništva. 136
Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla: Centar za razvoj
poduzetništva. 137
Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla: Centar za razvoj
poduzetništva.
99
distribuirana između ekstraktivnih i prerađivačkih djelatnosti (24.5 i 22.9 %). Najmanji
je broj poduzetnika u sektoru poslovnih usluga (10%), znatno ispod prosjeka regije.138
Tabela 19: Sektorska struktura rane poduzetničke aktivnosti Regije, 2010.
Ekstraktivna Proizvodnja i
građevinarstvo
Poslovne usluge Potrošačke usluge
BIH 24.5 22.9 10.4 42.3
HRV 16 19.3 29.1 35.7
SLO 9.5 22.1 7.5 60.9
MAK 1.7 25.3 41.6 31.4
Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla:
Centar za razvoj poduzetništva.
24. Udio mladih u ranoj poduzetničkoj aktivnosti se povećao sa 6.2.% u 2009. na 7.4%
u 2010. Udio mladih je relativno visok u odnosu na zemlje regije, ali je ispod prosjeka
grupe zemalja kojoj BiH pripada. Potrebno je dodatno stimulisati mladu populaciju da
se uključi u poduzetničku aktivnost, posebno u oblastima IT tehnologija i novih
tehnoloških znanja.139
Tabela 20: Dobna struktura rane poduzetničke aktivnosti u BiH u
18-24 25-34 35-44 45-54 55-64
BiH 7.4 11.6 9.4 5.6 3.8
HR 2.7 8.1 8.1 5.5 1.6
MAK 7.6 13 6.8 7 3.4
SLO 2.1 8.1 6.7 4 1.1
Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta.
Tuzla: Centar za razvoj poduzetništva.
25. Glavni razlog prestanka poslovanja MSP u 2010. je nedovoljna profitabilnost
MSP. Dok je u 2009. bila razlogom za prestanak poslovanja u 26.2 % slučajeva, u 2010.
je bila razlogom u 41.2% slučajeva. Drugi glavni razlog prestanka djelovanja MSP je
problem pribavljanja financijskih sredstava. Dok je u 2009. to bio razlog u 22.3%
slučajeva, u 2010. je bio u 32.9% slučajeva. Može se kazati da su opći i posebice
financijski uvjeti razlogom prestanka postojanja MSP u ¾ slučajeva. To ukazuje na
odsustvo mjera aktivne ekonomske politike na suzbijanje negativnih efekata krize, kao i
na slabu podršku opstanku MSP.
138
Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla: Centar za razvoj
poduzetništva. 139
Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla: Centar za razvoj
poduzetništva, str. 58.
100
Tabela 21: Razlozi za prekid poslovanja u zemalja Regije, 2010.
Prilika
za
prodaju
biznisa
Biznis nije
profitabilan
Problem sa
pribavljanjem
fin. Sredstava
Drugi
posao ili
poslovna
prilika
Prekid
poslovanja
unaprijed
planiran
Penzionisanje Lični
razlozi
Nezgoda
BiH 0 41.5 32.9 1.9 3.3 1.9 16.3 0
Slo 1.6 14.2 21.2 18.7 8 4.9 11.4 8.4
CG 1.3 31.9 18.9 8.6 8.6 1.1 0.2 2.9
Mak. 4 39.3 27.5 5.1 5.1 2.5 8.7 4.6
Izvor: Umihanić B. et al. (2011) GEM BiH 2010 - Poduzetništvom do novih radnih mjesta. Tuzla: Centar za razvoj
poduzetništva.
26. Nužno je poboljšati uslove za stvaranje novih MSP. Prioritetno je potrebno razviti
snažnije mehanizme finansijske podrške onivanju MSP-ova, te trening i savjetodavno-
konzultatnsku podršku postojećim MSP. Potrebno je razvijati usluge podrške nastajućim
MSP na lokalnom nivou te postojećim MSP na regionalnom nivou, posebice kroz
klasterske trening centre i garantne fondove. Posebice je važno podržati posebne vrste
poduzetničkih aktivnost kao što su poduzetništvo žena, ruralno poduzetništvo,
poduzetništvo manjinskih skupina i poduzetništvo osoba s tjelesnim poteškoćama.
27. Glavne preporuke za poboljšanje osnivanja i djelovanja MSP su:
Podržati razvoj snažno rastućih malih i srednjih poduzeća putem razvoja
tehnoloških parkova i centara;
Utemeljiti i razvijati trening centre klastera i internacionalnih lanaca vrijednosti;
Olakšati pristup finansiranju novih poduzetničkih aktivnosti, posebno za mlade i u
oblastima novih tehnologija, finansijskim sredstvima razvojnih banaka, te
uspostavljanjem i jačanjem garantnih fondova na regionalnoj razini;
Usvojiti poseban vodič državne pomoći za MSP (koji su posebno pogođeni
krizom-usaglašen sa EU propisima) i odgovarajaće poticajne programe;
Informatizirati djelovanje državnih tijela (porezna administracija, statističko
izvješćivanje itd.) kako bi se što više oslobodili resursi MSP;
Periodično provoditi istraživanja: Pregled performansi MSP, Eurobarometar i
GEM i SME Observatory i temeljem njih pripremati adekvatna analize za politike
utemeljene na činjenicama;
Iskoristiti potencijal dijaspore i promovisati, olakšati i stimulisati ulaganja bh.
dijaspore u BiH i zajedničkog ulaganja u domaćim firmama.
101
IV.4. Održivi razvoj
1. Ulaganja u poljoprivredu i produktivnost sektora je niska što uzrokuje i nisku
konkurentnost i relativno visoki vanjskotrgovinski deficiti u sektoru hrane. Udio
poljoprivrede u BDP-u BiH je relativno visok, no tijekom posljednje četiri godine
kontinuirano se smanjuje. Veličina obradivog zemljišta per capita je vrlo niska, a stopa
zaposlenosti u poljoprivredi među najvećim u Europi, što ukazuje na relativno nizak
stupanj produktivnosti. Budući da su ulaganja u poljoprivredu vrlo niska, posljedično se
javljaju niska konkurentnost i relativno visoki vanjskotrgovinski deficiti u sektoru
hrane.
2. BiH ima šansu za investiranje u čiste i efikasne tehnologije, obnovljive izvore
energije, kao i dobra i servise ekosistema. Prema Drugom izvještaju UN–ove
Ekonomske komisije za Evropu ( UNECE) o učinkovitosti u oblasti zaštite okoliša u
BiH, svi ovi resursi posjeduju ekonomski potencijal za povrat ulaganja, otvaranje novih
radnih mjesta i privlačenje direktnih stranih investicija 140
.
3. Povećanje energetske efikasnosti je od iznimne važnosti za BiH. Struktura potrošnje
energije vrlo nepovoljna (glavnina potrošnje energije otpada na kućanstva) te je nužno
razvijati programe energetski štednih objekata, aparata i sl. kako bi na rok 7-10 godina
BiH potrošnja energije kućanstava dostigla relativnu razinu zemalja članica EU.
4. Nužno je brže uvođenje e-zakondastva i regulative, kako bi se stvorio okvir za
razvoj e-poslovanja. Budući da informaciono-komunikaciona infrastruktura predstavlja
okosnicu fizičke infrastrukture suvremenog, postindustrijskog društva, najmanje što se
može uraditi u njenom razvoju je uređenje e-zakonodastva koje se sporije razvija i u
odnosu na regiju.
5. Od posebne je važnosti nastaviti razvoj paneuropskog cestovnog koridora Vc.
Izgradnja i modernizacija transportne infrastrukture (cestovne, zračne i željezničke) je
jedan od temeljenih preduvjeta za reindustrijalizaciju privrede te razvoj turizma kao
okosnica razvoja ekonomije.
140
2nd Environmental Performance Review Bosnia and Herzegovina, UNECE 2011
http://www.unece.org/fileadmin/DAM/env/epr/epr_studies/bosnia_and_herzegovina%20II.pdf Izrada Drugog
izvještaja UNECE-a o učinkovitosti u oblasti zaštite okoliša u BiH je je otpočela u januaru 2010. sa pripremnom
misijom. Tokom misije razgovarano je o i utvrđena je struktura izvještaja.Misija je radila od 24. maja – 3. juna.
2010.
102
IV.4.1. Benchmark indikatori141
Tabela 22: Održivi razvoj
Cilj Održiv razvoj
Bazna vrijednost indikatora je benchmark odnosno prosjek EU 4 =
100
Nivo Izvor 2005 2006 2007 2008 2009 2010
Održiv razvoj* BiH 3 : : : 81 : 63
Kvalitet puteva BiH 3 : : : 59 59 59
Troškovi poljoprivrednih politika BiH 3 : : : 103 111 104
Tehnološka spremnost BiH 3 : 77 69 66 72 80
Opšti kvalitet infrastrukture BiH 3 : : : 66 59 54
Željeznički transport - transport robe
(miliona tona / km) BiH 1 8 11 11 13 14 20
Emisija CO2 po GDP (kgCO2/$) BiH 5 73 68 64 64 : :
Emisija CO2 po stanovniku (veća
vrijednost predstavlja manju emisiju )
(tCO2/stanovn.) BiH 5 141 132 121 109 : :
Potrošnja el. energije po stanovn.
(kWh/stanov.) BiH 5 61 58 59 60 : :
Potrošnja energije po GDP (toe/000 2000 $) BiH 5 105 97 90 93 : :
Potrošnja energije po stanovniku
(toe/stanov.) BiH 5 48 51 57 61 : :
Broj mobitela (na 100 stanovnika) BiH 6 : 54 58 71 72 :
Broj korisnika interneta(na 100 stanov.) BiH 6 : 66 63 68 69 :
Br. priključaka širokopojasnog interneta(na
100 stanov,) BiH 6 : 15 22 39 42 :
*-dvogodišnji indikator
3-Svjetski ekonomski forum
1-EUROSTAT
5-International Energy Agency
6-Međunarodna telekomunikaciona
unija(online baza podataka)
1. Ocjena poljoprivrednih politika u BiH pokazuju varijabilitet u periodu 2008-2010.
Ocjena mjeri percepcije politike na skali od 1-7, gdje (1) znači pretjerano skupa do (7)
što znači – uravnotežuje interese poreznih obveznika, kupaca i proizvođača142
. Prema
141
Benchmark indikatori predstavljaju BiH „udaljenost“ u odnosu na prosjek EU 4. Ovaj prosjek je
izjednačen s indeksom 100 i bh. vrijednost predstavlja udio u toj vrijednosti. Indeks 100 predstavlja “pokretni
prosjek“ odnosno prosjek EU 4 koji se posebno izračunava za svaku godinu. (Četiri zemlje članice EU koje se
koriste za izračunavanje prosjeka su Bugarska, Rumunija, Slovačka i Mađarska, kao četiri zemlje članice EU koje su
istovremeno tranzicijske zemlje.) U aneksu su predstavljene metodologije izračuna, tabele s potpunim podacima za
svaki pojedinačni indikator, uključujući i dvije zemlje iz regiona koje su kandidati za članstvo.
142 http://www.countrycompass.com/data/standard/glossary.php?iid=34S1&s=t
103
podacima Svjetskog ekonomskog foruma ocjena poljoprivrednih politika u 2008. u BiH
je iznosila 3,30, dok je prosjek za zemlje komparatore iznosio 3,20. U 2009. vrijednost
indikatora u BiH je bila 3,40, a prosjek za EU-4 je bio 3,08, a u 2010. u BiH ocjena
poljoprivrednih politika je iznosila 3,30, a EU-4 prosjek je 3,18.
Grafik 51: Ocjena poljoprivrednih politika, komparatori, 2008-2010.
Izvor: Svjetski ekonomski forum
2. Od ukupno 144 općine u BiH njih 114 se mogu klasificirati kao ruralne143
. Prema
procjenama Ankete o potrošnji domaćinstava u BiH144
(2007), 58,5% domaćinstava živi
u ruralnim područjima BiH. Gustoća naseljenosti po kvadratnom kilometru obradive
površine prema podacima iz 2005. je 205 stanovnika145
. U poređenju sa zemljama
komparatorima preko 75% područja u Bugarskoj i preko 60% u Rumuniji je
klasificirano kao ruralno, a 58% populacije u Bugarskoj, 47% u Rumuniji i oko 48% u
Slovačkoj žive u ruralnim oblastima, dok taj udio u EU-15 iznosi 16%. Istovremeno
gustoća naseljenosti po kvadratnom kilometru u ruralnim područjima u Bugarskoj iznosi
54, a u Rumuniji 70 stanovnika/km2 dok prosjek za EU-15 iznosi 32
146.
3. Ukupna potrošnja primarne energije u BiH u 2009. je iznosila 1,49 toe/stanovniku,
dok je svjetski prosjek bio 1.82 toe/stanovniku, a OECD-a 4.64 toe/po stanovniku.
143
Prema OECD metodologiji koja se bazira na gustoći naseljenosti stanovništva (OECD (1994). “Creating rural
indicators for shaping territorial policy“. Paris (Izrada ruralnih indikatora za oblikovanje teritorijalnih politika, Paris,
1994) razlikuju se 2 nivoa ruralnih oblasti: 1) lokalne zajednice sa manje od 150 stanovnika po kvadratnom
kilometru, 2) regioni (NUTS 3 ili NUTS 2) koje su klasificirane u prve dvije od tri kategorije kako slijedi: 1.)
pretežno ruralni region (PR)- više od 50% stanovništva regiona živi u ruralnim zajednicama (koje imaju
150stan/km2), 2)s rednje ruralni region (IR): od 15%-50% stanovništva živi u ruralnim lokalnim zajednicama. 3)
pretežno urbani region (PU)- manje od 15% stanovnika regije ćivi u ruralnim lokalnim zajednicama. 144
Anketa o potrošnji domaćinstava u BiH 2007, http://www.fzs.ba/Anketa/HBS07_Poverty_eng.pdf 145
Rural Povery Portal, Statistics for BiH
http://www.ruralpovertyportal.org/web/guest/country/statistics/tags/bosnia%20and%20herzegovina 146
Hubard, C., and Hubard L., Bulgaria and Romania: path to EU Accession and Agricultural Sector, (2007), Center
for Rural Economy Disscusion paper Series No 17 ,
http://www.ncl.ac.uk/cre/publish/discussionpapers/pdfs/dp17.pdf
104
U pogledu energetskog intenziteta147
BiH je u 2008. godini imala nešto bolje rezultate
u odnosu na 2007. godinu. Potrošnja energije po jedinici BDP u BiH u 2008. je iznosila
0,71 toe/000 2000$, što je za 7% više od EU-4 prosjeka dok je u 2007. iznosila 0,78 toe
što je za 10% više od zemalja komparatora (EU-4) u istom periodu.
