Izvjetaj

UNIVERZITET U TUZLIMAINSKI FAKULTETMEHATRONIKA

IZVJETAJ O POSJETI TE TUZLA

Predmet: Mehatronika u energetici

Student:Profesor:Ajdin Ahmetovi III-357/12 Dr.sc. Sandira EljanTuzla, maj 2015.SADRAJ:

1. UVOD 22. OBILAZAK TE TUZLA 32.1. DOPREMANJE UGLJA 32.2. PROCES DEKARBONIZACIJE I DEMINERALIZACIJE VODE 42.3. MLINOVI ZA UGALJ42.4. ELEKTROKOMANDNA SOBA42.5. TURBINSKO/GENERATORSKO POSTROJENJE5

POPIS SLIKA:

Slika 1.1. Termoelektrana Tuzla2Slika 2.1.1. Depo uglja u TE Tuzla3Slika 2.2.1. Sistem preiavanja vode i rashladni tornjevi4Slika 2.4.1. Elektrokomandna soba4Slika 2.5.1. Turbinsko postrojenje5Slika 2.5.2. Sigurnosni ventil5Slika 2.5.3. Generator6Slika 2.5.4. VT turbina6Slika 2.5.5. NT turbina6

1. UVOD

U okviru predmeta Mehatronika u energetici predviena je posjeta Termoelektrani Tuzla (Slika 1.1.) gdje bi se upoznali sa radom iste.

Prije obilaska upoznali smo se sa historijatom i ukratko o procesu rada termoelektrane u Tuzli.

Termoelektrana je izgradjena etapno, u periodu od 1959.-1978.godine. Putanjem u pogon Bloka 1 poetkom 60-tih godina prolog stoljea poela je proizvodnja elektrine energije. Blok 1 je snage 32MW. Pored tog bloka, TE Tuzla ima jo 5 blokova (Blok 2, 3, 4, 5, te Blok 6), a u planu je i izgradnja jos jednog bloka Blok 7. Najveu snagu ima Blok 6 (215MW), a najmanju snagu ima Blok 1. Danas, blokovi 1 i 2 su trajno stavljeni izvan pogona, dok su ostali blokovi jo uvijek u pogonu, mada je na Blokovima 3, 4 i 5 izvrena sanacija i modernizacija, dok je Bloku 6 poveana snaga. TE Tuzla ima najveu snagu na prostoru BiH od 710 MW.

U poslijeratnom periodu izvrena je:- sanacija i modernizacija Bloka 3 (100 MW) i Bloka 4 ( 200 MW)- revitalizacija Bloka 5 (200 MW)- revitalizacija i poveanje snage Bloka 6 na 230 MW

Realizacijom navedenih investicija postignuti su znaajni tehnoloki, ekoloki i ekonomski efekti. Izvrena je zamjena elektrofiltera novim, ime je emisija praine po bloku svedena na nivo evropskih normi. Zamjenom automatike, rekonstrukcijom i modernizacijom na kotlovskim postrojenjima i saniranjem elektropostrojenja, radni vijek blokova produen je za narednih 15 godina i znaajno je poveana pouzdanost postrojenja.

TE Tuzla, pored proizvodnje elektrine energije za potrebe EES, proizvodi i isporuuje:- toplotnu energiju za sisteme daljinskog grijanja gradova Tuzle i Lukavca,- tehnoloku paru za potrebe industrije i- industrijsku vodu za bliu okolinu.

Slika 1.1. Termoelektrana Tuzla2. OBILAZAK TE TUZLA

Nakon kratkog upoznavanja sa historijatom i nainom rada termoelektrane krenuli smo u obilazak iste, gdje nas je struna osoba tj. zaposlenik termoelektrane proveo kroz najbitnije dijelove pogona i objanjavao princip rada i svrhu pojedinih djelova

2.1. DOPREMANJE UGLJA

Prvo smo se uputili prema mjestu gdje se doprema ugalj. Ugalj se doprema pomou vagona i pomou kamiona, mada je puno isplativije dopremati ugalj pomou vagona. TE Tuzla je smjetena u centru ugljenog bazena Kreka-Banovii, tako da se najvei dio mrkog uglja doprema iz ta dva rudnika. Pored rudnika Kreka i rudnika u Banoviima, TE Tuzla doprema ugalj i iz rudnika ureevik. Prema rijeima vodia primarno se ugalj dobavlja iz rudnika Kreka u Dubravama, iako je kvalitet veoma slab naspram Banovikog uglja. TE koristi 3 vrste uglja i to lignit, mrki ugalj M1 i mrki ugalj M2, koji ima najveu toplotnu mo.