4. U poređenju sa zemljama komparatorima (EU-4) emisije karbon dioksida (CO2)
po jedinici BDP (kgCO2/2000$) u BiH su u 2008. godini bile veće za 36%. Prema
podacima IEA (2008) prosjek emisija CO2 po jedinici BDP u BiH u 2008. godini je
iznosio 2,32 kg, dok je prosjek za EU-4 bio 1,48kg CO2. Ista procentualna udaljenost od
zemalja komparatora je uočena i u 2007. godini.
5. Zvanični državni podaci o emisiji gasova sa efektom staklenika (GHG) u periodu
od 1990.-2010. trenutno ne postoje. Djelimični podaci o procjeni emisije GHG iz
sektora sagorijevanja goriva su dostupni u publikacijama Međunarodne agencije za
energiju (IEA) i nekih drugih međunarodnih organizacija iz sektora energije.
6. Pokazatelji kvaliteta opšte infrastrukture u BiH ukazuju na opadajući trend. BiH je, u odnosu na zemlje komparatore, 2008. imala 34% lošiju infrastrukturu, 2009. 41%, a u 2010. 46%148. Prema kvalitetu opšte infrastrukture149 Global Competetiveness Report 2010-2011 rangira BiH na 139. od 139. zemalja.150 Po kvalitetu cesta BiH je rangirana na 137. mjesto, željezničke infrastrukture na 95. mjesto, lučke infrastrukture na 138, a zračne transportne infrastrukture na 138. mjesto u svijetu (prosjek za 2009.-2010.). Bolje rezultate BiH je imala za pokazatelj broja aktivnih fiksnih telefonski linija na 100 stanovnika koji iznosi 26,5 linija/100 stanovnika (podaci za 2009.) što zemlju rangira na 50. Mjesto, dok se po broju pretplatnika u mobilnoj telefoniji BiH nalazi na 79. mjestu (86,5 pretplatnika/100 stanovnika) (podaci za 2009.).151
8. Udio željezničkog transporta u ukupnom prevozu roba u BiH u periodu 2006. -
2010. pokazuje promjenjivo kretanje, i manji je od cestovnog udjela (mil.tkm). U
2010. godini je iznosio 37,81% što predstavlja rast od 1% u odnosu na 2009. godinu.
Udio je bio najveći u 2006. (46,03%); zatim u 2007. opada (na 38,19%); raste u 2008.
(na 39,88%) da bi u 2009. iznosio 36,86%. U poređenju sa zemljama komparatorima
EU-4 količina ukupno prevezene robe željeznicama u BiH u 2010. je bila niža za oko
80% dok je ta razlika u 2009. iznosila 86% (v. grafik 55). Iako je količina robe
prevezene željeznicama u BiH znatno manja od prosjeka za EU-4, primjetan je blago
rastući trend dok prosjek za EU-4 pokazuje kontinuirano smanjenje od 2006.-2010.
godine.
147
Energetska intenzivnost bruto društvenog proizvoda jednaka je prosječnoj količini energije potrebnoj za
proizvodnju jedne jedinice BDP-a (npr. u toe/1000 $). toe/000 2000$ - jedinica za energetsku intenzivnost, koja
znači tona ekvivalentne nafte po 1,000 USD BDP-a prema kursu iz 2000. 148
Svjetski ekonomski forum, podaci od 22. decembar 2010. 149
Indikator kvalitete ukupne infrastrukture vrednuje (transportnu, telefonsku i energetsku infrastrukturu) na skali od
1 (izrazito nerazvijena) do 7 (vrlo razvijena i efikasna po međunarodnim standardima). 150
www.weforum.org/reports/global-competitiveness-report-2010-2011-0 str.388 151
Ibid. str 395. i 396.
105
Grafik 52: Prevoz robe željeznicom, komparatori, 2006-2010. (u mil. tkm)
Izvor: EUROSTAT
10. Sve veći broj korisnika u BiH ima pristup širokopojasnom internetu. Broj
priključaka širokopojasnog interneta koji omogućava velike brzine prijenosa podataka,
u BiH prema podacima RAK-a, u 2010. je dostigao 74,83% ukupnog broja Internet
pretplatnika (2.000.000 korisnika). Broj priključaka na 100 stanovnika je iznosio 10,4
što predstavlja rast od 39% u odnosu na 2009. (6,3 priključka/100 stanovnika). U
poređenju sa zemljama komparatorima BiH je u 2010. imala 35% manje priključaka
širokopojasnom internetu/100 stanovnika što predstavlja poboljšanje u odnosu na 2009.
kada je razlika iznosila 58% (v. grafik 56).
Grafik 53: Razvijenost komunikacija, komparatori, 2008-2010.
Izvor: Međunarodna telekomunikacijska unija (ITU)
RAK (2010)
106
11. Broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika u BiH je zabilježio pad u 2010.
godini. Broj mobilnih pretplatnika/100 stanovnika u BiH na kraju 2010. je iznosio
78,44 nasuprot 86,5 pretplatnika/100 stanovnika u 2009. godini što predstavlja pad od
9%. U poređenju sa zemljama komparatorima, BiH ima za 35% slabije rezultate za
2010. godinu dok je taj jaz u 2009. iznosio 28%
107
IV.4.2. Analiza trendova
IV.4.2.1. Poljoprivreda, proizvodnja hrane i ruralni razvitak
1. Globalno promatrano, cijene hrane su u porastu. Prema indeksu cijena hrane FAO-a
(prosjek 2002-2004=100), cijene prehrambenih proizvoda su kontinuirano rasle
posljednje tri godine. Rast je u odnosu na 2009. iznosio 18%. Najveće povećanje cijena
hrane u 2010. u odnosu na 2009. je ostvareno kod šećera (indeks za 2010: 302) – rast od
17,5%, mlijeka i mliječnih prerađevina - rast 41% (indeks za 2010: 200) te ulja i masti
– rast 29% (indeks za 2010: 193). Glavni razlozi povećanja i kontinuiranog rasta cijena
hrane su špekulacije odnosno institucionalni investitori u svijetu koji vide robe kao
hedžing ulaganju u druge instrumente, nepovoljni vremenski uslovi kao i nesigurnost na
finansijskim tržištima širom svijeta.
2. Udio poljoprivrede u BDP-u BiH je relativno visok. Bruto domaći proizvod (BDP)
BiH za 2008. je iznosio 24.716 miliona KM, dok je udio bruto dodane vrijednosti
(BDV) poljoprivrede u ukupnom BPD-u u 2008. iznosio 9,1%, što je za 0,96% manje u
odnosu na prethodnu godinu. BDP u 2009. je iznosio 24.004 miliona KM, a udio BDV-
a PLŠR (poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva) iznosio 8% i manji je za 1,1% u
odnosu na 2008 godinu.152
3. Udio bruto dodane vrijednosti PLŠ u ukupnom BDP se stalno smanjuje tijekom
posljednje četiri godine, ali je dalje relativno visok. Visoko učešće poljoprivrede je
rezultat slabo razvijene privredne strukture. Npr. udio PLŠ u BDP-u u EU-27 u 2009. je
iznosio 1,47%, u Bugarskoj 5,63%, u Makedoniji 11,41% a u Hrvatskoj 6,73%.
Grafik 54: Učešće BDV PLŠ u BDP-u u 2009.
Izvor: BHAS i EUROSTAT
4. Institucionalni kapacitet za poljoprivredu i ruralni razvoj na nivou BiH nije u
potpunosti uspostavljen. Poljoprivredni sektor na državnom nivou je u nadležnosti
152
BHAS.
Izvor: BHAS
108
Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH (MVTEO BiH) i to u Sektoru
za poljoprivredu, prehranu, šumarstvo i ruralni razvoj. Ovaj Sektor je zadužen za
uspostavljanje okvira za razvoj sektorskih strategija, politika, programa i mjera, te
implementaciju istih u cilju harmonizovanog razvoja poljoprivrede u cijeloj zemlji.
Nadležnosti u pogledu zdravlja i njege životinja, zdravlja bilja, sigurnosti hrane i
kontrolu kvaliteta hrane na nivou BiH imaju Ured za veterinarstvo BiH, Uprava BiH za
zaštitu zdravlja bilja i Agencija za sigurnost hrane BiH. Ured za veterinarstvo i Uprava
za zaštitu zdravlja bilja su upravne organizacije u okviru MVTEO BiH, dok je Agencija
za sigurnost hrane BiH samostalna upravna organizacija u okviru Vijeća ministara BiH
(VM BiH) a sa MVTEO BiH sarađuje u poslovima vezanim za oblast ishrane.
5. Na državnom nivou određene nadležnosti u oblasti poljoprivrede imaju
Ministarstvo finansija i trezora (MFT) i Direkcija za evropske integracije (DEI). MFT posredstvom Sektora za finansiranje programa i projekata pomoći EU, odnosno
Centralna jedinica za finansiranje i ugovaranje programa i projekata pomoći EU obavlja
poslove vezane za finansiranje, ugovaranje nabavke, plaćanje, nadzor i kontrolu
sprovođenja svih programa i projekata pomoći EU u BiH, pa i onih iz oblasti
poljoprivrede. DEI koordinira svim organima uprave u BiH po pitanjima koja se odnose
na evropsku integracionu strategiju i politike, usklađivanje zakona i koordinaciju
pomoći u svim oblastima, kao i u oblasti poljoprivrede.
6. Na državnom nivou postoje i druge agencije, instituti i direkcije čija je djelatnost
direktno ili indirektno vezana za sektor poljoprivrede i hrane, a to su: Agencija za
nadzor nad tržištem (odgovorna za obavještavanje o riziku i opasnim proizvodima),
Agencija za statistiku (prikupljanje statističkih podataka), Institut za intelektualno
vlasništvo (nadležan za vođenje upravnog postupka vezanog za prava industrijskog
vlasništva - patenti, geografske oznake i sl.), Institut za akreditaciju (nadležan za
pripremanje i publikacije liste akreditiranih laboratorija, tijela za certificiranje i
inspekcijskih tijela) i Institut za standardizaciju (zastupa BiH u evropskim i
međunarodnim organizacijama za ocjenjivanje usklađenosti do formiranja asocijacije
ispitnih laboratorija i asocijacije kalibracionih laboratorija). Dalje na nivou
entiteta/distrikta za sektor poljoprivrede nadležni su: Ministarstvo poljoprivrede,
šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske (MPŠV RS), Federalno ministarstvo
poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (FMPVŠ), a BD , Odjeljenje za poljoprivredu,
šumarstvo i vodoprivredu Brčko distrikta BiH. U FBiH ovaj sistem nadležnosti je
dodatno podijeljen na kantone.
7. Iako je bilo predviđeno akcionim planom, u 2010. nije došlo do uspostavljanja
odgovarajućih radnih mesta, prije svega za monitoring i evaluaciju u poljoprivredi
kao ni popunjavanja postojeće organizacione šeme u MVTEO. Sve je to
predstavljalo određene prepreke normalnom funkcionisanju sektora u 2010. Takođe,
nije uspostavljen niti Ured za harmonizaciju i koordinaciju sistema plaćanja u
poljoprivredi i ruralnom razvoju na nivou BIH, iako je to predviđeno akcionim planom.
No, ova je aktivnost je predviđena da se realizira u periodu 2010.-2013. tako da ostaje
da se realizira u preostalim godinama odnosnog razdoblja.
109
8. U 2010. nije uspostavljana organizaciona jedinica za oblast ribarstva i morskog
ribarstva u okviru Sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja
MVTEO-a, mada je ova aktivnost predviđena da se realizira u periodu 2010-2013, što
predstavlja širok rok implementacije, te je u narednom periodu potrebno ovu aktivnost i
njen rok precizirati.
9. Kao jedan od iskoraka u institucionalnoj izgradnji, može se navesti Uspostavu Odbora
za koordinaciju informacija u poljoprivredi, koji ima za cilj usklađivanje i jačanje
sistema poljoprivrednih informacija kroz uvođenje zajedničkih metodologija
prikupljanja, bilježenja podataka i razvoja modernih statističkih aktivnosti. Ovaj odbor
je u 2010. održao pet sastanaka. Odbor je na svojim sastancima, u skladu sa Planom
rada za 2010, pratio, analizirao i usmjeravao implementaciju grupe aktivnosti, koje
su u skladu s njegovim nadležnostima propisanim u Zakonu o poljoprivredi, prehrani
i ruralnom razvoju BiH153
:
(i) Uspostavljanje i obezbjeđivanje korištenja zajedničkih standarda i
metodologija za prikupljanje statističkih podataka, u saradnji s Agencijom za statistiku
BiH i EUROSTAT-om, njihovo objedinjavanje i širenje uključujući redovno
publikovanje na svim nivoima uprave u saradnji sa svim nadležnim organima,
(ii) Postepeno uvođenje informacionog sistema u poljoprivredi u skladu s EU, te druge
informacije koje zahtijeva EU i druge međunarodne organizacije i
(iii) Razvoj usklađenog i integrisanog informacionog sistema u poljoprivredi BiH uz
konsultacije nadležnih organa države, entiteta i BD BiH; usklađenost u radu sa drugim
aktivnostima, projektima i programima u poljoprivredi i statistici.
10. Konkurentnost bh. poljoprivrede i dalje je niska. Generalno gledajući, BiH ima
ukupan negativan trgovinski saldo; za period 2005-2009. iskazala je ukupni
(kumulativni) deficit od 37,9 mld KM, te je pokrivenost uvoza izvozom u istom periodu
iznosila 41,7%. Deficit sektora poljoprivrede, lova, šumarstva i ribarstva je 2009.
iznosio 462 mil KM, što predstavlja smanjenje odnosu na 2008. od 28% , kada je taj
deficit iznosio 639,32 mil KM.
11. Kod sektora hrane (prema Standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji,
SMTK rev.4) je i dalje prisutan negativan trend. Prema BHAS, uvoz hrane i živih
životinja u 2009. je iznosio 1,74 mld KM dok je izvoz iznosio 350 mil. KM, što
predstavlja deficit od 1,4 mld. KM. Iako je deficit je visok, ipak je došlo do blagog pada
u odnosu na 2008. u iznosu od 12,5%, kada je deficit iznosio 1,6 mld. KM.
12. Posljednjih je godina BiH bilježila značajno povećanje izvoza, no izvoz
poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda nije pratio taj rast.
153
IZVJEŠTAJ O RADU Odbora za koordinaciju informacija u poljoprivredi za 2010, MVTEO, Sarajevo, mart
2011, str. 5.
110
13. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, ukupne investicije u 2004. i 2005, na razini
BiH su iznosile 2,8 i 3,4 milijarde KM u kojima su vlastita sredstva investitora
sudjelovala s 58, odnosno 56%. Učešće poljoprivrede (s lovom i šumarstvom) u
ukupnim investicijskim sredstvima u 2004. i 2005. je iznosilo 44 odnosno 58
milijuna KM, što predstavlja udio od 1,6 i 1,7%.
14. Ukupne investicije u 2008. i 2009. su iznosile 5,93, odnosno 4.621 mild. KM, od toga
su investicije u PLŠ iznosile 87,7 odnosno 100,23 miliona KM. Došlo je do povećanja
obima investicija u 2009. u odnosu na 2005. u iznosu od 73%. Takođe je udio u
ukupnim investicijama povećavan s 1,5% u 2008. na 2,3% u 2009.
Grafik 55: Investicije u 2008. i 2009. u hilj. KM
Izvor: BHAS
15. U Strategiji razvoja BiH postoji prioritet je u ovoj oblasti koji je odnosi na poboljšanje
konkurentnosti oblasti poljoprivrede. No, od predviđenih aktivnosti napredak izostaje
u oblastima poput prioritiziranja deminiranja primarnog poljoprivrednog
zemljišta i ključnih ruralnih područja. Određene aktivnosti su započete, ali je
potrebno njihova brža provedba, poput Razvijanja efektivnog sistema za zaštitu
poljoprivrednog zemljišta/zoniranje, priprema strategije o komasaciji zemljišta,
uspostavljanje pilot Sistema identifikacije zemljišnih parcela, uspostavljanje
Poljoprivrednog tržišnog informacionog servisa BiH itd. (detaljnije vidjeti u aneksu).
16. Kao jednu od veoma važnih aktivnosti u poboljšanju konkurentnosti u ovom sektoru, a
čija je realizacija započela, je uspostavljanje mehanizama za koordiniranje i
promoviranje privatnih i javnih savjetodavnih službi na svim nivoima vlasti. Osnovana je radna grupa za koordinaciju savjetodavnih službi u BiH, koja održava
sastanke svaka četiri mjeseca. U pripremi je obuka iz oblasti jedinstvenih procedura za
izdavanje licenci privatnim savjetodavnim službama i certificiranje privatnih
savjetodavaca u BiH.
17. Postoji niz aktivnosti iz oblasti stočarstva i zaštite bilja kao što su donošenje planova
hitnih mjera za zaštitu od pojedinih bolesti (plan za aviarnu influencu, za ostale zone se
razrađuju specifičnosti, u izradi je i Contingency Plan za klasičnu svinjsku gripu),
donošenje Programa vršenja redovnog monitoringa i nadzora životinjskih oboljenja,
Izvor: BHAS
111
uspostava redovnog programa državnog monitoringa i nadzora štetnih organizama,
bilja, biljnih proizvoda i drugih reguliranih predmeta i proizvoda za zaštitu biljaka
(pesticida) u skladu s međunarodnim standardima itd, koje bi trebale povećati
konkurentnost domaće poljoprivrede i u konačnici smanjiti trgovinski debalans u
ovoj oblasti.
18. Relativna zaposlenost u sektoru poljoprivrede je jedna od najvećih u Europi.
Postoji velika razlika između administrativne i anketne zaposlenosti u sektoru PLŠR, što
ukazuje na snažnu neopaženu ekonomiju. Broj registrovanih zaposlenih je koncem
2010. iznosio 18.337, što je za 4% manje u odnosu na isti period 2009. kada je broj
zaposlenih iznosio 19.093 osobe. No, prema Anketi o radnoj snazi, broj zaposlenih u
poljoprivrednoj djelatnosti u 2010. je iznosio 166 hiljada.
Grafik 56: Udio poljoprivrednih djelatnosti u ukupnoj zaposlenosti u 2010. godini
Izvor: BHAS i EUROSTAT
19. Udio zaposlenih u poljoprivrednoj djelatnosti u 2010. je iznosio 19,7% ukupno
zaposlenih u BiH u 2010, i manji je za 0,5% u odnosu na 2009. Od zemalja
prikazanih na grafu udio zaposlenih u PLŠ je najveći u BiH i Rumuniji, dok je u
Bugarskoj nešto niži (14,7%).
20. Udio uposlenih u poljoprivrednoj djelatnosti u FBiH u 2010. je iznosio 12,2%, dok je u
RS iznosila 31,5%. Broj zaposlenih u RS je za 3 puta veći u odnosu na FBiH što
ukazuje da poljoprivredna djelatnost ima mnogo veći značaj u RS nego u FBiH.
21. BiH karakterizira i veoma nizak odnos poljoprivrednog zemljišta i stanovništva.
Prema podacima iz 2009, na jednog stanovnika dolazi 0,26 ha oraničnih, 0,14 ha
zasijanih i 0,56 ha poljoprivrednih površina. Struktura se nije značajnije mijenjala
posljednjih godina.
112
22. Veličina sjetvenih površina u BiH se posljednih godina ne mijenja. U strukturi
ukupnih površina BiH, tzv. aktivno poljoprivredno zemljište učestvuje s 2,159 mil. ha
(2009.). Zemljišta po toj osnovi u 2009. ima nešto više u FBiH (1,137 mil. ha) nego u
RS (988 mil. ha), dok je kvalitativna struktura puno povoljnija u RS. Ostatak od 34 hilj.
ha nalazi se u DB BiH.
23. Od ukupno zasijanih površina u 2010. (512 hilj. ha), na žitarice otpada 293 hilj. ha
ili 57,2%, industrijsko bilje 7 hilj.ha ili 1,4%, povrće 76 hilj.ha ili 14,8%, te krmno
bilje 136 hilj.ha ili 26,6% zasijanih površina.
Grafik 57: Zasijane površine po kulturama
Izvor: BHAS i EUROSTAT
24. U 2010. je došlo do pada poljoprivredne proizvodnje, s tim da je u određenim
oblastima došlo do neznatnog povećanja proizvodnje (mlijeko, stočni fond). U
prikazu poljoprivredne proizvodnje u BiH, fokus se stavlja na ključne poljoprivredno-
prehrambne proizvode: žitarice, meso i mlijeko.
25. Ukupna požnjevena površina u 2009. je iznosila 308.836 ha, dok je u 2010.
požnjevena površina iznosila 286.216 ha, što je pad od 8%. Ukupna proizvodnja
žitarica u BiH u 2009. je iznosila 1.390.623 tona, dok je proizvodnja u 2010. iznosila
1.104.091 tona što predstavlja pad od 20%.
Izvor: BHAS
Izvor: BHAS
113
Grafik 58: Proizvodnja žitarica u BiH
Izvor: BHAS
26. Najveći pad je u proizvodnji je žitarica je ostvaren kod pšenice gdje je pad
proizvodnje iznosio 43% u odnosu na 2009. Bitno je naglasiti da je pored pada
požnjevene površine od 8% pad proizvodnje iznosio 20%, što govori da je došlo do
pada i prinosa po hektaru požnjevene površine.
Grafik 59: Prinosi žitarica t/ha
Izvor: BHAS
27. U odnosu na prinose pšenice kod komparatora tj. nekih zemalja EU i zemalja
kandidatkinja za članstvo u EU (Hrvatska), BiH zaostaje za njima, osim za
Bugarskom. To je posljedica lošeg stanja u sektoru kao i slabije primjene
agrotehničkim mjera te, u izvjesnoj mjeri, neadekvatnih statističkih pokazatelja. Takođe
bitno je naglasiti da je u BiH dodatno došlo do pada prinosa pšenice na 2,7t/ha.
Izvor: BHAS
114
Grafik 60: Prinos pšenice u 2009. godini t/ha
Izvor: BHAS i EUROSTAT
28. Glede proizvodnje mesa i mlijeka, u 2010. je došlo do blagog povećanja stočnog
fonda, prije svega goveda i svinja, dok je došlo do blagog pada brojnog stanja
ovaca za manje od 1%. To je, prije svega, zbog pojave bruceloze, koja je kulminirala u
ovom periodu između 2009 i 2010.
Grafik 61: Brojno stanje stoke u BiH
Izvor: BHAS
29. Iako je došlo do blagog pada brojnog stanja ovaca za nešto manje od 1%, u 2010. je
došlo do porasta proizvodnje ovčijeg mlijeka za nešto više od 2,5% dok je broj
muženih ovaca porastao za nešto manje od 9%.
30. U 2010. je došlo do pada proizvodnje kravljeg mlijeka za 5,5% kao i do pada broja
muženih krava za 5,4%. Proizvodnja kozijeg mlijeka je iznosila 8.145 hilj. litara i
veća je za 5,6% u odnosu na 2009.
115
Grafik 62: Proizvodnja mlijeka u BiH
Izvor: BHAS
31. U 2010. je izvršen probni popis poljoprivrede. Projekat je proveden u oba entiteta sa
po dvije općine u svakom, sa po 400 gazdinstava po entitetu i oko 250 gazdinstava u
BD. Ukupna broj gazdinstava uključen u pilot je bio 1000. Pilot popis je uključio
promotivnu kampanju, razvoj aplikacije za unos podataka o popisu, te sav potrebni
printani materijal.
32. U FBiH je završena obuka općinskih službenika koji će raditi na direktnom unosu
podataka u aplikaciju registara poljoprivrednih gazdinstava i klijenata te uspostava
Registra identifikacije životinja, dok RS-u teče trening trenera. U FBiH je u oko 24
općine krenuo unos stvarnih podataka, serveri i ostala IT oprema treba da bude puštena
u upotrebu, tako da bi početkom aprila trebalo doći do transfera podataka sa hosta na
server Ministarstva poljoprivrede. U RS su se planira početi sa unosom stvarnih
podataka početkom aprila. Krajem 2011. ili početkom 2012. registri bi trebali biti 100%
operativni. Glede Odluke o registru poljoprivrednih gazdinstava i registru klijenata
poslan je dopis svim zainteresiranim stranama gdje se traže komentari na prednacrt
odluke, dobiveno pozitivno izjašnjenje od federalne strane i predstavnika BD.
33. Akcionim planom Strategije razvoja BiH, predviđeno je uspostavljanje pilot Mreže
računovodstvenih podataka na farmi, što bi trebalo omogućiti kvalitetnije podatke,
između ostalog, i poljoprivredne proizvodnje sa farmi. Pilot se provodi u oba entiteta,
planira se proširenje sa 120 farmi koliko ih je uključeno u ovu aktivnost trenutno, na
ukupno 184. Aplikacija za unos FADN podataka je u završnoj fazi izrade.
34. U RS je dobivena saglasnost za nastavak ovih aktivnosti, što bi se realiziralo
korištenjem ARDP fondova, očekuje se još nije dostavljena saglasnost i od relevantnih
tijela u FBiH. Aktivnost se treba uskoro proširiti angažiranjem FADN konsultanata,
ukupno 3 (2 za entitete i 1 za sektor), što bi trebalo omogućiti da imamo bolje i
kvalitetnije podatke direktno sa farmi.
Izvor: BHAS
Izvor: BHAS& EUROSTAT
116
35. Najveći dio stanovništva Evrope živi u ruralnim područjima. Preko 56%
stanovništva u zemljama Evropske unije (EU-27) živi u ruralnim oblastima koje
pokrivaj 91% teritorije. Stoga, razvoj ruralnih područja predstavlja jedno od prioritetnih
pitanja razvojnih politika evropskih zemalja. Proizvodnja na farmama i šumarstvo su od
primarne važnosti za korištenje zemljišta i upravljanje prirodnim resursima te
predstavljaju platformu za različita ekonomska ulaganja u ruralnim zajednicama.
Posmatrano sa aspekta prihoda po glavi stanovnika, prihodi su manji u ruralnim nego u
urbanim sredinama, stupanj vještina je niži, a poslovni sektor manje razvijen154
.
36. Većina ruralnih opština u BiH spadaju u kategoriju slabo ili srednje razvijenih, a
neki od razloga tome uključuju: nepostojanje ili loša opšta infrastruktura, otežan pristup
javnim servisima, zdravstvenim i obrazovnim institucijama, nemogućnost zaposlenja, i
slično.
39. Treba napomenuti da je značajan dio ruralnih područja još uvijek kontaminiran minama
čime je onemogućeno korištenje tog dijela poljoprivrednog obradivog zemljišta i
šumskih resursa. Zbog navedenog mladi ljudi napuštaju ruralna područja na kojima
uglavnom preovladava starije i najmlađe stanovništvo. Za razvoj ruralnih oblasti
potrebno je obezbijediti integriran pristup u rješavanju svih infrastrukturnih,
ekonomskih i socijalnih pitanja, kreiranje uslova za bavljenje poduzetničkim poslovima,
turizmom i uslugama čime će se poboljšati kvalitet života i podstaknuti razvoj na
održivim osnovama.
40. Životni standard u ruralnim područjima je niži od standarda u urbanim
područjima u BiH. U 2007. godini oko 18,2% stanovništva je živjelo u relativnom
siromaštvu. Od 100 siromašnih domaćinstava, 55,4% ih živi u FBIH, gdje skoro svako
šesto domaćinstvo živi u oskudici. U Republici Srpskoj siromašno je gotovo svako peto,
a u Brčko distriktu BiH približno svako četvrto domaćinstvo. U sva tri administrativna
područja siromaštvo je izraženije u naseljima tipa „ostalo“ (tj. seoskim i prigradskim
naseljima). Stopa siromaštva u 2007. godini u naseljima tipa „ostalo“ na nivou države
je iznosila 23,7%, nasuprot 10,8% u gradskim područjima.
41. Budžetska izdvajanja za podršku domaće poljoprivredne proizvodnje bilježe
rastući trend u posljednjih nekoliko godina. Prema podacima Ministarstva vanjske
trgovine i ekonomskih odnosa BiH, zabilježen je pozitivan rastući trend u alokacijama
budžetskih sredstava za poljoprivrednu proizvodnju. Ukupna budžetska izdvajanja u
2010. su iznosila nešto više od 165,6 mil. KM što je za 4,4% više u odnosu na 2009.
Izdvajanja u 2008. su iznosila nešto preko 164,7 mil. KM, dok je u 2009. zabilježen pad
154
Rural Development Policy 2007-2013, http://ec.europa.eu/agriculture/rurdev/index_en.htm
117
od 3,6% u odnosu na prethodnu godinu i uglavnom je rezultat svjetske ekonomske
recesije i budžetske krize u BiH (tabela 24).
Tabela 23: Poljoprivredni budžeti u BiH, 2008 – 2010. (mln KM)
2008 2009 2010
Brčko distrikt 4.646.316 6.055.822,80 5.066.820,9
Federacija BiH+Kantoni 80.068.922 71.126.748,3 79.393.279
Republika Srpska 80.000.000,0 81.547.605,36 81.186.160,1
7
Bosna i Hercegovina 164.715.238 158.730.176,4 165.646.260
Izvor: Zeleni izvještaj 2011. godine – Dio agrarna/ruralna politika Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH
41. Izdvajanja za ruralni razvoj u BiH bilježe rast, ali je uočljiva varijabilnost po
godinama. Prema grupama mjera, izdvajanja za ruralni razvoj u 2010. su iznosila 61,6
mil. KM ili 37,2% od ukupnog budžeta za poljoprivrednu proizvodnju. U 2008. ta
sredstava su iznosila nešto oko 52,6 mil. KM ili 31,9%, dok je u 2009. uočen pad na
nešto više od 38,3mil. KM, što iznosi 24,2% ukupnog budžeta za poljoprivredu.