Na slici 2.1.1. prikazan je depo uglja gdje se takoer vidi specijalizirani transportni ureaj iji je zadatak da zahvata ugalj i doprema ga na transportnu traku koja e dalje da vodi ugalj do mlinova.

Slika 2.1.1. Depo uglja u TE Tuzla

Pri punom pogonu, dnevno se utroi 15000 tona uglja.2.2. PROCES DEKARBONIZACIJE I DEMINERALIZACIJE VODE

Termoelektrana Tuzla za potrebe svoga rada koristi vodu iz jezera Modrac. Nakon dopremanja vode iz jezera , vode ide na dekarboniziranje te na demineraliziranje gdje se voda oslobaa od neeljenih elemenata u sebi koji bi nakodili odreenim elementima termoelektrane. Takva voda mora da zadovolji standarde koji su odreeni za kvalitet i istou vode. Dekarbonizovana voda se koristi za rashlaivanje postrojenja, a demineralizirana za proizvodnju vodene pare.Takoer su spomenuti i rashladni tornjevi iji je zadatak da smanjuju temperaturu vode sa 25C na 15C. Demi voda se sprema u 3 spremnika od 1000 m3 i 2x 300m3.

Slika 2.2.1. Sistem preiavanja vode i rashladni tornjevi

2.3. MLINOVI ZA UGALJ

Nakon preiavanja vode pokazano nam je postrojenje gdje se nalaze mlinovi za ugalj. Iz ve spomenutog transportera za ugalj, ugalj pada u mlinove koji ugalj "drobe" u prainu kako bi se isti mogao deportovati u kotlove za sagorijevanje. U datom trenutku se vrio remont mlinova tako da smo imali priliku da vidimo unutranjost kuita jednog od mlinova.

2.4. ELEKTROKOMANDNA SOBA

Sljedee mjesto koje smo posjetili su bili raunarski centri odnosno elektrokomande sobe (Slika 2.4.1). Vodi nam je ukratko objasnio zadatak radnika koji se nalaze u datim prostrojima tj. praenje informacija i parametara rada termoelektrane, gdje nam je pokazao izgled i funkciju softwera za praenje.

Slika 2.4.1. Elektrokomandna soba2.5. TURBINSKO/GENERATORSKO POSTROJENJE

U turbinsko/generatorskom postrojenju smo imali priliku da vidimo rad turbina i generatora, takoer smo imali priliku i da vidimo samu turbinu poto se vrio remont iste. Vodi nam je objasnio princip rada i veliinu parametara datog postrojenja i napomenuo kao i na poetku da se turbine razlikuju od bloka do bloka.

Para nakon to izae iz kotla odlazi u VT turbinu gdje ima pritisak 127 bara i temperaturu 500 C, nakon toga para ekspandira u VT dijelu turbine, gdje pari pada pritisak na 27 bara i temperatura na 300C, te nakon toga odlazi u kotao na prvo meupregrijanje (pritisak je konstantan) gdje se temperatura poveava na istu temperaturu tj. 500 C, te para dalje odlazi u ST turbinu gdje ima parametre 25 bara i temperaturu 500 C. Nakon ST turbine para ekspandira gdje joj se smanjuju pritisak i temperatura, te odlazi u NT. Iz NT dijela turbine para odlazi u kondenzator gdje se kondenzuje, te pomou pumpi ponovo odlazi u kotao.

Na Visokotlanu turbinu je spojena pumpa koja se jasno vidi na slici 2.5.1. iji je zadatak da podmazuje i vri brtvljenje leajeva turbine.

Slika 2.5.1. Turbinsko postrojenje

Takoer smo vidjeli i sigurnosni ventil (slika 2.5.2.) iji je zadatak da obustavi dovod pare na turbine u sluaju greke(parametri pare izlaze iz tolerancije).

Slika 2.5.2. Sigurnosni ventilTurbine i generator se nalaze na istom vratilu, tako da obrtanjem turbina obre se i vratilo koje pogoni generator (Slika 2.5.3.) i tako stvara elektrinu struju koja se dalje transformatorskim stanicama pretvara u poeljan oblik za distribuciju. Bitno je pomenuti da vratilo ima brzinu od 3000 o/min

Slika 2.5.3. Generator

Imali smo priliku i da vidimo samu turbinu jer je dio postrojenja bio u remontu, tako da na slikama 2.5.4. i 2.5.5. vidimo VT i NT turbinu respektivno.

Slika 2.5.4. VT turbina

Slika 2.5.5. NT turbina

1