Povećanje izdvajanja za ruralni razvoj su dijelom rezultat povećanih ulaganja u mjere
podrške investicijama, kao mogućih stremljenja za približavanje domaćeg modela
agrarne politike sa rješenjima Zajedničke evropske politike Evropske unije (Common
Agricultural Policy- CAP EU)155
Tabela 24: Struktura podrške po grupama mjera BiH, 2008 – 2010. (mln KM)
2008. 2009. 2010.
Mjere podrške tržištu 4.433.562,1 2.390.557,7 9.722.886,2
Mjere direktne podrške
proizvodnji 99.370.503 104.973.549 80.409.668
Mjere ruralne politike 52.599.462 38.380.399 61.671.616
Opšte usluge u poljoprivredi 7.828.506 9.514.700 10.833.804
155
Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu u 2010. godini, MVTEO BiH
118
Ostalo (nealocirano drugdje) 156
483.205 3.470.971 3.008.286
Ukupno 164.715.238 158.730.176 165.646.260
Izvor: Zeleni izvještaj 2011. godine – Dio agrarna/ruralna politika“ Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH
42. U skladu s EU klasifikacijom, mjere u okviru ruralne politike su podijeljene na tri ose,
plus četvrta kao Lider inicijativa. Osa 1: poboljšanje konkurentnost; Osa 2: unaprjeđenje
okoliša i sela; Osa 3: poboljšanje uslova života u ruralnim područjima i diverzifikacija
ruralne privrede; Osu 4 čine Lider inicijativa i ostale mjere ruralnog razvoja.
Izdvajanja za mjere ruralne politike u BiH u periodu od 2008.-2010. su prikazana
na grafiku 66.
Grafik 63: Izdvajanje za mjera ruralne politike za period 2008 - 2010. (mil. KM)
Izvor: Zeleni izvještaj 2011. godine – Dio agrarna/ruralna politika Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH
43. Najveća izdvajanja, unutar mjera ruralnog razvoja, u periodu od 2008.-2010. su bila za
povećanje konkurentnosti (Osa 1), za koju je u 2008. isplaćeno 43,2 mil KM, u 2009.
30 mil. KM,a u 2010. 39,2 mil. KM, što ukupno čini 112,5 KM u protekle tri godine.
Ova sredstva su najvećim dijelom bila namijenjena za modernizaciju poljoprivrednih
gazdinstava.
44. Najmanja izdvajanja budžetskih sredstava unutar ruralnog razvoja u periodu 2008.-
2010. (oko 4,3 mil. KM) su bila za Osu 2: unaprjeđenje okoliša i sela (ne uzimajući u
obzir kvazi osu 4), i iznosila su 0,8 mil. KM u 2010, 1,04 mil. KM u 2009. i 2,5 mil.
KM u 2008. godini. Mjere unutar ove ose uključuju različite vrste isplata agrookolišnog
karaktera te isplate za održivo upravljanje resursima i brigu o okolišu.
156
Visok iznos nealociranih sredstava po pojedinim godinama rezultat je, u najvećoj mjeri, iznosa dugovanja iz
predhodne godine.
119
45. Drugoplasirana osa po budžetskim izdvajanjima za mjere ruralnog razvoja je bila Osa 3:
poboljšanje uslova života u ruralnim područjima i diverzifikacija ruralne
privrede. Ukupna izdvajanja u okviru ove ose tokom perioda 2008.-2010. iznose oko
31,9 mil. KM. Najveći iznos izdvajanja je zabilježen u 2010. (19,9 mil. KM), što je
dijelom rezultat povećanog iznosa sredstava za unaprjeđenje seoske infrastrukture s
nivoa Republike Srpske. Izdvajanja u prethodnim godinama su bila manja i iznosila su 6
mil. KM u 2008. i 5,9mil. KM u 2009. Unutar ove ose najveći dio podrške je upravo
namijenjen za seosku infrastrukturu, a zatim za mjere diverzifikacije ruralne privrede.
46. Izdvajanja za osu 4, koju čine Lider inicijativa i ostale mjere ruralnog razvoja, u 2010.
su iznosila 1,67 mil. KM; u 2009. 1,33 mil KM i 0,9 mil. KM, u 2008. Glavnina ovih
sredstava je izdvojena za „ostale mjere“ ruralnog razvoja, dok je Lider inicijativa još
uvijek u ranoj fazi i prva sredstva za ovu svrhu su izdvojena u 2010. s nivoa FBiH.
Lider inicijativa (LEADER) ima za cilj uvezivanje razvojnih aktivnosti vezanih za
ekonomski razvoj ruralnih područja.
47. Izdvajanja za mjere ruralne politike u BiH su po strukturi slična izdvajanima
susjednih zemalja, što pokazuje da povećanje konkurentnost poljoprivrede
predstavlja prioritet zemalja u tranziciji.157
Struktura izdvajanja FBiH, RS i BD za
ruralni razvoj u razdoblju 2008-10. su prikazana graficima 67-69.
Grafik 64: Izdvajanja FBiH za ruralni razvoj po
mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM)
Grafik 65: Izdvajanja RS za ruralni razvoj po
mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM)
157
Izvor: Zeleni izvještaj 2011. godine – Dio agrarna/ruralna politika“Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih
odnosa BiH, str. 8
120
Grafik 66: Izdvajanja BD BiH za ruralni razvoj po mjerama podrške, 2008-2010. (mil. KM)
Izvor: Zeleni izvještaj 2011. – Dio agrarna/ruralna politika Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH
48. Kvalitet života u ruralnim područjima ovisi i od diverzifikacije poslovnih
aktivnosti i mogućnosti zapošljavanja u nepoljoprivrednim ruralnim aktivnostima.
Poslovi pružanja lokalnih usluga, razvoj seoskog turizma, osnivanje malih preduzeća, te
djelatnosti baziranih na sirovinama dostupnim na seoskim gazdinstvima i šumskim
resursima (šumski plodovi, ljekovito bilje, gljive, drvni proizvodi) te aktivnosti
poboljšanja okoliša neke su od mogućnosti održivog razvoja ruralnih oblasti. Međutim,
za pokretanje tih vidova aktivnosti potrebna je podrška javnog sektora. Kolika je
podrška tim mjerama u BiH, može se vidjeti iz ukupnih izdvajanja u budžetu
namijenjenom za poljoprivrednu proizvodnju, a koja se odnose na unaprjeđenje života u
ruralnim oblastima (tabela 26).
Tabela 25: Unaprjeđenje života u ruralnim područjima i ostale mjere ruralnog razvoja Izdvajanja u KM 2008 2009 2010
Izdvajanja za mjere ruralne politike 52.599.462 38.380.399 61.671.616
Osa 3: Unaprjeđenje života u ruralnim
područjima i ostale mjere ruralnog razvoja
(suma)
6.007.000 5.934.083 19.971.068
Diverzifikacija poslovnih aktivnosti - - -
Dopunske aktivnosti 2.311.999,97 618.177,80 849.352,00
Inovativni programi - 288.100,00 239.986,00
Osnivanje MPS - - 303.665,00
Poticaj razvoju seoskog turizma - - 408.216,34
Ruralna infrastruktura (seoski putevi i ostalo) 3.500.000,00 5.015.055,02 17.441.627,00
121
Poboljšanje dostupnosti javnih usluga - - 451.320,96
Očuvanje ruralnog ambijenta i autohtonih
biljaka i životinja - - -
Ruralno naslijeđe - - -
Autohtone vrste biljaka i životinja 195.000,00 12.750,00 276.901,04
Izvor: Ruralna politika BiH (Implementirana sredstva kroz mjere ruralnog razvoja u BiH)
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa
49. Izuzimajući izdvajanja za ruralnu infrastrukturu, koja su bila najveća u svakoj
analiziranoj godini, izdvajanja za različite vidove zaposlenja u ruralnim oblastima
ukazuju na to da je najveći udio sredstava u periodu od 2008.-2010. isplaćen za
dopunske aktivnosti. Ukupno isplaćena sredstva za ove aktivnosti su iznosila oko 3,78
mil. KM, dok su sredstva izdvojena za inovativne programe iznosila 0,528 mil. KM. Za
osnivanje MPS su izdvojena sredstva jedino u 2010. u iznosu od nešto više od 0,30 mil.
KM. Isto tako, podsticaji razvoju seoskog turizma su alocirani samo u 2010. u iznosu od
oko 0,408 mil. KM, dok izdvajanja za autohtone vrsta biljaka i životinja za tri godine
(2008.-10.) iznose oko 0,485 mil KM. Za očuvanje ruralnog ambijenta i autohtonih
biljaka i životinja te ruralno nasljeđe nije bilo izdvajanja iz budžeta.
Grafik 67: Pregled izdvajanja za neke od mjera unapređenja kvaliteta života u ruralnim područjima ne
uključujući izdvajanja za ruralnu infrastrukturu (mil. KM) u BiH, 2008-10.
Izvor: kao za tabelu 26.
50. Udio zaposlenih žena u zaposlenosti sektoru poljoprivrede je u porastu. Prema
podacima Agencije za statistiku BiH od ukupnog broja zaposlenih u poljoprivredi u
2006. 35.75% su bile žene, u 2007. 36,9%, u 2008. 38,59%, a u 2009. 45,05%. U 2010.
je bilo 42,77% žena zaposleno u poljoprivrednom sektoru, što predstavlja pad od oko
2% u odnosu na 2009.
122
Grafik 68: Procentualni udio i kvantitativni podaci o zaposlenosti u sektoru poljoprivrede prema spolnoj
strukturi u BiH u periodu 2006-2010.
Izvor podataka: BHAS
51. Trenutno ne postoje pouzdani podaci o strukturi farmi u BiH. Procjenjuje se da većina
gazdinstava u BiH ima manje od 2ha površine, a preko 80% gazdinstava manje od
5ha158
. Dodatni problem je daljnja parcelizacija koja smanjuje produktivnost i
efikasnost. Kao posljedicu restitucije i tranzicijskih reformi, Bugarska i Rumunija imaju
vrlo fragmentiranu strukturu farmi - preko 90% ih je manje od 5ha površine159
. U
Mađarskoj su još uvijek prisutne i velike farme, tradicionalna vrlo mala gazdinstva i,
kao novina, komercijalne farme srednje veličine160
. Kooperativne u Bugarskoj imaju
prosječno 700ha površine, dok farme u Slovačkoj spadaju među najveće u Evropi,
nastale kao rezultat tranzicije. Kooperativne farme u Slovačkoj prosječno upravljaju s
oko 1500ha, a velike privatne farme, organizovane kao korporacije, s oko 1190ha
zemlje. Individualne privatne farme imaju prosječnu veličinu od 7,7ha161
.
52. U 2010. su nastavljene aktivnosti na uspostavi Registra gazdinstava i klijenata u
BiH. U FBiH je u 2010. podneseno 34.587 zahtjeva za registraciju gazdinstava u 79
općina. Broj registrovanih gazdinstava u RS iznosi 59.061 od čega su 58.601 porodična
poljoprivredna gazdinstva (PPG), koja broje 95.713 članova, i 460 gazdinstava sa
statusom pravne osobe. Do kraja januara 2011. u BD BiH je registrovano 2.073
poljoprivredna gazdinstva. Prednacrt Odluke o Registru poljoprivrednih gazdinstava i
registru klijenata u BiH, koji proizilazi iz Zakona o poljoprivredi, ishrani, šumarstvu i
ruralnom razvoju u BiH, je izrađen u 2010. i upućen resornim entitetskim
ministarstvima i Odjelu za poljoprivredu BD BiH na razmatranje.
158
Country Report Bosnia and Herzegovina, 2005,
http://ec.europa.eu/agriculture/analysis/external/applicant/bosnia_herzegovina_en.pdf 159
Hubard, C. and Hubard L. (2007) Bulgaria and Romania: path to EU Accession and Agricultural Sector, p. 11. 160
http://ec.europa.eu/agriculture/publi/peco/hungary/summary/sum_en.htm 161
http://ec.europa.eu/agriculture/publi/peco/slovakia/summary/sum_en.htm
123
53. Raste interes za uzgoj organskih proizvoda u poljoprivrednoj proizvodnji u BiH.
Sve veći zahtjevi tržišta za kvalitetnom zdravom hranom predstavljaju razvojnu
mogućnost za ruralna područja, koja mogu potaći razvoj brendiranih proizvoda, turizma
te cijelog lanca snabdijevanja, čime se kreiraju nova radna mjesta i generira prihod.
Prema studiji Organska proizvodnja hrane - pokretač ruralnog razvoja BiH (2007),
certificirana organska proizvodnja je te godine obuhvatala 262ha obradivog zemljišta i
440.000ha šumskog zemljišta za prikupljanje šumskog bilja i voća i zapošljavala oko
500 stalno zaposlenih i dodatnih 4000 sezonskih radnika te imala ukupan prihod od oko
16 mil. KM, a Procijenjeni godišnji rast organskog tržišta u BiH se kreće oko 10-
20%162
. U 2010. u RS je zasađeno oko 205 ha organskim proizvodima, što je znatno
povećanje u odnosu na 2007, kada je bilo svega 10 ha pod organskim uzgojem.
54. U BiH je 2008. isplaćeno oko 0,39 mil. KM u svrhu poticaja organskog uzgoja, od čega
u FBiH 0,3 mil. KM. U 2009. su isplate znatno opale i kretale su se oko 0,049mil. KM,
dok je u 2010. zabilježen značaj pad isplaćenih sredstava i iznosio je 0,0214 mil.
KM.
55. U periodu 2007.-2008. površina obuhvaćena organskim uzgojem u EU-27 je
povećana za 7,5% u poređenju s 5,9% u periodu 2006.-2007. godine. Bugarska je
zabilježila rast od 22,1%, Mađarska od 15%, Rumunija 6,6%, a Slovačka od 19,4%163
.
56. BiH trenutno nema ni jedan proizvod zaštićen prema EU šemi. Zaštita brendiranih
proizvoda u BiH još nije zaživjela. Prema podacima DOOP baze podataka Evropske
komisije,164
u EU je registrovano 1056 zaštićenih poljoprivrednih proizvoda, 157
aplikacija čeka na odobravanje, a objavljeno je još 69 aplikacija.
57. Bh. potencijal za brediranje se procjenjuje na 150-160 originalnih proizvoda, koji
bi se mogli izvoziti na strana tržišta. Prema istraživanju Generalnog direktorata
Evropske komisije za poljoprivredu i ruralni razvoj, trgovinska vrijednost 820
zaštićenih proizvoda iz grupe PDO (proizvodi proizvedeni i pripremljeni u datom
geografskom području korištenjem priznatih praktičnih znanja) i PGI (proizvodi
originalni po proizvodnji i pripremi i usko vezani za geografsko područje, jer se bar
jedan stadij prozvodnje ili pripreme odvija u datom geografskom području) u 2007. je
iznosila 14,2 milijarde eura165
. Prema DOOR bazi podataka, Mađarska ima 8
162
http://www.poljoprivreda.ba/index.php?option=com_content&task=view&id=945&Itemid=63 163
Eurostat Statistics in Focus 10/2010 http://epp.eurostat.ec.europa.eu/cache/ITY_OFFPUB/KS-SF-10-
010/EN/KS-SF-10-010-EN.PDF 164
DOOR baza podataka http://ec.europa.eu/agriculture/quality/schemes/index_en.htm 165
Newsletter 2010, http://ec.europa.eu/agriculture/quality/schemes/newsletter-2010_en.pdf
124
registrovanih brendova, Rumunija 1, Slovačka 13, dok Bugarska ima jednu objavljenu
aplikaciju166
. Najviše registrovanih brendova imaju Italija (231) i Francuska (187).
58. Zakonodavni okvir u oblasti poljoprivrede i ruralnog razvoja treba dodatno
unaprijediti. Dalje unaprjeđenje legislativnog okvira bi trebalo uključiti izradu Zakona
o organskoj proizvodnji u BiH, Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
poljoprivredi, ishrani i ruralnom razvoju BiH, izradu podzakonskih akata za
implementaciju Zakona o duhanu BiH i Zakona o vinu BiH, izradu Mape puta za
predpristupni period u sektoru poljoprivrede i ruralnog razvoja BiH kao i Akcionog
plana za usklađeno djelovanje sistema robnih rezervi u BiH za poljoprivredno-
prehrambene proizvode167
. Zakon o vinu BiH i Strateški plan harmonizacije
poljoprivrede, prehrane i ruralnog razvoja BiH, na državnom nivou čekaju na usvajanje.
U 2010. Vijeće ministara BiH je usvojilo novi Prijedlog pravilnika o izmjenama i
dopunama Pravilnika o označavanju i kontroli kretanja životinja u BiH, čime se regulišu
pitanja uspostave Registra identifikacije životinja, ali zbog neusaglašenosti stare i nove
aplikacije njegova primjena nije počela.
59. Preporuke za poboljšanje stanja u oblasti poljoprivrede, hrane i ruralnog razvitka
su:
Uspostaviti sistem monitoringa i evaluacije u sektoru poljoprivrede;
Donijeti zakon o pomorskom ribarstvu;
Donijeti strategiju razvoja pomorskog ribarstva;
Uspostaviti organizacione jedinice za oblast ribarstva i morskog ribarstva u okviru
MVTEO Sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i ruralnog razvoja;
Popuniti organizacionu strukturu Sektora poljoprivrede, prehrane, šumarstva i
ruralnog razvoja MVTEO;
Pripremiti Strategije ruralnog razvoja s usklađenim mjerama i podmjerama s radnim
planovima i budžetima i IPARD programom;
Uspostaviti mreže ruralnog razvoja;
Definirati manje razvijene ruralna područja.
Prioretizirati deminiranja poljoprivrednog zemljišta i ključnih ruralnih područja;
Izradu i usvajanje zakona o organskoj proizvodnji;
Uređenje regulative i prenošenje standarda EU u oblasti slatkovodnog ribarstva;
Jačanje kapaciteta ljudskih resursa u državnim i entitetskim institucijama, te
unaprjeđenje koordinacije aktivnosti.
166
http://eur-lex.europa.eu/LexUriServ/LexUriServ.do?uri=OJ:C:2010:077:0010:0014:EN:PDF 167
Izvještaj iz oblasti poljoprivrede za Bosnu i Hercegovinu u 2010. godini, str 79.
125
IV.4.2.2. Ekologija, energija i obnovljivi izvori energije
1. Bosna i Hercegovina je zabilježila izvjestan napredak u sektoru zaštite okoliša u
periodu od 2003. do 2010. godine. Prema nalazima Drugog izvještaja UNECE-a o
učinkovitosti u oblasti zaštite okoliša u BiH poboljšana je mreža monitoringa kvaliteta
zraka, monitoring vode, povećane su aktivnosti na smanjenju emisija i praćenju emisija
velikih emitera, te uspostavljanju katastra emisija polutanata i razvoju Registra
emitovanih zagađivača i registra transfera zagađujućih materija. Izvještavanje prema
Evropskoj okolišnoj agenciji (European Environment Agency (EEA) je unaprijeđeno i
trenutno se dostavlja oko 65% traženih podataka. Poboljšanja su primjećena i u
kreiranju sistema okolišne edukacije, prikupljanju podataka o biodiverzitetu i šumama.
Ratifkovano je sedam okolišnih konvencija i dva protokola. Okolišni zakoni su
harmonizirani u oba entiteta i usklađeni sa brojnim direktivama EU. Uvedeni su novi
instrumenti za zaštitu okoliša kao što su okolišne dozvole i procedure za procjenu
uticaja na okoliš, kako bi se omogućila integracija okolišnih pitanja u ekonomski sektor.
2. Zvanični državni podaci o emisiji gasova sa efektom staklenika (GHG) u periodu od
1990.-2010. trenutno ne postoje. Djelimični podaci o procjeni emisije GHG iz sektora
sagorijevanja goriva su dostupni u publikacijama Međunarodne agencije za energiju
(IEA) i nekih drugih međunarodnih organizacija iz sektora energije.
3. Emisije CO2 ekvivalent u BiH su 2008. iznosile 21.8 miliona tona, što je za 35,9%
manje nego 1990. čime je BiH rangirana na 80. mjesto u svijetu168
. Tokom perioda
1990-1995. emisije GHG u BiH su naglo opale, ali su se postepeno počele povećavati u
razdoblju 2000-2009, paralelno s povećanjem ekonomskih aktivnosti.
4. Ukupno smanjenje emisija je uglavnom rezultat smanjenja industrijske
proizvodnje i ekonomske tranzicije zemlje. Smanjenja po sektorima sagorijevanjem
goriva u 2008. ukazuju da je najveća redukcija napravljena u proizvodnji električne i
toplotne energije (13,4%) (IEA, 2010) (v. grafik 72).
168
US Energy Information Administration (EIA)
126
Grafik 69: Udio pojedinih sektora u smanjenju emisije CO2 nastale sagorijevanjem goriva u BiH, 2008. (u
mil. t)
Izvor: IEA Statistics (Edition 2010)169
5. U 2009. je registrovano dodatno smanjenje emisija GHG u odnosu na 2008. Smanjenje
emisija GHG u periodu 2008.-2009. u BiH je iznosilo 15,9%, a ukupno smanjenje u
odnosu na baznu 1990. je 46,1% ( u periodu 1990.-2009.), što BiH rangira na 84. mjesto
u svijetu170
.
6. Istovremeno, ukupno smanjenje emisija GHG (ne uključujući podatke o emisiji iz
upotrebe zemljišta, promjene namjene zemljišta i šumarstva – LULUCF) u EU-27 u
periodu 2008.-2009. je iznosilo 7,1% (355 mil. tona CO2) i uglavnom je posljedica
pada potražnje za energijom usljed ekonomske recesije, pada potrošnje fosilnih goriva
te povećanog udjela upotrebe obnovljivih izvora energije171
.
7. Najveće smanjenje emisije u 2009. u EU je registrovano u industriji zbog pada
proizvodnje cementa, željeza i čelika. Verifikovane emisije iz sektora uključenih u EU
Šemu trgovanja emisijama (EU Emission Trading Scheme –EU-ETS)172
u 2009. su
manje za 11,6% u odnosu na 2008. i rezultat su smanjenje ekonomske aktivnosti te nižih
cijena gasa u odnosu na ugalj173
. Šema trgovine emisijama je jedan od tri fleksibilna
mehanizma Kjoto protokola za smanjenje emisija GHG kojim razvijene zemlje mogu
trgovati svojim emisijama sa drugim razvijenim zemljama u cilju postizanja svojih
obaveza.
169
EEA, „Why did greenhouse gas emissions fall in the EU in 2008? EEA analysis in brief“
str. 9, povućeno sa stranice juni 2011, http://www.iea.org/co2highlights/co2highlights.pdf 170
Emisija CO2 ekvi. u 2009. je iznosila 18,35 miliona tona, US Energy Information Administration
http://www.eia.gov 171
Summary GHG Inventory 2011 - Annual European Union greenhouse gas inventory 1990–2009 and inventory
report 2011 172
EU ETS uključuje emisije iz posebno velikih energetskih instalacijskih sistema i proizvodnih sektora. 173
http://www.eea.europa.eu/pressroom/newsreleases/why-did-greenhouse-gas-emissions.
127
8. BiH je ispunila uslove za punopravno učešće u globalnim razgovorima o adaptaciji
na klimatske promjene i mjerama za ublažavanje njihovih posljedica. Kao zemlja
koja ne pripada Aneksu I UN Okvirne Konvencije o klimatskim promjenama
(UNFCCC), BiH nema definisan cilj za smanjenje emisije GHG u prvom obavezujućem
periodu, ali se očekuje da će on biti obuhvaćen narednim ugovorom poslije 2012. Prvi
nacionalni izvještaj u skladu s UNFCCC174 (INC-Initial National Communication) je
usvojen od strane Vijeća ministara BiH u 2010, a izrada Drugog nacionalnog izvještaja
je u toku. U odsustvu državne institucije, Ministarstvo za prostorno uređenje,
građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske je, sukladno dogovoru, nadležna institucija
(Focal Point) zadužena za izvještavanje BiH, u skladu s članom 12 UNFCCC.
9. U 2010. su nastavljene aktivnosti za uključivanje BiH u projekte čistog razvoja
(Clean Development Mechanism-CDM), jednog od tri fleksibilna mehanizma Kjoto
protokola175. Mehanizam omogućava implementaciju projekata kojima se smanjuje
emisija GHG u zemljama u razvoju tako što dozvoljava razvijenim zemljama
(članicama Aneksa 1 UNFCCC-a) koje imaju postavljen cilj za smanjenje ili
ograničenje emisija GHG da realiziraju projekte u zemljama u razvoju (članicama
Aneksa II UNFCCC-a), čime dobijaju certificirano smanjenje emisija (CER)176
koje se
pridodaje zemlji koja finansira projekat.177
10. Preduslov za aktivno uključivanje BiH u CDM mehanizam je uspostava Ovlaštenog
tijela (Designated National Authority-DNA) čiji zadatak bi bio odobravanje CDM
projekata. Dogovori o modelu i uspostavi DNA su nastavljeni u 2010. CDM projekti će
omogućiti privlačenje stranih investicija i transfer čistih tehnologija, čime se stimuliše
razvoj na održivim osnovama. Projekti koji trenutno čekaju na odobravanje (iz
oblasti obnovljivih izvora energije i povećanja energetske efikasnosti) predviđaju
smanjenje emisije GHG od 2,5 miliona tona CO2 u narednih sedam godina.
Njihova procijenjena vrijednost iznosi 350 miliona eura (UNDP BiH).
11. BiH je napravila iskorak u modernizaciji i unaprjeđenju mreža za monitoring
okoliša. U cilju unaprjeđenja sistema monitoringa kvaliteta tla u toku je uspostava
sistema za izvještavanje u skladu sa indikatorima Evropske Agencije za okoliš (EEA) i
zahtjevima Evropske informacione i opservacijske mreže (European Environmental
Information and Observation Network - EIONET). Na nivou države je ažuriran i
Corine Land cover projekat178
, a u toku je i kreiranje seta podataka o kvalitetu tla i
174 Prvi nacionalni izvještaj BiH u skladu s UN Konvencijom o klimatskim promjenama je pripremljen u direktnoj
koordinaciji s UNDP BiH prema smjernicama iz dokumenta “Uputstva za pripremu nacionalnih komunikacija
zemalja članica koje nisu uključene u Aneks I Konvencije” (17/CP.8), korespondirajućeg Operativnog programa
GEF-a i relevantnih dokumentata iz BiH.
175 BiH je pristupila Kjoto protokolu 2008. 176
CER kredit (Certified Emission Credit); CER je ekvivalentan 1 toni CO2 koje se računaju u postizanje cilja
postavljenog KP. 177
Aktivnosti u okviru CDM mogu uključivati ruralnu elektrifikaciju korištenjem solarnih panela ili instaliranje
bojlera veće energetske efikasnosti. 178 CORINE land cover baza podataka je rezultat CORINE Land Cover projekta (za izradu prostorne mape)
koji je u toku: projekat je iniciran od strane Evropske agencije za okoliš i pokriva zemlje EU-25 (sa
128
podataka za monitoring zagađenja u skladu sa sistemom za praćenje korištenja zemljišta
i analize sadržaja karbona tzv. Lucas sistem (Land Use and Carbon Anaysis System) iz
sredstava IPA. Agencija za statistiku BiH je počela pratiti okolišne parametre i
objavljuje godišnja istraživanja o otpadu iz proizvodnih aktivnosti, otpadu odloženom
na deponijama, prikupljenom općinskom otpadu i obradi/uklanjanju otpada (posljednji
je u fazi pilot istraživanja). Godišnji izvještaji se objavljuju i za sektor voda kao
“Snabdijevanje vodom iz javnog vodovoda ”, „Otpad iz javnog kanalizacijskog
sistema”, i “Upotreba vode i zaštita od zagađenja iz otpadnih industrijskih voda”. Ovi
podaci se dostavljaju u OECD-Eurostat i statističkom odjelu UN-a (UNSD/UNEP)179
.
12. Proizvodnja električne energije u BiH bilježi rastući trend. Osnovni
elektroenergetski parametri u BiH u periodu 2006.-2010. (DERK, 2010) pokazuju da je
proizvodnja električne energije u 2010. u velikim hidroelektranama za 0,6% premašila
proizvodnju električne energije u termoelektranama, koja je dominirala prethodnih
godina (tabela 27)180
.
Tabela 26: Proizvodnja i potrošnja električne energije u BiH, 2006-2010. (u GWh)
2006 2007 2008 2009 2010
Proizvodnja u
hidroelektranama
5899,71 4024,50 4764,75 6148,41 7946,20
Proizvodnja u
termoelektranama
7614,06 7972,16 8843,92 8226,63 7868,80
Proizvodnja u malim
i indus. el.
161,40 178,46 175,60 186,47 253,41
Proizvodnja ukupno 13675,17 12175,12 13784,28 14561,52 16068,40
Potrošnja ukupno 11491,81 11602,56 12193,15 11597,28 12265,82
13. Proizvodnja u velikim hidroelektranama u 2010. je porasla za 29,2% (u odnosu na
2009. (DERK 2010). Uočljiv je i rastući trend proizvodnje energije u malim i industrijskim
elektranama, kod kojih je u 2010. zabilježen rast od 26,4% u poređenju s 2009. Povoljan hidro-
energetski režim je rezultirao povećanom proizvodnjom, a viškovi električne energije su
uglavnom rezultat smanjenja potrošnje u domaćoj industriji. Trenutačna proizvodnja električne
izuzetkom Kipra i Malte), kao i Albaniju, Andoru, BiH, Makedoniju i obalske zone Tunisa i Sjevernog
Maroka.
179 Working Group on Environmental Monitoring and Assesment, Eleventh session, Geneva, 2-3 September 2010,
Latest Developments in Environmental Monitoring and Assessment at the National,Subnational and Company
Levels, Submitted by Bosnia and Herzegovina
180 Izvještaj o radu DERK-a za 2010. na http://www.derk.ba/ba/godinji-izvjetaji-derk-a
129
energije je dostigla nivo prijeratne proizvodnje koji je iznosio 15102 GWh na kraju 1991.
godine. Grafik 70: Proizvodnja u elektroenergetskom sektoru u BiH, 2006.-2010. (u GWh)
Izvor: DERK, 2010
14. Potrošnja električne energije po glavi stanovnika u 2009. u BiH je iznosila
2385kWh/stanovniku, što je niže od svjetskog prosjeka (2752kWh) i od prosjeka
zemalja OECD-a (8477 kWh) (INC, 2009., IEA, 2009), što je pokazatelj slabije
kupovne moći jednog dijela stanovništva. Ukupna potrošnja električne energije u BiH u
2010. bilježi dalji porast (oko 6%) u usporedbi za potrošnjom u 2009. (DERK, 2010).
Prema preliminarnim podacima IEA, utrošak električne energije po stanovniku u 2010.
u BiH je iznosio 2447 KWh, a ukupna potrošnja primarne energije (TPES)/BDP je 0,17
toe/000 2000 USD).
15. Procjena potencijala obnovljivih izvora energije u BiH je ohrabrujuća. Može
očekivati povećanje udjela ovih izvora u ukupnoj proizvodnji energetskog sektora.
16. Projektiranje prve vjetroelektrane u BiH, u Mesihovini, snage 44 MW je počelo
2010. Očekuje se da će biti završeno početkom 2013., a očekivana godišnja proizvodnja
će biti oko 115 GWh. Elektronički atlas vjetrova BiH181
koji identifikuje potencijalne
lokacije će ubrzati dalji razvoj i pripremu budućih lokacija, za čiju izgradnju postoji
interes.
17. Stupanj iskorištenosti BiH hidropotencijala je oko 40% ekonomskog potencijala. Do
sada je odobreno oko 400 koncesija za izgradnju malih hidrocentrala. Procenat
električne energije iz vodnih resursa u 2010. se kreće oko 50%182
ukupne proizvedene
električne energije u BiH, čineći relativno visok udio obnovljivih izvora energije.
181
Elektronički atalas vjetrova BiH uručila je vlada Njemačke organima vlasti BiH 2010. 182
Izvještaj o radu DERK-a za 2010. na http://www.derk.ba/ba/godinji-izvjetaji-derk-a
130
18. Osim podataka o proizvodnji energije iz hidropotencijala i djelimičnih podataka o
upotrebi biomase u toplanama u BiH ne postoje precizni podaci o udjelu drugih
obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji183
.
19. Povećanje energetske efikasnosti u BiH predstavlja jedan od prioriteta jer potrošnja
energije po pojedinim sektorima značajno zaostaje za EU prosjekom. Oko 20% BDP u
2008. je utrošeno za energiju, što je tri puta više od iznosa u zemljama EU184. 57%
energije potrošene u BiH u 2008. otpada na zgradarstvo (domaćinstva i uslužni objekti),
što je znatno više od EU prosjeka. Najveći udio potrošnje energije je u domaćinstvima
(51%), zatim slijede industrija (22%), transport (19%), uslužne djelatnosti (6%), i
poljoprivreda (v. grafik 74).
Grafik 71: Pregled potrošnje elek. energije po sektorima
Izvor : Svjetska banka, 2008.
20. Primjenom mjera energetske efikasnosti potrošnja finalne energije domaćinstava
se može smanjiti do 2020. na 40,1% i tako približiti aktualnom europskom
prosjeku. Nadalje, povećanjem udjela biogoriva i drugih alternativnih izvora s malom
emisijom CO2, uvođenjem poreza na emisiju CO2 i olakšica za kupovinu energetski i
okolišno prihvatljivih vozila moguće su uštede goriva u sektoru transporta do 2020. od
8,1 % u odnosu na potrošnju iz 2005. (ESSBiH, 2008 Modul 12)185
.
21. Problem zagađenja zraka u industrijskim zonama, tretman otpadnih voda te
odlaganja čvrstog otpada je i dalje izražen uprkos nizu zakonskih rješenja. Emisije
polutanata u industrijama čiji kapaciteti rade sa zastarjelim tehnologija u BiH značajno
utiču na kvalitet zraka. Vođenje katastra emisija u zrak je u nadležnosti entiteta.
183
Prema EUROSTAT-u, evidentan je rast udjela obnovljivih izvora energije u ukupnoj proizvodnji u EU i u EU-27
u razdoblju 2006-08. Udjel je 2008. iznosio 10,3%, od čega: 60% hidro, 21% energija vjetra, 17% biomasa, 1%
geotermalna i 1% solarna energija. To predstavlja polovinu definisanog cilja do 2020. Udio obnovljivih izvora
energije u EU u 2008. bio veći za 5,6 procentnih poena od čega na biogoriva otpada (29,7%).
184 UNDP BiH 185
Studija energetskog sektora BiH, Modul 12, http://www.mvteo.gov.ba/docs/reports/?id=387
131
Otpadne vode predstavljaju poseban ekološki problem u BiH. Količina otpadnih voda
2009. (110 871 hiljada m3) je nešto veća nego 2008, od čega je samo 5,5% tretirano.
Također, godišnja količina otpada po glavi stanovnika je u stalnom porastu i u odnosu
na 2008. u 2010. je zabilježen porast otpada od 9%.186
22. U razvoju zakonodavnog okvira u oblasti zaštite okoliša je postignut izvjestan
napredak. BiH je ratifikovala Konvenciju o procjeni uticaja na okoliš u
prekograničnom kontekstu (Konvenciju Espoo) i Štokholmsku konvencija o trajnim
organskim zagađivačima. Nakon što je 2008. ratifikovala Aarhus konvenciju o pristupu
informacijama, učešću javnosti u odlučivanju i pristupu pravdi u okolišnim pitanjima,
BiH je u novembru 2010, uz podršku OSCE-a, pripremila Nacrt prvog izvještaja o
provedbi Aarhus konvencije i podnijela ga UN Ekonomskoj komisiji za Evropu (United
Nations Economic Commission for Europe-UNECE) u decembru 2010. Izvještaj
trenutno čeka na odobravanje. Direktiva Evropske komisije o strateškoj procjeni uticaja
još nije odobrena na državnom nivou. Plan isključenja iz upotrebe supstanci koje
oštećuju ozonski omotač se uspješno implementira, sukladno Montrealskom protokolu.
Donesena je odluka o pristupanju zemlje Protokolu voda i zdravlja, uz Konvenciju o
zaštiti i korištenju prekograničnih vodotoka i međunarodnih jezera.187
Usvojen je Prvi
nacionalni izvještaj u skladu sa UNFCCC. Na nivou oba entiteta je doneseno nekoliko
značajnih zakona koji regulišu oblast zaštite okoliša.
23. Nedovoljan napredak je zabilježen u procesu unapređenja legislativnog okvira u
oblasti energije i obnovljivih izvora energije. Strategija razvoja energetskog sektora u
BiH ne postoji.188
U pogledu implementacije obaveza iz Mape puta189
u oblasti
električne energije, BiH je na nivou regionalnog prosjeka, dok u reformi gasnog sektora
nije napravljen napredak. Iako je napravljen određeni napredak u definisanju i usvajanju
legislativnog okvira za energetsku efikasnost i korištenje energije iz obnovljivih izvora,
BiH značajno kasni za zemljama regiona. U pripremi je Prvi nacrt Akcionog plana za
implementaciju mjera energetske efikasnosti (NEEAP) koji bi trebao biti završen do 21.
oktobra 2011. i prezentiran Energetskoj zajednici jugoistočne Evrope (SEE) 30.
novembra 2011. Fondovi za okoliš za unapređenje energetske efikasnosti na entitetskom
nivou nisu zaživjeli. BiH nema definisani cilj za kojim bi se odredio procenat
pokrivenosti energetskih potreba iz obnovljivih izvora, ali je Akcioni plan za obnovljivu
energiju u procesu izrade u okviru Energetske zajednice SEE za sve zemlje regije, čime
će se stvoriti uslovi za razvoj ovih izvora energije. Zakon o koncesijama BiH190
je
usvojen 2002, i oba entitetska zakona su usklađeni s ovim zakonom. BiH nema
definisani cilj smanjenja emisija u prvom obavezujućem periodu Kyoto protokola (KP)
2008.-2012. i ne postoji definisana trgovina karbonskim emisijama u BiH.
186
Agencije za statistiku BiH. 187
EC progress Report 2010 188
Strateški plan i program razvoja energetskog sektora FBiH usvojen je marta 2009., a Nacrt strategija razvoja
energetike Republike Srpske do 2030. maja 2010. Energetsku efikasnost je jedan od ključnih prioriteta oba ova
strateška dokumenta. 189
Mapa puta je definisala akcije koje BiH treba poduzeti za implementaciju EU direktiva propisujući razvoj
zakonodavsnog i institucionalnog okvira 190
Službeni glasnik BiH, br. 32/02.
132
24. Prijedlog preporuka za unapređenje sektora zaštite okoliša, sektora energije i obnovljivih
izvora energije uključuje:
Obezbijediti uslove za puno funkcionisanje Ovlaštenog tijela za implementaciju
CDM projekata te uz donatorsku pomoć i strane investicije omogućiti njihovu
realizaciju u industriji i prenos tehnologija čistog razvoja, s fokusom na povećanje
energetske efikasnosti i upotrebu obnovljivih izvora energije;
Obezbijediti uslove za uspostavu državne Agencije za zaštitu okoliša;
Osnovati Fond za zaštitu okoliša/životne sredine na nivou države;
Usvojiti Zakon o zaštiti okoliša na nivou države;
Izraditi i usvojiti Strategiju razvoja energetskog sektora BiH 2011–2030;
Nastaviti harmonizaciju regulatornih okvira sa zahtjevima Ugovora o energetskoj
zajednici i EU standardima (uključujući upotrebu biogoriva);
Izraditi regulativu za izdavanje koncesija za korištenje obnovljivih izvora energije;
Pripremiti studiju opravdanosti uključivanja BiH u trgovinu emisijama (Emission
Trading System) u skladu sa UNFCCC;
Uspostavititi energetsku statistike na nivou države;
Uspostaviti sistem za praćenje klimatskih promjena i svih sastavnica okoliša;
Educirati o značaju energije i energetskih resursa za razvoj društva te podizanje nivoa
svijesti o štednji energije;
Poticati programima i projektima zaštite okoliša i podizanja energetske efikasnosti
kroz projekte;
Unaprijediti mehanizme okolišnih taksi/poreza, naknada za izdavanje koncesija i sl.
radi provođenja programa i projekata zaštite okoliša i povećanja energetske
efikasnosti;
Uvesti i redovno pratiti nove, inter-dimenzionalne indikatore sukladno iskustvu
zemalja EU (prikupljanje reciklažnog otpada, kvalitet vode, uticaj zagađenja na
zdravlje ljudi i sl.);
Uvesti i redovno pratiti Okolišni barometar (koji bi pružao uvid u implementaciju
okolišnih politika, uvažavajući specifičnosti geografskih regiona, npr. osjetljive
ekosisteme, glavne ekonomske resurse, turističke potencijale i itd.
133
IV.4.2.3. Transport i komunikacije
9. Razvoj moderne ekonomije je uslovljen postojanjem moderne transportne i
komunikacijske infrastrukture. Dobar i funkcionalan transportni sistem koji uključuje
cestovni, željeznički, vazdušni i vodni prevoz je od ključne važnosti za protok roba,
ljudi i usluga i predstavlja temelj ekonomskog razvoja. Istovremeno ekonomski razvoj
zemlje zahtijeva i postojanje razvijenog sistema komunikacija koji omogućava prenos
informacija, ključnog resursa moderne ekonomije. Stupanj razvijenosti jedne ekonomije
i društva se može vidjeti u razvijenosti njegove transportne i komunikacijske
infrastrukture. Kao zemlja u tranziciji, smještena u blizini europskih i mediteranskih
tržišta, BiH ima za strateški cilj izgraditi novu i modernizati postojeću transportnu
infrastrukturu, prvenstveno cestovnu mrežu. Pridruživanje zemlje Evropskoj zajednici
od BiH iziskuje i razvoj komunikacijske mreže koja će ubrzati i olakšati poslovanje i
unaprijediti javni sektor.
10. Izgradnja dionica na Koridoru Vc u BiH se nastavlja. Koridor Vc, ukupne dužine
kroz BiH od 336 km, koji će BiH povezati sa evropskim transportnim sistemom, bi
trebao biti završen do 2020. Prema očekivanjima jedna trećina puta kroz BiH bi mogla
biti završena do 2014. U FBiH je izgrađeno oko 37,5 km autoceste u okviru 4
dionice191
. Prema stanju u decembru 2010, u toku bila izgradnja 21 km autoceste, a u
pripremi izgradnje još 43 km. U izgradnji su bile dionice Kakanj-Drivuša (Zenica Jug)
dužine 16 km te dio obilaznice Sarajevo-Jošanica-Butila dužine 5 km. U pripremi je bila
izgradnja preostalog dijela obilaznice Sarajeva: Butila – Vlakovo (dužine 3 km), dionice
Vlakovo-Tarčin (dužine 19 km), južna granična dionica Bijača-Zvirovići (Međugorje)
dužine 10 km, te sjeverna granična dionica Svilaj-Odžak (dužine 11 km). U decembru
2010. godine Vijeće ministara BiH i Vlada Republike Hrvatske su potpisale Sporazum o
izgradnji međudržavnog mosta na rijeci Savi kod Svilaja i graničnih dionica autoceste
na Koridoru Vc. Usaglašena je i dinamika pripremnih aktivnosti za izgradnju južnih
graničnih dionica autoceste na Koridoru Vc sa graničnim prelazima Bijača (BiH) i
Metković (RH). Tehnička dokumentacija glavnih projekata mosta kod Svilaja192
i
dionice autoceste je odobrena. Priprema dokumentacije glavnih projekata za prioritetne
dionice Svilaj-Doboj jug dužine 63 km i Mostar sjever-granica jug (Bijača) dužine 58
km te glavnog projekta zaobilaznice oko Zenice, dužine 9 km su bile u završnoj fazi
krajem 2010. Koridor Vc kroz Republiku Srpsku obuhvata tri općine Doboj, Modriču i
Vukosavlje u ukupnoj dužini od 46 km. Provedene su zakonske procedure i usvojeni
prostorni planovi autoceste i dobijena je urbanistička saglasnost za veći dio dionice
autoceste kroz RS. Radovi deminiranja šireg lokaliteta Putnikovo brdo kod Doboja su
bili u toku. Položaj i projektno rješenje međuregionalnog čvorišta Johovac su usaglašeni
čime će se autoceste na Koridoru Vc povezati s autocestom Doboj-Banja Luka-Gradišta.
Završeno je usaglašavanje projektne dokumentacije glavnih projekata autoceste s
191
Trenutno izgrađene dionice Koridora Vc: Podlugovi – Jošanica; Visoko - Podlugovi; Dobrinje - Visoko; i
Kakanj – Dobrinje. 192
Procijenjena vrijednost ove investicije je 40 miliona eura. Most Svilaj će imati ukupnu dužinu 66 0m, šest
prometnih traka i biti će finasniran od strane Republike Hrvatske i BiH s po 50%. BiH je osigurala sredstva za
finansiranje svoga udjela.
134
projektima hidrocentrala kao dio integralnog korištenja voda rijeke Bosne od Doboja do
Modriče193
. Izgradnja mosta na rijeci Savi kod Gradiške procijenjenje vrijednosti 30
miliona eura, je dogovorena sa Republikom Hrvatskom i ugovorena je izrada projektne
dokumentacije.
11. U RS se provode aktivnosti vezane za realizaciju četiri projekta u okviru izgradnje
novih autoputeva i brzih cesta. U okviru projekta izgradnje autoputa Gradiška-
Banjaluka ukupno planirane dužine 34 km, realizuju se aktivnosti vezane za izgradnju I.
i II. faze autoputa, izgradnje Mahovljanske petlje, mosta na rijeci Savi i privremenog
uklapanja završetka autoputa Е-661194
s magistralnim putem Banjaluka-Gradiška,
dionica Banjaluka-Klašnice. Izgradnja dionice Doboj-Jake je planirana u okviru
Koridora Vc, dok za izgradnju ceste Glamočani-Mliništa do granice s FBiH treba
pokrenuti tendersku proceduru.
12. Privlačenje privatnih partnera u izradi transportnih infrastrukturnih objekata u
BiH do sada nije dalo obećavajuće rezultate.195
13. Cestovna i željeznička mreža u BiH nisu dovoljno razvijene. Prema razvijenosti
cestovne mreže, BiH spada u slabo razvijene zemlje196
. Iako je u obnovu oštećene
transportne infrastrukture uloženo mnogo sredstava kroz razne projekte, aktualno stanje
je još uvijek nezadovoljavajuće, djelimično i zbog nedovoljnih sredstava za redovno
održavanje. Gustoća cestovne mreže iznosi 445km/1000km2 površine
197 odnosno 6,0
km na 1000 stanovnika,198
što je znatno manje od EU prosjeka. Gustoća željezničke
mreže199
po 1000 km2
u 2009. je iznosila 20,2 km, dok prosjek za EU-27 iznosi
51km/1000km2. Gustoća željezničke mreže na 100 000 stanovnika je 26,8 km, dok
prosjek za EU-27 iznosi 44km/100 000 stanovnika.
14. Stupanj motorizacije BiH znatno zaostaje za EU. U BiH u 2009. je bilo registrovano
816,447 motornih vozila, pa na 1000 km cesta dolazi 35,349 vozila, odnosno 212 vozila
na 1000 stanovnika, što u odnosu na 2006. predstavlja rast od 12%.200
Istovremeno je
193
Izvještaj o aktivnostima na projektu ,,Autoput na Koridoru 5c" i plan narednih aktivnosti, 31. 12.2010.
.http://www.parlament.ba/sadrzaj/ostali_akti/izvjestaji/default.aspx?id=30522&langTag=bs-BA 194
E661 je oznaka za magistralni put M16 na koridoru od Okučana do Banjaluke. 195
Bosnia and Herzegovina The Road to Europe, Transport Sector Review, The World Bank, May 2010. 196
Ukupna dužina cestovne mreže u BiH iznosi 23.096,7 km od čega 37,5 km autocesta, 1 7km brzih cesta, 15,8 km
cesta rezervisanih za saobraćaj motornih vozila, 3838 km magistralnih, 4852,8 km regionalnih, 228 km cesta od
posebnog značaja te oko 14.107,6 km lokalnih cesta. Procjena izvršena na osnovu podataka prikupljenih iz: JP
Direkcija cesta FBiH, Zavod za statistiku FBiH, Vlade RS
(http://www.investsrpska.net/index.aspx?PageID=320&langid=2 i Odjeljenja za javne poslove, Vlade Brčko
Distrikta. 197
Procjena urađena prema površini kopna P (BiH) = 51 197km2
198 Procjena urađena na osnovu podataka BHAS da u BiH živi 3 843 126 osoba po procjenama od 30.06.2009.
199 Ukupna dužina željezničkih pruga (ne uključujući industrijske kolosijeke do značajnijih proizvodnih kapaciteta)
u BiH iznosi 1033 km, od čega 608,495 km u FBiH, i 425km u RS. 200
Agencija za statistiku BiH.
135
stupanj motorizacije u EU-27 u 2008. iznosio 468 registrovanih vozila na 1000
stanovnika.201
15. Kvalitet cesta202
je nezadovoljavajući. Odnos dužine cestovne mreže u BiH i broja
saobraćajnih nezgoda i u kontinuitetu od 2008.-2010. iznosi 0,59. Što je omjer veći
kvalitet cestovne mreže je lošiji.
16. Rekonstrukcija regionalnih i magistralnih puteva u BiH je u toku. U FBiH su u
2010. planirane aktivnosti na okončanju radova započetih prethodnih godina kao i
rehabilitacija 21 dionice magistralne ceste ukupne vrijednosti 42,7 miliona KM.203
Tokom 2010. su potpisana četiri nova ugovora za rehabilitaciju magistralnih cesta u
FBiH ukupne vrijednosti od 21,24 miliona KM, a potpisano je iz istog programa 17
ugovora za projektiranje u iznosu od 1,46 mln KM204
. Za rekonstrukciju putne mreže u
RS u 2010. planirano je ulaganje od oko 52 miliona KM. Prema studiji Rehabilitacije
putne mreže u Republici Srpskoj od 2007. do 2011. predviđena je rehabilitacija
prioritetnih puteva na 55 dionica magistralnih i regionalnih puteva ukupne dužine oko
1100km. Od 2007. do 2009. je obnovljeno 485,68km na 23 dionice glavnih i
regionalnih cesta ukupne vrijednosti 69,78 miliona KM.205
Ukupno je u od 2007. do
februara 2011. obnovljeno 778,5km puteva.
17. Implementacija druge i treće faze obnove željezničke infrastrukture u BiH je toku.
U prvoj fazi su sanirane pruge za male brzine bez odgovarajuće signalizacije i
telekomunikacije, u što je investirano 70 miliona US$. U okviru druge faze
rehabilitacije vrši se obnova pruga i pružnih postrojenja s modernizacijom. Do sada su
urađeni remont pruga na Koridoru Vc i paralelnom koridoru X; stanična signalizacija i
osiguranje putnih prelaza, daljinsko upravljanje električnom vučom, sanacija tunela
Jedrinje kod Mostara, nabavka i instalacija informacijske opreme u ukupnoj vrijednosti
od 65 miliona eura. Prioritetne aktivnosti u okviru projekta “Regionalni projekti
željeznica I i II” su finansirane iz bankarskih kredita. Treća faza se odnosi na
rekonstrukciju pruga na Pan-Evropskom koridoru Vc i Paralelnom X prema
standardima Trans –Evropskih željeznica.206
18. Raste udio cestovnog u ukupnom prevozu roba u BiH. Udio je u 2001. iznosio 50%
a u 2007-2009. pokazuju rastući trend i kreću se oko 60-63% ukupnog prevoza roba u
tonskim kilometrima (tkm)207
. U 2007. je zabilježen značajan rast količine prevezene
robe cestovnim putem i u poređenju s 2006. veći je za 8%. U 2008. je zabilježen pad od
oko 1,5% u odnosu na 2007. dok je u 2009. došlo do povećanja količine prevezene robe
201
Pocketbook on Enlargement Countries, EUROSTAT 2011, str 125. 202
Svjetski ekonomski forum. 203
Plan i program rada JP Direkcija cesta FBiH za 2010.
http://www.jpdcfbh.ba/ba/novosti/program/Plan%20i%20program%20-%202010.pdf 204
http://www.jpcfbih.ba/ba/novosti/saopstenja_za_javnost.shtml 205
Prezentacija Ministarstva saobraćaja i veza RS, www.vladars.net 206
Šesti ministarski sastanak SEETO, Sarajevo, 1. decembar 2010.
www.seetoint.org/index.php?option=com_rubberdoc...doc... 207
Jedinica mjere prevoza dobara koja predstavlja prevoz 1 tone dobara na razdaljinu od 1 kilometra.
136
cestovnim putem za 3% u odnosu na 2008. (v. grafik 75). U poređenju s 2001. u 2009.
je zabilježen rast od 13% u cestovnom prevozu roba, i iznosio je 63,14%, dok je prosjek
za EU-27 bio 74,8% od ukupnog prevoza.
Grafik 72: Procentualno učešće prevezene robe u cestovnom i željezničkom transportu u BiH, 2006-2009.
.
Izvor: BHAS i EUROSTAT, 2011208
19. BiH je aktivno uključena u regionalnu suradnju u oblasti infrastrukture i transporta.
Članica je regionalnih organizacija SEETO, zatim SEECP, SEETAC te SECI.209
Osnovna regionalna transportna mreža SEETO je proširen, a čime su se stekli
preduslovi za ulazak BiH u transevropsku prometnu (TEN-T) mrežu. Sredstva za izradu
studije izvodljivosti za infrastrukturne projekte su obezbjeđena. BiH učestvuje u
projektima željeznica i sigurnosti cestovnog saobraćaja, a sklopljen je niz bilateralnih i
trilateralnih sporazuma. Održane su radionice za obuku i implementaciju EU standarda
u BiH210
. Tehnička pitanja Sporazuma o uspostavi Transportne zajednice između
Evropske komisije i zemalja Jugoistočne Evrope koja će naslijediti Memorandum o
razumijevanju o razvoju osnovne regionalne transportne mreže u Jugoistočnoj Evropi
(SEETO) su najvećim dijelom usaglašeni u prvoj polovini 2010.
20. Sistem obilježavanja oznaka plovnog puta na rijeci Savi je u potpunosti
uspostavljen i redovno se održava. BiH je potpisnica Okvirnog sporazuma o slivu
rijeke Save,211
koji predviđa rehabilitaciju plovnog puta rijeke Save, njenu integraciju u
208
Zbog poređenja sa zemljama komparatorima podaci za željeznički prevoz roba su preuzeti s EUROSTAT, 2011. 209
Transportne organizacije Jugoistočne Evrope (South East Europe Transport Obesrvatory- SEETO; Proces
suradnje u Jugoistočnoj Evropi (South East European Co-operation Process- SEECP; Program suradnje u
Jugoistočnoj Evropi za uvođenje integrisane i multimodalne mreže u zemljama Balkana u okviru revizije evropske
transportne mreže (South East European Transport Axis Cooperation –SEETAC); Inicijative za suradnju u Evropi
(South Euroepan Cooperative Initiative –SECI). 210
www.rcc.int Intervju sa komunikacija i prometa BiH Rudom Vidovićem. 211
Međunarodna Komisija za sliv rijeke Save, Savska komisija formirana na osnovu Okvirnog sporazuma o slivu
rijeke Save, koji su potpisale zemlje (Republika Slovenija, Republika Hrvatska, Bosna i Hercegovina i Državna
zajednica Srbije i Crne Gore) u Kranjskoj Gori 03. 12. 2002., a stupio je na snagu 29. 12. 2004. godine.Sjedište
Komisije je u Zagrebu.
137
regionalni i transportni sistem rijekom Dunav, korištenje vode i razvoj turizma na Savi.
Dalja nadogradnja uključuje izradu internetske aplikacije za razvoj Plana obilježavanja,
i redovno ažuriranje sistema obilježavanja. Provode se aktivnosti na završetku glavnog
projekta i druge dokumentacije za završetak faze planiranja obnove plovnog puta.
Finansijska sredstva za realizaciju glavnog projekta za cijeli plovni put od Beograda do
Siska dužine 594 km su osigurana i očekuje se početak aktivnosti u 2011, a završetak
do 2016. Početne aktivnosti na razvoju riječnog informacijskog servisa Sava (RIS)
(glavni projekt i instalacija prototipa) su obavljene i započete su aktivnosti u vezi s
iznalaženjem sredstava za implementaciju.212
U 2010. je postignut i dogovor o glavnim
parametrima i rokovima za deminiranje obala rijeke Save i dijela korita na bh. strani.
21. Raste broj korisnika interneta u BiH. Broj korisnika interneta na 100 stanovnika je
iznosio 25,1 u 2006. a u 2009. je iznosio 37,7; što predstavlja povećanje od 33,4%. BiH
je u odnosu na prosjek EU-4 u 2006. imala 37% manje korisnika interneta na 100
stanovnika, dok je u 2009. razlika smanjena na 31%. U 2010. je evidentiran rast broja
korisnika Interneta u odnosu na 2009. od 28,9%. Prema procjenama RAK-a, svaki drugi
stanovnik BiH se koristi Internetom. Nivo penetracije ili broj korisnika interneta/100
stanovnika u 2010. u BiH je iznosio 52.
22. BiH značajno zaostaje u odnosu na zemlje regije u implementaciji aktivnosti iz
eSEE Agende Plus, koja ohrabruje razvoj širokopojasne mrežne infrastrukture i na njoj
baziranih širokopojasnih elektronskih servisa kako bi se ubrzao razvoj informacionog
društva i postigli postavljeni ciljevi iz Akcionog plana „eSEE Agenda Plus“213
23. Zbog sporosti u implementaciji zakona o elektronskom potpisu kasni se s
uspostavom poslovanja zasnovanog na elektronskom potpisu. Podaci u sigurnosnim
institucijama u BiH se prenose putem visokosofisticirane komunikacijske mreže u SDH
tehnologiji (tehnologija sinhrone digitalne hijerarhije), koju tehnički održava Agencija
za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA).
Agencija je nadležna za tehničko održavanje i elektronsko arhiviranje podataka i
informacija koje se vode u evidencijama, digitalno potpisivanje u oblasti
identifikacionih dokumenata u skladu sa zakonom kojim se regulira elektronski
potpis.214
24. Razvoj e-zakonodavstva i e-vlade u BiH još uvijek nisu zadovoljavajući. Kao
potpisnica Inicijative za elektroničku Jugoistočnu Evropu (eSEE),215
BiH je prihvatila
obavezu stvaranja institucionalnog okvira za izgradnju informacionog društva u skladu s
EU smjernicama i uvođenja informaciono-komunikacijskih tehnologija u upravljanju,
poslovanju, zdravstvu i obrazovanju. Reformske procese uvođenja informacionih
212
Sažetak godišnjeg izvještaja Savske komisije za razdoblje 1. travanj 2010. do 31. ožujak 2011.
www.savacommission.org 213
Strategija razvoja BiH, 2010. 214
Analiza učinka propisa na pravni i institucionalni okvir za elektronski potpis,
http://www.mkt.gov.ba/Default.aspx?pageIndex=1 215
Članice eSEE Inicijative (Albanija, BiH, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldova, Rumunjska, Srbija i
Kosovo) su 2002. potpisale Agendu o razvoju informacijskog društva u Jugoistočnoj Europi.
138
tehnologija u javnu upravu provodi Ured Koordinatora za reformu javne uprave u BiH u
skladu sa Strategijom reforme javne uprave u BiH usvojenom 2006. U 2010. su
nastavljene aktivnosti na uspostavi centraliziranog "Informacijskog sistema upravljanja
proračunom" (BMIS), čime će se ubrzati procedure izrade budžeta i unaprijediti
koordinacija između ministarstava na svim nivoima vlasti. Aktivnosti na projektu izrade
i uspostave interoperabilnosti i standarda za razmjenu podataka unutar javne uprave,
koje su u toku, će omogućiti uvezivanje postojećeg informacionog sistema sa svim
nivoima uprave, što će građanima omogućiti ostvarivanje prava i obaveza elektronskim
putem. Planirana je i izrada strateškog dokumenta "Okvir interoperabilnosti E-vlade" u
skladu sa standardima EU odnosno s dokumentom "Okvir interoperabilnosti EU."216
25. U BiH je ostvaren ograničen napredak u prelasku s analogne na digitalnu
televiziju. Aktivnosti na uvođenju digitalne terestrijalne televizije (DTT) su počele
2006. ali se s njihovom realizacijom značajno kasni. Vijeće ministara BiH je usvojilo
Strategiju prelaska na digitalnu terestrijalnu televiziju (DTT) 2009. kojom se predviđa
gašenje analognog signala 1. decembra 2011. ukoliko budu ispunjeni svi uslovi i
digitalna televizija bude uvedena u domaćinstva. Tranzicijski period traje od juna 2006.-
juna 2015. Regulatorna agencija za komunikacije BiH (RAK) je 2010. donijela Odluku
o načinu korištenja Multipleks-a A (MUX A) za potrebe zemaljskog digitalnog
televizijskog emitovanja u BiH u tranzicijskom periodu, čime javni RTV servisi stiču
pravo i obavezu na digitalno zemaljsko emitovanje svojih TV programa na teritoriji
cijele BiH zajedničkom izgradnjom i korištenjem sinhronih mreža u digitalnim
područjima.217
26. Broj aktivnih fiksnih218
telefonskih linija u 2010. je bio je u blagom porastu. Broj
aktivnih fiksnih telefonskih linija u 2009. (za sva tri dominantna telekom operatera219
)
je iznosio 947.626, dok je u 2010. Iznosio 989.680; što predstavlja rast za oko 4%. Nivo
penetracije u fiksnoj telefoniji ili broj telefonskih priključaka na 100 stanovnika u BiH
na kraju 2010. je iznosio oko 26%. Pored tri dominantna, devet novih operatera je
dobilo dozvolu za pružanje javnih fiksnih telefonskih usluga.220
27. Evidentirana su zakašnjenja u realizaciji usluga prenosivosti mobilnog telefonskog
broja i brojeva u fiksnoj telefoniji. U 2010. nisu aktivirane usluge prenosivosti
brojeva u fiksnoj niti u mobilnoj telefoniji.
28. Broj mobilnih pretplatnika na 100 stanovnika u BiH je zabilježio pad u 2010.
godini. Broj mobilnih pretplatnika/100 stanovnika u BiH na kraju 2010. je iznosio
78,44 nasuprot 86,5 pretplatnika/100 stanovnika u 2009. godini što predstavlja pad od
9%. U poređenju sa zemljama komparatorima, BiH ima za 35% slabije rezultate za
2010. godinu dok je taj jaz u 2009. iznosio 28% Nastavljen je trend uvođenja novih
216
http://parco.gov.ba/latn/?page=21&kat=1&vijest=7587 217
http://dtt.ba/dtt_sub_05_vijesti.html 218
Aktivne fiksne telefonske linije predstavljaju zbir aktivnih analognih fiksnih linija, ISDN (digitalna mreža
integriranih usluga) kanala, broja javnih telefonskih govornica i VoIP (Voice over IP) pretplata. 219
BH Telecom d.d. Sarajevo, Telekomunikacije Srpske a.d. Banja Luka, Hrvatske Telekomunikacije d.o.o. Mostar. 220
Godišnji izvještaj RAK-a za 2010.
139
usluga i tarifnih modela kod sva tri GSM operatera kao i smanjenje cijena za korisnike
usluga.
29. Uspostava institucionalnog okvira u sektorima transporta i komunikacija nije
okončana. Primjerice, zbog nepostojanja Agencije za usluge zračnog navođenja
(BHANSA) BiH ne može preuzeti nadzor nad svojim nebom. Očekuje se da će proces
uspostave Agencije biti završen do kraja 2012.
30. U sektoru transporta je bilo malih pomaka u unapređenju legislativnog okvira.
Nacrt Transportne strategije BiH s Akcionim planom (2007.) je izrađen, ali je uslovljen
usvajanjem Transportne politike BiH (2008-2020). U odsustvu strategije primjenjuje
se Transportni master Plan iz 2005. Memorandum o razumijevanju o razvoju osnovne
regionalne transportne mreže u Jugoistočnoj Evropi SEETO i Akcioni plan (MAP 2010-
2014. je usvojen 2009. TEM (Trans European Motorway) i TER (Trans European
Railway) Master Plan su usvojeni 2008. Dom naroda BiH je maja 2010. usvojio Okvirni
Zakon o digitalnim tahografima, koji propisuje da sva vozila nosivosti preko 3,5 tone i
imaju preko devet sjedišta moraju imati digitalne tahografe kako bi se omogućio prevoz
u međunarodnom transportu221
.
31. Nastavljene su aktivnosti na uvođenju ATA karneta, sukladno odluci Predsjedništva
BiH iz juna 2009. o pridruživanju Konvenciji o karnetu ATA.222
TIR karnet kojim se
omogućava slobodan protok robe u međunarodnom prevozu u primjeni je u BiH od
januara 2010. U junu 2010. su usvojene Izmjene i dopune Zakona o sigurnosti prometa
na cestama u BiH, čime se usklađuje zakonodavni okvir BiH s EU standardima, u
sistemu revizije i ocjene sigurnosti cestovnog saobraćaja.223
32. Studija zahtjeva i tržišta za riječnu plovidbu u BiH je u izradi. Savska komisija je
izradila ažuriranu Strategiju za provedbu Okvirnog sporazuma s Akcionim planom
2011-2015. Protokol o zaštiti od poplava potpisan je 1. lipnja 2010. Nacrt Protokola o
iznenadnim situacijama uz Okvirni sporazum, kao i Nacrt Protokola o upravljanju
nanosom uz Okvirni sporazum su u postupku završnog usuglašavanja.
33. U sektoru vazdušnog saobraćaja usvojen je Zakon o Direkciji za civilno
zrakoplovstvo (2009.) te Zakon o Agenciji za pružanje usluga u vazdušnoj plovidbi
(2010.). BiH je ratifikovala Sporazum o uspostavi Zajedničke zrakoplovne oblasti
(European Common Aviation Area - ECAA) i potpisala radni aranžman s EASA, čime je
prihvatila obavezu primjene propisa Europske unije u oblasti civilnog zrakoplovstva.
34. Zakonodavni okvir u oblasti komunikacija treba dodatno unaprijediti. Vijeće
ministara BiH je 2004. usvojilo Politiku, Strategiju i Akcioni plan razvoja
informacionog društva u BiH (2004-2010.). Zakon o elektronskom potpisu je usvojen
221
Pregled aktivnosti donatora 2009-2010 www.donormapping.ba 222
ATA karnet je međunarodni carinski dokument koji omogućuje privremeni uvoz roba (do 12 mjeseci) bez
plaćanja redovnih carinskih tarifa i poreza. 223
Pregled aktivnosti donatora 2009-2010 www.donormapping.ba str.52.
140
2007, Zakon o elektronskom pravnom i poslovnom prometu 2007. te donijeta Odluka o
elektronskom poslovanju i e-vladi 2010. U cilju stvaranja zakonskog osnova za
elektronske usluge usvojene su i Izmjene i dopune Zakona o općem upravnom postupku
2009.
35. U pripremi su nacrt Zakona o Agenciji za razvoj informacionog društva i izmjene
Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Ministarstva komunikacija i prometa BiH radi
stvaranja uslova za osnivanje Ureda za nadzor i akreditacije. BiH je ispunila obaveze iz
odluka ECC/DEC(01)03 i 2007/344/EC te kreirala zajednički sistem informacija o
nacionalnim planovima namjena i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH i
zajedničkoj evropskoj tabeli ECA.224
36. Preporuka za bolje funkcioniranje sektora transporta i komunikacija:
Uspostaviti Agenciju za usluge zračnog navođenja (BHANA);
Uspostaviti Agenciju za informaciono društvo BiH;
Obezbijediti funkcionisanje Agencije za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne
i Hercegovine (BHANSA);
Usvojiti Transportne politike Bosne i Hercegovine za period 2010.–2020;
Usvojiti Zakona o Agenciji za razvoj informacijskog društva Bosne i Hercegovine
(ZARID);
Usvojiti Strategiju razvoja telekomunikacija na državnom nivou;
Usvojiti Politike i strategije širokopojasnog pristupa u BiH;
Nastaviti usklađivanje postojeće i izrada nove regulative iz oblasti emitovanja
usklađene s evropskom praksom, prvenstveno s Direktivom Evropske unije o
audiovizualnim medijskim uslugama225
;
Nastaviti harmonizaciju domaćeg zakonodavstva u oblasti transporta s
direktivama EU;
Nastaviti aktivnosti na izgradnji mosta Svilaj na rijeci Savi na putnom koridoru
Vc;
Ubrzati početka radova na izgradnji mosta Gradiška na rijeci Savi;
Obezbijediti uslove za početak aktivnosti na izgradnji mosta Brčko na rijeci Savi;
Obezbijediti uslove za izvođenje radova na deminiranju obala i dijela korita rijeke
Save na bh. Strani;
Nastaviti aktivnosti na uspostavi riječnog informacijskog servisa rijeke Save
(RIS);
Nastaviti aktivni angažmana na realizaciji obaveza iz Memoranduma o
razumijevanju za razvoj Osnovne transportne mreže u Jugoistočnoj Evropi
(SEETO) kao i uspostave i djelovanja transportne zajednice (8EU i zemlje
Zapadnog Balkana);
224
Plan namjene i korištenja radiofrekvencijskog spektra u BiH, kojim se definiše namjena i korištenje cijelog RF
spektra od 9 kHz od 3000 GHz, je usaglašen s međunarodnim mjerodavnim pravilima, propisima, direktivama i
instrukcijama i usvojen od strane Vijeća RAK-a. Odlukom CEPT-a ECC/DEC(01)03 i Evropskog Parlamenta
2007/344/EC, kreiran je zajednički sistem informacija o nacionalnim planovima namjena kao i zajedničkoj
evropskoj tabeli ECA: www.efis.dk, te su propisani formati podataka koji se importuju u ovaj sistem. 225
Godišnji izvještaj RAK-a za 2010.
141
Intenzivirati izgradnju nove širokopojasne pristupne infrastrukture;
Poticati razvoj digitalnih sadržaja i servisa;
Osiguravati računare i širokopojasni pristup internetu za sve škole i obrazovne
institucije;
Unaprjeđivati statističke podatke sukladno transportnim indikatorima u EU
(praćenje transportne emisije gasova s efektom staklenika i emisije polutanata
uzročnika kiselih kiša, aerozagađenja i oštećenja ozonskog omotača; unapređenje
podataka o kapacitetu infrastrukturne mreže; kvaliteta pristupa transportnim
uslugama).
V. Izvještaj o realizaciji javnih investicija i javnih razvojnih programa za
realizaciju SR Upravljanje procesom razvoja
VI. Aneksi
VI.1. Aneks 1. Benčmark indikatori
VI.2. Aneks 2. Indikatori podciljeva
(urađen update sa 2010-potreban update aneksa nakon završetka izvještaja sa indikatorima koji su
korišteni u izvještaju)
VI.3. Aneks 3. Izvještaj o implementaciji akcionih planova (samo na web,
pripremaju DEP i svi koordinatori)
Aneks-pregled implementacije akcionih planova za 2010 tabela
VI.4. Aneks 4. Uporedni pregled oznaka rejtinga
Moody's Investors Service Standard & Poor's Kratak opis kategorije rejtinga
Investicioni nivo
Aaa AAA Najbolja kreditna
sposobnost,minimalan kreditni
rizik
Aa1 AA+ Visoka kreditna sposobnost,
142
Aa2 AA veoma nizak kreditni rizik
Aa3 AA-
A1 A+ Srednje visoka kredintna
sposobnost, nizak kreditni rizik A2 A
A3 A-
Baa1 BBB+ Srednja kreditna sposobnost,
umjeren kreditni rizik Baa2 BBB
Baa3 BBB-
Neinvesticioni (spekulativni) nivo
Ba1 BB+ Kreditna sposobnost sa
spekulativnim elementima,
znatan kreditni rizik Ba2 BB
Ba3 BB-
B1 B+ Spekulativna kreditna
sposobnost, visok kreditni rizik B2 B
B3 B-
Caa1 CCC+ Losa kreditna sposobnost,
veoma visok kreditni rizik Caa2 CCC
Caa3 CCC-
143
CC Visokospekulativna kreditna
sposobnost, izvjesno
neizvršavanje obaveza,
selektivni bankrot, bankrot
Ca C
C SD
D